Godina IX. Broj 93 1. lipnja 2012. Cijena 3 kn REGIONALNI INFORMATIVNI MAGAZIN 50. obljetnica DVD-a Specijalna bolnica Krapinske Toplice Stubičke Toplice – turistička oaza sjeverozapadne Hrvatske 85 godina NK Gaj Mače – od drvenih vratnica do zagorskog nogometnog buma Jelena Lež – U čemu je tajna uspjeha Krapinskih mažoretkinja? Danijel Češnjaj – Kavaliri su nastali i opstali zbog ljubavi prema glazbi i zavičaju, to je naša tajna 45. godina Radija Hrvatsko zagorje Krapina ISSN 1848-0004 Radimir Čačić: Nedopustivo je da Zagorje bude nerazvijeno KONFEKCIJA KRAPINA Sinonim za vrhunsko muško odijelo Poduzeće KOTKA d.d. iz Krapine poznato je ime za kvalitetna odijela. Tvrtka je osnovana 1954. i jekom razvoja sva je pažnja usmjeravana zahtjevima inozemnog tržišta. Otvaranje automa zirane krojnice nastavak je znatnih ulaganja u tehnologiju i organizaciju rada, a sve u cilju da se tvrtku i radnike osposobi za vrhunsku kvalitetnu proizvodnju muške konfekcije. SINONIM ZA KOTKINU KVALITETU: kvaliteta je dobra kada se vraća kupac, a ne proizvod. SADRŽAJ impressum iz sadržaja: • Glavni urednik: Zvonko Franc • Urednički kolegij: Zdravko Mršić, Zlatko Vitez, Monika Briševac, Dunja Horvatin, Vlasta Krklec, Elvis Lacković, Tanja Gregurović, Stjepan Đukić Pišta, Snježana Ricijaš, Verica Jazbec Jačmenica 14 • Vanjski suradnici: Rajko Fureš, Mario Krog, Darko Fiket, Dražen Zetić, Stjepan Kralj, Nada Vincelj, Dragan Kušec, Tomislav Lež IVICA ROZIJAN • Fotograf: Za svaki sustav, pa tako i naš obrazovni, važno je kako motivirati učenika da izvučete iz njega ono što je najbolje u njemu. Moramo zaboraviti stare metode koje su se nekad koristile i težiti cjeloživotnom učenju. Dražen Zetić • Dizajn i oblikovanje: Hyper dizajn d.o.o. Telefon: 049 370 190; 091 372 66 55 E-mail: [email protected] 20 • Direktor Branimir Gregurović SLJEDEĆI BROJ GLASA ZAGORJA POTRAŽITE 1. SRPNJA 2012. Reč zagorskog muža - kolumna: Rajko Fureš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 KULTURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46-47 SPORT Tanja Gregurović, Klementina Cerovečki [email protected] VJESNIK d.d., Zagreb Slavonska avenija 4, Zagreb Svi tekstovi suradnika odražavaju osobna promišljanja autora i ne mogu se dovoditi u vezu sa službenim stavovima redakcije. Rukopisi se ne vraćaju. Članci i fotografije vlasništvo su uredništva i ne mogu se objavljivati bez dogovora s redakcijom. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA . . . . . . . . . . . . 16-21 ZAGORJE INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22-45 Zvonko Srečić: Od drvenih vratnica do zagorskog nogometnog buma . . . . . . . . 50-51 Jelena Lež: O čemu se radi?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52-53 • Marketing: • Grafička priprema i tisak: INTERVJU - Radimir Čačić: Nedopustivo je da Zagorje bude nerazvijeno. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 Vrijeme nade - riječ urednika: Zvonko Franc . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 GOSPODARSTVO Vetropak Straža - biser hrvatskog poduzetništva . . . . . . . . . . . . . . . . 8 ZARA - Mreža za razvoj poduzetnosti mladih – POM . . . . . . . . . . . . 10 Odvojeno mišljenje - kolumna: mr. sc. Zdravko Mršić . . . . . . . . . . . . 11 Otvorena automatizirana krojnica u KOTKI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 Ivica Rozijan - Konkurirajmo znanjem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 Pogled s Opatovine - kolumna: Zlatko Vitez . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 Glas srca - kolumna: Stjepan Kralj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 Vremeplov / Pjesnička riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 Muzeji Hrvatskog zagorja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49 • Nakladnik: Glas Zagorja d.o.o. Krapina, Ivana Rendića 15 AKTUALNO POD REFLEKTOROM NENAD DRNDIĆ Izviđaštvo pomaže mladim ljudima u razvoju društvenog, intelektualnog i duhovnog života kroz zabavu, druženje i putovanja. 25 Danijel Češnjaj - Jedni su Kavaliri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54-55 ZANIMLJIVOSTI POVRATAK SUNCU - Hiperaktivna djeca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56-57 Zagorski top 10 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58 Želimo vas potaknuti na razmišljanje - Klamidijska zaraza . . . . . . . . 59 Cvjetne kompozicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 KOZMETIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 TZ KRAPINA - Zeleni cvijet. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 SVJETSKI DAN ZAŠTITE OKOLIŠA - Povratak prirodi . . . . . . . . . . . 62-63 ZELENA ŠKRINJA ANAMARIA KLASIĆ Nadam se da će naši političari na vrijeme uvidjeti važnost ulaganja u znanost, obrazovanje i kulturu jer bismo na tom području mogli ostvariti značajne rezultate i mislim da potrebne ljudske potencijale i ambicije imamo. Dobri i loši susjedi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 Rascvjetani Stubaki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 Ivanjska krijesnica. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 Lipanj - Ivanščak - Klasen - Rožencvet. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 Pet godina projekta PTIČEK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 Iz drugog kuta - kolumna: Dražen Zetić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 Poduzeće za komunalne djelatnosti Preko 50 godina s vama • distribucija vode • groblje • tržnica • uređenje zelenih površina • čišćenje ulica • odvoz smeća • parking • odvodnja Tel: 049 382 700 fax 049 382 709 e-mail: [email protected] GLAS ZAGORJA broj 93 www.krakom.hr 3 INTERVJU 01. LIPNJA 2012. Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade RH i ministar gospodarstva Razgovarao Zvonko Franc Okolnos su htjele da sam s prvim potpredsjednikom Vlade RH i ministrom gospodarstva Radimirom Čačićem razgovarao na sam dan kad je predsjednik Vlade RH u javnos najavio da će za novog ministra pomorstva, prometa i infrastrukture predloži župana Krapinskozagorske županije. Hoće li sad konačno i Zagorje dobi svoju priliku za razvoj kad ima prvog potpredsjednika Vlade i ministra jednog od najvažnijih ministarstva, uvjeren sam da više uopće nije pitanje. Ono što jest najzanimljivije pitanje, ponajprije u poli čkom smislu, je kako će se razvija poli čki odnosi između SDPa i HNS-a u našoj trećoj izbornoj jedinici gdje je do sada HNS bio prva poli čka snaga. Hoće li tako osta ? Nije li Hajdaševo imenovanje ministrom zapravo Milanovićev strateški „napad“ na HNSovu utvrdu? Prosudit će vrijeme. Uz to pitanje, s gospodinom Čačićem dotakao sam se mnogih drugih zanimljivih tema poput suradnje s Rusijom na području gospodarstva, pitanju ukidanja općina, izvozom vode za na u kao i projekata od životne važnos za Zagorje. U predizbornoj kampanji jednom ste prilikom izjavili da Zagorje ima najgore ceste i da je to strašno i nedopus vo. Možemo li očekiva konačno, realizaciju brze ceste koja bi spojila dva autoputa te omogućila razvoj ovog istočnog dijela županije? Ta cesta je u programu koalicije i neupitna je njezina realizacija, a dinamika bi trebala bi ubrzana. Imenovanje župana Siniše Hajdaša Dončića za ministra pomorstva, prometa i infrastrukture tome će samo pridonije . Dakle da, ta cesta ide sigurno. Bili ste prije nekog vremena u Rusiji. Rusija je ogromno tržište koje je hrvatsko gospodarstvo na neki način izgubilo raspadom Jugoslavije. Postoje li neki konkretni projek i kakve su mogućnos jače prisutnos na tom tržištu? Rusija je izvanredno tržište za Hrvatsku. To su ta takozvana meka tržišta zemalja u razvoju ili razvijenijih zemalja s visokom stopom nacionalnog dohotka, ali koje, kao što je Rusija, svoj bruto nacionalni proizvod baziraju primarno na nekim segmen ma poput energeke. S druge strane, na širokom polju proizvodnje i tehnologija, oni su još uvijek u nekoj mjeri ili barem u nekim segmen ma u m proizvodnjama iza našeg gospodarstva i tu se otvaraju velike mogućnos ulaska Hrvatske na rusko tržište. Na primjer, to je brodogradnja, građevinski sektor, drvna industrija… U m područjima mi smo još uvijek ispred njih, i to dosta ispred. I tu postaje ozbi- Nedopustivo je da Zagorje bude nerazvijeno Trenutkom ulaska u EU se ništa neæe dogoditi od danas do sutra, ali je istina da trenutkom ulaska, svaki potencijalni investitor dobiva potpunu sigurnost da pravni okvir više nije hrvatski nego je europski. 4 GLAS ZAGORJA broj 93 INTERVJU ljan prostor za nastup na tom tržištu, s obzirom na to da mi svega 20% našeg uvoza, uglavnom energije iz Rusije, pokrivamo našim izvozom, dakle imamo ogroman debalans. Ono što predstavlja veliki hendikep za ponovni ulazak naših tvrtki na rusko tržište nakon raspada Jugoslavije je činjenica da više ne postoje veliki klasteri poput Ingre ili Astre koji bi mogli konkurira velikim inozemnim tvrtkama koje također žele zauze rusko tržište. No, s jednim ozbiljnijim pristupom i taj se hendikep može anulira . Iz razgovora koje sam imao s ministrima energe ke i kriznih stanja vidljive su velike pretpostavke za intenziviranje gospodarske suradnje, jer bez obzira što u Rusiji prevladava tržišna ekonomija, državni utjecaj u privredi je još uvijek izuzetno važan, posebno u području brodogradnje i infrastrukture. Zaključno, otvara se jedan ozbiljan prostor za suradnju ako ga uspijemo prepozna i realizira . 01. LIPNJA 2012. jesen i nadam se da će se Hrvatska naći uključena u njega. Velika tržišta i mogućnost razvoja gospodarske suradnje predstavljaju i mnoge islamske zemlje, poput Katara, Saudijske Arabije, Kuvajta… Zemlje su to bogate na om, koje Hrvatska nema, a s druge strane siromašne vodom koje Hrvatska ima po količinama na vrhu ljestvice europskih pa i zemalja svijeta. Postoji li realna mogućnost zamjene vode za na u što je najavljivala HDZ-ova koalicijska vlada? Najava koju smo čuli zadnjih dana prošle vlade, je nešto o čemu sam ja govorio 2003. u Nici na kongresu o vodama. Od tada je prošlo 8 godina, a da o tome Zamjena vode za na u strateški je i ogroman projekt i on će se realizira prije ili poslije, jednostavno zato što Hrvatska ima jedne od najvećih europskih i svjetskih rezervi prvorazredne pitke vode. jekt izvoza vode, kontrolu prepus mo privatnim inicija vama velikih stranih mul nacionalnih kompanija. Kao što država ima kontrolu nad na om, plinom, rudama, ima i nad vodom, dakle, da – Hrvatska mora i zadržat će kontrolu nad svim svojim resursima. No oni se mogu i trebaju koncesionira . Sami projek , realizacija projekata, trebala bi se financira privatnim kapitalom, a na državi je da ih potakne. Vidjet ćemo u kojem smjeru će to ići. Naš najveći potencijalni potrošač su defini vno arap- Hrvatska počesto žrtvuje svoje interese zbog interesa većih igrača. To se mora promijeni ! Svojevremeno, postojala je ozbiljna mogućnost da se Hrvatska uključi u veliki ruski energetsko-infrastrukturni projekt Južni tok. Da, Južni tok je bila velika mogućnost za Hrvatsku koju smo, nažalost, odbili. Ne ulazim u razloge, ali očito da je to bila neka geopoli čka igra u kojoj smo mi, naravno, svoje interese žrtvovali zbog interesa većih igrača. Mislite na Sjedinjene Američke Države koje Hrvatsku promatraju kao svoje interesno područje i ne žele neku veliku rusku prisutnost na našem području? Naime, primije o sam da je uoči i za vrijeme kao i nakon Vašeg posjeta Moskvi, američki veleposlanik James Foley imao nekoliko istupa u kojima je kri zirao Hrvatsku zbog neotvaranja američkim inves torima i inves cijama? Ja sam siguran da gospodin Foley kad je govorio o otvaranju Hrvatske prema nitko ništa nije govorio do 2011., kad se netko sje o da bi to bio dobar gospodarski koncept i da bi ga bilo dobro obnovi . Da, to je jedan vrlo zanimljiv gospodarski koncept, strateški ogroman projekt i on će se realizira prije ili poslije, jednostavno zato što Hrvatska ima jednu od najvećih europskih i svjetskih Kako ćemo iskoris 2 milijarde eura iz EU fondova ako ne znamo ni par sto na milijuna? To je strašno! inves torima i inves cijama nije mislio samo na Amerikance. On je pozivao na ukupno otvaranje prema inves torima i u tom smislu, naravno da je za Hrvatsku više nego zanimljiv projekt Južnog toka. I to ne u ovom njegovom lateralnom, bočnom odvojku gdje bismo mi bili samo opskrbljivani, nego ovom centralnom gdje mi onda imamo i jednu stratešku ulogu i, naravno, značajan novac od tranzitnih pristojbi za sav taj energetski kapacitet koji ide dalje prema zapadnoj Europi. Mogu potvrdi da je taj razgovor i mogućnost ponovno otvorena o čemu će Rusija odlučiva na mni tržišni prostor za korištenje i povećanje svojih kapaciteta u nekretninama. Ne postoji ni jedna zemlja EU od ovih novijih članica koje su ušle u EU, a da se njezine nekretnine nisu u roku od pet godina udvostručile i povećale vrijednost. To je jedna jednostavna računica i poruka. Ulaganje u nekretnine u Hrvatskoj, a naročito na jadranskom prostoru je pametan i siguran potez. Ja ne sumnjam da ćemo 1. srpnja 2013. godine ući u EU, a tada već zadovoljavamo pravni okvir, dajemo pravnu sigurnost koja je inves torima na prvom mjestu kriterija prilikom odluke o inves ranju u neku zemlju. Is na, trenutkom ulaska Hrvatske u EU se ništa neće dogodi od danas do sutra, ali je is na da trenutkom ulaska, svaki potencijalni inves tor dobiva potpunu sigurnost da pravni okvir više nije samo hrvatski nego je i europski. Ono što za Zagorje predstavlja ozbiljan problem, a situacija nije bolja ni u Hrvatskoj u cjelini, jesu nesređeni imovinsko-pravni odnosi i s druge strane velika parceliranost zemljišta koje je potrebno okrupni da bi se uopće mogle stvori ozbiljne pretpostavke za nekakvo bavljenje poljoprivredom. Hoće li se i po tom pitanju nešto učini ? Postoje neki primjeri lokalnih zajednica koje sufinanciraju katastarsko i gruntovno sređivanje imovinsko-pravnih odnosa. Vlada će uz podršku europskih fondova snažno ulaga u to, ubrza te procese. To je najveća prepreka ulaganju i prostor za korupciju, jer naravno, ako nemate čiste vlasničke odnose, nijedan ozbiljan inves tor, osim špekula vnog kapitala ne želi ulaga . Stalno slušamo o velikim sredstvima iz europskih fondova i s druge strane o nesposobnos ili nemogućnos Hrvatske da ta sredstva povuče za realizaciju razvojnih projekata. U čemu je problem? Ovog trenutka imate situaciju da je prosječno korištenje fondova ispod 25%, dakle ni četvr nu ne koris mo, a na nekim fondovima je taj postotak 2-3%. Kapacitet države je u tom području apsolutno bijedan, nikakav, organizacija, spremnost, dinamika… Jedini koji to uspijevaju pra gotovo u cjelini su lokalne zajednice, dakle samo onaj mali dio koji je ostavljen općinama, gradovima, županijama je koliko-toliko iskorišten i to prvenstveno na području sjeverozapadne Hrvatske. U hrvatskim razmjerima najjača je Varaždinska županija, Istra, Međimurje, Zagorje, Osijek. Zanimljivo je to da lokalne samouprave imaju bolje rezultate nego što to ima država. Tu će se mora dogodi dra- rezervi prvorazredne pitke vode. Dakle, govorim o kraškoj vodi, prvorazrednoj vodi koju bismo vodovodima i brodovima mogli izvozi . To je projekt na kojem treba ozbiljno poradi . Hrvatska će zadrža kontrolu nad svim svojim resursima, a napose nad pitkom vodom Vi ste zagovornik slobodnog tržišta, bez prevelikog uplitanja države u tržište, no hoće li Hrvatska ipak zaš svoja strateška bogatstva i prirodne resurse? Ne bi bilo dobro da nad vodom, u slučaju da se realizira taj pro- ske zemlje, jer je tamo potražnja najveća. Na tom projektu će se radi sljedećih godina i ja očekujem da bi se krajem ove godine možda održala konferencija o toj temi na kojoj bi se zapravo zainteresirane zemlje obavijes le o mogućnos ma inves ranja u taj projekt. Kad govorimo o inves cijama bilo je dosta govora o važnos poslovne diplomacije. Hoće li se i u tom smjeru učini neki pomaci kako bi potencijalni inves tori znali da svoj novac mogu i u Hrvatskoj uloži i ostvari profit jednako kao i u drugim uređenim državama? To je jedna zanimljiva tema danas, jer kad pogledate, vi nemate danas sigurnost više ni u euru, ni u dolaru. Dakle, držite li nekakve vrijednos koje ste stvorili u novcu, veliko je pitanje da li ste ih sačuvali uopće. Sjećate se ove krize s frankom. Uvijek se reklo da su ulaganja u nekretnine dugoročno najstabilnija ulaganja. To je danas velika is na i dalje, a naročito je to velika is na za zemlje koje ulaze u zajednicu kakva je EU, jer ulaskom u EU državama se otvara ogro- GLAS ZAGORJA broj 93 5 INTERVJU 01. LIPNJA 2012. Što se če HNS-ove snage u KZŽ, dobro se zna tko je tko i što je što. Tako daleko nećemo ići. Zagorje ovdje ima prvog potpredsjednika Vlade. Pod mojim resorom su velika područja, sva energe ka, sve inves cije, sve ove škole koje će ići u izgradnju i obnovu, bolnice... Pod Sinišinim resorom su prometnice, željeznice. ma čne promjene jer ovo što sad koris mo je desetak, petnaest puta manje od onog što je pred nama. Ako nismo u stanju iskoris 100 do 150 milijuna eura, onda si možete misli kako ćemo iskoris prosječno oko 2 milijarde eura pred nama od 2014. Moramo strahovito diza sposobnost pripreme i realizacije projekata. Nema potrebe ukinu općine, nego decentralizira državnu blagajnu! U predizbornom vremenu često se spominjala decentralizacija. Je li Vlada odustala od nje zbog lošeg stanja budžeta ili se samo radi o odlaganju te važne promjene? Ide se intenzivno u tom smjeru. ...to znači i ukinuće nekih jedinica lokalne samouprave koje se ne mogu financira vlas m prihodima? Da. Ako ne ukinuće, onda svođenje na protokol kao što je to, na primjer, u Francuskoj. Francuzi imaju općine koje su čak i manje od naših. Ali su općinski načelnici volonteri, nemaju troškove, nemaju profesionalce u općini, imaju dan općine, imaju svog sveca... To je 6 nešto što je dalo jako dobre rezultate u ovom modelu usitnjavanja kojem smo svjedoci, dakle, ovoj mikrostrukturi koju smo formirali od 556 općina i gradova. Da, to su male općine, ali kad pogledate što se dogodilo u m malim općinama, vidite da se puno toga pozi vnog dogodilo, da se stvorio interes građana, da se stvorila želja za sudjelovanjem. Dakle, to ima svoje nega vne i svoje pozi vne strane. Ono što je važno napomenu je da bi ukupni trošak svih općina, kad bi sve općine u Hrvatskoj ukinuli bio 1% budžeta. Problem nije u broju lokalnih jedinica, nego u centraliziranoj državnoj blagajni. Sve je u rukama države. Kad ka- žem sve, mislim na 90% sredstava, a tek je 10% sredstava u rukama regionalne i lokalne samouprave, pri čemu samo grad Zagreb u h 10% drži udio od 40%, a ostatak županije, gradovi i općine. Ukidanje jedinica lokalne samouprave je strahovito precijenjena tema u smislu GLAS ZAGORJA broj 93 potencijalne uštede. Pravi problem je u tome da su oni prepreka u funkcioniranju gospodarstva, da oni svojom nesposobnošću, svojom sporošću ponajčešće ne po ču, nego koče realizaciju projekata. Događa se da potencijalni inves tor zbog velike birokra ziranos ponajčešće ne može realizira neki projekt već na prvoj razini, a ako ne na toj, onda stvari zapnu na županijskoj, a ako i to prođe, nailazi na državu. To se mora promijeni ili ćemo svi strada . HNS mora s otprilike 635 vijećnika doći do okvirno 800 i s nekakvih 26 načelnika i gradonačelnika do 35 Sljedeće godine održavaju se lokalni izbori. Kakve rezultate očekujete za HNS? Stvari su tu vrlo jasne kao i ciljevi. Mi moramo s otprilike 635 vijećnika doći do okvirno 800, dakle jedan ozbiljan pomak, i s nekakvih 26 načelnika i gradonačelnika do 35. To su naši ciljevi, to je prostor primjeren našoj snazi. Većina toga bit će realizirana na sjeveru jer je to poli čki udarni prostor HNS-a. Tu su ljudi koji krvavo zarađuju za kruh, koji nisu ovisni o državi. Nisu naučeni da država daje, i koji su se dokazali na konkretnim projek ma. Mislim da će otprilike od 35 INTERVJU do 40% realiziranih ciljeva bi na sjeveru Hrvatske. S obzirom na koaliciju sa SDP-om na državnoj razini, hoće li se ona ponovi i na lokalnim izborima? Svugdje gdje ćemo moći pos ći zajednički dogovor idemo zajedno, naravno ovisno o snazi na pojedinom prostoru. Važno je naglasi da je HNS u trećoj izbornoj jedinici bitno jači od SDP-a. Što se če HNS-ove snage u KZŽ, dobro se zna tko je tko i što je što Hoće li odlaskom župana KZŽ na ministarsku poziciju bi ugrožen HNS, s obzirom na to da se radi o veoma važnom resoru iz kojih bi se mogli pokrenu vitalni projek za Zagorje, što bi onda donijelo i popularnost SDP-u? Siguran sam da će Sinišino imenovanje ministrom pridonije što bržoj realizaciji h projekata. Mi trebamo te projekte, Zagorje ih treba i oni se moraju realizira. To su ponajprije državne ceste. To treba napravi . Što se če HNS-ove snage u KZŽ, dobro se zna tko je tko i što je što. Zagorje u Vladi ima prvog potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva. Pod mojim resorom su velika područja, sva energe ka, sve inves cije, sve ove škole koje će ići u izgradnju i obnovu, bolnice... Pod Sinišinim resorom su prometnice, željeznice. Nema razloga da ljudi sjevera Hrvatske strahuju da se neće vodi računa o njihovim interesima. Ja to jamčim. Velik broj vodećih članova HNS-a KZŽ imenovano je u središnja jela državne uprave. Vidite li nove ljude u HNS-u KZŽ koji će ih zamijeni i ojača stranku? U Zagorju će HNS sasvim sigurno mora ići na ekipu još mlađih ljudi. Makar se to dosta dinamiziralo u zadnje vrijeme jačanjem i osnivanjem novih stranačkih podružnica. Potrebno je vra snagu i pojača utjecaj u Krapini, te u onim općinama gdje je stranka bila na vlas . Prostor za jačanje i rast vidim ponajprije u članstvu HSS-a (i u manjoj mjeri HSLSa) koji je imao veliki prostor u poli čkom životu KZŽ, a koji je svojim propadanjem izgubio. Naime, prirodni prostor lijevog dijela biračkog jela HSS-a nije SDP koji ima svoju polarizirajuću ulogu, nego je to HNS, kao snažna stranka centra. U KZŽ se trenutačno za HNS stvara ona pozicija koju ima već godinama u Varaždinskoj županiji, a is procesi će se odvi i u Međimurskoj, Koprivničko-križevačkoj kao i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji gdje je HSS također imao snažne stranačke baze. Hoće li HDZ preživje ili? HDZ će preživje , no trebat će im dosta vremena da steknu kakav-takav ugled i vrate svoju poli čku snagu te osvoje nove birače. VRIJEME NADE – RIJEÈ UREDNIKA Zašto takav naslov? Otkrit ću vam na kraju, a prije toga želja mi je podijeli s vama par misli nastalih u petak 26. svibnja: onoć je već vrlo blizu. Pitanje koje mi se mota po glavi je – kakvo će sutra bi vrijeme? Mora bi pokosi travu. Dva vikenda su već prošla a da nisam uspio obavi taj posao koji me iskreno opušta. Uz miris pokošene trave, i p čice koje me pjevajući slijede čeprkajući po pokošenoj travi u potrazi za hranom, život izgleda baš čudesno. Sad se već pitate o čemu ovaj trabunja. I ja se to pitam. U zadnje vrijeme popularno je pisa o Titu, bravaru za čije vladavine su nam sva vrata bila otvorena, a na poseban način ona Lepoglave, P sva sredstva dopuštena, e to stvarno zah jeva snagu, volju, strast… Svaka čast ljudima koji se žele bavi poli kom. Treba ime želudac za to. Naravno, legi mno je postavi pitanje što to znači pobijedi . Ponekad su najveće pobjede u bi najveći porazi. Kako tko gleda na to. Čuo sam na dnevniku najavu novog ministra pomorstva prometa i infrastrukture, inače dosadašnjeg župana krapinsko-zagorskog, da ćemo plaća skuplju cestarinu. A kaj da drugo napravi jedan ministar kad mu firmama u ministarstvu prije bankrot? Bolje da povisi cijenu usluga i roba, nego da ode bankarima po skupi kredit kojega budu otplaćivale barem još tri-če ri generacije. Ovak 01. LIPNJA 2012. obrađujući svoju zapuštenu zemlju i da prežive. No što s onima koji nemaju zemlje? Oni mogu u nedostatku kruha jes kolače. No, ima i tu puno toga pozi vnoga. Kaj ne bi bile lijepe vide opet naše brege obdelane, pune goric, krav na paši, purane, v jesen posluša klopotece, zagorsku popevku pri kle ma, obdelana polja puna kuruze, pšenice, ječma, repe, posluša huškanje kad se ljudi ženiju, glede decu kak po poljima na ravljeju loptu…? Ja bi voli takvu sliku Zagorja v budućnos . Verjem da bi se onda našle pune sposobnih koji bi otprli i firme, izvozili naše proizvode pe celemu svetu…i da bi se onda med njimi našle pametnih i sposobnih ljudi koji bi poli ci vra li Vraèam se spet na deželo Narodi koji ne preziru zemlju i rad na njoj su uspješni narodi.Narodi koji su pak poèeli prezirati zemlju i bave se samo uslugama i lihvarenjem, ili kako se to moderno naziva – prodajom financijskih proizvoda, su u banani, kako je stanje recesije nazvao jedan politièar. Golog otoka, Stare Gradiške i raznih jama od Vardara pa do Triglava gdje su svoje kos ostavile suće muškaraca, žena i djece ubijene po Titovom nalogu. Popularno je pisa i o novom predsjedniku HDZ-a kojeg se izgleda svi boje. Čak i precednik Josipović Pravedni, koji se inače nikoga ne boji, upozorava da ga nitko ne bi smio podcijeni . O prvom potpredsjedniku Vlade RH, gospodinu Čačiću više uopće nije popularno pisa . Ako se već piše, poželjno je da to bude nega vno, jer ako ga čovjek pohvali, vrlo je moguće da će se zamjeri nekome, bez obzira na poli čku boju. O komu ili čemu onda pisa ? O novom predsjedniku HDZ-a Krapinskozagorske županije nesmem pisa jer se poznamo još iz srednjoškolskih dana, pa bi to bio sukob interesa. Napomenut ću ipak da mi je drago da je dobil šansu pokaza se čovjekom s vizijom koja more dones bolje sutra. nate kaj? Shva sam da uopće nije teško pobijedi jedanput u poli ci! Problem je kaj čovek v poli ke mora saki dan pobedi ili ga nema… A ima volju svaki dan se natjeca u borbi u kojoj su uglavnom Z bumo to odmah sad mi pla li pa možda naša deca ne budu morala još jenput spašava državne firme od bankrota. Ili bi se moglo naj bolje rješenje? Struja, voda i plin su već poskupeli i još da se samo tv pretplata poveća, moglo bu se dalje nastavi s kadroviranjem i pripremom za lokalne izbore 2013. leta. To kaj budu i svi trgovci digli cijene to ionak nije problem vlas jer, ljudi moji, mi živimo u kapitalizmu i vlast ne smije dira u slobodu tržišta. Pa vlast i služi tome da š slobodu tržišta, a ne da zaš narod koji je na izdisaju. ak je krenule, ministar financija bu zaprl još kojih 200-300 firmi, bez posla bu završile još par desetaka suća ljudi, ali ima jedna dobra stvar u svemu tome. Znate koja? Barem si tak mislim u svojem op mizmu – ljudi budu se morali vrnu zemlji ako budu hteli prežive . I tako dolazimo do zanimljivog povijesnog poučka koji kaže da se povijest ponavlja. Komunis čka par ja je ljude sa sela odvukla u grad, zatvorila u velike betonske ku je kako bi ih lakše kontrolirali da bi ih ta ista par ja, odnosno njihovi sljednici i nasljednici, u nedostatku vizije i znanja da riješe krizu potjerali natrag na selo da K GLAS ZAGORJA broj 93 Piše Zvonko Franc [email protected] njezin smisao i dostojanstvo. Da, zemljica je sućljećima hranila ljudski rod i dok god je zemljice, čovek se ne sme boja gladi i propas . Same treba ime volju tu zemljicu obdela. Narodi koji ne preziru zemlju i rad na njoj su uspješni narodi. Narodi koji su pak počeli prezira zemlju i bave se samo uslugama i lihvarenjem, ili kako se to moderni naziva - prodajom financijskih proizvoda, su u banani, kako je stanje recesije nazvao jedan hrvatski poli čar. za kraj, narodi i vlas koji ne preziru obitelj i život, imaju budućnost, a oni koji od obitelji delaju proizvod, njima prije propast. Ja se iskreno nadam da bu svaka par ja koja u Hrvatskoj dojde na vlast trajno ljude rala zemljici i obitelji. Ne veli se zabadava da je zemlja majka svih ljudi i ne čudi da je Bog, kak piše v Biblije, čoveka stvori od zemlje. Želim Vam ugodno čitanje Glasa Zagorja! Same da sutra bu lijepe vrijeme da s gnem pokosi travu! P. S. Vračam se spet na deželo – naslov je pjesme legendarnog slovenskog Ansamla Lojzeta Slaka. Genijalni glazbenici na čelu s Lojzetom, stvorili su vječne melodije kojima se rado vračam u sjećanju na svog oca. I 7 GOSPODARSTVO 01. LIPNJA 2012. Kad potpredsjednik Vlade RH i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić ustvrdi da je tvornica stakla Vetropack Straža iz Huma na Sutli biser hrvatskog poduzetništva, tada te rječi imaju veliku težinu. Naime, upravo je u nazočnos potpredsjednika Vlade RH Branka Grčića, županice Krapinsko-zagorske županije Sonje tropack Straže, generalni direktor tvornice Tihomir Premužak poveo je uzvanike u obilazak tvornice i remon rane peći koja je najveća ovogodišnja inves cija u tvornici. Impresioniran svime što je vidio i čuo, potpredsjednik Vlade Grčić ustvrdio je kako je Vetropack Straža svijetli primjer gospodarstva ove regije, ali i cijele Hrvatske. Peć 63 ima kapacitet od 320 tona stakla dnevno i pet proizvodnih linija, što zajedno s ostale dvije peći čini godišnji kapacitet tvornice oko 250 suća tona. – Vi ste naši saveznici koji trebaju donije bolje sutra, obra o se potpredsjednik Vlade čelništvu tvornice. Generalni direktor tvor- nice Tihomir Premužak naglasio je kako je ukupna vrijednost inves cije remonta peći oko 170 milijuna kuna. Ovim je projektom Vetropack Straža Borovčak, saborskog zastupnika Željka Kolara, dožupana Krapinskozagorske županije Anđelka Ferek Jambreka, predsjednika općinskog vijeća Rajka Jutriše i načelnika humske općine Zvonka Jutriše te brojnih drugih gos ju i uzvanika, 18. svibnja u Vetropack Straži svečano puštena u rad remon rana peć za proizvodnju bijelog stakla. Nakon što su se okupili brojni gos uz zvukove Limene glazbe Ve- Od zabijanja klina u travnju, do danas, završene su sve potrebne radnje i remont peæi priveden je kraju dva dana prije roka. Djelo je projektnog tima, svih radnika tvornice i kolega iz Švicarske. Ukupna vrijednost investicije je 170 milijuna kuna i u sljedeæih 11 godina osigurat æe se potrebna kolièina bijelog stakla za tržišta Vetropacka. napravljeno više važnih tehničkih poboljšanja koja će ima pozi vni utjecaj između ostalog, i na zaš tu okoliša – postrojenje će bi energetski učinkovi je, smanjit će se emisije stakleničkih plinova, poboljša kvaliteta staklene ambalaže i pos ći bolji radni uvje za zaposlenike koji izravno sudjeluju u proizvodnom procesu. Uz remont peći 63 bilo je i niz infrastrukturnih zahvata, rekonstrukcije niskog Tihomir Premužak, generalni direktor Vetropack Straže – Sam remont peći uspješno je prije roka priveden kraju, za ukupno 68 dana. U idućih 11 godina osigurat će se potrebna količina bijelog stakla za naša tržišta, jer je Vetropack jedini proizvođač staklene ambalaže u Hrvatskoj. Često nas pitaju hoće li bi novog zapošljavanja u tvornici, ali ovo je bio redovni remont i neće bi zapošljavanja iako imamo 800 zamolbi. Vetropack Straža sa svojim inves cijama, i sa svojim poslovanjem pokreće ovaj dio gospodarstva i na indirektan način zapošljava mnogo djelatnika. Moramo svi zajedno pokuša isprovocira čim više pozi vnih uspjeha. Zahvaljujem cijelom projektnom mu, svim zaposlenicima Vetropacka, kolegama iz Švicarske, našim kupcima i dobavljačima, jer ova inves cija potvrđuje da stvaramo bolje uvjete za proizvodnju. Branko Grčić, potpredsjednik Vlade RH i ministar regionalnog razvoja i fondova EU – Ono što sam prilikom posjeta Vetropack Straži čuo i shvao, je da je riječ o tvornici koja je u konkretnim detaljima primjer za Hrvatsku, snažna proizvodna tvrtka sa preko 70% izvoznog tržišta, koja zapošljava preko 600 ljudi što predstavlja veliki potencijal za općinu Hum na Sutli. Tvrtka koja je u prosincu prošle godine potpisala novi 5-godišnji kolek vni ugovor kojim su zaposlenicima zajamčena značajna prava. To je primjer moderne tvrtke kakve bismo u Hrvatskoj htjeli i biser je hrvatskog poduzetništva. Bilo bi dobro da imamo još 100 ovakvih bisera u Hrvatskoj. 8 GLAS ZAGORJA broj 93 GOSPODARSTVO 01. LIPNJA 2012. Piše Monika Briševac Sonja Borovačak, županica Krapinsko -zagorske županije – Vetropack Straža dokaz je da Hrvatska može i ima perspek vu, i kao što je rekao potpredsjednik Vlade, biser je hrvatskog poduzetništva. Šaljemo ovim putem pozi vnu poruku iz Krapinsko-zagorske županije, svjesni da bez jačanja gospodarstva i zapošljavanja ljudi, nema razvoja. Vetropack je tvrtka koja je društveno odgovorna, vodi računa o zajednici u kojoj djeluje, o svojim zaposlenicima i neki drugi u Hrvatskoj morali bi se ugleda u naš Vetropack. biser hrvatskog poduzetništva dijela proizvodne hale, nabavljeni su novi staklarski IS strojevi, kontrolni strojevi i uređaji za pale ziranje, obnovljena je energetska i elektroenergetska infrastruktura postrojenja i drugo. Inače, na tri staklarske peći i 11 linija jekom prošle godine proizvedeno je rekordnih 242,9 suća tona ambalažnog stakla. Cilj Vetropacka je zadrža vodeću poziciju GLAS ZAGORJA broj 93 na domaćim tržiš ma, uz jako regionalno učvršćivanje. O tvornici koja isporučuje svoje proizvode u sve države bivše Jugoslavije, a preko sestrinskih staklana prodaje i u sve druge europske zemlje, bilo je govora i u humskom Domu kulture, gdje je upriličen prigodni program. Okupljeni uzvanici mogli su uživa uz Moniku Šolman, Uršku Roškar i Ivanu Kindl i raznim delicijama. 9 ZAGORSKA RAZVOJNA AGENCIJA 01. LIPNJA 2012. Pripremile: Mirjana Jurman, Tamara Blažinić Papišta i Mirela Obadić, HZZ PS Krapina Projekt „Mreža za razvoj poduzetnos mladih – POM“ provodi se u okviru Opera vnog programa prekogranične suradnje IPA Slovenija-Hrvatska 2007.-2013. i djelomično je financiran sredstvima EU. Vodeći partner projekta POM je Fundacija za izboljšanje zaposlitvenih možnos PRIZMA, ustanova iz Maribora, a partneri na projektu su Zavod Republike Slovenije za zaposlovanje (OS Maribor, OS Celje, OS Ptuj, OS Sevnica), Hrvatski zavod za zapošljavanje PS Krapina, PS Čakovec, PS Varaždin i Zagorska razvojna agencija (ZARA). Projekt prekogranične suradnje, se provodi od travnja 2011. do ožujka 2013., ima za cilj ostvari uspostavu potpornog mehanizma za podizanje poduzetnos i prekograničnog sudjelovanja mladih, što će pridonije većem gospodarskom rastu i konkurentnos s obje strane granice. Projekt je namijenjen mladim nezaposlenim osobama do 30 godina staros početna stranica projekta POM Mreža za razvoj poduzetnosti mladih – POM Informiranje mladih o POM-u na Točki poduzetnos Krapina koje imaju minimalno srednjoškolsko obrazovanje i koje imaju poduzetničku ideju (kako bi kroz projekt poboljšali svoj poduzetnički potencijal, razvili poduzetnička i druga potrebna znanja za ak van nastup na tržištu rada i razvili svoju ideju), te poslodavcima – osobito malim i srednjim poduzetnicima. Do sada su u sklopu projekta provedene mnoge ak vnos – uspostavljena je web stranica projekta na adresi www.ipapom.eu na kojoj je uspostavljen i savjetodavni forum posebno za hrvatsku i slovensku stranu gdje su ponuđene teme o kojima svi zainteresirani mogu raspravlja , postavlja pitanja, itd.; kreirana je i virtualna učionica na domeni pom.znanjezaposao.net koja će se koris tokom programa osposobljavanja kao jedan od alata kroz koje će polaznici programa Promocija POM-a na Sajmu poslova u Krapini 10 uči i rješava dane im zadatke i probleme; skan je Priručnik za potporu poduzetništvu i zapošljavanju mladih koji uključuje instrumente i primjere dobre prakse za razvoj i jačanje poduzetnos i poduzetništva; obučeno je 11 promotora projekta s hrvatske strane, od toga 4 s područja Krapinsko-zagorske županije koji su tokom programa edukacije naučili kako mo vira , informira i savjetova mlade nezaposlene osobe za veće uključivanje u poduzetničke ak vnos te samozapošljavanje; uspostavljene su tri Točke poduzetnos na hrvatskoj strani (u Varaždinu, Čakovcu i Krapini) kao i dvije Info točke (u Pregradi i Klanjcu) gdje svi zainteresirani za sudjelovanje u projektu mogu dobi podrobnije informacije i odgovore na eventualna pitanja te još niz drugih ak vnos . Trenutno se u sklopu projekta provodi ak vnost prikupljanja zainteresiranih kandidata za daljnje ak vnos projekta – održat će se informa vni susre mladih i promotora gdje će kandida bi podrobnije upozna s mogućnos ma koje nude programi osposobljavanja i gdje će dobi upitnike za analizu poslovne ideje koje će popuni te će nakon toga ići u sljedeću fazu – Moviranje i procjena mladih gdje će se provjeri njihovi interesi, mo vacija i mogućnos za uključivanje u jedan od 2 programa osposobljavanja koje projekt nudi – Program osposobljavanja za po canje poduzetništva s izradom poslovnog plana (program nudi znanja i vješ ne na području poduzetništva s generiranjem poduzetničkih ideja, GLAS ZAGORJA broj 93 individualnim mentorstvom i izradom poslovnih planova, te predstavljanjem primjera dobre prakse uspješnih poduzetnika, malih i srednjih poduzeća s prijenosom znanja i iskustava) i Program osposobljavanja za po canje poduzetnos i karijere s izradom plana karijere (program nudi znanja i vješ ne na području planiranja karijere i poboljšanja mogućnos zapošljavanja, jača poduzetnost i krea vnost u radu te po če sudjelovanje s poduzećima i pruža primjere dobre prakse uspješnih poduzetnika, malih i srednjih poduzeća s prijenosom znanja i iskustava) gdje će se na hrvatskoj strani osposobi 10 polaznika po svakom programu koji će me poveća svoje mogućnos samo(zapošljavanja). ODVOJENO MIŠLJENJE Š to god govorili i pisali hrvatski poli čari, sociolozi, ekonomis , gospodarstvenici, povjesničari ili duhovnici, narod – ljudi koje srećete na ulici, trgu, tržnici ili u trgovačkom centru – smatra da Hrvatska nije ni u krizi, ni u recesiji, nego u propadanju. Narod – a u narodu i čitatelji Glasa Zagorja – zna da je Hrvatska bolesna. Slabo stanje Hrvatske se ponajbolje očituje ili ima znakove boles ili simptome u dvome: (1) pučanstvo Hrvatske se smanjuje, a (2) uz smanjivanje pučanstva raste broj nezaposlenih. U zdravlju – najnovija hrvatska vlada ne dopušta da se govori i piše o zdravstvu – bi se reklo da se u hrvatskom državnom organizmu smanjuje broj eritrocita (crvenih 01. LIPNJA 2012. nažalost, shrvala je cio Zapad, a ne samo Europu ili Hrvatsku.) Bolest nismo spriječili pa je valjda trebalo liječi . Umjesto preven vne medicine, trebalo bi uporabi kura vnu medicinu. hrvatskom jadnom domu zdravlja sad nema ni primarijusa ni liječničkog konzilija, pa se pojedini superspecijalis prihvaćaju liječenja ili terapije hrvatskog nacionalnog organizma na svoju ruku, temeljem svojeg uskog znanja i interesa, jer je mnogim liječnicima, koji se bave eksperimentalnom medicinom važno ima pacijente, što god se pacijen ma događalo. Sadašnja terapija koja se određuje u Hrvatskoj zove se novi inves cijski ciklus, u kojemu se neće otvori ni jedno U u kojoj bi svakako morali bi liječnici i superspecijalis iz EU, Svjetske banke i MMF-a. Možda bi se Hrvatsku moglo smjes u regionalni ili regionski hospicij ili stacionar za umiruće, kako se riječ hospicij prevodi prema rječniku Ž. Bujasa. rije zaključenja ovog osvrta na liječnički način, valja spomenuda je u oporbeni dom hrvatskog zdravlja doveden ravnatelj, koji je stekao zdravstveno iskustvo i kao pripadnik temeljne i kao pripadnik tajne policije. On se osim na iskustvo, koje se može steći u RH poziva i na iskustvo iz Ruske Federacije. Među m, koliko god usporedba bila primjerena, valja zna da je prvi hrvatski Pu n bio Franjo Tuđman. On je, temeljem svojeg P krvnih zrnaca), a da se broj leukocita (bijelih krvnih zrnaca) povećava. Kako je Hrvatska kronično ili trajno bolesna već neko vrijeme, prije obavljanja izbora za čelnike HDZ-a, kao najjače, pobjedničke i ma čne stranke hrvatskoga naroda, postojala je nada da se liječnici među kandida ma probiju do vrha stranke i da poslije novog pobjedničkog pohoda na Hrvatski sabor, počnu liječi i izliječe Hrvatsku. Nažalost, od silnih liječnika ostao je pri vrhu samo jedan, ali vrijedan. Da su bar ostala dvojica! U medicini ili u konvencionalnom, znanstvenom liječenju ljudskih organizama postoji mnogo vrsta liječenja ili medicine. Prvi je preven vna medicina. Narod je uvijek mislio da je bolje spriječi , nego liječi . Hrvatska nije spriječila obolijevanje svojeg organizma. Zdravlje jedne države počiva na znanju i radu, a Hrvatska se pretvara u deindustrijaliziranu zemlju neznanja. (Bolest neznanja, nerada i nebrige, trajno radno mjesto u proizvodnji dobara za izvoz. Hrvatski organizam – domoljubni poli čari govore o hrvatskom korpusu ili jelu – sad treba primi transfuziju reindustrijalizacije, koja je lijek i za EU, u kojoj se također smanjuje broj eritrocita, a povećava broj leukocita. Bojim se da će sadašnji voditelji hrvatskog doma zdravlja uskoro uvidje da zamišljena infrastrukturna terapija ne može donije poboljšanje stanja hrvatskog državnog organizma i da će se u liječenju Hrvatske prihva sredstava i načina palija vne medicine. (Palija vna medicina u pristupu neizlječivim bolesnicima je nov i već razglašen ogranak ljudske medicine. Ona se bavi brigom za bolesnika do skore neizbježne smr , pri čemu se nalaze op malna ili najbolja moguća rješenja za očuvanje kvalitete života bolesnika.) hrvatskom nacionalnom primjeru također bi se mogla napravi momčad za palija vnu skrb, U Piše mr. sc. Zdravko Mršić www.konsenzus.com tajnopolicijskog iskustva iz Drugog svjetskog poraća, hrvatski narodni, nacionalni pokret – u kojemu je prvi čovjek svakako bio Franjo Kuharić – iz pokreta pretvorio u poli čku stranku, iz koje su urođene pogreške izbile u nakazna izobličenja organizma, koji se ne daju prikri ni kozme kom, ni pomnim odijevanjem, ni implanta ma. Teško je uvidje prigodu da se pod novim ravnateljstvom oporbeni dom nacionalnog zdravlja kadrovski ojača u mjeri, koja će omogući zaustavljanje slabljenja, liječenje i oporavak hrvatskog državnog organizma, čiju bolest nijedan poli čki dom zdravlja ne želi odredi ili dijagnos cira . Vašem osvrtniku se čini da je Hrvatska sad u čekanju ili u očekivanju da namnoženi narodni leukoci počnu brani hrvatski državni organizam. Ima previše nezaposlenih, a da oni ne bi mogli uspjelo obavi zaš tarsku ili imunosnu zadaću, kakvu leukoci imaju u ljudskom organizmu. GLAS ZAGORJA broj 93 ko minule unutarstranačke izborne kampanje, koja je tekla u izvanstranačkim prostorima, bilo je mnogo nategnu h komentara o tome kako su brojni liječnici, koji su se natjecali za primarijusa u HDZovom domu zdravlja, poli čki neiskusni, a kako je poli čko iskustvo važno za vođenje državnih poslova. Pritom se nije spominjalo to da svi pozna i razglašeni iskusni hrvatski poli čki radnici imaju samo negavno poli čko iskustvo. Da su oni kojim slučajem bili pravi liječnici i odgovorni liječnici, mogli bi na prvi pogled vidje da je Hrvatska bolesna i po licu joj prepoznaju bolest. Oni i danas smatraju da Hrvatska ima dobroćudnu virozu te da joj treba mirovanje, a ne izlazak na ulicu da se izliječi. svijetu, a posebice u Europi, stalno je na tržištu zdravlja alterna vna medicina, koja preporučuje da bolesni nacionalni organizmi poste i da se ustežu od uzimanja mrsa, kao da anoreksija nije opaka bolest. Među m, Hrvatskoj kao i Grčkoj, Irskoj, Španjolskoj, Bosni, Makedoniji, SAD, Italiji i cijelom Zapadu treba pojačana ishrana putem vraćanja kapitala u nacionalne prostore, upravo kako bi se nacionalni organizmi ojačali reindustrijalizacijom kao kakvom punohranom infuzijom. Smatram da je za izbavljanje Hrvatske iz jame gospodarske i demografske propas potrebno ima upravo liječnički pristup, po kojemu liječenje bolesnika počinje dijagnozom. Smatram da dugoročno gledano, samo konvencionalna poli čka i gospodarska medicina može pomoći Hrvatskoj, ali da uskoro dolazi vrijeme da se u liječenju Hrvatske uporabi narodna medicina, u kojoj bi radna terapija imala ključnu ulogu. Hrvate jednostavno treba vra poslu, a to zah jeva vođenje slobodnije monetarne poli ke. Za to bi se, pak, trebalo vra narodnoj medicini, kojom bi se za hrvatske poli čare – koji nisu ni poli čari – uvela radna obveza vođenja poli ke u narodnom, nacionalnom interesu. Možda će prvi zahvat u liječenju Hrvatske traži potpunu opću anesteziju bolesnika pa bi jedini liječnik, koji je ostao u oporbenom domu zdravlja, morao i mogao preuze ulogu aneste čara. Vaš osvrtnik, uza sve ovdje napisao, pun je nade za hrvatsku budućnost, jer dobro zna da su narodi puno otporniji i od država i od ideologija. U Lijeèenje Hrvatske U hrvatskom jadnom domu zdravlja sad nema ni primarijusa ni lijeènièkog konzilija, pa se pojedini superspecijalisti prihvaæaju lijeèenja ili terapije hrvatskog nacionalnog organizma na svoju ruku, temeljem svojeg uskog znanja i interesa, jer je mnogim lijeènicima, koji se bave eksperimentalnom medicinom važno imati pacijente, što god se pacijentima dogaðalo. O 11 GOSPODARSTVO 01. LIPNJA 2012. Otvorena automatizirana krojnica u KOTKI Prodor u svjetski vrh muš Otvorenje su svojim prisustvom uveličali pomoćnik ministra gospodarstva Darko Lorencin, predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragu n Ranogajec, dekan TTF-a prof. dr. Darko Ujević te predstavnici lokalne vlas i gospodarstva. Direktor tvrtke Baldessarini Burkhard Stuhlemmer i tehnički direktor HAKA Helmut Binder tijekom svečanosti su potpisali trogodišnji ugovor o suradnji s KOTKOM, koji domaćem proizvođaču osigurava proizvodnju oko 40.000 muških odijela po sezoni. Riječ je o vrhunskoj konfekciji, jer brand Baldessarini pripada u sam svjetski vrh muške modne konfekcije. To je, zapravo, nastavak suradnje koja je uspostavljena s tim svjetskim brandom i potvrda da KOTKA svojom 12 kvalitetom ulazi u sferu visoke konfekcijske mode. Otvaranje automa zirane krojnice nastavak je znatnih ulaganja u tehnologiju i organizaciju rada, a sve u pokušaju da se tvrtku i radnike osposobi za vrhunsku kvalitetnu proizvodnju muške konfekcije. KOTKA je, naime, u tehnološko unapređenje i organizaciju rada dosad uložila blizu 5 milijuna eura, is če se u priopćenju. Pregovori su bili dugotrajni i složeni. Odijela s brandom Baldessarini prije smo proizvodili u Italiji i bilo je dosta nedoumica hoće li KOTKA udovolji visokim kriterijima i zahtjevnim standardima koji su potrebni u proizvodnji. Nakon odluke da se ta proizvodnja prenese u Hrvatsku, razdoblje međusobnog prilagođavanja trajalo je punih šest sezona i uspješno je U Konfekciji KOTKA u Krapini sveèano je pušten u rad automatizirani pogon krojnice u koji je investirano 250 tisuæa eura, a rijeè je o najsuvremenijim strojevima marke Bullmer iz Njemaèke. Takoðer je potpisan trogodišnji ugovor o suradnji s tvrtkom Baldessarini. dovršeno. KOTKA se pokazala kao pun pogodak. Danas u Hrvatskoj imate ‘dašak talijanskog konfekcijskog glamura’, što će sigurno pridonije ukupnom imidžu hrvatske teks lne industrije, istaknuo je Burkhard Stuhlemmer. On je dodao kako je uspjeh što se, uz uspješan prijenos knowhow i implementaciju suvremene tehnologije, pokazalo da je cijeli kolek v prihva o ovu suradnju kao nov i značajan poslovni izazov, što je ocijenio GLAS ZAGORJA broj 93 bitnim elementom dugoročnije suradnje. KOTKA je pokazala da je osposobila vlas stručni m spreman preuze samostalno sve tehničke zadatke koji se stavljaju pred njega u realizaciji vrlo složenih operacija, naglasio je pak Helmut Binder. To je dobar preduvjet za kvalitetnu i dugoročnu suradnju koju is nski priželjkujemo. Suradnja, nakon uhodavanja teče gotovo bez zastoja, što je najbolji dokaz međusobnog prilagođava- GOSPODARSTVO 01. LIPNJA 2012. Piše Ante Gavranović ke konfekcije nja i međusobnog povjerenja. Na tome gradimo zajedničku budućnost. Ivica Cerovečki, većinski vlasnik i predsjednik Nadzornog odbora KOTKE, kazao je kako je cilj tvrtke afirmira Hrvatsku i hrvatske proizvode kroz kvalitetu koju nudimo. Svjesni smo rela vno malih serija, rela vno niskih cijena koje pos žemo, malih plaća naših zaposlenika, ali i potrebe da se uspješno nosimo s oštrom konkurencijom. Stoga je visoka kvaliteta temeljni prioritet naše poslovne poli ke i jedini realni faktor našeg opstanka, ustvrdio je Cerovečki. Josip Pelin, direktor KOTKE, naglasio je pet ključnih godina u novijoj povijes ove tvrtke: 1991., 1995., 1997., 2001. i 2012. U m su se godinama donosile odluke presudne za današnji položaj KOTKE na hrvatskom i europskom tržištu. Naime, h godina je – uz kompletnu obnovu postrojenja – obavljena i tehnološka opremljenost te kadrovsko osposobljavanje za veliki iskorak, te izvršena priva zacija firme tako da je Kotka danas 100 % privatno poduzeće kojem su vlasnici menadžment i bivši i sadašnji zaposlenici. Darko Lorencin, pomoćnik ministra gospodarstva, istakao je kako teks lna industrija u Hrvatskoj ipak ima budućnost, prije svega zbog svojih izvoznih rezultata. Još bolja koordinacija znanos i proizvodnje može osigura i bolji materijalni položaj ove industrije, a stjecanje povjerenja stranih partnera – kao što je slučaj KOTKE – garancija je uspješnijeg prodora na strana tržišta. Istakao je također da se razrađuju mjere koje bi KONFEKCIJA KRAPINA trebale bitno popravi položaj izvoznika. Dekan Teks lno tehnološkog fakulteta prof. dr. Darko Ujević naglasio je vrlo dobru i uspješnu suradnju fakulteta sa Kotkom u pogledu školovanja i usavršavanja stručnih djelatnika na području organizacije proizvodnje, tehnologije, produk vnos i kvalitete te je posebno naglasio da je ova tvornica u svim pogledima rada jedna od najboljih konfekcija u Hrvatskoj. U to ime podijelio je priznanja i nagrade tvornici i mnogim pojedincima jer su is kako je napomenuo mnogo doprinjeli napretku fakulteta u pogledu stručne nastave i školovanja kadrova koji su potrebni teks lnoj industriji. Što je Baldessarini u Njemačkoj to bi u Hrvatskoj trebalo znači GLAS ZAGORJA broj 93 hrvatska kvaliteta, a što govori i definicija za hrvatsku kvalitetu. Naime – proizvodni brand firme je KOTKA, a modne linije su marke MARTY : muško odijelo za mlađe poslovne muškrce TEDY : moderno muško odijelo za suvremenog muškarca BERY : muško odijelo za muškarce koji vole klasičnu obradu CEREMONIJA : odijelo za svečane prigode : mature , promocije i vjenčanja SMOKING : muško odijelo za specijalne prilike KOTKA danas zapošljava 614 radnika, a dnevno proizvodi 800 odijela. Od godišnje proizvodnje od 200.000 odijela čak 97 posto plasira se na inozemnim tržiš ma. 13 AKTUALNO 01. LIPNJA 2012. Ivica Rozijan, ravnatelj srednje škole Krapina Ispitom iz hrvatskog jezika u Hrvatskoj je počela državna matura, na koju se ove godine prijavilo oko 32 suće učenika, od čega 12,5 suća gimnazijalaca te oko 19,6 suća učenika četverogodišnjih strukovnih i umjetničkih škola. Ispi državne mature počeli su 23. svibnja i traju do 12. lipnja. Preliminarni rezulta državne mature znat će se 9. srpnja, a 16. srpnja i konačni rezulta . O državnoj maturi, kao i o primicanju kraju još jedne školske godine saznali smo od našeg sugovornika, dugogodišnjeg ravnatelja Srednje škole Krapina Ivice Rozijana. Ove je godine u Srednjoj školi Krapina bilo 300- njak maturanata. Od srednjoškolskog obrazovanja, svojih profesora i mladih kolega, opros la se još jedna generacija krapinskih matura- učenike koji su se pripremali i ove godine za natjecanja. Na školskim natjecanjima sudjelovalo je 512 učenika, 55 učenika sudjelovalo je na županijskim natjecanjima i 30 učenika u 22 različita područja sudjelovala su na državnim natjecanjima i pos gli sjajne rezultate. Od prošle godine uspjehe naših učenika i mentora slavimo tako da organiziramo jednodnevni eduka vni i zabavni izlet. Time dajemo na važnos kvalite i rezultatu. Više manje svi ocjenjuju državnu maturu iskorakom prema naprijed. No, što je donijela nova matura, kako Vi procjenjujete taj novi sustav naspram starog? Teško je to uspoređiva s obzirom na to da se projekt državne mature u Republici Hrvatskoj još uvijek razvija. Dobro je što Naravno da moramo zaboravi dosadašnju praksu kampanjskog pristupa procesu koji to ne oprašta u najvažnijem trenutku, a to je kada morate pokaza „minuli“ rad i znanje koje ste stekli. Tada se suočavamo s is nom o sebi. Kako inače mislimo posta društvo znanja i naprednih tehnologija? Kvaliteta nam mora posta impera v. Kako ćemo inače konkurira naprednim društvima, gospodarstvima? Iz razgovora s učenicima, koji im je najteži dio državne mature? Za vjerova je da je učenicima koji uspješno i na potrebnoj razini polože državnu maturu otvoren put na sveučilišta diljem Europe. Imamo neke stereo pe da je matema ka jedan od bauka u obrazovanju i na državnoj maturi. Učenici naše škole dokazali su Razgovarala Monika Briševac Konkurirajmo znanjem nata. Gospodine Rozijan, u kakvom ste ozračju ispra li još jednu generaciju maturanata? Rekao bih da smo sretni i zadovoljni što smo još jednu generaciju mladih ljudi ispra li u svijet rada ili u nastavak obrazovanja na višim i visokim školama, fakulte ma. Temeljem svih dosadašnjih rezultata, potvrda nam je da svake godine radimo sve bolje, a na temeljima naše tradicije, prepoznatljivos , i kvalitete koju Srednja škola Krapina nudi generacijama učenika. Dokaz da je tome tako su i brojni znanstvenici, profesori, liječnici, inženjeri, pravnici, umjetnici i uspješni poduzetnici koji su temeljna znanja stekli u našoj školi. Srednja škola Krapina škola je koja daje izvrsne rezultate. Državna matura je test za sve učenike, profesore, ali i ravnatelje srednjih škola. Rezulta ma od prošle godine možete se ponosi , ili? Koje fakultete učenici Srednje škole Krapina najčešće upisuju? Zadovoljni smo s dosadašnjim rezulta ma na ispi ma državne mature. Ove godine na državnu maturu izlaze svi učenici gimnazijskih programa i svi učenici tehničkih programa (ukupno 175 učenika). To je potvrda našeg zajedničkog kvalitetnog, kon nuiranog i napornog rada iz kojeg je vidljivo da su učenici pripremljeni za ispite državne mature. Ono čime se možemo svake godine pohvali je da učenici koji završe obrazovanje u odabranom gimnazijskom ili tehničkom programu u Srednjoj školi Krapina, većinom upisuju prvi željeni izbor fakulteta, a to je za nas vrlo važan indikator s obzirom na konkurenciju u srednjoškolskom obrazovanju na razini države. Učenici preferiraju Sveučilište u Zagrebu, potom u Zadru, Rijeci, Osijeku, Splitu, Varaždinu. Prema podatcima s kojima raspolažemo, najčešći izbor su društveno humanis čke znanos , prirodoslovno matema čki fakulte i tehnički fakultet, a što je u skladu s programima koje imamo u školi. Spomenuli ste i izvrsne rezultate učenika naše škole na natjecanjima, smotrama i susre ma. S ponosom is čemo i pohvaljujemo svoje kolege mentore i 14 Mi smo država koja ulazi u EU i moramo se okrenuti novim izazovima, znanjima, prelaziti na nešto novo u školama, nove kvalifikacije. Uèenici moraju dobivati suvremena znanja i kompetencije, koje gospodarstvo, a i EU traže. smo krenuli u vanjsko vrednovanje učenika, odnosno vrednuje se uspjeh učenika u srednjoj školi na jedinstveni način za sve u RH. To je dobar potez. Vanjskim vrednovanjem učenika, nastavnika, a me i škola podići će se kvaliteta obrazovnog sustava u RH. Naravno da je u početku bilo poteškoća, prilagodbe i privikavanja jer je to opsežan i zahtjevan posao u koji ulazite s velikim brojem ak vnos i obveza koje morate proves . Ono što je najvažnije, za državnu maturu pripremate učenike jekom sve če ri godine. Zato izuzetnu pozornost u našoj Srednjoj školi posvećujemo kvalite nastavnog procesa kako bi učenici dobili kvalitetan transfer znanja koja će zna primijeni . Državna matura je vrijedan i kvalitetan projekt vanjskog vrednovanja znanja i nadam se da ćemo ga svi zajedno još modernizira. Veliki je posao i odgovornost na svima nama koji radimo u obrazovnom sustavu. U doglednom vremenu čeka nas posao korjeni h promjena nastavnih planova i programa, a sa svrhom novih kvalifikacija i kompetencija učenika koji završavaju srednjoškolsko obrazovanje. Ovogodišnji početak državne mature izazvao je buru negodovanja na ispitu iz hrvatskog jezika. Na žalost, ako učenici nisu kon nuirano radili sve če ri godine, ne može se to nadoknadi u nekoliko dana. Interesantno je kako nitko do sada odnosno do početka provođenja ispita državne mature nije postavljao pitanje kako je teško na razredbenim postupcima na pojedinim fakulte ma i kakvog smisla imaju pitanja odnosno zadatci na m razredbenim provjerama. Moramo vjerova u stručnost i kvalitetu ma ljudi koji su sastavljali pitanja odnosno da autonomiju eksper ma da u miru analiziraju sve što je do sad urađeno. da to nije is na. Učenicima je jasno kako moraju uloži velike napore, da se dobro pripreme i tada uspjeh neće izosta . O izazovima nastavka obrazovanja na europskim sveučiliš ma razmišljamo već dugo. Shva li smo da učenicima treba ponudi kroz školski kurikulum paletu dodatnih kompetencija kroz određene dodatne sadržaje. Takvu priliku učenici mogu iskoris kroz školski kurikulum kroz koji se škola prepoznaje kao jedinstvena i neponovljiva. Znamo da su jezične kompetencije osnovni alat za studiranje na sveučiliš ma u EU ili izvan EU za kvalitetan posao pa im poklanjamo izuzetnu pažnju kroz obvezni, izborni i fakulta vni dio programa. U obrazovnom sustavu rezulta se ne pos žu preko noći, mi smo na promjenama radili i radimo strpljivo i s velikim entuzijazmom. Posao odgoja i obrazovanja u našoj školi odrađujemo profesionalno kako bi svi bili zadovoljni (učenici, roditelji i nastavnici). Danom otvorenih vrata počele su pripreme za upoznavanje učenika 8. razreda i njihovih roditelja, s profesorima i učenicima Srednje škole Krapina. Bila je to prilika i za razgledavanje suvremeno opremljenih prostorija škole i za upoznavanje obrazovnog programa koji najveća škola u Županiji nudi. Upravo Vi, gospodine Rozijan, često is čete kako bogatstvo suvremenog društva nije novac, nego je to znanje? Za svaki sustav, pa tako i za naš, važno je kako mo vira i privući učenika. Kako od učenika dobi ono što je najbolje u njemu. Nije nam svejedno na koji način prezen ramo našu školu. Društvo ima velika očekivanja od obrazovnog sustava. Naš moto je kvalitetna škola. Kvalitetu pokušavamo podići na jednu višu razinu novim GLAS ZAGORJA broj 93 pristupom organizaciji nastave, školskom klimom, dinamičnim nastavnim procesom, projek ma, integriranim nastavnim procesom, koji jamči zadovoljstvo i uspjeh učenika, nastavnika i roditelja. Želja nam je da se učenici i roditelji s ponosom sjećaju naše i njihove škole. Brojni su međunarodni projek u kojima sudjelujemo, natjecanja koje smo spomenuli, inova vni pristup nastavnom procesu, samo su neki od detalja koji se nude učenicima osnovnih škola koji se odluče za jedan od ponuđenih programa u našoj školi. Izvrsni materijalni i prostorni uvje omogućavaju nam kvalitetu o kojoj govorim. Uvijek gledamo prema onima koji su bolji od nas, napredna tehnološka društva koja ulažu jako puno u obrazovanje i znanje. Moramo zaboravi i napus stare i prevladane tehnologije koje su bile i sišle sa svjetske scene i teži cjeloživotnom učenju. Koji su vam priorite za dalje, koje sve inovacije želite uves u Srednju školu Krapina? Ono što je bila tradicionalna nastava u prošlim vremenima, prošlom stoljeću, to odmah trebamo svi napus s obzirom na globalne izazove i uvjete u kojima se nalazimo. Prijašnje gospodarstvo bilo je bazirano na tehnologijama 20. stoljeća, a te su tehnologije na izdisaju. Mi smo država koja ulazi u EU i moramo se okrenu novim izazovima, vrijednos ma, znanjima, prijelaz na nešto novo u školama, što će nudi nove kvalifikacije i kompetencije na tržištu znanja i rada. Učenici u obrazovnom sustavu moraju dobiva nova znanja, novim pristupom za gospodarstvo koje se temelji na novim tehnologijama, a i EU ih traži. Želimo konkurira znanjem. Dobro je da u području naše Županije imamo puno programa u srednjim školama, a na školama i gospodarstvu je da procijeni ono što je trend i budućnost. Nastavnici moraju bi motor promjena i usavršavanja u obrazovnom sustavu, a centar društvene moći mora posta obrazovni sustav. POGLED S OPATOVINE Z avršili su još jedni Gumbekovi dani u Histrionskom domu. Pe po redu. Bilo je odličnih kabaretskih predstava, puno publike i sjetnog sjećanja na našeg velikog i neponovljivog Mladena Crnobrnju Gumbeka. Njegova kćerka Marta, odlična slikarica i scenogra inja, u predvorju je kazališta izložila kos m (frak, cilindar i rukavice) u kojima je Gumbek oduševljaval publikum odigravši u svom življenju više od jezer kabaretov. Gledatelji su uz taj Gumbekov oltar priložili i pokoji cvijetak. Dok ovo pišem stoji mi kost u grlu i samo kaj ne pus m suzicu. Da, nema više takvih meštrov od glume kakav je bil histrion Gumbek. Posljednju večer Gumbekovih dana, uz svečanu dodjelu nagrada, posve li smo velikom komičaru i zabavljaču – Vikiju 01. LIPNJA 2012. predložila – Vikija Glovackog, svog prijatelja iz dje njstva. Za one koji ne znaju: Viki je 1945. osuđen na sedam godina zatvora s prinudnim radom i to – zbog popevki. Kaznu je izdržavao u Staroj Gradiški, a nakon šest godina je pomilovan. Otada, pa sve do smr 14. siječnja 1976. oduševljavao je i zabavljavao zagrebačku publiku. Zbog svoje izuzetno loše karakteris ke Viki je h o otkloni nastup, no Tito je te večeri zaželio ne hapsi nego se smija i tako je Viki bio priveden u Okrugljak, gdje je svoje š klece i viceve prezen rao velikom vođi i učitelju. Po pričanju Viki je bio odlično raspoložen, gemiš su tekli u potocima, a u jednom trenutku Tito reče Vikiju: – E sad ću ja vama, druže Glovacki, ispriča jedan vic! – Društvo se smrzlo, a Viki reče Titu: – šen pjesmom stoljeća. I na mom CD-u Samo za te dragi kaj zauzima posebno mjesto. oš kao dječarcu koji je pohađao glazbenu školu u Varaždinu i sa zanimanjem pra o sve zagrebačke fes vale uz radijske prijenose, u glavu i uho mi se usjekla Vikijeva interpretacija Posljednjeg fijakera. Nisu je baš previše puštali na Radio Zagrebu, jer su ondašnji urednici preferirali južnjački i grčki melos. No, s pojavom Radio Sljemena, do 1980-ih sramežljivo se progurala i potvrdila kao rado slušana popijevka. Uz nju me veže i jedan događaj iz 1984. Tada se u Zagrebu u eteru pojavio Omladinski radio, preteča kasnije Stojedinice. Na Omladincu je mlada voditeljica Željka Ogresta vodila jednu od tada rijetkih emisija koje su išle uživo. Među nje- J K ao jedan od prvih hrvatskih zabavljača Viki je gostovao u SAD-u i Kanadi već 1968. Znajući koliko iseljenici čeznu za Hrvatskom Viki se trudio što više im približi i dočara duh domovine. Tako je na jedan koncert donio grumen hrvatske zemlje, dok je na nastupu u Hamiltonu izveo pjesmu Pozdrav iz domovine napisanu za tu prigodu. Po pričanjima očevidaca cijela je dvorana bila u suzama. Stjepan Mihaljinec se prisjeća i Vikijevog komentara prilikom povratka s gostovanja: – Kaj mislite, bumo v Zagrebu s aerodroma išli doma ili na besplatan stan i hranu? Svojim djelovanjem na estradi Viki je obilježio cijelo jedno razdoblje u kulturnoj povijes Zagreba. Nažalost, kako to često biva, priznanje za njegov doprinos kulturnoj sceni Zagreba i Hrvatske uslijedilo je Vrnul se Viki Viki Glovacki je tijekom cijele svoje glumaèke i pjevaèke karijere govorio kajkavskim jezikom. Uz sudjelovanje na više kajkavskih festivala u Krapini godine 1971. s Marinom Zurlom u Mariji Bistrici pokreæe Zagorske veèeri. Iz tog vremena èitamo u Veèernjaku: – Ispalo je ono kaj smo svi ranije pripovedali – da Piše Zlatko Vitez bez Vikija nejde! Glovackom. Kazalište je bilo dupkom puno, a izljevi emocija bili su – kako to pjesma kaže – ko’ u neka dobra stara vremena. Viki je, naravno, i na krapinskom fes valu svojim tekstovima ostavio itekako značajan trag, a njegovi s hovi na glazbu Vilija Čakleca Dobro mi došel prijatel su uz Suzu za zagorske brege najpopularnija i zasigurno najizvođenija kajkavska popevka. Pam se izvedba Vice Vukova iz Krapine 1970. za najdražeg gosta Josipa Broza. Malo je poznato da su se Vikijevi s hovi u posljednji trenutak trebali cenzurira : umjesto dobro mi došel u hrvatski dom promijenjeni su u zagorski dom, a umjesto taj se nikog ne boji u taj se ničeg ne boji. No, kad se već prisjećamo h vremena, treba kaza da se i dan danas u estradnim krugovima prepričava Vikijeva dogodovš na i bliski susret s Josipom Brozom. Ukratko, za jednog boravka Josipa Broza u Zagrebu trebala ga je – kao i obično – zabavlja Nela Eržišnik i njezina režimska metla. No, gospođa Nela se razboljela te je odgovornima za duhovnu Titekovu higijenu Nemojte, prosim vas, gospon Tito, ništ poli čkoga, jer tu oko vas je sve puno udbaša, mogli bi vas uhapsi ! iki je jekom 1950-ih i ranih 1960-ih napisao, režirao i izveo sto ne skečeva i parodija. Mnogi se Zagrepčani i danas sjećaju njegovih nastupa u Varijeteu (današnjem Kerempuhu), a obavezno spominju i Bracu Reissa, Vikijevog najbližeg suradnika i prijatelja. Oni su 1962. pokrenuli i Prvi pljesak te su uz dirigenta Nikicu Kalođeru zasigurno najzaslužniji za otkriće cijele plejade popularnih estradnih zvijezda. Posebno mjesto u Vikijevoj karijeri zauzima njegova interpretacija šansone Posljednji fijaker. Prema ideji Pere Zlatara, Slobodan Šelebaj – glazbeni urednik Radio Zagreba i pjesnik Drago Britvić, također dugogodišnji urednik hrvatskog radija, napisali su s hove, koje je uglazbio maestro Stjepan Mihaljinec. Odlično su se dosje li da izaberu Vikija za interpretatora. Godine 2003. glasovanjem radijskih slušatelja, koje je organizirao Klub Zagrepčana, Posljednji fijaker je progla- V zinim prvim gos ma bio sam i ja, a zadatak je svakog gosta bio da odabere svojih deset najdražih pjesama. Moj broj jedan bio je Vikijev Posljednji fijaker. Dan uoči nastupa Željka me obavijes la da njezini glazbeni urednici ne posjeduju tu snimku i zatražila da pjesmu zamijenim nekom drugom. Nisam pristao, nego sam inzis rao da pjesmu potraže u Radio Zagrebu ili ću otkaza nastup. Tako Viki svoj prvi nastup na Omladinskom radiju zahvaljuje mojoj tvrdoglavos , a ja se me ponosim. Sumnjam da ga je Stojedinica ikad pripus la u eter, ali to prelazi moje mogućnos utjecaja i razumijevanja. Nije pri tom bez važnos da je Posljednji fijaker bio omiljena pjesma i predsjednika Tuđmana. Viki Glovacki je jekom cijele svoje glumačke i pjevačke karijere govorio kajkavskim jezikom. Uz sudjelovanje na više kajkavskih fes vala u Krapini godine 1971. s Marinom Zurlom u Mariji Bistrici pokreće Zagorske večeri. Iz tog vremena čitamo u Večernjaku: – Ispalo je ono kaj smo svi ranije pripovedali – da bez Vikija nejde! – GLAS ZAGORJA broj 93 tek nakon njegove smr . Imao sam čast 1996. predsjedniku Tuđmanu, kao njegov savjetnik za kulturu predloži Vikija Glovackog za posthumno odlikovanje Redom Marka Marulića, što je Predsjednik i učinio. relijepe riječi o Vikiju Glovackom napisao je Viktor Bek, dramski glumac, redatelj i prevoditelj: – Vi znate dragi Viki, da sam o Vama imao uvijek veliko mišljenje i sad bih h o ovom prilikom konstara , da ste Vi poslije Vaclava Antona i Arnošta Grunda prvi komičar na hrvatskoj sceni koji se s ovom dvojicom može mjeri po talentu, espriju i ličnom notom, tj. šarmom. Ja sam uvijek stajao na stanovištu da je Vama mjesto na sceni Hrvatskog narodnog kazališta, da naslijedite ostavš nu Augusta Cilića. (...) Da nije došlo do toga, šteta je zbog Vas – a još veća za hrvatsku scenu. (...) Kakav bi Vi bili idealan interpretator stare kajkavske literature! – Večer posvećena Vikiju Glovackom na zatvaranju pe h Gumbekovih dana potvrdila je Bekove riječi, a od mnogobrojne publike čulo se: – Vrnul se Viki! P 15 KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA 01. LIPNJA 2012. OBRAZOVANJE Timon, Marta i Lovro – državni prvac prvacii Na Državnoj smotri i natjecanju hrvatskih GLOBE škola za uèenike osnovnih i srednjih škola održanoj od 13. do 15. svibnja u Rapcu, uèenici OŠ Ljudevita Gaja Krapina Timon Spiegl (VII. a), Marta Obadiæ (VIII. c) i Lovro Hršak (VIII. a) osvojili su prvo mjesto. Timon, Marta i Lovro su se izuzetno dobro orijen rali u prostoru uz pomoć zemljovida te pokazali odlično znanje u poznavanju pravila i primjeni GLOBE protokola. U orijentacijskom GLOBE natjecanju sudjelovale su 34 osnovne škole iz cijele Hrvatske, a naši GLOBEovci zaslužno su postali državni prvaci. Učenike su za natjecanje pripremale učiteljice Ružica Novak i Miljenka Hršak. OBRAZOVANJE OBRAZOVANJE Naš zavičaj u prošlosti Uèenici treæih razreda OŠ Ljudevita Gaja Krapina i Podruènih škola Donja Šemnica i Lepajci u PŠ Lepajci prezentirali su projekt Naš zavièaj u prošlosti. Pokazali su svoje znanje o prošlos zavičaja, te ak vno sudjelovali u oživljavanju zaboravljene svakodnevice svojih predaka. Bilo je zanimljivo igra se igara naših djedova i baka, izrađiva cvijeće od krep papira, plesa stare plesove…, a da u prošlos nije bilo baš sve zabava dokazali su pak radeći Životna prekretnica domaći puter i čehljanjem perja uz degustaciju najfinijih jela našeg zavičaja... Dio ak vnos održan je u etno kućici koja se nalazi u dvorištu PŠ Lepajci. Ovo iznimno događanje uveličali su posebni gos – učenici s otoka Raba kojima je ovo bila jedinstvena prilika upoznavanja običaja Hrvatskog zagorja. OBRAZOVANJE Dan Europe Dan Europe sadržajnim programom obilježili su uèenici i uèitelji OŠ Ljudevita Gaja te PŠ u Lepajcima i Donjoj Šemnici. Pod sloganom Europa – jedinstvo u različitos nizom ak vnos – od plesa, običaja, znamenitos do gastronomskih delicija predstavili su različite europske zemlje na 16 prigodnim štandovima ispred zgrade OŠ Ljudevita Gaja. Održane su radionice engleskog, francuskog i španjolskog jezika, te zanimljiv kviz o Europi. I ove godine ispraćena je još jedna generacija maturanata. Nasmijani i raspjevani prošetali su u povorci po gradu Krapini i pokazali svoje šarene odore. Posipanje konfe ma, veselje, pjesma i ples zavladali su zelenim Zagorjem. Srednjoškolsko obrazovanje u Srednjoj školi Krapina završava 300- njak učenika: 72 gimnazijalca, 103 učenika u četverogodišnjim strukovnim pro- GLAS ZAGORJA broj 93 gramima i stonjak učenika u obrtničkim programima. Kao i uvijek, slika govori više od suću riječi pa vam u ovom prilogu donosimo fotografije naših maturanata koje su na krapinskim ulicama objek vom uhva le naše suradnice Anita Bračević i Petra Leljak. Maturan ma želimo sretan početak izbora vlas tog puta u životu. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA 01. LIPNJA 2012. ODGOJ Svijet je NAŠ i mi smo NAŠI! – poručili su u svojoj završnoj prezentaciji učenici pe h i šes h razreda OŠ A. Cesarca i OŠ Ljudevita Gaja koji su u organizaciji DND Krapina jekom travnja i svibnja pohađali radionicu Sto ljudi sto ćudi. Dio je to projekta Djeca i mladi ne priznaju granice, koji se provodi u graničnim područjima između Slovenije i Hrvatske sa svrhom osvješćivanja različitos i razvijanja tolerancije među djecom i mladima. U Krapini su održane če - ri radionice za učenike pe h i šes h razreda, pohađalo ih je 19 učenika u pet tjedana, a kroz igru, fotografiju, izradu plakata i scensku improvizaciju učenici su izrazili osnovne vrijednos tolerantnog društva. Radionice je vodila profesorica Gordana Kučinić. Prva je obuhvaćala vježbe upoznavanja, slušanja i prihvaćanja drugih, a preostale su bile posvećene takozvanim crnim točkama. Crne točke predstavljale su predrasude o pojedinim skupinama ljudi Poruke tolerancije i prihvaćanja DND Krapina sudjeluje u zajednièkom projektu Društava Naša djeca Hrvatske i Zveze prijateljev mladine Slovenije Djeca i mladi ne priznaju granice koje mogu doves do nacionalne, vjerske, kulturne, rasne, rodne i drugih oblika diskriminacije. Djeca su pronalazila primjere iz svojih obitelji, iz susjedstva ili iz škole, koji pokazuju da su svi ljudi jednaki i da zavrjeđuju naše poštovanje. Sudionici su uvježbali igrokaz Nade Iveljić Zid. Simboličnim rušenjem zida iskazali su svoj stav: svijet pripada svima i svi mi imamo jednako pravo bi ovdje! ODGOJ ODGOJ Mama je jedina Knjigom do osmjeha U završnom dijelu projekta pred 150 svojih vršnjaka iz obiju škola djeca su demonstrirala svoj rad i vrijednos do kojih su došli. Na kraju projekta sudionici radionice zajedno su otputovali u Zagreb, gdje su u Kazalištu Trešnja pogledali predstavu Renea Medvešeka Ne prijatelj. Predstava na duhovit način posreduje istu poruku koju su upu li i učenici: svijet nije ni moj ni tvoj, svijet je naš! (G. Kučinić) U organizaciji Društva Naša djeca Krapina u festivalskoj dvorani obilježen je Majèin dan i Dan obitelji. Glazbeno-scenski program u izvođenju krapinskih mališana posebno je razveselio mame, ali i cijele obitelji okupljene u dvorani. Predstavili su se mališani Dječjeg zbora DND Iskrice, Radionice za pokret DIV, Dramske radionice Društva Naša djeca Vrtuljak i zbor učenika OŠ Augusta Cesarca, te recitatori učenici iz OŠ Ljudevita Gaja Krapina. Ovim programom DND Krapina, u suradnji s udrugom Hrvatska žena, tradicionalno obilježava Majčin dan i Dan obitelji. Ove godine Udruga Hrvatska žena nije organizirala prodaju kolača, ali će drugim akcijama osigura novčana sredstva za ljetovanje socijalno ugrožene djece i djece sa zdravstvenim specifičnos ma. Nastavljajuæi akciju Knjigom do osmijeha koju provodi Zaklada policijske solidarnosti Ministarstva unutarnjih poslova, naèelnik PU Krapinsko-zagorske Željko Cujzek i djelatnica PU Krapinsko-zagorske Andreja Juriæ, uruèili su slikovnice i knjige u Djeèjem vrtiæu Gustav Krklec Krapina. Na doniranim knjigama zahvalila je ravnateljica vr ća, Ksenija Ostojić. Podsjećamo, u ovoj akciji Zaklada policijske solidarnos dobila je 24 suće knjiga i slikovnica, od kojih je dio podijeljen djeci policijskih službenika slabijeg imovinskog stanja, a za jedan dio odlučeno je da se podijeli ustanovama koje skrbe o djeci i mladima. GLAS ZAGORJA broj 93 17 KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA 01. LIPNJA 2012. CRVENI KRIŽ Dan otvorenih vrata Organiziran je Dan otvorenih vrata, s primarnim ciljem upoznavanja građana s ak vnos ma GDCK Krapina kako bi ih upu li na usluge koje pružaju te mladež zainteresirali za razne akcije u smislu volonterstva. Tijekom dana zdravstvene djelatnice GDCK Krapina i djelatnice tvrtke Salvus građanima su mjerile krvni tlak i šećer u krvi. Mjerenju je pristupilo 90-ak građana. Uslijedila je potom podjela odjevnih predmeta socijalno ugroženim građanima. U dvorištu zgrade podijeljeno je 1140 kg odjeće za 70-ak osoba. U poslijepodnevnim sa ma dr. med. Hrvoje Lisak održao je preko videokonferencijske veze preda- Nizom aktivnosti od 8. do 15. svibnja, Gradsko društvo Crvenog križa Krapina obilježilo je Tjedan Hrvatskog Crvenog križa, i 8. svibnja svjetski je dan Crvenog križa koji se obilježava u èast Henryja Dunanta – osnivaèa Meðunarodnog pokreta Crvenog križa, roðenog toga dana 1828. u Ženevi. vanje Dodaci prehrani – područje primjene i koris . Prisustvovali su članovi Kluba osoba s dijabetesom Maslačak i zainteresirani građani, KULTURA ali i kulturnom i javnom djelatnošću koju knjižnica obavlja. U Zavičajnoj zbirci mogli su vidje rijetke primjerke najstarijih knjiga, fotomonografije gradova i mjesta naše županije, ali i fotografije i razglednice iz krapinske starine. (V. Š.) Odrastimo sretno Obiteljski centar Krapinsko-zagorske županije u suradnji s Gradskom knjižnicom Krapina organizira javno predavanje povodom Međunarodnog dana obitelji: Odras mo sretno. Obitelj je temeljna jedinica svakog društva, a izazovi suvremenog roditeljstva koje je u KULTURA Smotra folklora U krapinskoj festivalskoj dvorani održana je 18. smotra folklora Krapinsko-zagorske županije. Svojim su se programima predstavili: KUD Krapina, KUD Laz iz Laza Bistričkog, KUD Sveti Križ Začretje, KUD Ljudevit Gaj iz Mača, KUD Horvatska iz Velike Horvatske, KUD Zabok, KUD Sloga iz Velikog Trgovišća, KUD Đurmanec i KUD Lovro Ježek iz Marije Bistrice. Šarenilo folklornoga blaga uz tople kajkavske napjeve i vedre plesne korake mnogima su uljepšali nedjeljno poslijepodne. Uz Zajednicu KUD Krapinsko-zagorske županije, smotru su uspješno pomogli organizira članovi domaćina KUD-a Krapina. 18 Krapina sa svoje dvije odgajateljice. Nakon što su se upoznali s radom Crvenog križa prošetali su do skloništa i razgledali opremu za krizne intervencije koje posjeduje GDCK Krapina. DAN OBITELJI Učenici petih razreda iz Desinića posjetili knjižnicu Uz glavne turis čke des nacije grada, 17. svibnja pronašla se i knjižnica, koju su posje li učenici pe h razreda iz Desinića. Učenici su se upoznali s našom narodnom knjižnicom, odjelima koji postoje u knjižnici, pravilima razmještaja knjiga, vrstama knjiga, njih dvadesetak. Za srednjoškolce i osnovce održane su radionice na temu prevencije ovisnos i prevencije trgovanja ljudima. Dan Otvorenih vrata posje lo je 30 mališana dječjeg vr ća Mali Kaj GLAS ZAGORJA broj 93 najboljem interesu djeteta i cijele obitelji s naglaskom na pozi vnoj komunikaciji i odgovornos ma svih članova obitelji – tema su o kojoj je bilo govora na predavanju. Za vrijeme radionice bilo je organizirano i čuvanje djece, te igraonica uz stručno vodstvo. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA 01. LIPNJA 2012. SPORT 18. nagrada grada Krapine Biciklizam je opet zavladao krapinskim ulicama. Pod pokroviteljstvom Grada Krapine, u organizaciji Biciklistièkog kluba Stubaki i uz pomoæ OŠ Augusta Cesarca Krapina održana je otvorena meðunarodna biciklistièka utrka 18. nagrada grada Krapine. Biciklis čka staza pomaknuta je iz središta grada gdje se inače održavala, te se vozila u Podgori Krapinskoj na relaciji: nova zgrada Područne škole Podgora – Trafostanica – TEP – Raspelo kod Crnogaja – nova zgrada PŠ Podgora. Posebno veseli činjenica da se na utrku prijavio rekordan broj biciklista u različi m kategorijama (preko 200). Na utrci su sudjelovali i biciklis iz Slovenije te Bosne i Hercegovine. Rezulta po kategorijama: Početnici A: 1. Amadej Lebič (TBP Lenart); 2. Damir Čančar (BK Perfa); 3. Blaž Čajko (BK Stubaki) Početnici B: 1. Viktor Potočki (BK Kalorija); 2. Aljoš Jarc (KK Adria mobil); 3. Žiga Novak (KK Adria mobil) Početnici C: 1. Jan Bevc (KK Adria mobil); 2. Ivica Kere ć (BD Sloga); 3. Aljoš Colnar (KK Adria mobil) GLAZBA Pjesmom za bolji svijet U organizaciji Zbora Bolji svijet i Franjevaèkog samostana Krapina u Festivalskoj dvorani u Krapini održan je 16. festival duhovne glazbe Krapinafest 2012. Festivalskoj veèeri, prethodilo je misno slavlje u crkvi sv. Katarine. Na ovogodišnjem Krapinafestu 2012. ponovno su okupljeni mladi iz cijele Hrvatske, a svoje pravo izvođenja ove su godine dobili: Aledory, Angeljeki z rjeke Jordan, Anita Nježić, Anita Vincek, Antonio Tkalec, Davor Terzić, Dragun Hrastović, Eleonora Dobrović, Gordana Ivanjek, Ivan Benc, Ivo Šeparović, Kvartet Gubec, Ljubo Vuković, Maja Varga, Ma ja Mar nčević, Mirjam Vida Blagojević, o. Miroslav Petac, Nikolina Fišter, Tihomir Kožina, Veronika Jambrek, Veronika Kamenar, VIS Adonai, Vokalni ansambl Kruni- ca, Vokalni ansambl Lira, Zdravko Marković, Zoran Hornjak, Zvijezde mira, te Željko Kokorić. Fes val duhovne glazbe Krapinafest prvi je put održan 1997. u crkvi sv. Katarine pri franjevačkom samostanu u Krapini na inicija vu bratstva Franjevačke mladeži iz Krapine. Želja je organizatora kroz Krapinafest koji je promo vnog karaktera i nema natjecanja, promovira suvremenu duhovnu glazbu i s njom širi Riječ Božju koja pjesmom i glazbom mladih lako dopire do skrivenih kutaka ljudskog srca. Kade : 1. Nejc Rogina (KK Perutnina Ptuj); 2. Alen Plajnšek (KK Perutnina Ptuj); 3. Paolo Vuga (BK Perfa) Veterani A: 1. Milivoj Glavica (BK Aura); 2. Igor Prišlić (BK Aura); 3. Hrvoje Lypol (BK Cikus). Veterani B: 1. Srećko Ljubić (BK Stubaki); 2. Dražen Orešćanin (BK Sokol 1888); 3. Rober no Vidović (BK Mura Avantura). Veterani C: 1. Davor Krajačić (BK Tuškanac); 2. Ljubo Car (KK Branik Maribor). Rekrea vci: 1. Damjan Ivšak (BK Stubaki); 2. Goran Bistrović (BK Stubaki). (M. Živičnjak) KULTURA Pričaonica za najmlađe Svaka druga srijeda, u pola če ri u knjižnici znači pričaonicu za najmlađe. Iza svake priče nešto se miče!, – a što se to micalo i u kojim pričama, znaju mališani koji su 16. svibnja posje li knjižnicu. Teta Miljenka Presečki i ovoga puta djeci je čitala klasične priče Andersena i braće Grimm, uz nezaobilazno Carevo novo ruho. Dojmove su djeca i ovoga puta prenijela crtajući najzanimljivije dijelove priča. (V. Š.) KULTURA CSSU radionica u knjižnici Matièna služba Gradske knjižnice Krapina organizirala je 21. svibnja CSSU (Centar za stalno struèno usavršavanje knjižnièara) radionicu za knjižnièare školskih i narodnih knjižnica. Cilj takvih radionica je cjeloživotno obrazovanje knjižničara, te unapređenje struke u cjelini. Ovoga puta tema radionice je – Rad s djecom i mladima u školskim i narodnim knjižnicama. Predavačice iz dječjih knjižnica Medveščak iz Zagreba – Alka Stropnik i Dajana Brunac iz Zadarske knjižnice, istaknule su specifičnos populacije djece i mladeži, potrebe djece i mladih GLAS ZAGORJA broj 93 i njihov utjecaj na knjižnične usluge, građu, organizaciju rada, posebne programe i promo vne ak vnos , kao i programe i usluge za djecu i mladež u inozemnim i domaćim knjižnicama s primjerima dobre prakse. Kroz teorijski i prak čni dio knjižničari će novim saznanjima moći dodatno poboljša usluge i službe za, možda najvažniju skupinu članova u knjižnici – djecu i mlade. (V. Š.) 19 KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA 01. LIPNJA 2012. Razgovarala Tanja Gregurović UDRUGE NENAD DRNDIĆ, PREDSJEDNIK ODREDA IZVIĐAČA HRVATSKO ZAGORJE KRAPINA Po canjem razvoja cjelovite i odgovorne osobe izviđaštvo odgaja pojedince koji svojim osobinama, znanjem i vješ nama predstavljaju osobe zanimljive svakom sustavu. Odred izviđača Hrvatsko zagorje može se ponosi brojnim uglednim građanima, nekad njihovim članovima. Svoj rad planiraju i potom djeluju jekom cijele godine, a osobito povodom obilježavanja Život s prirodom Izviðaèki život je vezan uz prirodu pa nastojimo što više vremena provesti u aktivnostima koje ne ukljuèuju raèunala i televiziju. Takva su i naša logorovanja na kojima se na desetak dana maknemo od dosadne svakodnevice i uživamo u sasvim drugaèijim i zanimljivim sadržajima. Dana izviđača. Odred izviđača Hrvatsko zagorje Krapina i ove ga je godine obilježio kroz različite izviđačke sadržaje, te druženje s djecom i ostalim građanima. U vremenu od 9 – 12 sa , 18. svibnja, u Parku Ma ce hrvatske (kod paviljona) prikazan je izviđački logor u malom sa šatorima i logorskom vatrom. Bio je postavljen info-stol na kojem su se mogle dobi informacije o izviđačkim vješ nama, izviđačkom pokretu te radu izviđača u Krapini i šire. Za Glas Zagorja s radom krapinskih izviđača razgovarali smo s predsjednikom Nenadom Drndićem. Što to znači bi izviđač? Koja su temeljna načela i odrednice vaših članova? Izviđaštvo je pokret zasnovan na specifičnom programu koji nadopunjuje školu i obitelj u područjima koja su neizvediva za njih. Pomaže mladim ljudima u razvoju društvenog, intelektualnog i duhovnog ži- 20 vota kroz zabavu, druženja i putovanja. Izviđaštvo je iznimno tolerantno te ne poznaje granice rase, svjetonazora ili vjere. Važno je napomenu i kako je izviđački pokret otvoren svim dobnim skupinama, te na taj način razvija i po če međugeneracijsku solidarnost. Izviđači imaju svoje zakone i zavjet, na kojima svaki član temelji svoj rad u organizaciji, ali i životu. Mogli bismo reći da je izviđaštvo i način živo- GLAS ZAGORJA broj 93 ta. Doživljaji i znanja koja steknete kao izviđač, ostaju za čitav život. Kojim metodama to pos žete? Naši članovi uglavnom uče kroz rad i igru. Izviđački život je vezan uz prirodu pa nastojimo što više vremena proves u ak vnos ma koje ne uključuju računala i televiziju. Takva su i naša logorovanja na kojima se na desetak dana maknemo od dosadne svakodnevice i uživamo u sasvim drugačijim i zanimljivim sadržajima. Uključeni smo i u rad lokalne zajednice te na taj način naši članovi stvaraju KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA osjećaj odgovornos i pripadnos društvu. Kroz po cajni program omogućuje se razvoj krea vnos pojedinca, a u raznovrsnim ak vnos ma svatko može pronaći sebe i pronaći nešto u čemu je dobar. Koliko članova trenutno okupljate? Tko radi s djecom? Odred izviđača Hrvatsko zagorje trenutno broji preko šezdeset članova, uglavnom djece i mladih. Oni su podijeljeni u manje skupine, ovisno o uzrastu, u kojima se nalazi do petnaest članova. Te skupine nazivamo ja ma i patrolama, a svaka od njih ima svog vođu koji jednom tjedno, sa svojim članovima, održava radionice koje prate izviđački plan i program. Vođe su mladi između 18 i 25 godina koji su prošli edukaciju i seminare kojima su osposobljeni za rad s djecom u izviđačkoj organizaciji. Odrasli članovi uglavnom su uključeni u organizacijski dio ak vnos te su potpora mlađima, ali i obrnuto. Poznato je da izviđači razvijaju samostalnost, odgovornost i snalažljivost, život u organiziranoj skupini i mski rad, spremnost na svladavanje izazova. Koliko to pomaže djeci kasnije u životu, kako današnja djeca prihvaćaju ove razine odgovornos ? Pomaže i to puno. Kroz godine u kojima se bavim izviđaštvom upoznao sam mnoge ljude koji su danas vrlo uspješni u svom poslu i cijenjeni u sredini u kojoj žive, a više nisu članovi izviđačke organizacije. Današnja djeca također prihvaćaju odgovornost vrlo ozbiljno, no na- 01. LIPNJA 2012. ravno da je doživljavaju na način različit od nas prije tridesetak i više godina. Koje vas ak vnos očekuju do kraja godine? Pred nama je Zborovanje Saveza izviđača Hrvatske koje svake godine na nekoliko dana okuplja izviđače iz cijele Hrvatske. Slijedi logorovanje u Puli s izviđačima iz nekoliko odreda iz gradova sjeverne Hrvatske. U jesen ćemo sudjelova na izviđačkim akcijama u Križevcima i Varaždinu, a nakon toga, u prosincu slijedi naša tradicionalna ak vnost Betlehemsko svjetlo. Posljednja ak vnost u godini trebale bi bi zimske igre za vrijeme školskih praznika. Naravno, tu su i radionice jekom cijele godine jednom u tjednu. Kako posta vašim članom? Svi koji se žele uključi u rad naše organizacije mogu pronaći informacije na internetskim stranicama odreda (www.oi-hrvatskozagorje.hr), na našem facebook profilu gdje se nalazi točan raspored radionica po uzras ma ili se javi na e-mail oihzk@gmail. com. Ukoliko ima onih zna željnijih koji bi željeli sazna nešto više te popriča s dugogodišnjim članovima, mogu svakog petka u 21 sat doći u prostorije gdje održavamo radionice na poligon u Mihaljekovom Jarku. Potrebna je samo dobra volja i želja! Krapina nekad i danas Ovo je rubrika u kojoj æemo vas podsjetiti na izgled našeg grada osamdesetih godina prošlog stoljeæa. Slike su iz arhive Krapinskog vjesnika zabilježene fotoaparatom Emila Voske. Iste kadrove današnje Krapine donosimo iz oštrog fotografskog oka Dragana Kušeca. Podsjete li Vas na neke dogaðaje i ljude, ili pak imate ideje za bolju GLAS ZAGORJA broj 93 Krapinu, slobodno nam se javite. Vaš trud nagradit æemo krapinskim suvenirom uz Dan grada Krapine. 21 GRAD KLANJEC 01. LIPNJA 2012. Pripremila Snježana Ricijaš SVEČANO UZ DAN GRADA Prioritet gospodarska zona i dječji vrtić Izgradnja djela srednje tlaènog plinovoda i vodoopskrbnog cjevovoda za poslovnu zonu Lepoglavec u vrijednosti od 141.000 kn i izgradnja nisko energetskog djeèjeg vrtiæa prioriteti su Grada Klanjca u iduæem razdoblju – istaknuo je u svom govoru na sveèanoj sjednici uz Dan grada gradonaèelnik Željko Kolar. Ovogodišnja svečana sjednica Gradskog vijeća povodom Dana grada Klanjca održana je 4. svibnja 2012., na sam blagdan svetog Florijana, zaš tnika Klanjca i to u prisutnos , uis nu, mnogobrojnih gos ju, uzvanika i građana Klanjca. Između ostalih, Klanjčanima su Dan grada došli čes ta ministar pomorstva, prometa i infrastrukture u Vladi RH Siniša Hajdaš Dončić, županica Sonja Borovčak, saborski zastupnik Mario Moharić, predsjednik Skupš ne KZŽ Višeslav Ćuk, zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol, pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Jasmin Krizmanić, zamjenik županice Anđelko Ferek Jambrek, gradonačelnici i načelnici zagorskih općina, predstavnici ustanova…, a već od četvrtka gos Grada Klanjca bili su predstavnici prijateljskog poljskog grada Wilamowice sa Ovogodišnje zahvalnice Grada Klanjca odlukom gradonačelnika Željka Kolara uručene su Jasni Gmajnički za osobni doprinos u ak vnos ma usmjerenim očuvanju zdravlja građana Klanjca, Dani Cindriću za uspješan obrtnički rad za koji je primio i međunarodno priznanje te sudjelovanje u humanitarnom radu te Branimiru Lovrečkom za poseban angažman u obnovi i uređenju Trga Antuna Mihanovića i Spomen-parka. zamjenikom gradonačelnika Stanislavom Gawlikom. Nakon misnog slavlja u klanječkoj župnoj crkvi kojoj su prisustvovali i brojni vatrogasci iz dobrovoljnih vatrogasnih društava okupljenih u Vatrogasnoj zajednici grada Klanjca, gos su se s gradskim vijećnicima, vatrogascima i građanima Klanjca okupili u Velikoj dvorani Grada Klanjca. Sjednicu je otvorio predsjednik vijeća Mirko Lunko zahvalivši vijećnicima na ustrajnom i vrijednom radu i donošenju kvalitetnih odluka za dobrobit građana Klanjca. U svom ovogodišnjem obraćanju gradonačelnik Klanjca Željko Kolar spomenuo je najznačajnije realizirane projekte u izgradnji komunalne infrastrukture, prisje o se najznačajnijih kulturnih i društvenih događaja te najavio neke od budućih planova. U gra- Zbog sve lošije gospodarske situacije morali smo vodi dodatnu brigu o našim sugrađanima lošijeg imovinskog stanja – istaknuo je u svom govoru gradonačelnik Kolar. Grad Klanjec daruje mjesečno 36 paketa s osnovnim živežnim namirnicama socijalno ugroženim obiteljima i pojedincima, a za božićne i uskrsne blagdane podijeljeno je 67 paketa u vrijednos od 150-300 kn. Za te je namjene potrošeno iz proračuna 70.000 kn. Na osnovi programa financiranja potreba socijalne skrbi isplaćeno je: jednokratnih pomoći 67 suća kuna, potpora učenicima i studenma 46.500 kuna, pomoći roditeljima 27 suća kuna i za sufinanciranje prijevoza učenika 110 suća kuna. donačelnikovom govoru spomenuto je prošlogodišnje uređenje spomenparka i obilježavanje 150. godišnjice smr Antuna Mihanovića pod pokroviteljstvom i u prisutnos hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, uređenje 22 krovišta i pročelja na zgradi osnovne škole, sanacija klizišta, asfal ranje i održavanje nerazvrstanih cesta, izgradnja komunalne infrastrukture za potrebe poslovne zone. Gradonačelnik se posebno osvrnuo na brojne socijalne programe kojima je Grad nastojao pomoći svojim građanima. Od planova spomenuta je, naravno, izgradnja novog dječjeg vr ća te najavljena rekonstrukcija državne ceste D205 s dva nova ulaza u Klanjec. Okupljenima su se obra li načelnik Općine Kumrovec Dragu n Ulama u ime prisutnih gradonačelnika i načelnika zagorskih općina, Stanislav Gawlik koji je gradonačelniku i građanima Klanjca prenio čes tku stanovnika općine Wilamowice, a čes tke su upu li i županica Sonja Borovčak te ministar Siniša Hajdaš Dončić. Središnja svečanost obilježavanja ovogodišnjeg Dana GLAS ZAGORJA broj 93 grada završila je kraćim kulturnoumjetničkim programom u kojem su se predstavili Dječji vr ć Kesten, OŠ A. Mihanovića s literarnim radom Hrvoja Zgorelca, te dvorski plesovi KUD-a Antun Mihanović. GRAD KLANJEC 01. LIPNJA 2012. Predavanje i izložba Poljska delegacija u posjetu Hrvatskom saboru Delegacija poljskog grada Wilamowice s kojim je Grad Klanjec potpisao Povelju o bra mljenju i prijateljstvu na svečanoj sjednici Gradskog vijeća uz prošlogodišnji Dan grada i ove je godine bila gost Grada Klanjca. U petak, 4. svibnja zamjenik gradonačelnika Wilamowica Stanislav Gawlik, potpredsjednik Gradskog vijeća, Aleksander Nowak i Jolanta Danek iz Doma kulture Wilamowica, u pratnji zamjenika gradonačelnika Klanjca Zlatka Brleka i ravnateljice klanječkog Kulturnog centra Snježane Ricijaš, bili su gos gradonačelnika i saborskog zastupnika Željka Kolara u Hrvatskom saboru. Marija Krakić, tajnica Službe za odnose s javnošću Hrvatskoga sabora upoznala je poljske kolege s poviješću i zgradom hrvatskog parlamenta, a u razgovoru vođenom nakon obilaska Sabora naglasak je bio na pozi vnim poljskim iskustvima vezanim uz ulazak u Europsku uniju i korištenja sredstava iz europskih fondova. Klanječki domaćini gos ma su pokazali i zagrebačku prvostolnicu, prošetali Markovim trgom, zastali na Kameni m vra ma, a goste se dojmila i panorama Zagreba s poznatog vidikovca na Gornjem gradu. Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća povodom Dana grada Klanjca zamjenik gradonačelnika Wilamowica uručio je gradonačelniku Željku Kolaru čes tku kojom mu stanovnici Wilamowica čes taju na ulasku u Hrvatski sabor. U subotu su poljski prijatelji proveli ugodno poslijepodne u društvu gradonačelnika Klanjca i njegove supruge koji su im bili domaćini pri razgledavanju obnovljenog Dvora Veliki Tabor. Uz Dan grada Klanjca u Galeriji Antuna Augustinèiæa održano je zanimljivo predavanje autora Davorina Vujèiæa, a u Gradskoj knjižnici i èitaonici Antuna Mihanoviæa otvorena je izložba akademske slikarice – grafièarke Maje Vukina Bogoviæ. Dugogodišnji kustos Galerije Augus nčić predstavio se publici jednim u nizu predavanja kojima Galerija prezen ra onaj dio svoje muzejske ak vnos koji je manje vidljiv široj javnos i to pod nazivom Iz fototeke GAA: Antun Augus nčić (1900. – 1979.). Okosnicu predavanja činila je prezentacija sto njak fotografija iz fototeke Galerije kojima je, i to uoči majstorova rođendana (4. svibnja), Galerija Antuna Augus nčića podsje la na život i djelo jednog od najvećih hrvatskih kipara. Na svojoj drugoj izložbi Maja Vukina Bogović nakon apstrakcije, predstavila se figura vnim slikama. Pogled na Veliki Tabor, Klanjec sa samostanom, Trakošćan, Pepinu grabu, polja makova ili perunike u tehnici akrilika predstavljaju jednu sasvim novu Maju. Prema riječima autorice, inače ravnateljice klanječke Gradske knjižnice, vjerojatno je to jedan novi početak, a ova izložba prvi korak prema tome. Izložbu je pred brojnom publikom otvorio klanječki gradonačelnik Željko Kolar. UDRUGE Na Sajmu udruga OBRAZOVANJE Uspješni na Olimpijskom festivalu Udruga Korak po korak do zdravlja i Ekološka udruga Japica Klanjec uspješno su se predstavile na Sedmom sajmu udruga Krapinsko-zagorske županije, održanom u Zaboku, u organizaciji Mreže udruga Zagor. Dječji vr ć Kesten i polaznici Male škole i ove su godine vrlo uspješno sudjelovali na Olimpijskom fes valu dječjih vr ća u Zaboku. Iako su sportska natjecanja održana kao i uvijek pod geslom važno je sudjelova , treba istaknu kako su se mali sportaši vra li s dvije osvojene medalje. Alen Javorić Ilić osvojio je tako zlatnu medalju u trčanju na 50 m, dok je srebrna bila štafeta dječaka (4x25m). Drugo nabolje vrijeme istrčali su Valen no Repec, Patrik Pongrac, Karlo Domiter i Franjo Poslek. Cilj Sajma udruga je razmjena iskustva i povezivanje udruga s područja Zagorja, ali i predstavljanje njihova rada javnos . Svake se godine sajam održava u drugom gradu ili općini, a ovogodišnji domaćin bila je udruga Regenerator iz Zaboka. Dvije i inače vrlo ak vne klanječ- GLAS ZAGORJA broj 93 ke udruge promovirale su na svom štandu mnogobrojne i raznovrsne ak vnos kojima se bave te privukle veliku pažnju posje telja sajma, ali i medija. Iskoris li su tako izvrsnu priliku da širu javnost upoznaju sa svojim radom, ali i da izmijene iskustva s kolegama. 23 OPÆINA HUM NA SUTLI 01. LIPNJA 2012. Piše Monika Briševac OPĆINSKA UPRAVA Zona bez prave ceste nije zona Posjet potpredsjednika Vlade RH i ministra regionalnog razvoja i fondova EU Branka Grèiæa opæini Hum na Sutli, bila je prilika da naèelnik opæine Zvonko Jutriša pokaže ureðaj za proèišæavanje otpadnih voda s fekalnom stanicom, te glavnim spojnim kolektorom, koji se nalazi na Drajži. Kako je pojasnio načelnik Jutriša, uređaj funkcionira u probnom radu, preostaje još glavna kanalizacijska mreža naselja za koju postoji projekt OBRAZOVANJE Dan Europe u OŠ Viktora Kovačića 24 nastavi radi dalje, kanalizacijska mreža mora ići dalje u izvedbu i treba vidje u kojoj mjeri mogu pomoći EU fondovi, naglasio je ministar. No, ustvrdio je kako Zona bez prave ceste nije Zona. – Cesta je prioritet i nadam se da ćete uz pomoć ZARE i to kandidira unutar projekta poslovne infrastrukture, obra o se ministar Grčić humskom načelniku. Da najuspješnije tvrtke u Zagorju nemaju adekvatnu infrastrukturu, složila se i županica Sonja Borovčak, naglasivši kako je ZARA na usluzi svima. U planu je inače kružni tok, koji bi se izgradio prije skretanja prema Zoni, te bi se cesta gradila trasom uz Sutlu. ODGOJ Dan Europe obilježen je nizom aktivnosti i u OŠ V. Kovaèiæa, a u obilježavanju su sudjelovali svi uèenici središnje i podruènih škola. Učenici mlađeg uzrasta su crtali i bojali zastavice EU, a stariji učenici su na satovima likovne kulture pripremili radove na kojima su prikazali sve zemlje EU kroz kulturne znamenitos , prepoznatljiva obilježja i brendove. Ove godine su događanja u školi prvenstveno bila usmjerena prema Republici Poljskoj. Naime, upravo jekom europskog tjedna škola je bila domaćin dvanaestorici učenika i voditeljicama iz Vilgolasa u Poljskoj. Učenici su boravili u obiteljima naših učenika u okviru Comenius projekta koji provode obje škole. U radionici učenika viših razreda nastao je poljsko-hrvatsko-engleski rječnik za svakodnevnu komunikaciju, koji je pripomogao u početnom sporazumijevanju. Na plaka ma su učenici prikazali klimu, floru i faunu, prirodna bogatstva, reljefna obilježja stanovništva, način života, obrazovanje, umjetnost, gospodarstvo, najpozna je brendove, turizam i sport Republike Poljske. U predvorju škole i građevinska dozvola. Nositelj projekta bila je Općina Hum na Sutli, dok su susjedi Slovenci bili potpora kako bi se prekogranična suradnja mogla ostvari . – Inves cija je vrijedna oko 8 milijuna kuna, općina se kreditno zadužila i nadam se da ćemo bar polovicu kredita vra iz europskih sredstava, pojasnio je humski načelnik, dodavši da je ovo samo jedan od značajnijih projekata u Općini. Prva priključenja očekuju se za mjesec i pol (škola, vr ć, zgrade). Karolina Barilar, ravnateljica Zagorske razvojne agencije naše županije, pojasnila je kako je upravo ovo jedan od najvećih projekata financiranih iz prekogranične suradnje Slovenije i Hrvatske. Ministar Grčić nadovezao se na kratku prezentaciju o uređaju i istaknuo kako je važno da se završi započeto. – Nema stajanja, mora se našao se lik nogometaša kao simbol skorog europskog prvenstva, a škola je od zamjenika veleposlanika Republike Poljske dobila i dvije maskote. Učenici PŠ Lupinjak su nas upoznali s legendom o zlatnoj patki, izradivši skulpturu koja resi predvorje i privlači pozornost učenika i roditelja. Osmaši su u suradnji s učenicima I. – IV. razreda izradili instalaciju od kartonskih ku ja na kojima su prikazali s jedne strane Republiku Poljsku, a s druge našu zemlju i to prikazom državnog vodstva, najpozna jih znanstvenika, umjetnika, književnika i sportaša, gradova i nacionalnih parkova obiju zemalja. U šetnju Poljskom učenici su mogli krenu uz obale rijeke Visle, upoznajući tako Krakov, Lublin, Varšavu, Poznan i Gdansk. Čitav tjedan je uz rad na projektu upoznavanja sličnos i razlika naše i poljske tradicionalne kuhinje protekao u ugodnim druženjima i prijateljstvu među učenicima i učiteljima. Nagrada za Fair play Dječjem vrtiću Balončica U organizaciji Športske zajednice Krapinsko-zagorske županije u Zaboku je održan 11. olimpijski festival djeèjih vrtiæa koji je okupio 600 djece iz 14 zagorskih vrtiæa. Natjecalo se u nekoliko disciplina, a ukupni pobjednik je Dječji vr ć Bubamara iz Donje Stubice. Drugo mjesto pripalo je pregradskom vrću Naša radost, a treće Dječjem vr ću Bedekovčina. Nagradu za Fair play dobio je Dječji vr ć Balončica iz Huma na Sutli. To je dječji vr ć koji provodi redovi 10-satni program, a isto tako obavlja ustroj rada progra- ma predškole ili tzv. Male škole, koji se ostvaruje po područnim školama i u dječjem vr ću. Osim toga djeci se nudi i tečaj engleskog jezika, ritmika, obuka neplivača. – Tim programima nastojimo što više zadovolji dječje potrebe, jer svako dijete je neponovljivo biće sa svojim razlikama, interesima i željama, is ču iz Balončice. SPORT Škola šaha Zapoèela je dugo planirana škola šaha u organizaciji Šahovskog kluba Straža. Riječ je o školi za pomladak (do 16 godina), u suradnji s Osnovnom školom Viktora Kovačića. Prijavilo se 10-ak zainteresiranih učenika, koje će Radmila Švaljek (FIDE sudac) uči GLAS ZAGORJA broj 93 kako pos ći što bolje rezultate. Sastanak i dogovor za jesen predviđen je 2. lipnja. Inače, predsjednik Šahovskog kluba Straža od kraja prošle godine je Josip Kunštek. OPÆINA HUM NA SUTLI 01. LIPNJA 2012. MLADI TALENTI Anamaria državna prvakinja Koliko znači prvo mjesto? Kako si se pripremala za natjecanje iz kemije? Kemijom se bavim od 7. razreda, otkad sam je dobila kao novi predmet. Od tada redovito sudjelujem na državnim natjecanjima. U 7. razredu tako sam osvojila 4. mjesto, u 8. razredu drugo mjesto, pa je sada ovo 1. mjesto bilo kao neki prirodan slijed događanja. Znači mi puno, jer je u njega uloženo puno truda i mog osobnog i mojih mentora, profesorice i dviju studen ca koje su bivše učenice V. gimnazije i iskusne natjecateljice. Moram spomenu i učiteljicu Brankicu Tepeš koja mi je usadila ljubav prema kemiji i dovela me do če ri državna natjecanja (2 iz kemije i 2 iz ekologije). Pripreme su obuhvaćale 2 puta na tjedan dodatnu nastavu po 2 školska sata – 2 sata imali smo teorijsku grupu, a 2 sata pokuse koji u natjecanju zapravo dolaze tek na državnom, ali su važni za uočavanje i rješavanje nekih kemijskih problema. Bez primjene u praksi, teorija ne bi imala svrhu. Kako bi ocijenila državno natjecanje? Kakvi su bili zadaci, konkurencija... jesi li se nadala prvom mjestu? Državno natjecanje je vrhunac našeg rada i ono što cijele godine iščekujemo. Bi na istom mjestu s još 150 ljudi is h interesa i 4 dana uživancije, dobre hrane i kvalitetnog druženja nešto je što vrijedi doživje i za što se vrijedi bori . Natjecateljski dio sastoji se od zadataka koji su kombinacija teorije, konceptualnih zadataka i računanja te pokusa jekom čijeg izvođenja moramo bilježi opažanja, tumači ih, crta grafove, pisa jednadžbe… Zadaci ove godine nisu bili preteški i nadala sam se dobrom plasmanu. Najopasniji pro vnici bili su mi, naravno, moji kolege koji su prošli kroz iste pripreme, a kemija ima dugu natjecateljsku tradiciju i u ostalim gradovima kao što su Varaždin, Split, Rijeka, Osijek i Zadar. Kemija nije lagan predmet, potvrdit će to svi, jer učenik mora imai razvijene sposobnos predviđanja rezultata kemijskih promjena u danim okolnos ma, razvijene sposobnos logičkog zaključivanja, apstraktnog, kri čkog i krea vnog mišljenja, razvijene navike mskog rada i suradničkog učenja. Tebi, ništa od navedenog nije problem. Kemija je i inače najdraži predmet? Koju metodu učenja koris š? Što je u kemiji najteže? Mnogi predme su mi dragi kao matema ka (koje imam 6 sa na tjedan i još uvijek mi nije dosadila), njemački jezik, harmonika i solfeggio u glazbenoj, ali mislim da mogu reći da sam u učionici iz kemije doma. Njoj posvećujem dale- Zašto? Razmišljaš li već što ćeš upisa nakon srednje škole? Da, već sam se u osnovnoj školi rado natjecala, ne samo iz spomenute kemije i ekologije već i iz ostalih predmeta među kojima sam najuspješnija bila u matema ci (2. i 3. mjesto u županiji), i biologiji (2. mjesto u županiji) pa sam, krećući se u takvim krugovima, puno puta čula i za uspjehe V. gimnazije, prvenstveno iz kemije. U njenoj blizini nalazi se i moj dom i glazbena, tako da Anamaria Klasiæ iz Huma na Sutli svestrana je i odlièna uèenica 1. razreda V. gimnazije u Zagrebu. Poznato je njeno zanimanje i za razne druge izvannastavne aktivnosti, hobije, a nadasve uspješno sudjeluje na raznim natjecanjima. Na nedavno održanom državnom natjecanju iz kemije u Poreèu osvojila je prvo mjesto i tako postala državna prvakinja. Iz razgovora s mladom Humèankom otkrivamo vam kako je sve poèelo i gdje se vidi u buduænosti. ko više pozornos nego ostalim predme ma i baš mi je sve u njoj lako. Školsko gradivo hvatam bez problema, ali mislim da ću ipak naići na komplikacije kad ću sljedeće godine sluša pripreme za olimpijadu. Kod kuće naučim teoriju iz udžbenika, a na dodatnoj rješavamo neke teže zadatke, prijašnja natjecanja i ponekad pripreme s faksa moje mentorice. One osmišljavaju niz krea vnih zadataka kojima nam zagorčavaju život i razbijaju monotoniju klasičnih školskih zbirki zadataka. Odlična si učenica, no baviš se i brojnim drugim ak vnos ma, tu je i pjevanje u ŽVA Sotelia. Čime se još baviš? Učenica sam 1.r. srednje u Glazbenoj školi Vatroslav Lisinski, teorijski smjer, a dogodine mislim upisa i smjer solo pjevanje. Već dvije godine pjevam u Ženskom vokalnom ansamblu Sotelia, a kao fakulta van predmet u školi uzela sam DSD tj. pojačani njemački. Voljela bih se bavi i nekim sportom, ali mislim da će to malo pričeka , jer dio vremena ipak treba osta i za moje prijatelje. S obzirom na svoje zapažene rezultate još u OŠ V. Kovačića, tvoj izbor pao je V. zagrebačku gimnaziju. je ona bila savršen izbor. Moj krug interesa je veoma širok, pa me tako uz znanost i glazbu zanima i poli ka, psihologija… Stvarno ne znam koji ću fakultet upisa ! Koliko tvoj trud zah jeva odricanja? Moram prizna da dosta. Nakon što napišem ovaj intervju čeka me jedno od mnogih kasnonoćnih učenja koja su mi do dolaska u srednju školu bila strana. U glazbenoj sam skoro svaki dan, a poželjno bi bilo i da kod kuće vježbam klavir i obou. Moj boravak u učeničkom domu također je otežavajuća okolnost, jer u rijetkim trenutcima mogu ima svoj mir, ali meni ništa od toga nije teško jer znam da će mi se sve vra trostruko i da je ovo najljepše doba u mom životu. Nažalost, mnogi prizna znanstvenici odlaze iz Hrvatske, što znači da naša zemlja još nema op malnih uvjeta razvi kompe vnu i široku znanstvenu bazu koja bi zaustavila odljev mozgova. U znanost treba ulaga na svim razinama. Sveučilišta i znanstvene ins tucije trebaju ima modernu opremu, znanstvenici trebaju ima kompe vne plaće, treba uspostavi sustav nagrađivanja i objek vnog vred- GLAS ZAGORJA broj 93 novanja znanstvenog uspjeha na svim razinama, od studenata do profesora. Smatraš li , kao danas-sutra mlada znanstvenica, da bi se u Hrvatskoj mogla bavi znanošću koja te zanima? Za sad mislim da nemam potrebne uvjete, ali nadam se da će se ulaskom u Europsku uniju na tom području ukaza mnogo novih mogućnos . Nadam se da će naši poli čari na vrijeme uvidje važnost ulaganja u znanost, obrazovanje i kulturu jer bi na tom području mogli ostvari značajne rezultate i mislim da potrebne ljudske potencijale i ambicije imamo. Nisam isključila mogućnost studiranja i života u inozemstvu, ali voljela bih pridonije kvalite života naših ljudi ili radu neke naše tvrtke. Prirodoslovno matema čki fakultet u Zagrebu dosta je dobro i priznato sveučilište, ali od ins tucija na kojima bih kasnije mogla istraživa i bavi se znanstvenim radom jedino mogu istaknu Ins tut Ruđera Boškovića. Većina naših laboratorija nije adekvatno opremljena i tu ima dosta prostora za napredak, ali mislim da je prvi korak napretku popularizacija znanos među mladima, a mislim da smo moji kolege i ja primjer da nam to dosta dobro ide, tako da imamo razloga za op mizam. 25 OPÆINA SVETI KRIŽ ZAÈRETJE 01. LIPNJA 2012. ODGOJ ODGOJ Međunarodni dan obitelji Mjesec Cvrkutića U èetvrtak 17. svibnja u OŠ Sveti Križ Zaèretje, u organizaciji Društva Naša djeca, prigodnim programom obilježen je Meðunarodni dan obitelji. U programu su sudjelovali Dječji zbor Cvrku ći i djeca iz Spikaonice, a na kraju je održana predstava Kazališta Don Hihot Pčelice pazi. Nakon službenog dijela, djeca i roditelji sudjelovali su na radionicama koje je pripremila odgajateljica Vesna Petanjek. Tijekom cijelog svibnja članovi Dječjeg zbora Cvrku ći bili su iznimno marljivi. Nastupili su na otvorenju izložbe karikatura u Galeriji Rudija S pkovića u Svetom Križu Začretju, a potom sredinom svibnja na proslavi rođendana KIDSLAND igraonice u Roses Fashion Outlet centru. Iako je prije njihovog nastupa počela pada kiša, nisu se dali smes , te su hrabro izveli sav predviđeni program. Efektan nastup mali Cvrki, imali su i na svečanos obilježavanja Dana obitelji u OŠ Sve Križ Začretje. OBRAZOVANJE O zagorskom puranu na natjecanju iz biologije U èetvrtak 17. svibnja u OŠ Sveti Križ Zaèretje, u organizaciji Društva Naša djeca, prigodnim programom obilježen je Meðunarodni dan obitelji. OBRAZOVANJE U Poreču i Vrsaru održalo se 21. državno natjecanje za učenike osnovnih i srednjih škola iz biologije. Ukupno je sudjelovalo 136 učenika iz cijele Hrvatske koji su se natjecali u dvije kategorije – znanju i samostalnim istraživačkim radovima. Krapinsko-zagorsku županiju predstavljale su učenice OŠ Sve Križ Začretje, Ana Piljek i Željka Mihovilić pod vodstvom profesorice Silvije Črnjević. Državni prvak Karlo Mraz Uz geslo Gradimo zajedno našu Hrvatsku u Zagrebu je od 26. do 28. travnja održano XVII. državno natjecanje uèenika u znanjima i vještinama graðenja. Ukupno je sudjelovalo 15 istraživačkih radova iz raznih županija diljem Hrvatske, a naše su učenice državnom povjerenstvu prezen rale svoj rad pod nazivom Učestalost sojeva zagorskog purana na području Općine Sve Križ Začretje te sjajnom prezentacijom osvojile 2. mjesto! Na svečanom zatvaranju Državnog natjecanja, predsjednica državnog povjerenstva za istraživačke radove, prof. Gordana Rusak, dodijelila je Ani i Željki pohvalnice, priznanja te nagrade za rad koji su stvarno odradile sjajno! 26 Na ovogodišnjem natjecanju sudjelovala su 143 učenika, 95 mentora ili ukupno 238 sudionika iz 31 graditeljske i geodetske škole RH. Učenici Srednje škole Bedekovčina i njihovi mentori vra li su se s Državnog natjecanja graditeljskih i geodetskih škola s izvrsnim rezulta ma i osvojenim prvim mjes ma. Među prvacima je i Sve kriščan Karlo Mraz. Budućem građevinskom tehničaru ovu laskavu tulu prvaka uspjelo je obrani iz predmeta Nosive konstrukcije – Građevna mehanika. Gradivo je savladao uz svoju mentoricu – Nadu Čajko, dipl. ing. građ. Inače, Karlo je u prvom polugodištu ove školske godine na državnom natjecanju iz matema ke u Puli osvojio GLAS ZAGORJA broj 93 3. mjesto. Stalni je član NK Jedinstvo – Začretje, gdje trenira 5 puta tjedno kao golman, te je i član županijske selekcije – juniori. Također je i redovi član puhačkog orkestra Pačetanci. OPÆINA SVETI KRIŽ ZAÈRETJE 01. LIPNJA 2012. Razgovarala Tanja Gregurović UDRUGE To je to Vokalna skupina Kirjales zaštitni je znak svetokriške opæine, a sve više Zagorja i Lijepe Naše. Nakon 7 godina mukotrpnog rada, sve se polako posložilo. Puno je želja i planova, ali i vremena, jer djevojke veže trajna ljubav prema Zagorju i pjesmi. Kakav je bio Vaš početak? Koliko dugo se bavite pjevanjem i od kud ljubav za m? Udruga za promicanje narodne kulture Kirjales iz Svetog Križa Začretja osnovana je na prijelazu između 2005. i 2006. kao vokalna skupina, a kao udruga je registrirana 2009. Do okupljanja je došlo spontano, jer smo vokalno surađivale s KUD-om Preslica iz Zagreba oko organiziranja jednog koncerta i tada smo došle na ideju da u našem Začretju osnujemo vokalnu skupinu. Sve smo se međusobno poznavale još od vremena dok smo pjevale u Cvrku ćima, a kasnije plesale u svetokriškom KUD-u te je osnivanje takve vokalne skupine bio sasvim prirodan nastavak našeg rada. Kirjales, kako ste došle na ideju o ovom imenu? Kada smo razmišljale o imenu vokalne skupine željele smo da to bude neko zvučno i prepoznatljivo ime, ali i pomalo neobično. Koji repertoar pjevate? U našem repertoaru najčešće ćete osim naših autorskih pjesama ču i tradicijske folklorne skladbe s područja cijele Hrvatske. Osim toga obrađujemo i sakralne i duhovne skladbe koje najčešće pjevamo u crkvama na vjenčanjima. S kim volite surađiva ? S kim biste željele snimi pjesmu? Prvenstveno bi spomenule Željka Vučkovića koji je autor svih naših dosadašnjih pjesama, te Nevenku Gregurić koja nam je napisala s hove za najnoviju pjesmu i Roberta Mihovilića koji je zaslužan za glazbu i aranžman. Većinom surađujemo s našim prijateljima i poznanicima. Do sada smo surađivale s dosta tamburaških sastava kao što su Fakini, Luna bend, Zvona starine, tamburaši KUD-a Preslica. Suradnju imamo i s Ivicom Pepelkom s kojim smo imale nekoliko nastupa. Nemamo nekih posebnih želja, mi smo uvijek otvorene za suradnju. Važno nam je da osobe s kojima surađujemo vole i cijene glazbu kao mi te da pjesmu koju pjevamo možemo doživje i proživje kako bi ju što bolje mogle interpre ra . Koji Vam je nastup ostao u pamćenju? Nama su svi nastupi jednako dragi! Svaki nastup je novi doživljaj i sa svakog nastupa vra mo se boga je za jedno novo iskustvo! Posebno su nam Kirjales dragi nastupi pred domaćom publikom u Svetom Križu Začretju, posebno u vrijeme Prvog glasa Zagorja. Prekrasno je vidje kada domaća publika, naši sumještani, ispune svetokriški trg. Naravno, da je tada i trema najveća… Jer, ipak je najteže na domaćem terenu! Je li u Zagorju pjevanje vokalnih skupina na zadovoljavajućoj razini? Mislimo da je. Pogotovo u zadnjih nekoliko godina u Zagorju je osnovano dosta novih vokalnih sastava koji svaki na svoj način pridonose raznovrsnos i ljepo glazbenog izričaja. Njihov trud i kvaliteta očituje se i u tome što ima dosta novih prekrasnih pjesama u izvedbi zagorskih vokalnih skupina. Kakvi su komentari vaših bližnjih; obitelji, prijatelja? Kirjales čini 8 članica – Mar na Jakuš, Karolina Šimag, Đurđica Loina, Žaklina Vukić, Helena Mraz, Josipa Dumbović, Iva Ranogajec i Nikolina Sever. Komentari naših najbližih uvijek su nam najvažniji i smatramo da su oni naši najveći kri čari. Naravno da su oni i naša najveća podrška, jer da nema njih bilo bi nam puno teže usklađiva sve obveze. Kakvi su planovi Vokalne skupine Kirjales? Planova i želja je mnogo, a, nažalost, financijska situacija i vrijeme sputavaju nas u tome. No, mi ne odustajemo. Izdavanje CD-a je u planu. Radimo polako i kvalitetno. Svaku pjesmu pomno biramo i polako radimo na njoj. Ne želimo neke instant pjesme samo da bismo popunile album i da bismo ga izdale. Često znamo reći da je bolje da imamo jednu poštenu pjesmu godišnje nego pet koje su nastale na brzinu i bez žara i ljubavi. Što Vas vodi u karijeri? Pjevanje je prvenstveno naš hobi tako da nas i vodi ljubav prema glazbi, pjevanju te tradicijskoj i narodnoj kulturi. S ljubavlju i voljom radimo na promicanju kulture. Važno nam je i to da se međusobno odlično slažemo. OBRAZOVANJE Književni susret s Nadom Mihoković-Kumr Djeca nižih razreda osnovne škole uvijek se osobito vesele književnim susre ma! U jednom dahu pročitaju zadane knjige i puni su pitanja za književnike! Tako je bilo i u četvrtak (24. svibnja) kada je OŠ Sve Križ Začretje posje la književnica Nada Mihoković-Kumrić. Ovo nije njen prvi posjet našoj školi jer je ovdje gostovala 2010. kada je sedmašima predstavila svoju knjigu Las n rep koja se nalazi na popisu njihove izborne lek re. Upravo su autoričina jednostavnost i vedrina bili razlog da je ponovno pozovemo u goste. Intervju i foto materijal s toga susreta bili su izvrstan uvod za pripremu četvrtaša za novi susret. Tako su učenici, osim što su pročitali knjigu Tko vjeruje u rode još, saznali i brojne pojedinos iz autoričina života i jako se dobro pripremili za susret. Književnica se prilično iznenadila njihovom informiranošću, ali i brojnim originalnim pitanjima na koja je spremno odgovarala. Jednostavnost njenoga pisanja nas uvijek iznova iznenađuje kao i teme koje su djeci vrlo bliske i interesantne. Očigledno je to recept njena uspjeha i razlog tolike zainteresiranos djece za njena djela koja čitaju u jednome dahu. Spomenuta knjiga je također na popisu izborne lek re za četvrte razrede. Autorica je i ovoga puta velikodušno poklonila još dva svoja naslova za školsku knjižnicu. Ovom ak vnošću smo ponovno potvrdili da je iskustveno učenje ujedno i najbolje učenje, a učenici su se uvjerili da uspješan farmaceut istovremeno može bi i uspješan pisac. Možda ih to pokrene da i oni razviju svoju sve- GLAS ZAGORJA broj 93 stranost u neke neobične kombinacije životnih puteva. (Kris na Varžić, školska knjižničarka) 27 OPÆINA MARIJA BISTRICA 01. LIPNJA 2012. OPĆINSKA UPRAVA Ministar Grčić u Mariji Bistrici U radnom posjetu Krapinsko-zagorskoj županiji 18. svibnja bio je potpredsjednik Vlade RH i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, prof. dr. sc. Branko Grèiæ. Posjet je završio u Mariji Bistrici, gdje je obišao radove na vodoopskrbnom cjevovodu. Kod radova na vodoopskrbi iz projekta EIB II, kroz sredstva upravo njegovog Ministarstva, izjavio je kako je riječ o jednom od ukupno 12 projekata KZŽ, koji su ukupne vrijednos oko 56 milijuna kuna za ovu godinu, dok je prethodnih godina kroz Ministarstvo regionalnog razvoja u KZŽ realizirano oko 140 milijuna kuna projekata, uglavnom sufinanciranih sredstvima EIB-a. Ministar je dodao da ćemo ulaskom u EU na raspolaganju ima još sredstava, odnosno OBRAZOVANJE Diplome za izradu drvenih igračaka U srijedu 16. svibnja održan je posljednji dan prak čne nastave iz programa tradicijskih obrta, odnosno izrade drvenih igračaka, koji se provodio u majstorskoj radionici Ivice Mesara u Mariji Bistrici, kao dio programa edukacije u projektu Unlimited sufinanciranom iz programa IPA IV Po canje intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada koji provodi Krapinsko-zagorska županija u suradnji s partnerima više novca nego projekata. Stoga smo u Ministarstvu koncentrirani da s našim partnerima u jedinicama lokalne samouprave napravimo jedan bum u pripremi projekata i da što spremniji dočekamo članstvo u EU. Načelnik Općine Marija Bistrica Stjepan Muhek izrazio je zadovoljstvo realizacijom ovog projekta, nakon dosta dugog čekanja, i napomenuo kako u Općini Marija Bistrica imaju još spremnih projekata. Na kraju ministrovog posjeta Zagorju u Vijećnici Općine Marija Bistrica održan je i sastanak sa zagorskim načelnicima i gradonačelnicima. OBRAZOVANJE Jurica Skuliber državni doprvak iz geografije Zagorskom razvojnom agencijom i HZZ Područnom službom Krapina, te suradnicima Obrtničkom komorom KZŽ i HGK Županijskom komorom Krapina. Nakon završetka devet polaznika primilo je potvrde o osposobljavanju, koje su dodijeljene u Knjižnici u Mariji Bistrici. Načelnik Općine Marija Bistrica Stjepan Muhek, polaznicima je podijelio i prigodne poklone, koje je osigurala Općina Marija Bistrica. Jurica Skuliber iz OŠ Marija Bistrica sjajno je nastupio na državnom natjecanju iz geografije, koje je održano u Dubrovniku. On je u konkurenciji pe h razreda osvojio drugo mjesto, iza još jedne zagorske učenice Magde Topić iz OŠ Janka Leskovara iz Pregrade. Bistrička škola imala je dvoje predstavnika na ovom natjecanju. Barbara Tomorad osvojila je također odlično 6. mjesto i dodatno razveselila mentora Stjepana Čebrajca, već naviknutog na uspjehe svojih učenika na natjecanjima iz geografije. Odličnim rezulta ma malih Zagoraca pridružio se i Fran Petrač iz OŠ Krapinske Toplice, koji je kod osmih razreda osvojio 4. mjesto. Na natjecanju je ukupno nastupilo 140 učenika iz cijele Hrvatske. VATROGASCI Bistrički vatrogasci obilježili Sv. Florijana Svibanj je bio prepun vatrogasnih događanja, a jedno od takvih događanja je svakako i obilježavanje Svetog Florijana, zaš tnika vatrogasaca i vatrogastva. Tradicionalno, svog zaš tnika obilježavaju i vatrogasci VZ Općine Marija Bistrica, i to procesijom i svetom misom u Prasve štu na Vinskom Vrhu. 28 Ove godine obilježavanje je održano u nedjelju 6. svibnja, dva dana po samom Sv. Florijanu, koji se slavi 4. svibnja. Procesija u kojoj su sudjelovali vatrogasci sva 4 društva bistričke vatrogasne zajednice (Marija Bistrica, Tugonica-Podgrađe, Selnica i Laz), kao i limena glazba KUD-a Lovro Ježek Marija Bistrica i načel- nik Općine Marija Bistrica Stjepan Muhek, krenula je od Vatrogasnog doma u Mariji Bistrici, a misu u ka- GLAS ZAGORJA broj 93 pelici na Vinskom Vrhu predvodio je rektor Sve šta MBB i bistrički župnik vlč. Zlatko Koren. SVETIŠTE MAJKE BOŽJE BISTRIÈKE 01. LIPNJA 2012. Svete mise ponedjeljak-subota 10.30 i 18 sa svetkovinom i nedjeljom 7.30, 9, 11 i 18 sa sakramenat ispovijedi-pomirenja-pokore prije svete mise euharis jsko klanjanje petkom u 18 sa lipanj-rujan subotom i nedjeljom u 14 sa RASPORED HODOČAŠĆA 2. VI. HODOČAŠĆE KATOLIČKIH VJERSKIH VRTIĆA ZAGREBAČKE NADBISKUPIJE Sveta misa u 11 sa 3. VI. PRESVETO TROJSTVO Sveta misa u 11 sa 7. VI. PRESVETO TIJELO I KRV KRISTOVA Sveta misa i procesija u 11 sa 9. VI. HODOČAŠĆE BOLESNIKA I MEDICINSKOG OSOBLJA 23. i 24. VI. KARLOVAČKO HODOČAŠĆE HODOČAŠĆE SVETONEDJELJSKOG DEKANATA 25. VI. DAN DRŽAVNOSTI HODOČAŠĆE UMIROVLJENIKA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Sveta misa u 11.30 sa 29. VI. SVETKOVINA APOSTOLSKIH PRVAKA PETRA I PAVLA 30. VI. i 1.VII. VARAŽDINSKO ZAVJETNO HODOČAŠĆE 1. VII. svetu misu u 11 sa predvodi mons. Josip Mrzljak, biskup varaždinski GLAS ZAGORJA broj 93 29 OPÆINA JESENJE 01. LIPNJA 2012. OPĆINSKA UPRAVA Rekonstrukcija niskonaponske mreže Prema Ugovoru Opæine Jesenje i HEP-a, Distribucijskog podruèja Elektra Zabok, djelatnici HEP-a – Pogon Krapina ovih dana nastavljaju s rekonstrukcijom niskonaponske mreže u Donjem Jesenju. Rekonstrukcijom će bi obuhvaćeni zaselci Hercegi i Jarčani, a završetkom radova u Donjem Jesenju s rekonstrukcijom će se nastavi u Cerju. Za tu namjenu općina je iz Proračuna osigurala sredstva za sufinanciranje radova u iznosu od 60.000 kuna, te su ona prema Ugovoru uplaćena izvršitelju radova. Završetkom h radova na rekonstrukciji niskonaponske mreže većina naselja na području općine imat će kvalitetniju, sigurniju i bolju opskrbu električnom energijom. KULTURA ZANIMLJIVOSTI Likovna kolonija U organizaciji Opæine Jesenje i Likovnog društva Ernest Tomaševiæ iz Krapine održana je treæa likovna kolonija Jesenje 2012. Koloniji se odazvalo dvadesetak umjetnika iz sjeverozapadne Hrvatske, koji su inspiraciju za svoja djela našli u pejzažnim mo vima, a prevladavale su tehnike ulja na platnu i akrilika. Organizatori kolonije pobrinuli su se da cjelodnevni boravak likovnim umjetnicima protekne u ugodnoj atmosferi, a na kraju kolonije sudionicima su zahvalili predsjednik Općinskog vijeća Ivan Galović i načelnik Ivan Maligec, te im uručili zahvalnice. Nastala djela bit će izložena povodom Dana općine u dvorani Vatrogasnog doma do sljedeće likovne kolonije. METEOROLOGIJA Svibanjski mraz I ove godine neuobičajeno niske jutarnje temperature koje su zahva le i naše krajeve sredinom svibnja rezulrale su pojavom mraza koji je 18. svibnja pričinio značajne štete na povrtlarskim i ratarskim kulturama. Temperatura se tog jutra u kotlinama u Cerju i Donjem Jesenju spus la za ovo doba godine na nevjerojatnih minus tri stupnja. Tako nisku temperaturu mlade stabljike povrća i krumpira 30 Prvi ovogodišnji vrganj Male Ive Četverogodišnja Iva Presečki iz Donjeg Jesenja kao i mnogi njezini vršnjaci voli se igra , ali uz to njezina je velika ljubav šetnja u prirodi i traženje vrganja. Prvi ovogodišnji vrganj koji je pronašla krajem travnja u šumi odmah iznad sela Jarčani jako je razveselio Ivu. Ako je sudi prema tome ova godina bi malenoj Ivi mogla donije puno rados . PROGRAM DANA OPĆINE JESENJE 2012. SRIJEDA, 20. lipnja – 18 sa – Vatrogasni dom Otvorenje izložbe slika sa 3. likovne kolonije Jesenje 2012. ČETVRTAK, 21. lipnja – 12,30 sa – Mjesno groblje Polaganje vijenca kod spomen križa 13 sa – Dom kulture u Gornjem Jesenju Svečana sjednica Općinskog vijeća 20 sa – Sportska dvorana: Ivanjska krijesnica – zabavno-glazbeni program PETAK, 22. lipnja – Obilježavanje 60. godišnjice DVD-a SUBOTA, 23. lipnja – 20,30 sa – Dom kulture u Gornjem Jesenju: – Dramska večer – nastupaju KUD Društvo žena Gornji Kraljevec – 21 sat – Igralište osnovne škole Jesenje: Završnica općinske malonogometne lige nisu mogle podnije , te su pojavom prvih sunčevih zraka stvarale tužnu sliku vlasnicima čiji je trud u samo jednom jutru o šao u nepovrat. NEDJELJA, 24. lipnja 9 sa – Lovački dom: – Gađanje glinenih golubova – 11 sa – Župna crkva sv. Ivana Krs telja Sveta misa i proštenje GLAS ZAGORJA broj 93 OPÆINA KRAPINSKE TOPLICE 01. LIPNJA 2012. Tekst i slike Krešimir Svažić VATROGASTVO Grupna slika svih uzvanika Pozdravivši okupljene uzvanike i vatrogasce, svečanu sjednicu otvorio je predsjednik DVD-a Krešimir Svažić. Prigodan referat o 50-godišnjem radu pročitao je tajnik DVD-a Milan Čanžek, podsje vši na osnivače i prve članoverukovodstva i upravnog odbora vatrogasnog društva, rukovodioce i djelatnike lječilišta: predsjednika Togomira Pukljaka, tajnika Andriju Petrovića, zapovjednika Ivana Obreža st., dozapovjednika Stjepana Peveca, 50. obljetnica DVD Specijalna bolnica spremištara Antuna Rasonju, i članove Juricu Hruša, Franju Feke ja, Rudolfa Kralja i Stjepana Šurinu. Osnivačka skupš na DVD-a kupališnog lječilišta održana je 25. srpnja 1962. Prva vatrogasna pumpa bila je Sora MP 800 U organizaciji Specijalne bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, sveèanom sjednicom obilježena je 50. obljetnice DVD Specijalna bolnica Krapinske Toplice. Vezanje spomen traka na zastavu. Lente su donirali: Žarko Halapir, VZZH, VZKZŽ, VZOKT, VZG Zlatar, DVD Bolnica Popovača, Bolnica Vrapče, Zdravstvo Karlovac, Bolnica Zabok, DVD Mala Erpenja, DVD Čret, DVD Selno, DVD Krapinske Toplice, DVD Petrovsko, Bolnica Magdalena, Sindikat bolnice, Andrija Hruškar koja je još uvijek u ispravnom stanju i nalazi se u vatrogasnom spremištu. Danas društvo broji 53 člana, od toga je 5 žena. Opremljeno je najmodernijom vatrogasnom opremom i udruženo u HVZ, VZZH, VZKZŽ i VZOKT. Radi i djeluje na području općine Krapinskih Toplica kao društvo u gospodarstvu. Čes tke uz 50. obljetnicu i uspjeh u daljnjem radu upu li su predsjednik VZZH Branko Kosar, predsjednik VZ-KZŽ Ivica Glas i načelnik općine Krapinske Toplice Vladimir Huzak, Željko Presečki, pred. Upravnog vijeća bolnice, te predstavnici ostalih vatrogasnih društava. Uz ovu su vrijednu obljetnicu zaslužnima dodijeljena odličja, priznanja i zahvale. Diplomu Počasnog člana primili su: Stjepan Šurina, Slavko Kozina, Vladimir Žiger, Žarko Tišljar, Milan Majsec, Josip Čavlek, Ivan Kebet, Slavko Turčić i Stjepan Turčić. Priznanje za počasnog predsjednika DVD-a, Zlatna plaketa uručena je dr. Ivici Obrežu. Brončanu vatrogasnu plamenicu primili su: Ivica Habus, Vedran Horvat, Đurđica Plečko i Mar na Jagić. Brončanu vatroga- GLAZBA snu medalju: Darko Špoljar, Krešimir Svažić, Nadica Sinković-Špoljar i Darko Cvr la. Spomenica za 30 godina dodijeljena je Ivici Špoljaru i Mladenu Vuzemu. Srebrnu vatrogasnu plamenicu primili su: Željko Jakoplić, Milan Kramarić, Krešo Kerep i Ivan Škrinjar. Srebrnu vatrogasnu medalju primili su: Tomislav Sinković, Mladen Vuzem, Branko Svažić i Ivica Špoljar. Priznanje počasni vatrogasni časnik primio je Andrija Jureković. Spomenicu za 50 godina primili su: Žarko Tišljar, Milan Majsec i Stjepan Šurina. Zlatna vatrogasna plamenica dodijeljena je Josipu Čavleku. Zlatnu vatrogasnu medalju primili su: Ivica dr. Obrež, Žarko Tišljar i Vladimir Žiger. Priznanje Vatrogasni vetaran primio je: Slavko (Ladislav) Turčić, Slavko (Lacko) Kozina i Stjepan (Ladislav) Turčić. Plakete od VZ-KZŽ za DVD Specijalnu bolnicu, uručio je Ivica Glas predsjedniku DVD bolnica Krešimiru Svažiću. KULTURA Uberi priču Dalmacija u Zagorju U kinodvorani Doma kulture Krapinske Toplice gostovale su ženska klapa Mindula i muška klapa Sveti Karlo iz Okruga Gornjeg te ženska klapa Stivanja i muška klapa Kamerlengo iz Trogira. Gos ma iz Trogira na pozornici su se pridružili i članovi KUD-a Zlatko Baloković: mješovi pjevački zbor, folklorna skupina i tamburaški orkestar. Tijekom koncerta ispreplitale su se poznate dalma nske pjesme i zagorske popevke, a na kraju su domaćini i gos zajedno otpjevali kajkavsku popevku Zagorje zanavek. U organizaciji koncerta Dalmacija u Zagorju sudjelovali su Općina Krapinske Toplice, KUD Zlatko Baloković i Općinska knjižnica Krapinske Toplice. (N. M.) U parku Specijalne bolnice Krapinske Toplice održana je manifestacija Uberi priču, a njen je cilj po canje čitanja među najmlađima. Već treću godinu zaredom u bolničkom je parku neobična berba. Šarene slikovnice vise na drveću poput šarenih plodova dok učenici prvih razreda s područja općine Krapinske Toplice uživaju u slušanju priča i majstorijama koje izvodi klaun Blento. Na kraju programa svako dijete ubere slikovnicu prema vlas toj želji. Ove godine svoje su slikovnice predstavile tri poznate književnice za djecu: Sanja Lovrenčić Mjesec u pro- GLAS ZAGORJA broj 93 sincu, Melita Kraus Lili ili kujica bez šibica i Ana Kadoić Zašto volim ići na spavanje. Ovaj zanimljiv projekt za po canje čitanja po nazivom Uberi priču osmislila je književnica Sanja Lovrenčić. Osim u Krapinskim Toplicama provodi se samo u nekoliko hrvatskih gradova: u Zagrebu, Zadru, Bjelovaru i Koprivnici. U sklopu tog projekta, čiji je cilj popularizacija knjige i čitanja, i ove je godine učenicima podijeljeno preko sedamdeset slikovnica. 31 OPÆINA MAÈE 01. LIPNJA 2012. DAN OPĆINE Svečano uz Dan općine Mače Opæina Maèe proslavila je svoj 19. roðendan. Središnja sveèanost održana je 12. svibnja, a poèela je polaganjem vijenaca kod središnjeg križa na groblju i kod spomenika Stjepanu Radiæu u središtu mjesta. U župnoj crkvi služena je sveta misa, a na svečanoj sjednici u Domu kulture mačanski načelnik Stjepan Sokolić nazočnima je prezen rao ostvarenja u proteklih godinu dana, posebno istaknuvši završetak izgradnje nogostupa uz državnu i županijsku cestu u vrijednos 1,8 milijun kuna. U proteklom je razdoblju proširena i vodovodna mreža, održavala se komunalna infrastruktura, a značajna sredstva izdvojena su za socijalnu skrb i za rad mačanskih udruga. Kako se moglo ču na svečanoj sjednici, puno se radilo na kapitalnim inves cijama – školska sportska dvorana, Dom kulture, sanacija klizišta, a zbog situacije u kojoj se nalazi država i recesije koja je zahva la i Općinu Mače, utvrđen je manjak u ukupnom poslovanju u iznosu oko milijun kuna. – Manjak planiramo pokri iz sredstava prihodovanih od poreza na dohodak, općinskih poreza, kapitalnih, tekućih pomoći iz državnog i županijskog proračuna, pojasnio je načelnik Sokolić. U planovima za ovu godinu najavio je sanaciju dvaju klizišta, nastavak vodoopskrbe, sanaciju mosta u Velikom Komoru, legalizaciju vatrogasnog i sportskog doma, nastavak uređenja Doma kulture, rješavanje pitanja izgradnje centra za djecu s posebnim potrebama na sajmištu, proširenje županijskih cesta, te rješavanje pitanjapropusta na županijskim cestama, sanacije divljih odlagališta otpada (Remedisanus), poboljšanje elektrifikacije naselja Veliki Komor, Veliki Bukovec, Peršaves i Delkovec te sa- Darivanje najmlađih Lijepa tradicija unatrag posljednjih pet godina je prisustvovanje najmlađih mačanskih stanovnika svečanoj sjednici. Bila je to prigoda da se darivaju roditelji novorođene djece sa petsto kuna i zlatnim privjeskom s općinskim grbom, a ovu su inicija vu potakle članice Društva Naša djeca. Uz dvije suće kuna na žiroračun roditelja, ukupna pripomoć za svako 32 rođeno dijete iznosi dvije sućepetsto kuna. U prošloj godini u Maču je rođeno 16 mališana, dok broj umrlih doseže brojku 37. Pred dvadesetak godina u ovoj je općini živjelo 2836 žitelja, dok danas broji 2542 stanovnika. Mnogi mladi ljudi napuštaju rodni kraj i svoje ognjište u potrazi za poslom. Smanjen je broj brakova jer čini se, i iz financijske nesigurnos neki ne preuzimaju odgovornos obiteljskog života. Ipak svako rođeno dijete prije svega plod je ljubavi dvoje mladih i gledajući tako pripomoć općine mladim obiteljima s rođenom djecom dobro je došla. naciju divljih odlagališta. – Sve završene i započete inves cije ne bismo mogli realizira bez pomoći Vlade RH, ministarstva, fondova, Županije, javnih poduzeća i naših građana, nagla- sio je mačanski načelnik i zahvalio svima u ime Općine i svoje osobno na pomoći u ostvarenju navedenih projekata te zamolio za daljnju pomoć. – Inače, teško je podvući rezultat u samo jednoj godini, a ne spomenu one ak vnos koje su započete ili prenesene iz ranijih godina. U posljednjih sedam godina napravljeno je preko 20 milijuna kapitalne inves cije u Općini Mače, a državna i županijska potpora prelazi 17 milijuna, dodao je još načelnik Sokolić. Među čes tarima na svečanoj sjednici bili su predstavnici susjednih općina, potpredsjednica HSS-a Vlasta Hubicki, te zagorska županica Sonja Borovčak. Plaketu Općine Mače predsjednik Općinskog vijeća Ma ja Hrandek predao je Zvonku Srečiću, predsjedniku NK Gaj, povodom 85. obljetnice postojanja. Kulturnoumjetnički program pripremile su mačanske udruge, a neke od njih svoje su ak vnos prezen rale i na štandovima ispred doma kulture. OBRAZOVANJE Mažoretkinje se plasirale na Europsko prvenstvo Na Državno prvenstvo mažoretkinja i pompon timova održanom u Poreèu maèanske mažoretkinje osvojile su prvo mjesto i zlatnu medalju u solo formaciji juniori štap i drugo mjesto i srebrnu medalju u velikim formacijama seniori štap i time se plasirale na Europsko prvenstvo. Mačanske mažoretkinje sudjelovale su na državnom prvenstvu s juniorskim i seniorskim sastavom. Ovim pobjedama kvalificirale su se na Europsko prvenstvo mažoretkinja koje će se ove godine održa u Poljskoj krajem kolovoza. Mačanskim mažoretkinjama sada slijede pripreme za europsko prvenstvo i sudjelovanja na raznim smotrama. Inače, na pr- GLAS ZAGORJA broj 93 venstvu je sudjelovalo 14 mova iz cijele Hrvatske. OPÆINA PETROVSKO 01. LIPNJA 2012. OBRAZOVANJE U projektu su sudjelovali učenici predmetne nastave tako što su sa svojim razrednicima prikupljali informacije, istraživali i pripremali prezentaciju zemlje koju su odabrali. Roditelji su pak pripremili kolače, slas ce i jela. Integrirani dan za- VATROGASCI društvo Zaboky, u školi je postavilo filatelis čku izložbu hrvatskog filatelista Berislava Turudije na temu Europske unije i eura. Učenici su kroz izložene poštanske marke saznali najvažnije događaje u razvoju ideje Europske zajednice te razvoj eura U OŠ A. Mihanoviæa, 9. svibnja na sam Dan Europe, održana je prezentacija projekta Dan Europe – zajedništvo u razlièitosti. Dan Europe počeo je postavljanjem tematskih stolova pojedine zemlje. Slijedile su prezentacije: s Grčkom su nas upoznali učenici 5.a, s Italijom 6.a, potom su učenici 7.a obradili Ujedinjeno Kraljevstvo, 7.b Belgiju, 8.a SR Njemačku, a 8.b Francusku. Učenici su uvježbali i karakteris čne plesove i pjesmice pojedine zemlje. Svoje znanje o Europskoj uniji na Euro kvizu pokazali su Ana Bolfek, Vedran Poslon, David Gorup, Kris jan Škrlec, Ante Korto Kelava i Luka Mihovil Glas i za to bili nagrađeni priznanjima i nagradama. Uz obilježavanje Dana Europe filatelis čko kao sredstva plaćanja u državama Europske unije. Integrirani dan je završio kušanjem tradicionalnih jela i pića, a najboljim tematskim stolom prema ocjeni učitelja i učenika, proglašen je stol Ujedinjenog Kraljevstva. To je značilo slatku nagradu za 7.a razred. Europski projekt završen je Pričom o Europskoj uniji kroz poštanske markice koju je ispričao gospodin Ivan Drašković. Ovakvim načinom rada istražene su posebnos pojedinih europskih država, učenici su upoznali europsko okruženje te razvili sposobnos prezentacije mskog rada. (J. Marmilić) EKOLOGIJA Srebrni status OŠ Mihanović Svečanos su prisustvovali ravnateljica Andrijana Osredečki, defektologinja Nevenka VodolšakPavić, učiteljica biologije Anita Pacak, načelnik općine Petrovsko Ivan Šanjug i vjeroučitelj Ivica Brkić. Zelena zastava U Zagrebu je 4. svibnja održana sveèanost obnavljanja statusa Meðunarodnih eko-škola. OŠ Antuna Mihanoviæa Petrovsko obnavlja svoj status Meðunarodne eko-škole veæ èetvrti put i time osigurava srebrni status. podignut će se uz Dan škole 14. lipnja, a njena obnova dokaz je da su učenici i njihovi učutelji protekle dvi- je godine marljivo radili na promociji i provedbi ekološke svijes u školi i izvan nje. (Jasenka Marmilić) Donacija vozila DVD Petrovsko doniralo kombi vozilo TAM kolegama iz DVD-a Draž u Baranji Zagorci su u Slavoniji posje li Osijek, gdje su obišli staru tvrđavu, a potom u pratnji domaćina i Nacionalni park Kopački rit te dvorac Tikveš. Nakon ručka Petrovčani su obišli spomenik, sjećanje na veliku bitku u povijes između Njemaca i Rusa i vidikovac u Ba ni. Nisu izostali ni slavonski specijalite , kušanje vrhunskih baranjskih vina u poznatoj vinariji i kušaonici vina, posjet kle u zemlji zvanoj gate…, cjelodnevno druženje. Delegacija Zagoraca bila je predvođena predsjednikom DVD-a Petrovsko Željkom Presečkim, dožupanom Krapinske zagorske županije Anđelkom Ferekom Jambrekom, Ivanom Šanjugom, načelnikom općine Petrovsko, Anđelkom Toplovecem član uprave Narodnih novina i načelnikom Općine Radoboj, Ivicom Glasom predsjednikom Vatrogasne zajednice Krapinsko zagorske županije, Marijanom Lovrenčićem zapovjednikom Vatrogasne zajednice KZŽ i JVP Grada Krapine, dr. Ivica Balagovićem član predsjedništva KZŽ, predstavnicima PP Pajdaš Petrovsko i JVP Grada Krapine. Željko Presečki, predsjednik DVD Petrovsko je uručio ključeve kombija predsjedniku DVD-a Draž Baražac Marku, na čemu su se domaćini srdačno zahvalili. Nakon službenog dijela i međusobne razmjene poklona, domaći KUD pripremio je program i druženje se nastavilo dugo u noć. Vatrogasci DVD Petrovsko boravili su u prijateljskom posjetu kolegama u Baranji. Tom prigodom poklonili su im jedno vatrogasno vozilo. OBRAZOVANJE Donacija školskih torbi Budući prvašići OŠ Antuna Mihanovića Petrovsko dobili su 19. svibnja vrijedne poklone. U organizaciji Odjela za humanitarnu djelatnost Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH i UDVDR Podružnice KZŽ realiziran je projekat pod nazivom Svima jednaki početak školske godine 2012./13. djeci hrvatskih branitelja i unučadima U OŠ A. Mihanovića u Petrovskom, gdje se nalazi i Ogranak Petrovsko Podružnice Krapinsko-zagorske županije podijeljena je donacija učenicima prvašičima. Odjel za humanitarnu djelatnost UDVDR RH osigurao je prigodnu do- GLAS ZAGORJA broj 93 naciju i niz drugih poklona za sve prvašiče OŠ A. Mihanovića i područne škole u Sla ni. Na donaciji se ispred Podružnice KZŽ zahvalio predsjednik Stjepan Pavliša, ispred škole ravnateljica Andrijana Osredečki, a ispred Općine Petrovsko načelnik Općine Ivan Šanjug. Donaciju je uručila pročelnica Odjela za humanitarnu djelatnost Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH Dubravka Kutleša Herljević 33 45. godina Radija Hrva Program emi ramo 24 sata dnevno, na pet frekvencija – Strahinjčica 91,5 MHz, Videž 97,9 MHz, Cesargrad 99,2 MHz, Smudekov breg 102,2 MHz i Krapina 104,9 MHz. Također, uslugom radio streaminga signal je prenijet na internet. Poštovani s dobro došli u p Hrvatsko zag 34 GLAS ZAGORJA broj 93 Radio Hrvatsko zagorje Krapina, kao najstarija postaja u Hrvatskom zagorju dobro je naučila slijedi želje svojih slušatelja. U eteru je od 25. svibnja 1967., te je upravo navršila 45 godina neprekidnog rada. Prepoznatljivi smo po kon nuiranom izvještavanju o događajima iz poli čkog, kulturnog, gospodarskog i javnog života Hrvatskog zagorja. Posebnu pažnju posvećujemo njegovanju kulturne baš ne i kajkavskog izričaja pa tako 16 godina organiziramo ZGF Krijesnicu koji je do sada iznjedrio preko sedamsto novih autorskih skladbi bliskih našim slušateljima. U želji još boljeg informiranja slušatelja, odlučili smo pokrenu web portal koji za razliku od radija, nudi u svako vrijeme po vašem izboru, aktualnos vezane uz Hrvatsko zagorje. Otkako smo ozbiljnije na webu, u svakom trenutku pra nas do 60 posje telja. Čitaju, glasaju, slušaju radio, igraju se s nama. Mnogi su nas uvrs li u home page. S počet- www.radio atsko zagorje Krapina slušatelji... program Radija gorje Krapina nih dvjesto njak, sada portal pra oko 900 posje telja dnevno, u 60% slučajeva vraćaju se i idućeg dana na naše strane. Iz novinarskog kutka gledano svaki dan na portalu je 15 novih vijes i to su ujedno najposjećenije stranice. Dnevno ažuriramo Osmjeh dana, tjedno Top 10 , a mjesečno Glas Zagorja. Posje telji najviše dolaze preko Googla (54%), a izravno u pkavanjem (43%). Naši čitatelji na portalu su redoslijedom najviše iz Hrvatske, a potom sta s čki slijede Slovenija, Bosna i Hercegovina, Njemačka pa Srbija. Od slušatelja preko portala putem streaminga najviše ih je iz Hrvatske, slijede Njemačka, Sjedinjene Američke Države, Slovenija, Australija... Provjerite zašto toliko posje telja dolazi na naše stranice, šaljite nam informacije koje biste željeli objavi, od prvog lipnja i svi zainteresirani poduzetnici mogu koris markeng našeg portala. o-krapina.hr GLAS ZAGORJA broj 93 35 OPÆINA RADOBOJ 01. LIPNJA 2012. OPĆINSKA UPRAVA DOZNAJEMO Za sretnije djetinjstvo Ulica Vjekoslava Cerovečkog U naselju Hrašæica u Gradu Varaždinu 14. svibnja održana je sveèanost na kojoj je novosagraðenoj ulici s POSovim zgradama dodijeljeno ime Vjekoslava Ceroveèkog, zapovjednika Zasebne postrojbe Policijske uprave varaždinske koji je 1991. poginuo braneæi Vukovar. Kako se bliži kraj školske godine, a vremenske prilike omogućuju boravak na otvorenom, povećava se broj djece i mladih koji dio svog slobodnog vremena provode na dječjim igrališ ma i parkovima. Kako bi svojim najmlađima omogućila što sigurnije i bezbrižnije druženje, Općina Radoboj ovih dana uređuje dječ- je igralište koje se nalazi u popularnom Radobojskom trnacu. Djelatnici koji su zaposleni na javnim radovima u Općini izveli su radove na povećanju stabilnos postojećih sprava. Daljnjim uređenjem osigurat će se mještanima, a osobito djeci, ugodno mjesto za druženje u nadolazećim ljetnim danima. KULTURA U OŠ Side Košutiæ u Radoboju 12. svibnja, dan uoèi obljetnice smrti književnice Side Košutiæ održana je središnja sveèanost ovogodišnje manifestacije Radobojsko proljeæe – Dani Side Košutiæ, u organizaciji Kulturnoobrazovnog društva koje nosi njezino ime. 36 šao je odgovornu dužnost zapovjednika Zasebne postrojbe Policijske uprave varaždinske u vrlo teškim uvje ma obrane Vukovara. Smrtno je stradao 18. studenoga 1991. ispred alatnice tvornice Borovo u Borovom Naselju. Iden ficiran je među žrtvama na Novom vukovarskom groblju, a sahranjen je 1998. u Radoboju. Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata te odličjima Reda Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s posrebrenim i pozlaćenim pleterom. SPORT Radobojsko proljeće Riječ je o dodjeli 14. nagrade Side Košu ć za pjesme i prozne radove učenika osnovnih škola u Republici Hrvatskoj na temu: Poljubi grumen zavičajne zemlje i prošapći: Hvala! Na natječaj je pris glo 258 učeničkih radova iz 30-ak škola diljem Lijepe Naše, a prvu nagradu je uvjerljivo osvojila Antonela Bosilj, učenica 8. r. OŠ Slavka Kolara iz Hercegovca. Druga nagrada pripala je Veri Malinović učenici 7. r. OŠ Draž, dok je čak 11 učenika osvojilo treću nagradu. Iz naše Županije među njima su Sandra Hren i Antonija. Prosudbena komisija osvrnula se na natječaj te su se čitali najbolji radovi. U umjetničkom dijelu programa nastupio je zbor Vrijeskice pod vodstvom profesorice Dubravke Habjanec. Druženjem i lijepim riječi- Uz predstavnike braniteljskih udruga, Varaždinske županije i Mjesnog odbora Hrašćica na skupu je govorio i Goran Habuš, gradonačelnik Grada Varaždina. Ploču s imenom Vjekoslava Cerovečkog na početku ulice otkrio je njegov sin Valent. Vjekoslav Cerovečki je porijeklom iz Jazvina, rođen je 1955. a djelatnik policije postao je 1975. Završio je Višu školu za unutarnje poslove. Na izvršenje službenog zadatka u Vukovar je upućen 11. rujna 1991. s grupom varaždinskih policajaca. Obna- ma prisutni su odali počast Sidi Košu ć i pokazali kako je lijepo okupi se svake godine u Radoboju i slavi Sidino proljeće. Inače, za održavanja Dana Side Košu ć upriličena su brojna događanja. Tako je održana i radionica krea vnog pisanja, projekcija dokumentarnog filma Sida Košu ć – Osmijeh, u programu Radija Hrvatsko zagorje Krapina u emisiji Po lepom našem zagorju Kajkavska vura gostovala je predsjednica Kulturno-obrazovnog društva Side Košu ć, Biserka Šimunić, i kazivani su s hovi Side Košu ć. Manifestacija je završila polaganjem cvijeća na grob Side Košu ć na Mirogoju, te svetom misom zadušnicom u crkvi svete Katarine u Krapini kada će bi upriličena i večer sjećanja na Sidu Košu ć. Nagrada Radoboja 2012. U organizaciji biciklistièkog kluba Perfa, a pod pokroviteljstvom opæine Radoboj 20. svibnja održana je biciklistièka utrka Nagrada Radoboja 2012. Natjecanje je održano u sljedećim kategorijama: Početnici A, B i C, Juniori, Kade , U23, Elite, Žene, Veterani A, B i C i Rekrea vci. Dužina kruga staze iznosila je 20 kilometara (Radoboj – Donja Šemnica – Švaljkovec – Lepajci – Velika Ves – Jazvine – Radoboj). GLAS ZAGORJA broj 93 OPÆINA STUBIÈKE TOPLICE 01. LIPNJA 2012. Piše Monika Briševac INTERVJU Bernarda Sokač, direktorica Turističkog ureda Turističke zajednice općine Stubičke Toplice Već se zasigurno pripremate za osvajanje novog Zelenog cvijeta? Pripreme za prijavu za Zeleni cvijet 2012. u sklopu projekta Hrvatske turis čke zajednice Volim Hrvatsku su u jeku, a o detaljima ćemo obavijes medije u lipnju kada nam predstoji obilazak Povjerenstva Turis čke zajednice Krapinsko-zagorske županije. Izuzetno smo ponosni na dosadašnje pos gnute rezultate u navedenom ekološko-edu- meno opremljen te omogućava prijem turista sukladno visokim kriterijima u turizmu. Kakva je ponuda u Turis čkom uredu kojem je u 2010. dodijeljeno priznanje za najbolji turis čki informa vni centar kon nentalne Hrvatske? Posebno smo ponosni na priznanje koje je dodijeljeno Turis čkom uredu Turis čke zajednice Općine Stubičke Toplice u 2010. za najbolji turis čki in- tradicijskih detalja pridonose ljepšem izgledu cjelokupnog mjesta. Uključuju se ak vno i u projekt Zeleni cvijet kroz ekološko-eduka vnu akciju Cvijet u cvijeću, a okućnicama Općine Stubičke Toplice raspros re se sto ne suća raznobojnih la ca, te raznovrsnih tradicijskih detalja koje posje teljima Stubaka daju priliku da putuju u skladu s prirodom i razmišljaju o izvornim vrijednos ma prostora. Kojima se još projek ma u Stubakima posebno ponosite? Tijekom cijele godine bogat je kulturni, sportski i društveni život koji se ostva- Oaza turizma sjeverozapadne Hrvatske Opæina Stubièke Toplice u suradnji s Turistièkom zajednicom godina provodi uspješne projekte kojima je cilj afirmirati kulturne, povijesne, sportske i gastronomske vrijednosti i Stubièke Toplice uèiniti privlaène i za boravak ugodne destinacije. To uglavnom i uspijevaju i ponosni su vlsnici èak 6 Zelenih cvjetova. O tome, raznim projektima i planovima, razgovarali smo s direktoricom spomenute TZ Bernardom Sokaè. ka vnom projektu na razini kon nentalne Hrvatske. Posebno valja naglasi da bez kvalitetnog mskog rada svih čimbenika prisutnih na prostoru Općine Stubičke Toplice, ne bismo uspjeli u kon nuitetu osvoji šest Zelenih cvjetova. Uz pozi vnu suradnju Općine Stubičke Toplice kao nositelja projekta, Radnog jela za ekologiju i kulturu Općine Stubičke Toplice, te kon nuiranog rada Komunalnog odjela Općine Stubičke Toplice, a naravno i mještana Stubičkih Toplica koji uređenjem svojih prostora za življenje svakako pridonose i sveopćoj pozi vnoj slici Stubaka – zelene oaze Zagorja pos gnu su ovakvi dojmljivi rezulta . U jeku je hor kulturno uređenje Općine. U prilog kvalitete turis čkog prostora govori i sam ured Turis čke zajednice općine Stubičke Toplice koji je reprezenta van, suvre- forma vni centar kon nentalne Hrvatske. Priznanje nam je posebno vrijedno jer je dodijeljeno od Hrvatske turis čke zajednice koja je prepoznala, a kasnije i nagradila trud u poslovanju Turis čkog ureda smještenog u centru Stubičkih Toplica. Suvremeno je opremljen, te omogućava prijem putnika namjernika sukladno kriterijima u turizmu. Raznolika je i bogata ponuda promidžbenih materijala, razglednica, turis čkih karata, infobrošura i tradicijskih suvenira. Rekli ste, kon nuitet priznanja rezultat je kvalitetnog mskog rada u Općini. I sami mještani svojim krea vnim oblikovanjem okućnica daju svoj doprinos u stjecanju općeg dojma mjesta. Na koje načine? Jedan od važnih čimbenika u hor kulturi Stubičkih Toplica svakako su i mještani koji svojim krea vnim oblikovanjem okućnica, balkona, prozora, vrtova, ruje pozi vnom suradnjom s Općinom Stubičke Toplice, ali i svim udrugama koje djeluju na području Stubičkih Toplica. Ak vno sudjelujemo u osmišljavanju programa povodom obilježavanja Dana Općine – 27. travnja, jekom godine se održavaju razna sportska i kulturna događanja, kao i poučna predavanja. Od tradicionalnih projekata tj. manifestacija, svakako valja spomenu nadaleko poznatu ljetnu Likovnu koloniju Stubaki koja će se i ove godine održa po 16. puta krajem kolovoza, te Gljivarenje v Stubakima koje ove godine također slavi 16. obljetnicu održavanja u kon nuitetu i jedna je od najvećih gljivarijada na prostoru Hrvatske. Sve navedeno Stubičkim Toplicama i cijelom Zagorju donosi značajan prosperitet u turizmu, kao najvažnijoj grani gospodarstva u ovom prostoru. U svojim planovima općinsko čelništvo zamišlja Stubake kao oazu turizma sjeverozapadne Hrvatske, te je pokrenulo niz akcija za oživotvorenje turis čkog prostora mjesta koje će se dići na još jedan viši nivo zdravstveno turis čkim projektom. Koja je Vaša vizija Stubaka? Prostor Stubičkih Toplica već je niz godina poželjna des nacija za odmor i relaksaciju. Kon nuiranim uređenjem Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice ostvaruju se idealni uvje za još bolji razvoj lječilišnog turizma, po kojem su Stubičke Toplice prepoznatljive. Realizacijom zdravstveno-turis čkog projekta Stubičke Toplice Sunce Koncerna d.d. izgradit će tri hotela visoke kategorije od če ri i pet zvjezdica, kompleks termalne wellness i spa zone, specijalne bolnice, te objek eko-etno sadržaja, koji će u potpunos zadovolji potrebe suvremenih putnika namjernika i turista koji će posje Stubičke Toplice. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA Rekonstrukcija ODGOJ Lijepe naše obale, lijepi naš potok Vidak Djeèji vrtiæ Zvirek iz Stubièkih Toplica dobitnik je priznanja i novèane nagrade u iznosu od 5 tisuæa kuna na natjeèaju Za èišæu buduænost naše djece. Natječaj je organiziran u sklopu Eko škola, a u suradnji Udruge Lijepa naša i tvrtke Henkel. Cilj je bio organizira vlas te eko projekte vezane uz zaš tu obala mora, rijeka, jezera, potoka. Dječji vr ć Zvirek sudjelovao je na istom sa svojim projektom Lijepe naše obale, lijepi naš potok Vidak, povodom kojeg je u vr ću organizirana zajednička radionica za roditelje i djecu. Na njoj su izrađivane igračke od pedagoški neoblikovanog otpadnog materijala, te niz drugih ak vnos . Svečana dodjela priznanja održana je u svibnju u Gastro Globusu u Zagrebu. Dodjeli su prisustvovali predsjednik Udruge Lijepa naša doc. dr. sc. Ante Kutle, direktorica marke nga Poslovnog sektora za pranje i čišćenje u domaćinstvu Henkela za regiju Adria Miranda Mladin, te drugi uvaženi uzvanici. oborinske odvodnje U naselju Strmec Stubièki, u odvojku zapadnog dijela opæine Stubièke Toplice, završeni su radovi na rekonstrukciji kanala oborinske odvodnje. Ovim radovima postavljeno je 120 metara kanala PEHD cijevima promjera 250 milimetara uz izradu tri revizijska okna. Uz spomenute radove, uređenjem bankina proširena je i nerazvrstana cesta što omogućava lakše prometovanje m dijelom naselja. Zbog učestalog pucanja cijevi u na- GLAS ZAGORJA broj 93 selju Pila, iznad Špoljara, rekonstruiran je dio mreže lokalnog vodovoda Sljeme – Pila – Strmec Stubički. Ovim radovima zamijenjeno je 150 metara dotrajalih cijevi novim PEHD cijevima promjera 110 milimetara te su me riješeni problemi u vodoopskrbi tog dijela naselja. 37 OPÆINA VELIKO TRGOVIŠÆE 01. LIPNJA 2012. DAN OPĆINE Svečano uz brojne programe Polaganjem vijenaca pokraj Spomen-kuæe dr. Franje Tuðmana i na Trgu Stjepana i Franje Tuðmana, misom u crkvi Majke Božje od Sedam Žalosti te sveèanom sjednicom Opæinskog vijeæa, u Velikom je Trgovišæu 14. svibnja na 90. roðendan najpoznatijeg sugraðanina dr. Franje Tuðmana, proslavljen Dan opæine. Svečanu sjednicu Općinskog vijeća otvorio je predsjednik Rudolf Kontrec, zahvalivši vijećnicima na ustrajnom i odgovornom radu. U svom obraćanju načelnik općine Zdravko Vutmej istaknuo je povijesnu važnost i ulogu dr. Franje Tuđmana. Upravo odabirom dana rođenja svoga sina dr. Franje Tuđmana kao Dana općine odajemo trajnu zahvalu na stvaranju moderne hrvatske države. kn, no uzimajući u obzir preneseni manjak iz 2010. ukupno poslovnu godinu završili smo s manjkom u iznosu od 156.000 kn – istaknuo je u svom obraćanju načelnik Vutmej. U prošloj godini u Općini se ulagalo u održavanje i izgradnju komunalne infrastrukture, podržani su socijalni programi te programi javnih potreba u športu i kulturi. Iz općinskog proračuna značajna sredstva – 1.028.500 kn izdvajaju se za ulici K. Š. Đalskog u Velikom Trgovišću, javne rasvjete u naselju Domahovo, izgradnju sekundarnog vodovoda u Mrzlom Polju dva ogranka. Inves ralo se i u izradu projektne dokumentacije sustava javne odvodnje Veliko Trgovišće, vodovodne mreže za naselje Velika Erpenja, u izradu tehničke dokumentacije te pripremilo zemljište za izgradnju mrtvačnice na groblju i crkvi Sveta tri kralja i javne rasvjete na groblju u Velikom Trgovišću. Osiguranjem državnih sredstava za sanaciju klizišta na području Županije Županijske ceste sanirale su klizišta na ŽC Vižovlje – Strmec i ŽC Veliko Trgovišće – Domahovo, a na relaciji V. Tr- NAGRADE I PRIZNANJA Na svečanoj sjednici uručene su nagrade i priznanja zaslužnima koji svojim radom, ponašanjem i rezulta ma trajno pridonose ugledu općine Veliko Trgovišće. Grb općine Veliko Trgovišće dodijeljen je za pos gnute rezultate u razvoju gospodarstva MDK GRAĐEVINARU iz Mrzlog Polja. Nagrada općine za osobite uspjehe pos gnute u športskim natjecanjima uručena je Luciji Karaica. Plaketa općine za istaknuto zalaganje i pos gnute uspjehe na unapređenju lovstva pripala je Milivoju Kralju, a za pos gnute uspjehe u ra- Planovi na internetu Sagledavajući ekonomske i gospodarske uvjete poslovanja u Republici Hrvatskoj prošlu 2011. Općina Veliko Trgovišće završila je s vrlo dobrim rezulta ma. Prihodi su ostvareni u iznosu od 8,263.675 kn, a rashodi u iznosu od 7,767.168 predškolski odgoj DV Rožica, potom za vatrogastvo i program sakralnih objekata. Načelnik Vutmej posebno je istaknuo važnost izgradnje komunalne infrastrukture koja je bila intenzivna u drugoj polovici godine, te naveo: izgradnju kanalizacije u Spomenik prvom predsjedniku Općina Veliko Trgovišće vezala je svoj dan uz dan rođenja dr. Franje Tuđmana (14. svibnja 1922.), prvog predsjednika neovisne, demokratske i suverene Republike Hrvatske. Obraćajući se gos ma i vijećnicima, na svečanoj sjednici uz Dan općine načelnik Vutmej spomenuo je upravo otvoren javni natječaj za idejno rješenje spomenika dr. Franji Tuđmanu kod Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Radi se o spomeniku koji je zamišljen kao kiparska skulptura u naravnoj veličini, a bit će postavljena na prostoru kod Spomen škole, bivše osnovne škole koju je on pohađao, neizmjerno je volio i uvijek joj se vraćao. Također, zamolio je sve poštovatelje imena i djela dr. Franje Tuđmana, pravne i fizičke osobe, da sudjeluju u ovoj akciji izgradnje spomenika svojim prilozima i donacijama. 38 Od zacrtanih programa u Općini Veliko Trgovišće vrlo ak vno radilo se na 3. izmjeni i dopuni Prostornog plana općine. Krajem prošle godine zajedno sa Županijskim uredom za prostorno planiranje utvrđen je prijedlog Izmjena i dopuna PP. Početkom ove godine provedene su dvije javne rasprave, utvrđen konačan prijedlog Izmjena i dopuna PP, te upućen mjerodavnim ministarstvima na odobravanje i izdavanje suglasnos . Ova treća Izmjena i dopuna PP od vrlo velikog je značaja za općinu i njezin budući gospodarski razvoj. PP konačno dobivamo u digitalnom obliku s ucrtanim svim prometnim i energetskim mrežama, popisom svih nerazvrstanih cesta (registar cesta) i mogućnošću da svaki pojedinac može preko interneta dobi prikaz njemu interesantne čes ce, te gospodarsku namjenu iste. govišće – Klanječko Jezero radovi na sanaciji klizišta upravo su u jeku. Krajem prošle godine, u suradnji s Ministarstvom kulture uređena je pozornica Doma kulture u Velikom Trgovišću. Nova pozornica puno će znači našim udrugama (KUD Sloga, Orkestar Mrzlo Polje, Mažoretkinje Dubrovčan, Društvu Naša djeca) u njihovom daljnjem radu, a omogućit će i kvalitetnu organizaciju različi h glazbenih koncerata i kazališnih predstava – završio je svoje izlaganje načelnik Vutmej, posebno pohvalivši rad udruga i gospodarstvenika. GLAS ZAGORJA broj 93 zvoju društvenih odnosa i unapređenju športa Damiru Oborovečkom i Robertu Špoljaru. Pohvalnicu općine za istaknuto zalaganje i pos gnute uspjehe u radu Općinske udruge umirovljenika dobila je Ka ca Tišlar, a za istaknuto zalaganje i pos gnute uspjehe na unapređenju lovstva: Mijo Mikuljan, Mladen Besednik, Josip Kralj, Josip Plečko i Milan Štefanović. Pohvalu za istaknuto zalaganje i pos gnute uspjehe na unapređenju hrvatskog folklornog amaterizma dobila je Iva Cvetko. OPÆINA VELIKO TRGOVIŠÆE 01. LIPNJA 2012. ZNANSTVENI SKUP Dani dr. Franje Tuđmana – Hrvati kroz stoljeća Jubilarni Peti znanstveno-struèni skup Dani dr. Franje Tuðmana – Hrvati kroz stoljeæa, ove godine održan je u prigodi obilježavanja 90. obljetnice roðenja prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuðmana. Ponovno je okupio uglednike različi h profesija, od novinara, profesora, doktora znanos , do akademika i biskupa, koji pišu o povijes hrvatskog naroda. Kao rezultat njihovog rada općina je izdala če ri Zbornika radova, a izlaganja s ovogodišnjega skupa bit će također objavljena u zborniku radova. Izlagače, sudionike skupa pozdravio je načelnik općine Veliko Trgovišće, Zdravko Vutmej i istaknuo važnost istraživanja hrvatske povijes , što će pridonije njezinu općem poznavanju, ali i pomoći u poznavanju is ne o hrvatskom narodu. Predsjednik Organizacijskoga odbora znanstvenog skupa, umirovljeni sudac Ustavnoga suda RH Milan Vuković, naglasio je kako se rasprave o prvom hrvatskom predsjedniku i njegovu historiografskom i poli čkom djelu mogu sves na rasprave o odnosima hrvatske državne ideje i jugoslavenstva. Ocijenivši kako je bilo koje jugoslavenstvo ropstvo za hrvatski narod, Vuković je istaknuo da se ne smije dopus bilo kakav povratak Hrvatske u neke balkanske saveze. U radu skupa sudjelovali su i: gospićko-senjski biskup i povjesničar, mons. Mile Bogović, povjesničari Pavao Galić, Dragu n Pavličević, fra Andrija Nikić, Zdravko Dizdar, Ivo Rendić Miočević i Mato Artuković, profesor mostarskoga sveučilišta Božo Žepić, prof. Marko Samardžija, prof. Josip Vrbošić, Lovre Bo ca Tadinovo, akademik Dubravko Jelčić, povjesničar, publicist Mladen Pavković i Stjepan Šulek. IZ RADA ŽUPE Proslavljen 15. majčin dan Na spomen-podruèju Hrvatskoj majci u Velikoj Erpenji u nedjelju 13. svibnja sveèano je proslavljen Majèin dan na nacionalnoj razini. Jubilarnu petnaestu godinu zaredom Majèin dan je obilježen u organizaciji Društva Hrvatska žena – Grad Zagreb, župe Sveta tri kralja, te u suorganizaciji Krapinskozagorske županije, Opæine Veliko Trgovišæe i Družbe Braæa Hrvatskog zmaja... Misu zahvalnicu majkama u crkvi Sveta tri kralja predvodio je bjelovarskokriževački biskup Vjekoslav Huzjak u koncelebraciji sa župnikom domaćinom Ivanom Režekom, dr. Jurjem Kolarićem te većim brojem svećenika Tuheljsko-pregradskog dekanata. Misno slavlje pjesmom je pra o bjelovarski katedralni zbor, a izravno ga je prenosila Hrvatska televizija. Posve vši homiliju na Majčin dan svim majkama, povezao ju je i s nebeskom Majkom, davši je za uzor vjernice svim našim majkama, napose hrvatskim obiteljima. U kulturnozabavnom programu sudjelovali su učenici i učenice iz osnovne škole Velikog Trgovišća, područne škole u Dubrovčanu, domaće mažoretkinje, kulturno umjetnička društva i limena glazba iz Mrzlog Polja. Čitani su i nagrađeni literarni radovi o majci koji su pris gli na natječaj povodom Majčina dana. Nagrađeni su učenici: Hana Rut iz Rijeke, Patricija Jakopčević iz Dubrovčna i Velimir Oršuš iz Oprtlja. Na kraju programa dr. Juraj Kolarić predstavio je svoju knjigu Majčin dan u povijes i tradiciji hrvatskog naroda, u kojoj se osobito osvrće na proslavu Majčina dana u Velikoj Erpenji. NAJAVLJUJEMO Susret prijatelja Malog Isusa U subotu, 9. lipnja 2012. u župi Majke Božje od sedam žalos u Velikom Trgovišću održat će se godišnji susret prijatelja Malog Isusa, obilježen euharis jskim slavljem i duhovno-rekrea vnim programom. GLAS ZAGORJA broj 93 39 OPÆINA VELIKO TRGOVIŠÆE 01. LIPNJA 2012. KULTURA KULTURA Koncert KUD-a Sloga Koncert svirača iz Mrzlog Polja Uoèi Dana opæine 13. svibnja Puhaèki orkestar Mrzlo Polje održao je u Domu kulture Veliko Trgovišæe sveèani koncert. Pred prepunim Domom kulture uz Dan opæine u subotu 12. svibnja kulturno umjetnièki program održao je KUD Sloga sa svojim gostima. Gotove sve udruge Velikog Trgovišća svojim najboljim programima sudjeluju u obilježavanju Dana općine. Tako je to već tradicionalno u KUD Sloga, a da su dobri pokazali su svojim nastupom. Društvo je osnovano Vrlo uspješno publici su se predstavili izvođenjem skladbi Ross Roy, Blue line, Jurrassic park koje su nedavno izveli na županijskoj smotri puhačkih orkestara, te se plasirali na državnu smotru. U programu su izvedene i glazbene uspješnice: Pirates of Caribbean, Power of Love, Floren ner march, Londonderry air, Fuchsgraben polka, Našim krajem. Gos Puhačkog orkestra Mrzlo Polje bile su šarmantne djevojke iz kulturno umjetničkog društva Sv. Ivan Krs telj, Mar nec Orehovečki koje su vokalno izvele nekoliko pjesama. Na samom kraju Puhački orkestar Mrzlo Polje izveo je svoje tri autorske pjesme – Ispod lipe, Lijepu Janju, Jedne mi divne proljetne noći, te rasplamsao i šarmirao publiku do vrhunca. 1985. i od samih početaka usmjeravano je na rad s djecom. Njihovi voditelji folklora Senka Jurina, tamburaša Krešimir Završki i pjevanja Željka Završki, pomogli su im da napreduju i bilježe brojna uspješna gostovanja. SPORT Petra Hršak državna prvakinja, Martin treći Državnim prvenstvom u gađanju zračnim oružjem ISSF programa za kadete i kadetkinje u Osijeku 20. svibnja, završila je službena streljačka sezona za strijelce Streljačkog društva Veliko Trgovišće. Ovo natjecanje bilo je šlag na tortu ukrašenu brojnim odličjima strijelaca na svim natjecanjima ove sezone na županijskoj i državnoj razini – Petra Hršak nova je državna kadetska prvakinja, Mar n Oborovečki, trećeplasirani kadet u Hrvatskoj, i dva ekipna osvojena treća mjesta u državi i u muškoj i ženskoj konkurenciji. Svojim vrijednim radom jekom cijele ove sezone strijelci Streljačkog društva veliko Trgovišće ostvarili su ogromne uspjehe, nadmašili i najveća očekivanja, te predstavili sebe, svoj klub i svoje mjesto na najbolji način. I u konačnici, malo je trenera u Hrvatskoj koji se mogu pohvali s tolikim uspjesima u sezoni kao Rudolf Kontrec ml. 40 GLAS ZAGORJA broj 93 Puhački orkestar Mrzlo Polje na županijskoj smotri održanoj u Zaboku krajem travnja plasirao se na državno natjecanje, i uz Orkestar Ivo Tijardović – Ciglenica Zagorska proglašen najboljim orkestrom u Krapinsko-zagorskoj županiji. Državno natjecanje održat će se 9. i 10. lipnja u Novom Vinodolskom, a orkestar će predstavljati općinu Veliko Trgovišće i Krapinsko-zagorsku županiju. Inače, članovi orkestra, polaznici glazbenih škola pojedinačno, Antonio Horvat (truba) osvojio je na regionalnom natjecanju (kopnena Hrvatska) 2. mjesto, član Kristijan Leš (trombon) 1. nagradu na regionalnom, plasirao se na državno natjecanje i osvojio 2. nagradu. OPÆINA TUHELJ 01. LIPNJA 2012. OPĆINSKA UPRAVA OBRAZOVANJE Za ljepšu i uređeniju općinu Ovih dana u Tuhelju se uređuje okoliš. Nabavljeni su i posađeni čempresi na Starom i Novom groblju, uređena je škarpa na ulazu u Novo groblje. Nabavljene su sadnice cvijeća i posađene uz postavljenu škarpu. Još jedna prilika da Tuhelj dobije lijepi cvjetni detalj. Isto tako na inicija vu zamjenika načelnika i uz pomoć komunalnih djelatnika te djelatnika zaposlenih putem javnih radova prišlo se izradi ukrasnih drvenih posuda za cvijeće. U njih je posađeno cvijeće, a postavljene su po naseljima općine. Ovim putem molimo mještane, koliko su u mogućnos , brinite o zalijevanju i održavanju cvijeća. OPĆINSKA UPRAVA Savjet mladih Članovi Savjeta mladih ovog su petka u OŠ Lijepa naša Tuhelj održali s radionicu na temu upisa učenika 8. razreda u srednju školu. U akciji su sudjelovali mladi članovi Savjeta mladih i studen s područja općine koji su svojim pri- mjerom mogli prenije mladima osobna iskustva. Savjet mladih poziva sve mlade na dobrovoljno darivanje krvi koje će bi organizirano 4. lipnja 2012. u Domu zdravlja Klanjec. ODGOJ Dijete je srce obitelji Već tradicionalno povodom Dana obitelji i Majčinog dana u organizaciji Društva Naša djeca Tuhelj i OŠ Lijepa naša Tuhelj održana je priredba Dijete je srce obitelji u OŠ Lijepa naša u Tuhlju. Toplina dječjih riječi, pjesme i svirke ozarila je srca okupljene publike. Na samom početku djecu i roditelje pozdravila je dječja načelnica Lucija Kuhar. Prostor osnovne škole odzvanjao je veselom pjesmom školskog zbora, igrom najmlađih iz igraonice DND, predškolaca, recitacijama posvećenim majci i obitelji recitatora škole. Mladi članovi puhačkog orkestra Lipa još jednom su pokazali svoja umijeća kao i Edo Kunšt Kruneš i Mladen Je- DND Tuhelj Društvo Naša djeca Tuhelj jedan je od sudionika u projektu Saveza Društava naša djeca Hrvatske i Zveze mladine Slovenije Djeca i mladi ne priznaju granice. Društvo Naša djeca u travnju je pokrenulo rad radionica 100 ljudi 100 ćudi. Vodila ih je Kris na Petrinec, u suradnji s OŠ Lijepa naša Tuhelj. U njihovom radu sudjelovalo je šezdesetak učenika i učenica šestog, sedmog i osmog razreda. Radionice nadopunjuju ovogodišnji projekt u školi Uživajmo u različitos . Upoznali su kako pristupa osobama drugih kultura i kako te razlike prevlada . Izradili su zid različitos koji je vidljiv u školskom prostoru. Raspisan je i natječaj za najbolji slogan pro v netrpeljivos . Odabrani su slogani: 1. Mario Barlović: Prihva ako želiš bi prihvaćen 2. Darko Halužan: Nemoj se udaljava , nastoj se približava . Autori dvaju najboljih slogana sudjelovat će s VIJESTI IZ ŠKOLE Sigurno upravljanje biciklom Kris nom Petrinec u međunarodnom kampu 100 ljudi, 100 ćudi, planiranom za početak jeseni. Treći slogan nagrađen je odlaskom na Godišnji susret djece Grad/općina prijatelj djece u Veliku Goricu. Autorica slogana je Sara Petrinec: volimo svoje, poštujmo tuđe, da ljubav nam u srce uđe. VATROGASCI DVD Tuhelj Članovi DVD-a Tuhelj prošlog su vikenda bili gos vatrogasnog društva Pićan u Istri. Delegacija je krenula iz Tuhlja vatrogasnim kombijem, a razlog druženja bila je redovna godišnja Skupš na DVD-a Pićan. Prijateljski odnosi lačić koji uče svira u glazbenoj školi. Vježbanjem u klubu učimo kako što osjećamo. Kako pozi vno utroši višak energije demonstrirali su članovi Taekwondo kluba Hrvatski vuk. Gošće priredbe bile su mažoretkinje iz susjednog Dubrovčana s nastupom starije i mlađe grupe. Nakon uživanja u dječjoj krea vnos , djeca i roditelji družili su se uz slas ce iz maminih kuhinja. Ovom priredbom djeca pokazuju svoj napredak i stvaralaštvo sudjelovanja u izvannastavnim ak vnos ma škole te svoje ak vnos u različi m udrugama. Dječja mašta i krea vnost dolaze do punog izražaja kad ih se organizirano vodi. Voditelji, volonteri usmjeravaju i organiziraju njihov rad. između ova dva društva njeguju se već tradicionalno pod zajedničkim motom Vatru gasi brata spasi. U sklopu akcijskog programa Tima za prometnu preven vu KZŽ, u suradnji s osnovnim školama provodi se projekt Osposobljavanja učenika za sigurno upravljanje biciklom. Projektom su bili obuhvaćeni svi učenici 5. razreda, ukupno njih 16. Cilj edukacije i osposobljavanja učenika je prema dopisu Tima za prometnu preven vu, stjecanje navike pravilnog i obveznog korištenja sigurnosne opreme, po canje sigurnog i odgovornog ponašanja djece i svih sudionika u prometu te trajno smanji broj žrtava u prometu. Projekt se sastoji od teoretskog i prak čnog dijela, a obuhvaća pravila ponašanja u prometu, poznavanje prometnih znakova te pravilnu vožnju biciklom. Sadnja cvijeća Povodom Dana planeta Zemlje organizirana je velika akcija zahvaljujući kojoj je uređen okoliš škole. Uvelike su pomogli i roditelji učenika. Svaki učenik od 1. do 8. razreda donio je po jedan cvijet u školu. Čis okoliš Tuhlja, dijela Trstena, Pristave i Prosenika te šarene gredice cvijeća oko škole, dokaz su uspješne akcije i veliki ponos svih sudionika. Nakon uspješno provedene akcije Jedan cvijet za moju školu, škola Tuhelj ne posustaje u uređenju okoliša. U četvrtak 10. svibnja prionulo se uređenju parka ispred škole. Turis čka zajednica Općine Tuhelj donirala je sadnice cvijeća, a učenice 8. razreda uhva le su se mo ka. Rezultat je zaista GLAS ZAGORJA broj 93 lijep i skladno uređen naš mali cvjetni breg koji prš crvenim, bijelim i žu m begonijama, te kadifama. Tuhelj pe ! Ekipa Prve pomoći naše škole sudjelovala je 21. travnja na međužupanijskom natjecanju mladeži Hrvatskog crvenog križa u Lepoglavi. U vrlo jakoj konkurenciji, nakon pisanja če ri testa i pružanja prve pomoći na dva radilišta, naša ekipa je zauzela odlično peto mjesto. Čes tamo učenicima Luciji Kuhar, Maji Jelačić, Mariu Barloviću, Filipu Majeriću, Sari Petrinec i Luciji Turčin, te njihovom voditelju knjižničaru Davoru Žažaru. Školski sat ili 45 minuta slave HTV-ova emisija Školski sat emi ra se svakim radnim danom na 2. programu. U 45 minuta možete sazna brojne aktualnos iz svijeta škole. S nestrpljenjem smo dočekali emisiju, koja je prikazivana 19. travnja, jer su u njoj gostovali naši učenici i učitelji. Ponosni smo kako su predstavili ovogodišnji projekt Uživajmo u različitos s kojim ćemo u svibnju sudjelova na Državnoj smotri projekata Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava u Zagrebu, prošlogodišnji projekt Školske kronike kao i cjelokupan rad naše škole. HVALA na lijepom predstavljanju škole i iskrene čes tke našim medijskim zvijezdama: Mariju Barloviću, Luciji Kuhar te učiteljima Snježani Romić i Davoru Žažaru! 41 OPÆINA ZLATAR BISTRICA 01. LIPNJA 2012. OBRAZOVANJE OBRAZOVANJE Čitamo mi u obitelji svi U OŠ Zlatar Bistrica uspješno je proveden i završen projekt Èitamo mi, u obitelji svi. Tematski tjedan povodom Dana Europe Zanimljivim aktivnostima u kojima su uèenici istraživali, pretraživali, stvarali i uèili cijeli tjedan, u OŠ Zlatar Bistica obilježen je Dan Europe. Ostvarene su zanimljive i pouène korelacije izmeðu školske knjižnice i pojedinih nastavnih predmeta. Osnovna škola Zlatar Bistrica uključila se u projekt Čitamo mi, u obitelji svi koji se provodio jekom drugog polugodišta ove školske godine. U projektu su sudjelovali učenici 3. razreda, njihova učiteljica Andreja Jertec i školska knjižničarka Snježana Kovačević. Projekt se provodio u suradnji s Hrvatskom mrežom školskih knjižničara i uz potporu brojnih sponzora među kojima je i Krapinsko-zagorska županija, odnosno Upravni odjel za obrazovanje predvođen Ivanom Lamotom bez čije potpore ne bismo mogli proves projekt u cijelos . U ovom projektu za po canje čitanja među učenicima, sudjelovalo je 165 škola diljem Hrvatske i 13 zagorskih škola. Projektom su bili zadovoljni i učenici i roditelji koje smo na ovaj način potaknuli da provedu više vremena uz knjigu u krugu svoje obitelji. U naprtnjači s knjigama svatko je mogao pronaći knjigu za sebe i pročita je, a svoje dojmove zapisa u za to predviđenu bilježnicu. Projektom se skrenula pozornost na važnost čitanja i svladavanja tehnike čitanja jer je ona ključna za učenje i uspjeh u školi i životu uopće. (Snježana Kovačević) Pretraživanjem različi h izvora informacija kao što su internet, časopisi, atlasi, turis čki vodiči, geografske karte…, koje su mogli pronaći u školskoj knjižnici, učenici su mogli više sazna o Europi i Europskoj uniji. Istraživalo se i učilo na satovima geografije, hrvatskoga i njemačkoga jezika, povijes , glazbene i likovne kulture. U školskoj knjižnici postavljena je izložba učeničkih radova o temi Putujmo Europom. Također su se izra- đivali plaka i zastavice država članica EU te eduka vna igrica – karta država EU. Europski tjedan završio je kvizom Ujedinjeni u različitos . VATROGASCI Javna vježba U mjesecu zaštite od požara DVD Zlatar Bistrica organiziralo je javnu pokaznu vježbu na društvenom domu u Lipovcu nedaleko Zlatar Bistrice. ODGOJ Pisac Marko Bajto u vrtiću Minulog petka Dječji vr ć Zlatni dani Zlatar Bistrica i stariju mješovitu skupinu posje o je pisac Marko Bajto i predstavio djeci svoju duhovitu i poučnu slikovnicu Klokanijada strica Đure. Dalma nac iz Vrgorca, ali zlatarbistrički zet, kako se predstavlja, odgovarao je djeci na mnogobrojna pitanja vezana uz slikovnicu, koju je na kraju i poklonio 42 svakom polazniku vr ća. Djeca su mu zahvalila pjesmom i poklonila mu ilustraciju njegove slikovnice i licitarsko srce koje su sami izradili. Pretpostavka za vježbu bio je požar koji je izbio u prizemlju zgrade, te se proširio na prvi kat gdje su se nalazila djeca. Nakon izviđanja i predaje zapovjedi, pristupa se evakuaciji osoba pomoću zračne uskočnice i ljestava, te se požar gasi unutarnjom i vanjskom navalom. Uz domaće dobrovoljno vatrogasno društvo Zlatar Bistrica na vježbi još sudjeluju DVD Konjščina i ZJVP ispostava M. Bistrica. Izvedena vježba pokazala je uvježbanost vatrogasaca u pronalaženju i spašavanju unesrećenih osoba, izvlačenju osoba iz zadimljenih prostorija, GLAS ZAGORJA broj 93 te organiziranost vatrogasaca kod gašenja požara. Vježbom je rukovodio zapovjednik DVD-a Zlatar Bistrica, vatrogasni časnik I. klase, Josip Andrec. Kao promatrači bili su prisutni predsjednik VZ KZŽ Ivica Glas, predsjednik DVD-a Konjščina Ivan Cvetko, predsjednik DVD-a Zlatar Bistrica Dražen Mikulec te brojni mještani. Na kraju uspješno izvedene vježbe vatrogascima je na dobroj uvježbanos čes tao načelnik općine Zlatar Bistrica Žarko Miholić, koji je izvršio smotru postrojenih vatrogasnih postrojbi. ZAGORJE INFO 01. LIPNJA 2012. KRAPINA KRAPINA Posjet sajmu tehnike u Beogradu Organiziran posjet bio je namijenjen prvenstveno predstavnicima metaloprerađivačke djelatnos naše Županije. Predstavnici Krapinsko-zagorske župa- Predstavnici Obrtnièke komore Krapinsko-zagorske županije i HGK-ŽK Krapina na poziv Krapinsko-zagorske županije boravili su u dvodnevnom posjetu 56. meðunarodnom sajmu tehnike u Beogradu. nije, OKKZŽ i HGK-ŽK Krapina održali su poslovni sastanak s predstavnicima Privredne komore Beograd. Zaključno činjenici kako sam Beograd predstavlja potencijalno tržište od 2 milijuna stanovnika te predstavlja za gospodarstvenike RH moguću poveznicu s tržištem Rusije, Turske, Bugarske te kako nema administra vnih prepreka, a temeljem nekih već uspješno ostvarenih gospodarskih ak vnos , istaknuto je zajedničko zalaganje na ostvarenju konkretnih programa na gospodarskom planu u vidu planiranja novih ciljanih susreta gospodarstvenika s konkretnim poslovnim dogovorima o zajedničkoj suradnji. Važno je istaknu kako je na sajmu u sklopu susreta gospodarstvenika, koji je Privredna komora Srbije organizirala, uspješno predstavljena Krapinsko-zagorska županija HGK-ŽK Krapina i Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije. KRAPINA Predavanja i izložba Povodom Međunarodnog dana biološke raznolikos i Dana zaš te prirode 22. svibnja, Javna ustanova za upravljanje zaš ćenim prirodnim vrijednos ma Krapinsko-zagorske županije, organizirala je mul medijsku prezentaciju Regionalni park Mura – Drava – skladan suživot čovjeka i prirode, predavača iz Međimurske županije, u sklopu kojeg je i prikazan mini-film o biološkoj raznoli- kos tog parka. Tematsku izložbu fotografija Gorana Šafareka otvorio je dipl. ing. šum. Ivan Mar nić, a posje telji su, osim u vizualnom doživljaju, mogli uživa i u specijalite ma međimurskog kraja. (V. Šaronja) KRAPINA Krediti HBOR-a Obrtnièka komora Krapinsko-zagorske županije skreæe pažnju na kreditne programe HBOR-a. Kreditnu ak vnost Hrvatska banka za obnovu i razvitak provodi prvenstveno dugoročnim financiranjem razvojnih i izvoznih pothvata poslovnih subjekata u cilju učinkovite financijske podrške cjelovitom i održivom razvitku hrvatskog gospodarstva. Kreditni programi provode se izravno ili putem poslovnih banaka s kojima HBOR ima zaključene ugovore o suradnji. U namjeri što kvalitetnije podrške gospodarstvenicima, HBOR sustavno pra tržišna kretanja i potrebe gospodarstvenika, te sukladno tome proširuje ili mijenja svoju ponudu kredita. Ovom prilikom ispred OKKZŽ (www.okkzz.hr) skrećemo pažnju članstvu na neke za ZABOK Energetski dan 18. lipnja Ovogodišnja, druga po redu manifestacija Energetski dan Krapinsko-zagorske županije, održat æe se 18. lipnja. Organizirat će se studijski posjet primjerima dobre prakse s ciljem javnog predstavljanja energetskih projekata. Kao središnji događaj Energetskog dana u gradu Zaboku će se održa Sajam obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitos . Izlagači će ima mogućnost prezenra svoje proizvode i usluge na predviđenim izložbenim prostorima, izlaga svoje eksponate, te izravno komunicira s građanima. Smisao i cilj ove manifestacije je informiranje građana i promocija upotrebe obnovljivih izvora energije te zaš te okoliša. Energetski tjedan obilježen je i u Starogradskoj vijećnici Grada Zagreba, gdje je održana međunarod- David Cimec i Nikola Presečki prvaci Na Državnoj smotri radova iz područja elektrotehnike i računalstva održanoj u Selcu David Dimec i Nikola Presečki – učenici Srednje škole Krapina osvojili su Zlatno priznanje. Izradili su rad Math to go, kojim pokušavaju približi matema ku učenicima. Riječ je o aplikaciji za mobilne telefone s operacijskim su- stavima iOS i Android. Pomoću nje je moguće crta grafove funkcija, koris formule, računa jednadžbe, a ugrađen je i kalkulator. David i Nikola će aplikacije ponudi učenicima na Apple App storeu i Android marketu. Ponovo je potvrđeno da krapinski srednjoškolci vladaju znanjima koja su tražena na tržištu. Njihov mentor bio je Stjepan Šalkovic, dipl. inf. obrtnike interesantne kreditne programe HBOR-a kao što su: Program kredi ranja gospodarstva, Program kredi ranja razvitka malog i srednjeg poduzetništva, Žene poduzetnice, Program kredi ranja Poduzetnika početnika, Program kredi ranja financijskog restrukturiranja, Program kredi ranja za poboljšanje likvidnos , Kredi ranje trajnih obrtnih sredstava za osnaženje poslovanja, Kredi ranja pripreme poljoprivredne proizvodnje, Program kredi ranja proizvodnje, Program kredi ranja pripreme turis čke sezone, Program kredi ranja turis čkog sektora… Detaljne informacije na: www. hbor.hr Kredi ranje. na konferencija na temu Lokalna i regionalna samouprava u procesu energetski održivog razvitka. Nizom predavanja željelo se gos ma približi informacije o energetskoj poli ci EU, strukturnim i Kohezijskim fondovima, mogućnos ma privlačenja sredstava iz EU fondova. Kao primjer dobre prakse u provođenju projekata istaknuta je Krapinsko-zagorska županija. Tako je na konferenciji svojim izlaganjem sudjelovala zagorska županica Sonja Borovčak, koja je govorila o projek ma energetske učinkovitos u školama, o projek ma po canja korištenja obnovljivih izvora energije kod fizičkih osoba, te edukaciji učenika srednjih škola o uštedi energije. PREGRADA Priznanja tehničke kulture Na svečanos održanoj 21. svibnja u Pregradi poslije redovite Skupš ne Zajednice tehničke kulture Krapinsko-zagorske županije uručena su javna priznanja za 2011. Povelju Zajednice tehničke kulture Krapinsko-zagorske županije dobio je GLAS ZAGORJA broj 93 Filmski video klub Pregrada, dobitnici Godišnje nagrade su Krešimir Kovarik iz Zaboka i Alen Gorup iz Krapine, a dobitnik Nagrade Zajednice tehničke kulture Krapinsko-zagorske županije za životno djelo je Vlado Hostić iz Zaboka. 43 ZAGORJE INFO 01. LIPNJA 2012. KRAPINA ZABOK Dan obitelji i Majčin dan Željko Kolar kandidat za župana Udruga slijepih Krapinsko-zagorske županije povodom Meðunarodnog dana obitelji i Majèinog dana u Krapini je organizirala prigodno druženje za svoje èlanice. Prema riječima predsjednika, Zlatka Deveničara, okupilo se njih dvadesetak iz područja cijele Županije među kojima i četvero korisnica Doma iz Krapine i Lobora. Tom prigodom nazočnim članicama uručeni su prigodni pokloni. Uz ovo druženje organizirano je i predavanje na temu Emocionalna komunikacija, koje je održala Sandra Kos iz Obiteljskog centra KZŽ. Inače, ovo je samo jedna u nizu ak vnos koje provodi Udruga slijepih Krapinsko-zagorske županije. KRAPINA Žarko Tušek predsjednik zagorskog HDZ-a Žarko Tušek na izbornoj je skupš ni HDZ-a Krapinsko-zagorske županije izabran za novog predsjednika županijskog HDZ-a. Za Tušeka je glasovao 171 izaslanik dok je njegov protukandidat Vladimir Pleško dobio 66 glasova. Novoizabrani predsjednik, inače aktualni nacionalni dopredsjednik MHDZ-a i predsjednik županijske mladeži HDZ–a, na novinarski upit o prvim potezima, izjavio je da se stranka u Zagorju mora reorganizira i drugačije ustroji . Kako je još dodao, cilj je preuzimanje županijske vlas na sljedećim lokalnim izborima. – Da bi se to pos glo, planiramo uves profesionalno tajništvo, niz odbora za gospodarstvo, poljoprivredu, školstvo, prosvjetu, udruge. Formiramo i ured za medije, HDZ će ima i svojeg glasnogovornika, ured za mlade i niz drugih momenata koji su bitni da bi stranka dinamizirala svoj unutarstranački život i postala projektna, istaknuo je Žarko Tušek. U Krapini je održana i prva kons tuirajuća sjednica Županijskog odbora HDZ- a KZŽ. Na skupš ni je podnijeto izvješće o izborima, prihvaćen poslovnik o radu odbora i izabrano je 11 članova predsjedništva i imenovana stalna povjerenstva. Uz novog predsjednika Žarka Tušeka, u predsjedništvo Županijskog odbora HDZ-a za če ri dopredsjednika izabrani su: Mirko Krznar iz Konjšćine, Želimir Kurečić iz Zlatara, Alen Gerek iz Zaboka i Zoran Gregurović iz Krapine. Za tajnika je izabran Petar Vrančić iz Zaboka, poli čki tajnik je Andrija Sme ško iz Lobora, a rizničar je Damir Belošević iz Đurmanca. U predsjedništvo su još izabrani Damir Plečko iz Krapinskih Toplica, Mato Regvar iz Desinića, Miljenko Šoštarić iz Svetog Križa Začretja i Luka Tepeš iz Donje Stubice. Prezentacije obrtničkih zanimanja 44 kandidatkinja za zamjenicu župana bi Tajana Broz. Tajana Broz, uz Željka Kolara, potpredsjednica je SDP-a Krapinsko-zagorske županije, vijećnica u Gradskom vijeću Pregrade, te poznata ak vis ca za prava žena i ugroženih manjinskih skupina – priopćeno je, između ostalog, iz SDP-a Krapinsko-zagorske županije. ZABOK Posjet Kini Izaslanstvo Zaboka boravilo je od 18. do 20. svibnja u 2,3 milijunskom kineskom gradu Sanmenxia. KRAPINA Završen je prvi dio prezentacija obrtničkih i ostalih srednjoškolskih programa. Riječ je o projektu koji već osmu godinu za redom uspješno provodi Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije u suradnji s Udruženjima obrtnika, Hrvatskim zavodom za za- Na sjednici Županijskog odbora SDP-a, održanoj pod predsjedanjem dr. sc. Siniše Hajdaša Dončića, odlučeno je da će kandidat SDP-a za župana bi Željko Kolar. Željko Kolar, saborski zastupnik i gradonačelnik Klanjca, javnos je poznat po energičnoj borbi za infrastrukturne projekte u našoj županiji. Kolar je već u nastupnom govoru naglasio kako neće čeka izbore, već će nastavi otvara vrata svih ministarstava s ciljem ubrzanog razvoja Krapinskozagorske županije, a koja je u manda ma protekle dvije vlade bila i više nego zapostavljena. Također je odlučeno da će pošljavanje Područnom službom Krapina i srednjim školama Krapinskozagorske županije. Prezentacije su održane u 32 zagorske osnovne škole, a sada predstoji i drugi dio prezentacije. To je odlazak u obrtničke radionice gdje će se zainteresirani učenici upozna s deficitarnim zanimanjima. Izaslanstvo vođeno gradonačelnikom Ivanom Hanžekom i njegovom zamjenicom Nevenkom Gregurić susrelo se s najvišim dužnosnicima grada SanMenXia s ciljem razvoja odnosa u područjima gospodarstva, trgovine, ulaganja, kulture, sporta, te drugim područjima. Tijekom svečanos otvaranja fes vala Žute rijeke pred 40 suća posje telja izrazito zamijećen nastup imala je folklorna tamburaška skupina Kontra bend iz Zaboka vođena Željkom Grozajem. U sastavu hrvatskog izaslanstva bio je i gospodarski savjetnik Veleposlanstva u Pekingu, Branko Gačak. Hrvatsko izaslanstvo susrelo se i s drugim gradskim dužnosnicima, primjerice, par jskim čelnikom g. Yang Shupingom i gradonačelnicom Zhao Haiyan, za m posje lo vodeće gospodarske subjekte grada, te povijesne i prirodne znamenitos . Kinesko izaslanstvo namjerava posje Zabok i RH jekom lipnja ove godine. ZABOK Zabočani viceprvaci U jakoj konkurenciji, ekipa mladeži Gradskog društva Crvenog križa Zabok iz Gimnazije A. G. Matoša, kao predstavnik Krapinsko-zagorske, Varaždinske i Meðimurske županije na Državnom natjecanju mladih HCK u Rijeci, osvojila je visoko drugo mjesto. Na natjecanju su sudjelovale pobjedničke ekipe međužupanijskih natjecanja, u kategorijama mladeži (srednje škole) i podmlatka (osnovne škole). Od ukupno 801 GLAS ZAGORJA broj 93 ekipe, odnosno 4806 učenika, koliko ih je sudjelovalo na školskim natjecanjima, na natjecanju u Rijeci sudjelovalo je 20 ekipa iz društava Crvenog križa. ZAGORJE INFO REÈ ZAGORSKOG MUŽA KRAPINA I vaše je srce mišić Udruga distrofièara Krapina petu godinu za redom obilježila je 21. svibnja – Nacionalni dan osoba oboljelih od neuromuskularnih bolesti. Kampanja I vaše srce je mišić provedena je na Trgu Lj. Gaja u Krapini. Na informa vnom štandu mogle su se pronaći brošure i letci Udruge, kao i radovi koje su izradili članovi na krea vnim radionicama. – Cilj Kampanje je podizanje svijes javnos i upoznavanje okoline s radom članova udruge kako bi se umanjile predrasude, istaknula je predsjednica Udruge Mirjana Janžek. Ujedno, Savez društava distrofičara Hrvatske u suradnji sa svojim lokalnim Udrugama koje okupljaju osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih neuromuskularnih boles , uz financijsku potporu Ministarstva zdravlja unutar trogodišnjeg programa provodi ak vnost Usluge podrške obiteljima djece s neuromuskularnim boles ma. Jedna od ak vnos Programa je edukacija o mišićnoj distrofiji u vr ćima i osnovnim školama. Tako je u Krapinsko-zagorskoj županiji provedena edukacija u organizaciji Udruge distrofičara Krapina – u Dječjem vr ću Gustav Krklec Krapina i Dječjem vr ću Bubamara iz Donje Stubice djeci predškolskog uzrasta, te u OŠ A. Cesarca Krapina i OŠ Donja Stubica učenicima 4. razreda. KUMROVEC Velik interes za natjecanja Županijsko natjecanje vatrogasca održat æe se 17. lipnja u Kumrovcu. Da je veliko zanimanje za ovu smotru vatrogasnih vješ na, snage i uvježbanos govori podatak o prijavi 151 ekipe iz 50 DVD-a. Ima onih koji čekaju sljedeće natjecanje, ali i onih koji su prijavili po nekoliko ekipa. Najbrojnija je Bedekovčina sa 11 ekipa. Slijedi Zlatar sa 9 pa onda Zabok, Krapinske Toplice i Špičkovina sa 7, Oroslavje sa 6 i tako redom… To je, kako misli predsjednik VZ KZŽ Ivica Glas, odraz tradicije u vatrogastvu od 137 godina, uključivanje generacija iz obitelji u ovu humanu udrugu i želja da se može pomoći drugima u slučaju potrebe. Rezultat je to i stalnog rada u DVD-ima posebno s djecom. Gledano po kategorijama od najmlađih do starijih, najviše, 37 ekipa je muških A. U kategoriji djeca muška uzrasta od 6-12 godina su 32 ekipe. Mladeži muške prijavljeno je 22 ekipe mladeži ženske 15, pa sve tako do brojke od 151 ekipe. Važno je sudjelova , ali i osvoji jednu od medalja, čuo sam na vježbi u Mihaljekovom Jarku gdje stričeki Milivoj i Mirko marljivo vježbaju s djecom i vesele se što ih je svakim danom sve više, da nastave tradiciju najstarijeg DVD u našoj županiji, DVD Krapina. Takvu ili sličnu sliku ovih dana možete sres u svim sredinama naše županije gdje djeluju vatrogasne organizacije. (B.U.) Navaditi i odvaditi Teške je za življenje poveda da je prave ili da je krive, bolše je poveda da mi sme e kaj ga moreme posloži gorše ili bolše. Vidim još i zdaj sebe kak sedim med ljudmi, kaj pune ih je. Mnoge poznam a mnoge i ne poznam, sigurne je da med njimi ma uneh kaj ih ne poznam a uni poznaju mene, ali i te je življenje. Kak god i gda god čez življenje hodiš, vsakomu se moraš furt nakloni , vsakomu se moraš nasmeja i pita ga e kaj mu trieba. Mor bude a mor i nebu vse te skup prešle praf, vse te čist vse jedne more a i ne mora bi . Ak dober si, ak dobre češ z dobrem vrnu , ak ljudmi pomoči češ i ak ljudmi i pomažeš, vse te drugač je od unoga gda same nase misliš i za druge neznaš ili zna nečeš. Čakal sam cielu večerku, čakal sam da morem pesmicu posluhnu , pesmicu kaj poveda o Horvacke domaje, o najlepšemu zagorskomu kraju, o vsemu kaj lepe na svietu nam je. Nie bile mi ljehke, kak god da mesta dost je bile, kak god da vse skup se obračale, tak mi je vse jedne zgledele da sam sam zaprst h škatuljice i da nemrem do zraka doj . Pikale me je mam h srčeku i niesam od straha več ni znal kaj bi z sobu. Probal sam se names da bol bi prestala, da betegu bi se zmeknul, primiril sam se jer sam štel da me pika prestane. Unda gda sam najbolj se primiril i gda sam male po male veseljiče zavuhnul, hdrle me je i hpiknule tak da sam se pak čistem zgubil. Unda je još gorše počele bi , štel sam pobeči a nies mel več kam. I gda sam počel verova tomu da dobre mi je, hutu me je dobu pak za strani nasadile vsu une naopačne šiblje, tak da več niesam znal kaj z sobu i kam se del bi. Unda je došla ta najlepša popevka, unda se vse počele vrte , znojek najhladnejši mi čele obljejal je, a meni je vse te skup zgledele kak da tuj nies, dok h iste vrieme nies se pomeknu mogel. GLAS ZAGORJA broj 93 01. LIPNJA 2012. Piše Rajko Fureš A popevka kak popevka najslajša, vse naopačne od sebe od rala je proč. Pak me poklje nje nič več nie boljele, pak sam se prijel fljetne jas praf za nju. Jer te je una popevkica stara, jer te je pravica kaj vsemi štela najbolše bi. Te je popevka, kaj beteg ra, kaj srček draga i popevlje mu. Življenje vsake ma dobu črnu, al doba ta nam nie za navek. Navek bu došel za dežđem sunček, ras ral bu beteg i zločicu vsu. Same je ljubav, same je dobre, une kaj vlječe zločicu proč. Same te more zločicu hniš t, same te bregu neda da gol bi bil. Ta doba življenjska, vse te nam pela, negdar veselje negdar i ne. H istu tu dobu, zna moraš da vsaka fela za navek nie ni bu. Same za navek nam vera je stara, kaj Jezušek nam kak darek, ostavil je ju. Na nju su nas pripelali vsi, kaj dobre su šteli vsem nam skup, kaj dobre su navek nas vučili i dobričke kaj su vsem delali i šteli. Te tatek i mamek navek su bili, dedek i babek, vse kaj zvoni, navek su decu praf vučili i putec jedini nam kazali. Zate je moči tak nam jedine, prije ruku i prej h sviet, jer srček buš mogel navek pogledat, jer hunjem neš našel zločicu nigdar. Na vse na svietu človek se navadi, na zloči teške a na dobre prie. A navek vlječe vse nas naopak, pak zgledi slajše, kak krivi ciet. A cvietek je jeden, cvetek e pravi, kaj za nas navek najlepše diši. Tie cvetek nas zove e zvetek nas mami, kak god da šteli ga vide neme. H prvu tu dobu vse te nas zazava, h prvu tu dobu i prejte nam proč, jer e nam cvetek ne prejde mam hoči, jer kak da se srami i drži se po strani. Tak same pravicu zavuhnu moreš, moreš ju navek doteknu praf, same pravicu moraš pospravit h glublinu srca da ju navek maš. Navadi se vsaki, navadi se človek, navadi se ženjska, navadi se vse. Po druge strani odvadi se teške, vsaki med nami kak god je da je. 45 KULTURA 01. LIPNJA 2012. KLANJEC Antonio Pernjek pobjednik Raspjevanog sunca U odličnoj atmosferi, punoj zajedničke pjesme, plesa, glasnih uzvika podržavanja i korektnog navijanja brojnih navijača, u sportskoj dvorani OŠ A. Mihanovića održan je veliki finale drugog Dječjeg glazbenog fes vala Raspjevano sunce Klanjec 2012. Organizator ovog fes vala koji se održava pod pokroviteljstvom Grada Klanjca je Društvo Naša djeca. Nakon dvije polufinalne večeri od Kralj, Lucija Firšt, Viktorija Harapin, Patricija Pek, Ružica Koprivnjak, Florijan Škreblin, Antonio Pernjek, Nives Knezić, Tamara Balja i Lorena Pažameta. Uz glasove publike, o pobjednicima je odlučivao i stručni žiri u kojem su bili Ka ca Nikolić, Armando Slaviček, te glazbeni gost fes vala Bojan Jambrošić. U pauzi Apsolutni pobjednik ovogodišnjeg Djeèjeg glazbenog festivala Raspjevano sunce koji je osvojio i najviše glasova publike te prvo mjesto odlukom struènog žirija je Antonio Pernjek iz Donjeg Maclja i to za svoju izvedbu skladbe You rice me up. 26 prijavljenih malih pjevača u finalu je svoje odabrane skladbe izvelo njih jedanaest: Melani Berić, Thalia fes vala nastupile su dvije plesne grupe, ritmička te grupa orijentalnog plesa Glazbeno-plesnog studija ZLATAR BISTRICA Otvorenje čitaonice – 24. lipnja Uz Dan župe, na blagdan Sv. Ivana Krstitelja 24. lipnja, u Zlatar Bistrici æe se sveèano otvoriti èitaonica. Ovo je projekt na kojem marljivo radi načelnik općine Žarko Moholić, djelatnici Upravnog odjela općine i Eko udruga Lijepa naša. Organizacijski poslovi oko uređenja prostora za potrebe čitaonice u zgradi Općine Zlatar Bistrica bliže se kraju. Prikupljanje knjiga počelo je krajem 2011., te trenutno ima eviden ranih oko 800 naslova domaće i strane književnos , te stručne literature. Kako bi čitaonica bila sadržajno što boga ja, još jednom pozivamo sve koji imaju knjige koje više ne koriste da ih daju kao prilog fundusu općinske čitaonice, kako bi one bile na raspolaganju svim mještanima. Knjige se mogu preda radnim danom od 7-15 sa u Uredu načelnika Općine. 46 Ritam iz Klanjca, a cijelu je dvoranu dignuo na noge Bojan Jambrošić te na taj način malo smanjio veliko nestrpljenje malih izvođača prije proglašenja pobjednika fes vala. Apsolutni pobjednik ovogodišnjeg Dječjeg glazbenog fes vala Raspjevano sunce koji je osvojio i najviše glasova publike te prvo mjesto odlukom stručnog žirija je Antonio Pernjek iz Donjeg Maclja, druga i to ta- kođer i odlukom publike i mišljenjem žirija bila je Tamara Balja iz Goljaka, a treće mjesto žirija osvojila je Patricija Pek, dok je publika odlučila treću nagradu dodijeli Ružici Koprivnjak. Staklene statue Raspjevanog sunca malim je pjevačkim nadama uručio gradonačelnik Klanjca Željko Kolar, a zahvalnice u povodu Dana grada Maji Vukina Bogović i Alenu Jelušiću za odličnu organizaciju fes vala. SVETI KRIŽ ZAČRETJE U dvorcu Sve Križ Začretje održana je predstava Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica Ivane Brlić-Mažuranić, u režiji Dubravka Torjanca, a koja je nastala u koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu i Umjetničke akademije u Osijeku. Priču je drama zirala Vesna Kosec-Torjanac koja je i autorica songova, skladatelj je Petar Eldan, sce- Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica nograf i kreator lutaka Ivan Duić. U predstavi su nastupili i oduševili osnovce svetokriške škole: Katarina Arbanas, Nenad Pavlović, Maja Lučić, Hrvoje Seršić, Barbara Rocco i Be Lučić. Spisateljica Ivana Brlić-Mažuranić (1874.-1938.), svojim je književnim radom za djecu stekla nacionalni i međunarodni uspjeh, a njezine bajke pribavile su joj zvučan naziv hrvatskog Andersena. GLAS ZAGORJA broj 93 GLAS SRCA KULTURA TUHELJ Tuhljani napunili hvarsku dvoranu Nakon županijske smotre dramskih kazališnih amatera u Svetom Križu Zaèretju gdje je proglašena najboljom, predstava Breza dramske družine KUD-a Tuhelj stekla je pravo sudjelovanja na 52. festivalu hrvatskih kazališnih amatera koji se održao od 16. do 20. svibnja na otoku Hvaru, gdje su predstavili KZŽ èetvrtu godinu zaredom. Upravo tamo Tuhljani su dokazali da su dostojni predstavlja KZŽ na državnoj razini napunivši kazališnu dvoranu do gotovo posljednjeg mjesta, a da se svidjela gledateljima, dokazao je i dugotrajan i gromoglasan pljesak na kraju predstave. Da su oduševili ne samo publiku, već i stručno povjerenstvo koje su činili dr. sc. Dubravka Crnojević-Carić, redateljica, glumica i dramski pedagog, dr. sc. Sanja Nikčević, teatrologinja i dramski pedagog, te doc. Robert Raponja, redatelj i dramski pedagog, dokazuje i nominacija Jože Svetog za najbolju glavnu mušku ulogu, kojeg u Brezi tumači Josip Glogoški. To im je priznanje sasvim dovoljno da i dalje rade i posvećuju se daskama koje život znače, a baš se veselimo vidje čime će nas iznenadi sljedeće sezone! TUHELJ 3. međunarodni festival pjevačkih zborova Pod pokroviteljstvom Općine Tuhelj, Turis čka zajednica općine Tuhelj, Krapinsko-zagorske županije i Termi Tuhelj, 2. lipnja 2012. u 19 sa u župnoj crkvi Uznesenja BDM u Tuhlju, održava se Međunarodni susret pjevačkih zborova. Pod geslom Cum cantu populorum unio – U pjesmi su narodi ujedinjeni sudjelovat će šest zborova iz cijele Lijepe Naše: 1. Šibensko pjevačko društvo Kolo, Šibenik 2. Mješovi pjevački zbor Ivan Kukuljević Sakcinski, Zagreb 3. Gradski zbor Franjo pl. Lučić, Velika Gorica – dobitnici Zlatne lipe 2011. 4. Mješovi pjevački zbor KUD-a Naša lipa Tuhelj, Tuhelj – dobitnici Srebrne lipe 2011. 5. Mešani pevski zbor KUD-a Dolenjske Toplice, Dolenjske Toplice, Slovenija – dobitnici Brončane lipe 2011. 01. LIPNJA 2012. Nedjelja je dan Gospodnji Svi smo mi djeca Božja, i ako imamo pogrešaka iz prošloPiše sti, te ih sada ispravljamo, to Stjepan Kralj je dobro. Bolje je kada se loš èovjek promijeni na dobro, nego kada dobar èovjek postane zao. U zadnje vrijeme često razgovaram s ljudima koji na razne načine opravdavaju svoj neredovit odlazak nedjeljom u crkvu. Najčešće se razlozi pronalaze u nedostatku vremena zbog posla, bilo profesionalnog, ili posla u obiteljskom okruženju. Svima odgovaram da se za Boga mora i može ima vremena, jer stvar je samo u dobroj volji, životnoj navici i pravilnoj organizaciji. Oni koji baš ne mogu iz raznih razloga prije podne, lako si mogu organizira odlazak na popodnevnu misu, a kojih zasigurno ima u obližnjim, susjednim župama. Is na je da u našem društvu mnogi, nažalost, i nedjeljom moraju radi , a što nije njihova krivnja, nego krivnja zakonodavaca koji ne uzimaju u obzir da je nedjelja dan Gospodnji, kada molimo Boga za naše potrebe i zahvaljujemo Mu na svim životnim blagoda ma koje nam daje. Oni idu na ruku poslodavcima, koji ne žele izgubi ni trenutak vremena, ako se radi o stvaranju njihovog profita i dobi, te stoga nemaju osjećaj prema radnicima i njihovim osnovnim životnim potrebama kao što su: prisutnost na misnom slavlju, obiteljsko okupljanje i nadasve, zasluženi odmor. Čudni su i drugi razlozi koje ljudi navode, prikazivajući sebe kao dobrog vjernika, iako ne sudjeluju na nedjeljnoj misi. Tako neki svoj razlog indiferentnos prema euharis jskom slavlju u crkvi pravdaju svojom čvrstom vjerom, a koja je jednako jaka i vrijedna u njihovim domovima, na poslu ili putovanju, kao i vjera onih koji u isto vrijeme mole i primaju svetu pričest na misi u crkvi. Takvima odgovaram da su djelomično u pravu. Djelomično, ali ne i potpuno, jer uz osobnu molitvu svaki vjernik je dužan nedjeljom i blagdanom prisustvova svetoj pretvorbi kruha i vina u jelo i krv GLAS ZAGORJA broj 93 Kristovu, odnosno prikazanju, a što je obred koji se čini na spomen Spasitelju Isusu Kristu. Tako je Isus zapovijedao svojim učenicima, a i nama, na posljednjoj večeri, na Veliki Četvrtak, večeri koja je prethodila njegovoj muci i slavnom uskrsnuću. Najčudnije opravdanje koje se navodi kao razlog izostanka s nedjeljnog misnog slavlja, čini mi se ono kad neki kažu: Ne mogu ja, kao dobar vjernik, oduvijek takav prepoznatljiv u društvu, molizajedno u crkvi s onima koji su donedavno bili ateis , nevjernici ili bezbožnici. To je sasvim krivi stav zbog ljudske nepromišljenos , i može se usporedi s nekim ovisnikom, koji za prekomjerno konzumiranje npr. alkohola, uvijek pronalazi neki razlog. Pravi vjernik mora razmišlja upravo suprotno. Mora prihva svu svoju braću i sestre, bez obzira što su oni nekad bili, ako se radi o zajedničkoj molitvi u Božjemu hramu, te im izrazi dobrodošlicu u stado našega Pas ra. Osobno poznajem mnoge koji su morali posjedova crvenu knjižicu radi napredovanja u poslovnoj karijeri, pukog preživljavanja obitelji, ili pak vlas te zaš te zbog poli čkog progona. I oni su ljubili Gospodina, ali potajice, te se vjenčali i krs li svoju djecu u drugim župnim crkvama, gdje ih nitko nije poznavao. Svi smo mi djeca Božja, i ako imamo pogrešaka iz prošlos , te ih sada ispravljamo, to je dobro. Bolje je kada se loš čovjek promijeni na dobro, nego kada dobar čovjek postane zao. Budimo sretni da nas ima sve više prisutnih na zajedničkoj molitvi u crkvi. A da bi se taj trend nastavio, poslodavcima poručujem da je nedjelja dan Gospodnji, dan za molitvu i obitelj, te počinak od napornog rada, jer i Bog je stvarao svijet šest dana, a sedmi odmarao... 47 01. LIPNJA 2012. IVAN KRIZMANIĆ – pisac i prevoditelj, rođen: 2. lipnja 1766. u Vučjoj Gorici kraj Huma na Sutli; umro: 26. lipnja 1852. u Omilju Mecena i prevoditelj, polazio varaždinsku gimnaziju, a studirao filozofiju i teologiju u Zagrebu, Beču i Peš , gdje je nakon zaređenja 1789. prefekt seminara, potom profesor u Zagrebu, pa župnik i opat u Mariji Bistrici. Njegov župni dvor bio je stjecište hrvatskih preporoditelja (D. Jarnević, Lj. Gaj, S. Vraz, Lj. Vuko nović, J. Drašković), za čije ga ideje oduševljava Janko Drašković, a Gajeva žena Paulina bila mu je nećakinja. Napisao je tri putopisa u obliku dnevnika na njemačkom jeziku, na kajkavski je preveo Miltonov Izgubljeni raj, dio Romea i Julije, a na kajkavski sa štokavskog je preveo Kanižlićevu Svetu Rožaliju i Mrnavićevu Osmanšćicu. Sva djela su mu ostala u rukopisu. IVAN FRANJO ČIKULIN, pjesnik, rođen: 3. lipnja 1681. u Oroslavju; umro: 17. lipnja 1746. u Konjščini Školujući se u isusovačkim zavodima u Zagrebu, Trnavi i Grazu pos gao je doktorat filozofije, a u Bolonji je učio pravo. Obranivši tezu iz filozofije, kralj Leopold I. odlikovao ga je zlatnim lancem s o skom svoga lika, a 1706. dobiva povelju o grofovstvu s pridjevom Susjedgradski. Bavio se javnim poslovima sudjelujući u saborima i hrvatskim kraljevskim konferencijama, a bio je i u vojnoj službi. Još u studentskim danima počeo se bavi pjesništvom, crtanjem i bakrorezbarstvom. Bio je poznat i kao donator crkava i samostana (Marija Bistrica, Rijeka, Preluk, Gornja Stubica, Marija Gorica, Belec). JOSIP CANIĆ, skladatelj, dirigent, pisac i kri čar, rođen: 4. lipnja 1879. u Klanjcu; umro: 10. rujna 1933. u Zagrebu Još kao gimnazijalac počeo je glazbu uči kod V. Novaka, a kasnije nastavio kod V. Kolandera i I. Zajca. Usavršavao se u Beču kod C. Horna i F. Schmidta. Na Sveučilištu u Zagrebu završio je studij fizike i matema ke 1908., kao profesor počeo radi u Senju i Gospiću, a potom u Zagrebu i Osijeku. Od 1898. djelovao je kao dirigent pjevačkih društava Hrvat i Srpsko pjevačko društvo u Gospiću, Zrinjski i Kuhač u Osijeku, a u Zagrebu Svačić, Jednakost, Sloga, Sloboda, Mladost i dr. Iza njega ostalo je oko 400 različi h djela pisanih pristupačnim glazbenim jezikom. Kao glazbeni kri čar iskazivao je vrlo oštre sudove koji su ga nerijetko dovodili do polemičkih sukoba. 7. lipnja 1907. – SELJAK DRAGUTIN VORIH IZ KRAPINSKE PODGORE ISKOPAO 1000 SREBRNIH SITNIŠA I 4 ZLATNIKA – u ovom Podgorskom nalazu jedan zlatnik bio je od kralja Sigusmunda (1386.-1437.), dva od Vladislava I. (1440.-1444.) i jedan od Ladislava V. Postuma. Od srebrnjaka najviše je bilo bavarskog novca (402 komada), za m novac salzburških nadbiskupa (189 komada), austrijski novac (91 komad), a ostalo je bio mletački i češki. ANTUN MIHANOVIĆ, rođen: 10. lipnja 1796. u Zagrebu; umro: 14. studenoga 1861. u Novim Dvorima nedaleko od Klanjca U Zagrebu završava pučku školu, gimnaziju i filozofiju. U Beču je slušao pravo. Poslije studija, vra o se u Zagreb, a potom pošao u vojnu službu u Veneciju i Padovu. Izdržao je nekoliko godina, pa u Budimu i Rijeci, te ponovno u inozemstvu. Nakon povratka stupio je u poli čku službu kao gubernijski tajnik u Rijeci. Zastupnik je Rijeke na Požunskom saboru 1827., ali je ubrzo opozvan zbog liberalnog držanja. Prvi je austrijski konzul 1836. u Beogradu. U istom svojstvu nekoliko godina boravi u Solunu, poslije toga u Trapezuntu, Smirni, Carigradu i Bukureštu. Ime Antuna Mihanovića postaje simbolom nacionalnog ponosa Hrvata, a ovu neprolaznu slavu stekao je znameni m s hovima o ljepotama svoje domovine. To je danas hrvatska himna Lijepa naša domovino, koju je uglazbio časnik u Glini Josip Runjanin. 48 VREMEPLOV PJESNIÈKA RIJEÈ MILIVOJ HUBER, novinar, rođen: 14. lipnja 1910. u Desiniću; umro: 21. rujna 1994. u Zagrebu Davorka Plukavec Maturirao je 1931. u Učiteljskoj školi u Zagrebu, a 1948. diplomirao povijest na Filozofskom fakultetu. Od 1930. do 1940. bio je urednik i suradnik u časopisu Privreda, od 1941. do 1944. u Gospodarstvu. Ministarstvo narodnog gospodarstva NDH ga je 1944. imenovalo glavnim i odgovornim urednikom tog časopisa i ravnateljem svih izdanja konzorcija Hrvatsko gospodarstvo. S gospodarskim temama surađivao je u glasilima Dan, Pravda i Poli ka. Godine 1952. pokrenuo je Privredni vjesnik i bio njegov glavni urednik, a kasnije i direktor izdavačke djelatnos . Od 1967. do 1972. je urednik Vjesnikove agencije za marke ng, a do umirovljenja 1979. pomoćnik glavnog i odgovornog urednika za ekonomska pitanja Vjesnika. ANKA HORVAT rođ. Pisačić pl. Hižanovečka, preudana Go lieb, pjevačica, mezzosopran, rođena: 21. lipnja 1884. u Kaštelu kraj Zlatara; umrla: 10. srpnja 1948. u Zagrebu Pjevanje je učila u Zagrebu, a usavršavala se u Grazu i Beču. Svojim zagrebačkim koncertnim nastupima pobudila je pažnju javnos pa je F. S. Vilhar za nju skladao Romancu na s hove A. Šenoe. U zagrebačkom kazalištu debi rala je naslovnom ulogom Bizetove opere Carmen. Od 1914. - 18. bila je članica Dvorske opere u Dresdenu, a povremeno je nastupala u Berlinu, Leipzigu, Münchenu, Pragu i Beču. Nakon 1918. povukla se s pozornice i posve la koncertriranju izvodeći solo-popijevke. Iz javnog glazbenog života posve se povukla 1924. DR. STJEPAN ORTNER, hrvatski pravni i povijesni pisac i humanist, rođen: 26. lipnja 1869. u Krapini; umro: 8. kolovoza 1935. u Zagrebu Po zanimanju bio je pravnik, no više se is cao kao pisac, povjesničar i dobrotvor Zagoraca. Doktorirao je pravo, a još za vrijeme studija radio je u arheološkom muzeju u Zagrebu. Službu nastavlja u Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a potom radi kao samostalni odvjetnik. Napisao je nekoliko knjiga pravne tema ke, a od povijesnih radova treba istaknu biografije Pavla Štoosa (1907.) i Ljudevita Gaja (1899.). Sakupljena saznanja objavljuje u knjizi Povijest gradine i trgovišta Krapine (1899.). Ova knjiga reprint doživljava 1993., a još uvijek vrijedno je djelo u proučavanju kulturno-povijesnih znamenitos Krapine. Ortner od 1905.-1909. izdaje i uređuje časopis Hrvatski Zagorec, a od 1905.-1911. mjesečnik Hrvatski pravnik. Bio je tajnik Hrvatskog društva za pučku prosvjetu i urednik časopisa Pučka prosvjeta. U Krapini je 1902. osnovao pučku knjižnicu. U Zagrebu je više godina držao Zagorski konvikt u kojem je besplatno školovao siromašnu zagorsku djecu. Kao doktor prava u Zagrebu je držao odvjetničku kancelariju. Nakon Prvog svjetskog rata bio je narodni poslanik Kotara Krapine. 24. lipnja 1934. – U KRAPINI SVEČANO OTVOREN SOKOLSKI DOM LJUDEVIT GAJ – dom je izgrađen po nacrtu krapinskog graditelja Emilijana Milana Topfera na zemljištu darovanom od Centralne banke d.d. k uz Krapinčicu u neposrednoj blizini Kneippovog lječilišta. U prigodi otvorenja upriličen je slet Zagorskoga sokolskog okružja. Gajev dom 1959. pretvoren je u proizvodnu halu poduzeća Kotka. 28. i 29. lipnja 1937. – EUHARISTIJSKI KONGRESI U KRAPINI – održani pod vodstvom preuzvišenog Zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca. Desetke suća zagorskih vjernika i preuzvišenog nadbiskupa, pozdravio je dr. Edo Krušlin (liječnik) ispred Gradskog poglavarstva Kraljevskog poveljnog trgovišta Krapine. Svima je u nezaboravnom sjećanju ostala Lurdska procesija sa svijećama, s uzvisine Trškog Vrha u Krapini. Njihov su odsjaj vidjeli iz okolnih naselja, a zajednička molitva probijala se između bregova. Pra lo ih je i nekoliko limenih glazbi. Ogledalo duše Davorka piše od ranih školskih dana i to joj pomaže prepozna život, svoje i sebe samu. Tajnica je Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo i KUD-a Ilirci, a pjesme su joj objavljene u zbornicima u Krapini, a neke u Mariji Bistrici i Sv. Ivanu Zelini. Danas čini mi se, malo je ljudi spremnihh otvori svoju dušu i iskreno zbori . Pre-moreni životom i razočaranjima postaje-mo nepovjerljivi. Tim veća je vrijednostt ovih iskrenih s hova koje vam predla-žem pročita , jer pisani su inspirirani ni stvarnim događajima. Pjesme ne odre-đuju teme, pjesnikinji je važan upravoo osjećaj u danom trenutku. – Želim uvi-jek istaknu vrijednost ljudskih odnosa, a, prepozna dobro u svakom čovjeku. u. U svakom životu ima dovoljno razlogaa za radost, ako znamo osjeća drugogaa i dijeli život s nekim… – o svom mi jee pisanju rekla Davorka Plukavec. Hudi cukor Gda sem pri babici znala bi , Š efu furt sem starom stricu znala bieža . Pred hižicom starom de na štokrlinu znal je se ina . om sp l šte e i z nikim se nij rs ma Duhan si je žu em pe l, ka fer ko poleh adinu ral. z ba nu je sedečki ml sem a ac trn k A gda pre do njega dobiežala, cukor pa je hudi košča m rukami z že zvadil. Na, pucica a. sem spravil bombon la. zga mu Buš ef i ja I tak sme stari stric Š u, išč or dv na ho na štokrlinu sedeli, deli na paši gle dole po tranika blago ominali. i nič se niesme sp u Došel bum Objavljena u zbornik ca, 22. tri Bis rija Ma , v Bistricu Listopada 2011. Pripremila Tanja Gregurović Moj Ivek Moj sin je beteže n, Moje je serce Nič ne more: veseleje, Sede , hodi i Ive k me furt spomina se. nasmeje. Sam Boga prosila H kolicima sedi, Da milost mu da Nič ne zbori. I da moj Ivek A gd a pogledam ga prohoda. h oči, Ali milos od M oj e serce Boga ni, poskoči. Ivek moj furt je is . I onda znam: Liepo me gledi, Život moj nie Malo mi se smeji. bezdan. A ja sam srečna Da moj Ivek diše Objavljena u I tugu moju veliku zborniku Dobnik briše. peskotekoči Jer gda se nasmej Krapina, 8. rujna e, 2010. Zaigrani vetri Čuj kak vetri Z Strahinjčice hučiju, dohajaju Na Tri kralja se zaletavaju Stari Grad, brata tri i Vilinu polukneju Čuj kak vetri Z Strahinjčice hučiju, dohajaju Na Krapinu su spuščaju. Pak se dalše z decuj po njoj igraju Po Magistratskoj praf noriju Obloke se pootpiraju Stole se preokreneju I babice s placa s raju Med kostanji se po parku skrivaju i svadiju Krapinicu mirnu skaliju Pak z jutrom h beli Zagreb odle ju. Čuj kak vetri Z Strahinjčice hučiju, dohajaju? Nedelje edelje Gde su one nedelje gda pri stolu si sme sedeli? H jutro je babica kokoš zaklala, froš kla napravila, jetrica z jajci spekla. Doklem sme mi dieca cielo dvorišče z šibnatu meklu zmeli. Pak sme si skup h malu komoricu za drveni stol, na klupe seli. Kokošinu juhu z jedinog babičinog otkerhanog jušnika AGO AG ORJA ORJA GLAS ZAG ZAGORJA broj 93 još zdej dišim. Prekrižile se je i nije trebale nikoga truca na jele. Kruh se h subotu pekel, domači, kaj se prekrižeil gda h krušnatu peč se dieval. I nikome ni bil star i trdi. A denes bieli stolnjak prosterem, se kerefeke na stol denem, molim i prosim, hote za stol, kaj bumo barem h nedelju kak ljudi jeli. More i bez molitve.... Saki na svoj kraj kla , gdo kam ide več nemreš zna . Tak, gda god juhu na stol dievlem, saki put mi pred očie prele babičina stara, topla komorica, gde sme se s skali na klupi za stolom i poklem sme si zapopievali. Kam su dani prešli ? Buog dragi, im daj ih povra . Objavljena u zborniku Z is m koncem su nam serca zašita Krapina, 7. rujna 2011. MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA 01. LIPNJA 2012. KLANJEC Fontana koja se mijenja Galerija Antuna Augustinèiæa sudjelovala je u obilježavanju 18. svibnja Meðunarodnog dana muzeja, zanimljivim programom pod nazivom Fontana koja se mijenja. Voditelj Galerije Božidar Pejković povezao je na zanimljiv i pomalo neobičan način vodu kao temu 17. muzejske eduka vne akcije Sekcije za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju HMD-a i ovogodišnju temu Međunarodnog dana muzeja – Muzeji u svijetu promjena. U programu, u suradnji s Kulturnim centrom Klanjec, sudjelovali su i učenici OŠ A. Mihanovića Klanjec koji su sa svojom mentoricom Jadrankom Husnjak predstavili svoj projekt Vra mo Sutli njezine kupače, dok je kustos Galerije Davorin Vujčić predstavio muzejsku akciju Moj portret za muzej. Tako KRAPINA tret. Deset odabranih crteža iz ovog projekta sudjelovalo je na završnoj izložbi od 10. do 16. svibnja 2012. u izložbeno-galerijskom prostoru UNESCO-a u Parizu. GORNJA STUBICA Građani prepoznali rad muzeja Prezentacija u Portugalu Između 59 europskih muzeja, koji dolaze iz zemalja članica Vijeća Europe budući da je Vijeće i pokrovitelj natjecanja, za priznanja koje dodjeljuje Europski muzejski forum (EMF) novim ili temeljito obnovljenim muzejima za različita pos gnuća natjecao se i Muzej krapinskih neandertalaca. Svečana dodjela održana je u Penafielu u Portugalu od 16. do 19. svibnja i na njoj su sudjelovali nominirani muzeji sa svojim prezentacijama, predstavnici Europskog muzejskog foruma, predstavnici Vijeća Europe i Europske komisije, a svečanu dodjelu je otvorio državni tajnik za kulturu Portugala. Ovogodišnja nagrada Europski muzej godine (EMYA) odlazi u muzej koji je je prikazan dokumentarni film snimljen jekom radionica na kojima su polaznici klanječkog i kumrovečkog dječjeg vr ća i učenici prvih razreda osnovnih škola slikali svoj autopor- U opsežnom istraživanju G -centra za istraživanje tržišta i portala www. vikendplaner.info koje je provedeno u travnju ove godine građani pojedinih županija imali su priliku predloži i izabra što smatraju najboljim, odnosno najatrak vnijim u svojoj županiji u jedanaest ponuđenih kategorija. Na 5. međunarodnom sajmu turizma CroTOUR bila je postavljena i prigodna izložba po svakoj županiji. Hušnjakovo i Muzej krapinskih neandertalaca, Muzeji Hrvatskog zagorja, po tom istraživanju imaju prva mjesta u tri kategorije; Hušnjakovo u kategoriji prirodne ljepote, Muzej krapinskih neandertalaca u kategorijama kultura i povijesni lokalite . U kategoriji događaji i običaji prvi je Viteški turnir u Gornjoj Stubici, Muzeji Hrvatskog zagorja, a u kategoriji značajne osobe – Ambroz Ma ja Gubec. Istraživanje pokazuje da su građani prepoznali značenje Muzeja Hrvatskog zagorja ne samo u kulturnom nego i turis čkom životu Županije. pokazao iznimnu profesionalnu izvrsnost u svim aspek ma rada s posebnim osvrtom na razumijevanje potreba korisnika i posje telja. To je Madinat al-Zahra muzej iz Cordobe, Španjolska. Jedan od nominiranih kandidata za ovu pres žnu godišnju nagradu bio je Muzej krapinskih neandertalaca kao najuspješniji novi hrvatski muzej. To je izuzetno veliko priznanje krapinskome muzeju, autorima i svima koji po ču i podržavaju njegov rad. Nagrade su nominiranim muzejima uručili predsjednica Europskog muzejskog foruma, Goranka Horjan i predsjednik panela sudaca Frans Ellenbroek, a priznanja je podijelio član sudačkog ma Mikhael Gnedovsky. (gz) Samoborska banka d.d. jedna je od najstarijih financijskih ins tucija u Hrvatskoj sa 138 godina poslovanja u kon nuitetu. Poslovnice Samoborske banke nalaze se na području Samobora, Svete Nedelje, Brestovja i Krapinsko-zagorske županije (Krapina, Sve Križ Začretje, Hum na Sutli, Pregrada, Donja Stubica, Zabok i Krapinske Toplice) SAMOBORSKA BANKA d.d. SAMOBOR, Trg kralja Tomislava 8, 10430 Samobor Tel.: +385 1/3362 530 Telefaks: +385 1/3361 523, www.Sabak.hr GLAS ZAGORJA broj 93 49 SPORT INTERVJU 01. LIPNJA 2012. ZVONKO SREČIĆ, predsjednik NK Gaj Mače Razgovarao Tomislav Lež Od drvenih vratnica do zagorskog nogometnog buma Nogometni klub Gaj Mače danas je najbolji zagorski klub, a dokaz su rezulta koje niže iz godine u godinu, napredak iz sezone u sezonu. U svega nekoliko godina od županijske nogometne lige, na vrhu su četvrte hrvatske nogometne lige i bore se za ulazak u treću hrvatsku nogometnu ligu. Rapidan rast i veliki uspjeh za nogomet u općini Mače. Recept ovog uspjeha možda bi nekom iz susjednih klubova dobro došao, no uglavnom su ponajbolji recep obavijeni velom tajni. Kako najbolje složi financije, a da pritom budu zadovoljni igrači i uprava i zabilježi ponajbolje rezultate, naučili su sportski entuzijas Mača. Priču koju donosimo u ozračju 85. obljetnice pažljivo pročitajte. Sastavnice dobitne kombinacije dijelom su nam otkrili. Imaju izvrsne mo virane nogometaše, jedan od najboljih travnjaka, uređen klupski prostor… A prije 85 godina? Kako je tada bilo..? Sjećam se svjedočanstva jednog osnivača… – 50 radnici su o šli sa sjekirama u šumu po prve vratnice i tako je počeo nogomet u Maču… – Prije 85 godina, iako točno ne znam kako je bilo, no po pričanju je u to vrijeme imao nekoliko naziva, no ozbiljniji rad bilježi od 1948., kad ga je grupa igrača koji su radili u rudniku u Malom Bukovcu, preimenovala i nazvala NK Rudar Mače. Na sveèanoj sjednici Opæinskog vijeæa Opæine Maèe, za sva postignuæa i dobre rezultate, ali i promociju Opæine, te posebno skrb i brigu o mladim maèanskim sportašima, Sportskoj udruzi NK Gaj uz 85. obljetnicu dodijeljena je plaketa Opæine. U bogatoj povijesti ovog kluba briljantnih rezultata i neiscrpnog entuzijazma domaæih snaga razgovarali smo s predsjednikom Zvonkom Sreèiæem. naših prethodnika i nekadašnjih igrača NK Rudara, prve utakmice igrane su na prostoru današnjeg sajmišta u Maču. Nakon izvjesnog vremena, uređeno je nogometno igralište u centru Mača koje i dan danas služi NK Gaju. Klub je osnovan 1927. na inicija vu grupe zaljubljenika u nogomet pod vodstvom Stjepana Posarića. Te je godine odigrana i prva utakmica u Maču. Klub Pod m imenom klub je godinama ostvarivao dobre rezultate, zapažene u javnos , sve do 1969., kad je preimenovan u NK Gaj i to ime nosi do današnjeg dana kada i slavimo 85. obljetnicu kluba. Klub počinje djelova sa svega nekoliko igrača. Koliko vas danas ima u klubu? – Danas klub broji 23 registrirana igrača za prvu ekipu. Uz to u svim GLAS ZAGORJA broj 93 ostalim uzras ma, okuplja oko 120 mladih nogometaša, od limača, pionira, starijih i mlađih, juniora… Do 2006. NK Gaj bio je jedan prosječan zagorski klub, s prosječnim rezulta ma. Potom, od 2006. kao da su ga kupili neki šeici koji ulažu puno u razne klubove, jednostavno, dogodio se bum. Niste doveli nikakvu veliku super zvijezdu, nego jednostavno dolazi do sve boljih igara i sve boljih rezultata. Kakav je bio nogometni put na tablicama i u rezulta ma vašeg kluba? – Dobro ste rekli, klub je do 2006. povremeno zablistao, pa opet potamnio, nisu rezultati bili na zapaženom nivou, no potom stvarno bilježi značajne rezultate. U klubu se počelo marljivo i puno raditi. Posložili smo glave skupa i odmah se vidjelo da nam je dobro krenulo, jer počeli su se ostvarivati sve bolji rezultati. Tako smo 2006. postali prvaci prve županijske nogometne lige. Već iduće sezone 2007./08 bili smo pobjednici Kupa Krapinskozagorske županije. I te 2007./08. SPORT INTERVJU zapravo smo igrali prvo kolo kupa Hrvatske sa zagrebačkim Dinamom u Maču. Utakmicu smo izgubili sa 5:1, no bio je to jedan od najvećih uspjeha kluba. Iduće sezone 2008./09. potvrdili smo svoj uspjeh prvaka županijske lige i pobjednika kupa, znači već drugi puta za redom NK Gaj Mače pobjednik je kupa. Ipak, iz financijskih razloga odustali smo od igranja u 4. hrvatskoj nogometnoj ligi kamo smo trebali ići. Malo smo mjesto, nismo mogli zatvoriti financijsku konstrukciju. Procijenili smo da nećemo moći i odustali smo. Umjesto nas 2006./07. plasirao se NK Mladost Zabok, a 2008./09. NK Golubovec. Te 2008./09. u Maču je gostovao još jedan državni prvoligaš – Croatia Sesvete. NK Gaj igra pretkolo hrvatskog kupa. Znači sve je to u vrlo kratkom vremenu, Dinamo pa potom Croatia Sesvete… dva prvoligaša. Sigurno je dečkima bilo zadovoljstvo igra pro v tadašnjeg sastava Dinama, koji je samo nekoliko sezona kasnije igrao u ligi prvaka u sličnom sastavu? – Bio je to stvarno praznik nogometa u Maču i šire. I nogometna sezona 2009./10. uspješna je za klub, opet smo postali prvaci prve županijske nogometne lige i pobjednici kupa. Taj uspjeh, pobjednici kupa tri puta za redom, donio nam je pehar u trajno vlasništvo. I što se dogodilo? Te godine, u sezoni 2010./11. klub prelazi u viši rang natjecanja odnosno u 4. hrvatsku nogometnu ligu Središte A. Završili smo sezonu s petom pozicijom na kraju prvenstva. To je bilo veliko iznenađenje za sve, ne samo za Zagorce nego i za Zagrepčane, tako malo mjesto, a tako dobri rezulta i tako dobra prezentacija zagorskog nogometa i našeg Mača. Dobra je to promocija općini. Na gostovanjima, neki možda i nisu puno znali o Maču, promovirali ste uvijek i svoju sredinu. Vjerujem da znaju i Zagrepčani, pogotovo oni koji su izgubili, odakle dolaze Zagorci… – Znaju jako dobro, ja sam u polici, obnašam dužnost donačelnika općine Mače i mnogi me zovu i čes taju zahvaljujući dobrim rezul- 01. LIPNJA 2012. ta ma nogometnog kluba. Sport stvarno nema granica kad je u pitanju promocija. Postali ste predsjednik NK Gaj Mače 2009. Tko je vodio klub jekom godina i tko su vaši suradnici danas? – Prije mene, 1969. prvi predsjednik kluba bio je Dragutin Dumbović, punih 20 godina. Poslije njega je bio Matija Hrandek, oko godinu dana, a potom klub vodi Mladen Sedak-Benčić i 2006. se klub pod njegovim vodstvom stabilizirao, počeli su se postizati odlični rezultati. Ja sam 2009. nastavio njihov posao. Činjenica je da smo mnogo truda uložili sve ove godine, izgrađene su nove tribine i pomoćno igralište. Zahvaljujući uređenju pomoćnog igrališta, glavni travnjak jedan je od boljih u Zagorju. Uređene su klupske prostorije, što također pridonosi kvalitetnijem radu. Mače nije veliko mjesto, pa nemamo dovoljno baze odakle bi Na kraju Gaj - treći, Zagorcu - kanƟca! U posljednjem kolu IV. HNL, podskupine A Maksimir je na domaćem terenu u odlučujućoj utakmici svladao dotad vodeći Gaj iz Mača i pobjedom od 2:0 postao prvakom lige. Za Maksimir su zabili Marko Prskalo (11m), te Zvonimir Vlak u 53 minu . Najuspješniji zagorski klub na kraju je završio na trećem mjestu, a na drugom ga je preskočilo Trnje zahvaljujući visokoj pobjedi kod Zagorca - 6:1. Evo i ostalih rezultata 30. kola: Šparta Elektra – Sloga Gredelj 4:1; ZET – Teks lac Ravnice 0:2; Mladost – Tondach 2:4; Slunj – Ilovac 1:0; Trešnjevka – Ivanja Reka 6:0; Špansko – Ponikve 2:1. Zagorski klubovi na kraju zauzimaju 3. mjesto Gaj (Mače) sa 59 bodova, 9. mjesto Zagorec (Krapina) sa 40 bodova, 11. mjesto Mladost (Zabok) 32 boda i posljednje mjesto – 16. Tondach (Bedekovčina) sa 16 bodova. Na kraju prvenstva predsjednik Gaja Zvonko Srečić zadovoljan je sezonom, posebno je ponosan na organizaciju i atmosferu u klubu koja daje naznake za buduće još bolje rezultate. Osobno podržava ideju NS KZŽ da se u Zagorju stvori klima nogometne suradnje između najjačih klubova kako bi KZŽ dobila barem jedan klub koji bi se mogao o snu u više lige kako bi se zagorski nogometaši mogli afirmira , igra i razvija kroz viši rang natjecanja. Nogometaši Gaja - ustrajni, skromni, ali izrazito respek rani na terenu vra li su se iz Zagreba uzdignu h glava, kao da su prvaci, te su uz druženje u društvenom domu u Maču proslavili još jednu uspješnu sezonu. Treba im skinu kapu jer uzeći u obzir financijske uvijete - omjere te gospodarsko demografsku sliku općine u usporedbi s drugima u ligi onda se kao logičan zaključak nameće da je njihov uspjeh višestruko vredniji, ipak nije mali podvig u takovoj situaciji na kraju prvenstva sakupi gotovo i više bodova nego Krapina i Zabok zajedno.) ca? Apoel je možda primjer ove sezone, ekipa koja vrijedi nekoliko puta manje od Dinama došla je i igrala s Realom u samoj završnici odnosno predzavršnicom lige prvaka. Kako ste to vi uspjeli tu primijeni ? – Pa možda mi imamo is recept, iako se ne bi moglo reći. Činjenica je da svaki naš igrač nešto dobije. Napravili smo tarifni pravilnik koji određuje: za pobjedu svaki igrač dobiva određenu sumu, zavisno od toga je li bio u prvoj ekipi, na klupi ili ga uopće nije bilo između 18 u protokolu; za neriješeni rezultat polovicu od toga, a za izgubljenu utakmicu, ništa. To dobro funkcionira. U današnje vrijeme iznimno je teško prikupi potrebna sredstva, ali uspijemo… Ponekad im u kratkom vremenu dugujemo trenerima i igračima, jedino što na vrijeme radimo, plaćamo sve režije. Naučeni smo radi s malo sredstava jer smo svjesni da puno novaca nemamo i s m što imamo zatvaramo financijsku konstrukciju i planiramo sve troškove koji su pred nama. Budući planovi i ciljevi NK Gaj Mače do kraja sezone. Želite osvoji prvo mjesto, to je sigurno… – To nam je najveća želja, ako postoji mogućnost da budemo pobjednici 4. hrvatske nogometne lige, bit ćemo… i tome ćemo se maksimalno posve i da sve od sebe, kako igrači, tako i rukovodstvo kluba. Danas za NK Gaj Mače igraju: Katanić, Vrbek, Jakopec, Zeljković, Bandalo, Bingula, Sedak D., Benčič M., Trčak, Hubak, Krpanec P., Sedak K., Petanjek, Mikac, Sedak Benčić, Čehulić, Bobinec, Biškup, Dumbović, Iskrić, Šaronja. Trener kluba je Mario Babić, a predsjednik Zvonko Srečić. crpili kvalitetne igrače, tako danas u klubu igra i nekoliko igrača izvan područja naše općine. Mnogi se pitaju kako uspijevate pos za tako dobre rezultate i okupi izvrsne nogometaše za višestruko manje nov- GLAS ZAGORJA broj 93 51 BOLJE ZAGORJE s e Jelena Lež, studentica, predvodnica Krapinskih mažoretkinja i trenerica twirling kluba Krapina Jelena na treningu 01. LIPNJA 2012. u m e č O radi? Razgovarao Tomislav Lež Prvenstveno o odliènom timskom radu, zdravim navikama te stalnom smiješku, ali i zajednièkim suzama kojima priznaješ svoju pogrešku i želiš ponovno vratiti vrijeme. Na nedavno održanom Državnom prvenstvu u mažoret plesu i twirlingu u Cavtatu Krapinske mažoretkinje ponovno su osvojile i tako obranile prošlogodišnji naslov viceprvakinja Hrvatske u twirlingu. Twirling je dvoranski sport koji podrazumijeva zahtjevnu vješ nu baratanja štapom (vrtnja prs ju, kotrljanje ili rolove, bacanja i hvatanja i dr.) uz glazbu te je usko povezan s plesnim koracima, okre ma i skokovima. On u sebi spaja elemente ritmičke i akrobatske gimnas ke. U kategoriji zastave izvele su kompleksnu koreografiju koju odlikuje manipulacija zastavama različi h veličina te njihova sveukupna estetska prezentacija uz složenu primjenu plesnih struktura. Tako su naše krapinske gusarice osvojile publiku i suce te ponosno zavladale plesnim podijem predstavljajući svoj grad i županiju na državnom prvenstvu koje je primilo preko 900 natjecatelja iz 30 hrvatskih klubova. Natjecale su se i u pojedinačnim, ujedno i najtežim twirling kategorijama gdje su ovogodišnje seniorke Ana Veseljak i Jelena Lež u duo dance free styleu osvojile 4. mjesto, a individualno Jelena Lež u izvedbi rhytmic 52 twirl 6. mjesto u snažnoj konkurenciji višestrukih prvaka. Twirling zasigurno predstavlja novinu među sportovima u Krapini koju uspješno njeguju krapinske twirlerice od samog osnutka Twirling kluba Krapina 2009., a u Jeleni Lež našao je svoju vjernu promotoricu. Što je Jelena već učinila u promociji svoje Krapine, odakle upornost kojom vježba i naučeno prenosi na svoje sljedbenice te koji su joj planovi, doznajemo iz razgovora sa začetnicom twirlinga u Krapini, djevojkom čije vrijeme tek dolazi. Po čemu je Twirling posebniji i teži od klasičnog mažoreta? Twirling je zanimljiv i vizualno poseban jer iskače iz granica klasičnog mažoret plesa te daje svakom twirleru potpunu mogućnost ujedinjavanja svojih vješ na. Tako možete vidje višestruke okrete, rolanja štapa po rukama, vratu, akrobatske elemente koji zah jevaju iznimnu kondicijsku spremnost, te izuzetne sposobnos izbacivanja ro rajućeg štapa. Koliko je vremena potrebno za pos zanje vrhunskih rezultata u tom sportu? Za izuzetne rezultate potrebna je svakodnevna vježba i treniranje palicom gdje god se s gne. Ja kod kuće imam nekoliko twirling štapova koji su uredno razbacani po cijeloj kući što znači da se palica vr po sobi, kuhinji, u cvjetnjaku te obavezno odlazi sa GLAS ZAGORJA broj 93 mnom na putovanja. I naravno, roditelji, oslobodite svojoj djeci prostor i dajte im da tehniciraju štapom bez obzira na količinu uništenih stvari, jer ništa vas neće usreći kao skakutanje vašeg djeteta po plesnom podiju i osvajanje prvenstava! Put do vrha Kako su počeli uspjesi mažoretkinja i twirling kluba Krapina? Državna natjecanja i smotre? U kojim kategorijama? Kakvi su dosadašnji uspjesi? Nastup u twirlingu – duo kategoriji, team: Jelena Lež i Ana Veseljak BOLJE ZAGORJE Svako prvenstvo je za mene posebno vrijedno i trajno zabilježeno slikama, nagradama i vlas m osvrtom. O čemu se radi? Prvenstveno o odličnom mskom radu, zdravim navikama te stalnim smiješkom, ali i zajedničkim suzama kojima priznaješ svoju pogrešku i želiš ponovno vra vrijeme. Dugogodišnja sam predvodnica Krapinskih mažoretkinja, trenerica twirling kluba Krapina, nadam se, dobar uzor curama koje treniraju ili su u početku twirlanja, a Duška Kožić, voditeljica Krapinskih mažoretkinja, često me predstavlja kao začetnicu twirling umijeća na ovim prostorima. Formalno treniram tri puta tjedno te obožavam provodi vrijeme u sportskoj dvorani uvježbavajući cure i pripremajući se za profesionalan ishod svakog nastupa. Eto, od samog osnutka natječemo se na državnim prvenstvima u mažoret plesu i twirlingu te kao glavne predstavnice svog grada i županije pos žemo kon nuirane uspjehe. Krenulo je s osvojenim 2. mjestom u A kategoriji klasičan mažoret ples 2002., potom 3. mjestom 2005., Solin, mažoret kategorija rekvizi te 2. mjestom, Šibenik 2007. kategorija rekvizi . Nadalje se nižu odlični i još vrjedniji uspjesi na twirling natjecanjima: 2010., Nova Gradiška, bronca u kategoriji zastave. Potom najveći uspjeh u twirlingu 2011. kada smo se oki le trostrukim srebrom odnosno tulom viceprvakinja Hrvatske u kategoriji zastave, te duo dance twirling. Time smo ostvarile zapanjujuće rezultate i postavile visoke norme ostalim klubovima koji nas ni ove godine na državnom prvenstvu u Cavtatu nisu maknuli s trona. Kakvi su dojmovi s posljednjeg natjecanja održanog u Cavtatu? Ovogodišnje državno natjecanje u Cavtatu mi je jedno od najdražih upravo zbog odličnog nastupa, mskog rada s curama, i, naravno, rezultata koji u svakom pobude mo vaciju i želju za 01. LIPNJA 2012. napredovanjem. Ujedno ovo putovanje je bilo za sve nas još jedan korak k razvijanju, te njegovanju prijateljstva i, naravno, ugodno provedenom vremenu na moru uz kupanje, šetnju Stradunom i Dubrovačkim zidinama. Željela bih učestalo ponavlja naša druženja jer se rad, odricanje i požrtvovnost svakako moraju nagradi ! Koji su nastupi najdraži i gdje si sve nastupala? Od svih nastupa najdraže su mi solo dionice s jednim štapom pa sa dva do tri štapa koje samostalno koreografiram i usklađujem s vlas m emocijama i osjećajima prema plesu. Obožavam i duo kategoriju koju izvodim sa svojom plesnom partnericom Anom Veseljak za koju me veže neraskidivo prijateljstvo te veliki uspjesi s brojnim osvojenim medaljama. Redovito nastupam na državnim prvenstvima, regionalnim smotrama, tradicionalnom marširanju gradskim ulicama, godišnjim plesnim produkcijama u Krapini te Zagrebu, a i sudjelovanjem na hrvatskom Super- Državno prvenstvo ove godine je održano u Cavtatu, a cure su posje le između ostalog i Dubrovnik društvu među pet najboljih seniorskih twirlingaša Hrvatske, a sve to ne ide bez dobrog starog recepta – talenta i puno, puno truda. Twirlingom se bavim već 4 godine kojem je prethodilo li i mojoj obitelji koja mi je najveća moralna potpora i bez nje nikako ne bi bilo novih plesnih papučica ni sjajnih kos ma koji upotpunjuju pojavu svakog twirlera. Ovo je moj najdraži citat i realni po caj svakom plesaču: I just know that when I go onstage, I give everything I have, not only my feet, not only my legs, not only my body. I try to tell a story. Some mes I am able to cry because I feel like it. Some mes I am able to love because I feel like it – Sylvie Guillam. Misliš li da je popularizaciju twirlinga pomogao Tihomir Bendelja? Tihomir Bendelja je najbolji hrvatski twirlingaš ujedno i europski te svjetski prvak u twirlingu, moj prijatelj te suradnik s twirling seminara koje redovito pohađamo s ciljem stručnog usavršavanja. Svojom pobjedom na prvom hrvatskom Supertalentu popularizirao je twirling i zainteresirao brojne djevojčice i dječake za ovaj atrak van sport čiji klubovi se nalaze u svakom većem gradu Lijepe Naše. Kome bi preporučila vježbanje twirlinga? Preporučujem da se krene otpočetka s mlađim uzrastom djevojčica i dječaka koji prvotno kod službene trenerice Duške Kožić pohađaju satove baleta i ritmike te uvoda u mažoret ples. A nakon što se pos gne izniman napredak i kvaliteta tehniciranja bacamo se na baton twirling koji se trenira u mojoj životnoj školi s velikom pažnjom i upornošću! Stoga pozivam da nam se pridružite u našem klubu i podijelite s nama svakodnevno treniranje, putovanja i uspjehe! Nalazimo se na službenom broju 098/ 9070685 ili konkretno svakog ponedjeljka i četvrtka u dvorani OŠ Ljudevita Gaja prema dobnom rasporedu treninga. Dječaci i djevojčice, vidimo se! Krapinske mažoretkinje, gusarice, obranile su naslov viceprvakinja Hrvatske talentu bilježim svoje prvo televizijsko snimanje. Je li lako s ći do državnog vrha i bi među najboljima u Hrvatskoj? Veliko je zadovoljstvo bi uspješan u onome što radiš, konkretno naći se u Najzanimljiviji plesni trenuci i anegdote Moje najveće uspomene vežu se uz ples i njegovu školu iz koje pam m mnoge anegdote. Nikako neću zaboravi nastupe s pogrešnom koreografijom i izjavom cura: improvizacija još i najbolje ide! Među m, svi znamo da publika ne zna našu plesnu ru nu i mi joj, naravno, nikako ne smijemo pokaza kako smo pogriješile! Sjećam se kako sam prilikom skupnog nastupa ostala bez štapa koji sam uspjela izbaci s pozornice pred prvi red. Srećom da je bio kraj koreografije pa sam samo elegantno nastavila plesa bez ikakve smetnje, a publika (osim prvog reda) nije ni primije la moj propust! Isto tako moram prizna kako sam kod kuće razbila već nekoliko lampi, televizor, uniš la vaze, udarila svog brata i psa koji su slučajno prolazili kada sam vježbala u kuhinji. Najdraže mi je bilo kada sam bila malena i nisam željela ponavlja gradivo s mamom, ako pritom nisam smjela vrtje palicu. Naravno, nisam ništa točno odgovorila, ali najbitnije da sam uvježbala vrtje štap i na kraju ponovno sama učila. dugogodišnje uvježbavanje plesnih elemenata baleta i gimnas ke te klasično marširanje mažoret palicom. Mogu reći da sam počela u mažoretkinjama prije 12 godina. Jelena osobno Koje je tvoje idealno zanimanje i čime se još sve baviš? Trenutno studiram engleski jezik na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, te pritom uživam u rekrea vnom plivanju, zumba fitnessu te nezaobilaznim večernjim izlascima. Trudim se i živim zdravim načinom života, a već sad počinjem rad s djecom koji u budućnos vidim kao dio mog zanimanja. Što je najveća želja? Željela bih jednog dana osnova vlas tu i prvu plesnu školu u Krapini koja bi slijedila moj rad i kompetentno ga prenosila na sljedeće plesne naraštaje. I da, željela bih da konačno moje cure budu financijski potpomognute i zasluženo dobiju nove uniforme jer njihova starost zaista prelazi i moju dobnu granicu! Pritom želim zahva- GLAS ZAGORJA broj 93 53 POD REFLEKTOROM 01. LIPNJA 2012. JU Danijel Èešnjaj, frontmen Kavalira INTERV Kavaliri su svoj prvi fes valski nastup imali na Krijesnici. U svojoj su karijeri pjesmom primarno promovirali svoj kraj. U tome su uspjeli pa danas mnogi zagorski solis i sastavi rado sliče na njih, pjevajući Bauricu, Pelnicu, Šterči, šterči... Ipak, posebnost njihovog izvođenja trajno ostaje. Jedni su Kavaliri. Što danas rade i koje planove žele ostvari jekom godine, kako gleda na zagorsku glazbu i što od nje očekuje doznajemo od prvog Kavalira Danijela Češnjaja. Što trenutno rade Kavaliri? U zadnjih mjesec dana pripremamo pjesmu za fes val Pjesme Podravine i Podravlja koji se sredinom lipnja održava u Pitomači. Pripremamo jednu lijepu popevkicu za Krijesnicu, trudimo se bi prisutni na fes valima, raznoraznim događanjima, feš cama, koncer ma… Uvažavajući različita razmišljanja o svim m nastupima, pa i ona koja im ponekad ne idu u korist, u konačnici iako nisu možda financijski ispla va, izvrsne su promocije. Pripremamo i album koji bi trebao izaći u prosincu ove godine. Ove ste godine prvi put dobili Porina? Ovaj prvi Porin dobili smo s našim dragim pajdašima Kvartetom Gubec s kojima godinama surađujemo. Poklopilo se da smo tu pjesmu izveli na koncertu Gupci u Lisinskom i baš je ta izvedba pjesme Rajka Suhodolčana Pod brajde dobila nominaciju za Porina i pobijedila. Koliko je zagorska glazba napredovala u posljednjih petnaestak godina? U Zagorju se dosta toga napravilo, posebno u prezentacije zagorske glazbe. Taj velik pomak očituje se u reakcijama publike. Primjerice, većina naših pjesama ušle su u uho baš poput klapske, slavonske i ostale tamburaške glazbe. Mislim da su Zagorci i u hrvatskim dimenzijama dobili jedan zasluženi prostor koji smo trebali već odavno dobi . Kavaliri su dosljedni onome što rade posljednjih 15 godina, je li to formula vašeg uspjeha ili uspjeh bilježite jer vas nitko ne razumije? Mi smo nastali i opstali jer smo u sebi nosili ljubav prema glazbi i svome zavičaju. Ako znaš što voliš radi , radiš to s voljom. Prije 15 godina nismo ni razmišljali da bismo mogli dobi glazbenu nagradu Porin. Nekad kad smo zasvirali bednjanske pjesme svi su samo sjedili, a danas se to ne može dogodi , znači h 15 godina znači nešto. Publika traži dobre svirke. Mnogi sastavi svirali su zabavnu glazbu i vrlo malo uspjeha od toga polučili. Mi smo ostali vjerni svojim korijenima, bednjanski nam je zaš tni znak… A što se če razumijevanja… Jedni su Kavaliri Kad su se pojavili davne 1996. mnogi ih nisu razumjeli, a melodièni bednjanski doèekivan je uglavnom zaèudnim smiješkom. Zagorsku glazbu sviralo je tek nekoliko domicilnih postaja, a javne festivalske promocije gotovo i nisu postojale. 54 GLAS ZAGORJA broj 93 POD REFLEKTOROM ljudi iz cijele Hrvatske počeli su nas zva za prijevod pjesama, jer su im jako lijepe, osjećaju iskrenost i toplinu glazbenog izričaja, pa se zanimaju za značenje teksta. Surađivali ste s mnogo izvođača, uglavnom glazbenici vole s vama radi ? Ima li jala među zagorskim izvođačima? Rado smo se družili sa svim zagorskim izvođačima, imamo stvarno jako dobre odnose sa svim izvođačima s kojima smo bilo kad surađivali i mislim da iz dobrog prijateljstva nastaje dobar projekt i dobra pjesma. Kavaliri nikad nisu bili jalni, ni ne pokušavaju bi . Mislim da svatko ima svojih 5 minuta, samo se mora potrudi , da sve od sebe, napravi dobar 01. LIPNJA 2012. Ljubav prema zagorskoj glazbi postojala je u svima nama. U početku, bili smo više bend koji se sastajao pri kle , rekli bi oformila se ekipa… i bili smo kletečki bend, ali odmah se vidjelo da imamo talenta i za ozbiljnije svirke. Potom je nastala panika kad stariji muzičari bednjanskog KUD-a nisu više mogli svira , pojavio se manjak muzičara. Preuzeli smo dio te odgovornos i počeli svira uz uvaženog violinista Zvonka Češnjaja koji nam je dao osnovne, prve poteze. To je glazba koja vam uđe u uho, nama je ušla u krv. Većinom glazbenici zagorskih tamburaških i violinskih sastava, svoja prva glazbena iskustva stekli su u KUD-u. Koliko je značaj- mamo spotove. Malo su šaljivi, pa su možda više gledani. Ljudima fali smijeha, imaju dosta briga pa im je to zanimljivo. Ljudi su opterećeni kojekakvim problemima, te im komedije i smijeh uljepšaju dan. Pripremili smo 3 spota u kompletu. Mnogi bendovi žale se na recesiju, gdje su tu Kavaliri? Ono vrijeme kad smo počinjali bilo je manje novca za nas, nismo toliko svirali. Nizali su se fes vali… h 15 PELNICO projekt. Svatko ima svoje mjesto, gdje se more profilira , samo mora bi uporan i radi što kvalitetnije. Što za vas znači Krijesnica? Znači puno… prve nastupe nikad ne zaboravljamo. Bila je to naša prva prilika pojavljivanja u krapinskoj fes valskoj dvorani. Nismo baš bili uigrani, ali krapinska publika prepoznala je našu iskrenu ljubav prema glazbi. Od pljeska i galame nismo ništa čuli. Pjevali smo našu sad već povijesnu pjesmu Čakaj me čakaj Baurico i pobijedili. Lijepa sjećanja iz 1996. i vjernost ovom fes valu ostala je sve ove godine. Koliko je bitan odnos u bendu, vaše suradnje? To je jako bitno, ako računate da pet ljudi ne misli uvijek isto, a treba sve te godine održa kon nuitet i kvalitetu, to je moguće samo s mnogo međusobnog razumijevanja i poš vanja. Glazba koja ulazi u krv Vrlo mladi počeli ste svira zagorsku glazbu, široj javnos prezen rali ste što tada nitko nije, otkud ljubav prema tome? na uloga KUD-ova u našoj zagorskoj sredini? Neobično važna. Zbog broja sudionika; glazbenika, pjevača, glumaca. Tu doista mnogi stječu svoja prva znanja o nečemu što im se dopada i čime bi htjeli ispuni svoje slobodno vrijeme. Potom, mlade ljude danas je teško dobi u KUD-ove, teško ih je otrgnu od računala, facebooka, naći vremena za glazbu koja je u bi kulturno učenje djedovine. Trenutno u Bednji postoji volja takvog okupljanja, imamo mladi naraštaj koji je polako počeo svira i glumi i mislim da ima budućnos za to. Puno je napravljeno zadnjih 15 godina i što se če bednjanskog govora. A najlakše smo to promovirali kroz pjesmu, tako se najbrže zapam . Uskoro izdajete album, pretpostavljam, uslijedit će promocija, snimate li spotove? Pokušavamo radi što bolje pjesme, ne forsira ih na brzinu. Napravi nešto dobro, pa makar jednu pjesmu radili dva mjeseca. Uvijek smo žurili s pjesmama i poslije čuli nedostatke. Pjesme moraju bi kvalitetne da ih možemo plasira i nekud dalje. Sni- NE FLJATNE SMA SA ZEŠLI SKYP JURO, ŠTIEF I SOUSED BLAUŽ EDPROVILI SMA SA NE BRIEG DE STEJI ED ŠTIEFO KLIJET DEMOJ BOBO GUNDROLO VAĆ SA JA RESKRIČOLO DE SI DUOZDAJ VRAUG TEI BEIL SIGYRNE SI S ŠTIEFEM PEIL PRAŠLI SMA MEI F PELNICU SUOBU ZALI KLEBUSICU PEPIEVOLI LIJEPU PESMICU LAGLI SI PED BRIENČICU PE FREIŠKEM ZROKU SPRAŠLI SA V BRIJEG JOŠ IŠLE JA NEDYOL SMA SA SKETOUROLI PED ZAUBREŽJU ZESTOVILI godina nosi kon nuitet svadba, koncerta… Kad jednom napraviš dobru feštu, zovu te ponovno. Posla ima, pa mi ne osjećamo veliku recesiju. Glazba je ljubav i glazba ispunjava ljude, puno više nego novac. Da sad kažeš od sutra više ne sviram, bi li falio taj posao? Meni to fali nakon tjedan dana, nemiran si, nešto ti fali, kad nema u subotu svirke, uzmem gitaru i sviram. ŠTERČI ŠTERČ I MOULO ŠTERČI ŠTERČI MOU LO Z DRYEBNI NEGI DO TA LUČAM JO CUMI 2X TEI SI MOULO MAN JE SERCE DOLO ROT TA IMUM JO TEI SI MOULO MAN JE DOJ DO TA KYŠNAM SERCE DOLO JO JOJ KOK IMUŠ MOU LO LIJEPA DOUGA LAUSI DO JIH ČAŠAM JO 2X TEI SI MOULO MAN JE SERCE DOLO ROT TA IMUM JO TEI SI MOULO MAN JE DOJ DO TA KYŠNAM SERCE DOLO JO JOJ KOK IMUŠ MOU LO LIJEPA BIJELA RO DO JIH GLAUDIM UKA JO 2X TEI SI MOULO MAN JE SERCE DOLO ROT TA IMUM JO TEI SI MOULO MAN JE DOJ DO TA KYŠNAM SERCE DOLO JO Mali rječnik za početnike: pelnico – podrum, ne fljatne – na brzinu, edprovili – upu li, bobo gundrolo – žena gundrala, de si duozdaj – gdje si dosada, s soubu zali – sa sobom uzeli, klebusicu – kobasicu, pepievoli – pjevali, lagli si ped – legli ispod, brienćico – bačva, pe freiškem zroku – po svježem zraku, sketouroli – otkotrljali, ped zaubrežju – pod brijegom. GLAS ZAGORJA broj 93 55 POVRATAK SUNCU 01. LIPNJA 2012. POVRATAK SUNCU – 5. DIO Prema Bibliji, Zemlja i nebo su stvoreni postupno i postupno se uz Sunce razvijali preko biljaka i živo nja do čovjeka, koji je produkt te Zemlje; sastoji se od nje jer u sebi nosi dvije trećine vode, minerale i metale baš kao i Zemlja. Prema znanos Zemlja je produkt teorije praska stara oko 4,5 milijardi godina i na njoj je evolucijom nastao život kakav imamo. Dakle, znanost se ne razlikuje od biblijskog tuma- kako po sličnos tako po korisnos njegovim tjelesnim organima. Istraživanja su pokazala da sve namirnice koje jedemo imaju obrazac nalik tjelesnim organima ili fiziološkoj funkciji u našem jelu, te pružaju korist onome tko ih jede, tj. onom organu koji nalikuje kako izgledom tako i po sastavu. Je li to slučajno ili nam je dato, znanost još nije otkrila ni objasnila. Evo primjera: mozga. Danas znamo da orasi pomažu u razvitku funkcija ljudskog mozga u čak 30 raznih djelatnos . Grah npr. liječi i pomaže funkciji bubrega, a izgleda točno poput ljudskog bubrega. Celer izgleda poput kos ju i pun je kalcija (23%) i ako u našoj prehrani nedostaje kalcija, naše ga jelo tada izvlači iz kos ju i tako ih oslabljuje i nastaje osteoporoza. Kruške, patlidžani, avokado pozivno utječu na funkciju maternice kod žena, a žensko jelo i podsjeća na oblik kruške. Npr. za avokado je Piše Krešimir Horvatić za ljepši izgled, da bi sprječavao na taj način kvarenje hrane, a sve u namjeri da se dopadne kupcu. Po toksikologu Franji Plavšiću tih aflutoksina je često puta tolika količina da izazivaju kancerogenost, a dodavanjem melanina u hrani često zavara i stručnjake kad mjere dušik u namirnicama. Tako je histamin prisutan svagdje, a najčešće se veže uz ribu. Sva sreća da su se u zadnje vrijeme postrožili propisi za zaštitu bilja. Zapravo, nadzor je Nisu hiperaktivna d nego hrana koj čenja stvaranja; jedina je razlika što se znanost rukovodi materijalnom komponentom zanemarujući duhovnu. Kod religije je obratno, ali možemo zaključi da znanost bez religije je manjkava kao i religija bez znanos . To uostalom manjka i Muzeju neandrtalaca u Krapini. Važno je jedino da je ta naša Zemlja jedini planet za koji znamo, na kojem je niknuo život, je li slučajno ili voljom Stvoritelja, sasvim je svejedno, ali jedini je za sada s čudesnim tvorevinama koje zovemo ljudskom kulturom. Zemlju upravo zato doživljavamo kao nositeljicu života. Onog momenta kad se čovjek uz ostale ak vnos počeo bavi poljoprivredom; onog momenta kad je počeo uzgaja plodove za svoju prehranu nije mogao ni sluda će plodovi odgovara Mudrost je poistovjeæena sa zakonom. Mudrac je mali potoèiæ, koji postaje velika rijeka kad ga se ne kontrolira. Rijeka i more ne mogu biti præija pojedinca u velikim kompanijama proizvoðaèima hrane. Kolutići mrkve izgledaju poput ljudskog oka – zjenica, šarenica – a dokazano je da mrkva poboljšava prokrvljenost i funkciju organa vida. Rajčica ima če ri komore i crvena je kao i ljudsko srce (ako nije kemijski tre rana), a dokazano je da je ona prava hrana za srce i krv. Jagoda čak po vanjskom obliku ima oblik ljudskog srca, a grožđe i bobe na njemu su poput krvnih stanica i tu su istraživanja pokazala da je grožđe korisno za zdravlje srca. Kad promatramo orah; ima izgled poput malenog mozga. Ima lijevu i desnu polutku kao i naš mozak. Ima veliki i mali mozak, čak i nabore nalik onima na neokorteksu ljudskog ve l i ko g potrebno 9 mjeseci da se od cvijeta razvije zreli plod, koliko je potrebno ženi da donese dijete na svijet. Smokve su slične muškim tes sima i rastu u paru, a zna se da pospješuju broj spermija, a isto tome pridonose i masline. Slatki krumpir izgleda poput naše gušterače, a utječe na ravnotežu šećera u krvi. Grejp, naranče i ostali agrumi izgledaju poput ženskih mlječnih žlijezda i pridonose zdravlju dojki i protoku limfe kroz prsa i na taj ih način š . Luk izgleda poput tjelesnih stanica i pomaže čišćenju otpadnih stanica i očiju kroz suze, koje izaziva prilikom čišćenja. Nije novost da je voće i povrće korisno za čovjeka i da mu može spasi život, već to kako su Zemlja, Sunce, čovjek i plodovi zemlje usko međusobno povezani. Je li to slučajnost ili nešto drugo, stvar je naše budućnos da to dokaže, ali držimo se onoga što je veliki Seneka (inače učitelj Nerona) rekao svojim učenicima: Svako novo otkriće donosi nove zagonetke. Tako je bilo i tako će bi . Skrivene zamke adiƟva i umjetnih dodataka hrani Međutim, čovjek ne bi bio čovjek da ga ne prati istočni grijeh pa je počeo u hranu dodavati aditive ili umjetne dodatke koji daju novi okus, ukus i miris, dodavajući i boju 56 GLAS ZAG ZAGORJA broj 93 toliko dobar koliko je novca na raspolaganju, pa ljudi često misle da je sve novo opasno pa tako i GMO, koji inače nije štetan za zdravlje, jer je zasada zabilježena samo pojačana alergenost, a budućnost će pokazati rezultate. Naime, dodavanje raznih glutamata, koji u manjim količinama nisu štetni, u većoj oštećuju bubrege, vid i moždane ćelije, naročito kod djece. Polifosfa stavljaju se u napitke, lijepi su po bojama, a ipak oštećuju bubrege, a najveći potrošači h napitaka su upravo djeca. Nitra daju lijepu crvenu boju mesu, a ima ih i u povrću te bunarskoj vodi i značajan su otrov jer se vežu uz hemoglobin u krvi te ometaju raznošenje kisika u krvi, a djeca uz sve ostale čimbenike u društvu, pa tako i putem brze hrane postaju agresivna i hiperak vna, a osim toga nitrat se u organizmu pretvara u nitrozamin koji je kancerogen. Drugi energent je estrel koji kao kemijsko sredstvo npr. potpuno zelenu rajčicu preko noći pretvara u crvenu i ujutro ide na tržište. Tako rajčica postaje umjetno zrela bez Sunca, a to se često radi s jabukama, višnjama, trešnjama i ostalim voćem, a za sve je kriv svemoćan esrel. Indigo djeca Da ne nabrajam dalje; boje koje se stavljaju u hranu, piće, a naročito u torte, jako su se raširile osamdese h godina 20 st. U malim količinama nisu štetne, ali ako se svakodnevno konzumiraju, a djeca su najveći potrošači, dobivamo uz kompjutore novu generaciju djece koju nazivamo indigo djeca i hiperak vna djeca s viškom testosterona i hiperak vnu POVRATAK SUNCU djecu s poremećajem u ponašanju (obično ih nazivamo HDD ili SDHD djeca). Kako u školi zapazi te simptome (radio sam 40 godina sa svim uzras ma djece od 6 do 18 godina) jer ta djeca ne poštuju autoritete, žive u svom filmu, a često i ne pomišljamo da na njih uz ostale čimbenike utjeće i prehrana iz koje je jednostavno nestala žlica. Kod HDD-a (Hiperak vna destruk vna djeca) zapažamo: 1. Nepažljiv i često griješi zbog nemara. 01. LIPNJA 2012. 3. Često obilazi učionicom i tuži se na ostale da ga smetaju. 4. Ne zna se ho igra dok je u vr ću, a u školi se ne može usredotoči na ak vnos , svadljiv je i nasilan u jeku igre prema ostaloj djeci. 5. Stalno priča i istrčava s odgovorima na pitanja nastavnika ili odgojitelja jer želi bi u centru pažnje. 7. Ne čeka da dođe na red prilikom bilo koje podjele, nestrpljiv je i gura iz reda ostale oko sebe. 8. Prekida druge dok govore, ometa nastavu, a ako ga kažnjavatee Vaša djeca nisu vaša djeca. Ona su sinovi i kæeri èežnje sa samim sobom. Ona dolaze kroz vas, ali ne od vas i premda su s vama, ne pripadaju vama. Možete im dati svoju ljubav, ali ne i svoje misli, jer ona imaju vlastite misli. Ona borave u sutrašnjem vremenu u odnosu na nas starije. (prorok Khailil Gibrana) kinolina koji izaziva hiperak vnost i agresivnost, a najčešće ga susrećemo u bombonima, sladoledima, lizalicama, tortama i raznim napitci- Dakle da zaključimo: – Nisu hiperakvna djeca abnormalna, nego hrana koju konzumiraju. – Promatrajući hranu koju konzumiramo poslužile djeca abnormalna, ju konzumiraju 2. Ima problem koncentracije, a često je to zbog slabe tjelesne spreme. 3. Ne sluša jer je u svom svijetu. 4. Ne dovršava zadatke jer ih nije u stanju pra . 5. Nije organiziran (ništa ne može naći). 6. Izbjegava zadatke koji traže napor. 7. Gubi stvari kod kuće i u školi. Zaboravlja dužnos ili ih se ne može sje zbog rastresenos . 8. Zabavljen je raznim ak vnos ma za vrijeme školskog sata. Kod djece s ADHD-om (To su autodestruk vna djeca): 1. Stalno se vrpolji i meškolji. 2. Stalno se diže sa stolice i nešto traži. povlači se u sebe i postaje au s čan. S takvom djecom je potreban individualan rad; takvom učeniku treba dava posebne zadatke, uključiva ga u grupe radi socijalizacije, ali u one grupe koje njemu odgovaraju. Nastavniku predmetne nastave je to teško u razredu sa 30 učenika. Takve učenike obično šaljemo na razgovor psihologu, a ovaj liječniku koji mu onda daje an depresive. Kod nas su uočene tri boje koje se u obliku konzervansa dodaju hrani, a to su tri žute, dvije crvene i jedna plava. Može se nabavi u slobodnoj prodaji i mladi ih miješaju u razna pića. One su obično u obliku natrijevog lenzoata koji po če astmu i ma. U malim količinama te boje nisu štetne, ali pri svakodnevnoj upotrebi postaju vrlo opasne. GLAS ZAGORJA broj 93 su mi m knjige dr. Ben Feingold golda iz 70-ih godina, dr. Ant Antuna Trstenjaka Čovjek i boje boje, dr. Henry Bielera Liječenj čenje hranom i knjigom Indigo djeca Lee Carol i Jan Tobera ra, a kako do nas dopire sve u zakašnjenju, to se odrazilo tek 80-ih godina baš kad su stasala djeca uz kompjuterizaciju i internet. No, čovjek čije se jelo sastoji od zema maljskih mineralnih tvari, ipak mora cr crpi svoju hranu, svoju životnu eenergiju iz elemenata koje su biljke preobrazile uz pomoć Sunca, jer u Suncu je ključ zdravlja, a uz napomenu da će ministrica za zaš tu okoliša posve veću pažnju toksikologiji o kojoj ovisi kakvu hranu jedemo. 57 ZAGORSKI TOP 10 01. LIPNJA 2012. Top lista emisije Nek tambura svira – Radija Hrvatsko zagorje Krapina – utorak od 17 do 20 sati Urednici i voditelji: Monika Briševac i Siniša Miklaužić Sotelija, puce iz Huma na Sutli uvjerljivo vode sa 652 vaša glasa. Nedavno su promovirale svoj CD prvijenac, u prepunoj humskoj dvorani i to je uz, naravno, njihove glasove i originalne pjesme zasigurno pridonijelo većem broju vaših glasova. Da, to su puce s naslovnice prošlog broja. Bilo kako ostali izvođači polako skupljaju svoje glasove, kojom brzinom – ovisi o vama, stoga preporučujemo, poslušajte popevke i dajte našim autorima skladateljima i pjesnicima, naravno, i izvođačima, podršku. Nudimo vam i če ri nove skladbe. Dvije su vam već dobro znane s prošlogodišnjih bilo, one su prve i imaju velike izglede ući u finale Zagorskog topa 10. I svi fes vala, Grupa Domino i Kavaliri, a dvije će tek krenu u svoju promoci- ZAGORSKI TOP 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Sotelija Savski valovi Luna Bend Darko Domijan Op mis Zagorja Tamara Jutriša Grupa Domino Kavaliri Siniša Miklaužić Slavonia band 10 ju – Vzemi mi srce, Siniša Miklaužić i Raduje me, raduje Slavonia Band. Tak sam srečna (ZGF Krijesnica 2011.) Adrijana Razbit ću čaše sve Kupice gore (ZGF Krijesnica 2011.) Ta črna noć (Loborfest 2011.) Če se vrneš (ZGF Krijesnica 2011) Tu su moji si prijatelji (Loborfest 2011.) Praščanja (ZGF Krijesnica 2011.) Vzemi mi srce (Fes val Dragi naš Kaj 2012.) Raduje me, raduje (CMC fes val 2012) 652 glasa 405 glasa 403 glasa 258 glasova 230 glasova 150 glasova Novi ulaz Novi ulaz Novi ulaz Novi ulaz Novi poredak svakog utorka, Zagorski TOP 10 Glasova i komen ra TOP 10 možete cijeli tjedan na web stranici: www. radio-krapina.hr, za m mobitelom na broj 66 248 (ključna riječ RHZK i razmak pa glas), na mailove: [email protected], glazba@ radio-krapina.hr, ili na facebook profil – Rhzk Krapina. Također, primamo Vaše prijedloge. Glasajte za Vaše favorite, jer samo najbolji opstaju na Top 10 lis . Također, novost je da možete presluša refren klikom na ikonicu pokraj pjesme na www.radio-krapina.hr. Utorkom, od 17 sa . Uz 45 godina RHZK-a Kažu, bitni trenuci u našem životu nisu naši rođendani… ili neki drugi veliki događaji. Stvarno bitni trenuci u životu mnogo su manje glamurozni i dos gnu nas sasvim nenajavljeno, zagrle nas i nikada više ne odu. To su mala zrnca dobrote kojima Vas svakodnevno u našem programu obasipamo. I… koliko smo već vremenskih epizoda tako prošli… Ne biste vjerovali, pogledom unatrag, neki su važ- ni događaji koje smo pra li postali nezamisliva banalnost, s druge pak strane neki spontano zabilježen detalj svakodnevice poprima dimenziju povijes . Program Radija Hrvatsko zagorje Krapina emi ramo 24 sata dnevno, na pet frekvencija – Strahinjčica 91,5 MHz, Videž 97,9 MHz, Cesargrad 99,2 MHz, Smudekov breg 102,2 MHz i Krapina 104,9 MHz. Također, Dobro se dobrim vraća uslugom radio streaminga signal je prenijet na Internet. Svake godine potrebno je obnavlja infrastrukturne objekte Radija. Ove smo godine zahvaljujući suradnji s zabočkim i krapinskim radioamaterima obnovili kućicu na Strahinjčici i ugradili klimu, kako bi tehnika smještena u kućici mogla besprijekorno radi 24 sata. I to su mala zrnca dobrote, koja su nam pomogla u ovim teškim recesijskim vremenima odradi potrebne radove, kako bi zvuk RHZK-a dopro do vas. Uz Ivicu Fekonju, jednog od vlasnika, u ovim 58 GLAS ZAGORJA broj 93 akcijama sudjelovali su Ivan Horvat, Mladen Prpić, Željko Roginić, Kris jan Štajduhar, Krešimir Kranjčević, Zravko Novoselac i Krešimir Kovarik predsjednik zabočkih radioamatera, te dopredsjednik Hrvatskog radioametarskog saveza. Inače, radioameteri su naši podstanari, jer na lokaciji Strahinjčica proradio je radioamaterski repe tor koji pokriva područje Hrvatskog zagorja. U budućnos bi trebao posluži za veze i sa drugih repe tora, što je posebno značajno za strane goste među kojima ima i radioamatera.(T.G.) ŽELIMO VAS POTAKNUTI NA RAZMIŠLJANJE Vrsta boles i uzročnik To je najčešća spolna bolest. Ona je i najčešći uzrok neplodnos kako kod žena, tako i kod muškaraca. Bolest uzrokuje bakterija Chlamydia trachoma s. Ona uzrokuje upale u spolnom sustavu kod oba spola. Zaražena osoba često nema znakove boles . Zato može u spolnom činu zarazi svog partnera ili partnericu, a da toga ni nije svjesna. Funkcioniranje organizma Postoji jedno uvriježeno, ali pogrešno mišljenje: da je djevojka, koja je dobila prvu menstruaciju, spolno zrela osoba. Kod mladih djevojaka je razvoj spolnog susta- trbuha. Zaražene žene mogu nakon spolnog odnosa ima i blago krvarenje iz rodnice. Ako se zaraza klamidijom kod žene ili djevojke ne ustanovi, ne liječi i ne kontrolira, upala se iz rodnice može proširi na maternicu i jajnike. Posljedice toga mogu bi priraslice na jajnicima, izvanmaternična trudnoća, trajna bol u donjem dijelu trbuha i neplodnost. Ako zaražena žena ipak zatrudni, a ne kontrolira svoju trudnoću kod ginekologa, jekom poroda se njezinom klicom može zarazi i njezino djetešce. Majčina klamidija kod novorođenčeta uzrokuje tešku upalu pluća i upalu oka. 01. LIPNJA 2012. Piše Verica Jačmenica-Jazbec, dr. med., specijalist za dječje bolesti [email protected] može bi isprekidan. Ukoliko je upala neprepoznata i neliječena, ona može dugo traja . Ako dugo traje, bakterija se iz mokraćne cijevi proširi na tes se, gdje uzrokuje propadanje sjemena (spermija) i dovodi do posljedične muške neplodnos . Muškarac koji s takvim znakovima boles ulazi u seksualni odnos je neodgovorna osoba – koliko prema sebi, a još više prema svojoj partnerici. Liječenje i kontrola Ukoliko je na djevojčinom ili ženinom nalazu klamidija prisutna, oba partnera trebaju proves kuru an bio kom u obliku tableta ili kapsula. O vrs an bio ka ovisi i duljina liječenja. Tri tjedna nakon završene terapije potrebno je kod oba partnera učini kontrolne briseve. Test na klamidiju radi se i na prvom ginekološkom pregledu svakoj trudnici. Na taj način se š kako majka, tako i njezino dijete. Klamidijska zaraza – neugodna spolna bolest va pojavom menstruacije samo anatomski, tj. tjelesno i organski dovršen. Funkcionalno je takva djevojka još uvijek nezrela. Zato je mlada djevojka, koja je prerano ušla u seksualni život, često podložna infekcijama klamidijom. Spolni sustav djevojke zreo je za zdravu seksualnost i za majčinstvo tek 4 godine nakon pojave prve menstruacije. Zaraza klamidijom najviše pogađa mlade ljude koji ne poštuju pravila ispravnog spolnog ponašanja. Oni, naime, prerano ulaze u seksualni život i često mijenjaju spolne partnere. Muški spol Kod zaraženih muškaraca samo njih 30% nema nikakve zdravstvene smetnje. Čak 70% zaraženih muškaraca ima prisutne znakove boles . Ti se znakovi javljaju oko tri tjedna nakon sumnjivog spolnog odnosa sa zaraženom ženom. Muškarac opaža crvenilo na spolovilu i pojačani iscjedak iz mokraćne cijevi. Osjeća peckanje pri mokrenju, mokri otežano i učestalo. Mlaz mokraće mu Otkrivanje boles Svaka spolno ak vna djevojka i svaka udana žena trebaju se obavezno jednom godišnje kontrolira kod ginekologa. Tako će se jednostavnim laboratorijskim testom otkri radi li se o zarazi klamidijom. Kod pregleda će ginekolog učini bezbolni PAPA test i bris grlića maternice, po potrebi i pregled mokraće. Za otkrivanje boles kod muškarca učini se bezbolni i brzi bris mokraćne cijevi i pregled mokraće. Kako preduhitri bolest Bolest se može preduhitri urednim i zdravim načinom života. Najprije je potrebno donije promišljenu i defini vnu odluku o izboru partnera ili partnerice. Potom se odluči za život u obostranoj vjernos . Zdrav način života podrazumijeva i ulazak u seksualni život onda kada je organizam za to biološki, psihički i duhovno spreman. Ženski spol Od sveukupnog broja žena u dobi od 16 do 45 godina njih 9% nosi u svom organizmu navedenu bakteriju. Od zaraženih žena njih čak 70% nema nikakve znakove boles . Kod njih se radi o takozvanoj hoj ili podmukloj upali. Zbog toga se te žene ni ne javljaju svom obiteljskom liječniku. No, ako idu redovito na godišnje ginekološke preglede, tada će im klamidija bi pravovremeno otkrivena. Manji broj zaraženih žena (njih 30%) ima znakove boles . Oni se javljaju dva tjedna nakon (sumnjivog) spolnog odnosa sa zaraženim muškarcem. Znakovi boles su: pojačani iscjedak iz rodnice, osjećaj pečenja, svrbeža, nadraženost sluznice spolnih organa te bolovi u donjem dijelu GLAS ZAGORJA broj 93 59 ZANIMLJIVOSTI 01. LIPNJA 2012. Pripremila Vesna Cigula MALA ŠKOLA Aranžiranje cvjećarna tratinčica tel: 049 371 327 Krapina, Trg Lj. Gaja 18 Do 15. lipnja 50% popusta Niste zadovoljni svojim izgledom? Ne osjeæate se poželjno, maštate o kratkoj, pripijenoj haljinici? Uz salon ljepote Kompa i snovi postaju stvarnost…. Zadnji je tren prije ljeta iskoris svjetski hit u oblikovanju jela i redukciji masnih naslaga i celulita. Neinvazivna, bezbolna i efek vna metoda temeljena na vrlo snažnim nisko-frekventnim ultrazvučnim valovima fokusiranim na određenoj dubini s efektom kavitacije koji razara masnu stanicu, eliminira nastale trigliceride kroz jetru i bubreg te se na taj način reduciraju masne naslage i obujam jela. Oblikovanje jela radi se kroz 2 - 8 tretmana uz ručnu masažu i limfnu drenažu (1.30 h tretman ukupno) bez kirurških zahvata i oporavka. Osjećajte se lijepo i ugodno u vlas toj koži i posje te salon ljepote Kompa! Glas Zagorja broj 93 % 0 5 ja n lip . 5 1 do KUPON Salon Kompa i Glas Zagorja pomoći će izgledu. Poklanjam Va o vam kupon koji do šem ljepšem no sit 50% popusta do 15 . lipnja, na tretman eljici donosi kavitacije. Salon Kompa, Magistratska 46, Krapina 049 371 54 9. 60 GLAS ZAGORJA broj 93 TZ KRAPINA 01. LIPNJA 2012. Zeleni c vijet U edukativno-ekološkom projektu Hrvatske turistièke zajednice Volim Hrvatsku i ove godine sudjeluje Turistièka zajednica Grada Krapine. Akcija Zeleni cvijet vezana je uz ocjenjivanje ureðenosti mjesta i pojedinaènih elemenata kontinentalne Hrvatske, a sastavni je dio spomenutog projekta. Kod uređenos turis čkih mjesta kao cjeline ocjenjuju se: ulaz i osobito središte – mjesto, opremljenost, svi javni objek , cvjetnost i hor kulturno uređenje, ponuda (turis čki objek , nove tehnologije, događanja, manifestacije i priredbe...). U izbor ulaze i pojedinačni elemen : park u gradu ili mjestu, okućnica privatne kuće, balkon privatne kuće ili zgrade, turis čki informavni centar, turis čka ponuda ili zanimljivost, suvenir… Cilj akcije Zeleni cvijet za kon nentalni turizam je promicanje Hrvatskog turizma. Što možete učini ? Želite li osobitošću svoje okućnice sudjelova u izboru najljepše uređenih, sada je zadnje vrijeme prionu uređenju balkona, okućnice, poslovnog prostora, obiteljskog gospodarstva… i tako našu Krapinu učini ljepšom. Stare krapinske kuće najljepši su ukras našega grada, čuvaju tradiciju i is ču ljepotu nekadašnjeg života. Zato bi ih njihovi vlasnici trebali zaš i očuva u izvornom obliku. Neravnine, napuknuća i manja oštećenja samo pridonose auten čnos . Ovi čuvari vremena bit će posebno zanimljivi turis ma koji sve češće nakon posjeta Muzeju krapinskih neandertalaca prošeću ulicama grada. Šarm će im da lijepo uređene okućnice, prozorska daska ili balkon ispunjen cvijećem, mali sitni naoko nebitni detalji… Birajte tegle od terakote. Stare kuće nemojte nikako naruši modernim intervencijama, neće GLAS ZAGORJA broj 93 se uklopi u njihov izgled. Iskoris te prednost starine, njihove su ljepote neprolazne. Okućnice se posebno uočavaju u ljetnim mjesecima kada gotovo postaju mjesta dnevnog boravka svojih ukućana. Bez obzira na arhitekturu, pokušajte da prednost zaboravljenom cvijeću iz vrtova naših baka. Toplinu doma čuvat će dragoljub, božuri, neveni, kadifice, lijepe kate, cinije, jorgovan, turski klinčići, vrtne djeteline, georgine, srdašca... I danas kad ih vidimo, sje mo se dje njstva. Odlučite se zato za jednostavnost i pristup životu kao u stara vremena. Turis čka zajednica Grada Krapine moli sve građane da sudjeluju u navedenoj akciji i prijave svoje objekte kako bi ih turis čka patrola ocijenila. Zahvaljuje svima koji su ranijih godina sudjelovali u akciji, a kao primjer i po caj ostalima donosimo fotografije ranije nagrađivanih okućnica. (T. G.) 61 SVJETSKI DAN ZAŠTITE OKOLIŠA 01. LIPNJA 2012. Piše Dunja Horvatin ja 5. lipn Na izložbi cvijeća u Donjoj Stubici najraznovrsniji je bio izložbeni prostor Vrtlarije Čuček Povratak prirodi Koračamo kroz život baveći se svakodnevnim stvarima: kako zaradi što više novca, osigura s l života. Nemamo vremena zasta , vozimo se ili čekamo u redovima, sjedimo u uredima i razmišljamo o obvezama, stalno u nekom stresu i gužvi. Robovi smo modernog doba, okovani hipotekama, kredi ma, neplaćenim računima, kreditnim kar cama, porezima i mnogim drugim sup lnijim i manje sup lnim pri scima. Konzumerizam je postao dominantna religija moderne kultu- Igramo lažnu igru, svjesni da nema izravnih nadomjestaka za izvorno iskustvo stvarnog života i autentiènost prirodnih ljepota. Nakon što iscrpimo sve što postoji, u politici, poslu, razonodi, kad shvatimo da ništa od toga ne može zadovoljiti onu konaènu potrebu – što ostaje? Priroda. re, a televizija ga je pretvorila u čudovište koje proždire kulturu. Većina TV reklama ima u sebi ugrađenu poruku da je cilj života kupova . Proizveli smo čitav lažni svijet; svijet umjetnih travnjaka, plas čnog cvijeća, rashladnih uređaja, fluorescentnog svjetla, smrznute hrane i mikrovalne pećnice, pokretanja uspavanih ljudi pomoću kave, alkohola, droga, iluzija… Igramo lažnu igru, svjesni da nema izravnih nadomjestaka za izvorno iskustvo stvarnog života i auten čnost prirodnih lje- dobara; povećavamo potrošnju energije i sirovina plaćajući to čis m vodama, zrakom, šumama… Zašto su ljudi današnjice sposobni i voljni uniš vlas okoliš zbog kratkoročne dobi , čak i kad većina zna da me uništavaju budućnost svoje djece i sebe samih? Odgovore pokušavaju da skupovi i konferencije znanstvenika, proglašavajući dane koji bi na globalnoj razini trebali bi podsjetnik svakom stanovniku planeta da je ona još uvijek naš jedini dom. Vlade svih zemalja svijeta snose veliku odgovornost za teško ekološko stanje Zemlje naše jedine. Nesklad između boga h i siromašnih pospješuje nicanje prljavih industrija u izgladnjelom, siromašnom svijetu kojima se daju tek mrvice lažnog suosjeća- Roditelji su poèeli s uzgojem cvijeæa i pokazalo se da se od toga može pristojno živjeti. Istina, radi se bez radnog vremena i radi cijela obitelj. Verica i Dubravko 62 pota. Nakon što iscrpimo sve što postoji, u poli ci, poslu, razonodi, kad shva mo da ništa od toga ne može zadovolji onu konačnu potrebu – što ostaje? Priroda. Svakodnevno od prirode tražimo sve više, svakog dana sve dublje posežemo u riznicu zemljinih GLAS ZAGORJA broj 93 nja i neadekvatna pomoć. Jedan od takvih dana je i Svjetski dan zaš te okoliša, obljetnica održavanja Konferencije UN-a održane u Stockholmu 1972., na kojoj je prihvaćen Program zaš te okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP). Hrvatska se svrstala uz države koje SVJETSKI DAN ZAŠTITE OKOLIŠA nastoje smanji globalno zatopljenje, jedan od najvećih svjetskih problema u zaš okoliša našeg doba, preuzela obvezu poveća energetsku učinkovitost i uves obnovljive izvore energije. Zelena zagorska oaza Zaključci konferencija, konvencije, zakoni ni najstroži propisi neće znači ništa ako su samo slovo na papiru ako ne postanemo svjesni da je bitan naš svakodnevni i najmanji doprinos. Često krize i obra u životu pojedinca donose promjene. Propadanjem, privazacijom i nestankom zagorske teks lne industrije krajem 1980.ih, uzdrmana je egzistencija mnogih obitelji. Mnogi su dovedeni pred zid: spasi se odlaskom u mirovinu, potraži neki novi posao ili prista na preživljavanje. može osloni na zemlju, povjeri joj budućnost i egzistenciju obitelji. Danas u Lugu Zabočkom, u Vrtlariji Čuček, na zdravoj zagorskoj zemlji, pod suncem koje nam još ne proviruje kroz ozonsku rupu, uz obilje pitke vode, raste ukrasno i ljekovito bilje svih vrsta, boja i oblika. – Roditelji su počeli s uzgojem cvijeća i pokazalo se da se od toga može pristojno živje . Is na, radi se bez radnog vremena i radi cijela obitelj – priznaje junior, Dubravko Čuček, koji je poslije 12 godina rada na školi odlučio nastavi rad roditelja i olakša im život. Umirovljeni Vikica i Josip krpaju napornim radom i odricanjima narušeno zdravlje brinući o sta- 01. LIPNJA 2012. Najveæi problem, grijanje i najveæu stavku rashoda Vrtlarije Èuèek, Dubravko je prošle godine odluèio riješiti na najbolji moguæi naèin: uz pomoæ županijskog projekta štednje energije i uvrštenja obnovljivih izvora energije, instalirao je sistem grijanja na pelete, otpad iz drvne industrije koji uspješno zamjenjuje lož-ulje, a ne zagaðuje okoliš. U probnom radu pokazalo se da 2 kg peleta zamjenjuje 1 litru lož ulja. Ako se uzme u obzir cijena od 1,5 kn za kg peleta prema 7 kn za lož ulje, prednost u korist peleta je oèita. Dosadašnja godišnja potrošnja lož ulja za zagrijavanje staklenika bila je oko 10.000 litara. Ušteda je 60%! sa, smokića ni konzervi, jer toga tu jednostavno nema. Ima zato kruha iz babičine pećnice, kozjeg sira, čipsa od batata iz domaćeg uzgoja, kikirikija iz gredice iza kuće, uz kamilicu, pelin, žalfiju, sljez, steviju, bosiljak… i još mnogobrojne biljke, ljekovite i jes ve. Vrtlarija Čuček – vjera u zemlju Nedovršena kuća, kredi , dijete koje treba prehrani , omogući mu školovanje, a s druge strane radišne ruke – Vikici dovoljan razlog za novi početak. Na radnom stolu Vikice Čuček zaposlene u pogonu za izradu naramenica zabočke Regeneracije, nastajali su novi modeli naramenica za konfekcije širom modnog svijeta, a krasile su ga afričke ljubičice, svih boja i oblika. Kad je požar uniš o pogon, Vikica je odlučila biljke uzgoji na prozoru kuće u gradnji. U jednom dijelu se živjelo, drugi dovršavalo kako se moglo i znalo. S jednog šoping-izleta u Leibniz, kamo se odlazilo po kavu, rižu i čokoladu, s gli su u Zagorje prvi primjerci visećih pelargonija. Ostaci najlona, ambalaža bala, bili su prvi plastenik od nekoliko kvadratnih metara, prethodnik današnjeg kompleksa od 2000 m2 natkrivenog prostora. U sjećanju na dje njstvo, Vikica je procijenila da se, uz potporu supruga, Dubravko Čuček – za dobrotvorne akcije udruga i donacije uvijek je dobre volje i sadnog materijala du kozlića, praščićima, jatu koka, leglu hrvatskih ovčara, macama, prostranom voćnjaku i vrtu, mlaki s ribicama i lopočima, radujući se unucima, svakoj dobroj ocjeni Dine i Maje, njihovim priznanjima s natjecanja u znanju i sportu. Svi tu žive u skladnom suživotu, bez ovisnos o odlasku u trgovačke centre. Nije tu potrebna ni kanta za smeće: nema ambalaže od čip- Članovi obitelji – djelatnici Vrtlarije Čuček Nema tu ni plas čnih vrećica, jer se koriste kartonske ku je prikupljene u trgovinama u kojima se prodaje cvijeće iz uzgoja Vrtlarije Čuček. Da bi se izbjeglo bacanje plas čnih tegli, za njihov povrat kupce se s mulira popustom u prigodnim akcijama pri kupnji cvijeća. Ne pali se tu osušena trava, ni otpalo lišće: sve, uz kuhinjski otpad i gnoj iz staje ide na hrpu komposta iz koje nastaje kvalitetni humus, neophodan za zdravlje i uspješni rast biljaka. Nema tu ničeg nepotrebnog: tek automobil spreman za posjet zubaru, termalnim kupališ ma i izložbama cvijeća. Snaha Verica, zanimanjem teks lka, lako je zamijenila svoje radno mjesto u pogonu konfekcije koja mjesecima nije isplaćivala plaće. Položila je ispit za cvjećarku – aranžerku i glavni je organizator proizvodnje cvijeća. U jednom se stakleniku sije, u drugom pripremaju reznice za uzgoj novih biljčica raznovrsnog cvijeća koje GLAS ZAGORJA broj 93 će uljepšava balkone, parkove i groblja širom Zagorja. Radoznalost i želja za poboljšanjem uvjeta rada navela je Dubravka na sudjelovanje i obilazak svih pozna jih izložbi cvijeća u svijetu, a okušao se i u proizvodnji buća sorte buter-nut kojih je desetak tona završilo kao delikatesa na stolovima Nizozemaca. Razrezane, te buće imaju meso boje dinje, a zapečene u pećnici, posute šećerom izvrstan su desert. Najveći problem, grijanje i najveću stavku rashoda Vrtlarije Čuček, Dubravko je prošle godine odlučio riješi na najbolji mogući način: uz pomoć županijskog projekta štednje energije i uvrštenja obnovljivih izvora energije, instalirao je sistem grijanja na pelete, otpad iz drvne industrije koji uspješno zamjenjuje lož-ulje, a ne zagađuje okoliš. U probnom radu pokazalo se da 2 kg peleta zamjenjuje 1 litru lož ulja. Ako se uzme u obzir cijena od 1,5 kn za kg peleta prema 7 kn za lož ulje, prednost u korist peleta je očita. Dosadašnja godišnja potrošnja lož ulja za zagrijavanje staklenika bila je oko 10.000 litara. Ušteda je 60%! Već prva zima pokazala je uštedu energije i sredstava potrebnih za nabavu goriva. Druga i treća će pokri početnu inves ciju. Zahvaljujući kompjuteriziranom podešavanju temperature, vlage i prozračivanja, manje je fizičkog rada, a omogućen zdravi rast biljaka na prirodan način. Koliko god teška bila vremena, obitelj Čuček je sretna da imaju gdje radi . Imaju to i njihova djeca i unuci kojima je mogućnošću školovanja dat izbor. Tri generacije Čučeka slažu se u tom da je znanje neophodno, ali uz rad: što je duži dan, duže je i njihovo radno vrijeme, a rezulta su oči. Očit je i primjer da zemlja ne vara. Napro v, višestruko vraća ukazano joj povjerenje, osiguravajući svojoj djeci egzistenciju i budućnost. 63 01. LIPNJA 2012. ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA Svakom se bar jedanput u životu dogodilo da već pri prvom susretu nekog prihva sa simpa jom, dok mu drugi, ni kriv ni dužan, djeluje odbojno. Kemija je to bez pravila i povoda, a dokazano postoji i u svijetu biljaka: one, dokazano, imaju sastavu korovske flore, neke pospješiva rast i prinos usjeva, dok neke sprječavaju napad boles i štetnika. Alelokemikalije pomažu vrtlarima u uzgoju zdravih biljaka, bez kemikalija iz biljnih apoteka. Dokaz su tome vrtovi naših baka, s biljkama zdravog jaju i korisne organizme. U bezobzirnom rasipanju, primjerice, granula pužomora, osim puževa stradavaju ježevi, kosovi, drozdovi, žabe… koje bi uz malu pomoć čovjeka riješile višak nasilnih puževa. Ovako, iz godine u godinu raste količina rasu h Piše Dunja Horvatin Dobri i loši susjedi U skladnom suživotu hrane i mjesta za sve dovoljno svoje simpa je i one koje bi najradije ugušile! Primjerice orah; opće je poznato da ispod velikih stabala oraha nerijetko možemo vidje ogoljela područja bez trave. Uzalud ćete u blizini oraha sadi rajčicu, krumpir, papriku, jabuke, kruške, višnje, kupine…, ali zato breskva, nektarina, trešnja i šljiva rastu bez problema, što više, zdravije su nego drugdje. Kod oraha je riječ o kemikaliji zvanoj hidrojuglon koju orah izlučuje u tlo – iz korijena, otpalog lišća i kore, čime otežava klijanje, usporava rast i uzrokuje propadanje njemu nesimpa čnih biljaka u krugu čak 20 m oko stabla. Pojavu su poznavali prirodoslovci još početkom 19. st. i zaključili da djelovanje može bi inhibitorno (loši susjedi), ali isto tako i dobrosusjedsko, s mula vno. Nazvali su je alelopa ja koja se danas smatra interdisciplinarnom znanošću. Dokazano je da neke biljke mogu utjeca na promjenu u Naš je planet prekrasno zamršen, pun zagonetki koje treba odgonetnuti, pun rebusa koje treba riješiti. Èuda prirode naæi æete svuda oko sebe, ako se samo potrudite i potražite ih. Ustvari, svijet je prepun èuda, velikih i malih. Ljudi, kao i biljke, najèešæe žive u zajednicama, samo što biljke za razliku od ljudi, ne mogu birati gdje æe živjeti, ali zato imaju istanèano osjetilo koga vole, a koga ne vole u svom susjedstvu… i lijepog izgleda, pri čijem uzgoju je najžešća kemija bio pepeo pometen s dna krušne peći. Kemikalije koje se danas obilato koriste u trovanju tla, voda i štetnika koje je takvima proglasio čovjek, jednako uspješno ubi- otrova s mrtvačkom glavom na upuo korištenju. Poražavajuće su sta s ke koje govore o količini novca potrošenog na kemikalije kojima si trujemo život: bilo bi ga dovoljno za opismenjavanje sve Prije nepunih pola stoljeća, trava se nije spaljivala, u skladnom suživotu živjele su u stajama krave i lastavice, na poljima zlatovrane Rascvjetani Poèetak svibnja u Stubakima donio je i ove godine cvjetno osvježenje i nove kreacije u hortikulturnom prostoru opæine Stubièke Toplice. U velikoj proljetnoj akciji posađene su ljetnice, pa su dotrajale maćuhice zamijenjene begonijama, vodenikama, visećim pelargonijama i drugim ljetnicama koje će zelene Stubake uljepša- va sve do kasne jeseni. Cvijećem su uređeni svi javni lokalite na području Općine, a predstoji njihovo cjelogodišnje održavanje o kojem marljivo brinu komunalni djelatnici Jedinstve- djece na svijetu. Čak i biljke poručuju da zdravlje i sreću ne treba kupova , ni u apoteci, ni u robnoj kući. Dovoljno je samo posloži neke stvari na gredicama života. Dobri susjedi Mrkva Mrkva Celer Celer Zelje Zelje – – – – – – luk salata rajčica luk krastavac grah Loši susjedi Grah Zelje Grah Krumpir Salata Grašak Grašak Grašak Grašak Paradajz Paradajz – – – – – – – – – – – crveni luk crveni luk bijeli luk krastavac peršin paradajz krumpir grah češnjak cikla krumpir Bolest/štetnik Biljka koja sprečava napad Lisne i krvave uši Mrkvina muha Lukova muha Nematode Plijesan Krumpirova zla ca Mravi dragoljub luk mrkva kadifica češnjak hren lavanda STUBIČKE TOP LICE Stubaki nog upravnog odijela Općine. Cvijeće je sadila domaća tvrtka Cvje ć d.o.o. Podsjećamo, Općina već niz godina u suradnji s Radnim jelom za kulturu i ekologiju provodi projekt hor kulturnog uređenja kojem je cilj učini mjesto ugodnijim za življenje, privlačnijim za boravak izletnika i afirmi- ra se u ekološki orijen ranu des naciju koja brine o očuvanju prirode i zaš okoliša. Dosadašnji detaljni pristup ovom projektu prepoznat je na razini kon nentalne Hrvatske, jer su Stubaki dugogodišnji dobitnici pres žnog priznanja Zeleni cvijet u projektu HTZ-a Volim Hrvatsku. ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA 01. LIPNJA 2012. Ivanjska krijesnica (Lampyris nocticula) Èudesni kukèiæ, ustvari ženka ivanjske krijesnice, izuzetno je biæe: u sumrak najkraæih noæi pali svoj složeni izvor svjetlosti koji štedi energiju bolje od svake žarulje. U posebnim organima smještenim ispod posljednja tri članka na zatku, kemijskim putem nastaje žutozelena svjetlost uočljiva s daljine desetak metara. Za tu su kemijsku reakciju potrebni kisik, voda i enzim luciferaza. Uplašen, kukac prekine dovod kisika i ugasi svjetlo. Ova reakcija je začuđujuće učinkovita. Gotovo svaki izvor svjetlos rasipa energiju; žarulja, npr. pretvara samo 3% energije u svjetlost dok se ostatak gubi kao toplina. Svjetleći organ krijesnice pretvara 98% energije u svjetlost i pritom proizvodi samo neznatnu količinu topline! Učinkovitost ovog sustava pojačava se zrcalom od finih kristala na člancima koje poput reflektora obija svjetlost prema van. Ustvari je to signalno svjetlo, rafinirana tak ka ženke koja zna da mužjake privlače izvori svjetlos i svjetlucavos … Tih nekoliko kratkih noći krijesnice prestaju jes , posvećuju se samo svadbenom plesu, polaganju jajašca i ubrzo nakon toga ugibaju. Dok odrasle krijesnice nikad ne jedu, većinu svog malog života od oko 18 mjeseci provode kao grabežljive ličinke i pravi su proždrljivci. Glavna im se hrana sastoji od svih vrsta puževa. U potrazi za hranom ličinka slijedi slu- Lipanj - Ivanščak Klasen - Rožencvet Ljudi su od pamtivijeka promatrali nebo, bojali se munja i gromova, klanjali se Suncu, divili zvijezdama i uoèili neke zakonitosti. Manje-više one su i dan danas blizu istini i prihvatljive. Tako se i ove godine obistinila vremenska prognoza vezana uz stoljetnu predaju o zahlaðenju i ledenim svecima od 12. do 15. svibnja i poslije ljetnih 30° spustila vrijednosti termometra na granicu mraza. Najviše običaja, legendi, pjesama i priča vezano je uz najduži dan u godini, ljetni sols cij, prvi dan ljeta 21. lipnja. Još od prije 4000 godina, dok zora polagano rudi nad lijepom dolinom Salisburyja, samo promatrači u sredini kruga, nekoliko sekundi poslije 5 ujutro, mogu vidje kako s ruba obzorja duga zlatna zraka sunca prolazi točno iznad Heel Stonea. U sjenci kamenih blokova Stonehengea započinjala bi me najveća godišnja svetkovina posvećena suncu, zemlji, vatri i vodi. Običaj se zadržao i proširio svijetom, a pojavom kršćanstva vezan je uz dan rođenja sv. Ivana Krs telja, obogaćen pjesmama, običajima primjerenim podneblju i zemljopisnoj širini. U našim krajevima to su ivanjski krjesovi čija je vatra imala zadatak protjera s polja i oranica zle duhove i osigura dobru žetvu. Do Ivanja su se ubirali cvjetovi kamilice i lipe, pamte stariji zemljoradnici, jer je ljekovitost cvjetova bila veća ako se uberu do podneva tog dana. Za pripravu eteričnih ulja preporučalo se ubira cvjetove u vrijeme prije nego li je sunce h najdužih dana u zenitu, a korova u vrtovima u ostatku godine neće bi , ako bi se vrt poplijevio prije Ivanja. U najkraćoj noći godine malo je sna, ali san Ivanjske noći trebalo je zapam ; vjerovalo se da će se obis ni . Ljetna prognoza vremena u mitologiji je vezana uz dan Sedam spavača, 27. lipnja. Uz ime tog dana postoji legenda iz 251. godine prema kojoj je pratnja cara Deciusa u Efezu proganjala sedmero kršćana. Sakrivene u planinskoj pećini progonitelji su zazidali kamenjem, da bi ih poslije 195 godina, 27. lipnja 446. pronašli pas ri i – probudili. Danas se sedam spavača priziva u pomoć kod besanice, a kakvo je vrijeme tog dana, vjerojatno će osta još sedam tjedana. Uz vremenske prilike na Petrovo, 29. lipnja postoji vjerovanje: ako tog dana pada kiša, neće bi zadovoljan berbom sv. Vinko, ni vinogradari. U bijegu pred ličinkom krijesnice - možda je zavara malo kamuflaže zavi trag puža, a kad mu jednom uđe u trag, puž više nema izgleda da se spasi. U svoju žrtvu ubrizgava snažne probavne enzime koji jelo puža rastvaraju u gustu kašastu masu. Ponekad se veći broj ličinki zajednički hrani na jednom pužu. Ako se puž i povuče u svoju kućicu prije nego što ga ličinka uspije ugris , to još uvijek ne znači da je spašen. Sa ma strpljivo ličinka čeka na ulazu dok puž po- novno ne izađe. Ivanjske krijesnice rasprostranjene su samo u Europi, a idealna su im neometana mjesta s livadama i šumskim površinama. Primjena umjetnih izvora svjetlos , okrupnjavanje obradivih površina, korištenje kemijskih sredstava (i pužomora!) pridonijeli su činjenici da je ivanjska krijesnica postala rijetkom, a u nekim je područjima njena lampica ugasla zauvijek. Pet godina projekta PTIČEK Projekt Ptièek koji vodi Javna ustanova za upravljanje zaštiæenim prirodnim vrijednostima na podruèju KZŽ provodi se veæ pet godina s ciljem odgoja mladih èuvara prirode i senzibiliziranja javnosti za okolišne probleme. Važno je zna teoriju primijeni u praksi, napomenuo je voditelj projekta i sa nastave na terenu, prof. Ivan Mar nić. Gradonačelnik Klanjca, ak vni i potporni član Ekološkog društva Japica, član saborskog Odbora za zaš tu okoliša, pohvalio je rad JU s mladima, čes tao mladim čuvarima prirode koji su za svoje sudjelovanje i angažman dobili potvrde, majice i ruksake. Navike odraslih je teško mijenja , zato treba omogućimladima da uče i šire naučeno, po potrebi počevši od babica i roditelja, dodao je g. Kolar čes tajući mladim prirodnjacima. Ove godine u projekt su bile uključene osnovne škole: Lj. Gaj, Krapina, OŠ Petrovsko, OŠ Donja Stubica, OŠ Mače, OŠ pri Specijalnoj bolnici Krapinske Toplice, OŠ A. Kovačić, Zlatar, a broj odškolovanih mladih čuvara prirode premašio je sto. Sto sudionik u projektu je Tibor Klobučar, učenik OŠ Lj. Gaj iz Krapine, nagrađen dodatnim prigodnim poklonom, dalekozorom koji će koris u promatranju p ca. Uz provođenje strategije uštede energije i uvrštenja obnovljivih izvora energije, uz projekte koji se provode u zaš okoliša i razvoju ekološke svijes , uz očuvane prirodne vrijednos – zagorski brand Bajka na dlanu ima smisla, ustvrdila je županica Sonja Borovčak, pozdravljajući mlade čuvare prirode i brojne okupljene, ne više tako mlade prirodnjake. Završno okupljanje, pod pokroviteljstvom KZŽ i sponzorstvom firme CIAK, uspješno je odradila mala i mlada ekipa Javne ustanove pod vodstvom Dijane Klasić, obnašateljice dužnos ravnatelja, uz asistenciju radišnih pomagača: Ivane, Petre i Iveka, u restoranu Zelenjak u lijepoj sutlanskoj dolini. IZ DRUGOG KUTA 01. LIPNJA 2012. U počecima stvaranja mlade hrvatske države i njezine suverene državotvornos , previše je vrijednih života ugašeno, prognanika raseljeno, prijateljstava zavađeno, razdijeljeno… koliko je samo gorčine i mržnje ostalo u nekada čis m ljudskim srcima. Barikade i nakon dvadeset godina uspravno stoje u našim čvrsto zazidanim sjećanjima, neki jezivi strah od hordi pijanih vojnika koji pucaju ispod naših prozora, ovih ili onih… Zar je bitno kad vojnik izgubi dostojanstvo, kad čovjek prestane bi čovjekom. Temeljene odrednice bilo kojega zanimanja i profesije, prvenstveno bi uvijek trebale bi izgrađene na zdravim temeljima čovječnos … Nekada smo bili prisiljeni vodi ratove s drugim narodima, danas smo ih češće prisiljeni intenzivno vodi među samima sobom... Kako je s vremenom ponestalo drugih zavojevača, okrenuli smo se svojim vlas m unutarnjim razaranjima… Izgleda da je previše ratnog vihora zla ostalo u mnogim nespretno spravljenim koktelima nacionalizma i vjere – preduboko je ostala posijana ona zla kob što ju je već davnih dana trebalo zatr … Nadalje, kao što je to očevidan slučaj s unutarnjim ustrojstvom popriličnog broja žitelja hrvatskog bića – tako je sasvim logično – da su kao jedan od h čovjekovih društvenih djelovanja – i sami principi ekonomije – već davno razvrgnu od nekih bitnih humanis čkih zasada, namjesto čega su sve snažnije upečatljiviji otrovni znakovi bešćutnog interesa nekolicine beskompromisnih lobija. Lobiji su prisutni svugdje (od nafte, industrije oružja, bankarskog sektora, nekih teokratskih sistema), svi ovi navedeni interesni lobiji bivaju sjedinjeni kada je riječ o činovničkim vladama, zaranju ljudskih prava… Toliko su puta spominjani ljudi bez prava na slobodu, a tako je malo itko zapravo uložio energije u to da se konkretno počnu rješava njihovi stvarni problemi. anašnja subkultura je dobrim dijelom uronjena u potrošački svijet, nemajući više obzira što se i na koji način konzumira. Bilo da je tu riječ o imaterijalnim ili pak materijalnim vrijednos ma i načelima. Počesto iza tzv. dobrotvornih akcija i solidarnos velikih razvijenih društvenih poredaka i sustava, biva vidljva, D 66 iza kulisa raskrinkana – njihova samarijanska solidarnost u megalomanskim gospodarskim gabari ma i automa ziranom izrabljivanju. Počesto vojne snage kroje pravde za mul nacionalne kompanije, plaćeničke horde kao nekad u aranžmanu bilo čije imperije u raju harač pod kulisama svojevrsnog oslobođenja od ranije i autokratskih režima. Nema sumnje da svaki totalitarni režim onemogućava temeljne ljudske potrebe, no, zar zrele rata, izbjeglica (nesretnih, izmanipuliranih ljudi), ima i njih kao na nogometnim stadionima…. U očima h ljudi, ne zrači sućut, nego je zapravo sućut izvrsna prilika da se izdašno okoriste, i da svakako unaprijede svoje vjerno čuvane lopovske sposobnos . Počesto se i u sku, elektronskim medijima, govori o kriminalcima, balkanskim rutama, krijumčarima ljudi, automobila, oružja… dilerima droge, svodnicima kao o nekim pojavama koje su miljama dinaca. Naša svijest počesto ostaje zatečena, u škripcu, obezglavljena – onaj unutarnji glas koji uvijek dolazi čovjeku iz najdublje nutrine njega samoga, iz njegova naizgled oslabljene volje srca. eprikosnovena je is na – da nerijetko ustuknemo kada se trebamo sučeli s kvalitetno režiranim lažima, svih boja i nijansa, bez obzira otkuda i od koga dolazile. Gdje je čovjek kao faktor suoblikovatelj neizostavnih procesa za razvoj društva i skretnica N O ekonomsko-politièkim odnosima, ratu i državi (II. dio) Nema sumnje da svaki totalitarni režim onemoguæava temeljne ljudske potrebe, no, zar zrele europske demokracije pridonose svojom inertnošæu stvaranju humanijeg svijeta. Ako je tomu tako, zašto njihove kompanije, karteli, oružane snage sustavno razaraju arapske i azijske kulture, te zatvaraju oèi kada je rijeè bila o jednoj Ovèari, Srebrenici, Sarajevu… europske demokracije pridonose svojom inertnošću stvaranju humanijeg svijeta. Ako je tomu tako, zašto njihove kompanije, karteli, oružane snage sustavno razaraju arapske i azijske kulture, te zatvaraju oči kada je riječ bila o jednoj Ovčari, Srebrenici, Sarajevu… Is na, dobro mapirana nalazišta na nih bušo na nikako da se negdje nađu na Igmanu, Ilidži, Hrasnici, Baš-čaršiji, Bihaću… Trome europske birokracije, imaju svoje ekonomske parametre i kalkulacije, da je Libija kojim slučajem zemljopisno smještena blizu jedne Bijeljine, Kiseljaka, Jajca… onda bi i oči svijeta bile tamo davno uperene. Ovako, deset suća poginule djece u Sarajevu jekom okupacije srpske agresije, nije odista ništa porazno za visoke razvijene europske sudove pravde i prava. No, nikada s uma ne smijemo smetnu jednu nadasve relevantnu činjenicu, sudi se samo paleobalkanskom etniku. Žrtvuju se oni koji nikada i ni u kojemu slučaju ne bi smjeli bi žrtvovani, dok se oni uis nu odgovorni kriju po kojekakvim odborima, saborskim klupama, stranačkim garniturama, poduzetničkim branšama. Psi rata nikada ne miruju, gdje god ima humanitarne pomoći, daleko od naših dodira stvarnos . No, oni su upravo prisutni tu – u našemu naizgled mirnome susjedstvu, zelenoj ulici, u malom kafiću gdje godinama prije posla pijemo jutarnju kavu, kraj trgova, kolodvora, stanica… si rata su tu… sa skupocjenim naočalama, jaknama s izbrušenim kožama, iza zatamnjenih stakala… I čekaju kao nekad ančki filozofi na svojim trgovima, tko će prvi naivni proći… Zastupljeni su u svim sferama života: poli ci, medijima, bilo čijim i bilo kakvim sakralnim organizacijama i ins tucijama… parazi se nastanjuju svugdje i izjedaju svojom taš nom i pohlepom nepovratne prilike da našu zemlju učinimo zemljom gdje ju je ne samo na turis čkim prospek ma lijepo posje , nego naprosto zbog uređenog društvenoga sustava i vladavine prava, zrelih i slobodnih svjetonazora… nesumnjivo vrijedno i osta ... Stanje koje je u Hrvatskoj toliko očajno, nedvojbeno nas vraća u kameno doba (trampa), razmjena dobara putem nekih usmenih dogovora prvobitnih rodovskih zajednica. Kada ćemo se više osvijes , i je li moguće osvještenje na kolekvnoj razini, ili je pak to uvijek stvar tek nekoliko zasebnih poje- P GLAS ZAGORJA broj 93 Piše Dražen Zetić [email protected] povijes , pojavljuju se piramide zla. Među m, samu pojavu zla ne treba shvaća kao neke paralelne pojave, mis čne kvantne fluktuacije na razmeđu vidljivog i (ne)vidljivog mul univerzuma, negoli prije svega kao jednu razarajuću pojavu što se svakodnevno događa, koja je uvijek tu negdje, skriveno šu i čeka svoju priliku, svoj trenutak da nas učini bogaljima svoje vlas te sudbine. Je li ovaj svijet nerijetko zlokobnih matrica moguće nadmudri , zaš svoj prag svojim autoritetom – integritetom, izrazi svoje negodovanje (ne)prihvaćanjem laži kao izbora svojih ishodišnih djelovanja i poli čkog stava, imunizira svoje vlas to postojanje nijekanjem potrošačkog svijeta kao svojega vlas toga svijeta… Gdje naći uporište, steći dovoljno hrabros da se nosimo sa svim ovim nedaćama globalizacijskih jekova i ru na, masovnih planova ludila i duboke duhovne sljepoće… Prije svega u iskrenom sagledavanju onog stanja u kojemu se trenutno nalazimo, te s puno obzirnog odmjeravanja što nam je čini danas, da bi sutra trezvenije sačinjavali promišljenije i zrelije ideje (planove) za budućnost koja već nestrpljivo kuca na našim vra ma… broka, oj prigodi. o g e j l ajbo una u svak enih su n n o k r I na ija dop jemo provje rijala. n s u k u u naj preporuču ranih mate ložene s e c i slast koje Vam odab e i lijepo s a. d o e n n e c j e Delici ra, spravlj nski ukraše g sladokus u u o recept emaste, vrh kog izbirljiv sva , kr Slatke voljit će baš jte… Proba zado Grofelnik - Priprema slastica vl. Anita Grofelnik Kostelsko 18 49218 Pregrada tel. 049 340 331 Pon – pet: 8 – 15 sub: 8 – 12 STRA STRAHINJČICA RAH RA HINJČ HIN ČICA d.o.o. d o o ZABOK – Krapina Krapina, Ante Starčevića 3 3, K Krapina, Trg Ljudevita Gaja 1, Krapina, Tkalci 55, Krapina, Podgora 133, Krapina, Polje Krapinsko 170, 0, Petrovsko, Svedruža 64, Đurmanec, Hromec 69, Sv. Križ Začretje, Pustodol Začretski 43, Sv. Križ ž Začretje, I. K. Sakcinskog 16, Krapinske Toplice, A. Mihanovića 3h, Krapinske Toplice, M. Gupca 1, Pregrada, Janka Leskovara 1, Pregrada – ZTC, ZTC Obrtnička 2, Desinić, Stjepana Radića 2, Oroslavje, M. Prpića bb, Oroslavlje, M. Prpića 118, St. Toplice, Lj. B. Đalskog 15, Tuhelj, Tuhelj 8a, Tuhelj, Dubrovčan 177a, Lepoglava, Hrvatskih Pavlina 12, Trakošćan, Jazbina Cvetlinska 37, Bednja Trg Sv. Marije 15a, Bednja, Vrbno 21b, Bednja, Rinkovec 37c. TRGOCENTAR d.o.o. ZABOK – Zabok, Prodavaona Špičkovina bb, Zabok, SAMOPOSLUGA M. Gupca 8, Zabok, SAMOPOSLUGA M. Gupca 67, Zabok, SUPERCENTAR Radničko naselje bb, Bedekovčina, SAMOPOSLUGA S. Radića 9/2, Veliko Trgovišće, SUPERCENTAR S. Radića 52, Krapinske Toplice, PRODAVAONA Lj. Gaja 1, Krapinske Toplice, SAMOPOSLUGA Lj. Gaja 2, Sveti Križ Začretje, SAMOPOSLUGA Trg hrvatske kraljice Jelene 1, Klanjec, SAMOPOSLUGA Trg mira bb, Klanjec, DISKONT Novodvorska 1, SUPERCENTAR, Zagrebačka cesta 31, Zlatar, DISKONT Trg slobode 13, Lobor, SAMOPOSLUGA Zagrebačka bb, Petrovsko, PRODAVAONA Petrovsko 65. TRGOSTIL d.o.o. DONJA STUBICA – Donja Stubica, SAMOPOSLUGA Trg Matije Gupca 17, Donja Stubica, SAMOPOSLUGA Toplička 5, Gornja Stubica, SAMOPOSLUGA Trg Sv. Jurja 10, Stubičke Toplice, PRODAVAONA Park Matije Gupca 1, Stubičke Toplice, SAMOPOSLUGA Viktora Šipeka 26, SAMOPOSLUGA Andraševec 1, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Zagorsko Naselje 65 A, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Stubički Slatina 139, Oroslavje, SAMOPOSLUGA, Mokrice 89, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Milana Prpića 61, Oroslavje, PRODAVAONA Milana Prpića 69, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Ulica Kralja Tomislava 18, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Tugonica 57B, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Nova cesta BB, Zlatar Bistrica, SAMOPOSLUGA Lovrenčanska 1, Ivanec , SAMOPOSLUGA, Gundulićeva 17, Lepoglava, SAMOPOSLUGA, Hrvatskih pavlina 43, Novi Golubovec, PRODAVAONA Novi Golubovec 29. POLJOPRIVREDNA ZADRUGA Krapina – Radoboj, PRODAVAONICA br 6, Jazvine, PRODAVAONICA br. 7, Đurmanec PRODAVAONICA br. 8, Lepajci PRODAVAONICA br 13, Velika Ves bb. SAMOIZBOR – Magistratska 12, Krapina, MARKET JEDVAJ Jesenje, B.A.M.T. Mače, POLJOPRIVREDNA ZADRUGA Tuhelj. TRGOVINA JASMINA – Hum na Sutli.
© Copyright 2024 Paperzz
