BOSANSKA ETNIČKA ŠKOLA SYDNEY 1.Zašto je važno usvajanje rezolucije o Srebrenici u Parlamentu Australije? 2. Kakvu bi Bosnu i Hercegovinu željeli vidjeti u budućnosti ? 3. Šta vi lično, ovog momenta možete ponuditi današnjoj BiH? BROJ 3 1. APRIL 2012 S T R A N A 2 ZVONO U OVOM BROJU 205 Bringelly Rd Leppington 2179 NSW Australia Phone 0450079697 E- mail [email protected] Glavna i odgovorna urednica Elma Husić Urednica Dječijeg kutka: Senada Hurić Novinari: Maida Kulić Vugdalić Amir Bukić MAIDA KULIĆ VUGDALIĆ Predsjednica školskog odbora 2012. 4 UPOZNAJTE UČITELJICE I ŠKOLSKI ODBOR U 2012. GODINI 5 IZ UČIONICA Senada Hurić, Maida Kulić Vugdalić 8 ŠKOLA KONAČNO NAŠLA DOM U ABHCA LEPPINGTON Elma Husić 13 INTERVJU Dr. DAMIR ARNAUT AMBASADOR BiH U KANBERI Maida Kulić Vugdalić 14 TRIBINA ZNAČAJ I ZNAČENJE RE19 ZOLUCIJE O SREBRENICI Amir Bukić Lektori: Omer Ajan Maida Kulić Vugdalić Fotografije: Emin Šerifović Senad Dulić Senada Hurić Elvis Vugdalić Ajka Bašić Zvono je magazin volontera i entuzijasta škole, koji ovim načinom informisanja žele animirati prijatelje BiH, bosanskog jezika i kulture da uzmu aktivno učešće u očuvanju svog porijekla i u obrazovanju mlađih generacija. Otvoren je za sve priloge koji su u skladu sa ciljevima i vrijednostima magazina i škole. ZVONO PITA Elma Husić 22 INTERVJU HAF. SULEJMAN BUGARI Elma Husić 26 O SEVDALINCI piše Maida Kulić Vugdalić 30 O BOSANSKOJ ŠKOLI VIKTORIJE piše Sead Omerović 34 PREMIER'S HARMONY DINNER Maida Kulić Vugdalić 36 LEBA LASIKA TONGAN / FIJIAN LANGUAGE SCHOOL Elma Husić 39 DJEČIJI KUTAK Zvono je besplatan magazin, distribucija lista kao i distribucija članaka je dozvoljena bez prethodne najave. Distribucija treba da bude u skladu sa zakonom o informisanju i autorskim pravima Australije. Distribuirani članci trebaju biti objavljeni sa imenom autora kao i s napomenom da je članak preuzet iz Zvona. Svi oni, koji se kao volonteri žele aktivno priključiti redakciji magazina neka se jave na jednu od gornjih adresa. VEZENI MOST NASIHA KAPIDŽIĆ HADŽIĆ Senada Hurić 40 IZ NARODNE KNJIŽEVNOSTI Pitalice, Poslovice, Zagonetke Elma Husić 44 GRAMATIKA RIJEČICA "li " Seanda Hurić 46 NACRTAJ I OBOJI SPRING Maida Kulić Vugdalić 48 Posjetite našu veb stranicu www.bes.org.au/english S T R A N A 3 Nova školska godina je otpočela lijepo, Australski paralment je jednoglasno usvojio rezoluciju o Srebrenici. Polahko ali sigurno svakim danom naša BiH jača, zahvaljujući nama njenim građanima u BiH i u diaspori. Ovim usvajanjem se pokazalo da je savremena australijska građanska država svjesna opasnosti od povampirenja fašizma i šovinizma. 18.3.2012., formiran je novi Školski odbor čija je predsjednica Maida Kulić Vugdalić. Ovom prilikom, kao bivša predsjednica odbora iz 2011., želim vam se zahvaliti što sam imala priliku raditi na projektima, koji su po mom mišljenju i te kako važni za opstanak prije svega Bošnjaka pa onda i BiH. Sve najljepše i puno uspjeha u budućem radu želim Maidi,Elvisu i Senadi. Izuzetna mi je čast i zadovljstvo da i dalje budem član Školskog odbora. Uvođenje bosanskog jezika u srednje škole NSW je danas uspješna prošlost, istorija, koja je dokumentirana i arhivirana. Idemo dalje. Sadašnjost bosanskog jezika u srednjim školama NSW nije baš tako uspješana. Zbog nedovoljnog broja upisanih učenika u 2012 nije oformljen razred bosanskog jezika pri Subotnjoj školi jezika (Saturday Sch). Obzirom da je bosanski jezik kao izborni predmet prvi put ponuđen u 2012., u Subotnjoj školi su pokazali razumjevanje za ovu tromost zajednice, odlučili su pružiti još jednu šansu BiH učenicima od 7 do 10 razreda, tako što će bosanski jezik kao izborni predmet biti ponovo ponuđen na upis u 2013 godini. Ove godine je pokrenut projekat dopisne nastave, za učenike koji zbog geografskih udaljenosti ili drugih obaveza ne mogu redovno pohađati nastavu u Bosanskoj etničkoj školi. Pozdrav, do idućeg broja Elma Husić Z V O N O 1 . A P R I L 2 0 1 2 S T R A N A 4 Maida Kulić - Vugdalić Predsjednica Školskog odbora 2012. Već smo uveliko zakoračili u školsku 2012. godinu i Bosanska etnička škola na području Sidneja će uskoro završiti prvo tromjesečje, koje je proteklo u veseloj i radnoj atmosferi. Nova školska godina nam je, osim učenja i rada, donijela i dosta promijena. Nastava se počela odvijati u novim učionicama i novoj lokaciji, preciznije Bosansko-Hercegovačkom kulturnom centru u Leppingtonu. Koristim ovu priliku da se zahvalim svim volonterima, koji su bili zaslužni da se učionice urede i osposobe za rad. Škola je po prvi put dobila i svoju biblioteku, također pri Centru, koja će, iskreno se nadam, vremenom rasti i služiti trenutnoj i svim budućim generacijama. Jos jedna novina je i formiranje novog Školskog Odbora i njegov zadatak je da vjerodostojno nastavi put prethodnog u želji i nastojanju da očuva reputaciju Bosanske etničke škole i ostane dosljedan ispravnim ciljevima u svrhu njene dobrobiti. Zahvaljujem se gospođi Elmi Husić, bivšoj predsjednici, što je ostala sa nama kao urednica magazina “ Zvono”, a uz to i član novog Školskog odbora, zajedno sa Edinom Husićem. Riječi zahvale moram uputiti i redovnoj učiteljici Senadi Hurić, uz Azru Kulić i Nefu Alić, koje će biti uz nas kao rezervne učiteljice u ovoj školskoj godini. Zatekli smo i par ambicioznih projekata u razvoju, poput dopisne škole, što je veoma bitan i koristan elemenat za sve naše polaznike i za koji ćemo se svesrdno zalagati da bi bio doveden do svoje realizacije. Uz ovaj, kao nova predsjednica težit ću ka slijedećim ciljevima ; očuvanje bosanske tradicije i kulture sa akcentom na učenje standardnog bosanskog jezika, povećanje trenutnog broja učenika što bi moglo i rezultirati formiranjem razreda bosanskog jezika u uzrastu od 7. do 10. razreda, pri Subotnjoj školi jezika, održavanje webstranice Škole prvenstveno uz pomoć potpredsjednika Elvisa Vugdalića, koji je Z V O N O zadužen i za ovu oblast, organiziranje dodatnog kursa bosanskog jezika za odrasle osobe, organiziranje različitih manifestacija i eksurzija na kojima bi se učenici, roditelji i svi prijatelji Bosanske etničke škole mogli družiti i razmijenjivati iskustva. Htjela bih takodjer naglasiti da će Školski odbor biti otvoren za saradnju sa svim našim organizacijama, drugim školama bosanskog jezika širom Australije, te sugestije pojedinaca. Iskoristit ću još jednom priliku da pozovem sve potencijalne učenike da nam se priključe, jer će upis ostati otvoren cijele godine, ovaj poziv se odnosi na redovnu i dopisnu nastavu. Dovoljno je da se javite na broj mobilnog telefona 0415385668 ili na email [email protected] i vaše ime će biti registrirano uz više informacija o nastavi bosanskog jezika. Na samom kraju, poželjet ću mnogo uspjeha svim, kako trenutnim tako i budućim, polaznicima Bosanske etničke škole uz izreku...”Vrijediš onoliko koliko jezika govoriš”. Srdačno, Maida Kulić-Vugdalić (25.03.12.-Sidnej) B R 3 S T R A N A Maida Kulić Vugdalić je rođena u Sarajevu. U rodnom gradu je pohađala, i završila, Prvu gimnaziju – Odsjek bibliotekarstvo. Tokom školovanja je zavoljela poeziju, te pročitala mnoge i napisala prve pjesme. Ta ljubav ju je opredijelila i za studije na sarajevskom Filozofskom fakultetu, gdje je upisala Historiju jezika i književnosti Južnoslavenskih naroda. U njezin index upisane su izuzetno visoke ocjene, ali je, nažalost, nakon što je kompletirala prve dvije i upisala treću godinu, 1995. godine morala prekinuti studije, jer joj je obitelj odlučila da život nastavi u Australiji. 5 što joj je aktuelno zanimanje, do novinarskog angažmana u programu Radija SBS na bosanskom jeziku. Sva ta područja ujedinila je jedna neizmjerna ljubav prema jeziku i knjizi. Pisanje poezije odgovor je Maide Vugdalić, rođene Kulić, na sve ono što se dešava oko nje i u njoj, za nju, jednom riječju – neminovnost. Trenutačno živi sa porodicom u Sydneyu, ali, veoma često, boravi i u rodnom Sarajevu. Izvor Pretražujem srebrnu zbirku uspomena, Kulići su se nastanili u Sydneyu, a Maida nadajući se da ću pronaći tebe, nastavila školovanje na Odsjeku Slavistike Sveučilišta Macquarie. Željna znanja, Maida jer sve slatke slutnje što mi dade još drhte u grudima. Kulić, udana Vugdalić, krunisala je studije kao magistra. Na kraju poslijediplomskih Nije važno gdje smo studija, uspješno je odbranila radnju dok je isto plavetnilo iznad nas, „Aspekti i tehnike prevođenja poezije i kratke proze“. „Usputno“ je, međutim, stekla jer moja ljubav, satkana od strepnje, i diplomu kvalificiranog usmenog i pismenog pronaći će pravi put. tumača za engleski, bosanski i hrvatski jezik. Spektar njezinih zanimanja veoma je Bez straha, tragovi me vode do izvora duše tvoje, širok, od bibliotekarke, što je njezin prvi, jer upravo tu se i moja duša kupa studentski, posao, preko predavačice bistrom vodom smiraja. engleskog i bosanskog jezika, koju pamti i nekoliko generacija polaznika Bosanske etničke škole u Sydney-u, pa prevoditeljice, Maida Kulic-Vugdalić Z V O N O 1 A P R I L 2 0 1 2 S T R A N A 6 Senada Hurić Glavna učiteljica Senada Pandžo Hurić je rođena u Ulogu gdje završava osnovnu školu, a srednju Građevinsko-hidrotehničku u Sarajevu. Početkom 1992. godine, Senada i Senadina porodica su protjerani iz Uloga. Zajedno sa porodicom se nastanjuje na području Općine Konjic. Senada svoje prvo iskustvo u učionici stiče tokom rata, kada zbog nedostatka stručnog nastavnog kadra počinje raditi kao učiteljica na području Hercegovačko-Neretvanskog kantona. Motivisana željom da omogući djeci da u ratnim uslovima dobiju kakvo takvo školovanje, Senada hoda po nekoliko kilometara od sela do sela. Uprkos hladnim ratnim zimama, neadekvatnim učionicama, granatama koje su je pratile na putu do posla Senada je zavoljela djecu i posao učiteljice. Z V O N O Po završetku rata opredjeljuje se za poziv učiteljice. Upisuje i uspješno završava studije u Mostaru na Univerzitetu " Džemal Bijedić” na Odsjeku razredne nastave i dobija zvanje nastavnice razredne nastave. Poslije završenih studija radi u osnovnim školama u Ilijašu i Srednjem. U ovim školama Senada vodi razne sekcije, a kao koordinator je bila uključena u više projekata na području Kantona Sarajevo. 2005 se udaje i dolazi u Sydney. Od 2011. uključuje se u volonterski rad Bosanske etničke škole u odjeljenjima Fairfield i Liverpool, prvo kao asistent, a onda kao učiteljica. Pomaže u uređivanju školskog lista “Školsko zvono“. Uređuje sekcije; Dječiji kutak, Gramatika Bosanskog jezika, Iz narodne književnost i radi na izradi radnih listova koje koriste učenici u Bosanskoj etničkoj školi u Sydneyu tokom izvođenju nastave. Rad sa djecom joj predstavlja veliko zadovoljstvo. Živi sa porodicom u Sydney-u. B R . 3 S T R A N A 7 Školski odbor 2012 Elvis Vugdalić Potpredsjednik i Glasnogo- moja djeca znaju svoje porijeklo i jezik, ne vornik odbora je rođen u Zenici, nakon samo zbog komunikacije sa rodbinom u završenog školovanja radi u IT industriji, BiH, već i zbog druženja sa drugom djecom najveći dio života do dolaska u Australiju bosanskog porijekla. proveo je u Sarajevu. Poslije dolaska u Australiju, 2004. godine usavršava engleski Edin Husić odbornik, rođen sam u jezik, i dalje radeći u oblasti IT industrije Sarajevu. Volontiram u školi, jer želim dati kao freelancer, počinje se baviti svoj skromni doprinos očuvanju bosanskog ugostiteljstvom i trenutno radi kao jezika i kulture u Australiji. manadžer jednog ugostiteljskog objekta. Volonterstvom se bavio u Bosni i Elma Husic odbornica rođena sam u Hercegovini kao predavač na kursevima iz Pljevljima a odrasla u Sarajevu. 1995 sam raznih oblasti informatike: osnove došla u korištenja računara, Australiju. Microsoft Izuzetno mi je Office paket, drago da su na Word, čelu novog Access, odbora Maida i Power Point, Elvis Vugdalić. Excel, To su mladi postavljanje i održavanje ljudi koji znaju i računarskih mogu. mreža na Windows NT Smatram da A. Halilović E. Husić E. Husić, S. Šišić E. Vugdalić 4.0, lideri imaju rok postavljanje i trajanja, da bi zajednica išla naprijed treba održavanje mreža na Widows 2000, osnove programiranja, izrada web stranica dati priliku novim ljudima i idejama. Lidere ma kakvi oni bili uspješni ili neuspješni ne u Microsoft Front Page, i izrada web treba zaboravljati, treba učiti iz njihovih stranica u Macromedia Dreamweaweru. Bosanskoj etničkoj školi se priključio ove iskustava. Oni su istorija, gdje uz dužno godine sa željom da pruži svoj doprinos i poštovanje treba i da ostanu. pomogne školi u oblastima svoje stručne spreme. Mislim, da ono što volonterski uradimo za zajednicu, trebamo ostaviti zajednici. Ko ne Samed Šišić odbornik može halaliti svoj rad i ostaviti ga drugome Školskom odboru sam se sigurno najviše da nastavi dalje sa novim elanom i idejama, priključio zbog moje djece, da bi oni mogli neka ne volontira, to je bolje i za njega i za pravilno naučiti bosanski jezik. Što se tiče zajednicu. volonterskog rada, uvijek sam spreman pomoći bilo kojoj bosanskoj organizaciji, Omer Ayan Koordinator sa ABHCA želio bez obzira na to da li sam njezin član ili ne. sam pomoći da se bosanski jezik konačno uvede u školski Azra Halilović odbornica sistem NSW i da se u ABHCA Imam dvije kćerke, koje idu u Bosansku centru opreme učionice i etničku školu. Za mene je vrlo važno da prostorija za biblioteku. Z V O N O 1 . A P R I L 2 0 1 2 EDIN HUISĆ S T R A N A 8 Iz učionica Učenici u prvom odjeljenju ( od 1. do 3. razreda osnovne škole) ovog tromjesečja su učili o tome kako predstaviti sebe i druge, o osnovama kulture i lijepog ponašanja. Takodjer smo naučili i abecedu, a upoznali se i sa bojama, kao i životinjskim i biljnim svijetom u moru. Posvetili ski jezik. Lijepo se druže i pravo smo jedan dio časa i razgovara- je uživanje raditi sa njima. jući o Danu harmonije i pokušali shvatiti zašto se slavi u Australiji i šta je to multikulturalno društvo. Završili smo sa kratkim sastavom –Reci nešto o sebi-. Djeca su izuzetno uživala učeći i pjevajući pjesmu “Djeca su vojska najjača”. Idućeg tromjesečja ćemo se posvetiti učenju o našoj porodici i porijeklu, uz mnogo drugih lekcija i sadržaja. U mladjem razredu, koji trenutno broji sedam učenika, svi mališani su izuzetno nadareni i imaju veliku želju da uče bosan- Z V O N O B R 3 S T R A N A Ovom prilikom želim ih posebno pohvaliti, a njihova imena su: Elma Basić, Šejla Suhopoljac, Mak Vugdalić, Me- Z V O N O 9 dina Halilović, Erna Hadziahmetović, Nedim i Armin Hurić. Učiteljica Maida Kulić Vugdalić 1 . A P R I L 2 0 1 2 S T R A N A 1 0 Ove godine Bosanska etnička škola je otpočela rad u svojim U sljedećem tromjesečju ćemo učionicama u Leppington-u. raditi geografiju BiH. Učenici su dobili nove učionice i školsku biblioteku. Moji učenici su od trećeg do šestog razreda. U prvom tromjesečju smo učili o lijepom ponašanju na javnim mjestima npr. u restoranu, autobusu, prodavnici koristeći lijepe riječi izvolite, hvala, izvini, molim, prijatno. Učenici su pisali prezentaciju o sebi, koristeći razne oblike prezentacije, pisali i crtali pozivnice. Učili abecedu, pisanje i izgovor glasova č,ć, dž i đ i vodili debatu: ZA i PROTIV oglašavanja na facebook: u. Z V O N O B R 3 S T R A N A Želim pohvaliti svoje učenike: Ademović Almu, Dulić Amira, Gagula Adnana, Hadžiahmetović Medinu, Halilović Adnu, Kalić Muhameda, Pašalić Adnu, Pašalić Belmu i Šišić Arnela, koji redovno dolaze i marljivo rade i uče. Njihov moto je učenje i očuvanje bosanskog jezika i kulture u Australiji. Učiteljica Senada Hurić Z V O N O 1 . A P R I L 2 0 1 2 1 1 S T R A N A 1 2 PROSLAVA 1. MARTA DANA NEZVISNOSTI BiH .ABHCA LEPPINGTON UČENICI RECETUJU PJESMU "DJECA SU VOJSKA NAJJAČA" Z V O N O B R 3 S T R A N A 1 3 Škola dočekala 18 rođendan s bibliotekom i učionicama u ABHCA Leppington U zadnje dvije godine BEŠ je imala odličnu saradnju i jaku podršku od strane ABHCA. Kao rezultat te saradnje škola je dobila na korištenje dvije učionice i prostoriju za biblioteku u ABHCA Leppington. Po prvi put u 18 godina svog postojanja škola je otpočela novu školsku godinu u svojim učionicama. Vjerujemo da je ovo važan događaj za zajednicu. Useljavanje škole u ABHCA treba da doprinese očuvanju i promociji bosanskog jezika, kulture, kompaktnosti BiH zajednice i stvaranju jedinstvenog kulturološkog jezgra BIH zajednica Sidneja. Amina, Haris, Edin i Elma Husić, Jasmin Ef. Bekrić Ibro Suhopoljac Maida Kulić Vugdalić, Derviš Dedo Halilović, Emin Šerifović, Hajro Kamenjašević Ana i Željko Matić Učenici, nastavnici, roditelji i školski odbor se zahvaljuju menadžmentu ABHCA, volonterima (koji su učestvovali u opremanju školskih prostorija )i donatorima. Elma Husić Gospodin Hasib i gospođa Samida Kamenjašević su donirali stolice i stolove za učionice. Hasib i Samida Kamenjašević Volonteri (koji su učestvovali u opremanju učionica i biblioteke:) Enes Smajović, Enes Dračić, Edham Merdanić, Samed Šišić, Edin Zulović, Edinu Husić, Omer Ajan, Admir (Ado) Sefić, Esad Kalender, Suada Smajović, hadžija Mehmed Čardaklija i Hajro Kamenjaš. Školska biblioteka trenutno broji 150 knjiga. Svoje knjige biblioteci su darovali: Z V O N O Školska biblioteka. Januar 2012. Radni seminar za učiteljice: pisanje programa za 2012. razrada radnih listova za dopisnu školu. 1 . A P R I L 2 0 1 2 S T R A N A 1 4 Intervju sa Dr. Damirom Arnautom Š.Z. Od početka prošle godine, kada ste preuzeli dužnost ambasadora Bosne i Hercegovine u Australiji, osvojili ste velike simpatije i popularnost kod gradjana bosansko-hercegovačkog porijekla na području Australije. Šta je, po Vašem misljenju, najveći razlog tome, Vaša izražena zainteresiranost za kontakt sa njima, sluh i razumijevanje za njihove potrebe i želje, ili pak spremnost da uradite mnogo više od Vaših prethodnika? 29 Maj 2011, Nj.E. Damir Arnaut u posjeti Bosanskoj etničkoj školi D.A. Mislim da se samo savršeno dobro razumijemo iz više razloga. Prije povratka u Bosnu i Hercegovinu, proveo sam 14 godina u Americi gdje sam završio i srednju školu i sve studije, a potom sam preko pet godina proveo radeći kao advokat u Washingtonu. Na osnovu ličnog iskustva, dakle, poznajem očekivanja i prioritete bh. zajednice. Još važnije, navikao sam na zapadni sistem rada, ne samo po broju sati koji ulažem u taj rad, već i po pitanju nekih osnovnih principa. Ja sam, naime, servis naših građana u Australiji. Ja sam ovdje zbog njih, a ne obrnuto. Takav odnos nailazi na odobravanje i entuzijazam naših građana i onda imamo dobitnu kombinaciju jer ja pola stvari ne bih mogao završiti bez velike pomoći naših ljudi u Australiji. Š.Z. Koliko se Vaša predstava o Australiji promijenila nakon što ste proveli odredjeni period vremena živeći u ovoj zemlji? D.A. Mislim da je Australija jedna velika nepoznanica prije no dođete u ovu zemlju. Z V O N O Očekivao sam da će biti jako slična Americi, no razlike postoje. Radi se o društvu koje je jednakost građana, slobode i demokratske vrijednosti dovelo gotovo do maksimuma. Vladini zvaničnici su izuzetno pristupačni i još mi se nije desilo da ne dobijem sastanak sa bilo kojim članom Parlamenta, da ne govorim o ostalim dužnosnicima. Ljudi nastupaju sa pozicije da pomognu, a poznavanje Bosne i Hercegovine je na zavidnom nivou. Ukratko, jedna zaista lijepa zemlja u kojoj žive dobri ljudi. Š.Z. Kakav je Vaš utisak o stanju Bosansko-Hercegovačke zajednice na najmanjem kontinentu i kako su se Bosanci i Hercegovci uklopili u australsko drustvo? D.A. Savršeno. Prije svega, iako se radi o relativno maloj dijaspori u poređenju sa SAD-om ili Njemačkom, nema većeg grada u Australiji u kom ne postoji barem jedan objekat koji je u vlasništvu naših građana. Ova dijaspora je jedina u svijetu koja je B R 3 S T R A N A Bosni i Hercegovini poklonila zgradu Ambasade, i to u vrijeme kada je broj naših građana u Australiji bio znatno manji. Jedina koja je skupila značajna sredstva za odbranu generala Divjaka. Pored te neupitne veze sa domovinom, oni su istovremeno postali vrijedni i uticajni članovi ovog društva. Gotovo da nemam sastanak sa predstavnicima vlasti Australije na kom oni ne pomenu da je naša zajednica model uspješno integrisane zajednice. To mi znatno olakšava posao, ali izaziva i veliki ponos. 1 5 Walt Secord član Palamenta NSW - Ed Husić član Parlamenta Australije -Otvaranje zložbe " Sjećanje ne Srebrenicu '95, posljednji genocid u Evropi" 10/7/11 Šta više, činjenica da je proces počeo u Š.Z. Na samom početku smo istakli augustu prošle godine, kada je nacrt Vašu spremnost na preuzimanju i Rezolucije predan članovima Parlamenta, realizaciji važnih zadataka, neizostavni da je g. Michael Danby Rezoluciju dio toga je, zasigurno, i Rezolucija o predložio već u Srebrenici koja je nedavno oktobru, da je jednoglasno debata održana usvojena od samo mjesec dana strane kasnije, te da je Parlamenta Rezolucija Australije. Za usvojena sa samo ovo ste, po jednom tehničkom mišljenju mnogih, izmjenom čim se najzaslužniji Parlament vratio u upravo Vi. Koliki sesiju u februaru, je značaj ove D. Tomac , G. Perrett, D. Arnaut, E & E Husić pokazuje koliko su Rezolucije po članovi Vama i koliko je trajao proces njenog Parlamenta Australije bili opredijeljeni da nastajanja? odmah, bez bilo kakvog odlaganja, usvoje D.A. Značaj ovog čina je višestruk. To je ovaj dokument. Tako brza reakcija, uz jaka utjeha porodicama žrtava srebreničkog činjenicu da je Rezolucija usvojena genocida, i to ne samo onim koji žive u jednoglasno, jako puno govori o iskrenoj Australiji već širom svijeta. To je također opredijeljenosti članova Parlamenta dodatni znak da Australija cijeni Bosnu i Australije da ovo urade. Hercegovinu i suosjeća sa građanima Bosne i Hercegovine u ovoj zemlji. To je još jedan dokaz da ova zemlja pridaje ogroman Š.Z. Čija imena i pomoć biste istakli kao važne u ovom procesu? značaj principima pravde, istine i pomirenja. To je, konačno, snažna poruka da svi koji negiraju ili minimiziraju genocid u D.A. Rezolucija ne bi bila usvojena bez Srebrenici ne dijele demokratske vrijednosti zalaganja tri člana Parlamenta: g. Ed Husica, g. Michael Danbya i g. Grahama ove zemlje. Perretta. Mnogi drugi članovi parlamenta, Š K O L S K O Z V O N O 1 . A P R I L S T R A N A 1 6 kao dr. Michael Kelly, g. Laurie Ferguson, predsjedavajući Predstavničkog doma g. Peter Slipper, bivši ministar vanjskih poslova Kevin Rudd, g. Tony Smith, g. Tony Zappia, te gđa. Julie Bishop, su također bili od velike pomoći, ali g. Husic je osigurao široku podršku i pokrio sve detalje. Gosp. Enes Smajović, predsjednik ABHCA, Ambasador Damir Arnaut, Danby je kao Dževdet Smajić. predsjedavajući Komisije za vanjsku politiku, Ispred ABHCA, Dževdet Smajić uručuje ambasadoru priznanje za odbranu i trgovinu dao uvođenje rezolucije o Srebrenici. ogroman legitimitet ovoj ABHCA Obilježavane 1 Marta Dana nezavisnosti BiH. rezoluciji jer ju je on zvanično predložio. Gosp. Graham Perrett a prije svega im čestitam što su se pokazali je bio ko-predlagač. Bez njih trojice, proces kao uticajna dijaspora. ne bi uspio, bar ni blizu ovako brzo i bez izmjena po pitanju teksta rezolucije. Š.Z. Izjavili ste da je ova Rezolucija najsnažnija i najkonkretnija Rezolucija Ja stoga molim sve naše građane koji to usvojena do sada u svijetu. Sta to znači već nisu uradili da barem njima trojici za Bosance i Hercegovce i njihovu vezu pošalju izraze zahvalnosti. To možete sa Australijom? uraditi putem emaila na: [email protected], [email protected] i [email protected]. Što se naših građana tiče, ja zaista dugujem ogromnu zahvalnost gđi. Elmi Husić, koja je pokrenula razgovor samnom na ovu temu u julu prošle godine. Elma i ja smo istog mjeseca uradili nacrt rezolucije, a kada sam u augustu počeo sastanke na ovu temu u Parlamentu Australije Elma je većini članova tog Parlamenta već bila poslala DVD snimke vezane za Srebrenicu. Ovo je značajno olakšalo moj posao jer nikome nisam morao posebno objašnjavati šta se desilo u Srebrenici. Elma je također prikupila blizu 500 potpisa podrške, a po tom pitanju moram podcrtati da su naši građani u Brisbanu, Gold Coastu, Sydneyu, Geelongu, Adelaidu, Perthu i Hobartu prikupili dodatnih blizu 1.500 potpisa. Svima njima dugujem ogromnu zahvalnost, Z V O N O D.A. Ova rezolucija dva puta koristi termin genocid. Ona jasno kaže koliko je civila ubijeno u tom genocidu, eksplicitno identificira počinioce, te konstatuje da 11. juli treba biti vrijeme sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Niti jedno zakonodavno tijelo u svijetu nije usvojilo tako konkretnu i široku rezoluciju o tom genocidu. Sve to govori o jednoj ogromnoj širini i humanosti ove zemlje, te dodatno poručuje građanima Bosne i Hercegovine da su oni ovdje dobrodošli i da Australija suosjeća sa golgotama koje su prošli. Š.Z. Zasigurno je jedna od najaktualnijih tema i usvajanje Sporazuma o socijalnom osiguranju izmedju Australije i prvobotne nam domovine. Kada se možemo nadati zvaničnom sklapanju tog Sporazuma? D.A. To je bez sumnje glavni prioritet B R 3 S T R A N A 1 7 Ambasade i po tom pitanju vodim stalne razgovore sa australskim zvaničnicima. Razgovarao sam o tome i sa premijerkom Gillard, a trenutno o tome vodim intenzivne razgovore sa njenim kabinetom. Mislim da smo premostili ključnu barijeru, odnosno da smo australsku stranu uspjeli NJ.E. Ambasador sa Premijerkom Australije Julia Eileen Gillard uvjeriti da ovo neće izazvati troškove po njihov budžet. D.A. U biti sve vrste penzija bi bile Nezahvalno je bilo šta prognozirati, ali obuhvaćene ovim sporazumom. Što se mislim da će uskoro biti otvoreni zvanični zdravstvenog osiguranja tiče, Australija ima pregovori o ovom pitanju, nakon čega proces ide relativno brzo. sporazume o tom pitanju sa samo 11 Napominjem da i naši građani mogu jako zemalja, i za prenos australskog puno pomoći i ovom prilikom sugerišem da zdravstvenog osiguranja (Medicare) će biti bi potpisi podrške značajno ubrzali čitav potreban poseban sporazum. proces. Š.Z. U razgovoru sa mladim ljudima Š.Z. Mnogi penzioneri to očekuju sa bosansko-hercegovačkog porijekla, koji nestrpljenjem. Kakve prednosti će oni žive u Australiji, često se da primijetiti dobiti nakon zvanične odluke o zelja za trajnim povratkom u Bosnu i Sporazumu i koje kategorije penzija će Hercegovini. Kako konkretno Bosna i ulaziti u njegove okvire? Postoji i veliko Hercegovina kao država gleda na zanimanje o prenosu zdrastvenog povratak mladih i najčesće obrazovanih osiguranja ( Medicare), da li će se neka ljudi koji se žele vratiti iz dijaspore? Da od tačaka Sporazuma odnositi i na to? li postoji neki odredjen program po kojem bi sama Vlada pomogala takvim osobama pri povratku? FORUM MLADIH BOSNE I HERCEGOVINE Z V O N O D.A. Sigurno je da naša zemlja može puno više uraditi po ovom pitanju, pogotovo jer su mladi i obrazovani ljudi u dijaspori jedan od naših najvrjednijih, a pritom relativno malo iskorištenih, resursa. Ja se konstatno susrećem sa našim mladim ljudima koji imaju veliku želju da se vrate u Bosnu i Hercegovinu, te rado dajem savjete po tom pitanju. Bosna i 1 . A P R I L 2 0 1 2 S T R A N A 1 8 Hercegovina mora iskoristiti ovu činjenicu jer bi povratak kritične mase mladih ljudi, koji su obrazovanje i radne navike stekli u zapadnom sistemu, doveo do značajnih pozitivnih promjena u našem društvu, te bi strahovito ubrzao razvoj zemlje. očekivati konkretizaciju ove inicijative. Također smo već ispunili obećanje koje sam dao odmah po dolasku, te postavili ploču sa imenima osoba koje su pomogle izgradnju Ambasade. U proceduri je također nekoliko projekata od ekonomskog značaja za Bosnu i Hercegovinu, a uskoro počinjemo sa konzularnim danima tokom Š.Z. Da li, općenito, postoje neke kojih ćemo zaprimati zahtjeve za olakšice za povratnike, recimo carinske i biometrijske pasoše u svim većim slično? gradovima Australije. Upravo ovog mjeseca smo osigurali stupanje na snagu Sporazuma o kulturnoj saradnji između Bosne i Hercegovine i Australije, a koji će omogućiti našim kulturnim radnicima pristup australskim fondovima, kao i zajedničke kulturne projekte. Radi se, naime, o sporazumu koji su sklopili SFRJ i Australija, a za koji do naše inicijative Australija nije smatrala da je ostao na snazi sa 25.11.2011. Prijem u ambasadi povodom Dan državnosti BiH Bosnom i Hercegovinom iako su Učenica Samira Bašić dodjeljuje plaketu škole, ambasadoru za doprinos očuvanju bosanskog jezika i kulture u Australiji smatrali da je ostao na snazi sa Hrvatskom, Makedonijom, D.A. Carinske povlastice, naravno, postoje i Slovenijom i Srbijom. Nedavno smo od omogućavaju osobama koje su van Bosne i strane MVP BiH ocijenjeni kao 3. najbolje Hercegovine provele duže od 12 mjeseci diplomatsko-konzularno predstavništvo da uvezu ličnu imovinu bez poreza i carine. BiH, odnosno 2. najbolja ambasada BiH, po Još uvijek postoje neki programi za obnovu broju odaslanih akata. Puna lista stvari na kojim radimo je duga, ali sve je ostvarivo. stambenih objekata, ali najveći problem predstavljaju teškoće pri zapošljavanju. Siguran sam, međutim, da bi povratak jednog broja naših obrazovanih mladih ljudi iz dijaspore znatno unaprijedio uslove za povratak većeg broja ljudi. Š.Z. Ne tako davno, prilikom intervju-a za Radio SBS na bosanskom jeziku, ste nam otkrili da bi se Bosanci i Hercegovci mogli nadati prenosu vozačkih dozvola iz domovine u Australiju bez polaganja testova. Da li je ta odluka već na snazi ili se jos uvijek na nju čeka? Šta Vam je u planu nakon toga, pošto važite za osobu koja se se dobro snalazi u ostvarivanju zadataka i novih izazova? Š.Z. Ako za trenutak ostavimo zadatke i pomaganje Bosancima i Hercegovcima ovdje po strani, šta je to u čemu nas ambasador uziva i kako najviše voli provoditi slobodno vrijeme sa svojom porodicom u Australiji? D.A. Slobodnog vremena je jako malo, ali ja sam tako naučio raditi. Stoga to malo raspoloživog vremena provodimo skupa, uglavnom kroz uobičajene porodične aktivnosti. Š.Z. Gdje vidite sebe u budućnosti, da li u vodama politike, možda kao ambasadora u nekoj novoj zemlji? D.A. Nakon doktorata na Berkeley-u počeo sam advokatsku karijeru u američkom D.A. Posao sa priznavanjem vozačkih dozvola je u završnoj fazi i vrlo brzo možete State Departmentu, a potom sam prešao u Z V O N O B R 3 S T R A N A washingtonsku kancelariju 7. najveće advokatske kuće u svijetu, White & Case LLP. Tamo sam radio do prije manje od 6 godina. Toliko puno stvari se desilo u tom relativno kratkom periodu da bih se usudio bilo šta prognozirati. No uvijek sam djelovao na način da se potpuno predam poslu koji u datom trenutku obavljam, a novi izazovi će doći kada dođu. 1 9 Hon Peter Slipper MP, Predsjedavajući Predstavničkog doma, Canberra sa Dr . Damir Arnaut Ambasadorom BiH Š.Z. Za kraj, Vaša poruka mladim ljudima u Australiji? Koji je najlakši put za ostvarenje snova i recept za uspjeh, ako on postoji? D.A. Najiskreniji savjet koji mogu dati je da ne postoji lagan put. Potrebno je puno rada, strpljenja i odricanja, ali je satisfakcija postignutim time veća. Najbitnije od svega je biti potpuno iskren i ostati doslijedan svojim principima, to se dugoročno višestruko vrati. Tribina "Značaj i značenje rezolucije o Srebrenici izglasane u Parlamentu Australije" U petak, 16. marta 2012. u Melbournu na Victoria University u ST Albansu u organizaciji Udruženja PodrinjeSrebrenica je održan Forum – javna tribina, povodom usvajanja Rezolucije o Srebrenici od strane Australskog Parlamenta. St Albans je inače sjeverozapadno područje Melbourne-a koje je prije nekih desetak godina postalo novim krajolikom za priličan broj Bošnjaka, koji su ovdje došli iz doline rijeke Drine. Z V O N O 1 . A P R I L 2 0 1 2 S T R A N A 2 0 To je bio prilika da prisutni iz prve ruke čuju o Rezolucji o Srebrenici, od onoga koji je napisao od Dr Damira Arnauta Ambsadora BiH u Australiji. Forum je bio nabijen neskrivenim emocijama onih koji su 1995. godine u nekoliko dana izgubili većinu svoje familije, uglavnom muškarce, koji su ubijeni od strane vojske kojom je komandovao” general” Ratko Mladić, sto se danas nalazi u Hagu, na suđenju za ratni zločin. Prisutni su sa posebnom pažnjom poslušali mišljenja gostiju Tribine Prof.Dr. RON ADAMS sa Victoria Univeryiteta, zatim Dr. PETER PHIPS koji predaje na RMIT Univerzitetu , pa Magistrice ALME BEGIČE- Definicija Genocida Kako su i govornici istakli, Rezolucija govori o genocidu koji je po međunarodnom pravu defisnisan u Članu II i III Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju genocida, iz 1948. godine. i kojoj se kaže da se radi o namjeri da se potpuno ili djelimično uništi nacionalna, etnička, rasna ili religiozna grupa kao takva. Upravo se to, kako je i Australski Parlament priznao desilo u julu 1995. godine u Srebrenici. Na Forumu u Melbourne-u je Dr. RON ADAMS rekao da je za vrijeme rata u BiH čuo da se dešavaju grozne stvari u Bosni, ali bez nekih daljih saznanja i istraživanja. Tek po završetku rata i dolaskom većeg broja ljudi iz BiH u Australiju, on se posebno počeo ineteresovati. Svojim odlaskom u BiH, u Podrinje i u Srebrenicu konačno je dobio jasnu sliku tragedije, koja je Dr Ron Adams, Dr Damir Arnaut, Dr Hariz Halilovic , Alma Begičević, Dr Peter Phips kroz rezolucije EvVIĆ koja je u Australiju došla iz Chicaga i ropske zajednice, Americkog Kongresa svakako Ambasadora Bosne i Hercegousvojena i od strane Parlamenta Australije. vine u Canberi Dr.Damir Arnauta. Po Adamsu, Međunarodna zajednica je poDr. Hariz Halilović, koje je vodio forum u kazala svoju nedosljednost, da bi se kroz uvodu je sugerisao da se u formi razgovora svoju diskusiju osvrnuo i na historiju Ausdođe do nekih objašnjenja o značaju Retralije, koja je također zabilježila “crne zolucije koja je prošlog mjeseca, jeddane” odnosa prema australskim starosnoglasno, usvojena u Australskom Parlajediocima. Dr Adams je rekao da u okolini mentu. kampusa gdje je forum održavan postoji U naredna dva sata zaista je bilo dosta dosta znakova o životu Aboridžana, preko toga za čuti, ali svakako da ovakve tribine njihovih crteža ili graviranog kamena ili teško mogu dati objašnjenja koja bi mogla drveta, danas se Aboridzani rijetko mogu biti univerzalnim. vidjeti na ulicama u St. Albansu. Z V O N O B R 3 S T R A N A Dr. PETER PHIPS se više bazirao na značaju Rezolucije i genocida i ne samo u BiH već i svuda na svijetu kroz prizmu izučavanja tih događaja od strane mlađih generacija. Profesor Phips se zadržao i na objašnjavanju fenomena da je genocid teško objasniti, ali da je posebno važna uloga edukacije o prevenciji genocida bilo gdje u svijetu. On je napomenuo da se do sada ugalvnom govorilo o genocidu preko holokausta i masovnog uništavnja Jevreja od strane Hitlerovskog nacizma ali da se ovom Rezolucijom i sam naučno više angažovao, da svojim studentima govori o događajima koji su slični Srebrenici i BiH, a zabilježeni su i u nekim drugim dijelovima planete. Ambasador BiH Dr. DAMIR ARNAUT je govorio o cijelom procesu pisanja Rezolucije do njenog usvajanja u parlamentu naglašavajući da je to jedan put Rezolucije koja je već usvojena od strane mnogih zemalja i dao priznanje svim ljudima koji su bili uključeni u proces priznavanja rezolucije u Parlamentu Australija. Posebno interesantan je bio govor, ili da 2 1 mogu shvatiti obim i dubinu zločina, pogotovo u Srebrenici, kada ni većina građana koji su tada bili u BiH, koji su se u različitim gradovima borili da sačuvaju svoj vlastiti život, nisu ni do samog završteka rata imali priliku da saznaju istinu o onome šta se desilo u Srebrenici 1995.godine i dijelu Podrinja. Forum je između ostalih, kao gost, prisustvao Konzul Repubilke Hrvatske u Australiji, gospodin Antun Babić, koji je naglasio značaj Rezolucije unekoliko izrazivši divljenje prema onima koji su radili na pripremi Rezolucije, ali i žalost što i tragedija u Vukovaru u Hrvatskoj, nije obilježena sličnim dokumentom. Dr Halilović, izvrsni domaćin ove večeri, je rekao da se poezijom najbolje može dočarati snaga emocija koje jedan ovakav događaj ostavlja. Edina, Dalila i Hana tri mlade učenice Subotnje škole na bosanskom jeziku u Melburnu, su na engleskom jeziku govorile Sidranovu i Makovu poeziju, čime se ova večer i završila. Na forumu je podvučeno da je Rezolucija o Srebrenici zasnovana na presudi Međunarnog suda koji se bavi procesuiranjem zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije i da je u toj presudi rečeno da je u Srebrenici počinjen genocid. Rezolucija neće onima koji su izgubili svoje najmilije nikoga vratiti, ali ostaje ono što je o genocidu rečeno po defeniciji, a to je spriječavanje zločina, znači prevencija o kojoj će današnji, a i budući učenici u Australija saznavati i učiti preko ovog dokumenta . kazemo svjedočenje ALME BEGIČEVIĆ koja je nedavno u Australjiu došla iz Amerike, gdje je za Američku vladu bila angažovana na pitanju Kosova. Ona je govorila o svom ratnom iskustvu iz Sarajeva, da bi se obratila Dr Adamsu riječima da je imala priliku da i u Americi sretne ljude koji nisu znali šta se sve dešavalo u BiH, ali da je sasvim logično da ljudi gledajući TV ne Z V O N O Genocid po sebi ima jedno značenje za žrtvu što nije i isto značenje za onoga ko je počinio zločin. Zločinci, pokazuje to prošlost a i današnjica, genocid uglavnom ignorišu. Medjutim, rezolucija o Srebrenici podsjeća i dokazuje generacijama koje dolaze da se zaista radilo o zločinu. Amir Bukić 1 . A P R I L 2 0 1 2 S T R A N A 2 2 1.Zašto je važno usvajanje Rezolucije o Srebrenici u Parlamentu Australije? 2. Kakvu bi Bosnu i Hercegovinu željeli vidjeti u budućnosti ? 3. Šta vi lično, ovog momenta možete ponuditi današnjoj BiH? Ibrahim Ademović 1.Australijski Parlament je usvojio jednu od najjačih rezolucija dosad. Samu tu činjenicu nasa Bosanska zajednica u Australiji mora maksimalno iskoristiti i kroz zajednički rad svih nas pokušati potpuno rasvijetliti dešavanja, ne samo u Srebrenici nego u čitavoj Bosni i Hercegovini. Veliku bi stvar učinili kad bi bar malo doprinjeli da to bude zadnji genocid, ne samo u Evropi nego i čitavom svijetu. 2.Bosnu i Hercegovinu bih želio vidjeti multietničku, sa jednim predsjednikom, Samed Šišić jednom vladom.... Kao.državu koja misli na svoje građane i u kojoj će zaposlenost biti na najvišem nivou sa redovnim platama. Da dijaspora pronalazi investicije u svojoj državi, a ne oni koji žive u njoj da gledaju kako da pobjegnu iz nje. 3.Ja lično vrlo malo, ali kada bismo se potrudili svi mi onda bismo mogli napraviti čudo. Mi Bosanci i Hercegovci smo najači kad nam je najteže. Ako se ujedinimo i radimo zajedno, tada puno možemo pomoći i moralno, a i materijalno. Ovom prilikom bih se zahvalio u ime Australsko Bosanskog Udruzenja Podrinja, F.C. Bossy i u svoje ime, našem Ambasadoru, gospodinu Damiru Arnautu na jednom izuzetno dobro odrađenom poslu. Hvala svim dobrim ljudima, koji su na bilo koji način doprinjeli da se Rezolucija usvoji. događaji ne bi vise nikada ponovili važno je potsjećati mlađe generacije na njih. 1.Usvajnje rezolucije je bitno , jer to znači da su čak i ljudi u Australiji priznali da je u Srebrenici izvršen genocid nad bošnjačkim narodom istočne Bosne, a neki ga u Bosni još negiraju. Da se takvi Z V O N O 2.U budućnosti bih želio vidjeti BiH, kao normalnu državu, gdje bi svi ljudi bili podjednako sretni i ravnopravni. 3.Direktno možda ne mogu ponuditi mnogo, ali indirektno nadam se da pomažem očuvanju bosanske kulture i jezika, samim tim što sam član odbora Bosanske etničke škole B R 3 S T R A N A Dr. Hariz Halilovic, profesor na Monash univerzitetu.) Dr Hariz Halilovich, Senior Lecturer, Monash University, Melbourne. 1.To je prije svega važan moralan čin Parlamenta Australije, kojim se na najjasniji način zločin počinjen u Srebrenici naziva svojim pravim imenom; dakle najvećim zločinom protiv čovječnosti, zločinom koji je za cilj imao uništenje dijela jednoga naroda. Rezolucija je takođe važna jer se u njoj jasno navode i počinitelji i žrtve zločina. Mirdžada Karahasan 1. Važno je da svi oni koji žive u ovoj zemlji i izvan nje znaju da se u Srebrenici dogodio genocid u srcu Evrope u 20. vijeku i da se zna ko je bio agresor, a ko Adem Kolar student Historije Univerzity Of Sydney 1.Najvažnije od svega je da se ono što se desilo u Srebrenici u julu 1995, priznalo kao genocid nad Bosnjačkim narodom i da bude tako dokumentovano u svim historijskim knjigama, pa da buduće generacije imaju pravu sliku o dogođajima u Srebrenici. Najmanje šta mi danas možemo uraditi je da priznamo šta se desilo, da ne zaboravimo te događaje, i da se tako nikada ne ponovi nikome 'nova Srebrenica' u budućnosti. Uzmajući u obzir da još uvijek postoje osobe, organizacije i vlade koji negiraju genocid u Srebrenici, ovakve Z V O N O 2 3 Završnom tačkom Rezolucije, Parlament Australije poziva javnost da se svakoga 11. jula prisjete žrtava srebreničkog genocida, što je na neki način i odavanje priznanja preživjelima da nisu zaboravljeni u ovoj zemlji koja je postala njihov novi dom. 2.Ujedinjenu zemlju svih njenih žitelja, a zasnovanoj na pravdi i potpunoj ravnopravnosti. 3. Teško pitanje. Mislim da smo svi mi ambasadori svoje prve domovine i da sve dobro što radimo ovdje u Australiji ili bilo gdje u svijetu, na neki način, je i dobro za BiH. žrtva. Genocid u Srebrenici se ne smije zaboraviti i takvo zlo se više nikada i nikome ne bi smjelo dogoditi. 2. Demokratsku i multikulturalnu 3. Ne mogu puno, ali bih učinila sve što mogu da živjeti tamo bude lješe i lakše. Dio mene će uvijek biti tamo. rezolucije stavljaju punu tačku na bilo kakvu manipulaciju u vezi događanja u Srebrenici. 2. U budućnosti, ja bih volio vidjeti Bosnu i Hercegovinu u kojoj su ratni zločini proglašeni takvima od strane svih partija i svih naroda. Ukidanje genocidne tvorevine Republike Srpske. BiH u kojoj svi narodi rade u cilju stvaranja ekonomski jače, politički stabiljnije i ujedinjene BiH, a ne na nacionalnim interesima pojedinih naroda. 3.Iako živimo izvan Bosne i Hercegovine, ima dosta stvari koje mi možemo uraditi za BiH. U ovom trenutku ja, kao student historije, imam želju da postanem predavač historije na univerzitetu i da radim na djelima historije Bosne. Ja mislim i nadam se da će ovo biti vrijedan doprinos za BiH u razvijanju svijesti i osiguranju da historija BiH nije iskrivljena ni zaboravljena. 1 . A P R I L 2 0 1 2 S T R A N A 2 4 Ibro Suhopljac Pjesnik 1.Ovom Rezolucijom se potvrđuje da je Australijski Parlament potvrdio odluku Međunarodnog suda u Hagu, da se 1995.godine dogodio genocid nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice i moralno ga osudio. Jedna bitna refleksija ove Rezolucije je, što ona naglašava pravo bosanskim patriotama da se bore za demokratsku i suverenu BiH. Naravno, ona je, pored ostalog, teško ostvarljiva bez donošenja jedne takve iste Rezolucije u BiH! Zamislite apsurda! Svijet priznaje i osuđuje genocid nad Bošnjacima, a Srbi, koji su ga počinili ignorišu?! Međutim, taj isti Svijet je svojevremeno oduzeo pravo Bosni (čitaj Bošnjacima) da se brani , donoseći famozni embargo na uvoz oružja, a potom, kada je Armija BiH počela oslobađati svoju zemlju, organizirao Dejtonski ugovor, kojim je zaustavio Bosansku armiju u oslobađanju, i nagradio agresore (Srbe) sa 49% BH terotorije?! Dakle, Svijet se urušio u vlastitom nemoralu na primjeru BiH, napravivši Dejton kao „mašinu koja nikada neće proraditi“. Zato naša domovina prolazi kroz teško vrijeme, možda ništa lakše od onog ratnog, gdje se boj bije političkim sredstvima. Izražavam veliko zadovoljstvo i respekt, što ova lijepa demokratska zemlja u kojoj živimo, nije imala implikacija u nečasnoj raboti oko BiH, što je jedan od razloga, da je cijenimo i više! 2.Moja vizija BiH nije, ja vjerujem, različita od vizije prosječnog Bošnjaka. Ja bih želio doživjeti parlamentarnu, demokratsku, slobodnu i suverenu Republiku BiH, državu građana i svih njenih naroda. Z V O N O 3.Današnja BiH je, na žalost, bošnjačko teško moranje. Podijeljena na entitete, od kojih RS često nastupa sa atributima države, unoseći razdor u ionako podjeljeno bosansko tkivo, a Federacija slabo funkcionira zbog separatističkih težnji jednog djela bosanskih hrvatskih političara, kao i zbog nesposobnosti vodećih bošnjačkih političara da iznesu bosanske patriotske projekte do kraja (namjerno ne koristim težu riječ), ona nije država za koju sam se borio! Dakle, ja ovakvoj BiH mogu samo ponuditi svoju borbu slovom do konačnog ustrojenja u R BiH, a ona se, prije svega, ogleda u mojim publikacijama koje pospješuju stvaranje i jačanje nacionalne svijesti. Jer, BiH ne može opstati bez Bošnjaka sa snažno razvijenom nacionalnom svijesti! Nas je „uljuljkanost“ koštala skoro države! Ogroman broj mojih političkih poruka, komentara, pamfleta, pjesama... koji se mogu mjeriti knjigama, objavljen je baš sa tom namjerom. Pisano slovo je moćan mač u dobrim rukama i ambasador istine. A nama toga zaista treba! Neku novu bošnjačku nacionalnu letargiju, historija nam ne bi nikada oprostila! Postali bi novi Kurdi ili Romi koji nemaju svoju državu! Mi to sebi ne smijemo dozvoliti! Znate, mnogi Bošnjaci misle da država treba za njih da napravi sve! „A vrijedimo samo koliko damo“! „Borba za domovinu je farz“! Ove vrijednote, izvučene iz naše Svete knjige, su univerzalna ljepota potvrđena i kroz poruku američkog predsjednika Džona Ficdžeralda Kenedija (John Fitzgerald Kenedy) koji je rekao, parafraziram: „Ne pitaj se šta je domovina dala tebi, pitaj se šta si ti dao za domovinu“! Prelijepa poruka, zar ne? Bila bi velika bošnjačka/bosanska sreća ako bi, svako od nas, uspio individualno pronaći svoj osobni ekvilibrijum, u njezinoj ljepoti i važnosti! Abid Mujala 1.Sud u Hagu je donio presudu da je u Srebrenici počinjen genocid nad Bošnjacima. Zbog toga je vrlo vazno da je B R 3 S T R A N A 2 5 Australija, kao Amerika i Evropska Unija, donijela Rezoluciju, kako bi se ovaj dan pamtio i obiljažavao i na taj način spriječio novi genocid. Usvajanje Rezolucije je najmanje što mozemo učiniti da odamo počast žrtvama genocida u Srebrenici, kao i svim drugim žrtvama agresije i genocida u Bosni i Hercegovini. 2.Jedinstvenu, prosperitetnu i slobodnu za sve narode, koji žive u njoj. Adis Fejzić Skluptor 2.Sretniju, pametniju, pošteniju … Bosnu u kojoj ima mjesta za sve; u kojoj ekskluzivitet “tri naroda/stada” nece biti alfa i omega. U dosadašnjim ”trostrukim” uslovima puni prosperitet omogućen je uglavnom najgorima iz svakog stada. 3.Pored moralne podrške, lično mislim da pomažem svojoj državi i time što sam državljanin BiH, iako sam rođen u Australiji. Mislim da mi mladi Bošnjaci možemo pomoći svojoj dražavi svojim znanjem, 1.Usvajanje rezolucije o Srebrenici u bilo Ban Kulin Adis Fejzić kojoj državi/parlamentu je značajan čin 3.Na žalost, čini mi se da trenutno Bosni ne kojim se definise odnos prema žrtvama srebreničkog (bosanskog) genocida i kojim mogu ponuditi ništa više od onoga što već se ocrtava moralno-pravni karakter (u ovom radim kao skulptor. slučaju) australske drzave. U samoj Bosni iz (ne)poznatih razloga rezolucije nema. Istovremeno imamo države/slučajeve u kojima se šibicarskom "dovitljivošću" genocid pokušava prikriti okvirnom i relativizirajućom oznakom zločin. Svaki genocid jeste zločin – najstrašniji, ali svaki zločin nije genocid. Međunarodni sudska presuda za zločin u Srebrenici glasi – genocid. Bilo koje određenje prema događanjima u Srebrenici u julu 1995. dodatno profilira identitet onoga ko to određenje "potpisuje" – naglašava njegov ljudski ili neljudski karakter. Australija se svrstala u grupu država koje su usvojile rezoluciju o genocidu u Srebrenici ali se i izdvojila jer je australska rezolucija najopširnija i najpreciznija od svih do sada usvojenih. Morpheus Adis Fejzić Z V O N O 1 . A P R I L 2 0 1 2 S T R A N A 2 6 Intervju sa haf. Sulejman Bugari II dio Š.Z. Znamo da je džihad borba i obaveza za sve nas islamske vjeroispovjesti. Poslije završavatka teološkog fakulteta vi se posvjećujete borbi protiv ovisnosti o droga, je li to vaš džihad? H.B.Jako je važno da znamo da se veoma pogrešno interpretira riječ džihad i svijetu. Š.Z. Upravo zbog toga vas to pitam. ko je bolesniji od njega - e to je džihad. Sam korijen te riječi znači maksimalno zalaganje, da ostvariš pozitivne vrijednosti za sebe i za zajednicu. Maksimalno zalaganje, vjernikov je kompletan život. Džihad, dakle zalaganje da on usavrši sebe, da on dođe do tog da upozna sebe, da oslobodi sebe od svega onoga što remeti njega i okruženje. To je džihad. Zato se tretira najveća borba u islamu, odnosno najveći džihad je upravo ovaj da čovjek savlada sebe, da ovlada sobom jer ako ne vlada sobom ne može on da vlada ljudima, kako da im bude uzor u ponašanju? Božiji posalanik je reko da je najljući neprijatelj među tvojim prsima, aludirajući na strast, na ego. Džihad taj najveći je usmjeren kako da se boriš protiv ega svog, jer je ego glavni uzrok za sve poremećaje u svijetu, fizičke i psihičke. E onaj ko ovlada svojim egom on je pravi mudžahid i to u pravom smislu riječi. Dakle mudžahid znači onaj koji jednostavno uspije da ovlada sobom. To je ta borba, kad on ovlada sobom tek onda on shvaća borbu u pravom smislu riječi, za njega je kad je najumorniji, a vidi da je nekom potrebno da pomogne, on ide da pomogne, kad je bolestan on je spreman da sabere snage da obiđe nekog Z V O N O Š.Z. Jeste li vi svoj džihad, tu svoju borbu protiv ovisnosti o drogama svjesno odabrali ili je taj izbor došao spontano? H.B. Hvala vam najviše na ovom pitanju, spontano je ovo došlo, a spontano znači sa vezom, jer spona znači veza. Sve je sa nekom vezom. Znaš ono nekada mi spontano mislimo da je slučajno – jok, nema slučajnosti. Znači sve ide, sve teče, sve je u toku, samo što mi nešto vidima a nešto ne vidimo, nešto očekujemo a nešto ne očekivano nam dođe ali inače teče sve tako da nema slučajnosti. Dok sam radio kao imam, desilo se da sam se našao u društvu sa ljudima koji su zagrizli u taj problem, među njima je bio i Hamza Ražnjatović, koji je inače primio islam u Sarajevu. Hamza je bio u tom problemu i on je obišao centar koji je već postajao i koji je tek počeo da se formira u Tuzli. Usput je sreo nekoliko momaka koji su izašli iz tog centra, nisu mogli da ostanu tu, valjda nisu imali dobar odnos. Šta li je bilo ja ne znam, možda organizacija nije bila dobra. Hamza je prihvatio te momke da B R 3 S T R A N A im on riješi problem. On je inače dolazio kod mene tamo gdje sam radio kao imam. On mi je ispričao probleme tih momaka i onda me je zamolio možemo li ikako da im pomognemo, da im nađemo neku sobu da budu tu a on će biti sa njima da se bore kako da se oslobode droge. I onda kad sam ja vidio te momke kad mi je on počeo pričati koje su to bolesti koje su to patnje koje su to tegobe. To je bio moj prvi susret sa njima, s tim momcima, onda sam ja vidio u čemu je naša omladina. Omladina je srž, glavni nosilac kulture i tradicije svake zajednice u svijetu, svake države, a mi najmanje pažnje posvjećujemo njima. Toliko smo zaokupljeni materijalizmom da jednostavno zaboravljamo na one na koje trebamo prenijeti blagodati koji koristimo. Međutim toliko je materijalizam zahvatio srca ljudi danas, da oni nemaju vremena da osnovne potrebe da završavaju, nemaju vremena da razgovaraju sa svojom djecom a kamoli da im pruže ljubav i pažnju, razgovor itd. Dakle oni su u potrazi za materijalizmom, izgubili su porodicu, izgubili su djecu. Onda sam ja tu vidio da je to najteži problem za mene za svaku zajednicu. Gotovo, šta ti očekuješ kome ćes prenijeti, kojoj ćeš generaciji prenijeti blagodati koje ti zagovaraš i koje prezentiraš, tako da je to je bio uzrok da polahko počnemo da radimo sa njima. Hamza je tu dao najveći trud, četiri i po mjeseca je sa njima spavo u jednoj maloj sobi. Petnaest njih je bilo, znao je da ih svojoj kući odvede da se okupaju i da se vrate nazad. I onda smo polahko u toj želji da njima pomognemo odlučili da se otvori centar. Otvorio se centar, pomogli nam mnogi ljudi da ih Allah Z V O N O 2 7 nagradi, i sa ovih krajeva evo i mesihat ovaj ovdje je odlučio da nam pomogne.Taj centar hvala gospodaru je zaživio i polahko, malo pomalo krenuo je da radi uz pomoć dobrih ljudi koji žele da pomognu a pogotovo onih roditelja koji su se suočili s tim problemom. Oni znaju šta je taj problem a većina ne znaju zato što ih ne interesuje šta je, a kad dođe problem u njihovu kuću tek onda oni vide taj problem problemom pa onda dignu cijeli svijet da bi ga rješili ali gotovo već si izgubili djete. Ali džaba tad, ne ide ali opet ostaje ta pomoć. Taj problem ja sam uvidio da sav džihad, kad ste već upotrebili tu riječ, sav trud da se posvjećuje njima. I hvala gospodaru, gospodar je dao rezultate od toliko momaka koji su prošli taj centar, preko 40 i nekoliko od njih su izašli iz tog centra oformili su udruženje koje se zove “Neovisnost”. Oni se brinu sada da rehabilituju momke koji izađu iz centra da im nađu posao da ih uključe u njihove projekte koji su vezani za srednje škole. Oni po školama govore o toj opasnosti o drogi koja uništava zajednicu i našu djecu. I zato sam se ja najviše zalagao na tom putu. Jednostavno ja sam odabrao taj put kad sam vidio koji je to problem a i vidio sam da mogu tu da djelujem, da je razgovor taj koji utiče na to da čovjek jednostavno dođe sebi, jer droga odvede čovjeka i od njega samog - ne samo od roditelja, žene djece okruženja odvede ga i od njega samog tako da on bude izgubljen, zaleđenog osjećaja za životom, nema osjećaj za brak nema osjećaj za roditeljima to je to jadno stanje, hvala gospodaru što imaju centri koji se bore bez obzira koje vjere važno je da se omladina oslobađa od te bolesti. Svak treba da založi maksimalan trud džihad, da založi svoj džihad na tom polju 1 . A P R I L 2 0 1 2 S T R A N A 2 8 da pomogne toj omladini da izađe iz tog problema. Jer doista to je problem koji zahvaća svakog čovjeka. Š.Z. Neki dan ste rekli da se u liječenju ovisnika od druge smatra velikom uspjehom ako se od deset ovisnika uspije izliječiti jedan. Vaša borba, vaš džihad u borbi protiv ovisnosti od droge je težak i uspjeh je neizvjestan. Šta mislite da li vi sebe kroz vaš džihad čuvate od iskušenja uspjeha? neće drogirati ako... ? Obično se kod ljudi javlja oholost, kad im se u životu niže uspjeh za uspjehom, bez nekih većih neuspjeha. Neki postaju arogantni i oholi. Mislite li da je ponekad dobro u životu imati i neuspjehe, da zagrizemo u neki tvrdi orah i da nismo sigurni hoćemo li ili nećemo uspjeti ali da to i dalje radimo, da se borimo za to a na kraju krajeva božije je davanje šta će biti od toga. H.B Naše je da se mi založimo potpuno u bilo kojem projektu pogotovo o onom što znamo što nam je lakše što razumijemo a rezultat je kod gospodara. Mi ne smijemo da kažemo: “ja sam ubijeđen da ću ja to uspjeti!” Ne, ne nemoj biti ubjeđen. Budi ubjeđen da ćeš uspjeti sa njim, gospodarom, a koliko će ti on dozovolit dokle ćeš ti doći - to je njegovo. E zato ne smije čovjek da se umišljava sa dobrim djelom. Onda kad dobije uspjeh on zna od koga je to nije njegovo, negova je samo želja koju mu je gospodar dao i on kaže hvala ti gospodaru što si mi dao da uspijem u ovome i eto. H.B. Vjerujte za mene, i smatram i za one sa kojima imam kontakt, pogotova sa momcima koji su uvjerili u to šta je ono iz čega su oni izašli, šta je ono što je prouzrokovalo da oni izađu iz tog belaja iz te pošasti. Božija riječ je lijek, preventiva je to. Božija riječ je preventiva za svaku ovisnost, ne samo ovisnost od droge, za svaku, a mi znamo koliko ovisnosti danas ima. Š.Z. Šta mislite, da li mlada osoba može sama sebe zaštiti ako se kojim slučajem nađe na putu narko dileru ili bilo kome kriminalcu ili je tu potrebna šira pomoć roditelja i zajednice? Je li na nama svima obaveza da zaštitimo mlade ljude od narko dilera i na koji način? Nama je obaveza kad želimo da kad se suočimo sa nekim problemom prvo da vidimo da li mi to razumijemo, znamo li mi kakav je to problem ako ne znamo nemojmo se upuštati da nekoga mi oslobađamo toga problema. Mi moramo tražiti da nas prvo ljudi upoznaju sa tim problemom, pa kad znamo taj problem onda ćemo znati način kako ćemo ga se osloboditi -eto to je taj doktorski medicinski pristup. Š.Z. Da li po vašem mišljenju postoji preventiva protiv droge? Postoji li neka idelana preventiva, neki recept, neka vakcina protiv druge koju možemo Da znamo dakle koji je uzrok tog problema preporučiti ljudima? Da možemo reći da bi mogli odrediti dijagnozu kako da ga vaša kuća je sigurna, vaša djeca neće se izliječis da se oslobodi od te pošasti. Z V O N O B R 3 S T R A N A 2 9 Znači nije dobro samo da kažeš: “Nemoj, đe ćeš, ja ću ovo, ja ću ono ako se ti ne budeš kutariso toga. Ja ću se ubiti ja ću ovo “ ... to nije metod uopšte. Treba tražiti ljude, već je gospodar dao ljude koji znaju za to a roditelji ne znaju. Oni ne znaju, nisu ni učili o tome čak i posljednji saznaju da im se djete drogira. Zato što ne znaju, zato i ne mogu. Oni nemaju snage za to što on uspjeva na poseban način da laže roditelje i da im glumi. Međutim oni koji imaju znanje o tome, njima ne mogu plaho glumiti. Zato sad u centru rade momci, koji su izliječeni i sad rade i primaju platu u tom centru. Što? Jer oni najbolje znaju njihove osjećaje njihove poglede, kad foliraju kad ne foliraju. E oni njima najbolje mogu pomoći čak i oni sami kažu: “ne može nam pomoći onaj ko nije pao s kruške.” 2.Dalje nemoj nikada dijete svoje da pred drugim zaružiš i 3. nemoj nikada ostaviti dijete tužno da ga ne upitaš šta je. Š.Z. Povrh svega pored svih ovih savjeta ako uradimo nešto pogrešno što nismo željeli, ali eto tako se desilo, kako izaći iz te situacije a ne napraviti neku veću štetu? Š.Z. Ako se mlada osoba nađe na meti narko dilera, koji kaže: Treba čovjek da bude svjestan da će on svakako griješiti, da je on svakako izložen napadima jer gospodar ga iskušenjima “ On ima para, ona ima para. Ja tu vidim upoznaje sa sobom. Iskušenja čovjeku biznis, ja tu mogu biznis napraviti “ ... dođu ko brzi expres voz do određenog cilja. da li se ta osoba može sama odbraniti Znači iskušenje i te kako ima smisao. od dilera ili ili je potrebna pomoć cijele Svaka osoba treba da razumjeva da zajednice ili roditelja, može li ona sam iskušenje svakako dolazi i da treba da se sebe zaštiti od narko dilera? priprema za to. H.B. Ona može, može ako ima znanje o tome ako nema znanje onda teško, ne može da se zaštiti i ona krene tim putem, jer svako voli pare, kao što ste maloprije rekli je to biznis mnogima ali nažalost kakav je to biznis na kome umiru ljudi na kome se ubijaju djeca, zamislite to dobijaš pare a ubija se dijete sa tim parama koje si dobio znači gadan je to biznis. Kako da se priprema evo jedan primjer, znači ja znam da gospodar ne voli da se vežem za bilo što što je stvoreno ako se vežem, svejedno šta je muž, žena dijete a zaboravim pri tom na Allaha ja ću biti u problemu iz kojeg neću znati da izađem a ako znam da se ne smijem vezati za bilo šta stvoreno lahko je izaći iz svakog problema. Što, jer nisi se vezao za njega izlaziš odmah, samo ga shvatiš odakle je došao. Š.Z. Vaš savjet roditeljima: tri stvari koje nikad ne treba uraditi svom djetetu. H.B. 1.U kakvom god poslu da se nađeš, kad god dijete zatraži da razgovara sa tobom nemoj ga nikad odbiti. Z V O N O Ako je problem došao direktno od gospodara, znači drago ti je, hvala ti gospodaru, jer ti znaš šta kod mene treba popraviti i onda ćeš ti tačno osjetiti šta je. Ako je iskušenje preko ljudi Allah želi da ljudi nauče kroz tebe, pređi him preko 1 . A P R I L 2 0 1 2 S T R A N A 3 0 preko njihove slabosti i ti odmah izalaziš iz problema,nije to za tebe problem. Ti si sad učitelj nesvjesni, on je nesvjesni moj i tvoj učitelj taj preko koga ide taj problem Ovo je malo dublje ali itekako važno. Ja gledam svakog čovjeka koji god pogriješi prema meni, kao nesvjesnog učitelja i ja se njemu trebam zahvaliti. Š.Z. Jednom ste rekli “Svaki čovjek ima svoje prvo i drugo poluvrijeme u životu. Svi mi, pa i ja, svakako smo igrali u prvom poluvremenu. Ali, drugo poluvrijeme je mnogo važnije. Igra je zanimljivija, žustrija... Nemoj biti od onih koji rade i zarađuju, kako bi to neko drugi trošio! Brate i sestro, priušti sebi ono najvažnije. A najvažnije je da otkrijemo svoju ulogu i da je živimo!" Šta mislite da li nam je uloga određena ili je mi biramo, izborom zanimanja, izborom bračnog druga, izborom odjeće, izborom boje koje nosimo? H.B. Odlično veoma kratak odgovor. Mi biramo. Božiji poslanik kaže niko neće otići u džennet (raj) a da mu gospodar prije toga ne pokaže mjesto u vatri gdje je mogo da uđe da je htio i niko neće ući u vatru a da mu gospodar prije toga ne pokaže mjesto u raju gdje je mogo da uđe da je htio. Dakle svi će te vi ući u raj osim onog ko neće. Dakle mi biramo. Sve to ti biraš i za to ćes biti pitan šta biraš jer da ne biraš, ne bio upšte bio pitan. Š:Z. Šta predlažete mladim ljudima, kako da biraju knjige koje će čitati, filimove koje će gledati, muziku koju će slušati? Ima li tu neki univerzalni kriterij za sve jezike i kulture? H.B.Nek čitaju božiju knjigu, pošto je teža za razumjevat, nek čitaju komentar te knjige a komentari su različiti i od onog ko vjeruje i ko nevjeruje. Od onog ko vjeruje to su svjesni komentari ovisno o njegovom stepenu ljubavi toliko je komentar jači a oni koji nesvjesno komentarišu stručnjaci itd i oni isto komentarišu, zbog truda him gospodar daje da pojašnjavaju ajete i Z V O N O hadise a da nisu ni svjesni. Čitaj dakle knjigu svakog čovjeka ako će te rečenica i misao unaprijediti da shvatiš negativnosti kod sebe i da shvatiš ono što je potrebno u životu. Treba slušati onu muziku koja je podsjetnik na vječnu muziku. Žubor vode je kažu posebna muzika. Vjetar je posebna muzika, cvrkut ptica je posebna muzika. Kad cura pita momka koju muziku voliš da slušaš molim te a on kaže tvoj glasić. Čuj ovo! Znači kur’an je živa muzika a ovo sve što djeca slušaju itd to je samo podsjetnik, oni su u potrazi da za tom muzikom, da im dođe da se probude, da dođu do istinske muzike dakle do gospodara. Š.Z. U vašem bajramskom interviju za centralni zatvor citirate Etrhorta Tola da svakom razmišljanju prethodi želja, šta mislite da li se naše želje formiraju na osnovu društva u kome živimo, porodice u kojoj odrastamo, genetike, obrazovanosti, starosnog doba, da li mi naslijeđujemo naše želje? H.B. Imaju želje koje su vezane za tijelo - to su tijelesne želje, a imaju želje koju su duhovne odnosno psihičke. Dakle u ovim psihičkim željama ubacuje se šejtan a u ovim tjelesnim željama to tijelo tvoje traži dakle inercija tijela. Navika se nasljeđuje. Znači ti si naviko to i to da jedeš i tvoje dijete će isto tako. Mi trebamo omogućiti da se ono oslobodi naših navika. Ima pogrešnih navika i kad se one instaliraju, onda čovjek pomisli da je to genetički. Kakva genetika, nego samo navika se ubrizgala u čovjeka i to je to. Š.Z. Živite u sarajevskoj mahali, često putujete po BiH a i po svijetu. Čest ste gost bošnjačke dijaspore. Da li primjećujete razlike izmedu bošnjačke zajednice u BiH i bošnjačkih zajednici u dijaspori? H.B:Ovdje su one nekako malo više organizovaniji nego u Bosni, zato što vide da je okruženje organizovano ali i pored toga nisu dovoljno organizovani ali B R 3 S T R A N A zapamtite više su organizovani nego u Bosni.Tamo se nekako više ulijenimo itd. Ovdje bar kroz posao naučimo neku vrstu odgovornosti. Da li primjećujete razlike između bošnjačkih zajednice u Australiji, Americi i Evropi? Ono što sam primjetio ovdje je nekako ta velika otvorenost, totalna otvorenost. Dakle sloboda - odaberi šta hoćeš. U Evropi je malo teže oni su tvrđi malo tvrđi i u Americi je otvorenije. Primjetio sam da je nekako skroz otvorena mogućnost, izaberi 3 1 šta hoćeš. Znači cijeni se stručnost, cijeni se sposobnost. Ne gledaju na razlike puno, za razliku od Evrope oni gledaju na razlike i te kako. Oni imaju neku averziju prema drugima itd. Š.Z. Onako da možete da stavite u kofer ono sto se ne može u kofer staviti, šta bi nam donijeli iz Bosne a sta bi ste ponijeli sa sobom iz Sidneja u Bosnu? H.B:Neka svako ponese sebe iz Sarajeva a odavde nek ponese preciznost i odgovornost. Elma Husić O sevdalinci Sevdalinka, ta gradska pjesma kako su je nazivali, kao što to samo ona zna i može, iskusno probija i ostavlja trag poput pečata u dušu slusatelja, neprimjetno preobražavajući i utapajući sve oko sebe u koloritu talasa osjećajnih naboja, punih mladosti i života, ispunjenih mehkoćom u izrazu ljubavi koju prenosi i iskazuje. A, onda - zasjeni iznenadnom snagom udarca nemilosrdne sudbine i vodi opijena rukom magije najbližega u zanosu slušanja, začinjena prozirnom omamom u ozračju svoje nevine čistote, ispunjene sjetom i merakom. "Sevdalinka je bosanska, gradska ljubavna pjesma, pri čemu riječ "bosanska" geografski određuje autohotonost sevdalinke, riječ "gradska" urbanost, a riječ "ljubavna" sadržajnu tematiku." (Omer Pobrić) Takve pjesme su rijetke i dragocjene. To nije slučajno, a nije niti namjerno, već jednostavno genetski generisana, istančanom pažljivošću od povoja istinski razvijana - u stoljećima posebnog načina življenja, prostorno određenog, ne sasvim slučajno tu, baš u planinama nakićenoj i rijekama nagizdanoj Bosni i Hercegovini! To je sudbina. Da je to tako, nije potrebno Z V O N O daleko ići i voditi duge polemike, već samo pogledati preko ramena, naslove pjesama najpoznatijih bosanskih narodnih sevdalinki za koje najveći interes pokazaše ne samo domaći, već i strani ljubitelji ove posebne pjesme, darujući joj tako nekoliko trenutaka svog osjećajnog i nadasve cjenjenog života, čineći tako nju i sebe besmrtnom i vječnom. 1 . A P R I L 2 0 1 2 S T R A N A 3 2 Sevdalinka nije, kako se zna reći, ´za svakodnevnu upotrebu´. Svako će vam reći, da je kao takva, teška za slušanje. Teško pada, posebno na dušu i kao takva, nepripremljenom slušatelju može biti posebno bolna, pa je tada nije preporučljivo slušati. A, kada pitaju bosansko dijete, šta je to sevdalinka, ono na to odgovara: "Ama, to je ono, kad babo pjeva, a plače!" To je jedno od najorginalnijih i najbolje prihvaćenih objašnjenja u Bosni i šire, na pitanje - šta je sevdalinka, ali istovremeno, i koju moć ona ima! Sevdalinka je odraz Bosne i Hercegovine. Koliko je važan ambijent, ili mjesto izvodjenja sevdalinke Ambijent i izbor ambijenta je za sevdalinku od velike važnosti. Mislimo da se jedino za ovu vrstu muzike ne moraju praviti posebne, velike dvorane i ´skâle´ u kojima vladaju komplikovani zakoni akustike, kao što je to slučaj sa dvoranama namjenjenim za izvođenje opernih arija i opereta širom svijeta, posvećenih u čast opere, boljoj akustičnosti, zvuku, izrazu i ljepote svakog tona, te skladu, melodičnosti, visine i jačine glasa njenog izvodjača. Sevdalinki bi laskavo godila dvorana, posvećena isključivo i u čast samo njoj, ali ona je, u to sam duboko uvjerena nepotrebna, jer je u genezi svoje skromne malenkosti našla, razvila i navikla na druga, manje upadljiva modena mjesta i nije u tome mnogo zahtijevna, to dobro znaju njeni izvođači, dajući i tako svoj prepoznatljivi pečat u amanet budućim pokoljenjima i generacijama. Ona traži širinu samo u svom zamahu. Sevdalinka naravno, treba da bude ukomponovana prostorno tj. u ambijentu, ali treba da bude još pažljivije, ako ne i najvažnije, vremenski izabrana! Za sevdalinku je od posebno velikog značaja, da se izabere i upražnjava u pravo Z V O N O vrijeme. Kada je pravi trenutak? Baš kao što neko cvijeće neće da odaje mirisa ili neće da se razvija, bilo da je na suncu ili da je u sjeni. Neće da raste, ako je zalijevate i dajete joj više vode, ili opet, neće da raste ni onda, kada je sušno vrijeme. Tako i za sevdalinku, trebaju i moraju biti zadovoljeni neki, samo njoj znani zakoni i kriteriji, a na vama je da otkrijete i razvijete taj istančani osjećaj ciklučnosti vašeg ličnog ´periodnog sistema´, i vremena upražnjavanja sevdaha i sevdalinke. Potpuno je sigurno da ćete uspjeti u tome! Sevdalinka se sluša sa žudnjom, pjeva rijetko nasamo, češće ili u pravilu - u društvu! Najčešće je to u večernjim satima kada počinje prelazno vrijeme opuštanja poslije svih tjelesnih stresova i napora učmale monotonije radnog dana. Onda se približava vrijeme akšamluka, vrijeme sevdalinke. Sevdaha. Vrijeme, kada noć smjenjuje dan. Kada noć požuruje mjesec, da težinom svoga tijela žurno odgura dan i umorno sunce natjera da zađe iza prvih obronaka. Da onda mjesec svježinom svoga hladnog svjetla napoji umorne duše, oživi uvehlo bilje sasušeno dnevnom žegom, da svojim zanosnim mirisima, uz razigranu pjesmu na tisuće cvrčaka, ispune i nestrpljivo razgale suha pluća prvog akšama. Da se tako rastjera jednoličnost dnevne more, sparine, žege i vrućine, jesenje magle, zimske hladnoće i sivila monotonije. Uvijek je isto. Najavljujući svoj dolazak, akšam izaziva nevidljivu radost, razdražljivo nestrpljenje, koje svi, sa skoro dječijim iščekivanjem predstojećeg zajedničkog sijela i druženja nestrpljivo iščekuju. Akšam počne polahko da pada, sa prvim sjenama i kada se u daljini začuje ezan i poznati glas mujezina. Sve više tamne sjene počnu da nadvladavaju, dok sigurnim tempom u potpunosti ne savladaju carstvo svjetla. Vrijeme sjena tek dolazi. Polahko, ali sigurno. Samo pokoja prilika na obali B R 3 S T R A N A rijeke, mora, u parku, pod debelim granama bagrema, u sjeni šimšira, mirisa badema, zagrljaju stabla kestena ili oraha iz djetinjstva, vinove loze, jasmina ili drugog omiljenog drveta zuri u tamu nestrpljivo očekujući prve tragove poznatog zvuka, pa da akšamluk počne sa željom, da mu kraja nema. Sve ste možda već doživjeli. Zato, sve i izgleda tako nestvarno. Lavež psa čuvara. Poznato lupanje cipela tvrdih potpetica pri žurnom hodu, koje vlasnika nose možda na prvi zakazani sastanak, tajnoj ljubavi, novoj sevdalinci i novoj temi u kojoj se jednom volješe dvoje mladih uz odzvanjajujuću klepu nanula cijelom đadom klizave i uglađene kaldrme, rastjerujući duhove tame iz nekad davnih strahova djetinjstva uz zveket sinđira rane posjete i klepet zatvaranja prozorskih kapaka, postepeno nestajući i umirući konačno negdje pri kraju ulice tamo negdje, iza ćoška. To je vrijeme, kad se sva osjetila i svi osjećaji istančaju i zategnu, do nekog neobjašnjivo određenog naboja. To je prvi znak. Onda čovjeku zasvijetle oči čudnim sjajem, baš kao kakav znak upozorenja, gdje iznad glava jasno piše, kao na visećoj ploči iznad ulaznih kapijskih vrata: "Stop, pazi, grizem, ne diraj!" Akšamluk može da počne! Harmoniko moja, Šerbo, Omere, Šukro, gdje ste? Sevdalinko moja i moj crni akšam-mrače... Skoro svaka sevdalinka svojom senzibilnošću i jačinom izraza tjera slušatelju kožu na onu ´tihu jezu´, poznatu samo sevdalijama, ali pronađe put i do onih najokorjelijih i najčvrstijih, a često natjera da se prolije i koja suza. Koliko je suza samo poteklo zbog nje? Samo o tome se može napisati cijela knjiga! Šta je suza poteklo, ne samom pjesmom kao takvom, već onom nevidljivom niti kojom ona prenosi poruku, doživljaj, osjećaj, stanje… 3 3 razočaranih, ostavljenih, ucvjeljenih, onih koji su u domovini, u tuđini, u nekom od ukradenih trenutaka samoće, kao i onima koji su u trenucima drugovanja, sreće, ali i tuge. Mnoge sevdalinke ne iskazuju samo ljubav, one često uz ljubav, u pozadini, kako to i biva u životu, iskazuju i drugu stranu, suprotnu od ljubavi. Sevdalinka tematski obrađuje ljubav. Ljubav se često iskazuje u pjesmama i prema omiljenim mjestima, gradovima, rijekama, trenucima. Objektu ljubavi, a on ne mora biti usmjeren i isključivo, jedino i samo voljenoj osobi. Sevdalinka tematski obrađuje ljubav, ali i zlu kob i nesreću kao nazaobilaznu propratnu pojavu nesrećnih ljubavi koja kao neizbježni produkt ´druge strane medalje´ u stvarnosti, nije zaobišla mnoge drage članove, nekada nadaleko poznatih i manje poznatih i sve malobrojnih familija. Često familija kojih više nema. Njih nema, ali - pjesma je ostala! Njih pjesma, kao čarolijom, oživi i prikaže u vremenu i prostoru. I, tako sevdalinka svojom neuništivom mudrošću nahrani i održi sebe i prisutne na životu, svojim pomenom o patnji poznatih ljubavi iz prošlih vremena, hraneći sve temom koja je nepresušna, definitivno vječna, a koju samo sevdah i pjesma sevdalinka može održati na životu. Sevdah je tipičan Bosancima-sevdalijama i meraklijama koji neizmjerno vole taj, posebno bosanski izražajni, moglo bi se slobodno reći - ljubavni melos, gajeći, njegujući i upražnjavajući ga, uzdižući ga u svakoj prilici, na svakom mjestu i na svakom kontinentu. Sevdah odaje Bosanca i Hercegovca, ne samo po mjestu geografske pripadnosti. ............ Nastavit će se..... Pripremila: Maida KulićVugdalić Šta je samo suza poteklo kod zaljubljenih, Z V O N O 1 . A P R I L 2 0 1 2 S T R A N A 3 4 O Bosanskoj školi Viktorije piše Sead Omerović Početkom devedestih godina prošlog vijeka, zbog agresije na Bosnu i Hercegovinu došlo je do porasta useljenika bosanskohercegovačkog porijekla u Australiji. U južnom dijelu Melbourna, inicijativa za formiranje škole na bosanskom jeziku je 1994. konačno urodila plodom. Škola je formirana pod okriljem VSL (Victorian School of Languages, www.vsl.vic.edu.au) koja je državna škola, ali u kojoj se za razliku od drugih škola nastava održava subotom. Tako da je bosanski jezik od 1995. godine, priznat u Viktoriji do 10. razreda.Škola je radila na tri lokacije (St Albans, Fountain Gate, Gipsland). Nažalost, poslije početnog elana, postepeno se smanjivao broj učenika i došlo je ukidanja pojedinih razreda, odnosno zatvaranja škola u St Albansu i Gipslandu. Slična priča se ponavila u 2005. godini u zapadnom dijelu Melbourna u St Albansu, gdje poslije kratkog prekida, škola ponovo počinje sa radom, također sa 6 razreda. U Geelongu škola je počela sa radom 2002. godine, a u 2006. se povećava broj učenika i po prvi put se formiraju dva razreda. Prije dvije godine, osniva se jos jedan razred na novoj lokaciji u zapadnom dijelu grada, u Galvin Parku. Ove godine u Viktoriji nastava na bosanskom jeziku se održava na četiri lokacije, u 11 mješovitih odljeljenja, sa preko 180 učenika. Ipak, presudni događaj za opstanak škole je predstavljalo priznanje bosanskog jezika kao izbornog predmeta u 11 i 12. razredu, čime je simbolično zatvoren krug. Nakon dugogodišnjih pokušaja bosanski jezik je priznat kao VCE predmet (Victorian Certificate of Education) sredinom 2004. i u 2005. Veliki preokret prestavljalo je premgodini učenici su po prvi put imali priliku da ješatanje škole iz Fountain Gate (gdje su izaberu bosanski jezik (dosadašnji ispiti i krajem 2003. godine bila samo 4 učenika) u program rada "Study design" nalaze se na Dandenong North gdje se početkom 2004. stranici http://www.vcaa.vic.edu.au/vce/ godine formira 6. razreda sa preko 100 studies/lote/bosnian/bosnianindex.html ). učenika. Potrebno je istaći da je veliki uspjeh to što je bosanski jezik priznat kao izborni predmet u srednjim školama na nivou cijele Australije, osim Queenslanda, jer oni imaju nesto drugaciji školski sistem. Ovom prilikom želio bih istaći najmnje tri razloga za zadovoljstvo: 1. Mogućnost da kroz školske institucije učenici uče o BiH, njenoj bogatoj tradiciji i kulturi i tako očuvaju veze sa zemljom porijekla. Obavezne teme u 12. razredu uključuju istaknute historijske ličnosti i događaje, bosanskoZ V O N O B R 3 S T R A N A 3 5 hercegovački film, festivale, turističke atrakcije BiH, sport, itd. 2. Bosanski jezik je ravnopravan izborni predmet u 11. i 12. razredu. Uspijeh iz bosanskog jezika se računa u ukupan zbir bodova. Poznato je da vlada stimuliše učenje stranih jezika tako da svim učenicima koji polože strani jezik u 12 razredu dodjeljuje dodatne bodove koji su važni za upis na fakultet. 3. Najnovija istraživanja iz oblasti učenja potvrđuju prednosti učenika koji studiraju više jezika, čime se direktno doprinosi razvijanju novih intelektualnih procesa i načina razmišljanja, kao i boljem poznavanju engleskog jezika. (pogledaj link http:// www.education.vic.gov.au/studentlearning/ teachingresources/lote/research.htm Prvu generaciju bosanskih maturanata 2006. godine sačinjavali su učenici iz Viktorije (52) i iz Južne Australije (5 učenika). U 2007. godini broj učenika u Adelaidu se povećao na 14, dok je u Viktoriji došlo do znatnog opadanja, tako da je nastavu pohađalo 26 učenika u 12. razredu. U 2009. godini bosanski jezik je položio i učenik sa Tasmanije. Šest godina nakon uvođenja jezika, broj učenika iz cijele Australije koji rade bosanski kao izborni predmet, u 12 razredu varira izmedju 20-30. Svi znamo da ima puno više potencijalnih kandidata, ali..... Ohrabrujuće vijesti dolaze iz Sidneja (New South Wales) Z V O N O o priznanju bosanskog jezika u program državnih škola od 7-10. razreda. U Viktoriji (Melbourne i Geelong) Udruženja nastavnika iz Bosne i Hercegovine koordinira rad sve četiri škole. Osim zajedničkih sastanaka i izrade nastavnog plana, Udruženje je u proteklom periodu postiglo zavidne rezultate, od kojih bih izdvojio slijedeće: Organizacija zajedničkih priredbi, maturskih večeri i podjela nagrada najboljim učenicima. Prvi zajednički izlet učenika iz sve tri škole koje su geografski udaljenje i preko 100 km. Posjete istaknutih ličnosti (novinari, sportisti, muzičari, pjesnici) iz BiH i Australije, od kojih treba istaći gospodina Vehida Gunica i rahmetli Omera Pobrica. Pripremanje i izdavanje prvog udžbenika za učenike i nastavnike od 1-3 razreda. Učešće učenika Bosanske škole na raznim manifestacija (npr. nedavno na Tribini o Srebrenici) Sead Omerović 1 . A P R I L 2 0 1 2 S T R A N A 3 6 Premier’s Harmony Dinner Premijerova harmonična večera ( Premier’s Harmony Dinner) održana je u čast multikulturalizma i Dana harmonije ( Harmony Day) 28.03.12. u predivnom objektu i ambijentu na lokaciji Bicentennial parka u Sidneju. Bosanska etnička škola se sa velikom radosču odazvala pozivu domaćina Premijera Novog Južnog Velsa, gospodina Barry-ja O Farrell-a ( MP) i njenim najvećim bogatstvom. Svi gosti u sali, kojih je bilo otprilike oko šest stotina su bili čvrst dokaz tome, jer su svojom osobenošću i različitim porijeklom predstavljali Australiju u malom. i Ministra za državljanstvo i zajednice, gospodina Viktora Dominella. Naši predstavnici su bili Senada Hurić, Elvis i Maida Vugdalić. plemenito, nego i pametno, jer se na njemu zasniva budućnost ove zemlje, dok je Ministar naglasio da je njegov otac bio vojni bjegunac i zbog toga proglašen državnim neprijateljem svoje zemlje, a on njegov sin je danas Ministar i ponosno govori o svom porijeklu i to je ono što Australiju čini jedinstvenom zemljom, koja svim emigrantima nudi drugu šansu u životu. Večer je obilovala šarolikim sadržajem, koji je prvenstveno slavio Australiju kao multikulturalnu zemlju. Ovaj aspekt njenog bitisanja je istaknut i nekoliko puta prozvan Z V O N O Nekoliko govornika, medju kojima ističem, gospodina Stepana Kerkyashariana ( predsjednik CRC), gospođicu Petu Jane Madam ( spiker na informativnom programu SBS-a), te naravno domaćine Premiera O Farrell i Ministra Dominella, su podijelili sa nama svoje lične priče, osvrnuvši se na prošle generacije, koje su došle u ovu zemlju trazeći bolju budućnost, bolji život, mir, šansu za obrazovanjem. Premijer je istakao da je ulagati u multikulturalizam ne samo humano i B R 3 S T R A N A Sve ove dirljive priče bile su protkane predivnim tačkama programa, opet multikulturalnog, od Flamengo plesa, indijskog tradicinalnog plesa, pa do impresivnog Bian-a Liana u izvodjenjukineske promjene lica. Z V O N O 3 7 Premijer Novog Južnog Velsa, gospodin Barry O Farrell sa predstavnicima Federacije škola zajednica Novog Južnog Velsa Ministar za državljanstvo i zajednice, NSW gospodin Viktor Domineli sa predstavnicima Federacije škola zajednica Novog Južnog Velsa 1 . A P R I L 2 0 1 2 S T R A N A 3 8 Elvis Vugdalić, Albert Vela Predsjednik NSW Fedracije škola zajednica, Maida Kulić Vugdalić Ministar za državljanstvo i zajednice, NSW gospodin Viktora Dominelli sa Maidom Kulić Vugdalić i Senadom Hurić Maida Kulić Vugdalić, Petu Jane Madam ( spiker na informativnom programu SBS-a), Senada Hurić Predstavnicima Bosanske škole će ova večer zasigurno ostati dugo u sjećanju, jer je uživanja bilo na pretek, od inspirativnih govora, odlične hrane, interesantnog programa do predivnih razgovora i razmjenjivanja iskustva sa domaćinima, članovima drugih zajednica, koordinatorima i nastavnicima iz različitih škola jezika i drugih pojedinaca. Zasigurno, multikulturalizam je naljepši mozaik, koji u Australiji postaje iz godine u godinu sve veći i veći, a i Bosanska etnička škola u sklopu naše zajednice je dio njega i zbog toga se trebamo ponositi. Maida Kulić Vugdalić Z V O N O B R 3 S T R A N A 3 9 Maida i Senada sa predstavnicama iz zajednica Koreje Leba Lasika Tongan Community Š.Z. Ms Leba Lasika, could you please tell us basic information about your school? L.L Our School is the Tongan Community Language School. Tongan and Fijian is taught to Native speakers and anyone interested in learning the languages, culture and arts.It is located in the basement of Marrickville West Public School. Operates only during the school terms.Classes are held on Saturdays from 9.30 a.m. to 11.30 a.m. Š.Z. Why is important that students who were born in Australia learn the language of their origin? It is important because we should give the big windows of opportunities to our future Australian children, for them to have connection to their identities through learning their languages, cultures, arts. Our languages are some of the minority languages but our students are very proud to show case their natural skills through their cultural dances, singing and art work. Perhaps this is the strength of our students that has to be recognised and minority languages could be a subject to be included in the teaching of Pacific Island students (PIs) students in schools. Š.Z. Could you give an example of positive impact of your school on the students? L.L.One of our ex-students represented Z V O N O NSW in the under 12 Shotput in 2003 school. Twin brothers represented NSW in the Primary Premier Rugby 2005 In 2004 first Pacific Islands student to receive the Citizen Award at Tempe Public School. In 2006 second Pacific Islands student to receive the Citizen Award at Tempe Public School. Our school provides work place experience for high school HSC students. They are able to do work experience at our language school. One of our ex-students is a trained language school teacher and is doing Diploma in Early Child Care. We are having a Charity Queen representing our School at the Bula Festival in May. We have 0-5 Play Group that meet and interact in the language during Saturday as well. Our School is doing so much on the ground. Š.Z.Thank you for sharing your school teaching experience with us. Elma Husić 1 . A P R I L 2 0 1 2 S T R A N A 4 0 Za svoj rad je dobila više nagrada i priznanja. Njene pjesme i priče su našle mjesto u čitankama, školskoj lektiri i prevođene su na druge jezike. Nasiha Kapidžić-Hadžić je rođena 1931. godine u Banja Luci. Kao profesor književnosti radila je u Banjalučkoj gimnaziji, a kasnije je bila urednik u Obrazovnom i Dječijem programu RadioSarajeva, te urednica biblioteke „Lastavica“ u izdavačkoj kući „Veselin Masleša“. Z V O N O Najpoznatije knjige za djecu su: Maskenbal u šumi, Skrivena priča, Kad si bila mala, Od tvog grada do mog grada, Glas djetinjstva, Vezeni most i druge. Pisala je i dramske igre za djecu: San o livadici, Loncipunum čudan grad. Njene pjesme spadaju u najbolje zbirke dječije poezije. Pjevaju o suncu, mjesecu, ljudima, cvijeću, proljeću, pticama... Umrla je u Srajevu 1995.godine B R 3 S T R A N A 4 1 Vezeni most Kad jednom dođeš u grad od lišća da budeš najdraži gost, vidjećeš kako obale travne na ruci drže most. Most vezen žicom svilenom, tankom, u sedam boja tkan; ogledalo mu zelena rijeka , a ukras sunčan dan. Vjetar ga njiše ko voda čamce, svezane u plićaku; rojevi svitaca nad njim se pale, pa blista i u mraku. A pod njim čudni okrestar ljeta, s dva cvrčka u duetu, oglašava se svake noći, ljepši od svih na svijetu. Divnim ga šumom slave vrbaci prepuni malih snova; niko mu nije pjevao ljepše od bijelih bagremova. Kad nam dođeš u grad od lišča da budeš najdraži gost, preći ćeš i ti korakom lakim vezeni, vitki most. Nasiha Kapidžić Hadžić Z V O N O 1 . A P R I L 2 0 1 2 S T R A N A 4 2 Evo i analiza pjesme Kako si doživio/ doživila ovu pjesmu? ________________________________________ Gdje se stiže preko ovog mosta? ________________________________________ Kakav je to most? ________________________________________ Od čega je napravljen? ________________________________________ U čemu se ogleda, a šta ga ukrašava? ________________________________________ Čime ga slave vrbaci? ____________________________________________________ Ko mu pjeva? __________________________________________________________ Mosta je na rukama trava-nestavaran most U sedam boja tkan-sačinjen od duge Zašto pjesnikinja u poljednjoj strofi kaže: Preći ćeš i ti korakom lakim vezeni, vitki most _____________________________________________________________________ Kako ćeš preći taj most?_________________________________________________ Grad od lišća – da vidiš ________________________________________________ Najdraži gost- takav da budeš ___________________________________________ Vjetar ga njiše ko voda čamce-to da osjetiš _________________________________ Naslikaj most onako kako si ga doživio / doživila. Ako želite radove pošaljite na adresu škole, najbolji radovi će biti objavljeni u sljedećem broju. Z V O N O B R 3 S T R A N A 4 3 Moja slika mosta Most Nacrtao/ Nacrtala Ime i Prezime________________________________________ Potpis_______________________________________________ Pripremila Z V O N O Senada Hurić 1 . A P R I L 2 0 1 2 S T R A N A 4 4 Nije sramota pasti, sramota je ne dići se.. Pohiti polahko..Bez ikakve Hiće. Blago onom ko zna da ne zna, a hoće da zna. Složna braća dvore grade , a nesložna i stare razgrađuju. Z V O N O B R 3 S T R A N A 4 5 Duge uši, kratak rep, krzno mi je mehko, volim mrkvu i salatu, a zovem se... Z _ _ Ima brkove, dedo nije. Mlijeko pije, dijete nije. To je m _ c _ . Mal' sam, nisam velik, ni previše snažan, ali svoju kuću nosim i pravim se važan. Zovem se _ _ ž, oboji me. Šap, šap, šaponja, Zub, zub, zubonja, trb, trb, trbonja, brund, brund, brundonja. Ide šumom, njuši, gleda, ima li negdje meda. Pripremila Elma Husić Z V O N O 1 . A P R I L 2 0 1 2 S T R A N A 4 6 Gramatika bosanskog jezika Nemoj bježati, zajedno ćemo učiti i pamtiti, nije teško. Riječca li Vrlo često se riječca izgovara pogrešno kao riječica. Šta riječ? Riječ je skup glasova (slova). Riječ je jezička jedinica. Nepromjenjivu vrstu riječi kojom se iskazuje emocionalni i iskustveni stav govornika prema onome o čemu se govori nazivamo riječcama, česticam ili partikulama. Upitna riječca li nam služi kad želimo nešto provjeriti, saznati, utvrditi: Da li je ovdje dolazio jedan omanji čovjek u plavom kaputu? Riječcu li nazivamo UPITNOM i ona nam uglavnom pomaže u postavljenju pitanja. Je li ovo tvoja knjiga? Hoćeš li da ti ja nacrtam cvijet? Je li Amar ustao? Je li ti znaš moj broj telefona? Osim upitne riječce li postojii potrvrdna riječca da. Da li čitaš knjige? Da li ovuda mogu stići do škole? Z V O N O B R 3 S T R A N A 4 7 Upamti Riječca li piše se odvojeno od glagola, ali se izgovara zajedno sa glagolom uz koji stoji. Riječca LI se odvojeno piše još i uz potvrdnu riječcu DA. Zadatak Pronađi riječce ( NE , LI i DA) u tekstu i podvuci ih. Je li ovo tvoja mačka? Ne nije to moja mačka. Mislim da je to mače moje drugarice Adise. Zašto li onda tumara samo po tuđem dvorištu? Ne znam, vjerovatno je zalutalo. Znaš li gdje stanuje Adisa? Nisam sigurna da znam u kojoj kući Adisa živi. Hoćeš li sutra doći u školu? Nemoj zakasniti. Jesi li obavijestila Almu da i ona dođe? Nisam imala vremena.Je li treba da ponesemo svoju najdražu igračku? Ne trba. Znaš li da će biti puno djece. Senada Hurić Prvi rječnik bosanskog jezika Znaš li da je prvi rječnik tursko bosanskog jezika napisao Muhamed Hevaija Uskufija. Rođen je u mjestu Dobrnja kod Tuzle 1601 godine a umro poslije 1651. Pjesnički pseudonim mu je bio Uskufi (Zračni). Ovim rječnikom Uskufi je udario temelje bosanskom jeziku. Uskufijev Bosansko-turski rječnik je najstariji južnoslavenski rječnik, štokavskog narječja u Evropi. U Tuzli je 1.3.2012 održana ekskluzivna promocija njegovog prvog izdanja. Urednici izdanja su prof.dr Svein Monnsland i prof.dr Ahmet Kasumović a recezent je bio prof.dr Josip Baotić. "Veoma je važno ukazati na stoljetnu tradiciju bosanskog jezika. Od izuzetnog značaja je objavljivanje prvog rječnika, koji predstavlja značajan događaj ne samo u historiji bosanskog, već i u historiji južnoslovenskih jezika. Hevaijev rječnik je vrlo važan spomenik u historiji bosanskog jezika", rekao je prof. dr Svein Monnsland. Elma Husić Z V O N O 1 . A P R I L 2 0 1 2 S T R A N A 4 8 Nacrtaj desnu stranu crteža i oboji ih Z V O N O B R 3 S T R A N A 4 9 Igramo se ! Poveži svako dijete s igračkom s kojom se igra. Na kraju sve oboji. Pripremila Maida Kulić Vugdalić Z V O N O 1 . A P R I L 2 0 1 2 S T R A N A 5 0 Spring Searching trough my silver colection of memories, Hoping to find You, Because all the sweet presentiments You gave me, Still tremble in my chest. It is not important where we are, Untill the same blue sky is above us, Because my love, made from trepidation, Will find the right way. The trails lead me, without any fear, To the spring of Your soul, Because my soul floates eqzactly there, On the pure water of tranquility. Maida Kulić Vugdalić Z V O N O B R 3 S T R A N A 5 1 Radio programi na bosanskom jeziku Subscribe to the Bosnian Podcast http://www.sbs.com.au/podcasts/yourlanguage/bosnian/ Ponedjeljkom od 14 do 15 sat na 97,7 fm Day Monday Program Bosnian Time Analoge 02:00 - 03:00 pm 97.7fm Digital SBS Radio 2 Bošnjački radio Most subotom od 16 do 18 sati na FM 98,5 Radio program na bosanskom jeziku Wollongong , petkom naveče od 21 do 22 sata 2 Vox FM 106,9 Ciljevi magazina Promocija obrazovanja, bosanskog jezika i kulture Upoznati učenike, roditelje i prijatelje BiH, bosanskog jezika i kulture sa radom škole Ukazati na pozitivna kretanja u bosanskoj zajednici u Australiji, BiH i svijetu Razvijati kod pripadnika BiH zajednice samosvjesnost o vlastitim vrijednostima i mogućnostima kako pojedinaca tako i zajednice Razvijati privrženost principima australskog demokratskog društva Njegovati i produbljivati veze sa BiH, motivisati mlade ljude da istražuju i upoznaju mjesta iz kojih dolaze njihovi roditelji i da ta saznanja dijele sa ostalim pripadnicima zajednice Promovisati neophodnost obrazovanja i zaposlenosti za sve Bosance kao preduslova za njihovu stvarnu ravnopravnost u australskom društvu i preduslova za kolektivni i individualni napredak Upoznati učenike i čitaoce sa istorijom BiH kroz sve periode njezinog postojanja sa posebnim osvrtom na događaje od '92 do '95, te obilježavanjem genocida u Srebrenici. Sakupiti istorijsku građu o nastanku i radu BiH zajednice u Sydney-u. Magazin je otvoren za priloge koji su u skladu sa clijevima i vrijednostima magazina i škole. Donacije za rad škole, kupovinu knjiga i održavanje školske bibilioteke kao i za magazin Zvono mogu biti uplaćene na račun: Bosnian Ethnic School Commonwealth Bank—Society Check Account No: 2424 10380685 Molim vas uplatnici naznačite namjenu donacije i kontakt detalje, da vas možemo obavjestiti o utrošku vaše donacije. Posjetite našu veb stranicu www.bes.org.au/english email:[email protected] Z V O N O 1 . A P R I L 2 0 1 2 Radio SBS u mjesecu aprilu obavlja konslutacije sa javnošću vezano za ispitivanje o novom rasporedu svojih programa. Glavne izmjene su napravljene još davne 1994 godine. Sa ovim konsultacijama i novim rasporedom programa bi se osiguralo da jezički programi oslikavaju potrebe današnje Australije. SBS radio Consultation webstranica pruža bazu za mišljenje slušalaca i članova zajednica. Posjeta SBS- ovoj stranici će biti jedan od najvažnijih pokazatelja vezanosti za SBS, interesa za nastavljanje ili proširenje jezičkih programa i utjecaće na formiranje novog rasporeda emitovanja programa. Posjetite stranicu www.sbs.com.au/consultation u periodu od 2. Aprila do 30 aprila i dajte svoj glas za SBS Radio program na bosanskom jeziku.
© Copyright 2024 Paperzz
