Jedno dete - dva jezika

Jedno dete dva jezika
Mehrsprachigkeit
als Chance
Jedno dete - dva jezika
Uči li dete u prvim godinama života govoriti dva različita
jezika, ono time ostvaruje osnovu za uspeh u školi kao i
kasnije u poslovnom svijetu. Stoga se može zaključiti da
je višejezičnost šansa i neprocenjivo bogatstvo za dete.
Učenje drugog jezika predstavlja za dete ujedno i posebne izazove.
Često doživljavamo da dete drugi jezik ne nauči tako
odlično govoriti kao i materinjski jezik, a ponekad se
upravo materinjski jezik zapostavlja. Za uspešno učenje
dva i više jezika kod vašeg deteta u ovome izdanju
možete pronaći nekoliko uputa i poticaja.
Višejezičnost je šansa
Uputa 1
Koristite u svakodnevnom govoru sa vašim detetom samo onaj jezik koji i sami dobro govorite. Najčešće je to
govor sa kojim ste i vi sami odrasli – materinji jezik. Nije
istina da bi dete za bolji razvoj nemačkog govora trebalo
sa roditeljima govoriti nemačkim jezikom. Čak i u slučaju
da majka i otac govore različitim jezicima, dete može
oba jezika bez problema savladati. Dete uči drugi jezik
kroz igru i zabavu. Važno je, da vi za sebe postavite pravila i da ostanete verni u svakodnevnom korištenju jednog jezika kako bi dete jasno raspoznavalo: Sa mamom
pričam ovako, a sa tatom onako ...
Materinjski jezik ili
nemački jezik
Uputa 2
Roditelji se često brinu da njihovo dete ne može oba jezika
savršeno naučiti da govori. No unatoč njihovom strahu dete
može bez većih problema i muke savladati dva, a ponekad
i tri jezika ukoliko sve jezike svakodnevno koristi.
Dete koje odrasta u višegovornoj sredini, eventualno bude
prve reči ili rečenice nešto kasnije progovorilo od njegovih
vršnjaka koji govore samo jedan jezik. No to nije nikakva
prepreka za daljnji razvoj djeteta. U početku če se oba jezika kod deteta neprestano mešala. To se događa zato jer se
reči i gramatička pravila iz jednog jezika zamenjuju rečima
i pravilima iz drugog jezika. Ta pomešanost oba jezika
nestaje onog trenutka kada dete počne dobro oba jezika
razumeti i govoriti. U tome trenutku dolazi do potpunog odvajanja i razlikovanja oba jezika i dete ih počinje odvojeno
koristiti.
Ukoliko dete tek kasnije u svojem razvoju dođe u kontak
sa drugim jezikom, period mešanja dva jezika traje nešto
duže. Osobnosti prvog jezika, kao npr. intonacija govora,
se u tom slučaju prenosi na izgovor u drugom jeziku.
Kroz igru do
višejezičnosti
Govorna mana ili govorni
poremećaj
Uputa 3
Uputa 4
Za decu koja odrastaju u Austriji neophodno je da
savladaju nemački jezik. Dobro poznavanje jezika je
veoma važan temelj za uspeh u školi kao i na poslu.
Kao roditelj vi možete vašem detetu omogućiti kroz
slušanje i korištenje nemačkog jezika već u ranoj dobi odlične uvete za učenje jezika. To možete ostvariti
kroz svakodnevne kontakte i komunikaciju sa decom
i odraslima kojima je nemački materinji jezik, npr. u
obdaništu, igraonicama, školi, sportskim zajednicama, dečjem horu...
Što se kasnije jedan jezik počne da uči utoliko su
poteškoće veće. Ni u kojem slučaju ne bi trebali
čekati do polaska deteta u školu.
Roditelji su za svoju djecu najveći uzor. Zbog toga je
za uspešno učenje drugog jezika veoma važno da
vaše dete oseti koliki značenje vi dajete drugom ili
trećem jeziku. Kako materinjskom tako i nemačkom
jeziku. Vi u svakom slučaju trebate pokazati kako ste
ponosni da vaše dete u obiteljskom krugu, kao i u
krugu prijatelja govori materinjskim jezikom. A koliku
važnost vam njemački jezik i dvojezičnost predstalja možete vašem detetu pokazati vlastitim primerom
pokazivajući interes i volju za učenjem nemačkog
jezika. Ukoliko izvan kruga porodice u javnosti govorite nemačkim jezikom ili pitate vaše dete kako se
to kaže na nemačkom jeziku, dajete odličan primer
vašem detetu a ujedno i potvrdu kako je lepo kada
se oba jezika lepo mogu govoriti.
Ukoliko se govorne mogućnosti vašeg deteta na materinjskom jeziku primetno razlikuju u odnosu na njegove vršnjake,
postoji predpostavka da se radi o govornom poremećaju koji
se može kroz pregled i stručno mišljenje liječnika kao i logopedijskim vežbama
izlečiti ili barem smanjiti. U slučaju da vaše dete ima govornih problema na nemačkom jeziku i nešto usporeniji kognitivan razvoj, ne postoji strahovanje da se radi o poremećaju
govora vašeg djeteta. To je zapravo pokazatelji da je vaše
dete dolazilo nešto manje u kontakt sa nemačkim jezikom.
Stoga bi trebali vaše dete više voditi u kontak sa decom koja
govore nemački jezik te eventualno podsticati ciljano učenje
nemačkog jezika.
Važni naputak: Gledanje televizije ne koristi razvoju i podsticanju govora. Deca gledajući televizijuse više koncentriraju na gledanje slika, a manje na izgovoreni tekst.
Ukoliko koristite različite medije bilo bi bolje deci pustiti da
slušaju priče ili bajke sa CD-a ili sa kazeta. Na taj način
se deca koncentrišu više na govor i podstiću ujedno razvoj
predodžbe slika u glavi što će im kasnije itekako koristiti u
školi.
Dete ne želi jednim od dva
jezika govoriti
Podsticanje učenja
nemačkog jezika u
porodici
Uputa 5
U porodici deca uče govoriti prvi jezik – materinjski jezik.
To se događa prirodnim putem, nesvesno i bezbrižno bez
gramatičkih pravila i objašnjenja. Što više vi sa vašim detetom pričate i podstićete da sa vama govori utoliko će se
njegov govor dobro razviti. Dete uči tim putem kako i na
koji način ono može svoje misli, osećaje i predodžbe izraziti rečima.
Mogućnosti za razgovor kao i izmjenu stečenog znanja
postoje u nedogled: Pustite i podstićite vaše dete da priča
o svemu što je vidjelo, doživelo, što oseća... Čitajte zajedno slikovnice i promatrajte i opisujte slike u slikovnici.
Pričajte vašem detetu o vašem poslu, vašim događajima.
Priče iz vašeg detinjstva posebno zanimaju vašu djecu, a
posebno nepodopštine koje ste i vi sami nekada napravili.
Pričajte izmišljene priče, bajke... što češće tim bolje! Tim
putem pomažete razvoju vašeg deteta te mu pomažete da
na najbolji mogući način razvije svoj govor.
Uputa 6
Ponekda se može dogoditi da dete koristi samo jedan jezik. Na primer dete kod kuče govori nemački iako roditelji
govore materinjskim jezikom. To su samo faze u razvoju
govora koje ne ukazuju na nikakve neuobičajene pojave.
Unatoč tome trebali bi kod kuče nastaviti govoriti materinjskim jezikom i ne obazirati se što dete govori nemački.
Vaše dete unatoč tome njeguje i razvija materinjski jezik
kroz vaš razgovor. Kasnije kada se dete bude osjećalo
spremno za razgovor na materinjem jeziku počet će materinjski jezik i koristiti. Pri tome ne trebate strahovati da će
materinjski jezik pasti u zaborav.
Naravno može doči i do potunog odbijanja nemačkog jezika: Dete ne želi u obdaništu da govori nemačkim jezikom
ili duže vreme ne pokazuje napredak u razvoju nemačkog
jezika. U tom slučaju bi se roditelji mogli priupitati kakav
odnos i oni sami prema njemačkom jeziku gaje, odonosno koliko im je učenje nemačkog jezika važno. Razlog tim
govornim problemima nalazi se u razvoju govora kod deteta ukoliko roditelji ne pomažu razvoj nemačkog jezika kod
deteta odnosno ne pridaju nikakvu važnost napredku na
nemačkom jeziku. Dete mnogo oseča roditeljsko obijanje
učenja nemačkog jezika te i samo odbija govoriti tim jezikom i time ono želi roditeljima pokazati kako ono ostaje
verno jeziku kojim roditelji draže govore.
Impressum
Herausgeber: Land Salzburg, Abteilung Kultur,
Gesellschaft, Generationen
Autor: Prof. Hannes Scheutz, Universität Salzburg
Redaktion: Mag. Franz Erwin Eiersebner
Übersetzung: Andreja Ringl
Fotos: fotolia.com, Gerlinde Ulucinar Yentürk
Grafik: Werbeagentur Huber-Gürtler
Oktober 2012 (2009)