ICT Informatička tehnologija u poslovanju Broj 186 12/2011 CIJENA 32 kn 4,5 E 8,5 KM e-Račun konačno u Hrvatskoj Društvene mreže neiskorištene mogućnosti Damir Sabol Računi.hr Javna nabava u mreži elektronike 001211 Medicinska informatika 2011. Svi rizici online kupovanja Vodeći IT trendovi Mobilnost u Oblaku Kako zaustaviti SPAM Organizator: Suorganizator: Partneri: Tehnološki partneri: Edukacijski partner: Medijski partneri: online www.infoarena.hr jer vaš novac vrijedi više Hrvatski MICE centar 1.2.2012. ZAGREB / HRVATSKA THE REGENT ESPLANADE SUPPLY CHAIN MANAGEMENT ARENA www.infoarena.hr | tel: 01 555 3721 | faks: 01 557 1851 | e-mail: [email protected] Uvodnik 2012 Zoran Bekić Sveučilišni računski centar Ravnatelj 2011 INFOTREND Prvi hrvatski časopis za informatiku u poslovanju Nakladnik: TELEDOM d.o.o. za telekomunikacijski i informatički konzalting Žajina 61/1, 10 000 Zagreb OIB: 03544854623 Raiffaisenbank Austria d.d. Žiroračun 2484008-1103024067 Tel: +385 01/3040588; Faks: +385 01/3040593 e-pošta: [email protected] InfoTrend online: www.infotrend.hr Direktor: Slavko Vidović Glavni i odgovorni urednik: Branko Kosec e-pošta: [email protected] Stručni urednik: Tomislav Žganec e-pošta: [email protected] Dopisnik iz BiH: Haris Hamidović Dopisnik iz Srbije: Nikola Marković Jezična obrada: Anđelko Kovačević Marketing: Ana Meštrović e-pošta: [email protected] Pretplata: e-pošta: [email protected] Grafičko oblikovanje: Jelena Toš Izrada i održavanje web portala: Novena d.o.o. Zagreb Tisak: Zina d.o.o. Zagreb Prilozi u InfoTrendu pripremaju se pomno i stručno, no nakladnik ne može odgovarati za poslijedice njihove primjene. Članci izražavaju mišljenje autora i ne poklapaju se nužno sa stajalištem redakcije. Sve primjedbe na sadržaj lista primaju se sa zahvalnošću i biti će im posvećena puna pozornost. Za možebitnu suradnju potreban je prethodni pismeni ili telefonski dogovor. Tekstovni i likovni prilozi ne vraćaju se ako to nije unaprijed izričito dogovoreno. Autorska prava su zaštićena. Nije dopušteno prenošenje tekstova u cijelosti ili djelomično, bez pismenog odobrenja nakladnika. Citiranje je dopušteno uz obavezno navođenje izvora. Život u Oblaku Povremene vijesti o poslovima naših ICT tvrtki u inozemstvu najavljuju da su se počele snalaziti u pronalaženju putova za izlazak iz skučenoga i osiromašenoga domaćeg tržišta. Dakako, to ne znači da i hrvatskomu gospodarstvu nisu potrebna rješenja koja će im pomoći osposobiti se za natjecanje na vanjskim tržištima. No domaći je korisnik iz godine u godinu sve obrazovaniji i više ne kupuje sve što mu se pokušava prodati, nego u dobavljaču traži partnera koji će mu, na obostranu korist, pomoći urediti svoje poslovanje i osposobiti svoj proizvod za zahtjevno tržište. Svjesni toga, nastojimo sadržaj InfoTrenda iz broja u broj prilagođavati promjenama potražnje i ponude ICT tržišta. U čadsopisu koji ste upravo otvorili istražujemo ona područja ICT razvoja koja već danas najavljuju bitnu ulogu u gospodarskome razvoju. Usklađeno djelovanje Oblaka i Mobilnosti nudi nov pristup rješavanju ključnih poslovnih i gospodarskih problema. No da bismo mogli koristiti najsuvremenija rješenja, treba odmah prihvatiti ona koja su već razrađena, ispitana i pokazala se uspješnima u onome malom broju hrvatskih tvrtki i ustanova koje ih primjenjuju. Softver za postupak javne nabave, mogućnost e-Računa koja ubrzava novčane tijekove, zakonska rješenja koja čiste internetske komunikacije, metode zaštite e-kupnje od različitih oblika opasnosti... teme su o kojima pišu suradnici InfoTrenda, namijenjene su bržemu prihvaćanju i korištenju informatičkih tehnologija i alata. Stoga „Život u Oblaku“ nije samo igra riječi nego skora realnost informatičke pa, slijedom toga, i svake druge društvene i gospodarske. U to ime nakladnici, urednici i suradnici InfoTrenda čestitaju Vam nadolazeće blagdane i žele uspješnu 2012. online: www.infotrend.hr 186/12/2011 InfoTrend 3 Sadržaj Neuništivi mainframe 31 Jeste li sigurni da ste sigurni? 37 Tablet Cisco Cius 55 InfoTrend broj 186 prosinac 2011. IT evolucija 6 U nebeske visine i natrag području na kojem su do sada uglavnom nered stvarali pojedinci i skupine bez nekoga pravog cilja. Elektroničko poslovanje 15 E-računi Ovogodišnja je IDC Cloud Computing konferencija predstavila nove modele IT isporuke i nove paradigme računalstva u okvirima privatnih, javnih i infrastrukturnih usluga u Oblaku i aplikacijâ. IT i društvo 9 Tajnost i „tajnost“ Na konferenciji Privatnost2011. analizirani su problemi zaštite osobnih podataka i Zakon o pravu na informiranje. IT i društvo Korištenjem e-računa umjesto papirnatih računa stvarno informatiziramo poslovni proces u dijelu otpreme i unosa računa, znatno skraćujući trajanje tih procesa. Istraživanje 18 Neki se bude, drugi još spavaju Korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija u tvrtkama Primorsko-goranske županije. IT u javnoj upravi 22 Infosistem rentno) kupovati u javnoj nabavi? ICT problemi i rješenja 27 Mobilnost u Oblaku Mobilni računalni uređaj omogućuje korištenje usluga Računalstva u oblaku (Cloud Computing) u punome opsegu te daje dodatni smisao podizanju određenoga IT sustava u računalni Oblak. IT hardver 31 Neuništivi mainframe Početkom devedesetih godina prošloga stoljeća s pojavom nekih drugih računala koja su pokazivala sposobnost obavljanja zahtjevnih zadaća, sa širenjem Interneta te masovnijom upotrebom client-server tehnologija mainframe računalima predviđala se crna budućnost. Ali, dvadeset godina kasnije... 10 Koga tu nema, taj ne ICT i pravo Društvene mreže svakodnevno dokazuju svoju nepobitnu snagu i prednosti koje se na globalnome tržištu masovno koriste. Projekt informatizacije u upravi grada Bjelovara. Zakon o elektroničkim komunikacijama uređuje prava i obveze pružatelja suvremenih komunikacijskih usluga te regulira odnose među pružateljima i korisnicima tih usluga. IT u poslovanju ICT tržište Javna nabava i alati elektroničkoga poslovanja. Kako uspješno (zakonito, pravodobno, kvalitetno, ekonomično, transpa- Jeste li sigurni da ste sigurni? Bez obzira na sveprisutnu financijsku krizu, naše društvo još uvijek nosi oznaku potrošač- 34 Kako zaustaviti spam? postoji... IT sigurnost 13 Napredni, uporni, prijeteći Napadi na informacijske sustave sve su istančaniji i organiziraniji. Istančani informatički napad, poznat kao operacija „Aurora“, otvorio je novo poglavlje u 4 InfoTrend 186/12/2011 24 Problem ili prilika 37 Rizici online kupovanja Sadržaj Tvrde cijene tvrdih diskova 40 koga. Online kupnja je znatno olakšala proces nabave, ali je donijela i neke nove opasnosti. ICT Problemi i rješenja 40Tvrde cijene tvrdih diskova Cijene su tvrdih diskova povećane za 250% u samo dva mjeseca. Zašto je došlo do nestašice diskova na svjetskome tržištu, je li riječ o umjetno režiranoj nestašici ili je to stvarno stanje? Tko dobiva, a tko gubi, kakve će biti posljedice za kupce? Kako zaustaviti spam? 34 Ukratko 52 Unajmljivanje bežične infrastrukture/ Podatkovni centri i dalje isplativi/Tehnolog zadužen za zaštitu SAD-a/Recesija (ne) pogađa Itz poslove/Stop phishing prijevarama? 53 Uvod u anatomiju IS-a 46 IT kao servis Uvjet opstanka te daljnjega povećanja opsega poslovanja i konkurentnosti osiguravajućih društava, kao i svih ostalih vrsta financijske industrije, usko je povezan s mogućnostima koje pružaju najnovije informacijske tehnologije. ICT vijesti: 56ICT BiH/ICT Srbija PRILOG E-HRVATSKA 1 E-demokracija 43 Tri gluha dana... IT u primjeni Na konferenciji KOM2011 predstavljeni su najnoviji trendovi, tehnologije i rješenja u svezi s elektroničkom komunikacijom. Poslovno obrazovanje ICT problemi i rješenja Ispad BlackBerry e-mail servisa te nedavna nedostupnost mobilne elektroničke pošte za sve korisnike (i u svijetu i u nas) na tri su dana otvorili mnoga pitanja. Tko je kriv, treba li netko platiti penale, kako korisnici vide problem prestanka rada servisa, što poručuju iz samoga BB-a, postoji li alternativa BB-u, moram li koristiti alternativu? 27 Mobilnost u Oblaku Održana je 3. studentska konferencija Management informacijskih sustava. IT mobilnost 55 Tablet Cisco Cius Tvrtka Cisco predstavila je Cisco Cius tablet koji je sada dostupan i na hrvatskome tržištu. Cisco Cius je jedinstven poslovni tablet koji posjeduje cijelu paletu aplikacija za kolaboraciju i komunikaciju koje su namijenjene poslovnomu svijetu i koji omogućava potpunu mobilnost bez ograničenja. Komunikacije 54 Problemi i rješenja Je li istina da su informacijske i komunikacijske tehnologije omogućile građanima svijeta izravno utjecati na upravljanje državom i time se približiti idealnoj demokraciji? Ili će to biti uskoro moguće u svim razvijenijim društvima? Ili je istina da ni ICT nisu i neće ništa bitno promijeniti? Što je realnost danas, a što je moguća budućnost? 5 Medicinska informatika 2011. Dva su nas međunarodna medicinsko-informatička skupa u Varaždinu ponukala da istražimo koliko je informatika tijekom protekle godine pridonijela razvoju medicine i zdravstvene zaštite. Kvaliteta i stupanj implementacije pojedinih procesa pruža nadu da ih možebitne političke promjene neće prekinuti ni devastirati, što je u Hrvatskoj već bio slučaj. 186/12/2011 InfoTrend 5 Osvrt IDC CLOUD Services Roadshow 2011 U nebeske visine i natrag Ovogodišnja je konferencija predstavila nove modele IT isporuke i nove paradigme računalstva u okvirima privatnih, javnih i infrastrukturnih usluga u Oblaku. U pravo takva konferencija, IDC Cloud Computing, održana je neposredno prije zaključenja ovoga broja, točnije 24. studenoga u Zagrebu. IDC Adriatics, tijekom prvih dviju konferencija usredotočio se na upoznavanje s tehnološkim pretpostavkama i ekonomskim razlozima nastajanja, odnosno pojmovima i definicijama Cloud usluga. Ovogodišnja je konferencija predstavila nove modele IT isporuke i nove paradigme računalstva u okvirima privatnih, javnih i infrastrukturnih usluga u Oblaku i aplikacija. Organizatori su predstavili partnere i njihove sistem integratorske usluge kroz projektiranje i instalacije infrastrukture i rješenja namijenjenih za pružanje usluga javnih i privatnih Oblaka, uz poseban naglasak na uredsko poslovanje i kolaboraciju, ciljane poslovne aplikacije i infra- strukturne usluge u Oblaku – processing, storage i hosting. Partneri su ovogodišnje konferencije bili HP, IBM, Microsoft, S&T, SPAN i Metronet, te su svi redom izložili svoja razmišljanja, konkretne proizvode, globalne trendove i novitete iz područja rješenja u Oblaku. Konferencija je zaključena okruglim stolom na kojem su Berislav Lastrić iz HP-a, Marko Makovac iz Microsofta, Alen Gojčeta iz IBM-a, Zdenko Vrdoljak iz Metroneta, Damir Pavušin iz S&T-a i Nikola Dujmović iz SPAN-a dodatno produbili tematiku ponude i cijena Oblaka, posebno za SMB segment te prednosti i konkurentnost domaće ponude privatnog Oblaka. Okrugli je stol moderirao Sven Marušić iz InfoCumulusa. Nakon konferencije možemo konstatirati racionalnije razmišljanje predavača U sklopu konferencije predstavljena je upravo objavljena studija Croatia Cloud Services Market 2011-2015 Forecast and 2010 Vendor Shares koja navodi kako je potrošnja na informacijske tehnologije u Oblaku u Hrvatskoj tek u začetcima. “Cloud tržište u širem smislu, koje uključuje naknade za IT usluge pružene na cloud načelu kao i investicije u javna i privatna cloud rješenja procijenili smo na iznos od 68 milijuna kuna u 2010. To predstavlja tek nešto više od jedan posto ukupne IT potrošnje u zemlji. Od toga, na vrijednost usluga pruženih javnim Oblakom otpada 18 milijuna kuna. Dakle, sa stajališta ukupne IT potrošnje riječ je 6 InfoTrend 186/12/2011 iz redova partnera po pitanju privatnoga i javnoga Oblaka, vrlo kvalitetno pripremljena i usmjerena predavanja te usredotočenost predavača na krajnjega korisnika, a ne isključivo tehnologiju. Konferenciju je otvorio Boris Žitnik iz IDC-a koji je iznio nove brojke oko globalne IT potrošnje, trenutačnoga ulaganja u IT i predviđanja ulaganja do 2015., segmentaciju privatnih i javnih usluga u Oblaku te segmentaciju tržišta u SaaS modelu u Hrvatskoj. Nakon Žitnika keynote predavanje održao je Sven Marušić, osnivač i direktor kompanije InfoCumulus, koji je prikazao vrlo zanimljive brojke oko potrošnje na IT usluge u Hrvatskoj, s konkretnim ulaganjem u IT na primjeru vlastite tvrtke. Čuo se i gotovo nevjerojatan podatak da 49% ulaganja u IT dolazi od strane 1% tvrtki vrlo je zabrinjavajući za cijelu IT zajedni- o marginalnim iznosima, ali radi se o tržišnom segmentu s perspektivom naglašeno visokog rasta” - upozorio je Boris Žitnik, izvršni direktor IDC Adriatics. Računalstvo u Oblaku predstavljeno je kao mogućnost uštede u recesijskim prilikama u kojima se Hrvatska nalazi jer se objedinjavanjem potražnje za procesorskom snagom i kapacitetima za pohranu podataka u virtualiziranoj okolini smanjuje trošak po poslužitelju i trošak aplikacije po korisniku. Stoga se očekuje da ćemo tijekom sljedećih nekoliko godina biti svjedoci bogate ponude u Oblaku i marketinških aktivnosti na hrvatskome informatičkom tržištu. Društvene mreže Prikaz ulaganja u IT u ovisnosti o veličini tvrtke. Podatak da 25% svih tvrtki čini 75% ulaganja u IT prilično je zabrinjavajući. ta rada privatnog Oblaka tvrtke i print servisa javnog Oblaka za krajnje korisnike. Domagoj Pernar iz Microsofta Hrvatska pojasnio je koncept Microsoftova privatnog Oblaka koji svoju osnovu ima na naprednoj primjerni postojeće virtualizacije uz korištenje alata za dijeljenje resursa, automatizaciju, mjerljivost, nadzor troškova i prilagođenost krajnjemu korisniku. U prezencu, stoga je ulaganje manjih tvrtki u računalstvo u Oblaku opravdan smjer razvoja radi racionalizacije troškova i jasno mjerljive kvalitete usluga. Za povećanje ulaganja u IT kroz usluge računalstva u Oblaku od strane korisnika i kvalitetniju ponudu od strane partnera Marušić predlaže povećanje broja aplikacija i konsolidaciju ISV rješenja zbog zadovoljavanja zakonske regulative, unaprjeđenje poslovnih odnosa s korisnikom kroz jednostavnost korištenja i više modela kupnje te strogu usredotočenost na SaaS usluge. Martin Riley, marketinški menadžer za računalstvo u Oblaku za HP EMEA regiju usporedio je pogled na svijet uslugâ u Oblaku sa stajališta biznisa i IT-a te njihov različit pristup tehnologiji i razvoju poslovanja tvrtke, odnosno orijentiranost na korisnike. HP je tradicionalno jak u konceptu poslovanja privatnog Oblaka u kojem osigurava cijeli niz poslovnih aplikacija za nadzor i automatsko upravljanje sustavima. Kroz svoje predavanje Riley je predstavio HP ePrint, integraciju koncep- Boris Žitnik, izvršni direktor i glavni analitičar IDC Adriatics taciji su podrobno prikazani Microsoftovi proizvodi potrebni za izgradnju privatnoga Oblaka, a osnovu napredne virtualizacijske okoline kao podlogu za uspješnu infratrukturu privatnoga Oblaka Microsoft zasniva na cijeloj System Center obitelji proizvoda. Po Pernaru prije same implementacije svakako si morate odgovoriti na pitanja kako ćete započeti izgradnju privatnoga Oblaka i koje su očekivane prednosti. Dejan Podgoršek iz IBM-a prikazao je pogled na Oblak iz perspektive velikoga svjetskoga proizvođača opreme i davatelja usluga uz naglasak na tri sastavnice izgradnje Cloud okruženja: virtualizaciji infrastrukture, standardizaciji i automatizaciji te cijelome nizu upravljačkih alata Oblaka za isporuku resursa do krajnjih korisnika. Posebno je upečatljiv bio prikaz isporuke IT rješenja u tradicionalnome okruženju u odnosu na dostupne mogućnosti infrastrukture privatnih Oblaka. Podgoršek je predstavio IBM SmartCloud, ujednačeno rješenje za podizanje okruženja privatnih Oblaka za veće i manje korisnike. Zdenko Vrdoljak iz Metroneta pokazao je dva rješenja u Oblaku koja Metronet nudi svojim korisnicima. Prvi je vir2all data center, platforma za outsourcing infrastrukture bilo koje tvrtke u podatkovni centar Metroneta čime se jamči smanjenje i nadzor troškova, te najekonomičnije i najsigurnije rukovanje poslovnim podatcima tvrtke. Drugo predstavljeno rješenje je zanimljiv koncept virtualne tržnice aplikacija, dostupno na web-adresi www.cloudmarket. hr, gdje hrvatski proizvođači softvera nude svoje aplikacije (uključena podrška, prilagodba, i nadogradnja), a poslovni korisnici pristupaju jer žele unaprijediti poslovanje pomoću poslovnih aplikacija u Oblaku. Damir Pavušin iz S&T-a, globalnoga sistem integratora koji djeluje i u Hrvatskoj, pokazao je trendove u računalstvu u Oblaku, uz nabrojene prednosti i izazove za partnere. Popularne paradigme kao što su ušteda, poboljšanje usluge, skalabilnost, smanjenje operativnih rizika, sigurnost, migracija, integracija, upravljanje promjenama i izobrazba korisnika svakako su izazovi integratorima, ali i obveze krajnjih korisnika prilikom implementacije. Iz ponude S&T-a Pavušin je izdvojio uslugu podatkovnoga centra koja u punoj integraciji osigurava IaaS, PaaS i SaaS varijante računalstva u Oblaku. Posljednje je predavanje na konferenciji održao Nikola Dujmović, predsjednik uprave SPAN-a. Dujmović je na osnovi vlastitoga iskustva stečenoga u brojnim projektima migracije korisničkih servisa u Oblaku predstavio tipična iznenađenja, probleme i rješenja koja očekuju krajnje korisnike i sistem integratore pri migraciji funkcionalnosti informacijskoga sustava u 186/12/2011 InfoTrend 7 Oblaku. Koristan dio predavanja bio je dio stvarnoga iskustva kod migracije korisnika u Oblaku. U završnome je dijelu konferencije održan okrugli stol sa svim predavačima kao sudionicima i raspravljalo se o ključnim osnovama poslovanja u Oblacima. Zajedničko je stajalište da u svijetu računalstva u Oblaku postoje tri strane: davatelji usluga ili servisa, partneri koji implementiraju uslugu ili servis te krajnji korisnici. Za osiguravanje punoga korištenja servisa u Oblaku davatelji će usluge ili servisa (najčešće su to telekomunikacijski operatori ili veliki globalni vendori) morati osigurati SLA do krajnjih korisnika uz povećanje brzine pristupa, jasnije definirane usluge za korisnike, više mogućnosti suradnje za partnere te kvalitetan backup i migraciju korisničkih podataka. Partneri će morati korisnicima osigurati podršku u radu, prilagoditi poslovne aplikacije novim tehnološkim zahtjevima, standardizirati svoje usluge i prilagoditi cjenovni model načinu korištenja aplikacija od strane korisnika. Dodatna stručna certifikacija partnera poput stjecanja ISO 27001 certifikata vjerojatno će postati praksa za ozbiljne partnere. Prelaskom korisnika na korištenje aplikacija u Oblaku partneri bi mogli ostati bez dijela svojega dosadašnjeg posla, ali je u tome slučaju potrebno IT predstaviti i definirati kao podršku poslovanju čime će se osigurati još kvalitetnija sinteza s poslovnim i upravljačkim sektorom tvrtke. Krajnji korisnici, kao treća karika u lancu, prije uvođenja usluga u Oblaku i te kako vode računa o sigurnosti podataka, prilično su nepovjerljivi prema novim tehnologijama i žele usluge prilagođene vlastitim potrebama. Dobra je strana računalstva u Oblaku za korisnike plaćanje po potrošnji resursa (broj dana korištenja, rezervirani hardverski resursi…), a ne po broju implementiranih poslužitelja. Osim tehničkih parametara, partneri će morati izobraziti krajnje korisnike za korištenje novih tehnologija čime će kod njih potaknuti korištenje rješenja u Oblaku. Tijekom konferencije protezao se pojam privatnoga Oblaka, a zajednički zaključak većine nazočnih jest da takav koncept Oblaka predstavlja bolju konsolidaciju 8 InfoTrend 186/12/2011 postojećih hardverskih resursa, visoku razinu automatizacije i centralizaciju cijele mrežne i sistemske arhitekture, a upravlja se najčešće alatima proizvođača korištenoga hardvera ili drugim specijaliziranim alatima. Iskušenje partnera prema krajnjim korisnima jest povećanje vrijednosti postojećega hardvera s novim rješenjima u Oblaku. Ovogodišnja je konferencija potpuno opravdala očekivanja jer su organizatori vrlo mudro rasporedili partnerska predavanja i uskladili ih s temom konferencije, sami su predavači bili izvrsni i vrlo dinamični u svojim nastupima, a šlag za kraj bio je vrlo konkretan okrugli stol. Nadamo se da ćemo do iduće konferencije dobiti odgovor na postavljena pitanja s ovogodišnje konferencije te vidjeti više kvalitetnijih rješenja u Oblaku od strane davatelja usluga, odnosno jasnije definirane usluge partnera.(MK) Osvrt 9. Konferencija Privatnost2011 Kada curi na sve strane... T radicionalnu jednodnevnu 9. konferenciju “Privatnost2011” organizirali su Agencija za zaštitu osobnih podataka i Case d.o.o. iz Rijeke. Na konferenciji su predočeni problemi zaštite osobnih podataka, a ove je godine uključena i tema Zakon o pravu na informiranje. Na otvaranju je konferencije ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP) Franjo Lacko prezentirao osnovne postavke Zakona o zaštiti osobnih podataka. Svaka osoba čiji se osobni podatci prikupljaju i obrađuju ima pravo na zaštitu svojih podataka. Pravne ili fizičke osobe koje prikupljaju i obrađuju te osobne podatke (voditelji zbirki osobnih podataka) dužne su se brinuti za njihovu zaštitu. Nadzor tih obrada osobnih podataka obavlja AZOP i do sada je uočen niz nepravilnosti u primjeni Zakona. Voditelji zbirki osobnih podataka moraju voditi evidencije koje sadržavaju osnovne informacije o zbirci i dostaviti ih u Agenciju za zaštitu osobnih podataka. Za neispunjavanje obveza voditelja zbirki predviđene su novčane kazne. Španjolski su specijalisti za zaštitu osobnih podataka na konferenciji prikazali probleme koje stvaraju novi informacijski servisi i nove tehnologije – Računalstvo u oblaku (Cloud Computing). Tako napredni informacijski servisi kao Google Map i Google Street mogu osim geografskih podataka sadržavati i osobne podatke. Iz toga proizlaze pravni problemi koji su doveli do toga da su u pojedinim zemljama neki servisi zabranjeni ili im se nameću posebna ograničenja. Nije riječ o klasičnome videonadzoru s uobičajenim upozorenjima o snimanju. Na konferenciji su prezentirane posebnosti europske pravne legislative i različita iskustva te pojedini ilustrativni primjeri kršenja privatnosti. Današnji trend Računalstva u oblaku ima snažnu podršku ključnih igrača koji osiguravaju infrastrukturu i aplikacije. Cilj je ušteda i smanjenje rizika takvih usluga. Prikazani su različiti modeli Oblaka (javni, privatni, zajednički i hibridni). Najviše je pozornosti posvećeno mjerilima koje treba uzeti u obzir prije nego idemo u Oblak. Osnovno je pitanje u kojoj su mjeri naši podatci zaštićeni i kako Računalstvo u oblaku rješava zaštitu osobnih podataka. Kod outsourcinga pojedinih poslova obradbe podataka potrebno je voditi računa kako ti vanjski pružatelji usluga štite osobne podatke koje smo im povjerili. Tvrtka HPD prikazala je iskustva u procesu produkcije dokumenata, odnosno produkcije računa ili bankovnih izvoda ili izravne pošte i/ili PDF arhive koje se proizvode za klijente. Današnji se poslovni modeli gotovo isključivo zasnivaju na širokome korištenju informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Povjerljive informacije poput osjetljivih kartičnih podataka, bankarskih informacija, osobnih podataka, poslovnih planova, internih baza znanja itd. pohranjuju se, obrađuju i prenose kroz različite IT sustave: virtualnu infrastrukturu, Cloud servise, preko prijenosnih medija i elektroničke pošte, pa sve do socijalnih mreža. Navedeni su rizici vezani uz curenje, krađu ili neovlašteno otkrivanje informacija. U razmatranju problema curenja informacija opisana je mogućnost zaštite na tehničkoj razini i učinci na poslovnoj razini. Predstavljeni su sustavi zaštite od curenja informacija DLP (Data Leakage Protection), odnosno EIP (Enterprise Information Protection) rješenjima. Obrađena je i tema napada i obrane od phishinga - krađe korisničkoga identiteta i lozinke s namjerom da se ostvari materijalna korist i ugrozi privatnost. Opisane su različite metode napada na korisnika i krađu osobnih podataka. Navedeni su i načini obrane od takvih napada te savjeti kako uspješno spriječiti takve prijetnje. Ono što je zajedničko suvremenome poslovanju i tehnologiji jesu ovlasti korištenja sustava. Potrebna je posebna kontrola i provjera onih koji imaju pravo raditi zahvate poput održavanja ili izmjene nad IT infrastrukturom, servisima, moramo nadzirati vanjske izvođače ili dobavljače kojima se moraju dati veće ovlasti u radu kako bi sustav mogao funkcionirati. Zbog toga su opisana tzv. Privileged Identity Management rješenja (PIM) namijenjena zaštiti, upravljanju i nadgledanju svih administracijskih i povlaštenih pristupnih računa. Objašnjen je i Zakon o pravu na pristup informacijama koji je u RH donesen još 2003., a izmijenjen je i dopunjen u 2010. (NN 144/10.). Cilj je Zakona omogućiti i osigurati ostvarivanje prava na pristup informacijama fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. Pravo na pristup informacijama svakoj osobi jamči pristup informacijama kojima raspolažu tijela javne vlasti. (ap) ja E konferenci Najava CAS inu. za 2012 god e-biz2012 case 24 12 SmartCard 20 12 Privatnost 20 ka 26. – 28. ožuj a nj 04. –06. lip a 24. – 26. rujn 01. prosinca 186/12/2011 InfoTrend 9 Društvene mreže Zanemarivanje društvenih mreža jedan je od razloga za izborni poraz HDZ-a Koga tu nema, taj ne postoji... Okončana je politička kampanja za ovogodišnje izbore, a što su uradili političari? Jesu li se koristili društvenim mrežama i njihovim prednostima? Kakav je uopće utjecaj društvenih mreža na ljude i može li se njima utjecati na mase? V rijeme oglašavanja u novinama putem različitih letaka i televizijskih spotova prolazi. Došlo je novo doba – digitalno doba – u kojem se oglašava putem Interneta. Zašto? Pa ako uzmete u obzir da je danas na Internet spojeno preko milijardu ljudi, da postoje stotine milijuna internetskih priključaka, ima li bolji način nego postaviti reklamu na Internet i nadati se najboljemu? Pa, zapravo, postoji bolji način, a to je oglašavanje na društvenim mrežama – Fa- lja“. Kada vidite da vaši, recimo, Facebook prijatelji „lajkaju“ neku stranicu ili neki brend, i vi ćete otići vidjeti što je to, zašto oni to vole i što su tamo radili. Nema više onih blještavih bannera koji vam ne daju mira na web-stranicama i koji su zapravo jedna velika antireklama i polako odlaze u povijest. Nadalje, ako ćemo se pozabaviti statistikom, tada govorimo o broju od oko 1.6 milijardi ljudi koji su na društvenim mrežama – uzevši u obzir Facebook, Twit- U klasične elemente predizborne kampanje ove godine su se umiješale i internetske predizborne kampanje domaćih političara cebooku, Twitteru, MySpaceu… Takav je način oglašavanja star nekoliko godina, a zamah je dobio u posljednjih godinu-dvije, kada su marketinški stručnjaci shvatili da jednostavnim putem mogu doprijeti do svih ljudskih skupina – od onih u osnovnim školama do onih u mirovini. Ono zbog čega su društvene mreže posebno zanimljive je „preporuka prijate- 10 InfoTrend 186/12/2011 ter, MySpace, Netlog, LinkedIn, Google+ i ostale. Nije li to učinkovitije od nacionalnih i lokalnih reklama na televiziji i radiju? Cijena je praktički ista (ako ne i niža), a učinci su novoga načina oglašavanja daleko veći. Iako postoje neke kompanije poput Coca-Cole, koje izvrsno koriste sve načine reklamiranja (televizija, radio, Internet, novine), ne troše svoje resurse uzalud i imaju izvrsne rezultate. Doduše, to je Coca-Cola, možda najvrjedniji brend na svijetu, ali mnogo je takvih kompanija - bez obzira na veličinu i opseg poslovanja. U oglašavanju na društvenim mrežama ima još mnogo bitnijih segmenata, kao što su utjecaj brendova i kompanija na ljude. Uzmite, na primjer, najveću društvenu mrežu na svijetu – Facebook. Kako je on utjecao na vaš život? Vjerojatno se mnogi od vas i ne sjećaju života bez Facebooka, onoga vremena kada smo nesmetano bili na Internetu i kada nas takve stvari nisu previše brinule ni zaokupljale. A što rade kompanije? One putem društvenih mreža utječu na ljude, na javno mišljenje, obmanjuju ih, što namjerno što slučajno, rade antireklame svojim konkurentima i još mnogo toga što mi i ne znamo. Svakodnevno možete vidjeti različite kampanje koje počinju upravo na Twitteru ili Facebooku, istraživanja koja se provode na toj istoj „masi ljudi“, tvrtke imaju najpreciznije moguće podatke, a povratnu informaciju dobivaju u realnome vremenu... Sve su to prednosti i nedostatci društvenih mreža koje su tek počele raditi za velike, ali i male kompanije. Tko zna što će biti za nekoliko mjeseci. Neka predviđanja govore o potpunome nadzoru brendova na Internetu, golemoj količini novca koja će se preusmjeriti iz „staroga načina oglašavanja“ u blagajne onih koji provode internetske kampanje, a mi se samo možemo nadati da su te tvrdnje barem djelomično netočne. Društvene mreže Znate tko nam je još preostao na društvenim mrežama? Političari. Zar postoji bolji način od utjecaja na mlade ljude, ali i one malo starije, od pojavljivanja na mreži gdje oni provode vrijeme? Možda vam se čini kao „jeftino skupljanje poena“, no i to je realnost, samo treba znati razlikovati one koji su stvarno na društvenim mrežama jer žele čuti mišljenje ljudi, od onih koji samo žele obmanuti javnost i „blatiti“ drugu stranu. Jedan je od najboljih primjera američki predsjednik Barack Obama, koji će se uskoro boriti za drugi mandat u Bijeloj kući i logičan je korak bio pojavljivanje na najnovijoj društvenoj mreži – Google Plusu, te unajmljivanje najboljih marketinških stručnjaka specijaliziranih za internetsko oglašavanje, koji su mu pomogli i prije tri-četiri godine. No, ne moramo ići tako daleko, ostanimo u Hrvatskoj. U klasične su se elemente predizborne kampanje ove godine umiješale i internetske kampanje domaćih političara, a razlog su naravno bili upravo obavljeni prosinački izbori… Domaći političari i društvene mreže Prije negoli pokušamo analizirati sposobnost naših političara da se koriste društvenim mrežama, vratimo se malo u prošlost. Možemo se vratiti i na kampanju spomenutoga Baracka Obame, ali i trenutačnoga hrvatskog predsjednika Ive Josipovića. Ta dva političara imaju zajedničku jednu stvar, a to je zdrav pristup društvenim mrežama. Postoje oni koji koriste takve medije samo mjesec-dva prije izbora, dok spomenuti dvojac tijekom cijele godine komunicira s građanima na ovaj ili onaj način. Ivo Josipović je svojim pojavljivanjem na Facebooku „natjerao“ stožer Milana Bandića da se „pojavi“ na Internetu i izvrsno to odradio u svoju korist – sjetite se samo rezultata predsjedničkih izbora. Facebook, ali i Twitter, bili su mu alati preko kojih je predstavio svoj program, odgovarao na sva postavljena pitanja i pokazao ljudima da ozbiljno misli - bez ikakvih laži i „fige u džepu“. Milan Bandić je priča za sebe, a i sami znate kako je to završilo. Barack Obama ima tim ljudi koji se brinu za njegovo pojavljivanje u online svijetu, a stalna nazočnost i virtualna druženja sa sugrađanima daju rezultate i čine ga najpopularnijim američkim predsjednikom u posljednjih 20-ak godina. U Hrvatskoj postoje dvije jake političke stranke – HDZ i SDP, s time da o SDP-u ovdje možemo govoriti kao o „Kukuriku koaliciji“. Prva politička opcija u svojim predizbornim programima uopće nije koristila prednosti oglašavanja na Facebooku i Twitteru jer je to – nepotrebno! Da, upravo je tim riječima jedan istaknuti član stranke okarakterizirao pojavljivanje na društvenim mrežama (op.a. i političkim sučeljavanjima, ali ona nisu trenutačno bitna). Takvo stajalište govori mnogo toga, a ponajprije da ih uopće ne zanima mišljenje građana, kakvo god ono bilo. Ako ste stal- Stalna nazočnost predsjednika Baracka Obame u online svijetu i virtualna druženja sa sugrađanima čine ga najpopularnijim američkim predsjednikom u posljednjih 20ak godina. I hrvatski predsjednik Ivo Josipović tome posvećuje puno pažnje. A stranka HDZ – najveći gubitnik na upravo održanim izborima u Hrvatskoj, u svojim predizbornim programima uopće nije koristila prednosti oglašavanja na Facebooku i Twitteru jer smatraju da je to nepotrebno! Nikada ne ćemo saznati koliko ih je to stajalo zastupničkih mandata, ali sigurno je da su skupo platili zanemarivanje (ili, što je i gore – neznanje) utjecaja društvenih mreža na svijest i odluke stanovništva. ni posjetitelj socijalnih mreža, tada ste upoznati s napadima na njih. S pravom ili bez njega, prosudite sami, no nikoga od političara nema da obrani „čast“ te stranke ili da ljudima objasni zašto je nešto učinjeno ili nije učinjeno. S druge strane, Kukuriku koalicija izvrsno je koristila Facebook i Twitter za promociju svoje kampanje i programa/plana 21. Svakodnevno smo svjedočili novim slikama, pozivima na konferencije „Plan za novi dan“, dobivali odgovore unutar nekoliko sati. Također nam se sviđaju opcije poput „Imaš plan?“ i „Aktiviraj se“, koje su dopuštale da se aktivno uključite u njihovu kampanju i promovirate program ako mislite da je ispravan i da je napravljen na dobrobit svih ljudi. Uz spomenutu koaliciju, zasebno ste mogli pronaći i Zorana Milanovića i Radimira Čačića koji su prilično aktivni na Internetu. Posebno je bio zanimljiv Milanovićev „online streaming“ iz auta dok je putovao na jedno od svojih odredišta - svaka čast na trudu! Na Facebooku nije bilo manjih stranaka, što je prilično velika šteta jer, i da ste željeli, niste mogli dobiti baš mnogo informacija o njima i njihovim programima, a možda bi bili zanimljivi javnosti. No to je Facebook. Što je s ostalim mrežama? Na Twitteru možete naći veći broj 186/12/2011 InfoTrend 11 Društvene mreže Na Facebooku nije bilo manjih stranaka pa nismo o njima mogli mnogo saznati, a možda bi bili zanimljivi javnosti političara, no opet se sve svodi na nekoliko SDP-ovaca, te mali broj nezavisnih kandidata poput Ljube Jurčića, odnosno on predstavlja blok stranaka i udruga, ali ga možemo uzeti kao nezavisnoga kandidata. Ako malo pomnije proučimo imena na Twitteru (Tonino Picula, Marija Lugarić, Daniel Mondekar, Ljubo Jurčić...) i njihove „tweetove“, nema se tu baš mnogošta reći. Riječ je uglavnom bila o kratkim porukama za koga glasati, gdje se održava koji politički skup, te nekoliko informacija u svezi s njihovim osobnim životom, iako su te informacije dosta šture i nisu od nekoga velikog značaja. Za razliku od Erica Bessona (francuski ministar industrije), Baracka Obame i Dmitrija Medvedeva, koji na taj način znaju izjaviti prilično proturječne stvari i dignuti prašinu „onako iz zabave“, jer će milijuni ljudi to vidjeti, komentirati i dati svoj doprinos u širenju informacija. Hrvatska je premala zemlja za takve stvari, ali i dalje se nedovoljno koriste informacijske tehnologije u kampanjama. Naš bi savjet zasigurno bio da, ako ništa drugo, unajme PR stručnjake poput Nebojše Grbačića ili Krešimira Macana i barem pokušaju objasniti svoja stajališta, reforme koje misle provesti i obrane se od kritika koje dolaze sa svih strana. Kad smo već kod internetskih kritika, na društvenim se mrežama pojavljuje „Društvena mreža građana“ koja ima jasna politička stajališta i koja ne štedi nikoga, a poneke su izjave (i karikature) pomalo i degutantne i ispod svake razine uljuđena ponašanja. Mi svakako podržavamo slobodu govora i izražavanje neslaganja s pojedinim političarima ili političkim opcijama, ali u granicama ljudskosti. Dopustite nam da se malo odmaknemo i od društvenih mreža i spomenemo blogove. Da, na njih ste vrlo vjerojatno zaboravili, no prije 4 godine bili su prilično popu-larni. Danas mnogi političari i političarke imaju otvorene blogove, no rijetki ih ažuriraju. Jedna od njih je Vesna Škare Ožbolt, s posljednjim aktivnim 12 InfoTrend 186/12/2011 postom 25. rujna 2011., ali ako pogledate unazad, ima dosta materijala i tijekom godine, što je pomalo neuobičajeno jer u posljednje vrijeme rijetko javno nastupa. Nadalje, tu je i Davorko Vidović (SDP) s posljednjim postom posvećenim legendarnomu Steveu Jobsu, osnivaču Applea, no on je prilično aktivan u blogerskoj zajednici, što za Facebook to ne možemo reći. Ostali su kandidati jako brzo odustali od pisanja: Vladimir Šišljagić i Krešimir Bubalo (ni jedan post, samo prazan otvoren blog), Ivica Kirin, Tomislav Ivić, Josip Đakić (da, to je onaj HDZ-ovac koji broji krvna zrnca ostalim političarima na sceni), Berislav Rončević i Dragan Kovačević su uklonili sav sadržaj i sve komentare s blogova još prije nekoliko mjeseci, valjda misleći da nema koristi od njih. Radimir Čačić, Vesna Pusić, Andro Vlahušić, Ivan Čehok, Vladimir Jordan, stranka HSS, Tonči Tadić, Đurđa Adlešić, Anto Đapić, Iva Mia Erak – ista stvar. Mislim da je svaki komentar suvišan jer se naši političari drže one stare poslovice: Ili brzo ili nikako. Na društvenim mrežama to ne ide tako. Stalna prisutnost, stalno sudjelovanje u raspravi s građanima, objašnjavanje reformi, zakona i slično – može dati rezultate. Pojavljivanje 20 dana prije izbora bilo je gubljenje vremena i zasigurno nije moglo utjecati na građane ni njihov izbor političke opcije. Žalosno je da se naši političari stalno kunu u zemlju znanja, moralnih vrijednosti i novih tehnologija, a i sami ste svjesni da se ništa od toga ne ostvaruje, niti se potiče razvoj IT sektora. No, tko zna. Za 4 godine možda će upravo Google+ ili Facebook biti glavno središte političkih obračuna, rasprava s građanima i mjesto gdje se „izbori dobivaju“. Ove godine, na žalost, ništa od toga! BORIS PLAVLJANIĆ IT sigurnost Napadi na informacijske sustave sve su sofisticiraniji i organiziraniji Napredni, uporni, prijeteći N a području je informacijske sigurnosti 2010. godina bila prekretnica, čulo se na jednodnevnoj konferenciji o informacijskoj sigurnosti “Infigo Security Day” održanoj u organizaciji tvrtke Infigo IS . Do 2010. cyber napadi bili su uglavnom neorganizirani i bez velike istančanosti. Informatički napad na svjetski poznate tvrtke Google, Juniper i Northrop Grumman, poznatiji kao operacija „Aurora“, otvorio je novo poglavlje u području na kojem su uglavnom nered stvarali pojedinci i skupine bez nekoga pravog cilja. U toj su operaciji napadači, vjerojatno sponzorirani od strane vlade, iskoristili do tada neotkrivenu ranjivost razmjerno (pra)staroga, ali još uvijek raširenoga preglednika IE 6 da bi ostvarili sofisticirani napad da bi se došlo do povjerljivih informacija. Bio je to tek nagovještaj sve brojnijih i organiziranijih informatičkih napada. Tako je protekla 2011. bila ispunjena sigurnosnim incidentima od malih do velikih organizacija, od vladinih ustanova do velikih korporacija pa čak i sigurnosnih tvrtki, pri čem ni tvrtke u Hrvatskoj nisu bile iznimka. I dok je o imenima hrvatskih tvrtki koje su pretrpjele sigurnosne incidente teško doći (osim do onih čije su webstranice bile izmijenjene ili povremeno nedostupne), popis najzvučnijih imena čiji su informatički sustavi doživjeli incidente „teške“ i po više milijuna dolara uključuje tvrtke kao što su HB Gary Federal, Barracuda Networks, Comodo i DigiNotar (izdavači sigurnosnih certifikata!), RSA, Lockheed Martin, Northrop Grumman i Sony. Pri tome ciljevi napadača nisu bili samo informacijski sustavi nego i SCADA uređaji, industrijska postrojenja, energetske tvrtke... Napadi novih generacija opisuju se nazivom napredno-uporne prijetnje (APT – Advanced Persistent Threat). U sigurnosnim incidentima novijih generacija napadači koriste sve moguće vektore napada. Iako su ti napadi najčešće sofisticirani, u pravilu se koriste do tada neobjavljene ranjivosti operacijskih sustava, aplikacija i uređaja (tzy. 0-day ranjivost). Upornost je također njihova glavna značajka jer napadači imaju specifičan zadatak i ne odustaju, a u slučajevima gdje su financirani od strane druge organizacije pa čak i vlade, zarada može biti tek neizravan cilj. Sama konferencija nije dala jedinstven odgovor na pitanje možemo li sve ovo spriječiti, jer njega jednostavno – nema. Još jednom je upozoreno na činjenicu da informacijska sigurnost zahtijeva stalno ulaganje na različitim razinama: zaštiti i nadgledanju svih resursa, aplikacija, poslužitelja i mrežnoga prometa. Pri tome se osnovni uređaj za zaštitu – vatrozid, na toj konferenciji usporedio s pojasom za vezivanje u osobnome automobilu (svi ga imaju, mnogi ga upotrebljavaju, a opet, na žalost, neki i stradaju u sudarima). Istaknuta je vrijednost inteligentnoga nadzora mreže putem IDS/IPS sustava jer se dinamičkom analizom prati stanje klijent/poslužitelj. Često je, na žalost, zaboravljena provedba nadzora odlaznoga prometa koji se pokazuje vrlo bitnim za otkrivanje zaraženih računala na vašoj mreži. Kako je organizator, tvrtka Infigo IS, specijalizirana u području provjere sigurnosti i provedbi penetracijskih testova, posebno je istaknuta provjera sigurnosti kritičnih aplikacija s naglaskom na sve popularnije mobilne aplikacije. Pri tome ne treba miješati penetracijske testove s provjerom sigurnosti. Provjera je sigurnosti Tvrtka Infigo IS ujedno je na konferenciji za medije predstavila svoje dosadašnje rezultate poslovanja u Hrvatskoj i regiji, kao i daljnje planove za širenje na regionalnome tržištu. U poslovnoj godini 2010. Infigo IS se udvostručio (rast je bio veći od 100 posto), a slični se rezultati ponovno očekuju i u 2011. Generator je takvoga rasta ponajprije u sve većoj brizi tvrtki za sigurnost svojega informacijskog sustava i nužnosti da on bude osiguran na ispravan i dobar način, čime djelatnost tvrtke Infigo IS dodatno dobiva na vrijednosti. Do sada je Infigo IS uspješno ostvario više od 50 velikih projekata procjene i poboljšanja informacijske sigurnosti u Hrvatskoj i regiji, uglavnom u financijskoj industriji, maloprodaji i distribuciji, informatičkim tvrtkama i u državnim tijelima. automatski proces koji se najčešće koristi za provjeru mrežnih servisa i preporučuje se obavljati periodički. Penetracijski test uključuje ručne provjere od strane stručnih osoba čiji je cilj utvrditi ne samo tehničke nego i logičke ranjivosti. Penetracijski testovi imaju brojne prednosti u odnosu na automatsku provjeru sigurnosti. Kod njih nema lažno pozitivnih detekcija, a moguće je utvrditi i složene ranjivosti koje se iskorištavaju u više koraka. Na konferenciji je istaknuto kako bi takav jednostavan penetracijski test „spasio” neke od spomenutih žrtvi: HB Gary Federal, Sony, DigiNotar ... Tomislav Žganec 186/12/2011 InfoTrend 13 Od sada možete upravljati cjelokupnim procesom izdavanja, zaprimanja te arhiviranja računa na jeftiniji, brži i sigurniji način. Jedna manja tvrtka godišnje samo na administraciju potroši oko 60.000 listova papira. Jeste li znali da je za proizvodnju te količine papira potrebno uništiti čak 5 stabala? Korištenjem e-poslovanja doprinesite zaštiti šuma i očuvanju okoliša. 14 InfoTrend 186/12/2011 Nacional- 210 x 270.indd 1 18.7.2011 11:28:20 Elektroničko poslovanje Osnova suvremenoga poslovanja: E-računi Korištenjem e-računa umjesto računa na papiru stvarno informatiziramo poslovni proces u dijelu otpreme i unosa računa, znatno skraćujući trajanje tih procesa. U današnjem informatiziranom svijetu papir kao medij za prijenos informacija još uvijek ima bitnu ulogu. Nevjerojatnje da se danas, u svijetu brzih elektroničkih komunikacija i Interneta, komunikacija između dvaju računala još uvijek zbiva putem papira i da često traje danima umjesto sekundama. A baš to je još često slučaj sa slanjem računa. Na jednoj se strani račun ispiše na papir, kuvertira i šalje poštom. Zatim putuje nekoliko dana da bi stigao na odredište, tamo se analizira i prepisuje kao ulazni račun u knjigovodstveni softver ili se ručno unose podatci za plaćanje. Takav nedjelotvoran i spor proces sigurno nije usklađen s današnjim potrebama učinkovitoga poslovanja, a osim toga je spor, nepouzdan i podložan pogrješkama. Svi ti razlozi povećavaju troškove poslovanja umanjujući tako isplativost i rezultirajući manjom konkurentnošću tvrtke. Na osnovi zakonodavnih preporuka EK-a, i Hrvatska je u kolovozu 2011. legalizirala elektroničke račune kroz promjene pravilnika o PDV-u te je time omogućena porezna prihvatljivost elektroničkih računa, što je bila posljednja prepreka za široko uvođenje elektroničkih računa, a time i stvaranje osnova za stvarno uvođenje elektroničkoga poslovanja za sve tipove tvrtki. Elektronički računi kao rješenje Kako uvesti elektroničke račune u vaše poslovanje? Logičko je rješenje za taj problem omogućiti izravnu komunikaciju u sustavu te račune slati primateljima internetskim putem, u elektroničkome formatu koji nazivamo e-račun. Slanje e-računa najčešće ne ide izravno nego putem tvrtki informacijskih posrednika koje osiguravaju IT infrastukturu za sigurnu i pouzdanu razmjenu e-računa. Korištenjem e-računa umjesto računa na papiru stvarno informatiziramo poslovni proces u dijelu otpreme i unosa računa, znatno skraćujući trajanje tih procesa. S druge strane privatni korisnici (građani) koji tako primaju račune često ih mogu vrlo jednostavno plaćati bez potrebe ručnoga unosa podataka. Zbog znatnih pozitivnih učinaka koje korištenje elektroničkih računa donosi i zbog utjecaja na povećanje konkuretnosti, i sama Europska komisija znatno potiče širenje e-poslovanja i konkretno primjene e-računa, s ciljem da elektronički načini primanja i plaćanja računa budu prevladavajuća metoda primanja do 2020. Osim što je postavljeno kao politički cilj, povučeni su i konkretni zakonodavni potezi koji izjednačavaju tretiranje elektroničkih računa s onima na papiru te omogućuju pojednostavnjeno uvođenje elektroničkih načina komunikacije. Segmenti tržišta e-računa E-računi se najčešće kategoriziraju prema stranama koje sudjeluju u procesu slanja i primanja računa. Najčešće su kategorije računi koji se šalju od strane tvrtki prema građanima (Business to Customer B2C), tvrtki prema drugim tvrtkama (Business to Business B2B) ili tvrtki prema državnoj upravi (Business to Go- Ako želite uspješno uvesti elektroničke račune u svoje poslovanje, bez obzira na to je li riječ o B2C ili B2B segmentu, najbolje je da kontaktirate informacijske posrednike koji djeluju na tržištu ili zatražite od svojih dobavljača ERP sustava savjete kako implementirati te funkcionalnosti. Prvi je bitan korak svakako osvješćivanje organizacije da je riječ o vitalnim razvojnim prioritetima koji će već u bliskoj budućnosti imati znatan utjecaj na učinkovitost poslovanja i konkurentnost tvrtke. U svakome slučaju, smjer je za budućnost sasvim jasan. Papirnati računi postaju prošlost, a očekivanja su korisnika primati račune u elektroničkome obliku. Savjetujemo da i vaša tvrtka počne raditi na uvođenju elektroničkih računa kako bi zakoračila prema punomu elektroničkomu poslovanju. I sigurno će se isplatiti. 186/12/2011 InfoTrend 15 vernment B2G). Svaka je od tih kategorija razmjerno specifična, a razlikuju se po načinu korištenja, ali i krajnjem učinku koji se postiže. Slanje e-računa prema građanima posebno se razlikuje od slanja računa pravnim subjektima na način da je građanima bitno da račun prime u formatu jednostavnom za prikaz (npr. PDF) i plate na što jednostavniji način, dok je pravnim subjektima bitno da se e-račun zaprima u obliku koji omogućava automatiziran unos i obradbu računa (npr. neki od XML formata). E-računi za građane (B2C segment) Uspješni modeli implementacije B2C e-računa obuhvaćaju suradnju između informacijskih posrednika za e-račune i banaka, što omogućava da primatelji računa primaju svoje račune unutar internetskoga ili mobilnoga bankarstva te ih tamo vrlo jednostavno plaćaju, samo potvrdom već ispunjenoga platnoga naloga. Takav je način primanja računa vrlo zanimljiv i samim građanima jer im štedi vrijeme i smanjuje nepotrebno bavljenje unošenjem i kontrolom naloga za plaćanje. Ako već moraju plaćati, potrebno im je taj proces što više pojednostavniti. 16 InfoTrend 186/12/2011 Tvrtke koje znatan broj računa redovito šalju građanima imaju najveću motivaciju implementacije B2C e-računa zbog nekoliko vrlo jasnih motiva. Prije svega, tu je ušteda u troškovima dostave koja zbog elektroničke isporuke često iznosi i do 70% dotadašnjega troška po pojedinome računu, zatim tu je smanjenje broja pogrješaka koje se gotovo otklanjaju izbacivanjem fizičkoga unosa podataka za plaćanje, a često je vrlo bitan učinak ubrzavanje procesa plaćanja i poboljšanje novčanoga tijeka (cash-flow)... Osim tih prednosti, bitan je učinak koji mogu donijeti elektronički računi uvođenje mogućnosti visokopersonaliziranoga marketinga i kreiranja posebnih ponuda za korisnika koje se ubacuju u sam e-račun ili su dio komunikacije vezane uz e-račun. Slanje e-računa najčešće ide putem tvrtki informacijskih posrednika koje osiguravaju IT infrastukturu za pouzdanu razmjenu e-računa Troškovi po izlaznom računu Slanje računa na papiru Optimalno Slanje PDF računa Prosječna cijena Potpuno automatiziran proces Posebni slučajevi (greške) B2B e-računi Elektronički računi u B2B segmentu omogućuju tvrtkama izmjenjivati račune u elektroničkome obliku između svojih ERP sustava. Računi su najčešće u XML obliku, što omogućava da ih poslovni IT sustavi razumiju i automatizirano obrađuju. Sam proces funkcionira tako da tvrtka izdavatelj izravno iz svojega poslovnoga IT sustava šalje e-račun do tvrtke primatelja, najčešće posredstvom tvrtke informacijskoga posrednika, koji im pruža najpogodnije načine i protokole za korištenje usluga slanja i primanja računa. Iako se računi mogu izmjenjivati prebacivanjem datoteka ili putem web-sučelja, idealan je način slanja i primanja računa izravno iz poslovnih ERP sustava koji oblikuju račune u dogovorenome formatu i šalju ih u mreže informacijskih posrednika. U procesu se provjerava ispravnost formata, ali se i rade potrebne promjene kako bi se formati prilagodili potrebama primatelja. Najveći se učinci korištenjem B2B e-računa postižu baš u tome procesu potpuno ili pretežno automatizirane obradbe računa, koja često može proteći bez ljudskoga upletanja. Procjene ušteda koje su obavljene unutar EU-a pokazuju da se realno štedi od 15-20 eura po obrađenome ulaznome računu, što je svakako znatan iznos koji pri velikome broju ulaznih računa može imati iznimnu vrijednost u ukupnoj učinkovitosti i isplativosti tvrtke. Naravno, te se uštede ne mogu postići preko noći i potrebno je ulagati u integraciju i nadogradnje IT sustava, no povrat se na takva ulaganja često postiže već i u nekoliko mjeseci. Informacijski posrednici Informacijski su posrednici tvrtke koje grade ICT infrastrukturu koja omogućuje elektroničko poslovanje i, specifično, izmjenu elektroničkih računa. I tvrtka autora ovoga teksta bavi se izgradnjom mreže za slanje elektroničkih računa. Informacijski posrednici djeluju na način sličan telekomunikacijskim tvrtkama koje omogućavaju prenošenje govora, poruka ili podataka između korisnika, samo što je ovdje riječ o sloju više, o razmjeni podataka u različitim formatima i načinima koji najviše odgovaraju korisnicima usluga razmjene dokumenata. Informacijski posrednici na svoje mreže za izmjenu Troškovi po ulaznom računu Primanje računa na papiru Obrada PDF računa Optimalno Poluatomatizirani proces (OCR ulaznih računa) Prosječna cijena Potpuno automatiziran proces Posebni slučajevi (greške) elektroničkih računa priključuju i druge subjekte koji, primjerice, sudjeluju u procesu plaćanja, kao što su banke ili ustanove za platni promet. Iako bi razmjena e-računa mogla biti i izravna, informacijski posrednici znatno je pojednostavnjuju za tvrtke sudionike i kao krajnji rezultat, zbog tržišne konkurentnosti, čine je jeftinijom i djelotvornijom. E-računi kao osnova razvoja elektroničkoga poslovanja Legalizacija e-računa i njihovo uvođenje na tržište prvi je korak k širokoj primjeni automatiziranih procesa elektroničkoga poslovanja koja je do sada uglavnom bila povlastica većih tvrtki koje su mogle znatnije ulagati u vlastitu infrastrukturu eposlovanja ili u zatvorene sustave za elektroničku razmjenu podataka (EDI). Standardizacijom e-računa i razvojem širokopojasne infrastrukture, ali i pojavom informacijskih posrednika, na tržištu će se pojaviti konkurentne usluge podrške cijelomu poslovnomu procesu, od korištenja kataloga, e-narudžbi, e-otpremnica, e-računa i e-plaćanja, ali i cijeloga niza drugih dokumenata koji će potpuno automatizirati poslovanje. Bitan je element u tome procesu i izobrazba proizvođača ERP sustava, kreiranje modula i širenje funkcija podrške elektroničkomu poslovanju unutar njihovih programskih sustava. To je svakako nužan korak k potpuno automatiziranim poslovnim procesima. Damir Sabol Autor Damir Sabol je osnivač tvrtke Računi. hr http://www.racuni.hr koja se kao informacijski posrednik bavi uspostavom infrastrukture za elektroničke račune u B2C i B2B segmentu. 186/12/2011 InfoTrend 17 Istraživanje Korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija u tvrtkama Primorsko-goranske županije Neki se bude, drugi još spavaju Predmet je ovoga istraživanja primjena informacijskokomunikacijskih tehnologija u poduzećima Primorsko-goranske županije. Zadatak je bio analizirati njihove web-stranice i istražiti koliko se koriste komunikacijskim tehnologijama. Autori istraživanja: Jelka Brunić i mr. sc. Bernard Vukelić, Veleučilište Rijeka U pilot-istraživanju za odabir poduzeća koja će se uključiti u istraživanje koristio se portal Hrvatski privredni vodič (http://www.tvrtke.com) s kojega su nasumce izabrana poduzeća iz mjestâ, odnosno gradova koji se nalaze na području Primorsko-goranske županije. Istraživanje je trajalo od 29. lipnja do 16. kolovoza 2011., a obavljeno je na uzorku od 40 poduzeća. Od toga je analizirano 8 velikih, 6 srednjih i 26 manjih poduzeća. Djelatnosti kojima se ta poduzeća bave su: trgovina, industrija, uslužne djelatnosti, brodogradnja, graditeljstvo, informatika i promet. Na sljedećem je grafikonu prikazan omjer poduzeća u istraživanju. Istraživanje je podijeljeno na dva dijela. Prvi se odnosio na analizu web-sjedišta poduzeća koja su uzeta u uzorak, a drugi dio na analizu upotrebe e-pošte u poduzećima. Omjer poduzeća uzetih za istraživanje s Poduzeća izabrana za istraživanje obzirom na veličinu 18 InfoTrend 186/12/2011 prema djelatnosti ICT Vrsta kontakata Izgled uvodne web-stranice Analiza web-sjedišta poduzeća u Primorsko-goranskoj županiji Od 40 promatranih tvrtki njih 4 (10%) nema vlastitu web-stranicu, nego se oglašavaju samo preko tuđih stranica za oglašavanje (npr. preko Hrvatskoga privrednog vodiča, Poslovnoga imenika, etvrtke. biz, Moja tvrtka...). Pritom su navedene osnovne informacije kao što su: adresa, telefon, telefaks, OIB, MB, e-pošta, djelatnost poduzeća, broj zaposlenih i radno vrijeme poduzeća. To su većinom mala poduzeća. Sva su poduzeća pronađena preko tražilice Google, a preko tražilice Yahoo je pronađeno 75% poduzeća. Može se zaključiti da su poduzeća osigurala dobru vidljivost na tražilicama i da se dobro reklamiraju. Uvodne (naslovne stranice) Variraju od poduzeća do poduzeća, ovisno o tome čime se bave i što žele predstaviti. Na sljedećem je grafikonu prikazano u brojkama koliko se čega od navedenih vrijednosti pojavilo na stranicama. Podatci na grafikonu pokazuju da se na uvodnoj stranici najviše stavlja sadržaj, novosti, slike proizvoda/usluga, kontakt, izbor jezika (ako poduzeće ima izbor jezika) i ostalo. Neke uvodne stranice imaju samo logotip tvrtke i jednu do dviju informacija (npr. izbor jezika, pozdravna poruka), njih čak 8 (20%). Ostale tvrtke na naslovnoj stranici reklamiraju sebe, odnosno svoje proizvode i usluge. koje posjeduje poduzeće Kod 10% poduzeća su naslovne stranice pretrpane sadržajem, posjetitelj stranice se ne može snaći na njima. Izgled uvodne web-stranice Web-sjedišta uglavnom su bogata sadržajem. Jedna web-stranica ima oznaku „u pripremi“ (oko 70% te stranice je u pripremi), ali su prikazani kontakt, proizvodi i usluge. Od četrdeset poduzeća iz uzorka njih je 15 (37,50%) shvatilo funkcionalnost naslovne web-stranice, objavivši na uvodnoj stranici podatke o proizvodu ili usluzi. No, 28 poduzeća (70%) na naslovnoj stranici ima istaknut sadržaj pa je posjetitelju lako pronaći što želi. Analizirajući kontakte, vidi se da sva poduzeća imaju naveden naziv i adresu poduzeća te navedene kontakte na koje ih se može dobiti (telefon, telefaks, mobitel, e-pošta). Sva poduzeća imaju barem jedan broj telefona, telefaks nemaju navedena Svega 62,50% poduzeća odgovara na e-poštu, odnosno koriste ju u poslovanju, što je poražavajuće za ovo vrijeme i stupanj razvoja samo 2 poduzeća, 25 poduzeća nemaju naveden broj mobitela na svojoj web-stranici, dok samo jedno poduzeće nema istaknutu e-poštu na web-stranici, ali umjesto toga ima kontaktni obrazac kojim se može poslati upit poduzeću (na stranicama je poslovnoga imenika istaknuta adresa e-pošte za to poduzeće). Na sljedećem se grafikonu vidi koliko koje poduzeće ima kontakata i koje vrste. Vrsta kontakata koje posjeduje poduzeće Svega 3 poduzeća imaju brojač posjeta na svojoj web-stranici, dok 2 poduzeća na svojoj web-stranici imaju naveden trenutačni nadnevak. Pet poduzeća imaju mapu weba na svojoj web-stranici, matični je broj istaknut na 22 stranice, OIB na 25 web-stranica, a žiro-račun poduzeća na 11 web-stranica. Na svega 8 web-stranica navedene su cijene proizvoda, a od toga jedno poduzeće ima stare cijene. Dvadeset poduzeća (50%) ima na svojim webstranicama navedene članove uprave, a njih 5 (12,50%) sadržava i slike uprave. Devet poduzeća (22,50%) ima navedenu misiju, viziju ili ciljeve. Na pet web stranica (12,50%) posjetitelji mogu registrirati, a devet web-stranica (22,50%) sadržava tražilice. Na Facebooku se reklamira svega 6 (15%) poduzeća. Putem neta prodaju nude svega tri (7,50%) poduzeća. Financijske je podatke navelo svega 6 poduzeća (15%) na web-stranici, a njih je 12 (30%) navelo i temeljni kapital poduzeća. Web-stranice poduzeća uglavnom sa186/12/2011 InfoTrend 19 Istraživanje Korištenje jezika Osnovne informacije o poduzeću na web-stranici na web-stranici (%) državaju informacije kao što su opis proizvoda, odnosno usluge, slike poduzeća (proizvoda, usluge) te povijest poduzeća i reference. Većina poduzeća dobro promovira svoje proizvode, odnosno usluge. Osnovne informacije o poduzeću na web-stranici (%) Od ukupno 36 stranica koje su izrađene, 19 stranica (52,78%) koristi samo jedan jezik i to hrvatski. Na dvama je jezicima (hrvatski i engleski) izrađeno 12 poduzeća (33,33%). Tri jezika koriste 2 poduzeća (5,56%), a po četiri, pet i šest jezika koristi po jedna webstranica (2,78%). Korištenje jezika na web-stranici U potpunosti je izrađeno 35 web-stranica (87,5%), jedna je stranica u izradbi, što je i istaknuto na njoj (2,5%), a 4 poduzeća još nemaju svoju web-stranicu, nego se reklamiraju na druge načine (10%). Izgrađenost web-stanica za poduzeća iz uzorka U istraživanju su dane i ocjene za izgled web-stranica (subjektivno mišljenje istražitelja). Od 36 poduzeća koja imaju izrađenu web-stranicu, njih 2 (5,56%) imaju ocjenu dovoljan jer su pretrpane i nije se lako snaći na njima. Deset je webstranica dobilo ocjenu dobar (27,78%) jer su malo bolje nego prethodne, ali još uvijek ne ističu ono najbitnije i sadržavaju 20 InfoTrend 186/12/2011 previše informacija. Dvanaest je poduzeća (33,33%) vrlo dobro napravilo svoju webstranicu, sve je sažeto, jasno, vidljivo, ali nedostaje neka sitnica (boja, posloženost informacija, dovršenost stranice...), i isto toliko web-stranica ima ocjenu izvrstan (33,33%) jer je sve napravljeno da se posjetitelj lako snađe i bude zadovoljan. Ocjene izgleda web-stranica Izbornici (navigacija) na web-stranicama uglavnom se nalaze iznad sadržaja (dvanaest poduzeća), ili lijevo od sadržaja (šest poduzeća), no ima stranica koje imaju i nekoliko izbornika (gore i lijevo – jedanaest poduzeća, gore i dolje – tri poduzeća, gore, lijevo i dolje – četiri poduzeća). Analiza primjene e-pošte u poduzećima Primorsko-goranske županije Drugi se dio istraživanja odnosio na analizu upotrebe elektroničke komunikacije u poslovanju poduzeća. Od 40 poduzeća uzetih za uzorak njih 22 se može kontaktirati izravno sa stranice (pomoću obrasca za kontakt). Obrazac obično traži unos imena posjetitelja, prezime posjetitelja, adresu, adresu e-pošte, broj telefona/mobitela te ime tvrtke (no ne moraju se sva polja obvezno ispuniti). Neki obrasci traže samo ime, prezime i adresu e-pošte posjetitelja, a neki i druge informacije. Svim je poduzećima koja se može kontaktirati na taj način poslan upit putem toga obrasca. No dva nisu radila pa je poslan upit preko e-pošte nađene na webstranici poduzeća. Svim je poduzećima koja su uzeta u istraživanje poslana e-pošta s upitom o nekom proizvodu ili usluzi te su zatražene cijene o određenome proizvodu ili usluzi. Od njih 40, koliko je uzeto kao uzorak, na e-poštu je odgovorilo isti dan svega 11 (27,50%) poduzeća. Drugi je dan došlo 7 odgovora (17,50%), tijekom tekućega je tjedna došlo 5 (12,50%), a do kraja su idućega tjedna primljena samo 4 (10%) odgovora na poslan upit o nekome proizvodu, odnosno usluzi. Na poslan upit o nekome proizvodu, odnosno usluzi, poduzećima nije nikad odgovorilo 13 (32,50%) poduzeća, što je velik broj s obzirom na uzorak. Budući da nisu vraćeni odgovori na taj način, korištena je tehnologija telefonskih komunikacija kako bi se dobio odgovor na traženi upit. Na taj je način odgovorilo 10 poduzeća, no i to je potrajalo. Jedno je poduzeće u vrijeme istraživanja imalo kolektivni godišnji pa su se naknadno javili sami telefonom (budući da neki obrasci sa stranice traže i upis telefona/mobilnoga telefona). Na sljedećem je grafikonu prikazano kakva je upotreba e-pošte u određenim poduzećima. ICT Ocjene izgleda Izgrađenost web-stranica web-stanica za poduzeća iz uzorka Pristigli odgovori na e-poštu na upit o određenome proizvodu/ usluzi Svako poduzeće među kontaktima ima barem jednu adresu e-pošte, a ima i onih koji imaju dvije, tri pa čak i više navedenih adresa. Ona poduzeća koja nemaju webstranicu, imaju na stranicama poslovnih imenika navedenu adresu e-pošte među podatcima o poduzeću. Samo jedno poduzeće na svojoj web-stranici nema navedenu adresu e-pošte, ali ima obrazac koji služi za kontaktiranje poduzeća (dok je na stranicama poslovnoga imenika navedena adresa e-pošte za kontakt). Što smo saznali? primljenu e-poštu, nego što su to velika i srednja poduzeća. Istraživanjem je utvrđeno da velik broj poduzeća posjeduje web-stranicu kojom se promovira. No i ona poduzeća koja nemaju vlastitu web-stranicu, promoviraju se na različitim oglasnim stranicama, kao što su Hrvatski privredni vodič, Poslovni imenik i mnoge druge. Web-stranice iz odabranoga uzorka su različitoga profila i uglavnom zadovoljavaju svoju svrhu. Većina ih već na uvodnoj stranici ima opis proizvoda, odnosno usluge ili razumljiv sadržaj pa se posjetitelj može lako snaći na web-stranici. Svako poduzeće ima istaknute kontakte kao što su telefon, telefaks i adresa e-pošte. Izgled stranica varira od izvrsnoga do dovoljnoga, no to je subjektivno ocjenjivanje istraživača. Od uzorka uzetoga za istaživanje 11 je poduzeća (27,50%) odgovorilo isti dan, a 13 poduzeća (32,50%) nikad nije odgovorilo na poslanu e-poštu o proizvodu, odnosno usluzi koju nude. No, koristeći se telefonom kako bi se došlo do traženih informacija, odgovorilo ih je 10. Ostala su poduzeća (40%) odgovorila tijekom sljedećih dvaju tjedana. Prema tomu može se zaključiti da se u mnogim poduzećima još uvijek e-pošta ne koristi dovoljno u svrhu poslovanja i da se na tome još treba dosta raditi. Poduzeća ili ne odgovaraju na primljene poruke ili nisu ažurna u odgovorima. No ipak, ona poduzeća koja su odgovorila na e-poštu bila su podrobna u objasnidbi informacija koje su od njih tražene. Na osnovi ovoga istraživanja vidi se da svega 62,50% poduzeća odgovara na e-poštu, odnosno koriste ju u poslovanju. S obzirom na to da se u današnje vrijeme često koristi Internet i mnoga se poduzeća promoviraju na njem, to je poražavajuća brojka. Trebali bismo više vremena posvetiti tomu načinu komuniciranja i zainteresiranim možebitnim klijentima. Veliki broj poduzeća još uvijek više prakticira upotrebu telefona kao sredstva komunikacije pa se na taj način može brže doći do traženih informacija. Mala su poduzeća ažurnija i brža s odgovorima na Pristigli odgovori na e-poštu na upit o određenome proizvodu/usluzi 186/12/2011 InfoTrend 21 IT u javnoj upravi Lora Čurković, predsjednik Uprave Infosistema d.d. Projekt informatizacije u gradu Bjelovaru Otvaranje građanima Osnovni je smisao uvođenja informatičkoga rješenja bolja integracija i međusobna suradnja svih segmenata uprave, ali i alat građanima da se uz uporabu suvremenih tehnologija aktivnije uključuju u rad javne uprave. T ragom nedavne obavijesti da je u Bjelovaru uspješno implementirano rješenje IZAK informatičke tvrtke Infosistem, koje pokriva poslovne procese lokalne samouprave, razgovarali smo s Lorom Čurkovićem, predsjednikom Uprave Infosistema d.d. InfoTrend: Infosistem je u Bjelovaru implementirao svoje informatičko rješenje IZAK. Što je bilo odlučujuće da upravo IZAK bude odabran za podršku poslovnim procesima lokalne samouprave? Lora Čurković: Grad je Bjelovar vrlo seriozno i transparentno pristupio odabiru odgovarajućega rješenja. Kao prvi hrvatski grad s ISO standardom definirao 22 InfoTrend 186/12/2011 je poslovne procese karakteristične za lokalnu samoupravu koje smo zadovoljili. Prije samoga službenog upita za ponudu upućenoga na više mogućih dobavljača, sudjelovali smo u procesu prezentacije rješenja zaposlenicima gradske uprave. Rješenja koja su u konačnici odabrana i uspješno implementirana te pripomogla u procesu recertifikacije grada Bjelovara (ISO 9001:2008) su: IZAK te rješenje e-uredi. InfoTrend: Molim Vas da nam u kratkim crtama predstavite namjenu IZAK-a i prednosti koje pruža radu gradske uprave. Lora Čurković: IZAK je informatičko rješenje kojim se prati izdavanje akata iz područja prostornoga uređenja i gradnje. U sklopu su rješenja podržani poslovni procesi zaprimanja, urudžbiranja i obradbe zahtjevâ te izdavanja rješenjâ. Sustav je rađen kako bi podržao odredbe Osim kvalitetne izobrazbe ključno je imati bezrezervnu podršku nadređenih Zakona o prostornome uređenju i gradnji te je usklađen s Uredbom o uredskome poslovanju, što mu omogućuje i širu primjenu na sve odjele gradske uprave. E-uredi jest informatičko rješenje za podršku poslovnim procesima zaprimanja i evidentiranja akata u Pisarnici i svim odjelima. Zaprimanje podnesaka i akata može se obavljati na više lokacija, a sustav omogućuje jedinstveno održavanje klasifikacijskih oznaka. Interni i izlazni akti urudžbiraju se na mjestu na kojem nastaju, odnosno u organizacijskim cjelinama, a stvaraju se na osnovi predložaka u koje se prenose unaprijed definirani podatci iz predmeta i akata, što ubrzava njihovu izradbu i djelotvornost gradske uprave te otvara upravu prema građanima. InfoTrend: Kakva su bila očekivanja gradskih vlasti? Lora Čurković: Osnovni je smisao uvođenja navedenoga projekta bolja integracija i međusobna suradnja svih segmenata uprave, ali i alat građanima da se uz uporabu suvremenih tehnologija aktivnije uključuju u rad javne uprave. Kako je transparentnost nešto čemu tijela javne vlasti teže, to su sustavi koji će Grad Bjelovar zasigurno dodatno otvoriti prema građanima, ali i povećati internu produktivnost na zadovoljstvo građana. Očekivanje je korisnika bila i implementacija u zadanim rokovima, što smo i ostvarili. InfoTrend: Je li bilo problema s prilagodbom zaposlenih u gradskoj upravi za rad u IZAK-u? Lora Čurković: Strah je od nepoznatoga poznat fenomen i na našim je voditeljima projekta te izazove svesti na minimum. Osim kvalitetne izobrazbe, ključno je imati i bezrezervnu podršku nadređenih koji svojim autoritetom podržavaju i potiču projekt na nižim hijerarhijskim razinama. Uvođenjem poslovnih informatičkih sustava zadiru u poslovne procese i logično je da će novosti izazvati početni otpor kod zaposlenika koji su naviknuli raditi na „standardan“ način. No implementacija je u Gradu Bjelovaru prošla kolokvijalno govoreći „glatko“, zahvaljujući sustavnoj suradnji s informatičkim odjelom Grada Bjelovara koji je interno koordinirao i pravodobno prenosio sve možebitne dvojbe krajnjih korisnika (zaposlenika gradske uprave). InfoTrend: Jesu li dobavljači i korisnici zadovoljni obavljenim poslom? Imate li već povratnih informacija o rezultatima primjene? Lora Čurković: Implementacija je na obostrano zadovoljstvo završena u ugovorenome roku od 30 dana po potpisivanju Ugovora, a o konkretnijim je rezultatima primjene bolje govoriti nakon realnijega vodimo računa o tome da naša kadrovska politika i u ovim teškim vremenima bude socijalna u okvirima naših mogućnosti. No, cilj je Infosistem, dakle tvrtku koja ima najstariji hrvatski informatički brend star trideset godina, pozicionirati kao specijalista za ICT rješenja u bankarstvu, zdravstvu, komunalnim službama i javnoj upravi. Dio je te strategije prijam naj- Izgradnja je vlastitoga rješenja teži i skuplji put, ali u konačnici potpuno zadovoljava specifične potrebe i prati lokalnu regulativu vremenskog roka. Osim u Bjelovaru te smo sustave implementirali u Gradu Rijeci, Gradu Osijeku te Vukovarsko-srijemskoj županiji pa nemamo razloga sumnjati u ostvarenje pozitivnih rezultata primjene i u Gradu Bjelovaru (posebice zato jer je suradnja bila na zavidnoj razini). InfoTrend: Očekujete li da će primjer Bjelovara potaknuti prihvaćanje toga rješenja i u drugim gradovima Hrvatske ili regije? Lora Čurković: Naravno! Između ostaloga i zato što se nismo odlučili prilagoditi strana rješenja domaćemu tržištu, nego smo većinu sustava razvijali u suradnji s korisnicima (ističemo suradnju sa ZIDom, Rijeka). To je svakako teži i skuplji put, ali u konačnici takav sustav potpuno zadovoljava specifične potrebe i prati lokalnu regulativu. Statistika koja nam ide u prilog i koja će zasigurno potaknuti povjerenje budućih korisnika jest sljedeća: istraživanja Gonga i Udruge gradova pokazuje da samo 16% gradova i općina zadovoljava mjerila transparentnosti, a upravo korisnici (npr. Grad Rijeka) kojima smo implementirali naša rješenja zauzimaju sam vrh ove ljestvice. InfoTrend: Ovo je prilika da nam kažete nekoliko riječi o razlozima nedavnih kadrovskih pojačanja u Infosistemu. Lora Čurković: Znatan je broj naših zaposlenika proživio u Infosistemu cijeli radni vijek. To vam je kao da imate veliku obitelj koja vam je vrlo lojalna. Izrazito smo ponosni na takvu tradiciju. Upravo stoga novijih članova tima s bogatim radnim iskustvom: Aleksandar Radojčić došao je na položaj savjetnika za razvoj poslovanja a Joško Dorić na mjesto direktora kontrolinga. Aleksandar je zadužen za upravljanje odnosima s ključnim partnerima te za razvoj rješenja i usluga. U Infosistem dolazi iz tvrtke Comminus s položaja izvršnoga direktora za prodaju i marketing, a kolega Joško dolazi s mjesta člana Uprave u tvrtki Fintrade i bit će zadužen za upravljanje i koordinaciju funkcija kontrolinga, financijskoga planiranja i poslovnoga budžetiranja. InfoTrend: Ako je to već sada poznato, možete li nam nešto reći o poslovnim rezultatima u 2011.? Lora Čurković: Realizirali smo nekoliko vrijednih poslova u bankarskome sektoru. No posebno nam je bitan izvozni posao u Novoj kreditnoj banci Maribor, drugoj po veličini slovenskoj banci, gdje smo već dugi niz godina vrlo aktivno uključeni u podršku njihovu središnjemu bankarskom sustavu. Vrlo dobre rezultate možemo zahvaliti i izvrsnoj suradnji s Hrvatskim cestama i Hrvatskim autocestama, određenim poslovima u zdravstvu i tijelima lokalne samouprave. Obogatili smo portfolio u području poslovne inteligencije te kao ključnoga partnera prepoznali tvrtku QlikTech i njihovo inovativno in-memory rješenje – QlikView. Ključno je da smo redefinirali svoj status u prodajnim segmentima u kojima imamo visoku razinu izvrsnosti i kvalitete te na kojima možemo graditi našu budućnost. 186/12/2011 InfoTrend 23 IT u poslovanju Javna nabava i alati elektroničkog poslovanja Problem ili prilika Kako uspješno nabavljati u javnoj nabavi? (uspješno čitaj kao: zakonito, pravodobno, kvalitetno, ekonomično, transparentno). B ez obzira na velike povike i zanimljive napise u medijima, javna je nabava neizostavni dio poslovanja svake organizacije ili ustanove koja se financira sredstvima iz javnih izvora, odnosno obavlja javni posao. U gospodarstvu u kojem su država, lokalna uprava i samouprava te tvrtke u njihovome vlasništvu daleko najveći ulagači, javna nabava ima još veći značaj nego, primjerice, u razvijenim zemljama Europske unije. Novi Zakon o javnoj nabavi s primjenom od 1. siječnja 2012. donosi nekoliko bitnih promjena. Istaknut ćemo samo neke, značajne iz pogleda javnih naručitelja, mogućih ponuditelja i regulatora, odnosno operatora. Država Država kao regulator i operator prije svega ima za cilj zakonitost, transparentnost i djelotvornost korištenja proračunskih sredstava za postizanje svojih strateških ciljeva. Sigurno je najbitniji mehanizam kojim se to postiže uspostava Državnoga ureda za središnju javnu nabavu, ali za sada za samo 20-tak kategorija roba i usluga, s tendencijom proširenja. Uz objedinjavanje potreba za istovrsnim robama i uslugama veliko je postignuće toga Ureda standardizacija kataloga tih kategorija roba i usluga, a kao preduvjet za njihovu nabavu. To je posebno značajno jer nije rijetkost da je ukupni trošak korištenja i održavanja danas višestruko veći od samoga troška početnoga ulaganja. Nadalje, ulaskom u Europsku uniju povećavaju se i obveze objave postupaka javne nabave u Unijinim glasilima. Sa svoje strane ovlaštena tijela ovih dana pokreću novi elektronički portal javne nabave, e-Oglasnik Narodnih novina, s ciljem unaprjeđenja podrške i naručiteljima i ponuditeljima. Uvid javnosti u podatke o objavljenim nadmetanjima i sklopljenim ugovorima također će biti bitno unaprijeđen. 24 InfoTrend 186/12/2011 Javni naručitelji - obveznici Zakona o javnoj nabavi Za javne naručitelje, osim zajedničkoga interesa da javna nabava bude učinkovita i djelotvorna, najbitnija je jednostavnost postupaka i dokumentacije te je konačni cilj nabaviti ono što treba njihovim ustrojstvenim jedinicama za obavljanje redovitih zadaća. Dosadašnjemu pretežitomu mjerilu - najnižoj cijeni, dodano je tzv. mjerilo ekonomski najpovoljnije ponude, čime se zaista omogućuje javnim naručiteljima da uključe sve bitne odlike tražene robe ili usluge. Ponuditelji - gospodarstvo, poduzetnici Ponuditelji žele priliku za ravnopravno natjecanje, jasna mjerila i pravodobnu informaciju o tome što će se nabavljati. Ovdje su možda i najveći iskoraci novoga Zakona: Obveza javnoga objavljivanja plana nabave, uključivo i podatke o očekivanome vremenu provedbe postupaka nabave (kalendar), vrsta postupka, procijenjena vrijednost; Suprotno uvriježenomu mišljenju da je najveći problem javne nabave nezakonitost, iskustvo pokazuje da najveći prostor u mogućem unaprjeđenju sustava javne nabave imaju standardizacija, kvalitetno planiranje te stručnost i izobraženost sudionika poslovnih procesa javne nabave. Obveza objave registra okvirnih sporazuma i sklopljenih ugovora, zajedno s podatcima o njihovoj realizaciji, Mogućnost dostave neovjerenih dokaza o sposobnosti i druge dokumentacije, Mogućnost sudjelovanja u slučaju neobavljenih obveza prema proračunu RH, s ugovorenim obročnim otplatama; Preuzimanje ukupne dokumentacije u elektroničkome obliku s portala e-Oglasnik Narodnih novina. Suprotno općemu uvriježenomu mišljenju da je najveći problem javne nabave nezakonitost, iskustvo pokazuje da najveći prostor u mogućem unaprjeđenju sustava javne nabave imaju: standardizacija (poslovnih procesa, dokumentacije, roba i usluga) ; kvalitetno planiranje (višegodišnje i operativno, financijski i naturalno); stručnost i izobraženost sudionika poslovnih procesa javne nabave (ovdje se prvenstveno misli na korisnike izvan službi nabave i pravnih poslova, dakle oni koji pripremaju tehničku dokumentaciju, odnosno mjerila za odabir); korištenje suvremenih tehnoloških rješenja koja omogućuju primjenu novih poslovnih koncepata (elektroničko poslovanje, primjena elektroničkoga potpisa, e-dražbe, eKatalozi roba i usluga itd.). Ohrabruju pozitivna iskustva korisnika takvih tehnoloških rješenja već u prvim mjesecima korištenja. Njihova se pozornost prebacuje s osnovne operativne uspješnosti na napredne analize i primjenu poslovne inteligencije (Business Intelligence) kako bi se prepoznali trendovi i međuovisnosti različitih dimenzija u javnoj nabavi (vrijeme, prostor, skupine roba/usluga, dobavljači, izvori financiranja, mjesta troška). Financijsko upravljanje i kontrole (FMC) Dio poslovnih procesa koji se obavljaju po Zakonu o javnoj nabavi i vide se u javnosti otprilike je 1/3 poslova vezanih za javnu nabavu. Ostale su 2/3 poslova unutar organizacije i podložne su internim propisima i procedurama. U tom je dijelu ujedno i najveći prostor za racionalizaciju. Unaprjeđenje javne nabave usko je povezano s financijskim upravljanjem i kontrolama (FMC), rizicima, unutarnjom revizijom, antikorupcijskim mjerama kao i provedbom Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Ciljevi su tih aktivnosti u drugome koraku više usredotočeni na pravodobnost, svrhovitost i kvalitetu korištenja nabavljenih roba i usluga. „Fer vrijednost za novac“ je jedno od najvrjednijih načela koja se ovdje primjenjuju. Najbitnije je da su sve mjere koje se provode „utkane“ u osnovne poslovne procese, kao što je primjerice javna nabava, a ne da se na njih gleda kao na izdvojene, dodatne i „nečije tuđe“ procese. Što rade razvijene zemlje EU-a? Prije svega, to su zemlje koje imaju dugu tradiciju te su osnovni problemi, s kojima se mi još bavimo, već riješeni. Znatan su napredak i velik skok napravile one europske zemlje koje su posegnule za tehnološki najnaprednijim sredstvima, redom zasnovanima na elektroničkome poslovanju. Javna se nabava u posljednje vrijeme najviše povezuje s elektroničkim poslovanjem, prvenstveno s razmjenom elektroničkih računa, narudžbenica i plaćanja. Izravno mjerljive godišnje koristi od njihovoga korištenja i za Hrvatsku se mjere u milijardama (ne nužno samo kunâ). Kao uspješne primjere organiozacije javne nabave, u Europi posebno treba spomenuti Dansku, Francusku, Veliku Britaniju i Austriju. I sama je Unija u okviru svojega projekta IDABC (Interoperable Delivery of European eGovernment Services to public Administrations, Businesses and Citizens) pokrenula PEPOL (Pan-European Public Procurement Online), u cilju stvarne uspostave jedinstvenoga tržišta i lakšega sudjelovanja ponuditelja iz bilo koje zemlje članice u postupcima javne nabave. „Virtualni dosje kompanije“ olakšat će ujednačavanje dokaza o sposobnosti naručitelja, njihovo prikupljanje i usporedbu. Bitno je spomenuti da i mi u Hrvatskoj imamo sve preduvjete, zakonske i tehnološke, napraviti isto. Prvi su koraci u tome smjeru učinjeni: veliki trgovački lanci i njihovi ključni dobavljači, banke, ali i prvi pružatelji usluga poslužit će kao gruda snijega koja se već kotrlja niz brijeg. e-SPIN Za ilustraciju stanja na domaćem tržištu prikazat ćemo aplikacijski sustav s najduljim stažem u Hrvatskoj – sustav e-SPIN tvrtke InfoDom. Sustav koji je u početku bio namijenjen provedbi postupaka, godinama je razvijan do jedinstvene platforme za javnu nabavu. Da bi neki softverski proizvod mogao nositi naziv platforma, mora biti sposoban samopodešavanjem, bez dodatnoga programiranja, razvijati nove funkcionalnosti, primijeniti nova poslovna pravila te kreirati nove podatke i dokumente koje može elektronički razmjenjivati s drugim sustavima u svojoj okolini. e-SPIN započinje procesom upravljanja strategijskim ciljevima i njihovom realizacijom kroz javnu nabavu, uz postavljanje ključnih pokazatelja uspješnosti za svakoga sudionika, koji se prate u realnome vremenu korištenjem Gartnerova koncepta BAM – Business Activity Monitoring. Ostvarenje se strategijskih ciljeva obavlja kroz usredotočeno planiranje od višegodišnjih projekcija, iskaza potreba do operativnih planova nabave po različitim veličinama: programi/projekti/aktivnosti, razdoblja, kategorije roba i usluga, troškovna mjesta. Tijekom cijele godine provode se svi rebalansi, odnosno preraspodjele preostalih planiranih sredstava. Slijedi provedba nabave s podrškom za sve vrste postupaka prema Zakonu, pri čem je operativno najbitniji dio automa186/12/2011 InfoTrend 25 I najmanji naručitelji mogu koristiti najnaprednije poslovne koncepte tizirano kreiranje ukupne dokumentacije spremne za elektroničku dostavu na portal e-Oglasnik (čiju je novu inačicu također razvio InfoDom). Moć standardizacije Ako bi trebalo istaknuti dva koncepta kojima u InfoDomu postižu najveće učinke, onda bi to bili standardizacija i kontinuirani monitoring. Standardizacija se odnosi na poslovne procese, katalog roba i usluga, dokumentaciju i izvještajni sustav, a monitoring na rokove, pridržavanje planskih stavki, pridržavanje poslovnih pravila te pravodobno signaliziranje trošenja sredstava. Korisnici e-SPIN-a izjavljuju da im je najkorisnija pravodobna informacija da nešto ne ide u skladu s planiranim ili očekivanim. Oznaka e ispred naziva te platforme jasno pokazuje da je ona spremna za elektroničko poslovanje, kako interno tako i prema e-Oglasniku, ponuditeljima i drugim sudionicima. No, uz sve navedene prednosti, najbitnijim ističu svoje dugogodišnje iskustvo u implementaciji u različitim poslovnim situacijama: od potpuno centraliziranih do distribuiranih, od malih do najvećih, od spremnih do onih koji su se preobražavali „u hodu“. BAM konzola Kalendar nadmetanja e-SPIN in the Cloud Novina je svakako mogućnost da se eSPIN koristi kao usluga u Oblaku (Cloud), bez potrebe za serverima, licencama, vlastitim informatičkim osobljem. Tako najnaprednije poslovne koncepte mogu koristiti i najmanji javni naručitelji. Štoviše, i oni koji nisu prema Zakonu obveznici javne nabave imaju brojne razloge za korištenje toga vrlo naprednoga rješenja. Ukupno je vrijeme njegove uspostave svedeno na 20-tak dana. Boris Blumenschein 26 InfoTrend 186/12/2011 Registar ugovora ICT problemi i rješenja Kako povezati mobilne uređaje s Cloudom? Mobilnost u OBLAKU Mobility (mobilni uređaji i aplikacije za mobilne uređaje) i Cloud Computing (računalstvo u oblaku) dva su pojma koja su se nametnula kao vodeći trendovi u IT industriji danas. R azvojem usluga i tehnologija koje integriraju mobilne uređaje i računalstvo u oblaku postiže se maksimalno ostvarenje njihovoga potencijala, te slobodno možemo reći da danas jedno bez drugoga gotovo da i ne može! Rad se korisnika IT sustava danas ne ograničava samo na jedan uređaj. Niti na jednu vrstu uređaja. Na poslu koristimo poslovni PC ili prijenosno računalo spojeno na tvrtkinu infrastrukturu. Iskoristimo slobodno vrijeme da bismo pregledali televizijski program na web-stranicama dobavljača usluge multimedije. S prijenosnim se računalom s drugih lokacija spajamo na tvrtkinu infrastrukturu ulazeći u VPN (Virtual Private Network). Nakon gašenja „velikih“ uređaja prelazimo na mobilne uređaje, pregledavamo web putem pametnih telefona, pregledavamo poslovnu elektroničku korespondenciju, stvaramo i dijelimo privatne sadržaje. S mobilnoga telefona, primjerice, postavljamo snimanje televizijske emisije jer nismo pravodobno stigli kući. Na večer, putem televizijskoga prijamnika, nakon odgledane emisije možemo ostaviti svoje dojmove na društvenim mrežama. Sve je danas umreženo na način da praktično iste ili slične akcije možemo napraviti na potpuno različitim uređajima i potpuno različitim mjestima. Aplikacije iz različitih okruženja (pod tim se misli i na različiti hardver i na različiti softver) danas donose iste funkcionalnosti i iste podatke. Usluga se prenosi i kao da putuje zajedno s nama. A sa sobom nosi i naš identitet, i naše postavke, i informacije koje želimo. I sve to pamti te isti posao obavljamo na računalu u uredu, mobilnome uređaju na putu ili televizoru kod kuće. Kako bi to navedeno bilo ostvarivo, mora postojati mjesto susreta, mjesto suradnje, mjesto na kojem se zajednički dijele usluge. A to je mjesto „računalni oblak“ (cloud), odnosno računalstvo u oblaku (cloud computing). Povezivanje na računalni oblak i iskorištavanje resursa „skrivenih“ u računalnome oblaku omogućuje dijeljenje informacija svugdje i uvijek, veliku skalabilnost aplikacija, visoku dostupnost usluge, osiguranu sigurnost podataka u smislu umnožavanja i pohrane pričuvnih preslika. I mnogo više. Široko rasprostranjena dostupnost standardnim protokolima pruža dostupni i standardni kanal za povezivanje na koji se spajaju uređaji različitih namjena i podrijetla. Iz čega proistječe prisutnost iste usluge na velikome broju različitih uređaja. Najveću će korist iz razvoja pružanja računalne snage kao usluge u računalnome oblaku izvući upravo mobilni uređaji. Uvijek u pokretu, uvijek na drugome mjestu, velik broj različitih, ponajviše pametnih mobilnih uređaja, postaju vrlo korisni i upotrebljavani zahvaljujući visokoj dostupnosti servisa u računalnome oblaku. Osnovni je osjećaj koji nam pruža veza mobilnih uređaja i računalnoga oblaka upravo povezanost. Povezanost s izvorima informacija, bitnim vijestima, poslovnim dokumentima, sa zajednicom istomišljenika ili stručnjaka – gdje god išli i u bilo koje vrijeme. Ako pogledamo brojke porasta prodaje mobilnih uređaja u svijetu te povežemo taj porast sa željenim modelima korištenja istih uređaja, moći ćemo lako zaključiti da je računalstvo u oblaku sa svojom mogućnošću brzoga skaliranja resursa postalo dostupno u pravo vrijeme, no jednako tako da će se puna snaga tih resursaservisa iskoristiti u nadolazećim godinama. Po izvješćima tvrtke Gartner prodaja je mobilnih uređaja u 2010. porasla za gotovo 20%, ali, što je još bitnije za kontekst toga rada, u izvješću stoji da je prodaja pametnih telefona narasla za (velikih) 50%! A korisnici mobilnih uređaja, u koje ubrajamo i pametne te186/12/2011 InfoTrend 27 1.Tri ekrana i računalni oblak omogućuju dostupnost usluga i podataka na različitim uređajima i aplikacijama, a istodobno omogućuju suradnju između članova tima. 2.Mobilni uređaj i računalstvo u oblaku: isti uređaj – različita upotreba (za posao i privatno) lefone, žele mnogo toga: svoje dokumente svagdje i uvijek, svoje podatke i poslovne zadatke pa i cijela poslovna okruženja bilo gdje i bilo kada, naravno u sigurnome okruženju. Svoje obiteljske slike i filmove dostupne na mobilnim uređajima, uz mogućnost dijeljenja sa svojim prijateljima i rodbinom. Žele informacije svake vrste, svježe on-demand ili se žele pretplatiti na „žive“ obavijesti. Mobilni uređaj i računalstvo u oblaku I poslovna i privatna upotreba mobilnoga uređaja povezana je s upotrebom računalstva u oblaku, no razlikuju se načini povezivanja za te dvije uloge, kao i usluge ili opcije koje korisnici žele i koriste ovisno u kojoj se ulozi (kao privatna osoba ili poslovni korisnik) nalaze. Kada se mobilni telefon koristi za privatne svrhe, onda se tipično koriste javno dostupni servisi, poput komunikacije putem društvenih mreža, dijeljenje informacija s prijateljima i obitelji, dijeljenje slika i videa putem javnih servisa, gdje su Facebook, Twitter, YouTube samo neki od najpopularnijih. Uz nabrojeno, često korisnici pregledavaju računalnu poštu na javnim servisima kao što su Google ili Hotmail ili razmjenjuju dokumente putem SkyDrive ili DropBox servisa, a za zajednički se rad na dokumentima koriste javni servisi kao što su Office 365 ili Google Docs. Svi ti javno dostupni servisi, koji se koriste i s mobilnih uređaja, nalaze se u javno dostupnom računalnom oblaku. Zbog svega navedenoga, vidi se da sve nabrojeno pokriva pristup programskoj podršci kao usluzi što se može smjestiti i kategorizirati kao Software as a Service (Saas) načina iskorištavanja snage „Cloud“ infrastrukture. Poslovna upotreba mobilnih uređaja zahtijeva veću sigurnost komunikacije kod povezivanja mobilnih uređaja i računalnoga oblaka, ne svodi se sve samo na korištenje usluga/poslovnih aplikacija koje koriste samo SaaS način nego i na druge načine. Pružatelji usluga računalnoga oblaka kao što je Windows Azure ili Amazon DB Services proširuju način korištenja svojih usluga računalnoga oblaka i kao platforme i kao infrastrukture. I za poslovne uloge, usluge i aplikacije, računalni se oblak koristi i kao PaaS (Platform as a Service) i IaaS (Infrastructure as a Service). Često zakoni i/ili poslovna i sigurnosna pravila uvjetuju da 28 InfoTrend 186/12/2011 3.Cloud Privatni Javni Poslovni mobilni uređaj /Privatni cloud, privatni mobilni uređaj/Javni cloud se prilikom korištenja poslovnih aplikacija ne dopušta pohrana svih podataka u računalni oblak. S druge strane, zahtjevi za skalabilnošću i pouzdanošću jednostavno navode na postavljanje za rad kritičnih modula u računalni oblak. Drugi se zahtjev odnosi na potrebu da aplikacija bude dostupna u cijelome svijetu na optimalan način – dakle ponovno se tu nameće računalni oblak/ platforma kao rješenje. Kada postoji zahtjev da dio podataka mora ostati „kod kuće“, za takve se scenarije nude rješenja poput Azure Connect koji omogućuje sigurnu komunikaciju zasnovanu na IPu, odnosno sigurnu povezanost resursa koji se nalaze u okruženju tvrtkine mreže s resursima u računalnome oblaku, stvarajući jednu vrstu privatne virtualne mreže između aplikacije u računalnome oblaku i aplikacije u lokalnoj mreži. Na taj se način povezuju dva svijeta i pokrivaju sve opcije, a sve u cilju iskorištenja punoga opsega infrastrukture u oblaku. Na taj način mobilni korisnici kao da ne izlaze iz lokalne mreže pa makar putovali na drugi kraj svijeta. Sama će se infrastruktura pobrinuti za visoku dostupnost i lakoću povezivanja, a sa zadržanim poslovnim pravilima i sigurnošću koju zahtijeva pristup zaštićenim privatnim informacijama. Možemo zaključiti da uključivanjem tih funkcionalnosti poslovne aplikacije zahtijevaju da polako računalni oblak pretvorimo u privatni oblak. Privatni oblak u smislu dozvole pristupa – samo će prethodno ovlaštene osobe, odnosno uređaji moći pristupiti tim resursima. I još uvijek je riječ o jednom jedinom mobilnom uređaju koji se povezuje na sve te načine i sve nabrojene usluge i aplikacije. Možda je najveći izazov pri radu s tako složenim sustavom identitet korisnika – kada je on privatni korisnik, a kada poslovni korisnik, kada se prijavljuje kroz sigurnu privatnu mrežu, a kada na javni servis. Na javnome dijelu postoje pokušaji dijeljenja identiteta kroz posebne usluge kao što je OpenID ili LiveID ili CARNET-ov AAI@Edu. Najpopularnije društvene mreže nude korištenje svojih autentifikacijskih mehanizama kao servisa koje mogu koristiti druge aplikacije pa se, recimo, Facebook identitet može koristiti i na drugim uslugama. U biti se identitet i dalje kreira na svakoj aplikaciji posebno, ali se putem danas dostupnih usluga oni povezuju. Za poslovnu primjenu, gdje se koriste LDAP ili Active Di- vanje na servise u računalnome oblaku. Slijedi nekoliko primjera po tipu aplikacija. Kao primjer nativne aplikacije možemo uzeti aplikaciju za praćenje kretanja (GPS tracking application). Nativna aplikacija koristi pristup ugrađenoj GPS funkcionalnosti mobilnoga uređaja. Unutar uređaja, na za to predviđeno mjesto, pohranjuje podatke o promjenama koordinata. Kada korisnik kroz sučelje aplikacije zatraži prikaz svojega kretanja, aplikacija se povezuje na servise u računalnome oblaku i putem HTTP komunikacije povlači slikovne resurse koje prikazuje na ekranu ispod sloja koji sama aplikacija rectory sustavi, pitanje se jednoga identiteta rješava u zatvorenim privatnim IT sustavima, dok se na sličan način želi riješiti pitanje Single-Sign-On načina rada za sve aplikacije. S mobilnoga se uređaja ta povezivanja još uvijek ne mogu odraditi potpuno bezbolno te je to područje na kojem se očekuje daljnji napredak. Aplikacije za mobilne uređaje i povezivanje s Oblakom Kada govorimo o aplikacijama za mobilne uređaje, govorimo, po vrsti izradbe aplikacija, o trima načinima provedbe aplikacija: Nativne aplikacije za mobilne uređaje – to su aplikacije kreirane u specifičnome jeziku i za specifičnu platformu ciljanoga uređaja. Browser based aplikacije za mobilne uređaje – to su webaplikacije koje su izgledom, načinom korištenja i sadržajem prilagođene mobilnim uređajima. Hibridne aplikacije za mobilne uređaje – kombiniraju oba navedena načina tako da osnovni dio aplikacije radi kao web-aplikacija, ali se obavlja unutar nativnoga omotača te na taj način koristi prednosti native aplikacija. Nativne aplikacije korisnicima pružaju korisničko iskustvo (user experience) na koje su naviknuli na svojim uređajima. One se obavljaju brzo i sigurno jer rade na vlastitoj platformi. Nativne aplikacije imaju pristup svim funkcijama mobilnoga uređaja i hardverskim mogućnostima uređaja te u punoj mjeri iskorištavaju snagu današnjih uređaja. To je dakle izvrstan izbor kada je cilj razviti aplikaciju za točno određenu platformu, no ako se želi proširiti njihova dostupnost na široki raspon mobilnih uređaja, onda je potrebno za svaku različitu platformu pisati posebnu aplikaciju. Browser based/Web-aplikacije nose prednost u razvoju jedne aplikacije u poznatome okruženju te jednostavno osvježavanje i održavanje. U smislu aplikacija za mobilne uređaje, nedostatak im je što ne mogu potpuno oponašati korisničko iskustvo nativnih aplikacija, te ne mogu pristupati svim funkcijama mobilnih uređaja. Jednako tako njihovo obavljanje ovisi o izvedbi web-pretraživača (browser) na mobilnome uređaju te o različitim načinima na kojima te web-tražilice tumače HTML. Pozitivno je to što se taj problem iz dana u dan smanjuje jer su mobilni pretraživači (browseri) sve bolji, sve brži i sve standardiziraniji. Na sve se više mjesta i u sve više projekata nameće „srednji put“ - izradba hibridnih aplikacija kao rješenje koje kombinira prednosti nativnih i web-aplikacija, odnosno ponajboljega iz obaju svjetova. Hibridne aplikacije funkcioniraju na način da se osnovna funkcionalnost aplikacije izvodi kao web, odnosno HTML aplikacija oko koje dolazi nativni omotač koji se koristi da bi se pristupilo svim mogućnostima mobilnoga uređaja. Razvoj se radi korištenjem standardnih tehnologija HTML5, CSS 3 i JavaScript, a na kraju se procesa obavlja omotavanje za ciljanu platformu. Standard koji dolazi – HTML 5 – donosi obećanje lakšega razvoja za različite mobilne uređaje, kao što su izvanmrežni (Offline) rad i druge opcije, koje će u budućnosti (zajedno s punom standardizacijom) proširiti mogućnosti izradbe aplikacija zasnovanih na HTML 5 standardu. Neovisno o načinu kreiranja aplikacija, sve one koriste povezi- Podatci o prodaji mobilnih uređaja krajnjim korisnicima u 2010. (u tisućama komada) Company 2Q10 2Q10 Market Share (%) 2Q09 34.2 20.1 9.0 3.4 3.4 2.8 2.7 1.8 1.7 1.6 19.30 100.0 105,413.4 55,430.1 30,497.0 7,678.9 13,574.3 15,947.8 5,434.7 2,471.0 3,697.9 NA 45,977.2 286,122.3 Units Nokia Samsung LG Research In Motion Sony Ericsson Motorola Apple HTC ZTE G’Five Others Total 111,473.8 65,328.2 29,366.7 11,228.8 11,008.5 9,109.4 8,743.0 5,908.8 5,545.8 5,208.6 62,635.2 325,556.8 2Q09 Market Share (%) Units 36.8 19.3 10.7 2.7 4.7 5.6 1.9 0.9 1.3 NA 16.1 100.0 dodaje – linija i oznaka korisnikova kretanja. Ti su slikovni resursi u ukupnome broju preveliki da bi stali na sam uređaj kao dio aplikacije te je aplikaciji potrebna veza na internetske resurse s kojih dobiva određene tražene dijelove slika. U zajedničkoj povezanosti nativna aplikacija i računalni oblak stvaraju sinergiju i pomažu u dostizanju korisnikovih očekivanja. Slične su i nativne aplikacije za društvene mreže tipa Facebook klijent za mobilne uređaje ili Twitter nativne aplikacije za mobilne uređaje. Svima im je zajedničko da glavni dio podataka i informacija za prikaz povlače iz računalnoga oblaka putem HTTP protokola tipično REST načinom komunikacije. REST komunicira XML formatom poruka koje svojom veličinom nisu uvijek pogodne za mobilnu povezanost te ih je preporučljivo sažimati u prijenosu. Nativne aplikacije jednako tako bez problema mogu ostvariti komunikaciju kroz SOAP protokol te se spajati na klasične SOAP web-servise kada to zahtijeva namjena aplikacije. Tipično bi to bile poslovne aplikacije s podignutim sigurnosnim mehanizmima ili spajanja na aplikacije s već izgrađenim servisnim slojem. Tipične web-aplikacije prilagođene za korištenje na mobilnim uređajima su web-odredišta pružatelja vijesti odnosno dnevnih tiskovina. Za primjer možemo pogledati mobilnu inačicu Večernjega lista m.vecernji.hr koja u odnosu na svoju inačicu za velike uređaje donosi prilagođen izgled koji oponaša korisničko sučelje mobilnih uređaja, donosi skraćen izbor tema te tipične linkove – najnovije i najčitanije. Bitno je navesti da je dobra praksa za te 186/12/2011 InfoTrend 29 aplikacije da ponude i link na svoju webaplikaciju za klasične tražilice gdje korisnik može kroz danas napredne mobilne tražilice doći do punoga skupa informacija i funkcionalnosti koje mu trebaju. Na sličan je način izvedena i mobilna webaplikacija MobilityDay konferencije na http://m.mobilityday.com. Kako su te web-aplikacije povezane s računalnim oblakom? Jednostavno – one same dolaze iz oblaka i učitavaju se na mobilni uređaj. Ovisno o tehničkoj implementaciji, naknadno dovlače samo dijelove sadržaja korištenjem komunikacijskih tehnika kao što je AJAX i serijalizacijom informacija u komunikaciji u JSON formatu. Na svojoj strani one opet koriste računalni oblak i kao izvor servisa, i to nekad kao platformu, a nekad kao infrastrukturu. U tome slučaju mobilnomu uređaju nije bitno koji je način/implementacija računalnoga oblaka odabran za realizaciju servisa. Primjer za hibridne aplikacije je Konzumova aplikacija za kućnu narudžbu, a koja je dostupna za više platformi. Rađena je korištenjem HTML5 standarda uz CSS3 oblikovanje izgleda te JavaScript programiranjem funkcionalnosti. Kroz nativne je omotače pripremljena za više ciljanih mobilnih platformi i uređaja. Zahvaljujući nativnomu omotaču, hibridne aplikacije koriste prodajne i promotivne kanale proizvođača mobilnih uređaja, a razvoj je ipak ujednačen za sve platforme. Svi podatci, u ovome slučaju podatci o namirnicama koje se mogu naručiti, dolaze naravno sa servisa smještenih u računalnome oblaku. Kako je to HTML aplikacija s JavaScriptom kao glavnim programskim jezikom, podatci se preko HTTP protokola povlače u optimalnome JSON obliku. Bez obzira na tip aplikacije ili mobilnoga uređaja – treba primijetiti da se stalno spominje spajanje na - servise. Bez obzira na način spajanja i korištenja servisa – servisi su prisutni. SOA (Servisno orijentirana arhitektura) nameće se, dakle, kao uobičajen i preporučen način projektiranja IT sustava. Tomislav Bronzin i Vedran Kaldi 30 InfoTrend 186/12/2011 Jedinstvena pojava u svijetu računala Neuništivi mainframe Početkom devedesetih godina prošloga stoljeća s pojavom client-server tehnologija mainframe računalima se predviđala crna budućnost. Ali, dvadeset godina kasnije... A ko se do sada niste imali prilike susresti s mainframe računalom ili čak nemate ni predodžbu što je to, odvojite nekoliko minuta i saznajte nešto o najstarijim i najmoćnijim računalima opće namjene na tržištu. „A very large and expensive computer capable of supporting hundreds, or even thousands, of users simultaneously. ...“ „A large, fast computer which can handle several tasks at the same time.“ „A very large, expensive and powerful computer capable of supporting thousands of users at the same time. It is a high level computer designed for the most intensive and demanding computer tasks.“ „A mainframe is an ultra high-performance computer made for high-volume, processor-intensive computing. ...“ To su samo neke od definicija koje možete vidjeti na pretraživaču Google kada upišete pojam „What is mainframe?“. Dakle, prema tomu mainframe računalo (poznat i kao „big iron“) o kojem je u ovome tekstu riječ jest poslužitelj najvećega tipa koji je dostupan danas na tržištu i koji je sposoban podržati istodobno izvođenje tisuća transakcija u sekundi i posluživati tisuće korisnika uz vrlo visok stupanj raspoloživosti i sigurnosti. Prije nekoga vremena bi se mainframe mogao definirati i kao svaki hardverski sustav koji može izvoditi IBM-ov glavni operativni sustav. Danas to i nije više tako precizna definicija jer postoje i neki manji hardverski sustavi koji to mogu. Mainframe su računala kroz povijest proizvodili različiti proizvođači: IBM, UNIVAC, Honeywell. Danas IBM drži 90% tržišta mainframe računala te će stoga ovdje biti govora o IBM-ovim mainframe računalima. Bio jednom jedan... Nešto što se može nazvati mainframeom pojavilo se 50-ih godina prošloga stoljeća (čak bi se i ENIAC iz 1944. mogao nazvati mainframeom), ali tada ih je bilo malo i bili su vrlo specijalizirani. Izrađivao ih je IBM. Prvi su modeli bili IBM 705 iz 1954. i IBM 1401 iz 1959. Korišteni su ili kao komercijalna ili kao znanstvena računala, ali nisu mogli istodobno odgovoriti na oba zahtjeva. Pravi se zaokret dogodio 60-ih godina prošloga stoljeća kada je počela standardizacija hardvera i softvera koji se nudio korisnicima. IBM je 1964. objavio model System/360 (S/360), prvo računalo opće namjene i prvo računalo koje je moglo istodobno obavljati različite zadatke i to sa, do tada nezamislivih, milijun instrukcija u sekundi. Brojka 360 u nazivu označava široku namjenu toga računala: 360 stupnjeva, tj. cijeli krug moguće primjene. Model S/360 je tada opsluživao, između ostaloga, i američki sustav obrane od projektila (North American Missile Defense System). Društvene Hardver mreže To je također i prvo računalo koje koristi mikrokôd (negdje poznat i kao firmware), set mikroinstrukcija nedostupnih korisniku koji čine sloj između hardvera i softvera dajući tako veću prilagodljivost prilikom promjene postojećih ili dodavanja novih funkcionalnosti u računalu. Zanimljivo je da su prva mainframe računala zauzimala prostor od 600 do 3000 m2. S takvim su standardiziranim računa- lom korisnici tada mogli razvijati poslovne aplikacije bez potrebe za specijaliziranim računalima. Ono što je također vrlo bitno jest da se korisnici nisu trebali brinuti za to kako će se njihove aplikacije ponašati prilikom prelaska na novije i jače modele. Od tada se mainframe računala razvijaju tako da čuvaju korisnička ulaganja u vlastite aplikacije. Aplikaciju koju ste napisali prije 40-ak godina bez većih izmjena možete i danas izvoditi na najnovijim modelima što je, morate priznati, jedinstvena pojava u svijetu računala. Tada su korisnici aplikacije razvijali u programskim jezicima kao što su Assembler, COBOL, FORTRAN i PL/I. Mnoge poslovne aplikacije, koje su tada stvorene u svijetu, izvode se i danas. Nakon modela System/360 70-ih godina prošloga stoljeća uslijedio je model System/370 i u sljedećim su dvama desetljećima mainframe računala postajala sve jača i jača, ali se osnovna arhitektura nije bitno mijenjala. U ranim 80tim memorijsko je adresiranje s 24-bitnog prošireno na 31-bitno. U Hrvatskoj danas postoji osam mainframe instalacija. To su tvrtke koje u svojim centrima već dugo koriste mainframe računala i većina ih i u budućnosti vidi kao osnovu svoje IT infrastrukture. Za usporedbu, u susjednoj je Sloveniji desetak instalacija, a u Srbiji 11, ali uglavnom manjih. Kada je početkom 90-ih porasla upotreba manjih računala u client/server okolinama kao trend decentralizacije računalnih centara, pojavile su se prognoze da će mainframe ubrzo nestati s tržišta zbog svoje zatvorene i „centralističke“ prirode. Internet se širio i u tome svijetu svekolikoga povezivanja računala za mainframe nije bilo mjesta. Odgovor iz IBM-a stiže s generacijom System/390. Uvedena je podrška za open standarde kao što je Linux te podrška za logičko particioniranje (LPAR), mogućnost prividnoga dijeljenja računalnih resursa (CPU, memorija i dr.) na particije u kojima se izvode zasebni operativni sustavi. Uloga S/390 je s centralnoga računala u računalnome centru proširena na centralnoga poslužitelja u računalnoj mreži. zSeries 900 (2000.) i zSeries 990 (2003.) naslijedili su System/390 i ponu- zEnterprise Održana je treća Jadranska mainframe konferencija U organizaciji tvrtke CROZ u Dubrovniku je od 6. do 8. studenoga održana treća Jadranska mainframe konferencija. e, Poštanske štedionice Srbije) na mainframe platformi pokazao je kako ta računala i danas, kao i posljednjih 47 godina, uspješno odrađuju najzahtjevnije informatičke poslove. Konferencija je okupila korisnike mainframe računala iz Srbije, Slovenije i Hrvatske, a usredotočila se na realna korisnička iskustva s novijim projektima na mainframe platformi te na pozicioniranje mainframea u suvremenome IT sustavu. Niz zanimljivih prezentacija na temu stvarnih, živih projekata vodećih regionalnih tvrtki (APIS IT-a, FINA-e, ZABA- To je bila već treća regionalna konferencija korisnika mainframea koja je još jednom pokazala kako se o mainframeu ima štošta reći te kako je povezivanje, razmjena iskustava i suradnja regionalnih korisnika mainframea izrazito dobrodošla. JADRAN SKA KON GENERAL FERENCIJ A 06.1 1.-0 8.11.201 1. NI POKR OVITEL J: 186/12/2011 InfoTrend 31 IBM_System360_Mainframe dili mnogo veće kapacitete i dosta unaprjeđenja u svakome pogledu. Sa zSeries arhitekturom uvedeno je i 64-bitno adresiranje. Model z990 mogao je imati najviše 32 fizička procesora. Godine 2005. na tržište je uveden model System z9 koji može imati i do 54 fizička procesora. Predstavljeni su i fizički procesori posebne namjene (IFL, zAAP, zIIP) koji služe za rasterećenje procesora opće namjene kod izvođenja određenih vrsta instrukcija, a u cilju smanjenja troškova softverskih licenci. Početkom 2008. IBM je predstavio sljedeću generaciju mainframe računala: System z10. Kao i u prethodnoj generaciji Brzorastuća tržišta Kine, Rusije, Indije i Brazila mjesta su gdje se nalaze novi korisnici mainframe računala i ona su tamo prepoznata kao osnova na kojoj će graditi svoju IT infrastrukturu. 32 InfoTrend 186/12/2011 nude se dvije inačice: BC (Business Class) poznat i kao “baby mainframe” za manje i srednje korisnike te EC (Enterprise Class) za velike korisnike. Mainframe je preživio i danas je to samo još jedna „kanta“ u sistemskoj sali, još jedan poslužitelj u mreži U ljeto 2010. IBM je objavio najnoviju i do sada najjaču generaciju mainframe računala: IBM zEnterprise System. Prvo je objavljen z196 model koji je nasljednik nekadašnjih EC modela, a godinu dana nakon toga i z114 kao nasljednik nekadašnjih BC modela. IBM je s novom generacijom odlučio proširiti mainframe te mu dodao zBX (zEnterprise BladeCenter Extension). zBX je infrastrukturni dodatak mainframeu pod zajedničkim menadžmentom, koji u sebi sadržava različite tipove blade servera te je spojen na klasični mainframe internom mrežom visoke propusnosti. Gdje je mainframe danas? Početkom devedesetih godina prošloga stoljeća s pojavom nekih drugih računala koja su pokazivala sposobnost obavljanja zahtjevnih zadaća, sa širenjem Interneta te masovnijom upotrebom client-server tehnologija mainframe računalima se predviđala crna budućnost zbog razloga što se smatralo da se neće moći prilagoditi trendovima za koje se pretpostavljalo da će prevladavati u načinju korištenja informatičke tehnologije. Mainframe u to vrijeme npr. nije podržavao TCP/IP protokol. Protokol kojim su se mainframe računala povezivala zvao se SNA. SNA protokol je bio vrlo siguran i pouzdan, ali neprilagodljiv i time neupotrebljiv za Internet i sveopća umrežavanja računala. Mainframe je tada izgledao kao zastarjelo izolirano računalo koje ne može odgovoriti aktualnim zahtjevima. No ubrzo su u IBM-u shvatili što tre- ba učiniti te mnogim promjenama i prilagodbama uklonili sve razloge zbog kojih se mainframeu predviđala informatička smrt. Mainframe je preživio i danas je to samo još jedna „kanta“ u sistemskoj sali, tj. još jedan poslužitelj u mreži. Čak više ne odskače ni po veličini. Neki su veći UNIX poslužitelji po dimenzijama slični mainframeu tako da kada ih vidite u sistemskoj sali teško ih je razlikovati. Također, na mainframeu su zastupljene sve bitnije suvremene tehnologije i standardi kao što su Java, J2EE, XML, ERP i BI aplikacije i dr. Da bismo shvatili ulogu koju mainframe danas ima, pogledajmo koje su tipične vrste aplikacija koje se na njem izvode. Mogu se podijeliti na dvije vrste: batch i online. Batch aplikacije obrađuju velike količine podataka bez interakcije s korisnikom. Na mainframeu se izvode kao jobovi. Ekvivalent jobu je UNIX skripta ili Windows bat datoteka. Primjer batch joba je izradba godišnjih izvješća. Tipične značajke batch aplikacija na mainframeu su: procesiraju se velike količine podataka (u terabajtima) generiraju se velike količine izlaznih podataka jobovi se moraju izvesti u određenome vremenskom razdoblju („batch window“) veliki se broj jobova mora izvesti prema unaprijed utvrđenomu redoslijedu Online aplikacije su transakcije kod kojih je prisutna interakcija s korisnikom koji obično potiče transakciju i čeka nekakav odgovor. To su obično aplikacije za koje je vrlo bitno da su dostupne kada ih korisnik zatreba i da daju brz odgovor te su najčešće kritične za poslovanje neke tvrtke. Značajke online aplikacija za koje je mainframe dobar izbor su: mala količina ulaznih podataka odzivno vrijeme ispod sekunde veliki broj istovremenih korisnika visoka dostupnost visoki integritet transakcija i podataka Mainframe je sa svojim značajkama najbolji izbor za obje vrste aplikacija. Posebno treba istaknuti jedinstvenu sposobnost mainframe poslužitelja da kvalitetno podrži istodobno izvođenje batch jobova i online transakcija. Tko danas koristi mainframe? Većina s Fortune liste 500 najvećih tvrtki koristi mainframe kao središnje računalo u svojim data centrima. Mnoge tvrtke danas u Jedinstvena je sposobnost mainframe poslužitelja da kvalitetno podrži istodobno izvođenje batch jobova i online transakcija svojim data centrima koriste mainframe računala zbog zaštite ulaganja. Naime, većina je kritičnih aplikacija u takvim centrima nastala unazad nekoliko desetljeća i one se i danas uspješno izvode na mainframeu kao i u vrijeme kada su nastale. Brzorastuća tržišta Kine, Rusije, Indije i Brazila mjesta su gdje se nalaze novi korisnici mainframe računala i ona su tamo prepoznata kao osnova na kojoj će graditi svoju IT infrastrukturu. Zapravo, gotovo svaki veliki IT centar koji opslužuje veliki broj korisnika i zahtijeva veliku raspoloživost svojih servisa ima računicu koristiti mainframe računalo u nekome obliku. Quo vadis mainframe? Budućnost je mainframe računala danas mnogo određenija nego prije 15-ak godina. Mainframe nije, naravno, u svem najbolji i za neke poslove nije primjeren, ali je za one poslove u kojima do izražaja dolaze njegove prednosti optimalno rješenje. Tako, primjerice, nećete kupiti tegljač da bi se njime vozili na posao, ali ako osnujete autoprijevozničku tvrtku, s osobnim automobilom nećete opstati na tržištu. Veliku bi ulogu mainframe u budućnosti mogao imati i u pogledu konsolidacije poslužitelja. Danas je konsolidacija sve aktualnija tema, a mainframe na tome polju sigurno ima što reći. Za budućnost mainframe platforme postoje i neki izazovi koje ne možemo ne spomenuti. Jedan je od tih izazova broj IT stručnjaka koji posjeduju vještine potrebne za rad na mainframeu. Činjenica je da većina mladih koji počinju raditi u IT-u nisu skloni svoju karijeru početi na tako „egzotičnoj“ platformi pa se predviđa da će biti sve manje stručnjaka mainframea. S druge strane, IT u cjelini vapi za stručnjacima pa tako taj problem i nije svojstven samo za mainframe. Isto tako, IBM poduzima dosta aktivnosti na sveučilištima diljem svijeta kako bi studentima približio mainframe i na taj način povećao mogućnosti da se završeni studenti odluče za rad na toj platformi. I u Hrvatskoj, na sreću, postoje svježi primjeri zapošljavanja većega broja mladih stručnjaka za rad na mainframeu. Druga je vrsta izazova vezana uz troškove održavanja mainframea. Mnogi korisnici mainframea smatraju da su ti troškovi preveliki i skloni su razmisliti o prelasku na neku „jeftiniju“ platformu. Riječ „jeftinija“ je pod navodnicima jer to ne mora uvijek biti tako. Različiti izvori, od IBM-a do neovisnih analitičkih kuća, napravili su procjene troškova održavanja za različite platforme i one govore da mainframe nije uvijek nužno i najskuplje rješenje. Istina je da svaki IT centar za sebe treba napraviti podrobnu TCO analizu i na taj način vidjeti što je jeftinije. IBM u posljednjih nekoliko godina poduzima dosta napora da korisnicima omogući korištenje tradicionalnih kao i suvremenih aplikacija na mainframeu uz manje troškove održavanja, ali prostora za napredak u tome smislu još uvijek ima. Unatoč spomenutim izazovima činjenica je da mainframe računala imaju svoje mjesto u IT svijetu, baš kao što svoja mjesta imaju UNIX, Linux, Windows i ostala računala. Dejan Cepetić Autor Dejan Cepetić voditelj je odjela za mainframe tehnologiju u tvrtki CROZ. Posjeduje dugogodišnje iskustvo rada na z/OS operativnome sustavu i sudjeluje na brojnim projektima implementacije različitih rješenja zasnovanih na DB2 i WebSphere Application Server proizvodima na mainframe platformi. 186/12/2011 InfoTrend 33 Informacijsko pravo Novela Zakona o elektroničkim komunikacijama Kako zaustaviti spam? Sredinom je ove godine Sabor prihvatio novelu Zakona o elektroničkim komunikacijama. Hoće li nove zakonske odredbe pomoći u borbi protiv spammera ili će kao i do sada ostati samo mrtvo slovo na papiru? P itanje pravnoga uređenja elektroničkih komunikacija nesumnjivo je jedno od najzanimljivijih područja onoga što u posljednje vrijeme često nazivamo informacijskim pravom. Zakon o elektroničkim komunikacijama uređuje prava i obveze pružatelja suvremenih komunikacijskih usluga te regulira odnose među pružateljima i korisnicima tih usluga. Nadalje, zakon uređuje i pitanja gradnje, postavljanja i održavanja elektroničke komunikacijske infrastrukture i pripadajuće opreme, zaštitu podataka, sigurnost i cjelovitost elektroničkih mreža te obavljanje inspekcijskoga nadzora i kontrole u 34 InfoTrend 186/12/2011 elektroničkim komunikacijama. Imajući u vidu središnje mjesto Zakona u smislu regulacije svih aspekata elektroničkih komunikacija, jasno je da će upravo Zakon o elektroničkim komunikacijama biti sredstvo kojim će zakonodavac primarno pokušati riješiti jedno od gorućih pitanja elektroničke komunikacije, a to je pitanje spama ili neželjene elektroničke komunikacije. Sigurno ne postoji ni jedan korisnik suvremenih komunikacijskih tehnologija koji se barem jednom nije susreo sa spamom, bilo da je riječ o neželjenoj poruci elektroničke pošte koja reklamira neke proizvode, SMS poruci koja reklamira neku uslugu ili čak poruci putem nekoga instant messaging alata kojom ga se poziva da posjeti neke web stranice. Štete od spama ne uključuju samo izravne neprilike koje primatelji imaju zbog primanja neželjenih elektroničkih poruka, nego posredno i štete koje gospodarstvo ima zbog sive ekonomije i trgovine krivotvorenim proizvodima koji su najčešća kategorija roba koje se plasiraju spamom. Iz strane prakse očito je da se spamom često bave ili koriste organizirane kriminalne skupine, i da je riječ o pojavi koja uzrokuje milijarde dolara štete. Zakon o elektroničkim komunikacijama nije prvi pokušaj hrvatskoga zakonodavstva da regulira pitanje spama. O neželjenim elektroničkim priopćenjima, kako ih je zvao stari Zakon o telekomunikacijama, govorimo već gotovo cijelo desetljeće, iako se u praksi ta odredba gotovo nikad nije primjenjivala. Novi Zakon o elektroničkim komunikacijama, koji je donesen 2008., promijenio je zakonski naziv za spam, koji se od tada zove neželjena elektronička komunikacija. Članak 107. Zakona zapravo je prvi put nedvosmisleno i neposredno u zakonskome tekstu regulirao različite aspekte neželjenih komercijalnih elektroničkih komunikacija, čime je pravni okvir Republike Hrvatske dobio zakonsko rješenje kojim bi se spamu moglo stati na kraj. Naravno, u teoriji je poznata još jedna, drastičnija mogućnost, koju otvara Kazneni zakon svojim čl. 223. – „Povreda tajnosti, cjelovitosti i dostupnosti računalnih podataka, programa i sustava“. Naime, zamisliva je mogućnost kada bi spamanje moglo prouzročiti djelomičnu ili potpunu nedostupnost informacijskoga sustava – čime bi se otvorila mogućnost kaznenoga progona počinitelja pa i mogućnost zatvorske kazne. Ipak, u praksi će ta mogućnost vjerojatno ostati samo teoretska, ponajviše zbog distribuirane prirode botnetova koje spammeri koriste za slanje spama kao i karaktera spama kao servisa za marketinšku promidžbu robe sumnjiva podrijetla i kvalitete. Što nam donosi novi zakon? Ovogodišnja je novela Zakona o elektroničkim komunikacijama proširila i dopunila odredbe članka 107. koji regulira pitanje neželjenih elektroničkih komunikacija, pa ćemo ukratko prokomentirati novi sadržaj toga članka. U prvome se stavku daje općenito pravilo po kojem treba promatrati spam. Aktualno zakonsko rješenje kaže: „Uporaba automatskih pozivnih i komunikacijskih sustava bez ljudskog posredovanja, telefaksnih uređaja ili elektroničke pošte, uključujući SMS poruke i MMS poruke, u svrhu izravne promidžbe i prodaje dopuštena je samo uz prethodno pribavljenu privolu pretplatnika ili korisnika usluga.“ Navedena odredba zapravo znači da je upotreba navedenih sustava u svrhu slanja komercijalnih elektroničkih poruka načelno zabranjena, odnosno dopuštena je samo uz prethodno pribavljenu privolu. To pravilo već u sljedećem stavku čl. 107. trpi ograničenje koje se odnosi na slučaj kada su trgovac i klijenti već prethodno poslovno kontaktirali, a potrošač nije zabranio da mu se takve poruke šalju. Naravno, u prethodnim je dvama člancima predmet razradbe situacija u kojoj se neželjena komercijalna elektronička poruka šalje nekoj fizičkoj osobi, potrošaču. Ako je riječ o promidžbi i prodaji namijenjenoj pravnim osobama, situacija je sasvim drukčija – nuditi proizvode i usluge pravnim osobama jest normalna poslovna djelatnost, a ne spam. Nadalje, Zakon zabranjuje „slanje elektroničke pošte, uključujući i SMS poruke i MMS poruke, u kojima se pogrešno prikazuje ili prikriva identitet pošiljatelja u čije se ime šalje elektronička pošta ili poruka, i koja je protivna posebnim propisima o elektroničkoj trgovini, kao i slanje elektroničke pošte ili poruka bez ispravne adrese elektroničke pošte ili broja na koji primatelj može, bez naknade, poslati zahtjev za sprječavanje daljnje komunikacije, ili elektroničke pošte ili poruka što potiču primatelje da posjete internetske stranice koje su protivne posebnim propisima o elektroničkoj trgovini.“ Time se od pošiljatelja Štete od spama ne uključuju samo izravne neprilike zbog primanja neželjenih poruka, nego posredno i štete koje gospodarstvo ima zbog sive ekonomije i trgovine krivotvorenim proizvodima koji su najčešća kategorija roba koje se plasiraju spamom Zbog spama se godišnje gube milijarde dolara traži da točno označi svoj identitet i tako omogući primateljima da odustanu (tzv. „opt-out“ mehanizam) od primanja takvih elektroničkih poruka. Osim što regulira odgovornost i ponašanje pošiljatelja, Zakon regulira i postupanje operatora, tražeći da operatori omoguće pretplatnicima na jednostavan način filtriranje dolazeće elektroničke pošte kako bi se isključile neželjene poruke ili one koje imaju štetan sadržaj. Nadalje, operatori su dužni javno istaknuti adresu elektroničke pošte za prijavu zlouporaba, te odgovoriti na zaprimljene prigovore u roku od najviše petnaest dana od zaprimanja prigovora. To će u pravilu biti zadatak tzv. Abuse službe koju su operatori ionako dužni ustrojiti. Nadalje, Zakon sada traži od pružatelja usluga elektroničke pošte da svoje pretplatnike ugovorom obvežu da neće slati neželjene elektroničke poruke te definiraju obvezu pružatelja usluga da, u slučaju da se zaprimi dokaz da je pretplatnik slao takve poruke, utvrdi činjenično stanje i poduzmu odgovarajuće mjere. Način i uvjeti djelotvornoga sprječavanja i suzbijanja zlouporaba i prijevara u pružanju usluga elektroničke pošte te ispunjavanje obveza operatora i pretplatnika utvrđenih ovim 186/12/2011 InfoTrend 35 člankom pobliže bi se trebali propisati pravilnikom koji treba donijeti Vijeće Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije, a koji još nije donesen. Postupci koje bi operator trebao poduzeti prema pretplatniku koji je povrijedio zakonske i ugovorne obveze u pogledu (ne) slanja neželjenih elektroničkih poruka, ovisit će velikim dijelom o ponašanju prekršitelja. U prirodi svjetskoga fenomena spama jest da vlasnici i korisnici računala s kojih se spam šalje najčešće nisu ni svjesni svoje uloge u širenju spama. Kako recentni slučajevi hvatanja spammera u SAD-u i drugim državama pokazuju da je najčešće riječ o organiziranome kriminalitetu tehnički vrlo vještih skupina koje za slanje spama koriste mreže tzv. zombie računala, odnosno računala nad kojima su preuzeli nadzor tako što su ga zarazili nekim virusom, trojancem ili drugovrsnim malicioznim programom. Zombie računala povezana su u botnetove, odnosno mreže računala pod nadzorom počinitelja, koji mogu poslužiti za počinjenje različitih oblika kibernetičkoga kriminaliteta poput daljnjega širenja malicioznih programa, distribuiranih napada uskrate usluga (distributed denial of service attacks) i, naravno, širenja spama. Oštro protiv spama Zakon napokon razlikuje poziciju korisnika čije je računalo, unatoč i usprkos zaštitnim mjerama, zaraženo malicioznim softverom i služi kao zombie računalo u botnetu, od zlonamjernoga korisnika koji sam ili uz pomoć drugih šalje spam kako bi ostvario imovinsku korist. Imajući u vidu navedeno, i sankcije će biti različite. Sankcije predviđene novelom Zakona o elektroničkim komunikacijama, ovisno o adresatu, variraju od deset tisuća do milijun kuna. Pravne će se osobe koje šalju spam kazniti iznosom od sto tisuća do Operatori su dužni javno istaknuti adresu elektroničke pošte za prijavu zlouporaba te odgovoriti na zaprimljene prigovore 36 InfoTrend 186/12/2011 milijun kuna, a ista je kazna zapriječena i operatorima koji ne implementiraju usluge filtriranja kako bi zaštitili svoje korisnike. Odgovorne se osobe iz pravnih osoba mogu kazniti iznosom od dvadeset tisuća do sto tisuća kuna. Što se fizičkih osoba tiče, kazne su propisane u rasponu od pedeset do sto tisuća kuna. Nakon prihvaćanja tih izmjena i dopuna, ostaje otvoreno pitanje koliki je njihov doseg. Poznata je činjenica kako, unatoč vidljivomu porastu domaćega spama, još uvijek većina neželjenih komercijalnih poruka potječe iz stranih izvora. Često su to zemlje koje nemaju odgovarajuću pravnu ni tehničku infrastrukturu za borbu protiv različitih oblika kibernetičkoga kriminaliteta (tzv. data havens). Na kraju, kratko razmišljanje o djelotvornosti novih odredbi uperenih protiv spama. Presudan će utjecaj na primjenu tih novina imati volja i sposobnost hrvatskih sudova da borbu protiv spama podignu na odgovarajuću razinu, a u svezi s time i ustrajnost oštećenika da prijave spammere. Do sada takvih slučajeva nije bilo mnogo, čak ni protiv počinitelja za koje se može pretpostaviti da su unutar dosega hrvatskoga pravosuđa. Zahvaljujući implementaciji odgovarajućih europskih propisa, osobito Direktive 2009/136/EZ (dopunske, tzv. „cookie“ direktive koja dopunjuje prethodnu Direktivu o zaštiti privatnosti i elektroničkim komunikacijama), hrvatsko pravosuđe sada posjeduje kompetentni normativni okvir za borbu protiv spama. Kao i uvijek, ostaje pitanje kako će se on primijeniti. Tihomir Katulić Vlasnici i korisnici računala s kojih se spam šalje uglavnom nisu ni svjesni svoje uloge u širenju spama. Najčešće je riječ o organiziranome kriminalitetu tehnički vrlo vještih skupina koje za slanje spama koriste mreže tzv. zombie računala, odnosno računala nad kojima su preuzeli nadzor tako što su ga zarazili nekim virusom, trojancem ili malicioznim programom druge vrste. ICT tržište Rizici online kupovanja Jeste li sigurni da ste sigurni? Online kupnja je znatno olakšala proces nabave, ali je donijela i neke nove opasnosti. A ko često koristite usluge različitih web-trgovina, sigurno ste se zapitali što se događa s vašim podatcima u trenutku kada kliknete na dugme „Place your order“ na web-stranici vaše online trgovine, koliko su vaši osobni podatci sigurni dok ih šaljete kroz virtualna bespuća internetske džungle, na koji ste način zaštićeni od krađe tih podataka i koje biste navike morali promijeniti da povećate sigurnost svojih podataka prilikom online kupnje. Takav tip trgovine za kupca nudi brojne prednosti pred klasičnom trgovinom, a kao one najočitije možemo navesti udobnost, znatno veći izbor robe, dok je usporedba cijene proizvoda između nekoliko različitih ponuđača mnogo jednostavnija. Osjećaj sigurnosti prilikom online plaćanja je individualan i ovisi od osobe do osobe. Međutim, ovdje su uočljivi i neki trendovi pa su tako mlađi korisnici i oni koji se dulje vrijeme koriste Internetom znatno opušteniji prilikom online plaćanja i davanja svojih osobnih podataka web-trgovinama. Stariji su pak korisnici i oni koji su se Internetom počeli služiti tek u kasnijim godinama svojega života znatno zabrinutiji i nerado koriste te usluge, najčešće zbog nepovjerenja prema novim tehnologijama. Golemi potencijal Prema nekim statističkim podatcima, danas se Internetom koristi gotovo 2 milijarde ljudi. Ta brojka dovoljno govori o tome koliki je potencijal u online trgovini za trgovce na webu. Bitno je istaknuti da se većina „internauta“ prilikom pretraživanja weba koristi engleskim jezikom (oko 30%), dok je na drugome mjestu jezik svjetske sile u uzletu, Kine (15%). Razlog manjega broja kineskih korisnika uvjetovan je ruralnom raspodjelom kineskoga društva (trend koji se posljednjih godina dosta brzo mijenja) i za očekivati je da bi se i ta statistika mogla promijeniti u korist kineskoga jezika. Primarna prednost koju trgovci mogu ostvariti plasmanom svoje usluge ili robe putem weba je dohvat većega broja mogućih klijenata, a iako je online trgovina u većini slučajeva samo podudarna onoj fizičkoj (brick and mortar), danas postoji velik broj web-trgovina koje postoje samo u virutalnome web-prostoru, to jest ne posjeduju nikakve fizičke prostore. Takav nas tip poslovanja dovodi do druge velike prednosti online trgovine, a to je znatno smanjenje troškova poslovanja, što u konačnici rezultira i nižom cijenom finalnoga proizvoda te većom konkurentnošću trgovca. Iza kulisa Iako cijeli proces web-naplate traje tek nekoliko sekundi, u pozadini se zbiva složen niz enkripcijom zaštićenih komunikacijskih procesa između nekoliko entiteta. Centralnu ulogu u samome procesu ima Payment Gateway kao posrednik između trgovčeve web-aplikacije i banke koja uplaćuje na trgovčev račun. Kada korisnik klikne na „Fi- nalize Order“ ili neku sličnu tipku pomoću koje zaključuje kupnju, web-preglednik korisnika šalje korisnikove privatne podatke do trgovčevoga web-servera. Za šifriranje se tih podataka tijekom prijenosa koristi SSL protokol. Da biste se uvjerili da su vaši podatci prilikom prijenosa zaštićeni tim iznimno sigurnim protokolom, provjerite započinje li web-adresa trgovčeve web-stranice s https ://, a ne sa standardnim http://. Trgovčev web-server podatke (zajedno s cijenom narudžbe) prosljeđuje do Payment Gateway servera (također pomoću SSL protokola) koji pak od banke ili kartičarske kuće traži potvrdu da kupac na računu raspolaže dovoljnim sredstvima te da može podmiriti trošak. Banka će uplatiti sredstva na trgovčev račun i potvrditi uspješnost transakcije ili će odbiti taj zahtjev zbog nedostatnih sredstava. Izobrazba, poduka... Prvi je postulat sigurnosti (kako informatičke tako i svake druge) da poslujete isključivo s osobama (bilo fizičkim bilo pravnim) kojima vjerujete. Imena kao što su PayPal, Amazon ili eBay dovoljno govore sama za sebe i mogućemu klijentu jamče visoku razinu sigurnosti osobnih podataka. Takve si tvrtke ni u kojem slučaju ne mogu dopustiti sigurnosni incident jer bi to u današnjem svijetu, isprepletenom društvenim mrežama, značilo katastrofu za njihov ugled. U cijelome je tome procesu najslabija karika - čovjek. Naš korisnik vulgaris koji, zatrpan svojim dnevnim obvezama, nema baš previše vremena brinuti se za sigurnost Kod poslovanja s uglednim servisima poput PayPala možemo biti sigurni u tajnost naših osobnih podataka. Rješavanjem izazova na PayPalovim web-stranicama, možemo saznati i neke nove stvari u svezi s phishing prijevarama. 186/12/2011 InfoTrend 37 ICT tržište Iako veoma složen, proces se internetske naplate zbiva transparentno za kupca i u roku od svega nekoliko sekundi. U samome je srcu procesa internetske naplate servis internetske naplate (Payment Gateway). osobnih podataka. Uzalud najistančaniji i doslovno neprobojni enkripcijski protokoli, uzalud sve sheme za verifikaciju klijentovoga identiteta ako klijent svojevoljno svoje osobne podatke preda hakeru. Pitate se zašto bi, pobogu, netko napravio takvo nešto? Odgovor je na to pitanje kratak i jednostavan - phishing. Taj izraz označava jedan od najčešćih napada pri kojem klijenti različitih online servisa ostaju bez svojih osobnih podataka, a često i bez teško stečenoga novca. Načelo je napada prilično jednostavno. Žrtvi se šalje e-pošta te ga se nastoji uvjeriti da je riječ o autentičnoj poruci koju mu šalje neki online servis za naplatu ili online trgovina. U poruci se traži da klijent na određenu adresu e-pošte pošalje osobne podatke ili se, što je mnogo češće, klijenta pomoću linka u elektroničkoj poruci vodi do lažnoga web-sajta neke e-trgovine (ili banke) te mu se nalaže da tu upiše svoje osobne podatke. Lažni web-sajtovi izgledaju gotovo istovjetno onim izvornima te ih se može razlikovati tek po nekim istančanim pojedinostima. Unosom podataka na takvim web-sajtovima, korisnik nije ni svjestan da podatke predaje ravno u ruke nekom malicioznomu hakeru i da će ti podatci za kratko vrijeme biti samo roba za koju će netko dobro platiti. Phishing su napadi usmjereni prema golemomu broju mogućih žrtava tako da se, ako haker ima uspješnost napada od samo 1 %, napad može smatrati uspješnim. 38 InfoTrend 186/12/2011 Podatak o 8% uspješnosti phishing napada, koju navode neke statistike za 2010., dovoljno govori o tome o koliko je ozbiljnome problemu riječ. Statistike pokazuju da je tijekom prošle godine PayPal servis bio najčešća meta phishing napada, a odmah iza njega je bio Facebook, dok je eBay zauzeo peto mjesto te neslavne liste. Da budemo točniji, meta su napada zapravo korisnici tih servisa, a ne servisi kao takvi. Mnogo opasniji tip napada od prethodno navedenoga je spear phishing. Za razliku od phishing napada, gdje se šalje golem broj generički sastavljenih poruka prema nasumce odabranim žrtvama, kod tog se tipa napada meta bira po točno određenom mjerilu tako da elektronička poruka može biti mnogo uvjerljivije i preciznije sastavljena. Obično takvomu tipu napada prethode i drugi napadi kao što je npr. dumpster diving, a tijekom kojih napadač ima cilj saznati što više osobnih podataka o korisniku na osnovi kojih može sastaviti mnogo vjerodostojniju poruku e-pošte. Jedina je prava zaštita od takvih napada stalna izobrazba. Korisnike treba uvijek i iznova poučavati da nikada i ni u kojem slučaju svoje privatne podatke (korisnička imena, lozinke, brojeve kartica...) ne šalju kao odgovor na bilo koju poruku e-pošte (koliko god stvar u poruci zvučala hitno) jer ni jedan ugledni online servis neće njihove podatke tražiti na taj način. Mnoge tvrtke nude i online provjere izobraženosti zaposlenika pa tako možete vidjeti koliko su osobni podatci vaših zaposlenika (na koncu i informacije vaše tvrtke) sigurni. Što ako ipak... Sa sigurnosnoga je aspekta kreditna kartica bolji izbor za online kupnju u odnosu na debitnu karticu. Osnovni je razlog veće sigurnosti kreditne kartice u tome što se banka ili kartičarska kuća ugovorom obvezuju nadoknaditi dio troškova koji su nastali kao posljedica otuđenja takve kartice. Bitno je istaknuti da se troškovi najčešće pokrivaju samo do određenoga iznosa, a neke banke uvode i određene klauzule kojima definiraju da se čak ni taj iznos neće pokriti ako se utvrdi da je krađa nastala grubom nepažnjom korisnika kartice (ostavljanje kartice u automobilu, na vidljivome mjestu i sl.). Prebacivanje novca izravno na račun trgovca trebalo bi zaobilaziti u širokome luku jer ste kod takvoga načina poslovanja potpuno izloženi i ne postoji način na koji bi mogli zaštititi svoja prava ako nešto krene po zlu (čitaj, ako trgovac ne isporuči robu). Uz sve navedeno, nije na odmet sjetiti se i zlatnoga pravila: „Ako nešto izgleda previše dobro da bi bilo istinito, tada vjerojatno i nije istinito i negdje postoji kvaka.“ U cijenu proizvoda koji na taj način naručujete ne zaboravite uračunati troškove dostave, carine i možebitni porez. Mate Strgačić ICT tržište Iskustva iz prakse O ovoj, uvijek aktualnoj temi, razgovarali smo s Božom Juretićem, izvršnim direktorom tvrtke Ouroboros informacijski sustavi d.o.o., jednoj od vodećih Payment Gateway tvrtki u državi, s višegodišnjim iskustvom te kao takva procesira financijske transakcije nastale internetskim poslovanjem velikog broja hrvatskih tvrtki. Infotrend: Koja je funkcija Payment Gateway tvrtki u online prodaji? Božo Juretić: Payment Gateway tvrtke ubrzavaju pokretanje internetske prodaje te kasnije olakšavaju njezino održavanje. Takve tvrtke obično pružaju drastično bolju podršku od banaka koje nude slične usluge. Također, Payment Gateway tvrtke imaju mnogo više iskustva s tržištem, različitim e-commerce i m-commerce aplikacijama pa trgovcu nude mnogo više od procesiranja financijskih transakcija. Neke banke uopće ne rade izravno s trgovcima, nego isključivo putem takvih specijaliziranih posrednika. Infotrend: Kakav je omjer web i klasične trgovine u Hrvatskoj? Božo Juretić: E-trgovina u Hrvatskoj čini oko 1-2% ukupne prodaje tvrtki prema kupcima (B2C). Trend rasta je oko 60% godišnje u posljednjih 5 godina. Godišnja je online prodaja putem kreditnih kartica u Hrvatskoj, po svim lokalnim bankama, oko 100 milijuna eura. Infotrend: Koliko su zapravo naši osobni podatci sigurni prilikom online plaćanja? Božo Juretić: Veća je vjerojatnost da će podatke s kartice ukrasti zlonamjerni prodavač u dućanu, restoranu i tako dalje, nego na Internetu. Razlog tomu je što na Internetu postoje praktički neprobojne metode enkripcije podataka koje onemogućavaju krađu podataka u tranzitu od kupca do servera, a obično su i kartični podatci dodatno zaštićeni. Potpuni se brojevi kartica uopće ne čuvaju nakon što je transakcija odrađena. Broj kreditne kartice kupca je jedan od najzaštićenijh osobnih podataka na svijetu. To je područje iznimno regulirano i od lokalnih regulatora i od kartičarskih kuća. Infotrend: Čega bi se kao online potrošači trebali čuvati? Što bi trebali pod svaku cijenu izbjegavati? Božo Juretić: Najbolja je zaštita ne kupovati na web-dućanima za koje nemate dojam pouzdanosti ili o kojima ne postoji trag na Internetu. Internetske prijevare, ako se i događaju, obično se spominju na internetskim forumima gdje se kupci žale na trgovca i takve prijevare ne traju dugo. Najobičnije Google pretraživanje naziva trgovca i nekoliko minuta mogu kupca zaštititi od mogućih neugodnosti. Kao i kod kupnje u fizičkoj prodavaonici prljavih podova, s lošom poslugom i s mutnim proizvodima, zdrav razum koji kaže kako s takvim trgovcem nije dobro poslovati, ono je što čuva kupca. Infotrend: Na osnovi čega možemo graditi naše povjerenje prema određenome web-shopu? Kako na prvi pogled vidjeti da je riječ o nesigurnome mjestu? Božo Juretić: Na prvi je pogled skoro pa nemoguće reći da je riječ o prijevari jer lažni web-sajtovi znaju biti jako istančani. Socijalna je sastavnica i dalje najbolja zaštita: provjerite ima li uopće određeni web-dućan kupaca, pitajte ih za iskustva, provjerite forume na kojima se piše o web-trgovini, ukratko - napravite malo istraživanje. To je što se tiče malih trgovaca. Veliki trgovci ulažu golema sredstva u zaštitu sigurnosti pa je tako kupnja na Amazonu i sličnim online odredištima praktički potpuno sigurna. Infotrend: O čem, s aspekta sigurnosti, moraju voditi računa web-trgovine? Kako im u tome može pomoći Ouroboros? Božo Juretić: Većinu problematike online sigurnosti kod plaćanja obavljaju tvrtke poput Ouroborosa. Samo se plaćanje tipično zbiva na serverima Ouroborosa pa trgovac nikad i ne vidi kartične podatke, nego samo generalije kupca i posljednje 4 znamenke kartice. Trgovac se u svakome slučaju treba poučiti u online prodaji jer operativno stvari ne funkcioniraju kao i u fizičkom dućanu pa postoje i prednosti i rizici online prodaje kojih treba biti svjestan te bolje paziti na kupce nego što je to slučaj u uobičajenim prodavaonicama. Infotrend: Koliko je potrošač zaštićen ako se ipak dogodi ono najgore - krađa osobnih podataka i gubitak sredstava? Božo Juretić: Odnos korisnika kartice i njegove kartične kuće obično je u korist kupca, a na štetu trgovca u slučaju online prijevare, npr. kupnje ukradenom karticom. Kupac bi kod svoje banke ili kartičarske kuće trebao provjerititi kakvu mu zaštitu nude u slučaju krađe kartičnih podataka pa odabrati one koje nude najvišu razinu zaštite. Također, za dodatnu zaštitu, kupac može koristiti i pre-paid karticu, odnosno specijalnu karticu samo za Internet na kojoj se nalazi samo dio njegovih sredstava. Infotrend: Koliko je potrošač sigurniji kada trgovac ima implementirane sigurnosne sheme „Verified by Visa“ i „MasterCard Secure Code“? Božo Juretić: Navedene su metode zaštite svakako korisne i bolje je kupovati na web-dućanu koji ih ima, ali neki dućani namjerno ne žele koristiti navedene metode zaštite jer one uvode dodatnu složenost u proces plaćanja - kupac mora znati svoj “online PIN” da bi mogao platiti online, a kupci ga često zaborave. Trgovac bi svakako trebao implementirati navedene programe zaštite jer mu omogućuju prebacivanje odgovornosti za određene online prijevare na banku koja je izdala karticu. Infotrend: Budućnost online trgovine? Božo Juretić: Budućnost je svijetla, bez obzira na krize. Rast od 60% godišnje imat ćemo u regionalnoj e-trgovini još 10 godina prije nego primijetimo ravnanje krivulje rasta. 186/12/2011 InfoTrend 39 ICT Problemi i rješenja Još jedan udar po džepu potrošača Tvrde cijene tvrdih diskova Cijene su tvrdih diskova povećane 250% u samo dva mjeseca, a najveći su uzrok tomu katastrofalne poplave na Tajlandu. Sve nas zanima koliko će dugo trajati taj problem, prijeti li nam nestašica diskova na tržištu i kada se može očekivati normalizacija cijena. P roteklih nekoliko godina bilježimo veliko povećanje kapaciteta tvrdih diskova (hard disc), a područja Pathum Thani, Azijski pandan Američkoj Silicijskoj dolini, gotovo je potpuno uništen. U Pathum Thani svoje tvornice imaju najveći svjetski proizvođači tvrdih diskova kao što su Western Digital, Toshiba, Hitachi i Seagate, njihove tvornice se nakon poplave nalaze i do 2 m pod vodom, čime možemo smatrati da su proizvodne linije potpuno uništene. Globalna je potražnja za tvrdim diskovima veća od 60 milijuna komada na mjesečnoj razini, uz stalni trend povećanja za 5%, a zbog poplava očekuje se pad mjesečne isporuke proizvođača na razinu od 20 milijuna. 40 InfoTrend 186/12/2011 Samo Western Digital i Toshiba u Tajlandu mjesečno proizvode 15tak milijuna tvrdih diskova, što čini oko četvrtinu svjetske potražnje. U cijeloj je situaciji problematično što, primjerice, Western Digital u Tajlandu proizvodi čak 60% svih svojih diskova, Trenutačno je vrlo nezahvalno predviđati kada se očekuje oporavak proizvodnje i normalizacija cijena dok je na istome mjestu smješten i Nidec, proizvođač komponenti za 70% svjetskih dobavljača diskova, čije su tvornice također uništene. Veliki će proizvođači diskova morati u što kraćem roku povećati proizvodne kapacitete u drugim zemljama (najčešće su to Malezija i Singapur), a dok se to ne dogodi, prekid proizvodnje u tvornicama u Tajlandu, uz gubitak opreme, mogao bi dovesti do prekida opskrbnoga lanca na tržištu diskova. To je isto tržište odmah reagiralo iznimno velikim povećanjem cijena diskova, iako možda za to ne postoji opravdani razlog, barem dok se ne ustanovi stvarno stanje zaliha i korigiraju načini isporuke. Proizvođači vjerojatno imaju osigurane pričuvne količine diskova na zalihama koje će morati polako plasirati na tržište te je nerazumljivo vrlo veliko povećanje cijena u tako kratkome razdoblju. Poplave će u Tajlandu sigurno smanjiti dostupnost tvrdih Iz toga proizlazi da će povećanje cijene tvrdih diskova od 250% utjecati na povećanje cijene cijelih konfiguracija za otprilike 20%, što nije nezanemariv iznos za krajnje potrošače i svakako se zbog domino učinka može očekivati pad prodaje računala. Zbog navedenih poteškoća proizvođača tvrdih diskova moramo spomenuti i tradicionalne godišnje promjene u cijeni RAM memorije koja se ponavlja u gotovo pravilnim vremenskim razmacima svake godine, pa situacija za potrošače sigurno nije obećavajuća. Zbog trenutačnoga stanja u Tajlandu, Gartner je u izvješću za studeni 2011. iznio opravdani strah od povećanja cijelih konfiguracija računala uz statistički podatak pada prodaje od 11,4% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Brojka od 11% odnosi se na cijeli svijet, dok je u razvijenim zemljama zapadne Europe, koje troše više novca na informatiku, Područje Pathum Thani, azijskoga pandana američkoj Silicijskoj dolini, gotovo je potpuno uništeno u nedavnim poplavama u Tajlandu. diskova u cijelome svijetu i utjecati na prodaju računala općenito, a već se danas najveći proizvođači računala otimaju za preostalim tvrdim diskovima na tržištu. Prema podatcima TrendForcea koji radi globalna istraživanja tržišta i dubinske analize, OEM proizvođači računala imaju zalihe tvrdih diskova za otprilike 6 tjedana, što svakako nije velika brojka. Uz proizvođače, lanac do potrošača čine opskrba i distribucija pa se procjenjuje da su stvarne zalihe dovoljne za 2 do 6 mjeseci. Uz te brojke treba imati na umu podatak da u Kini tradicionalno raste potražnja za računalima početkom svake godine, pa bi se zalihe mogle i prije smanjiti. Osim proizvođača stolnih i prijenosnih računala koji će zbog nestašice diskova vjerojatno morati povećati cijene cijelih konfiguracija, tim su problemom zahvaćeni i davatelji usluga u Oblaku (Cloud Computing) poput Amazona, Microsofta, Googlea i VMwarea. Danas se procjenjuje da za stolno ili prijenosno računalo udio u cijeni tvrdoga diska iznosi otprilike 10% cijele konfiguracije. Tvornice se Western Digitala, Toshibe, Hitachija i Seagatea nakon poplave nalaze i do dva metra pod vodom pa možemo smatrati da su proizvodne linije potpuno uništene. taj pad i veći i iznosi gotovo 19%. Uz sve to pad se prodaje prijenosnika već sada procjenjuje na 40% u odnosu na prošlu godinu. Upravo će se zbog navedenoga mnoge tvrtke rjeđe nego do sada odlučivati za nadogradnju postojećih računala ili kupnju novih. Meike Escherich, glavni analitičar tvrtke Gartner, predviđa pad proizvodnje tvrdih diskova za 50 milijuna u četvrtome tromjesečju ove godine, a to će rezultirati nestašicom i još većim cijenama u 2012. 186/12/2011 InfoTrend 41 Padom prodaje prvi će biti pogođeni proizvođači stolnih računala, a kasnije i low-end poslužitelja, a onda i proizvođači prijenosnika. Stoga, ako se uskoro ne pokrene proizvodnja diskova u drugim područjima, očekuje se svjetska nestašica diskova u prvome tromjesečju 2012., a trenutačno je vrlo nezahvalno predviđati do kada se očekuje potpuni oporavak proizvodnje i stabilizacija na tržištu te oblikovanje nove cijene. Za to bi se vrijeme interes potrošača mogao usmjeriti prema SSD diskovima koji nude mnogo bolje performanse u odnosu na SATA diskove, ali i bitno veću cijenu za isti kapacitet. Sada je omjer kapaciteta i cijene mnogo povoljniji i SSD su diskovi najednom postali mnogo konkurentniji. Upravljanje kapacitetom i štednja prostora Dok se stanje na tržištu diskova ne normalizira, može se očekivati da će tvrtke ulagati u izobrazbu zaposlenika kako bi se potrošnja diskovnoga prostora na razini cijelih tvrtki racionalizirala, a to se može postići brisanjem starih datoteka, deduplikacijom podataka ili premještanjem dijela podataka u Oblak. Velike će tvrtke svakako početi koristiti napredne alate za upravljanje podatkovnim poslužiteljima, uz kvalitetan nadzor i izvješćivanje, čime će se spriječiti veliko i brzo punjenje diskovnoga sustava na poslužiteljima ili dijeljenim storage sustavima. Privatni će korisnici također morati preispitati svoje realne potrebe za tvrdim diskovima vrlo velikih kapaciteta za kućne poslove. Najveći su generatori povećanja potrošnje diskovnoga prostora velike videodatoteke u HD (datoteke s ekstenzijom .MKV) i DVD formatu (.VOB format), te je možda sada pravo vrijeme da provjerite što sve čuvate na svojim računalima i obrišete nepotrebne ili stare datoteke koje zauzimaju mnogo prostora na disku. Miroslav Kolak Iskustva iz prakse Vezano uz temu povećanja cijene diskova i moguće nestašice na tržištu razgovarali smo s Ratkom Mačkovićem, voditeljem nabave u tvrtki LAB2000 d.o.o., koji ima iskustvo u nabavi i prodaji od 2000. godine. LAB2000 d.o.o je tvrtka koja se bavi IT rješenjima, proizvodnjom servera i PC sustava koji potpuno odgovaraju potrebama korisnika. Nisu vezani ni za kojega proizvođača, a kupcu pružaju rješenje skrojeno prema njegovim potrebama. Osim gotovih proizvoda tvrtka nudi usluge projektiranja i razvoja, izvedbu kompletnih informacijskih sustava te održavanje postojećih računala i sustava. Kratki intervju s Ratkom Mačkovićem i četiri kratka pitanja: InfoTrend: Postoje li kroz povijest oscilacije u cijeni informatičke opreme na godišnjoj razini te, ako postoje, koliko i kojih komponenti? Ratko Mačković: Najčešće su oscilacije u cijeni informatičke opreme vezane za tečaj dolara. Primjer koji je vezan uz proizvođačke špekulacije jesu cijene memorija, koje svake godine u danome trenutku idu i do 30%. InfoTrend: Što je po Vama glavni uzrok trenutačnoga povećanja cijene tvrdih diskova? Ratko Mačković: Glavni je uzrok povećanja cijena diskova poplava u Tajlandu i, uvjetno rečeno, špekuliranje s cijenama zbog nestašice robe. Glavna je tvornica Western Digitala tjednima bila doslovno prekrivena vodom čime su strojevi za proizvodnju diskova danas neupotrebljivi. Slika izvor: brightsideofnews.com Globalna je potražnja za tvrdim diskovima veća od 60 milijuna primjeraka na mjesečnoj razini, uz stalni trend povećanja za 5%, a zbog poplava očekuje se pad mjesečne isporuke proizvođača na razinu od 20 milijuna. 42 InfoTrend 186/12/2011 InfoTrend: Imaju li distributeri/trgovci (preveliku) odgovornost i utjecaj na povećanje cijena diskova? Ratko Mačković: Distributeri imaju price protection stock, što znači da proizvođač diktira cijenu prema gore ili dolje, a trgovci većinom rade na svoj rizik pa su im mogućnosti utjecaja na višu ili nižu cijenu veći. InfoTrend: Postoje li vjerodostojna predviđanja kada se može očekivati povrat cijena diskova na prijašnju razinu? Ratko Mačković: Cijene su se diskova trenutačno ustalile. Očekuje se da se cijene neće bitno mijenjati do daljnjega, a prava bi nestašica mogla nastupiti tek početkom sljedeće godine. Osobno ne vjerujem da će se u bližoj budućnosti cijene diskova vratiti na prijašnju razinu. ICT problemi i rješenja BB PlayBook bi se uskoro mogao kupiti za 199 dolara, što je posljedica nedavnih događaja Pad BlackBerry sustava i posljedice nakon toga Jeste li se ikada našli u situaciji da hitno morate nešto provjeriti na Internetu, poslati e-poštu ili poruku prijatelju i upravo u tome trenutku usluga nije radila? BlackBerry korisnici nedavno su imali takvu situaciju i po njihovim reakcijama možemo reći da nije bilo ugodno. N aprotiv, bilo je čak i frustrirajuće, što je natjeralo i samoga predsjednika SAD-a Baracka Obamu da se oglasi i „požuri“ popravak usluge jer ni on nije mogao normalno funkcionirati. Svjesni smo činjenice da američki predsjednik ima i druge mo- bitele kod sebe, no BlackBerry usluga nije javljala pogrješku i neko vrijeme se uopće nije znalo da sustav ne funkcionira. Nakon „brze“ reakcije tvrtke RIM, sve je dobro završilo. Zanima vas što se događalo? Ako ste korisnik BlackBerry usluga i ako koristite njihove mobilne uređaje, tada ste vrlo vjerojatno zapamtili sredinu listopada i pad cijeloga sustava. BlackBerry uređaje prvenstveno kupuju poslovni ljudi koji na dnevnoj bazi odgovaraju na velik broj poruka e-pošte, a ujedno je to i glavna prednost tih uređaja – brzo odgovaranje na poruke e-pošte, čitanje istih, te dobra tehnička podrška. Barem je nekada bila. Ono što se nedavno dogodilo je preopterećenje sustava, a Kanadska tvrtka Research In Motion (RIM) nije pravodobno reagirala. Za one manje upuće186/12/2011 InfoTrend 43 ne, sredinom je listopada na 3 dana prestala raditi usluga za slanje elektroničkih poruka, općenito nisu funkcionirale usluge za koje je potreban Internet, odnosno internetsko spajanje i potpuno se izgubio smisao toga telefona. Prvi su se problemi pojavili u Europi i Aziji, a ubrzo nakon toga i u Mnogi uređaji nisu mogli slati emailove, a neki ni primati pozive i SMS poruke Americi, što je dodatno pojačalo frustracije. Najveći je problem tvrtke RIM centralizirani sustav koji koriste. Sav podatkovni promet osnovnih servisa (e-pošte, Messengera, web-preglednika i sličnih) ne ide izravno prema Internetu, nego se preusmjerava preko posebnih poslužitelja koji obrađuju podatke i time smanjuju promet prema uređajima i ubrzavaju rad. Prestane li jedan od tih poslužitelja 44 InfoTrend 186/12/2011 raditi, dogodi se upravo takav pad sustava i zastoj koji je RIM trebao spriječiti preusmjeravanjem na neke druge poslužitelje ili izradbom mehanizama koji će u slučaju prestanka rada poslužitelja raditi kao i svi ostali pametni telefoni – putem „normalnoga“ Interneta. I prije su se slične stvari događale (najčešće „usko grlo“ koje bi bilo riješeno za 20-40 minuta), no ovaj se put nisu javljale nikakve pogrješke ni obavijesti da nešto nije u redu i to je prilično jako „pogodilo“ većinu BlackBerry korisnika. Prema nekim neslužbenim procjenama oko 65 milijuna korisnika imalo je problema barem dva dana, ako ne i sva tri. Kako god bilo, hrvatski korisnici BlackBerry usluga ne mogu kriviti ni T-Com, odnosno T-HT, ni Vip jer nisu izravno krivi za ono što se dogodilo. Ako taj događaj gledamo s tehničke strane, tada mnogi govore o početku kraja BlackBerryja. Na ruku im ne ide ni vrijeme toga događaja jer je, u susjednome taboru, predstavljen iPhone 4S (Apple) koji su mnogi odmah prigrlili unatoč lošijoj softverskoj podršci. Ipak je bolje imati mobitel i uslugu koja radi, pa čak i malo lošije, nego uslugu koja uopće ne radi, a da ne govorimo o tome što se čelni ljudi RIM-a dva dana uopće nisu oglašavali, valjda misleći da će se sve samo od sebe riješiti, dok su treći dan bili primorani priopćiti javnosti što se događa. Na kraju ćemo ove godine vidjeti koliki je zapravo gubitak BlackBerry korisnika, odnosno koliko će novaca RIM manje zaraditi u ovome tromjesečju. Vjerujemo da će se ovo posljednje tromjesečje odraziti na cjelogodišnje poslovanje. No mi smo sada govorili samo o tehničkoj strani toga događaja. A što je s lju- BlackBerry je mobilni sustav koji se ne može mjeriti s Androidom, no većini poslovnih korisnika je i više nego dovoljan. dima koji koriste BlackBerry? Što se dogodilo s poslovima, s e-poštom, kakvi su gubitci nastali? Usluge i mogućnosti BlackBerry u svojoj ponudi ima mnoge usluge, a vjerojatno su najbitnije one za poslovanje i rad u pokretu. BlackBerry operacijski sustav je mobilni sustav koji se ne može mjeriti s Androidom, no većini (poslovnih) korisnika je i više nego dovoljan. On omogućuje vrlo napredan multitasking (rad s više aplikacija odjednom), ali i podršku za spajanje s mnogim vanjskim uređajima, što olakšava rad u uredu i izvan njega. Također, tu je još hrpa poslovnih aplikacija za rad s dokumentima, sinkronizaciju usluga e-pošte s uređajem i slično. I u toj je rečenici ključ cijele priče, odnosno razlog zašto smo voljeli BlackBerry uređaje. Nisu BB Storm i Bold, pa čak ni Curve, najbolji ni najljepši mobiteli, ali su uvijek bili brzi, pouzdani, moćni i pružali su sve što nam treba - sada je to prošlost koju je teško promijeniti. Također, nakon pada sustava, posebno su nam bile zanimljive informacije koje su dolazile iz dvaju protivničkih tabora – T-HTa i Vipa. Iako se Vip u početku nije oglašavao, T-Com je na upit o padu sustava kratko odgovorio da se za podrobnije informacije mora kontaktirati s tvrtkom RIM na e-poštu [email protected] i da nije odgovoran za situaciju koja se do- godila. Tek su kasnije (otprilike nakon tjedan dana) ponudili svojim korisnicima prijeći na neku drugu uslugu bez ikakvih penala (T-Com) i produljenje usluge bez ikakve novčane naknade u vremenskome razdoblju koje odgovara padu sustava (Vip). Tu su još neke sitne kompenzacije koje nisu vrijedne spomena. Je li moglo biti bolje? Pa, moglo je, iako teoretski ni TCom ni Vip nisu krivi za ono što se dogodilo. Pošteno bi bilo barem svoje vjerne korisnike nagraditi mjesečnim popustima ili nekim drugim dodatnim pogodnostima. Ovako zasigurno neće zadržati veći broj korisnika, a sada je možda i prekasno. Posao i problemi Iako baš nismo zadovoljni ponuđenim načinima naknade koje nude domaće tvrtke, kako objasniti poslovnim ljudima da će ubuduće sve biti u redu i da se to nikada više neće ponoviti? Uzmite jednu hipotetsku situaciju. Svaki dan koristite vaš BlackBerry uređaj i do sada vam je sve izvrsno funkcioniralo. Gdje god da ste došli mogli ste provjeriti e-poštu, pogledati na Internetu vaše bankovne račune i transakcije, provjeriti vaš kalendar „u oblacima“, a sada je to sve stalo. Polazite na posao, čekate bitnu e-poštu od svojega klijenta, no on ne dolazi. Pokušavate ga kontaktirati, šaljete mu SMS poruku, zovete ga, šaljete i hitnu e-poštu – ništa! Kako izračunati tako nastalu štetu? Što Nakon 3 dana skrivanja od javnosti, čelni ljudi RIM-a su se obratili javnosti i ispričali za poteškoće u radu mislite koliko je poslova stalo, koliko se poruka e-pošte nije pojavilo u predviđenim pretincima jer je sustav na kraju resetiran i mnogi su se podatci izgubili? Koliki su dokumenti ostali negdje u „cyber prostoru“, a trebali su hitno biti dostavljeni? Nije uvijek stvar ni samo novca, stvar je načela i usluga koje jamče da će uvijek savršeno raditi i da će svi kupci/korisnici biti zadovoljni. Znamo da je to ‘utopija’, zemlja u kojoj sve funkcionira, no problem je kad se ipak dogodi nešto tako. S druge strane, što da su svi korisnici koji su koristili BlackBerry uslugu rekli: „Koristit ću ovu uslugu dok me ne izne- vjeri, a nakon toga ću ju promijeniti?“ Tada bi to značilo da je tvrtka RIM postala dio prošlosti i da joj nema spasa. Vrlo je vjerojatno ovo najizglednija situacija, osim ako nekim čudom ne uspiju pridobiti preostale korisnike. Naša bi im preporuka definitivno bila da što prije naprave novi operativni sustav s prilično moćnim alatima i da što više kopiraju Android i njihove mogućnosti. U protivnome bi se ovih 12 posto udjela u tržištu mobilnih OS-ova moglo prepoloviti – a i to smo malo rekli. Što nam još preostaje reći o toj kompaniji? Research In Motion nije jedna od onih kompanija koja će pod svaku cijenu htjeti biti prva na tržištu, prva po broju prodanih uređaja ili udjelu u mobilnome tržištu, no s ovim su si događajem zatvorili vrata i na tržištu tableta. ovo je prilika da za male novce ugrabite tablet koji nije u rangu HTC Flyera ili Apple iPada, no može poslužiti u poslu i radu u pokretu. Iako, nemojte se pre- Nakon pada njihova sustava, novi RIM-ov tablet „PlayBook“ više ne košta 499 nego samo 199 dolara Njihov novi uređaj „PlayBook“ više ne košta 499 dolara, nego 199. Mislite da je to slučajnost? Do toga je doveo pad cijena dionica, pad prodaje koji će biti veći od 50 posto u posljednjem tromjesečju (prema nekim „optimističnim“ predviđanjima) i frustracije korisnika iskazane na Internetu. Ako ništa drugo, više zaprepastiti kada se ne budete mogli spojiti na Internet ili poslati e-poštu svojim prijateljima. Vjerojatno je sustav opet pao, a tehnička podrška i programeri iz RIM-a su na godišnjem odmoru i čekaju da se sustav sam od sebe oporavi. Boris Plavljanić 186/12/2011 InfoTrend 45 Poslovni procesi Uloga poslovne inteligencije u osiguravateljstvu II IT kao servis Uvjet opstanka te daljnjega povećanja opsega poslovanja i konkurentnosti osiguravajućih društava, kao i svih ostalih vrsta financijske industrije, usko je povezan uz mogućnosti koje pružaju najnovije tehnologije. Riječ je o primjeni svega onoga što nam današnja informatika može pružiti. U prvom su dijelu ove teme (InfoTrend br. 185/30) obrađene mogućnosti BI sustava, da automatizira i prepusti standardne ope-rativne postupke organizacije na brigu računalnome sustavu, osigurava se oslobađanje dodatnih ljudskih resursa od svakodnevnih poslova koji se, uz razvoj odgovarajućega sustava, uniformiraju i definiraju skupom pravila i procedura s točno utvrđenim redoslijedom procesa te njihovih ulaza i izlaza. Informacije su o zbivanju procesa očite i uvijek dostupne diljem organizacije. Sustav BI koji bi mogao zadovoljiti takve zahtjeve mora se zasnivati, prije svega, na potrebama korisnika istoga dok njegov rezultat rada mora biti optimalno rješenje potrebno korisniku - rješenje u koje se može pouzdati u svakome trenutku tijekom cijeloga životnog vijeka sustava. Područja interesa Na početku, kako bismo bolje razumjeli okolnosti u kojima funkcionira većina osiguravajućih kuća, navedimo najčešće osiguravateljne usluge koje one pružaju na tržištu: životna osiguranja doživotna osiguranja osiguranje kućanstva i ostale imovine osiguranje motornih vozila (obvezno i kasko) 46 InfoTrend 186/12/2011 rentno osiguranje putna osiguranja osiguranja brodica i osiguranje industrije. Za očekivati je kako svaka od navedenih skupina proizvoda zahtijeva specifičan način rada, praćenje portfelja i razvoj novih proizvoda. Osim poslovnih razloga za takvim raznolikostima, treba navesti i mogućnost primjene obvezujućih zakonskih propisa kao i pravila rada reosiguravateljnih kuća. Na svakome je društvu da procijeni mogućnosti primjerene potpore praćenju i razvoju navedenih skupina proizvoda. Iz dosadašnje je prakse vidljivo kako ekonomska opravdanost pružanja osiguravateljnih usluga za neke od skupina djelatnosti nije uvijek od presudnoga značaja. Međutim, u takvim je slučajevima nužno kvalitetno praćenje istih zbog uvida u situaciju ‘koliko investiramo u cilju prisutnosti na tržištu’. Konkretan primjer uspostave DW/BI sustava Definiranje projektnoga zadatka U promatranoj se implementaciji sustava poslovne inteligencije u HELIOS VIG cjelokupna aktivnost zbivala u dva koraka. U prvome koraku (prije dvije godine) zahtjev je Uprave, kao naručitelja projekta, bio definiran na sljedeći način: U praksi postoji niz heterogenih produkcijskih informatičkih sustava pomoću kojih se obavljaju djelatnosti Društva. Potrebno je, uporabom prikladne projektne metodologije, osmisliti i realizirati djelotvoran, točan, brz i jeftin informacijski sustav za izvješćivanje o poslovanju Društva. U sljedećem (drugom) koraku zahtjev Uprave bio je predefiniran: Na osnovi pozitivnih iskustava u primjeni našega vlastitog DW rješenja, od Odjela IT zatražena je provedba nadogradnje toga sustava prikladnom komponentom poslovne inteligencije – BI. Naime, ispostavilo se kako rukovodeće strukture svih razina previše vremena ‘troše’ na izvođenje zaključaka iz katkad vrlo složenih izvješća sa znatnim količinama podataka. Odmah smo na početku projekta bili svjesni kako je uvođenje BI sustava projekt kojemu nema kraja. Kako konkurencija postaje agresivnija, okolina nestalnija i budućnost neizvjesnija, zahtjevi pred sustavima analize i prognoze postaju sve složeniji. BI sustav trebao bi biti potpora u analizi, planiranju (budgeting), tj. kratkoročnih poslovnih odluka, ali i u funkciji strategije. Jednako tako, BI sustav, kakav je bilo potrebno realizirati, ne postoji kao gotov proizvod na tržištu. Postoje proizvođači koji nude tehnološke platforme i znanja za implementaciju. Nema rješenja s police. Razlog tomu jest činjenica da modeli odlučivanja jesu slični, ali strategija, segmentacija tržišta i proizvoda, procesi i veze među njima su različite. Praktično, svaki je BI sustav u konačnosti izvorno rješenje za potrebe onoga tko se njime koristi. U suradnji s naručiteljem projekta definirali smo tablicu korisnika budućega DW/BI sustava i njihova prava. Ta struktura i pripadna prava prikazani su u sljedećoj tablici 1. Tko koristi BI sustav? BI sustav je izvorno trebao biti namijenjen decision makerima, odnosno ljudima koji donose poslovne odluke. Međutim, u suvremenim poduzećima odluke donose ‘svi’. Ne moraju i ne mogu svi odlučivati, ali mogu svi predlagati. Da bi to napravili na najbolji mogući način, potrebno im je U konačnici taj sustav definitivno treba omogućiti dugoročnu sigurnost poslovanja i mogućnost uvođenja bržih i jednostavnijih poslovnih analiza i poslovnoga planiranja. Korištenjem DW/BI metodologije izgradnje sustava treba, također, uspostaviti i jedinstvene tablice i jedinstveno imenovanje, nadzor korištenja, praćenje ostvarenja ciljeva kroz kontrolu upravljivu odnosu na poslovne događaje. Osim kao potporu prodaji DW/BI sustav utroškom rada stručnoga osoblja. Obuhvat projekta Mora biti u skladu s već navedenim ciljevima projekta. U našem konkretnom slučaju to znači kako se isti treba odnositi na dva glavna aspekta: Izvješćivanje: Operativno i Menadžersko Tablica 1 svima pomoći suvremenim informacijskim tehnologijama. Iz gornje je tablice vidljivo kako su, ipak, glavni korisnici poslovnih podataka rukovodeće osoblje (svih razina) te državne ustanove (zbog potrebe za specifičnim poslovnim izvješćima). Ključ razvoja sofisticiranoga i funkcionalnoga sustava poslovne inteligencije primjenjivoga u ulozi potpore postojećim CRM sustavima započinje nastojanjima da se potpuno shvati i razumije poslovni problem koji treba riješiti, te realističnim utvrđivanjem koji su to podatci u tu svrhu potrebni i s kojima se raspolaže. Na osnovi toga moguće je razviti cjelovito rješenje, tj. sustav tzv. poslovne inteligencije u zatvorenoj petlji. Takav će sustav biti sposoban: obavljati analizu klijenata zasnivati tu analizu na informacijama stvorenima segmentacijom klijenata i tržišta analizirati uspješnost provedbe tekućih marketinških aktivnosti modelirati različite načine predviđanja budućih događaja i ponašanja klijenata. Posebno bi bilo dobro ako bi se u novi sus- tav uspjeli integrirati mjerenje rezultata poslovanja uravnoteženim usporedbenim tablicama rezultata poslovanja (Balanced Scorecard), te iskazivanje i predočavanje (vizualizacija) poslovnih događaja i rezultata poslovanja pomoću poslovne kontrolne ploče (Business Dashboards). Pristup realizaciji sustava Ciljevi projekta U skladu s novom politikom tvrtke, a to je stvaranje pouzdanoga partnera njezinim klijentima, snažan rast na tržištu te odlučnost pri realizaciji ciljeva, odlučili smo se na implementaciju DW/ BI-a s ciljem poboljšanja postojećih performansi poslovanja. Treba omogućiti djelotvoran i cjenovno prihvatljiv način da se iz različitih transakcijskih sustava podatci ‘očiste’ i strukturiraju kako bi postali pogodni za različite analize kao i za izradbu izvješća za vanjske i interne korisnike. Traži se uspostava mogućnosti djelotvornoga upravljanja i pravodobna reakcija u sprječavanju nastanka poslovnih događaja izvan zadanih okvira funkcioniranja tvrtke. Nesporno je kako je znanje postalo glavni ekonomski resurs poslovnih subjekata 21. stoljeća. Upravo BI komponenta najviše pomaže u rješavanju upravljačkih problema. BI sustav je taj koji čuva informacije i znanje o konkurenciji, kupcima, dobavljačima, procesima i vezama među procesima te omogućava poslovno pregovaranje, argumentiran nastup prema kupcima i dobavljačima. Omogućava kvalitetnije operativno planiranje, bolje razumijevanje vlastitih kupaca, dobavljača, zastupničke i prodajne mreže, promatranje konkurencije, pojedinih tržišnih segmenata i predviđanje budućih pojava, podrobno praćenje vlastite prodajne mreže. 186/12/2011 InfoTrend 47 Poslovna područja: Financijska izvješća Izvješća za FINA-u Statistička izvješća – HANFA Menadžerska izvješća Kontroling Štete Prodaja Tarifa Aktuari Marketing Iz navedenoga je vidljivo kako svi bitni sudionici obuhvaćenih poslovnih procesa moraju biti uključeni u novi sustav bilo kao ‘davatelji’ informacija i pravila poslovanja i/ili kao ‘primatelji’ rezultata obradbe podataka. Pri tome se može (i treba) definirati razine dostupa informacijama, što je prikazano u tablici konzumenata podataka i rangu prava njihova korištenja kao što je navedeno u prethodnoj točki. Izbor alata za realizaciju sustava (dogradnje BI komponente na postojeću DW komponentu) Za početak obavili smo uvid u trenutačno stanje na svjetskome tržištu ‘gotovih’ rješenja. Mogućnosti razvojnoga alata koji trenutačno koristimo za generiranje baza podataka i pripadajuće programske potpore nalazi se u svakodnevnom radu Odjela IT nala u rangu Oracle proizvoda. Zaključili smo kako on potpuno može zadovoljiti kao nadomjestak za kupnju gotovih BI alata trenutačno raspoloživih na tržištu. Stoga smo definirali sljedeći 48 InfoTrend 186/12/2011 spektar alata potrebnih za realizaciju (nadogradnju) našega sustava: baza podataka i generator aplikacija: Progress ver. 10.2B (2010.) izradba ETL procedura: Progress ver. 10.2B, SAP Extractor, Oracle extractor, MS SQL , Query reports izradba BI komponente: Progress ver. 10.2B, Progress Ultra Command Reporter. suvisli informacijski sustav. Prikazani su glavni izvori podataka za Data Warehouse sustav (strukturalno gledano). Trebalo je, primjenom metoda realizacije DW sustava, napraviti novi referentni informacijski sustav koji će poslužiti za potrebe data mininga i poslovne inteligencije. Odabir projektne metodologije Kao i u projektu uspostave DW sustava i sada smo se odlučili za PMI projektnu metodologiju. Dodatan je razlog tomu i činjenica da ju dobro poznajemo i već smo je koristili u nekim našim projektima. Time smo uštedjeli na vremenu i troškovima nužnima za svladavanje neke nove projektne metodologije koja bi, na posljetku, dala slične ili potpuno iste rezultate. Realizacija projekta Izvori poslovnih podataka Izvori se poslovnih podataka u HELIOS VIG iz povijesnih razloga nalaze u heterogenome okruženju produkcijskih baza podataka. Tu je riječ o preko 20 različitih izvora podataka, platformi na kojima oni rade kao i fizičke lokacije gdje se oni nalaze. Upravo je stoga razumljiv zahtjev Uprave da se konsolidiraju svi ti izvori podataka i time svim djelatnicima društva bitno olakšaju svakodnevne poslovne aktivnosti neovisno o njihovoj vrsti i broju. Uspostava DW sustava Iz sheme predočene u nastavku vide se komponente koje je trebalo ‘ujediniti’ u Implementacija BI komponente Zasniva se na ugradnji komponenata navedenih u tablici 2. Provjera ispravnosti rada (validacija) sustava Iznimno je bitno za prihvaćanje DW/BI sustava od strane rukovodstva i djelatnika društva bilo uspješno definiranje i provedba provjere ispravnosti rada istoga. Točna informacija u pravome trenutku, bez obzira na to tko ju je zatražio, brzina odziva sustava kao i mogući načini prezentacije izlaznih rezultata preduvjet su za donošenje odluke kako je DW/ BI sustav prihvatljiv i od sada pa na dalje mjerodavan izvor podataka za operativno i strateško upravljanje društvom. Zadovoljavajući BI sustav mora se zasnivati na potrebama korisnika, dok njegov rezultat rada mora biti optimalno rješenje u koje se može pouzdati u svakome trenutku Vrednovanje smo rezultata rada sustava podijelili na kontrolu funkcioniranja i provjeru točnosti podataka koju trebaju provesti glavni korisnici sustava + osoblje Odjela IT (zbog provjere tehničkotehnoloških karakteristika). Tablica 3. Tablica 2 Optimizacija sustava Sustav DW/BI realiziran je u svojem izvornom obliku. Njegovom primjenom postupno dolaze do izražaja sve one pojedinosti koje tijekom njegove implementacije nisu bile dovoljno kvalitetno razmatrane. Glavni su izvor povratnih informacija sami korisnici sustava, posebno oni više razine korištenja sa složenijim upitima i zahtjevima. Otklanjanje tako uočenih nedostataka glavni je dio aktivnosti vezanih uz optimizaciju predmetnoga sustava. Iz dosadašnje je prakse razvidno kako se u procesu optimizacije autori sustava moraju za dodatne informacije i znanja obraćati gotovo svim djelatnicima društva u gotovo svim segmentima istoga (ne samo aktuarijatu, kontrolingu, tehnici policiranja). Razlog tomu su složenost i specifičnosti u kojima osiguravateljna branša djeluje. Znanje je svakoga iskusnog djelatnika društva dobro došlo i nužno je za njegov svakodnevni rad pa tako i za rad DW/BI sustava. Dodatno provodimo i promatranje konkurencije (razgovorima s konkurencijom, proučavanje članaka i internetskih Tablica 3 186/12/2011 InfoTrend 49 stranica) te radimo uvid u mogućnosti profesionalnih alata za BI koje crpimo iz najnovijih podataka objavljenih na web-stranicama različitih proizvođača BI komponenata (na domaćem i inozemnom tržištu). Stoga je taj dio aktivnosti, iz navedenih razloga, prilično usporio neke druge nadogradnje sustava, no odgodom postupka optimizacije sustava uskoro bismo se doveli u situaciju kada njegova uporaba više ne bi bila opravdana. Riječ je o trajnome procesu koji će se zbivati sve dok se sustav bude koristio. Izobrazba korisnika sustava Slika 1 Slika 2 U svrhu što bolje primjene u praksi navedenoga sustava nužna je potreba stalne izobrazbe korisnika istoga. Za sada se te aktivnosti provode: na sastancima Uprave, Prodaje i prodajnih timova (redovni periodični radni sastanci) edukacijski materijali objavljeni su na intranetskim stranicama društva i dostupni su svim zaposlenima dodatno se odgovara na upite korisnika pristiglih elektroničkom poštom. Buduće doradbe sustava Najčešće se zamjerke korisnika sustava odnose na nemogućnost lakšega (i jeftinijega) pristupa DW/BI portalu putem web-stranica društva. Naime, za sada se aktivnosti zbivaju isključivo u client-server okruženju. Odjel IT preuzeo je obvezu realizacije pristupa u sustav putem internetskoga portala do kraja studenoga 2011. Druga se skupina zahtjeva odnosi na definiranje i implementaciju alarmnih alata i sustava ranoga obavješćivanja. Pod time se podrazumijeva nadogradnja BI sustava logikom dojave vezano uz praćenje tijekova gotovoga novca u društvu kao i kvalitetnijemu sustavu detektiranja neplaćenih računa, isplate velikih šteta i sl. Kao treća skupina zahtjeva za doradbom postavlja se potreba za ubrzavanjem poslovnih procesa policiranja korištenjem BI komponente prethodno opskrbljene potrebnim relacijama koje se odnose na znanje osoblja iz tehnike policiranja. To je, u ovome trenutku, uz zahtjeve iz aktuarijata možda najsloženiji dio 50 InfoTrend 186/12/2011 Slika 3 poslovanja koji treba ukomponirati u postojeći DW/BI sustav. Pretpostavka je kako će za realizaciju tih ciljeva, zbog njihove složenosti, biti opravdana uporaba sustava umjetnih neuronskih mreža. Primjeri rada DW/BI sustava 1. primjeri unosnih ekrana za BI (prozora za generiranje upita, izvješća i analiza) a) za kumulativni pregled rezultata prodajnih aktivnosti, za pregled ostvarenja prodaje po skupinama i vrstama osiguranja (slika 1) b)za pregled ostvarenih rezultata u prodaji (slika 2) c) za dinamičke preglede kod najsloženijih vrsta upita (slika 3) 2. izradba standardnih poslovnih izvješća Odnosi se na mogućnost realizacije poslovnih izvješća uobičajenih za osiguravateljnu branšu. Neka od najčešće korištenih izvješća su: izvješća o rezultatima prodaje (zastupnici, organizacijske jedinice, vanjske agencije, prodajna mreža) prikaz strukture osiguravateljnoga portfelja za sve razine prodaje (broj novih i storniranih polica, iznosa otkupa, gubitak portfelja, novougovoreni portfelj, broj i struktura šteta...) usporedba poslovnih rezultata na relaciji prethodna godina – tekuća godina automatsko generiranje poreznih obveza generiranje izvješća za plaćanje doprinosa iz osnovne djelatnosti Društva izvješća za proaktivno obavješćivanje, izvješćivanje državnih ustanova i udruga (HANFA, HUO, MUP). 3. statistika i analize Cilj je bio brzo i kvaliteno pribavljanje odgovarajućih izvješća o: najprodavanijim cjenicima proizvoda najboljim i najlošijim prodavanim vrstama osiguranja, Slika 4 Slika 5 Slika 6 Informatika u osiguravajućim kućama mora biti najbolji mogući servis osnovnoj djelatnosti, a to je prodaja osiguranja. U tome je smislu svim segmentima osiguravajućih društava potrebno osigurati cijeli niz pravodobnih, točnih i dovoljno podrobnih informacija o poslovanju osiguravatelja uz podršku pri razvoju novih proizvoda i usluga. 186/12/2011 InfoTrend 51 Ukratko izračunu matematičkih rezervi po vrstama osiguranja detaljnim analizama strukture portfelja rang-listama po različitim kriterijima i sl. Naravno, sva se izvješća (njih nekoliko desetaka) trebaju moći prikazati u excell obliku (tabelarno i grafički), a da se prigodom rada s DW/BI sustavom ne mora, za vrijeme rada, posebno koristiti excell alate (izravno iz sustava u excell). Primjeri su tako dobivenih izvješća navedeni u sljedećim prikazima uz napomenu kako prikazani podatci ne odgovaraju stvarnomu stanju, nego su dani samo u prezentacijske svrhe (slika 4-6): 4. prijedlozi odluka Obuhvaća implementaciju prijedloga odluka za: 1) nagradu najboljim prodavačima osiguranja (zastupnicima i/ili agencijama) 2)za raskid ugovora o radu 3)rang-liste direktora poslovnica po uspješnosti prodaje 4)prijedlog ocjena za ‘dobre i loše’ proizvode (sve vrste uvida) U konačnosti dobivene su liste koje Upravi služe kao prijedlog za donošenje navedenih odluka. Svi elementi istih generirani su neovisno o osobnim stajalištima pojedinaca, ali u skladu s prihvaćenim procesima rada primijenjenih kroz uporabu BI komponente. Zaključak Provedbom projekta Nadogradnja postojećega DW sustava na DW/BI sustav djelatnici Odjela IT HELIOS VIG opravdali su glavna očekivanja naručitelja projekta koja ukratko možemo svesti na sljedeće: uvođenjem DW/BI stvoreni su preduvjeti za još uspješnije poslovanje tvrtke bitno je povećana brzina i preciznost izradbe poslovnih izvješća poboljšana je učinkovitost i funkcionalnost produkcijskih baza podataka povećana je produktivnost djelatnika koji se koriste DW/BI sustavom točnost se podataka u izvješćima kreće u unaprijed dogovorenome odstupanju omogućen je uvid u trenutačno stanje poslovnih rezultata, pouzdanost i sigurnost primljene informacije brza i konfigurabilna izradba složenih izvješća i analiza povećana je mogućnost pravodobne reakcije na poslovne događaje neprihvatljive za tvrtku bolja je usmjerenost rukovodećih struktura na postizanje zadanih ciljeva tvrtke. U tome je smislu DW/BI sustav u HELIOS VIG postao dio poslovne svakodnevice i više nitko u društvu ne dvoji hoće li ga koristiti. Naprotiv, gotovo dnevno u Odjel IT pristižu zahtjevi za dogradnjom BI komponente sa sve složenijim relacijama, posebno za potrebe aktuarijata i policiranja. Boris Draženović 52 InfoTrend 186/12/2011 Stop phishing prijevarama? Najveći svjetski davatelji usluga elektroničke pošte, tvrtke Google, Microsoft i Yahoo, odlučili su bolje zaštititi svoje korisnike od neželjenih poruka koje u sebi sadržavaju lažna odredišta – tzv. phishing poruke. U tome se tipu ugroza primatelja poruke nastoji nasamariti kako bi kliknuo na usmjernik koji sliči legitimnoj internetskoj adresi, a zapravo vodi na lažna web-sjedišta. Pri tome je svima njima zajedničko korištenje anti-phishing tehnologije tvrtke Agari čiji sustav Agari Email Trust Fabric u prijenos e-poruka uvodi novi identifikacijski sloj namijenjen upravo borbi protiv phishing ugroza. Iako ta tehnologija ne može potpuno ukloniti phishing napade jer su oni prvenstveno socijalno usmjereni, predstavnici tvrtke Agari tvrde da svojom tehnologijom za pojedine velike korisnike uklanjaju i do 50 milijuna takvih lažnih poruka dnevno. Procjenjuje se da komercijalne tvrtke, prvenstveno financijske organizacije, zbog phishing prijevara svojih korisnika godišnje gube preko milijardu dolara, što na izravnim gubicima što na pomanjkanju povjerenja. Tehnolog zadužen za zaštitu SAD-a Krajem protekloga mjeseca američko ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS - Department of Homeland Security) po prvi je put za voditelja programa informatičke zaštite Cyber Security izabralo osobu koja dolazi iz tehnološkog, a ne pravnoga okruženja. Mark Weatherford, koji je u svojoj karijeri bio šef informatičke sigurnosti (CISO) u državama Kalifornija i Kolorado te North America Electric Corporation, pokušat će u svojem mandatu osigurati veću ravnotežu u provedbi sigurnosnih politika između civilne DHS i vojne NSA. U tu svrhu DHS odvaja godišnje 400 milijuna dolara, a kao dosadašnji veći uspjeh izdvajaju pomak od provedbe papirnatih kontrolnih popisa sigurnosnih mjera (checklist) k automatiziranim zaštitnim mehanizmima i stalnomu praćenju sigurnosti . Procjenjuje se da komercijalne tvrtke, prvenstveno financijske organizacije, zbog phishing prijevara svojih korisnika godišnje gube preko milijardu dolara, što na izravnim gubicima što na pomanjkanju povjerenja. (TŽ) Recesija (ne) pogađa IT poslove Putem Interneta osvojili ste zelenu kartu i tražite posao u SAD-u? Dobra je vijest za sve IT stručnjake, koji se odluče za let preko oceana, da zaposlenost u tome sektoru raste već drugo tromjesečje zaredom. Trenutačno se procjenjuje da IT sektor u SAD-u zapošljava 4,14 milijuna korisnika, što je otprilike jednako situaciji iz 2008. i prije početka recesije. Prema službenim je podatcima u recesiji izgubljeno oko 260 tisuća radnih mjesta u IT sektoru. Iako zaposlenost raste, raste i broj nezaposlenih. Tako je broj IT stručnjaka koji nemaju posao narastao s 3,4% na 3,6%. Ukupna stopa nezaposlenosti u skupini menadžera, profesionalaca i sličnih zanimanja, kojih u SAD-u ima 54,7 milijuna, iznosi 4,8%. Muškarci informatičari u prosjeku zarađuju 8 tisuća dolara više nego žene. Najplaćeniji su arhitekti IT sustava, s prosječnom godišnjom plaćom od 112 tisuća dolara, dok najmanje zarađuju zaposlenici help-deska. Gotovo 20% zaposlenika u tamošnjem IT sektoru smatra da radi na razvoju novih IT rješenja. (TŽ) Osvrt Studentska konferencija Menadžment informacijskih sustava Uvod u anatomiju IS-a U organizaciji Zagrebačke škole ekonomije i managementa i katedre za ICT, krajem listopada 2011., održana je Treća studentska konferencija Management informacijskih sustava. Članovi top 5 pobjednickih timova nakon konferencije u konferencijskoj dvorani Antun Bauer, ZSEM-org K roz kolegij Management informacijskih sustava (MIS) ZŠEM-a studenti sedmoga semestra, pod vodstvom profesorice Karmele Aleksić-Maslać, upoznaju se s osnovama upravljanja znanjem, ponašanjem poslovnih sustava, poslovnim procesima, reinženjeringom, ERP sustavima, relacijskim bazama podataka, skladištenjem i dohvaćanjem podataka, upravljanjem informacijskim resursima i osnovama e-poslovanja. Kroz poslovne slučajeve identificiraju probleme etike i društvene odgovornosti kao i implikacije sustava vrijednosti s obzirom na korištenje novih tehnologija u poslovanju te identificiraju ključne sastavnice poslovnoga okruženja zemlje. Cilj je kolegija da studenti razumiju informacijski sustav iz poslovne perspektive pa je stoga njihov zadatak na kolegiju razviti projekt uvođenja ERP sustava u odabrana poduzeća različitih profila. U akademskoj godini 2011./2012. napravljeno je ukupno 45 projekata, a najboljih je pet projekata predstavljeno na Trećoj student- skoj konferenciji Management informacijskih sustava. Pet najbolje ocijenjenih projekata ove godine (po redoslijedu izlaganja): Uvođenje ERP sustava u ljevaonicu aluminija „ALU OPUS“ (voditelj projekta: Vedran Sokačić) Uvođenje ERP sustava u farmaceutsku tvrtku „MAAG’S“ (voditelj projekta: Anja Ademi) Uvođenje ERP sustava u ekološko turističko naselje „Oaza Sunca“ (voditelj projekta: Hiam Hamed) Uvođenje ERP sustava u vjetroelektranu „EOL“ (voditelj projekta: Filip Kljenak) Uvođenje ERP sustava u produkcijsku kuću „ŠZEEM“ (voditelj projekta: Stjepan Erić) produkcijsku kuću „ŠZEEM“. Voditelj je projektnoga tima Stjepan Erić, a članovi su projektnoga tima Barbara Babić, Vedrana Bogdan, Ana Talan i Marina Vukelić. Kako bi studentima, dakle mladim, budućim stručnjacima približili tu bitnu kategoriju u suvremenoj ekonomiji, o osnovnim načelima i naprednim primjerima informacijskih sustava, na konferenciji su, kroz niz gostujućih predavanja, govorili i stručnjaci iz prakse. Na ovogodišnjoj je konferenciji izloženo mnogo bogatih iskustava o naprednim primjerima informacijskih sustava. Tako je Boris Sakač govorio o upravljanju informacijskim sustavom Olimpijskih igara; Danijel Bara (Jadransko osiguranje) je sa studentima podijelio iskustva pri implementaciji ERP sustava Jadranskoga osiguranja; Zvonimir Stanić (ravnatelj CARneta) govorio je o informatičkoj evoluciji i revoluciji, Stjepan Vuković (Microsoft) o mogućnostima CRM alata, a Ned Krtolica (AdriaComm) je svoja iskustva o primjeni novih tehnologija u poslovanju na konferenciji prezentirao putem videokonferencije iz Silicijske doline. Cilj je toga susreta studenata Zagrebačke škole ekonomije i managementa i stručnjaka iz prakse razvijanje svijesti o bitnosti rane izobrazbe o upravljanju informacijskim sustavima poduzeća, kvalitetne implementacije samih sustava u poslovanju te poticanje razvoja menadžmenta informacijskih sustava kao izbora u zvanje budućih, mladih stručnjaka. Na konferenciji je predstavljen Zbornik radova s Prve studentske konferencije Management informacijskih sustava te je održano predstavljanje MBA Management informacijskih sustava Zagrebačke škole ekonomije i managementa. Tihana Đuras Sve su inform acije o konfer enciji dostupne na službenoj stranici Konfer encije: http://stude ntconference .zsem.hr a cijela se konf erencija može pogledati na www.livestre am.com/zse m Pobjednički je projekt ove godine studentski projekt Uvođenje ERP sustava u 186/12/2011 InfoTrend 53 Osvrt Konferencija KOM2011 Problemi i rješenja stvaranja inteligentnih sustava i aplikacija na području autoprometa, zdravstva, proizvodnje, prijevoza, sigurnosti itd. Primjer iz prakse - prikaz postojeće mreže Podravke prezentirao je Mijo Vilić i potaknuo brojna pitanja i komentare iz publike nakon svojega izlaganja. Na nedavno održanoj konferenciji KOM2011 predstavljeni su najnoviji trendovi, tehnologije i rješenja vezana za Komunikacije i Internet U sklopu teme Komunikacijske i internetske elektroničke komunikacije. U program su uvrštene i prezentirane bitne teme današnjice: mobilnost (mobilna TV, mobilni telefoni 3,5 generacije i put prema novoj 4. generaciji), bežični pristup, VoIP, IPTV servisi, IT sigurnost, virtualizacija, web 2.0, rad u Oblaku. Na 21 stručnome predavanju obrađene su nove tehnologije, norme i dostignuća. Na 9 prezentacija obrađena su nova komercijalna rješenja, a na 3 radionice praktično se moglo isprobati ili prokomentirati neke aktualne teme obrađene na konferenciji: Mreže i mrežne tehnologije, Komunikacijske i internetske usluge, Sigurnost i zaštita na mreži. Okrugli stol na temu „Hrvatska digitalna dividenda i nova strategija širokopojasnog pristupa“ okupio je predstavnike telekomunikacijskoga sektora (Vipnet, H1 telekom,…) i Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM), Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Carneta, te ostale stručnjake s fakultetâ i gospodarstva. Tema je billa zanimljiva zbog rasprave oko oslobađanja frekventnoga spektra prijelazom televizije na digitalnu i raspra- 54 InfoTrend 186/12/2011 ve o optičkoj infrastrukturi potrebnoj za širokopojasni pristup FTTH (Fiber to the home). Zbog konkurentskih su razloga svi operatori dosad gradili svoju infrastrukturu (stvarajući redudantne mreže) i time se previše financijski opteretili, a uz to već postoji neiskorištena optička infrastruktura javnih poduzeća. S druge strane HT ne želi trenutačno ulagati u optiku jer mu ne odgovaraju uvjeti pod kojima bi je trebao iznajmljivati drugim operatorima. Bitan dio konferencije svake godine čine seminari. Na njima vodeći stručnjaci prenose polaznicima najnovije spoznaje i u anketi sudionika i ove godine dobili su pohvale za kompetentnost i izlaganje. Mreže i mrežne tehnologije Ovogodišnja je konferencija započela predavanjem skupine autora iz HAKOM-a. U radu je prezentirano stanje tržišta elektroničkih komunikacija u Republici Hrvatskoj u 2011., na javnim mrežama pokretnih i nepokretnih telekomunikacija te digitalnoj televiziji. Predstavljene su smjernice daljnjega razvoja tržišta u ozračju novih regulatornih mjera i novih tehnologija na području telekomunikacija kao usporedba s tržištima EU-a. Na taj je rad nastavljena tema stanja i budućnosti elektroničkih komunikacija u regiji u kojoj je obrađeno 9 okolnih zemalja (Miho Pitarević). Konferencija se konstantno bavi praktičnom realizacijom mreža, a posebno optičkih. Norme se stalno mijenjaju i dopunjuju, što su u svojim radovima obradili Goran Belamarić i Seada Dubravić. O novim se trendovima u optičkim mrežama čulo u prezentaciji Darka Žvana iz MicroLinka. Skupina predavača prezentirala je problematiku koja tek dolazi. Riječ je o izravnome međusobnome povezivanju uređaja: Machine–to-Machine (M2M) radi usluge održana su 4 predavanja, 5 prezentacija i 3 radionice o budućnosti mreža i Interneta te odgovarajućih usluga (Tomislav Blajić, Vanesa Čačković). Naprednu LTE tehnologiju mobilnih mreža 4 generacije s velikim brzinama prijenosa (zasad 150 Mb/s s trendom rasta do 1 Gb/s) iznio je Tomislav Blajić – Ericsson NT. Njegova kolegica Vanesa Čačković – Ericsson NT prezentirala je temu konvergencije fiksih i mobilnih komunikacijskih usluga koje korisnicima omogućuje korištenje naprednih multimedijalnih usluga bez obzira na vrstu pristupa i korisničkoga uređaja. Josip Zimet posvetio je svoju prezentaciju tehnologijama i rješenjima Računalstva u oblaku (Cloud Computing). Virtualizacijske tehnologije i rješenja sa svojim prednostima i novim mjerama sigurnosti koje pružaju telekomunikacijskomu sektoru priliku za nove usluge u Oblaku (Cloud) predstavili su Zdenko Vrdoljak i Davor Striček. Prve primjere virtualizacije desktopa prezentirao je Danko Gudelj. Anketno najbolje ocijenjeno predavanje bilo je ono koje je održao Winton Afrić na kojem je bila prezentirana tema „Mobilne forenzike“. Prikaz specifičnoga tehnološkog koncepta provlačenja optičke FTTH mreže kroz postojeće bakrene kabele sa svim prednostima (cjenovnim) i ograničenjima prezentirao je na radionici Rajko Ukić (3tCable). Sigurnost i zaštita Trećega su dana konferencije kroz predavanja i prezentacije podrobno obrađeni problemi sigurnoga rada sa suvremenim komunikacijskim tehnologijama i metode zaštite (Dragutin Vuković, Vlatko Košutnjak, Dražen Pranić, Dražen Popović, Branko Mažar, Hrvoje Delić, Zlatko Sirotić i Orlan Mirković). (ap) Osvrt Tablet Cisco Cius i na hrvatskome tržištu T vrtka Cisco predstavila je 30. studenoga 2011. Cisco Cius tablet koji je sada dostupan i na hrvatskome tržištu. Cisco Cius je jedinstven poslovni tablet koji posjeduje cijelu paletu aplikacija za kolaboraciju i komunikaciju koje su namijenjene poslovnomu svijetu i koji omogućava potpunu mobilnost bez ograničenja. Cisco Cius je lagan, ultraportabilan uređaj koji osim potpune telepresence interoperabilnosti, nudi i reprodukciju HD videa, konferencijske pozive s više sudionika, e-poštu, slanje poruka, pretraživanje Interneta i mogućnost kreiranja, izmjene i dijeljenja sadržaja koji se čuva lokalno ili centralno u računalnome Oblaku. Tvrtka Cisco predstavila je i AppHQ, ekosustav aplikacija koji pruža nove načine za stvaranje, primjenu i uvođenje aplikacija za tablete unutar tvrtki. AppHQ programerima osigurava alate i resurse za razvoj, ispitivanje i pozicioniranje progra- ma za Cisco Cius i dopušta IT menadžerima nadzirati koje se aplikacije mogu koristiti na uređaju. Štoviše, tvrtke mogu kreirati privatne, brendirane aplikacije za svoje organizacije gdje zaposlenici mogu pronaći, objaviti i preuzeti aplikacije koje upotpunjuju njihova poslovna okruženja. Zasnovan na Android operativnome sustavu, Cisco Cius otvorena je platforma za komunikaciju i kolaboraciju s izgledom i aplikacijama dizajniranima da bi sigurnije povezale zaposlenike u pokretu sa suradnicima u svakome trenutku i kako bi ti zaposlenici imali mogućnost pristupiti i podijeliti sadržaj koji im je potreban s bilo koje lokacije u mreži. Mobilnost je nužna Prema međunarodnomu istraživanju koje je 2000. organizirao Cisco, 60 posto ispitanih izjavilo je da se ne moraju nalaziti u uredu kako bi bili produktivni. Ulaskom u poslovanje generacije koja je odrasla služeći se Internetom, mobilnost je postala još nužnija. Nedavno objavljeno Cisco Connected svjetsko tehnološko izvješće govori da dvije trećine studenata (66%) i više od jedne polovine mladih među zaposlenicima (58%) navode mobilne uređaje (prijenosno računalo, pametni telefon, tablet) kao “najbitnije tehnologije u njihovim životima”. Podatci koje navodi Forrester Research potvrđuju značaj mobilnosti: oni procjenjuju da će do 2012. 73% zaposlenika biti na neki način mobilno. Prema tvrtki Deloitte, tvrtke će kupiti više od 25% svih tabletnih računala ove godine, dok će taj iznos znatno porasti u 2012. Istodobno, Forrester Research procjenjuje da se otprilike polovina uređaja koje korisnici kupuju koristi za posao, dok 46% organizacija podržava korištenje osobnih mobilnih uređaja. Sve to sigurnost IT-a stavlja u središte pozornosti. Tehničke značajke ● Cisco Cius je lagano, portabilno poslovno tabletno računalo (0.52kg) koje dolazi s dodatnom HD audiostanicom koja sadržava telefonsku slušalicu, HD DisplayPort i USB priključke. ● Cisco Cius tablet s prednje strane ima HD kameru u rezoluciji 720p koja radi na 30 slika u sekundi; super VGA ekran visoke rezolucije osjetljiv na dodir dijagonale 7 inča za videoprikaz u realnome vremenu kao i za videostreaming, tipku za TelePresence interoperabilnost koja se može koristiti kada je tablet na bazi ili na daljinu putem Wi-Fi konekcije. Taj tablet na stražnjoj strani ima kameru od 5 megapiksela koja može prenijeti videosadržaj VGA kvalitete i slikati statične slike te dvojni mikrofon koji uklanja buku kod audiokonferencija. Cisco Cius je zasnovan na iskustvu korisnika koji komuniciraju s mnogo kontakata, konstruiran tako da omogući korisnicima brzo doći do svojih bitnih kontakata. Cisco Cius podržava 802.11 a / ??b / g / n Wi-Fi konekciju za mobilnost unutar tvrtke i 3G mobilne servise kada se nalazi izvan tvrtke. 4G usluge bit će dostupne nešto kasnije. Baterija omogućuje do osam sati normalnoga rada. 186/12/2011 InfoTrend 55 ICT Vijesti BiH Network & Storage Enterprise Day Krajem je studenoga kompanija Disti Sarajevo organizirala Network & Storage Enterprise Day skup tijekom kojega su predstavljena Ministar unutrašnjih poslova RS Stanislav Čađo Neko vreba preko weba Cilj je kampanje Vlade BiH, entiteta Republike Srpske, posvećene borbi protiv visokotehnološkoga kriminala pod nazivom “Neko vreba preko weba” da se građani upoznaju s tom vrstom kriminala o kojem se razmjerno malo zna, a koji je opasnost za djecu, mladež pa i odrasle koji se služe računalima i visokom tehnologijom. Ministar unutrašnjih poslova RS Stanislav Čađo izjavio je na konferenciji za novi-nare u Banjoj Luci, povodom početka kampanje, da je MUP RS prepoznao tu opasnost i da je još prije dvije godine osnovao jedin- Stop krađi intelektualnog vlasništva Vodeći se podatcima o stopi piratstva, Inspektorat RS započeo je jednomjesečnu kampanju pod nazivom “Stop krađi intelektualnog vlasništva”, koja ima cilj obavješćivati građane 56 InfoTrend 186/12/2011 rješenja kompanija iz područja poslovnih mreža, mrežne infrastrukture, Smart WiFi sustava te nove generacije Firewall rješenja uz sustave za pohranu podataka. U Bosni i Hercegovini već rade mudriji sustavi: „Zbog složene IT infrastrukture upravljanje tradicionalnim metodama u BH icu za borbu protiv te vrste kriminala. “Zahvaljujući ovoj jedinici, otkriveno je nekoliko slučajeva kriminala - od pedofilije na internetu, iskorištavanja djece, do bankarskih prevara”, rekao je Čađo. Pomoćnik generalnoga sekretara Vlade RS za informacione tehnologije Krsto Grujić naveo je da su u BiH, entitetu Republici Srpskoj, najčešći napadi na servere kako bi se onemogućilo pružanje internetskih usluga. “Nije rijedak slučaj napada kojima se žele izmijeniti određeni sadržaji na web-stranicama u institucijama RS”, kaže Grujić. Direktor je Agencije za informaciono društvo RS Srđan Rajčević rekao da BiH, entitet RS, ima dobru zakonsku regulativu kad je u pitanju to područje. Prihvaćen je Zakon o informacionoj sigurnosti, čija primjena treba započeti 1. siječnja 2012. Tivoli, prenijeli smo na drugi nivo i omogućili jedinstven uvid u status i rad sistema, mreža, baze podataka i aplikacija,“ izjavio je generalni direktor IBM Slo-venije te Bosne i Hercegovine Roman Koritnik. o bitnosti zaštite prava intelektualnoga vlasništva i sankcijama s kojima se mogu susresti, prenose Nezavisne novine. Živan Delić, vršitelj dužnosti direktora Inspektorata RS, rekao je da će Inspektorat RS podržati aktivnosti na zaustavljanju krađe intelektualnoga vlasništva. Borka Surtov, glavni republički tržišni inspektor RS, rekla je da će kontrole u tome području u prvi mah imati korektivan karakter pa neće odmah biti primjenjivane represivne mjere, nego će biti dana upozorenja za otklanjanje uočenih nepravil- Telecomu postalo je praktično neodrživo. Težište sistema za kontrolu IT infrastrukture nizom rješenja, udruženih u IBM Tivoli, prenijeli smo na drugi nivo i omogućili jedinstven uvid u status i rad sistema, mreža, baze podataka i aplikacija,“ izjavio je generalni direktor IBM Slo-venije te Bosne i Hercegovine Roman Koritnik. Seminar na temu „Cyber-sigurnost“ u Tesliću Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine organiziralo je seminar na temu „Cyber-sigurnost“ koji se održao u hotelu „Kardial“ u Tesliću od 9. do 11. studenoga 2011. Na seminaru će sudjelovati ugledni stručnjaci iz područja cyber sigurnosti, cyber kriminala/terorizma i CERT-a, a suorganizatori i sponzori toga događaja su OSCE Misija u Bosni i Hercegovini, NATO Štab u Sarajevu i Ambasada Velike Britanije u Bosni i Hercegovini. nosti s danim primjerenim rokovima. “Ako se odluka, odnosno inspekcijsko rješenje ne ispoštuje, onda se izriču kaznene mjere. Predviđene su kazne od 1.000 KM do 200.000 KM, a može se izreći i zabrana rada od 30 do 90 dana, dok sud može izreći i kaznu zatvora”, navela je Surtov. Ona je dodala da je potrebno upoznati privredne subjekte da su obvezni koristiti legalne softvere, da industrijski dizajn ne smije biti nelegalan i sve ostalo što spada pod zaštitu intelektualnoga vlasništva. Ict Vijesti Srbija Protiv govora mržnje na Internetu Kako bi spriječili i kaznili govor mržnje na online medijima, suci, tužitelji i novinari u Bosni i Hercegovini nedavno su odlučili pokrenuti zajedničku akciju pod nazivom „Niste nevidljivi“. Vijeće za tisak u BiH jedno je od prvih u Europi koje je, ove godine, proširilo svoj mandat i na online medije. Na nedavno održanoj godišnjoj skupštini Alijanse neovisnih vijeća za europski tisak, čiji je član i BiH, dopunjen je Etički kodeks i to pravilima koja se odnose na online medije. Prihvaćena su i posebna pravila za komentare posjetitelja. „Građani BiH, od nedavno, mogu uložiti i prigovor na pisanje bosansko-hercegovačkih online medija, koje rješava Žalbeno povjerenstvo Vijeća za tisak BiH“, kazala je za Deutsche Welle članica povjerenstva Nada Dalipagić. Žalbenom su povjerenstvu počeli pristizati prigovori na pisanje online medija i kako je broj žalbi u porastu nakon što je javnost informirana da postoji mogućnost prigovora na pisanje portala. Kada su, međutim, shvatili da za suzbijanje govora mržnje na Internetu nije dovoljno proširiti etički kodeks na online medije, članovi su Vijeća za tisak BiH odlučili pokrenuti zajedničku akciju s pravosudnim tijelima. „Odlučili smo se na zajedničku akciju zato što širenje govora mržnje, koje je jako opasno svugdje, a pogotovo na ovako osjetljivom području kao što je BiH jer smo shvatili da to ne može samo Vijeće za tisak riješiti iz prostog razloga jer se Vijeće za tisak bavi etičkim i profesionalnim standardima izvještavanja. To može policija koja može otkriti IP adresu posjetitelja i tužiteljstvo koje može onda procesuirati osobu koja širi govor mržnje”, kazala je za DW izvršna direktorica Vijeća za tisak BiH Ljiljana Zurovac. A da govor mržnje na Internetu može biti procesuiran, potvrdio je za DW i tužitelj Hercegovačko-neretvanske županije Nijaz Mehmedbašić. Tužiteljstva sigurno mogu procesuirati govor mržnje na portalima. Oni slučajevi gdje iz govora mržnje može proizići nacionalna, rasna ili druga netrpeljivost mogu biti predmet krivično-pravne zaštite, odnosno mogu biti procesuirani od strane tužiteljstva, kazao je Mehmedbašić. Povećati broj elektronički izdanih dokumenata Ministar za ljudska i manjinska prava, državnu upravu i lokalnu samoupravu Milan Marković objasnio je da je cilj uvođenja elektroničke uprave da se za dvije do tri godine na minimum svede broj dokumenata koji se izdaju u tiskanome obliku. Marković je na okruglome stolu “Predstavljanje i diskusija o Nacrtu zakona o opštem upravnom postupku” istaknuo da će se na taj način olakšati komunikacija državnih tijela i istodobno rasteretiti građane. Šef je Delegacije Europske unije u Srbiji Vensan Dezer istaknuo da Zakon o opštem upravnom postupku treba obuhvatiti načelo transparentnosti, smanjiti rizik od korupcije i osigurati da sustav uprave bude djelotvoran. Vensan Dezer i Nikola Marković (Foto Tanjug) Microsoft konferencija “11 Sinergija” U Beogradu je krajem listopadu Sava centru pred oko 3000 ljubitelja informatičkih tehnologija održana konferencija “11 Sinergija”. Skup je održan pod sloganom “New ene- rgy”. Najveću je IT konferenciju u regiji otvorio predsjednik Vlade Republike Srbije Mirko Cvetković. Cvetković je naveo da su informatičke tehnologije bitan čimbenik za ubrzani razvoj ekonomije i nacionalne konkurentnosti. Vlada je Srbije od svojega osnivanja radila na prihvaćanju regulative, s ciljem stvaranja odgovarajućega okruženja za razvoj inovacija i novih tehnologija. Vlada je učinila i znatne pomake na zaštiti intelektualnoga vlasništva i u okviru Poreske uprave osnovala posebnu jedinicu za nadzor legalnosti informatičkoga softvera. Prema njegovim riječima, ulaganje u širokopojasni Internet, digitalne tehnologije i razvoj novih elektroničkih servisa imaju dugoročan utjecaj na razvoj države u cjelini. Računalstvo u oblaku (Cloud Computing) kao globalni svjetski trend u računalstvu bila je središnja tema skupa. Tijekom dvaju tehničkih dana konferencije održano je oko 80 predavanja, promocija, poučnih radionica i seminara podijeljenih u 8 tematskih cjelina. Predstavljeni su novi proizvodi i usluge: Office 365, Azure platform Windows phone Mango i mnogi drugi. Mirko Cvetković (Foto Tanjug) pripremio Haris Hamidović 186/12/2011 InfoTrend 57 ICT Vijesti Srbija Štedljivi računalni oblak Kompanija Helwlet Packard(HP) je 17. i 18. studenoga 2011. na Paliću predstavila nova rješenja iz područja “računalnoga oblaka”. Nove usluge objedinjene mr. Vladan Pantović i Tamaš Jung Sustav za oporavak podataka Stručnjaci iz Energoprojekta i CA (Computer Associates) Technologies predstavili su novu inačicu softverskoga alata za čuvanje i oporavak podataka. Direktor je marketinga Energoprojekt-Energodate mr.Vladan Pantović predstavio Energodatin i CA portfolio proizvoda i usluga, a Tamaš Jung, stručnjak iz CA predstavništva iz Budimpešte, podrobno je prikazao novu inačicu CA ARCServe paketa proizvoda. U suvremenim uvjetima kada su u kompanijama sve poslovne funkcije kompjutorizirane iznimno je bitno da postoji pouzdan sustav za oporavak podataka u slučaju nekoga kvara ili neželjenoga pada sustava. pod imenom “Usluge tehnološkog konsaltinga” obuhvaćaju potpuno upravljanje preobrazbom postojećih centara za obradbu podataka u suvremen “računalni oblak” kroz izradbu odgovarajuće strategije, projektiranje i izgradnju centra 40% brže u odnosu na druge slične pothvate. Da bi uspješno proveli proces preobrazbe, korisnicima su nužni HP-ovi savjeti i iskustvo, izjavila je Ana Radošević, direktorica poslovne jedinice za servere, storidž i mreže namijenjene poduzećima (Enterprise Servers, Storage and Networking, ESSN) u kompaniji HP Srbija. od 20 europskih zemalja istaknuo da sustav elektroničkoga zdravstvenog kartona poboljšava kvalitetu njege na svim razinama zdravstvene zaštite građana. Ministar je naveo da će do kraja 2011. biti isporučena oprema za sve ustanove primarne zdravstvene zaštite i to 209 servera, 5.275 računala, 2.650 pisača, 1.312 bar-kod čitača i 3.250 čitača kartica. Računalnom će mrežom biti povezano 1.800 udaljenih zdravstvenih stanica s centralom, istaknuo je Stanković. Informatizacija zdravstvenoga sektora do 2015. Ministar je zdravlja u Vladi Republike Srbije dr. Zoran Stanković ocijenio 21. studenoga 2011. – otvarajući regionalnu konferenciju posvećenu kvaliteti i certifikaciji sustava elektroničkoga zdravstvenog kartona (EHR) – da je razvoj informacijskoga sustava od velikoga značaja za napredak u zdravstvu. 58 InfoTrend 186/12/2011 “Ako se odluka, odnosno inspekcijsko rješenje ne ispoštuje, onda se izriču kaznene mjere. Predviđene su kazne od 1.000 KM do 200.000 KM, a može se izreći i zabrana rada od 30 do 90 dana, dok sud može izreći i kaznu zatvora”, navela je Surtovova. Ona je dodala da je potrebno upoznati privredne subjekte da su obvezni koristiti legalne softvere, da industrijski dizajn ne smije biti nelegalan i sve ostalo što spada pod zaštitu intelektualnoga vlasništva. Prve će Redstoun jedinice HP ponuditi sljedeće godine kako bi stvorio računalna okruženja golemih razmjera, koja omogućavaju uspostavljanje prave ravnoteže između potrošnje i performansi uz smanjenje InfoTrenf1111+ Stanković je u nazočnosti predstavnika ustanova i projekata iz više njihovih dimenzija i složenosti. Projekt “Munšot” je rezultat višegodišnjega rada, istraživanja i iskustva koje HP posjeduje u domeni najvećih svjetskih infrastruktura računalnoga oblaka. “Munšot” neće samo podići učinkovitost centara, znatno sniziti potrošnju energije i smanjiti potreban prostor nego će omogućiti i smanjenje troškova njihova rada i do 63%“, dodala je Ana Radošević. Ministar zdravlja Zoran Stanković (Foto: Tanjug) pripremio Nikola Marković Planirajte za 2012.! 1. 2. 2012. Supply Chain Management Arena: Mogućnosti poboljšanja upravljanja lancem nabave i opskrbe u tvrtkama, povezivanje sudionika na razvoju poslovanja i društva. 27. – 28. 2. 2012. Energy Efficiency Arena: Potencijali razvoja energetske učinkovitosti. Cilj je mogućim dobavljačima i naručiteljima prikazati ulagačke potencijale. 24. 5. 2012. Energetska Arena: Ulagački potencijali i projekti, trendovi i strateške odluke. 5. 6. 2012. Infrastructure Logistics & Transport Arena: Ulagački potencijali, trendovi, strategije u sektoru infrastrukture, logistike i multimodalni transport. Rujan 2012. 13. 3. 2012. Telecommunication Media & technology Arena: Trendovi, ulagački planovi, tehnologije i novi poslovni modeli u telekomunikacijskom, medijskom i tehnološkom sektoru. 27. 3. 2012. Financijska Arena: Potencijali financijskoga sektora i njegova uloga u razvoju društva i gospodarstva. Trendovi razvoja financijskoga sektora i procesi restrukturiranja sektora. 17. 4. 2012. RM Arena: Novi poslovni modeli upravljanja korisnicima, ukazivanje na mogućnosti razvoja njihova poslovanja. 25.4.2012. CIO Arena: Trendovi u ICT-u kao i potencijali rukovodećega informatičkog osoblja u razvoju poslovanja. 8. 5. 2012. Health Care Business Arena: Ulagačke mogućnosti u zdravstvu i aktualni trendovi u poslovanju. Nužnost učinkovitoga upravljanja u zdravstvu. Konferencija za investitore (London): Ulagački potencijali u različitim sektorima u regiji i predstavljanje ulagačima kao i povezivanje svih zainteresiranih sudionika u ovome području. Listopad 2012. 11th HR Arena: Regionalna konferencija o razvoju ljudskih potencijala. Ispitati položaj, moć i ulogu ljudskih potencijala u preobrazbi organizacija – i učinkovito odgovoriti na tržišne promjene. Pokazati svoje profesionalne kompetencije i ostvariti konkurentsku prednost. Listopad 2012. 3rd FMCG & Retail Arena Razvojni potencijali prehrambene industrije i maloprodaje koji mogu potaknuti snažniji gospodarski rast, intenzivniju regionalnu suradnju te kreiranje sinergija radi optimizacije poslovanja. Studeni 2012. Aviation Business Arena: Studeni 2012. Municipal Development Arena: Regionalna konferencija o financiranju municipalnoga razvoja. Primjerima dobrih praksi predstaviti poslovna iskustva predstavnika gradskih uprava i ulagača u municipalnome razvoju te raspravljati o budućim trendovima i izazovima s kojima se suočava ovaj bitan javni sektor. Studeni 2012. Digital Business and Lifestyle Arena: Trendovi i novi poslovni modeli u razvoju digitalnoga društva. Ulagačke mogućnosti. Prosinac 2012. ICT Investment Arena: Prikazati planirane ulaganja u ICT-u najvećih hrvatskih tvrtki iz privatnoga i javnoga sektora, kao i države, te povezati sve zainteresirane sudionike u ovome području. Prosinac 2012. Investment in Tourism Arena: Planirana ulaganja u turizam najvećih hrvatskih tvrtki iz privatnoga i javnoga sektora i države. Povezivanje zainteresiranih sudionika. INFOARENA Poslovne konferencije d.o.o. želi vam sretne božićne i novogodišnje blagdane Iskoristiti zračni promet, koji je jedna od najsnažnijih svjetskih industrija, za razvoj globalnoga međunarodnog poslovanja i turizma. 2012. - Prava godina za stjecanje novih znanja i kontakata! 186/12/2011 InfoTrend 59
© Copyright 2024 Paperzz