BROJ 15 - VELJAČA 2013. Proizvodi školske zadruge Strossmayer 10. DRŽAVNO NATJECANJE UČENIKA U OBRAZOVNOM SEKTORU POLJOPRIVREDE ŠEŠIRDŽIJA IŠTOKOVIĆ U ŠKOLI ODRŽAO RADIONICU Zdenka Barna Kako se radi državna prvakinja šokačka kapa PROSLAVA DANA ŠKOLE Otvoren praktikum za mehatroniku UVODNIK RIJEČ UREDNIKA Ove je školske godine puno toga novog u našoj školi. Prije svega imamo novo ime, više nismo Obrtnička škola nego Strukovna škola, zatim imamo novo zanimanje koje je do sada pripadalo današnjoj Ekonomskoj školi, to je zanimanje računalni tehničar. Za sljedeću školsku godinu se najavljuje još jedno novo zanimanje – automehatroničar, za koje je već priređen novi praktikum. Sve ovo znači da imamo novih učenika i naravno novih profesora koji će, nadamo se, biti i naši vjerni čitatelji. Unatoč svim ovim novostima trudimo se zadržati i održati i ono što je tradicija, odnosno ono što je tradicionalno naše, čemu svakako pripada i ovaj naš i vaš list. Bavili smo se tako različitim radionicama, natjecanjima, manifestacijama i ostalim kulturnim događajima u gradu i okolici. Učenici i profesori su i ove školske godine bili jako aktivni, što je zabilježeno na stranicama novina koje držite u ruci. Putovali smo i s ovogodišnjim maturantima i onima koji su iz različitih razloga odlazili iz škole i iz grada, kako bi sudjelovali na mnogim sastancima, priredbama i manifestacijama. Tu su naravno i svakidašnje aktivnosti koje obogaćuju naš život u školi i izvan nje. Bavili smo se sportom u školi i u gradu, a ne nedostaje i zanimljivih tema kao što su izostanci iz škole i mnoge druge. Sve smo malo začinili glazbom i zabavom i na kraju smo dobili novi broj našeg Zlatoveza. U novu školsku godinu s novim imenom S NOVIM IMENOM – PREMA NOVIM USPJESIMA Obrtnička škola Antuna Horvata je najstarija srednja škola u Đakovu i jedna od najstarijih u Osječko-baranjskoj županiji. Započela je s radom 23. siječnja 1887. pod imenom ŠEGRTSKA ŠKOLA, a svoju temeljenu odrednicu „obrazovanje učenika koji se školuju za obrtnička zanimanja“, dakle, obrazovanje „šegrta“ je škola zadržala do danas. Ta naša, izvorno Šegrtska škola, je do danas nekoliko puta mijenjala svoje ime. Tako 1927. postaje ZANATSKO – TRGOVAČKA ŠKOLA, a 1941. postaje STRUČNA PRODUŽNA ŠKOLA, dok 1947. dobiva ime ŠKOLA UČENIKA U PRIVREDI REGALA VAJSA. Nakon školske reforme 1967. škola postaje dijelom SREDNJOŠKOLSKOGA CENTRA BRAĆE RIBAR, koji je kasnije preimenovan u CENTAR USMJERENOG OBRAZOVANJA BRAĆE RIBAR. Od 1991. Škola ponovno djeluje samostalno pod nazivom OBRTNIČKA ŠKOLA ANTUNA HORVATA. Pod tim imenom škola se profilirala i afirmirala, pa slobodno možemo napisati kako je riječ o dvadeset najuspješnijih godina u povijesti naše škole. No, školstvo je živ organizam i promjene nisu zaobišle ni našu školu, koja je za dvadeset godina temeljito mijenjala i promijenila svoj profil, tako je ovo ime postajalo ograničavajući čimbenik. Donošenjem nove mreže škola u Hrvatskoj, bilo je jasno da je promjena naziva škole pitanje vremena. Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 2. lipnja 2011. donijela ODLUKU O DONOŠENJU MREŽE OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA, UČENIČKIH DOMOVA I PROGRAMA OBRAZOVA- SADRŽAJ: Uvodnik...............................................................................................................................2 Povodom 125. obljetnice škole............................................................................3 Natjecanja..................................................................................................................... 4-7 Eko projekti..................................................................................................................8-9 Radionica - izrada šokačke kape....................................................................... 10 Školska zadruga Strossmayer / Pokaži što znaš........................................11 Projekt Leonardo........................................................................................................ 12 Dan škole...................................................................................................................12-13 Ekskurzija - Maturalno putovanje u Španjolsku...................................... 14 Ekskurzija - Maturalno putovanje u Prag, Beč, Budimpeštu............ 15 Put u Koreju................................................................................................................... 16 Radionica - Ljelje........................................................................................................ 17 Anketa............................................................................................................................... 18 Sport - Stolni tenis i Badminton........................................................................ 19 Sport u Đakovu....................................................................................................20-21 Literarni radovi.............................................................................................................22 Horoskop / Top lista/ Šale.....................................................................................23 Foto-strip......................................................................................................................... 24 2 NJA. Bilo je jasno da se profil naše škole nepovratno promijenio, odnosno da ime „obrtničke“ škole ne pokriva nekoliko četverogodišnjih tehničkih programa iz područja strojarstva, elektrotehnike i poljoprivrede. Novom mrežom škola u našu školu je također prešlo zanimanje Računalni tehničar za strojarstvo tako da se broj odjela koji se školuju za četverogodišnja zanimanja popeo na 16, a 19 odjela pohađaju učenici u različitim obrtničkim zanimanjima. Na sjednici Školskog odbora održanoj 19. siječnja 2012. je utvrđen prijedlog novog naziva škole koji glasi Srednja strukovna škola Antuna Horvata, a takav je prijedlog prihvatila Županijska skupština. U rujnu 2012. dovršene su sve potrebne pravne radnje i škola je nastavila svoj život s novim imenom. Naravno, još nas je Shakespeare podučio da ime bez sadržaja ne znači mnogo, tako da smo svjesni da promjenom imena nismo postali bolji, pametniji ili uspješniji, samo smo uskladili naziv škole sa stvarnim stanjem. Ostaje, naravno, i žal za starim imenom pod kojim je škola rasla s oko 500 učenika i tridesetak zaposlenih do današnjih 930 učenika i stotinjak zaposlenih, da ne nabrajamo sve one uspjehe kao što su dvije titule najbolje obrtničke škole u Hrvatskoj. No, na lovorikama se ne spava udobno: odgoj i obrazovanje su iznimno dinamično područje ljudskoga života, pa nije isključeno da neće biti promjena imena i u budućnosti. Mirko Ćurić, prof. ZLATOVEZ: List učenika i djelatnika Srednje strukovne škole Antuna Horvata, Đakovo IZDAVAČ: Srednja strukovna škola Antuna Horvata, Đakovo ZA IZDAVAČA: Mirko Ćurić, prof. GLAVNI UREDNIK: Silvija Pejić, 2. Pt2 SURADNICI UČENICI: Monika Ramač, Dora Lončar, Marija Lasić, Ivana Petrošević, Silvija Pejić, Maja Topalović, Sandra Kolar, Marina Mikić, Viktorija Davidović, Ivanka Kovačević, Filip Grabar, Marjana Jurić, Matej Podgornik, Tomislav Mijakić, Mihovil Lozić, Valentina Blažević, Božidar Drmić, Marin Mutaja, Andrija Bošković, Laura Breulj, Marija Grgić. SURADNICI PROFESORI: Mara Brdar, Dubravka Scharmitzer, Henrieta Matković, Maja Breulj, Mirjana Klepo, Zlatko Mesić. PROFESORI VODITELJI: Anita Šakota i Ivana Polovina GRAFIČKI PRIJELOM: Miroslav Pavleković FOTOGRAFIJE: Zlatko Mesić i Miroslav Pavleković TISAK: Hardy, Đakovo DOGAĐANJA Srednja strukovna škola A. Horvata surađuje u projektu s devet europskih država S LEONARDOM PUTUJEMO EUROPOM Marija Pataran ispred veličanstvene Aje Sofije „Right charieer choice“ Naša škola sudjeluje u projektu „Right chareer choice“ u programu za strukovne škole Leonardo da Vinci pri Agenciji za mobilnost i programe EU. Ovo nam je drugi takav projekt. Podsjetimo se, prvi projekt je bio projekt u kojem su sudjelovali učenici automehaničari s profesorom Ljubomirom Tomićem, kada su bili u dvotjednom posjetu školi u Ljubljani u Sloveniji, gdje su i obavljali praksu. U ovom „novom“ projektu sudjeluje devet zemalja: Turska, Rumunjska, Bugarska, Italija, Francuska, Grčka, Poljska, Mađarska i Hrvatska. Prvi susret partnera Prvi susret partnera odvijao se u Turskoj od 19. do 23. studenog, kojem su prisustvovale i profesorice naše škole Anita Šakota i Marija Pataran. Službeni jezik projekta je engleski jezik, tako da se sva dokumentacija za provođenje programa i komunikacija s partnerima odvija na tom jeziku. Tema projekta je usko vezana uz strukovne škole i izbor zanimanja učenika koji pohađaju te škole. Koliko zapravo pravi izbor zanimanja utječe na budućnost učenika, odnosno polazi se od toga da su zadovoljni učenici dobri i vrijedni učenici, a kasnije i radnici. Problem je kako se dolazi do takvih učenika i radnika? Jesu li oni zalog za izlazak iz krize i za bolju budućnost? Dugo putovanje do Aksaraya Prvi susret partnera u Turskom Aksarayu protekao je u radosnom upoznavanju partnera, te podijeli zadataka za sljedeće susrete kada bi se trebali uključiti i učenici. Aksaray je „gradić“ od 300 000 stanovnika u središnjoj Turskoj, 300 km od glavnog grada Ankare. Uopće nije bilo jednostavno doći do njega, ali doista se isplatilo to duuuugo putovanje jer su ljudi jako prijazni i gostoljubivi, a krajolik i kultura im je zadivljujuća. Anita Šakota ispred tvrđave Topkapi Turska škola partner je također strukovna škola koja nas je ugostila i pokazala nam kako se tamo provodi nastava, a kako učenici odrađuju praksu. Sav obvezni projektni posao odvijao se unutar te škole, tako da smo imali priliku upoznati većinu njihovih profesora, a učenici su nas svakodnevno dočekivali radosnim usklikom. se nadamo da ćemo se pokazati kao dobri domaćini i da će njima svima biti lijepo kako je nama bilo u Turskoj. Anita Šakota, prof. i Marija Pataran, prof. Susret kod nas Brzo smo se svi sprijateljili tako da se jedva očekuje novi susret koji će se odvijati u proljeće u Italiji. Jedan od budućih susreta s partnerima odvijat će se i u našoj školi, pa Prvi susret partnera Leonardo projekta u Turskoj 3 NATJECANJA Najbolji učenici - pekari iz cijele Hrvatske pohodili Đakovo, kako bi pokazali svoje znanje i umijeće u izradi kolačića IX. Državno natjecanje PEKARA u Đakovu IX. Državno natjecanje pekara je održano 10. i 11. svibnja 2012. u Obrtničkoj školi Antuna Horvata Đakovo. Organizator je bilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Obrtnička škola Antuna Horvata Đakovo. Natjecali su se učenici/ce trećih razreda u zanimanju pekar. Natjecanje se sastojalo od dva dijela: pisane provjere stručno-teorijskog znanja i praktičnog zadatka. Tema natjecanja je bila: KOLAČIĆI NA DAR-slatko prhko tijesto. Provjera stručno-teorijskog znanja održana je 10. svibnja 2012. Test je imao 20 zadataka koji su natjecateljima mogli donijeti maksimalno 20 bodova. Nakon pisanja testa natjecatelji su sastavljali recepturu za izradu praktičnog zadatka. Praktični zadatak izrađivao se 11. svibnja 2012. i bodovao s maksimalno 80 bodova. Natjecatelji su imali na raspolaganju 180 minuta za izradu 20 kolačića od slatkog prhkog tijesta. Zadana su bila četiri oblika kolačića za čiju su se izradu mogli koristiti kalupi i modlice koje su bile na raspolaganju. Kolačiće je trebalo na kraju ukrasiti i kreativno složiti na priređene podloške, poštujući zadanu masu gotovog proizvoda. Pravo sudjelovanja na IX. Državnom natjecanju je imalo deset najboljih učenika-pekara u Hrvatskoj koje je prema osvojenim bodovima na školskom natjecanju odabrao i rangirao informacijski sustav VETIS. Na natjecanje se prijavilo sedam škola, odnosno sedam učenika, ali su dva učenika prije samog natjecanja odustala zbog zdravstvenih razloga, tako da se na kraju natjecalo pet učenika, odnosno škola, i to iz Karlovca, Varaždina, Preloga, Zagreba i Đakova. Članovi Prosudbenog povjerenstva su pratili sam tijek natjecanja: Mirko Ćurić, prof., ravnatelj Obrtničke škole Antuna Horvata Đakovo je bio predsjednik Državnog povjerenstva; Dragica Vrgoč, dipl. ing., viša stručna savjetnica iz Agencije za strukovno obrazo- 4 Učenici užurbano rade kako bi na vrijeme završili praktični dio zadatka vanje i obrazovanje odraslih, Zagreb; Eva Jurčić, dipl. ing., Poljoprivredno-šumarska škola Vinkovci; Maja Breulj, dipl.ing., profesor savjetnik, Obrtnička škola Antuna Horvata Đakovo; Sanja Hajduković, dipl.ing., Obrtnička škola Antuna Horvata Đakovo; Ljiljana Radočaj dipl.ing., PanPek Đakovo d.o.o. Za nastavnike-mentore i natjecatelje škola domaćin je organizirala obilazak kulturnih znamenitosti našeg grada. Drugog dana natjecanja je za mentore organiziran okrugli stol i zanimljiva predavanja iz struke, a predavači su bili s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek, prof. dr.sc. Daniela ČačićKenjerić, izv.prof. i prof.dr.sc. Damir Magdić, izv. prof., te s Medicinskog fakulteta Osijek prof. dr. sc., Ines Drenjančević, dr.med. Svečana podjela priznanja i nagrada i zatvaranje IX. Državnog natjecanja održalo se u dvorani Florentini. Prvo mjesto osvojio je Shigjeqi Ryshit iz Mješovito industrijsko-obrtničke škole Karlovac, pod vodstvom mentorice Palatinuš Vlatke, dipl. ing.. Našu je školu predstavljao učenik Stjepan Gašparović koji je osvojio 4. mjesto, a mentorica mu je bila profesorica Marija Katilović, dipl. ing. Nadam se da smo bili dobri domaćini i da ćemo i natjecateljima i njihovim mentorima ostati u lijepom sjećanju. Maja Breulj, dipl. ing., profesor savjetnik Najbolji pekar Shigjeqi Ryshit u društvu više savjetnice Dragice Vrgoč i ravnatelja Mirka Ćurića Prvonagrađeni rad NATJECANJA Matea Kovač i Josip Mirković uspješni u izradi tradicijskih frizura u Vinkovcima OD POČETKA MEĐU NAJBOLJIMA Međužupanijsko natjecanje frizera održano u našoj školi NAJBOLJIMA PEHARI U Matea, Josip, njihovi modeli i mentorica Silvija Radnić U hotelu Slavonija u Vinkovcima je 3. lipnja 2012. održano državno natjecanje u izradi tradicijskih frizura i to u kategorijama: zadana tradicijska frizura i frizura inspiracije. S obzirom da je u modi taj nekakav etno stil, bar što se tiče frizura, ovakva vrsta natjecanja je stvarno dobrodošla. Učenici su imali priliku kreirati tradicijske frizure, ali što je još važnije imali su priliku vidjeti kako to rade drugi učenici, ali i uspješni frizeri i kreatori. Naime, održane su i dvije etno revije gdje su nam prezentirani natjecateljski radovi na kojima je sudjelovalo 13 frizera i 10 kreatora. Našu školu su na ovom prekrasnom natjecanju predstavljali učenici 1.F razreda Josip Mirković i Matea Kovač s mentoricom Silvijom Radnić. Učenici su bez većih problema pokazali svoju spretnost i umijeće izrade frizura, a malo je reći da su nas razveselili rezultatima svoga rada. Naime, naši učenici su osvojili prvo i drugo mjesto u kategoriji učenika, što je zaista izniman uspjeh, pogotovo kad znamo da su to učenici prvog razreda. Svi se iskreno nadamo da je to tek početak njihove uspješne frizerske karijere, a mi im od srca želimo još puno uspjeha i dobrih rezultata. našoj školi je 24. veljače 2012. održano Međužupanijsko natjecanje frizera na kojem su sudjelovali učenici trećih razreda iz Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. Bilo je to vrlo poučno i zanimljivo natjecanje za sve sudionike, a posebice za učenike koji su imali priliku pokazati što su naučili u posljednje tri godine školovanja. Provjeravala su se teorijska znanja iz stručnih predmeta i vještine izrade dnevne i večernje frizure u kategorijama: ženska i muška frizura Učenica naše škole Josipa Kanisek se posebno iskazala svojom spretnošću i kreativnošću, te je proglašena najboljom u izradi dnevne i večernje frizure na ženskom modelu lutke. S Josipom je radila i vježbala profesorica Silvija Radnić. Mušku frizuru je radila Suzana Mejdanac, a za njezin uspjeh je zaslužna profesorica Ksenija Spajić. Nakon što je povjerenstvo ocijenilo i izbrojilo sve rezultate najboljim učenicama su proglašene učenice iz Srednje strukovne škole iz Vinkovaca, a predstavnice naše škole su zauzele 3. mjesto. U ocjenjivanju vještina izrade frizura su veliki doprinos dali majstori frizeri: Sofija Vidaković, Zdravko Cedli i Zdravka Bulović. Povjerenstvo za provjeru teorijskih znanja, odnosno za provedbu pismenog dijela ispita, činile su profesorice stručnih predmeta: Branka Dučmelić, Jasminka Periš i Mara Brdar. Sve je završilo prigodnim programom kada je ravnatelj naše škole profesor Mirko Ćurić sudionicima dodijelio priznanja, a najbolji su dobili pehare. Ponosni smo što smo imali priliku organizirati ovakvo natjecanje i nadamo su da su se svi sudionici osjećali ugodno u našoj školi i u našem gradu. Mara Brdar, dipl.ing. Mara Brdar, dipl ing. Josipa Kanisek i Suzana Mejadanac sa svojim radovima Matea Kovač Josip Mirković 5 NATJECANJA Soboslikari na državnom natjecanju zauzeli 3. mjesto GRADIMO ZAJEDNO NAŠU HRVATSKU Mentorice i njihovi učenici Uz geslo Gradimo zajedno našu Hrvatsku u Zagrebu je od 26. do 28. travnja 2012. održano XVII. Državno natjecanje učenika u znanjima i vještinama građenja. Domaćini Državnog natjecanja bile su: Obrtnička i industrijska graditeljska škola Zagreb, Graditeljska tehnička škola Zagreb i Geodetska tehnička škola Zagreb, sudjelovalo je ukupno 143 učenika i 93 mentora iz 31 škole iz Republike Hrvatske. Natjecanje je održano pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti obrazovanja i športa, ASOO i Zajednice graditeljskih škola Republike Hrvatske. Naša škola se na ovom Državnom natjecanju predstavila s dvije ekipe: bila je to ekipa soboslikara koju su činili učenici Zvonimir Prakljačić i Antun Kovačević iz 3. D/GSL razreda s mentoricom profesoricom Marom Brdar i ekipa zidara u kojoj su bili Tomica Rukavina, učenik 3. D/ GSL i Hrvoje Hajduk iz 2. D/GSL razreda i mentorica profesorica Zvjezdana Bogdan. U vrlo jakoj konkurenciji, uz savjete mentorica, veliki uloženi trud i odgovornost naši su učenici pokazali zavidnu razinu izvođenja radova, poznavanja materijala Tomica Rukavina i Zvonimir Prakljačić Zvonimir i Antun sa mentoricom Marom Brdar i alata te pripreme podloge i primjeneugradnje istih u vrlo teškim uvjetima rada. Ukupno se natjecalo 17 ekipa, a prosudbena povjerenstva su imala pune ruke posla. Ekipa soboslikara, naše ško- le, osvojila je 3. mjesto, a ekipa zidara 10. mjesto. Ovakva natjecanja obogate sudionike, sklapaju se nova prijateljstva, a neizbježno je i druženje do kasno u noć. Mara Brdar, dipl. ing. Škola se uspješno predstavila u Solinu na međunarodnoj smotri turizma, filma i krajolika PRVI PUTA U SOLINU Srednja strukovna škola Antuna Horvata je sudjelovala na 19. INTERSTASU u Solinu od 10. do 12. listopada 2013. Interstas je, kako smo doznali, međunarodna smotra turizma, filma i krajolika. Na smotri je naša škola predstavljala grad Đakovo, njegove običaje i tradiciju. Ovo nam je prvi put da smo sudjelovali na ovoj manifestaciji, gdje smo imali priliku predstaviti neke od proizvoda koje naši učenici rade na satima praktične nastave. Osim različitim vrstama rukotvorina učenici su se predstavili narodnim nošnjama našeg kraja, te tradicionalnim frizurama. Uz učenice tekstilke i krojači- 6 ce, koje su nosile modnu reviju, na smotru su išle i profesorice Ivanka Smajo i Blagica Divald. Budući da Slavonci ne idu nikamo bez pjesme i glazbe, a to je u našoj školi dobro poznata izreka, na ovom putu nas je pratio tamburaški sastav Slavonski vez kojeg čine Gabrijel Kretonić, Marko Živković, Marko Gabrić, Filip Posavčević i Darko Sekulić. Dečki su bili zaduženi za dobru atmosferu, što su oni zdušno odradili na nastupima, ali i na putu. Uglavnom, svi su pohvalili smotru i organizatore, jer su se s puta vratili sretni i zadovoljni. Silvija Pejić 2. Pt2 Profesorica Divald s učenicama u Solinu NATJECANJA 10. DRŽAVNO NATJECANJE UČENIKA U OBRAZOVNOM SEKTORU POLJOPRIVREDE Zdenka Barna osvojila 1., a Jasna Markić 3. mjesto U poljoprivrednoj školi u Zagrebu 19. i 20. travnja održano je Državno natjecanje učenika srednjih škola Republike Hrvatske u Obrazovnom sektoru poljoprivreda, prehrana i veterina, obrazovnom podsektoru poljoprivreda u disciplinama Agro, Hortus i Flora. Natjecanje su organizirali Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Agencija za strukovno obrazovanje (ASOO) i Državno povjerenstvo. Na školskom natjecanju koje je provedeno u siječnju najbolje su rezultate ostvarile učenice Zdenka Barna u disciplini Hortus i Jasna Markić u disciplini Agro, koje su stekle pravo sudjelovanja na državnom natjecanju. Učenice su se uz pomoć svojih mentora pripremale za natjecanje na državnoj razini. U četvrtak 19. travnja ujutro učenice i njihovi mentori, profesori I. Išasegi i M. Pavleković zaputili su se put Zagreba. Put je protekao bez ikakvih problema, a i hotel Porin u kojem smo bili smješteni pronašli smo bez problema, uz malu pomoć navigacijskog uređaja. Nakon smještaja i ručka u hotelu, organizator nas je autobusom prevezao u Poljoprivrednu školu u kojoj se odvijalo natjecanje. U 14 sati je bilo svečano otvorenje natjecanja, a već sat kasnije učenice su bile u učionicama na pismenoj provjeri teorijskog znanja čije je predviđeno vrijeme trajanja 60 minuta. Dok su se učenice preznojavale rješavajući test mi mentori, smo odlučili prikratiti vrijeme uz kavicu u obližnjem kafiću pored škole. Ni pola sata nakon početka pismenog dijela ispita, Zdenka je nazvala i rekla da je završila s testom, a ni minutu nakon toga i Jasna. Nakon što su nam se djevojke pridružile, pričekali smo 16 sati, a nakon toga smo imali priliku na minutu-dvije razgledati prostor u kojem će se sljedeći dan održati praktični dio natjecanja. U tih nekoliko minuta smo snimili situaciju i razradili taktiku o tome što bi se sve sutra moglo tražiti na natjecanju. Od 17 sati je škola domaćin u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba, organizirala turističko razgledanje grada. Uz pomoć stručnog vodiča obišli smo katedralu, pa preko tržnice Dolac i Tkalčićeve ulice prošli Gornjim gradom. Kako je bilo lijepo vrijeme terase kafića u Tkalčićevoj ulica bile su pune. Tu smo susreli poznata Đakovačka lica. Za jednim stolom sjedili su naši zastupnici Vinković i Drmić. Nakon što smo razmijenili pozdrave, uputili smo se s našom grupom dalje na Markov trg. U dvosatnom razgledavanju Zagreba, uz stručnu pomoć vodiča, saznali smo mnogo zanimljivih pojedinosti iz povijesti našeg glavnog grada. Pomoćnica ministra Ankica Nježić uručuje statuu Faust Vrančić Zdenki Barna Slijedio je povratak u hotel i večera. Nakon večere još nekoliko savjeta našim natjecateljicama i odlazak na spavanje. Drugi je dan započeo doručkom, odjavom iz hotela i odlaskom u školu na nastavak natjecanja. U 9 je sati započeo praktični dio natjecanja. Djevojke su i praktični dio zadatka riješile prije isteka vremena, pa smo se do 13 sati družili s ostalim natjecateljima, razmjenjivali iskustva i nestrpljivo čekali prve privremene rezultate. Svi natjecatelji su se natjecali pod šifrom, tako da se onemoguće malverzacije tj. mogućnost da neki od natjecatelja ima određenih privilegija kod ocjenjivačke komisije. Objavljivanjem rezultata ispred oglasne ploče nastala je gužva, jer su svi željeli što prije saznati koje su mjesto zauzeli. Vrlo brzo smo imali razloga za zadovoljstvo. Jasna je zauzela odlično treće mjesto u konkurenciji od 15 natjecatelja, a Zdenka je u konkurenciji od 8 natjecatelja osvojila fantastično 1. mjesto. Uslijedile su čestitke ostalih natjecatelja i mentora, te svečano proglašenje pobjednika, dodjela priznanja, zahvalnica i nagrada za prva tri osvojena mjesta. Nagrade su uručili Ivan Šutalo, dipl. ing., ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Dragica Vrgoč, dipl. ing., viša savjetnica u obrazovnom sektoru poljoprivreda, prehrana i veterina ASOO te Marica Berdik, mr. sc., ravnateljica Poljoprivredne škole Zagreb Sponzor natjecanja bio je Agrokor koji je osigurao nagrade za prva tri mjesta u sve tri discipline. Državno je natjecanje proteklo u dobrom ozračju, natjecateljskom duhu, raz- Zdenka Barna i Jasna Markić sa mentorima Ravnateljica Marica Berdik uručuje nagradu za osvojeno 1. mjesto mjeni iskustava, iskazivanju kreativnosti i ispunilo svoj glavni zadatak – popularizaciju i promicanje zanimanja u poljoprivrednoj struci, unapređivanje stručnih znanja i vještina. Iz Zagreba smo se vratili sretni i zadovoljni, jer smo ostvarili odličan rezultat na koji smo izrazito ponosni, ne samo kao pojedinci, već i kao škola u cjelini. Miroslav Pavleković, dipl. oec. 7 EKOLOGIJA Nastavak novog – starog projekta u sklopu kojeg se naša eko – škola pokazuje i dokazuje ZELENE OBALE MOJE ĐAKOVŠTINE P odsjetimo se, u školskoj godini 2010./2011. održali smo eko-projekt Zelene obale u srcu Slavonije kojim smo istražili stanje voda u Đakovštini. Tada su učenici u digitalnom obliku donijeli više od 100 fotografija s 10 različitih lokacija i prema njima smo izabrali dvije na kojima smo skupili odbačeni otpad: rječicu Kaznicu kod Piškorevaca i dio jezera Jošava kod Kuševca. Iz vode smo, između ostaloga, izvadili madrac, kutnu garnituru, traktorsku gumu, tri automobilske gume, komad tepiha, drveni prozorski okvir, komad žičane ograde, puno plastične ambalaže i tako dalje. Godinu dana kasnije, u proljeće 2012., zanimalo nas je ima li značajnijih promjena u izgledu obala naših voda, te smo organizirali sličan projekt i nazvali ga Zelene obale moje Đakovštine. Namjera nam je bila prikupiti nove fotografije obala u Đakovštini, vidjeti u kakvom su stanju one koje smo prethodne godine očistili, a također su nas zanimale i lokacije koje do tada nisu bile snimljene. Cilj nam je bio na veliko zeleno stiroporsko srce ucrtati kartu Đakovštine i na odgovarajuća mjesta postaviti nazive voda i njihove fotografije koje su učenici donijeli, te ponovo očistiti najzagađeniju obalu. U skladu s nazivom osmišljen je i novi logotip: u oblik zelenog srca stavili smo kartu Đakovštine, logo naše Eko- Vrijedne ruke naših učenika su čistile obale Kaznice škole, te dva plava vala kao simbol vode. Valovi se ujedno mogu čitati i kao smajlići (nasmiješeni i namrgođeni), te smo ih kao simbol čistoće, odnosno onečišćenosti, stavljali uz svaku fotografiju na našoj karti, kao i uz one objavljene na školskim mrežnim stranicama. Učenici su donijeli 60-ak novih fotografija s 13 voda u Đakovštini. Na naše veliko stiroporsko srce (djelujemo ekološki, pa smo iskoristili zeleno srce od prošlogodišnjeg projekta) smo stavili po jednu sliku sa svake lokacije. Tu se nalaze tri najveća jezera u Đakovštini: Borovik, Jošava (s dvije lokacije: kod Piska i kod Kuševca) i Mlinac; zatim manja jezera Josipovačka bara i jezero Bračevci, Bajer u Đa- Traktorske gume su čest gost rječice Kaznice 8 kovu u Ulici Franje Račkog i u naselju Sjever; rječica Kaznica kod Piškorevaca, Ribnjak u Vučevcima, potoci u Vučevcima, Viškovcima i Gorjanima. Zanimljivo je spomenuti da je zbog suše potok u Gorjanima presušio, ali je učenica snimila njegovo suho korito s dosta plastičnog otpada. Pod svaku fotografiju stavili smo natpis s nazivom vode i plavom oznakom :) ili :( koja označava stanje tj. (ne) čistoću njezine obale. Iako sve fotografije na srcu prenose ekološku poruku, ona je istaknuta i natpisom: Nikada ne ostavljaj otpad u prirodi :( Neka sve naše obale postanu i ostanu zelene :). Nažalost, iako smo ih očistili prije nepunih godinu i pol dana, Kaznica je ponovo imala najonečišćenije obale, pa je ondje provedena nova akcija čišćenja. Održana je 20. travnja 2012., te smo se na taj način uključili i u kampanju Zelena čistka. Iz vode smo izvadili tri traktorske gume, drvene i plastične sanduke, komade spužve od madraca, puno sitnog otpada. Mnogo je otpada bilo odbačeno i uzduž obale. Sve smo to propisno zbrinuli na mjesnom odlagalištu, tako da su obale i voda Kaznice nakon našeg eko-projekta ponovo postale čiste. Želimo naglasniti da smo na prikupljenim fotografijama primijetili da je više čistih obala nego godinu dana ranije. Otpad se nalazio na još nekim lokacijama, ali u znatno manjoj mjeri nego na Kaznici. Jošava, na kojoj smo 2011. također organizirali čišćenje, sada je prilično čista. Datum akcije čišćenja nije izabran slučajno. Naime, tada je po prvi puta Hrvatskoj organizirana akcija Zelena čistka koja je okupila najveći broj volontera ikada u zajedničkoj akciji čišćenja okoliša. Osim Kaznice, očistili smo i školski okoliš te smo tako i mi postali dijelom brojke od 41.558 građana koji su se uključili u ovu ekološku akciju. Vjerujemo da je sudjelovanje u ovim projektima potaknulo razvijanje ekološke svijesti kod mladih i da će, u godinama koje dolaze, naš okoliš biti sve „zeleniji“. Henrieta Matković, prof. i dipl. knjiž. “Nikada ne ostavljaj otpad u prirodi” EKOLOGIJA Eko – projektni dan nam je i ove godine pokazao da se isplati razmišljati o onome što odbacujemo Otpad u našu korist I ove je školske godine naša Eko-škola nastavila s organizacijom ekoloških projekata. Ovaj je puta eko – projektni dan imao naziv Otpad u našu korist, a održan je 6. prosinca 2012. Učenici i profesori naše škole proveli su ovaj eko-projekt u dvadesetak eko-radionica u kojima su različite vrste otpada (drvo, tekstil, stare novine, plastične boce, čaše i vrećice) korištene za izradu predmeta koji su kasnije postavljeni u školskom holu. Središnji dio novog ekokutka zauzima stol napravljen od drvenih paleta, uz kojega su postavljene stolice-vreće sašivene od tekstilnih ostataka, a punjene rabljenim plastičnim vrećicama, te taburei od plastičnih boca u čijoj je izradi korištena tehnika kaširanja starih novina. Izrađeni stol ukrašen je poklon-paketićima u čijoj su izradi korištene plastične boce, a na njemu je servirano nekoliko vrsta jela napravljenih od staroga kruha. Također su napravljeni ukrasi od pregorenih žarulja i žice, kao i plakati o recikli- Cjelokupnu aktivnost projektnog dana prikazali smo u eko-kutku ranju otpada te dodatni prijedlozi za njegovo korištenje u izradi različitih predmeta. U holu je smješten i snjegović koji se ne može otopiti jer je nastao od rabljenih plastičnih čaša! Više stotina plastičnih vrećica, nekoliko kilograma starog papira, stotinjak plastičnih čaša, pedesetak plastičnih boca te pregorene žarulje tako su iskorištene za izradu novih predmeta koji sada ukrašavaju školski hodnik. Najvažnije je imati ideje na koje se sve načine može upotrijebiti otpad, a da to bude u našu korist. Henrieta Matković, prof. i dipl. knjiž. Ovako se radi snjegović od plastičnih čaša Pripremanje jela od starog kruha Od plastičnih vrećica smo napravili eko-tabure 9 DOGAĐANJA Bili smo svjedoci radionice koja je bila je posvećena našem najpoznatijem pokrivalu za glavu Šokačka kapa Kapo moja i nova i stara, ti si dobra za mene bećara Šešir kao pokrivalo za glavu u upotrebi je još od prapovijesti kao zaštita za glavu. Do danas on označava status, spolnost, kulturni milje, nacionalno obilježje kao i modni dodatak. Prema pisanim i likovnim izvorima, s početka 19. stoljeća u Slavoniji se pojavljuje crni okrugli šešir malog oboda, ukrašen vrpcama – šokačka kapa. Kapa je u prošlosti bila sastavni dio kompletnog narodnog ruha svakog muškarca. Muškarac nikad nije smio biti gologlav i nikuda nije išao bez kape. Kapa je imala specifičan okrugli oblik, bila je različito zakićena, odnosno ukrašena. Nošena je na posebne načine u posebnim prigodama. Nekada je svaki Šokac obavezno imao tri kape: - svagdanju – za poslove oko kuće ili u polju - svečanu – za odlazak u goste ili na „kirvaj“ - misnu – najljepša za odlazak na misu. Kapa je za Šokca uvijek bila svetinja. Kad ju on naredi na glavu, nema skidanja. Kapa je bila u rukama kada se kerilo (veselilo) i to je bilo od radosti. Ako je Šokac skinuo kapu i bacio je na pod, to je značilo veliku muku i nepravdu. Kapa se skidala u počast križu, crkvi, ili pokojniku, ali i kada se pozdravljalo. Pored one uzrečice “Kapa glavu čuva” u Šokadiji je kapa simbol ljepote, ponosa, bećarluka, ali i prkosa. Jednu od naših mnogobrojnih radionica ove školske godine posvetili smo upravo ovom modnom detalju, što nam je svima bilo jako zanimljivo jer smo imali priliku vidjeti kako nastaje prava šokačka kapa, ali smo vidjeli i kako se taj modni detalj može upotrijebiti kao suvenir. U holu škole je oblikovanjem šokačke kape na vodenoj pari uz pomoć drvenih kalupa, majstor Stanko Ištoković, šeširdžija iz Ivankova privukao najviše gledatelja. Neki od nas su se i okušali u ovom poslu, a zaključak je bio da to nije tako jednostavno kako izgleda. Dok su Branka Uzelac, dipl. etnologinja i učenica Ružica Damjanović iz 3. Pt2 razreda, predstavljale šokačku kapu i načine kićenja mnogim zainteresiranim učenicima, u nekoliko učionica su se odvijale različite eko-radionice. Učenici i profesori su prezentirali izradu kapa tehnikom kaširanja i heklanja te upotrebu takvih predmeta za suvenir. Tehniku otisak predstavili su kao način oslikavanja različitih predmeta motivom šokačke kape. Na velikom odmoru su šokačku kapu najbolje opjevali školski tamburaši u poznatim bećarcima, koje su bez problema sipali iz rukava. Šeširdžijo, daj mi šešir mali, da mi stoji bećarski na glavi. Najzanimljiviji dio radionica je bila scenska slika i modna revija kojom su učenici Majstor šeširđija Stanko Ištoković oblikuje šešire 10 Izrada papirnih šešira pod budnim okom profesorice Zubak Prigodna modna revija prikazali nošenje okićene šokačke kape uz recital i zvuke tamburice. Učenici koji su sudjelovali u eko-etno radionicama su: agroturistički i opći poljopri- vredni tehničari, kuhari, pekari, frizeri, soboslikari, zidari, fotografi, krojači, eko-škola i školski tamburaši. Dubravka Scharmitzer, dipl. ing. Izložba šokačkih kapa izrađenih od papira DOGAĐANJA ZADRUGARSTVO Učenička zadruga „Strossmayer“ Zanimljivi nastupi učenika koji ponovno dokazuju da su i izvan nastave vrlo uspješni POKAŽI ŠTO ZNAŠ Zadruga “Strossmayer” u Zagrebu na Božićnom sajmu Naša je škola, osim imena škole promijenila i ime učeničke zadruge. Učenička zadruga naše škole je osnovana davne 1993., a od nedavno nosi ime „Strossmayer“. Ona objedinjuje sve slobodne aktivnosti učenika i profesora, te kroz smotre i sajmove predstavlja i prodaje naše proizvode. Zadrugari su se početkom prosinca predstavili na 1. međunarodnoj konferenciji za razvoj zadrugarstva Jugoistočne Europe u Osijeku. Po prvi puta je zadruga škole nastupila pod prepoznatljivim i novoodabranim imenom “Strossmayer” u Zagrebu na Božićnom sajmu. U Paviljonu 8, zajedno s učeničkim zadrugama iz cijele Hrvatske, naši su učenici predstavili svoje proizvode, koje su prodavali po pristupačnim cijenama. Božićni je sajam ujedno bio i prilika da se uz prigodne ukrase i dobro društvo sklope nova prijateljstva i požele sretni i ugodni blagdani. Novac od prodanih suvenira i ukrasa učenici će potrošiti za kupovinu pomagala i alata za kreativno stvaranje. Osim zagrebačkog Božićnog sajma, naši su zadrugari bili i na đakovačkom korzu, na Božićnom sajmu kojeg je organizirala Turistička zajednica grada Đakova i Grad Đakovo u vremenu od 17. do 19. prosinca 2012. Baš su u to vrijeme bile velike hladnoće, pa su naši zadrugari prodavali kuhano vino i čaj. Hladnoća i snijeg nisu pokvarili božićno raspoloženje, iako je bilo vrlo malo prolaznika i kupaca. D. Scharmitzer i M. Klepo Zadrugari na Božićnom sajmu na đakovačkom korzu Zanimljiva glazbena kombinacija bubnjeva (Hrvoje Bulović) i harmonike (Ivica Munk) U prosincu je u našoj školi organiziran peti po redu talent show „Pokaži što znaš“. Organizator je, kao i za ostala četiri, bio profesor Marijan Horvat. Pitali smo se kako je profesor došao na tu ideju? „Zanimalo me je što učenici rade kad nisu u školi? Imaju li nekakve hobije i čime se bave u slobodno vrijeme? Došao sam na ideju da organiziram talent show pod nazivom „Pokaži što znaš“ gdje učenici mogu pokazati svoje talente, hobije i sve ono čime se bave: pjevanjem, sviranjem, sportom, penjanjem po drveću, plesanjem i drugim zanimljivim vratolomijama.“ – kaže profesor Marijan. Ovu su njegovu ideju oduševljeno prihvatili i učenici i profesori. I ove je godine program bio zaista zanimljiv, jer je bilo dosta učenika koji su nam predstavili ono čime se bave u slobodno vrijeme. Nastupili su učenici Marija Lasić, Marko lasić i Miro Lasić koji su članovi moto kluba Đakovo s videoprojekcijom vratolomija na motornom vozilu, zatim je nastupio Domagoj Horvat iz 4. Pt2 razreda također s videoprojekcijom svojih natjecanja i borbi u grappling borilačkoj vještini. Nakon video projekcija nastupio je izvrstan duet koji je sve ostavio bez teksta, a čine ga Ivica Munk, (2. RT) na harmonici i Hrvoje Bulović 1. (F/T) na bubnjevima. Nakon odličnog dueta nastupila je Valentina Sito iz 1. F/T razreda koja nam je otpjevala jednu ljubavnu pjesmu. Zatim je Maja Rakušić, učenica 2. F/T razreda prezentirala Beatbox, što je mnogima bilo iznimno zanimljivo, a otpjevala nam je i jednu pjesmu, čime je pokazala svoj veliki glazbeni talent. Učenice Magdalena Đanić i Martina Tot iz 3. F razreda su recitirale pjesme dok ih je Josip Molnar pratio na gitari, a svojim recitalima su im se pridružili i Matej Kelbas (4.Pt1) i Laura Breulj (1.Pt2). Kao šećer na kraju nastupio je svima nam dobro poznat školski tamburaški bend u kojem sviraju Božidar Gradištanac, Marko Živković, Josip Rakušić, Filip Posavčević, Marko Gabrić, Gabrijel Kretonić i Dominik Kovačević. Oni su nas razveselili s nekoliko svima nam poznatih pjesama. Na kraju programa sve nas je skupa zabavio Enigma band iz Kešinaca. Iz godine u godinu ovaj naš školski talent show ima sve više učenika koji nastupaju i sve više privlači pozornost publike. Nadamo se da će nam se i dogodine otkriti neki novi i zanimljivi talenti, koji će nas uveseljavati i ostavljati bez teksta. Silvija Pejić 2. Pt2. Školski tamburaški sastav Magdalena Đanić i Martina Tot recitiraju uz glazbenu pratnju Josipa Molnara 11 DOGAĐANJA Svečano obilježen Dan Škole NOVI PRAKTIKUM, PRVI MJUZIKL, SJEĆANJE NA NAJUSPJEŠNIJU GODINU... Jedan od najsvečanijih dana tijekom svake školske godine je Dan škole, koji redovito obilježavamo nizom prigodnih aktivnosti. Središnji program ovogodišnje proslave održan je u petak, 25. siječnja 2013. Program je započeo u jutarnjim satima u holu Škole prezentacijama i vidio uradcima profesora i učenika Škole na temu „Što smo radili tijekom 2012.“ Prije samog programa pozdravne su riječi uputili naši gosti: kancelar đakovačko-osječke nadbiskupije dr. Drago Tukara, ravnatelj srednje škole Angster Joszef iz Pečuha Mihael Varnagy te predstavnici partnerskih srednjih škola iz Subotice i Crvenke. Potom je uslijedilo svečano otvaranje praktikuma za mehatroniku - suvremeno opremljenog prostora namijenjenog za nastavu oko stotinu učenika koji se obrazuju za zanimanje automehaničar, mehaničar poljoprivredne mehanizacije i automehatroničar – novo zanimanje koje objedinjuje u sebi zanimanje autoelektričara i automehatroničara. Ukupna investicija iznosi oko 150.000,00 kuna, od kojih je 100.000,00 dalo Ministarstvo poduzetništva i obrta, a ostatak Županija osječko-baranjska, Grad Đakovo i škola iz vlastitih sredstava. Praktikum su otvorili zajednički đakovački gradonačelnik Zoran Vinković i dugogodišnji dje- Suvremeno opremljeni praktikum za mehatroniku latnik Josip Štenc koji je prije nekoliko mjeseci otišao u mirovinu, a takva je radionica bila njegov san. U Hrvatskom domu je, s nekoliko minuta kašnjenja, započela svečana akademija koja se sastojala od dva dijela. U prvom dijelu je ravnatelj iznio sažetak protekle godine koju je ocijenio kao najuspješnijom u povijesti, jer je Škola povećala broj učenika, razrednih odjela i zaposlenika Profesor Štenc reže vrpcu uz pomoć gradonačelnika Vinkovića 12 na rekordne razine do sada nezabilježene u povijesti škole koja je počela s radom 23. siječnja 2013. – oko 930 učenika u 35 razrednih odjela o kojima se skrbi 99 zaposlenika uključujući i mlade „stažiste“. Istaknuo je i brojne uspjehe i nastupe u prethodnoj godini, među kojima se izdvaja prvo mjesto učenice Zdenke Barne na državnom natjecanju iz poljoprivrede, kao i priznanje Hrvatske obrtničke komore dodijeljeno na svečanosti prigodom 160. godina ove institucije. Svečanoj akademiji su nazočili gosti iz Pečuha, Crvenke i Subotice, predsjednik Gradskog vijeća Đakova gospodin Vuković, ravnatelji osnovnih i srednjih škola, predstavnici Udruženja obrtnika i drugi gosti. Pozdrave je upitala i načelnica Sektora za odgojnoobrazovni sustav mr. sc. Vera Šutalo. Mjuzikl Rock snaša u izvedbi učenika i profesora naše škole DOGAĐANJA Mnogi su se uzvanici odazvali pozivu na proslavu Dana škole Nakon ravnatelja modnim revijama su se predstavili gosti iz Subotice iz kemijsko-tehnološke škole i naše učenice pod vodstvom Ivanke Smajo koje su nas modnim izrazom vratile u vrijeme Sulejmana Veličanstvenoga kada je Đakovo bilo pod osmanskom vlašću. Uručena su priznanja i pokloni dugogodišnjim zaposlenicima koji su otišli u mirovinu – Josipu Štencu i Đuri Bošnjaku koji se u ime obojice zahvalio s riječima da su mu dani u školi bili najljepše razdoblje u životu. Izabrani su i najbolji učenici i razredi u prethodnoj godini. Najbolji učenik u četverogodišnjim zanimanja je Gabrijel Kretonić iz 4. Pt1, a u trogodišnjim zanimanjima priznanje je uručeno Mariju Topiću iz 3. D/P razreda. U konkurenciji razreda nominirana su po dva najbolja razreda: u tehničkim zanimanjima u četverogodišnjem trajanju 4. Pt1 razredu – razrednik Ivan Išasegi, dipl. inž. i 4. RT razredu – razrednik Drago Marić, dipl. inž. te u obrtničkim zanimanjima u trogodišnjem trajanju 3. F razredu – razrednica Mara Brdar, dipl. inž i 3. G/SL razredu – razrednica Zvjezdana Bogdan, inž. Kao poslastica svečanosti je izveden prvi školski mjuzikl Rock-snaša. Mjuzikl „Rock snaša“ je nastao iz ideje mladoga profesora i glazbenika Krune Štrka, koji je nakon prošlogodišnjeg uspješnog obilježavanja 125. godišnjice Škole, predložio da s učenicima i drugim profeso- rima škole napravi mali mjuzikl, koji će u sebi povezati ne samo ljubavnu priču primjerenu mladima, već i slavonsku glazbenu tradiciju sa suvremenom rock glazbom. Plod tih nastojanja je kratki mjuzikl „Rock snaša“, utemeljen na ljubavnoj priči između Luke i Lane, mladića sa sela i djevojke iz grada, koja nakon niza peripetija i puno dobre glazbe završava, naravno, sretno. Ovim se mjuziklom nastavlja bogata tradicija glazbeno-scenskog izraza koji se njeguje u našoj školi, a jedan od najznačajnijih predstavnika te tradicije bio je upravo Antun Horvat, po kojem škola nosi ime, voditelj više glazbenih sastava. U zadnjih dvadeset godina ta je tradicija dodatno obogaćena nizom scenskih i glazbeno-scenskih nastupa, a kao najzahtjevniji glazbeno-scenski projekti svakako se izdvajaju dramska igra iz ratne 1992. Božićni san cigančice u izvedbi dramsko – recitatorske družine Obrtničke škole pod vodstvom Ivana Balena i Antuna Gvozdanovića, te „dramska igra s pjevanjem i pucanjem“ Pavićanske tri kapije (nastala po narodnoj pjesmi đakovačkog kraja), autora Mirka Ćurića izvedena 2005. te u sklopu obilježavanja Dana Škole 2007. Glavne uloge u mjuziklu Rock-snaša igraju učenici i učenice: Maja Rakušić, Josip Rakušić, Laura Breulj, Gabrijel Kretonić, Filip Grabar i Hrvoje Bulović. Autor scenarija je Kruno Štrk, a glazbe Kruno Štrk i Josip Molnar. Scenografiju potpisuju Iva Grubišić i Željko Bionda,a koreografiju i rad s glumcima Mihaela Topić. Tonski urednik bio je Danijel Svalina. Uz učenike glumili su i nastavnici Iva Grubišić i Josip Molnar. Glazbeni dio programa izveli su školski tamburaši i školski rock band u kojima sviraju i pjevaju Marko Gabrić, Gabrijel Kretonić, Filip Posavčević, Ivica Munk, Josip Rakušić, Marko Živković, Hrvoje Bulović, Tomislav Pavičić, Maja Rakušić, Filip Grabar i kao gošća gimnazijalka Lucija Brevulj, a pripomagali su im nastavnici Mario Beljan, Josip Molnar, Ana Žuljević, Tatjana Dumenčić, Kruno Štrk. U programu nastupile su poznate Bećarine, koji su također dugogodišnji prijatelji naše škole. Mjuzikl je ispraćen burnim pljeskom, a da taj pljesak nije bio kurtoazan svjedoči uspjeh na međuopćinskom Lidranu održanom 31. siječnja u Našicama, kada se plasirao na županijsku završnicu koja će se održati u Našicama 19. veljače 2013. Mirko Ćurić, prof. VUKOVAR – IME SVETO Naš razred je 23. 11. 2012. posjetio Vukovar, što nam je omogućila profesorica povijesti Dubravka Bradić, u sklopu nastave novije hrvatske povijesti, jer nije isto kada se nešto uči u učionici i kada se nešto ode vidjeti uživo. Ovim posjetom smo naučili možda više nego što bismo naučili na nastavi i zato smo profesorici jako zahvalni. Tog je dana vrijeme bilo jako tmurno, kao i raspoloženje koje nas je tamo dočekalo. Prvo smo posjetili vukovarsku bolnicu u kojoj se u podrumu nalazi postav događaja koji su se odvijali za vrijeme Domovinskog rata. Na taj smo način vidjeli kako su živjeli i preživjeli vukovarski ranjenici, bolesnici i njihovi liječnici. To nas je doista potreslo, a posebno je dojmljiv audio sadržaj koji se tamo može čuti. Nakon bolnice smo posjetili Memorijalno groblje, koje s onim mnoštvom bijelih križeva i velikim zelenim spomenikom, koji sa sve četiri strane svijeta i iz zraka ima oblik križa, doista čine sliku koju je teško zaboraviti, a to je i krajnji cilj ovakvog mjesta. Imali smo priliku posjetiti grob Blage Zadre i Marka Babića za koje smo čuli da su bili glavni u obrani grada Vukovara 90-tih. Naime, tijekom cijelog našeg puta pratio nas je službeni vodič koji nam je sve objašnjavao i tako nas sve na neki način i učio. Svi smo mi čuli za Ovčaru, i što se tamo dogodilo za vrijeme Domovinskog rata, a sada smo je imali priliku i vidjeti. Posjetili smo spomen – dom (hangar) u kojem su bile slike svih poginulih branitelja, a tu je i naravno „spirala zla“. Posjetili smo i mjesto gdje je pogubljeno 200 Vukovaraca koji su prevezeni iz bolnice, i gdje je posađeno isto toliko čempresa, iako kažu da je trebao biti posađen jedan čempres više, jer je među stradalima bila trudnica. Vukovar još po sebi ima ratnih ožiljaka, ali se vidi da se grad iz dana u dan oporavlja. Koliko će brz biti oporavak najviše ovisi o ljudima koji tamo žive, a kažu da je grad i dan danas podijeljen između dviju nacionalnosti. Mislim da će puno vremena morat proći da se Vukovar oporavi od strahota koje je doživio. Budući da je Vukovar 90. – tih godina bio „štit“ hrvatske neovisnosti, kojeg su iskovali branitelji i sve žrtve čije smo grobove posjetili toga dana, on doista zaslužuje da ga se zove GRADOM HEROJA. Matej Podgornik 1. K 13 DOGAĐANJA Maturalno putovanje u Španjolsku 4. RT razreda VIVA LA ESPANA U večernjim satima 26. kolovoza krenuli smo na naše maturalno putovanje u Španjolsku. Naše je putovanje uključivalo vožnju brodom što je razlog zbog kojeg nismo putovali s ostatkom Srednje strukovne škole Braće Radić nego sa srednjim školama iz Novske. Putovali smo i kruzerom Autobus kojim smo putovali, kao i kruzer, bio je luksuzan pa je naše putovanje bilo jako ugodno. U kruzer smo se ukrcali u Italiji i njime smo putovali do Barcelone. Kruzer je imao kasino, bazen, disco, restorane i ostale stvari koje su nas jednostavno oduševile. Također, na brodu je bilo puno Hrvata naše dobi s kojima smo se družili cijelo putovanje. Kad smo se iskrcali, odmah smo krenuli u mali gradić Lloret de Mare gdje smo se smjestili u hotel u ko- jem smo noćili tijekom boravka u gradu. Španjolska je kao stvorena za mlade, što nas je jako obradovalo. Svakodnevni su noćni izlasci ispunjeni zabavama, ludim provodima i svakojakim legalnim i ilegalnim ponudama. Mi smo se držali samo onih legalnih! U obilasku Španjolske susretali smo se s mnogobrojnim znamenitostima i ustanovama koje krase tu zemlju. Provod je u Španjolskoj bio savršen i tko god ima priliku posjetiti tu lijepu zemlju, mi svakako preporučujemo. Na povratku smo obišli i Francusku i vidjeli svu ljepotu i otmjenost koje pružaju njezini gradovi te smo se uputili u Italiju gdje smo proveli zadnju noć našeg putovanja. Povratak je bio malo dosadan jer smo bili iscrpljeni, ali sve u svemu, bili smo zadovoljni i puni novih doživljaja. Azurna obala Tomislav Mijakić i Mihovil Lozić, 4. RT Stadion Barcelone - Camp Nou Katedrala u Barceloni poznata i kao La Seu 14 Magična fontana ispred nacionalnog muzeja u Barceloni DOGAĐANJA Maturalno putovanje 4. Pt1, 4. Pt2 i 4 TM razreda NOGE KAO DA ŽURE, ŽELJNE AVANTURE Točno u ponoć, dana 20.8. krenuli smo na naše maturalno putovanje BBPB (Beč, Bratislava, Prag, Budimpešta) na koje su nas vrlo rado vodili naši razrednici Zlatko Filaković razrednik 4.Pt2 razreda, Ivan Išasegi razrednik 4.Pt1 razreda i Marija Pataran razrednica 4.TM razreda. Nakon što su nas roditelji ispratili i nakon što smo ušli u autobus, krenuli smo putem Beča, uz pratnju vodiča Nikole Damjanovića, profesora povijesti u gimnaziji. sta. No, kako kažu sve što je lijepo, kratko traje. Idući smo dan krenuli u novo razgledavanje znamenitosti, vjerujte mi, Prag ih ima i previše, a navečer nas je opet dočekao party. Budimpešta korak do kuće Beč nas je oduševio….. Kada smo došli u Beč imali smo što i vidjeti, prekrasan grad, pun znamenitosti, a ono što nas je sve oduševilo bio je poznati dvorac Schönbrunn. Nakon razgledavanja, dobili smo nešto slobodnog vremena te odmah krenuli put Bratislave. Bratislava u dosluhu s NLO-ima Bratislava je također predivna, obišli smo stari dio grada, vidjeli smo Novy most na kojem se nalazi NLO restoran na visini od oko 80 metara i do njega se može doći dizalom. Bratislava je poznata po brončanim skulpturama koje se nalaze na trgu. U lijepoj Bratislavi smo i noćili, a kada smo smješteni u hotel krenuo je naš prvi privatni party po- Prag vodom našeg putovanja, koji je trajao do kasnih jutarnjih sati. Ujutro su nas probudili za doručak i nastavili smo putem Praga. Tri najljepša dana u Pragu Prag je također jedan od ljepših gradova. Posjetili smo stari dio grada pod imenom Stare Mesto s poznatim starim trgom, ušli smo u Prašku katedralu sv. Vida, te u novi grad s imenom Nove Mesto s najpoznatijim trgom Vaclavske namesti i vidjeli još puno drugih zanimljivih i lijepih znamenitosti. U Pragu smo proveli tri najljepša dana. Prvu večer smo nastavili party iz Bratislave koji je trajao Beč još duže. Dečki su pristali na šminkanje, a uspjeli smo ih nagovoriti i na igru „cugopol“, pretpostavljate kako je to završilo. Idući dan smo nastavili s razgledanjem grada, a cure su imale vremena i za „šoping“. Otišli smo u veliki trgovački centar u Pragu gdje smo se zadržali četiri sata. Navečer nam je na programu bio najveći disko u Europi KARLOVY LAZNE. Disko na čak pet katova, što znači pet različitih vrsta glazbe. Nakon što smo sve pregledali odlučili smo se za prvi kat. Tu smo, ne bi vjerovali, usred Češke Republike, naišli na kat pun Hrvata i hrvatskog DJ-a. Zabava je trajala do ranih jutarnjih sati, ali nama još nije bilo do- Peti smo dan krenuli u Mađarsku i njezin glavni grad Budimpeštu. Taj nas grad nije baš previše oduševio. Nema previše zanimljivosti, a nije ni pretjerano lijep, a ne bi vjerovali, dosta je i skup. U Budimpešti smo i noćili. Navečer smo ponovo imali razloga za slavlje, ako ga i nemamo, mi ga pronađemo. Jedan od učenika je slavio rođendan pa smo uz sve to ponovno uspjeli ne spavati cijelu noć i ujutro krenuti prema Balatonu (Blatno jezero), najvećem jezeru u središnjoj Europi, koje meni, iskreno rečeno, više liči na more, a nalazi se u Mađarskoj. Vjerujte mi, Balaton je predivan, svi smo bili oduševljeni. Neki su se čak i kupali. I nakon naših predivnih druženja, zabava, krenuli smo prema Đakovu, iako vjerujem to nitko još nije htio. Do Đakova smo održali dobru atmosferu u autobusu i pjevali, smijali se, zafrkavali, a onda su nas roditelji dočekali pred školom i tu je završilo naše nezaboravno putovanje. Za ovo putovanje preporuke svim učenicima! Valentina Blažević, 4.Pt1 Budimpešta - Trg heroja 15 DOGAĐANJA Učenica Jelena Milković iz 4. Pt2 razreda već godinama pleše u KUD-u „Gorjanac“ tako da je s njima putovala i u daleku Koreju ODPLESALA DO KOREJE Jelena Milković u Koreji Kulturno – umjetničko društvo „Gorjanac“ iz Gorjana je predstavljalo Hrvatsku na folklornoj olimpijadi u Anseongu u Koreji početkom listopada 2012. Folklorijada se održava svake četiri godine u drugom dijelu svijeta, a organizator joj je CIOFF međunarodna folklorna manifestacija. Na folklorijadi su predstavljene 43 države svijeta (među kojima je bila i Hrvatska), a sudjelovalo je 1172 sudionika. Za ovu manifestaciju u Koreji je izgrađen poseban kompleks koji je sadržavao pozornice, parkove, restorane, koncertnu dvoranu, zvjezdarnicu, ceste, pješačke staze, parkirališta, jezero, štandove s tradicijskim obrtima i tako dalje. KUD “Gorjanac” je u Koreji održao 24 nastupa, a tijekom studenog je međunarodni odbor CIOFF- a ocijenio kako je ovo društvo bilo najbolja skupina na festivalu. Bravo Gorjanci! Na folklorijadi su sudjelovali i neki od naših učenika koji plešu u Kud-u „Gorjanac“ među kojima je i Jelena Milković iz 4. Pt2 razreda koja nam je prenijela dio doživljaja iz Koreje: ➢➢ 1. Opiši nam ukratko svoj put od Hrvatske do Koreje. Put do Južne Koreje trajao je punih 25 sati. U ranim smo jutarnjim satima krenuli iz Gorjana za Zagreb gdje smo se ukrcali na avion. Iz Zagreba smo sletjeli u Budimpeštu, a odande preko Katara (Dohe) 16 do Seuola, našega glavnog odredišta. ➢➢ 2. Koji je tvoj prvi dojam o toj dalekoj zemlji? S obzirom da nismo znali što nas tamo očekuje, jedan od prvih iznenađujućih dojmova je bila razvijenost Koreje i ljepota njezinih gradova, kao i gostoljubivost ljudi. ➢➢ 3. Kakva je hrana, tradicija, ljudi? Hm…. O hrani jedino što mogu reći je to da ju nikada ne bih mijenjala za našu, jer su okusi previše pomiješani. Znači jedu i ljuto i slatko u jednoj kombinaciji, sol upotrebljavaju vrlo malo ili nikako, kruh također, ako smo i dobili kruh, bile bi to nekakve slatke kajzerice. Glavna namjernica im je riba, naravno imaju i mesa (no mi nikad nismo znali što jedemo, koju vrstu mesa). Imali smo priliku probati njihova tradicionalna jela. Jedna od mnogih tradicija im je spavanje na podu, na što smo se mi Europljani teško naviknuli, jer nemaju madrace, pa je neudobno. Na našu sreću imaju podno grijanje, tako da nam preko noći nije bilo hladno. Ljudi su me ugodno iznenadili, jer su jako gostoljubivi i iako nam nije bilo lako sporazumjeti se s njima, trudili su se ugoditi nam, odnosno prilagoditi nas njihovom načinu života. ➢➢ 4. Gdje ste bili smješteni, kako vam se svidjelo? Bili smo smješteni u jednom od njihovih hotela („Yangji Pine Resort“). U tom su istom hotelu bili smješteni i izvođači iz ostalih država koje su bile na folklorijadi. Kao što sam već ranije spomenula njihovu tradiciju spavanja, spavali smo na podu, jer u većini soba nije bilo zapadnjačkih kreveta i sobe su bile za 8 – 15 osoba. Takav stil soba zove se Ondol, to je korejska tradicionalna arhitektura. Sve u svemu smještaj nam se sviđao, jer smo u sobama imali sve (TV, telefon, kuhinja). ➢➢ 5. Što ti najviše svidjelo tijekom boravka ondje? Najviše mi se svidjelo druženje i upoznavanje različitih tradicija, običaja, jezika i plesova ne samo Koreje, nego iz svih dijelova svijeta. To je jedinstvena prilika gdje se možemo pobliže upoznati s njima i predstaviti svoju domovinu i svoju kulturu. ➢➢ 6. Koliko je bilo država i koje si zapamtila? Sudjelovale su 43 države. Neke od njih su: Jordan, Thailand, Indonezija, Turska, Estonija, Poljska, Italija, Španjolska, Azerbajdžan, Kongo, Columbia, Costa Rica, Peru, Paraguay, Brazil, Njemačka, Mađarska, Malazija, Japan, Rumunjska, Slovačka, Ukrajina, Rusija, Gabon, Meksiko, USA, Argentina, Chile, Luxembourg, Izrael, Češka, Indija.. ➢➢ 7. Gdje ste proveli najviše vremena? Najviše smo vremena proveli u kompleksu „Anseong matchum Land-u“ kojeg su izgradili posebno za ovu Svjetsku folklornu olimpijadu, gdje se održavala većina nastupa. No, osim Anseonga nastupali smo u još četiri grada diljem zemlje. ➢➢ 8. Koliko ste dugo proveli tamo i što će ti ostati u sjećanju? Ondje smo proveli 17 dana, kojih ću se uvijek s radošću sjećati. U sjećanju će mi ostati događaji i ljudi koje sam upoznala, te zajedničko druženje i naravno partiji. ➢➢ 9. Kakve su bile reakcije okoline na tvoj odlazak? Hahah, neki su bili sretni što odlazim na drugi kontinent, što me se rješavaju na 17 dana, a neki su opet bili zabrinuti, hoću li se snaći tamo, što će i kako biti? Čak su dijelili i pametne savjete. ➢➢ 10. Kako je bilo ponovo se vratiti kući? S obzirom da smo se svi žalili kako nam nedostaje naša kuhinja, u Zagrebu na aerodromu su nas dočekale naše obitelji i prijatelji, te su nas iznenadili s hrpom raznovrsne domaće hrane i osmjesima od uha do uha. Najbolji doček koji si možete zamisliti nakon svega proživljenoga. Sandra Kolar i Maja Topalović 4. Pt2 DOGAĐANJA Svi smo čuli za njih i svi smo ih vidjeli, ali koliko znamo o njima LJELJE – svjetski kulturni fenomen LJELJE IZ POVIJESTI ZA BUDUĆNOST L Gospođa Uzelac je organizator radionice L jelje su djevojke iz sela Gorjana kod Đakova koje u proljeće, za blagdan Duhova odjevene kao kraljice obilaze selo i izvode ritual sastavljen od posebnih pjesama i plesa sa sabljama. Običaj ne potječe iz turskog doba, iako je najpoznatija legenda o Ljeljama iz tog vremena, nego još iz pradavnih vremena Slavena. Smatra se da je Ljelja bila žena slavenskoga boga Peruna. Prvi pisani tragovi o ophodu Ljelja postoje od 1898., a danas su one zaštitni znak Gorjana i Đakovštine. Legenda kaže kako su seoske žene svoje muževe, očeve, braću i druge muškarce iz sela oslobodile od Turaka preobukavši se u muškarce. Tako odjevene, s kosama i dugim poljoprivrednim alatkama u rukama, žene su, vičući, zavarale turske osvajače, tako da su oni pomislili da su to duhovi, pa su u strahu oslobodili seoske muškarce. Na toj legendi počiva i bogato narodno ruho, te folklor tog običaja. Ljelje se oblače u kićenu narodnu nošnju, karakterističnu po visokim, muškim, bogato kićenim kapama, a u rukama nose sablje. Godišnji proljetni ophod Ljelja u Gorjanima je narodni običaj, upisan 1966. kao hrvatska kulturna baština. 2007. prepoznat je kao nematerijalna svjetska baština, a 2009. upisan je na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine. 20. rujna 2012. godine u prostorima Muzeja Đakovštine održao se niz radionica na kojima su se izrađivali dijelovi tradicijske nošnje Ljelja. Radionice je osmislila gospođa Branka Uzelac, dipl. etnolog uz pomoć svojih stalnih suradnika: profesora i učenika naše škole, OŠ Gorjani, KUD-a Gorjanac, kao i najiskusnijih među suradnicima, to su bake: Kata, Ana, Evica i Katica. Naši su učenici vidjeli, a neki i naučili, kako se izrađuju šticle i štrepe, kako se uvezuju dukati, ili plete voravica. Osim domaćih kolača koje su ispekli pekari u pekarskom praktikumu, svirali su školski tamburaši kao pratnja recitatorima. U radionice u prostoru muzeja bili su uključeni: agroturistički tehničari, frizeri, soboslikari, krojači i kuhari. Dubravka Scharmitzer i 3. Pt2 egenda za koju sam čula i iz koje je proistekla cijela priča o Ljeljama je nešto što me zaista zainteresiralo, pogotovo zato što sam iz Gorjana i imam priliku svake godine vidjeti ophod Ljelja kroz selo. Legenda koja je Gorjane, Đakovštinu i možemo reći cijelu Hrvatsku proslavila je vezana uz turske osvajače koje su nasamarile obične žene koje su se obukle u nošnju i na glave stavile muške šešire. Turci, kojih se bojala gotovo cijela Europa su tako nasamareni, a selo i muški dio stanovništva je spašen. Naime, Turci su povjerovali da su došli duhovi koji su tražili osvetu i odmah su pustili sve zarobljene Gorjance. Taj običaj prikaza ophoda Ljelja i odnosa ljudi prema njima se održao do današnjih dana, jer su zahvalni Gorjanci željeli na neki način proslaviti domišljatost svojih suseljanki, a mislim da ni tadašnji ljudi, a ni generacije poslije njih nisu ni sanjali da će Ljelje jednog dana predstavljati Hrvatsku na mnogim svjetski poznatim manifestacijama. Prije nego Ljelje krenu u ophod, unaprijed se dogovori u koju će kuću one svratiti, a taj kome se ukaže čast je vrlo sretan, pa se zato trudi dobro ugostiti Ljelje i sve koji putuju u njihovoj pratnji. Velika je čast bila ugostiti Ljelje u svojem dvorištu, a pogotovo danas kada ih obavezno prate televizijske kamere i turisti koji u Gorjane dolaze vidjeti taj izvorni pučki običaj. Koliko su Ljelje poznate i priznate vidi se po činjenici da su uvrštene na Unescovu listu nematerijalne svjetske baštine, ali i po tome koliko ih stranih država želi ugostiti. Tako su Gorjanske Ljelje 2008. putovale u Japan, a 2012. u Koreju. Među onima koji su sudjelovali na tim putovanjima su i učenici naše škole kojima će takva putovanja zauvijek ostati u sjećanju. Oni nam također mogu i posvjedočiti koliko su svi bili zainteresirani vidjeti ih i fotografirati se s njima, jer su zaista nešto posebno. Nedavno je čak objavljena i knjiga pod nazivom „Gorjanske ljelje“ autora Ivana Lovića, tako da će Ljelje doista zauvijek ostati zapamćene. Početkom rujna su učenici i profesori naše škole sudjelovali u radionici „Svjetski kulturni fenomen“ koja je bila posvećena Ljeljama. Radionica se održavala u Muzeju Đakovštine, a svi koji su bili zainteresirani mogli su vidjeti kako se izrađuju pojedini dijelovi nošnje koja krasi svaku Ljelju. Mislim da je to bilo jako zanimljivo i poučno, jer svi smo čuli za Ljelje i imamo ih priliku vidjeti, a sad smo nešto i naučili o njima. Drnja plete voravicu Radno i veselo Marija Grgić 3. Pt2 Poznati stihovi Ljelja: Mi idemo ljeljo Mi idemo kralju ljeljo, Od dvora do dvora Do careva stola Gdje car vino pije A carica spava… Car caricu budi Među oči ljubi Ustan de carice Došle su kraljice Da ih darivamo Sa srebrom i zlatom Škudom il’ dukatom. 17 RAZMIŠLJAMO Veliki broj izostanaka potaknuli su nas da napravimo anketu na tu temu UBIJA ME TA DOSADA….. Svakodnevna pojava kako u našoj, tako i u ostalim školama je namjerno izostajanje s nastave, odnosno apsentizam. Smatramo da je to nešto na što bi se trebalo obratiti više pozornosti, jer sve to nije tako bezazleno, ali ni bez razloga. Ovu anketu smo napravili jer smatramo da previše učenika izostaje s nastave, počevši od našeg razreda. Počela je tzv. „epidemija izostanaka“, pa smo htjeli doznati što je razlog tolikim izostancima. Na ovu anketu odazvalo se sto učenika od prvog do četvrtog razreda svih zanimanja. Saznajte kakve smo rezultate dobili! ➢➢ Izostaješ li namjerno iz škole? a) DA b) NE 56 % 44 % a) OCJENE b) PROFESORI 48% 52 % ➢➢ Izostaješ li zbog ocjena ili zbog profesora? ➢➢ 3. Kada izostaješ, to je zbog: a) testa ili odgovaranja 34% b) društvo 19 % c) problemi u školi 4 % d) dosada u školi 43% ➢➢ Koliko tjedno izostaješ? a) 1-2 sata b) 5-10 sati c) više 69% 18 % 13% ➢➢ Gdje provodiš kada izostaješ? vrijeme a) kod kuće b) kafić c) ostalo 20% 62% 18% a) da b) ne 33% 67% a) da b) ne 52% 48% ➢➢ Misliš li da tvoje izostajanje utječe na tvoje ocjene? ➢➢ Znaju li tvoji roditelji za tvoje izostanke? 18 da gradivo može svladati i bez prisutnosti na tom satu, pokušavat će ga izbjegavati i iskoristiti to vrijeme za nešto „korisnije“. Kako poboljšati situaciju? Vani je ekipa, a unutra je dosadno... ➢➢ Opravdavaju li tvoji roditelji namjerne izostanke? a) da b) ne 33% 67% ➢➢ Je li prisutna grižnja savjesti nakon namjernog izostajanja? a) da b) ne 23% 77 % Pedagoški problem adolescenata Apsentizam učenika (izostajanje s nastave) je pedagoški problem, koji zbog svoje učestalosti i mogućih ozbiljnijih posljedica zahtjeva sustavno istraživanje. Problemi vezani uz izostajanje s nastave uglavnom nastaju polaskom u srednju školu, odnosno ulaskom u adolescenciju kada su učenici potaknuti pojačanom željom za samostalnošću, te borbom protiv autoriteta i krutih pravila. Apsentizam učenika je na žalost vrlo aktualna i kod nas nedovoljno istražena pojava. Odlazeći s nastave učenicima se otvara mogućnost provođenja vremena bez ikakve kontrole, jer roditelji misle da su u školi. Obično se u tom vremenu susreću s društvom koje ima negativan odnos prema školi, koriste laži i preva- re kako bi se opravdali kod razrednika, provode vrijeme u kafićima prepunim dima, skloni su uživanju u alkoholu, nemaju nikakvih obveza i nemaju osjećaj odgovornosti. Najviše izostaju maturanti Brojni pokušaji pedagoškog djelovanja u svrhu smanjivanja izostanaka ne donose rezultate, jer istraživanje za ovu temu zahtjeva analizu ponašanja učenika u školi, utjecaj čimbenika iz školskog okružja, dnevnih događanja u obitelji, te međuljudske odnose u društvu. Najveći broj izostanaka s nastave nastaje u IV. razredu srednje škole. Glavni razlozi za izostajanje s nastave su: 1. Poticaj društva 2. Pogrešan izbor škole 3. Izvanškolske aktivnosti (zloupotreba, kako bi se bavili onim što im se sviđa, bez ikakvih obaveza) 4. Nedostatak autoriteta i nedovoljna uključenost roditelja 5. Strah od testa, nastavnika ili neuspjeha 6. Nedovoljna motivacija (koja također vodi do izbjegavanja obaveza i nedovoljno svladanog gradiva, a naravno onda i loših ocjena) 7. Dosada na satu (ako učenik nije zainteresiran za praćenje nastave i smatra Nudi nam se nekoliko rješenja. Treba poći od toga da je učenik u adolescenciji najosjetljiviji na svoje okružje i promjene, te mu je potrebno više pažnje i roditelja i nastavnika. Važan je njihov autoritet, jer će u suprotnom učenik biti pod stalnim utjecajem društva. Treba se orijentirati na školu kao instituciju znanja, ali i odgoja. Nažalost, učenici nemaju pravu sliku o školi, nego ju doživljavaju kao neku vrstu «zatvora» u kojoj moraju obavljati zadaće koje su im nametnuli nadređeni, a pri tome su prisutni i stalni stesovi u obliku testova i ispitivanja što u njima budi osjećaj straha i depresije. Čini se da hitno moramo promijeniti sliku škole. Trebali bi pobuditi samosvijest učenika i podsjetiti ih na važnost škole u budućoj perspektivi života. U školi bi trebalo doći do promjena u samom načinu ispitivanja. Stres bi se smanjio kada bi se znanje provjeravalo tijekom razgovora, ili rješavanjem određenih zadataka sa što više opisnih ocjena, jer se brojkom zanemaruje objektivnost. U nastavi bi se trebale upotrijebiti modernije metode da se smanji dosada (upotreba računala, pametnih ploča,itd.), ali i da se pritom privuče pozornost. Trebale bi se pooštriti metode opravdavanja učenika pri izostajanju te nakon određenog broja sati izostanaka ići na razgovor pedagogu s roditeljem i razrednikom. Moramo osvijestiti okolinu važnošću gdje mladež provodi vrijeme kada izostaje s nastave. Monika Ramač, Maja Topalović, Marina Mikić i Sandra Kolar 4.Pt2 SPORT BADMINTON NOVA IGRA ZA NADMETANJE MEĐU ĐAKOVAČKIM ŠKOLAMA NOVA IGRA – STARI PROTIVNICI MEĐUŠKOLSKO NATJECANJE U STOLNOM TENISU MOMCI UVJERLJIVO NAJBOLJI Školska badminton ekipa sa trenerima prof. Takač i Beljan u društvu ravnatelj Mirka Ćurića Za neznalice ili možda za one koji se trebaju podsjetiti donosimo neka od osnovnih pravila igre badminton. BADMINTON Badminton je sport koji se igra reketom. Može se igrati pojedinačno i u paru, i odličan je oblik rekreacije. Igrači igraju na svojoj strani pravokutnog terena po sredini podijeljenog mrežom. Igrači reketom udaraju badmintonsku lopticu tako da pređe mrežu i padne u suprotnu polovicu terena s ciljem da je protivnik ne uspije vratiti. Loptica se smije udariti samo jednom prije nego što se uputi preko mreže. Poen počinje servisom jedne od strana, a završava kad loptica dodirne tlo. Badminton je natjecateljski sport i od 1992. standardni olimpijski sport. Badminton se igra reketom i posebnom pernatom duguljastom lopticom. Loptica može dostići brzinu i do 300 km/h, ali samo na djelić sekunde, jer pera pružaju otpor, uzrokujući da badmintonska loptica usporava puno brže od okrugle loptice. S obzirom da na lopticu jako utječe strujanje zraka ili vjetar, natjecateljski mečevi se održavaju isključivo u zatvorenom prostoru. ŠKOLSKI DOMETI Ovom vrlo zanimljivom igrom su se bavili naši učenici D. Degmečić, K. Ditrih, M. Išasegi i S. Degmečić, koji su činili ekipu naše škole i tako se su- protstavili, a kome drugome nego ostalim dvjema školama, našim starim rivalima. S obzirom da nam je ovo prvi put da se bavimo ovim sportom, bar u natjecateljskom smislu, sve je bilo vrlo neobično i zanimljivo. Dečki koji su predstavljali našu školu pokazali su iznimnu izdržljivost i vještinu u ovom sportu, no ipak je ekipa Mladost ‘96 iz đakovačke gimnazije bila bolja. Sve se ovo odvijalo 21. siječnja 2013. u zajedničkoj dvorani ovih triju škola, a ona koja je zaslužna što je naša škola uopće sudjelovala na ovom natjecanju je profesorica Rolanda Takač. Badminton je definitivno novost u našoj školi, kako smo već naveli, izvrstan je za rekreaciju i za razbibrigu, što nam mogu posvjedočiti i naši badminton igrači. Silvija Pejić 2. Pt2 Muška i ženska stolnoteniska ekipa zajedno s profesorima, Josipom Čengićem, Rolandom Lončarić-Takač, Branimirom Popovićem i ravnateljem Mirkom Ćurićem Poznata su nam već međuškolska natjecanja u kojima se odmjeravaju snage učenika naše škole s ostale dvije škole u gradu. Tako je 26. 10. 2012. održano međuškolsko natjecanje u stolnom tenisu. Organizacija ovog susreta pripala je Srednjoj strukovnoj školi Antuna Horvata pod vodstvom profesora Josipa Čengića i profesorice Rolande Takač. Našu školu su predstavljale dvije ekipe: muška u sastavu D. Gams, I. Babić i I. Šarić, i ženska koju su činile učenice A. Mirković, V. Dorić i V. Kurtz. Dok su nam dečki izvojevali velike pobjede, djevojke nisu imale sreće. Naime, dečki su pobijedili gimnaziju rezultatom 3:2 i ekonomsku školu 3:0 čime su osvojili prvo mjesto i dokazali svoju kvalitetu. Djevojke su nam u tom nadmetanju izgubile od obje škole, a prvo mjesto su zauzele gimnazijalke. Voditelji naših ekipa bili su profesorica Rolanda Takač i profesor Josip Čengić. Bila su to tri sata nadmetanja u ovoj igri, što uvijek bude zanimljivo i sudionicima i gledateljima, odnosno navijačima. Uvijek se na kraju dođe do zaključka da je bitno sudjelovati, ali je još bolje i pobijediti. Silvija Pejić 2. Pt2 Kros Uz natjecanje iz stolnog tenisa, održalo se i natjecanje u krosu. Natjecali su se učenici triju đakovačkih srednjih škola. U muškoj su konkurenciji najbolji bili gimnazijalci s 9 bodova, na drugom mjestu naša škola s osvojenih 17 bodova te na trećem mjestu Ekonomska škola s 25 bodova. Našu su školu predstavljali Marino Šarčević, Mihael Šlegl, Ivan Volarević, Marko Peša, Petar Bago, Petar Škegro te Matej Galić. Silvija Pejić 2. Pt2 Domagoj Gams (lijevo) u pobjedničkom pohodu 19 SPORT SPORTOVI KOJIMA SE BAVIMO….. SPORT U ĐAKOVU Istraživali smo povijest sporta i sportskih klubova u gradu Đakovu i okolici. Zanimalo nas je kojim su se sve sportovima bavili Đakovčani i koji sportski klubovi danas privlače mlade. Došli smo do zanimljivih rezultata. U gradu postoji dvadesetak sportskih klubova koji na raznim natjecanjima postižu dobre rezultate. Plivanje Plivački Klub Đakovo osnovan je davne 1952., tada je u sklopu plivačkoga kluba postojao i vaterpolski klub. Vaterpolisti napuštaju klub ‘80.-tih godina te zbog problema s vodoopskrbom bazen radi samo povremeno. No zahvaljujući entuzijastima plivači i dalje nastavljaju trenirati, ali u teškim uvjetima pod sekcijom SD „Jedinstvo“. Godine 1985. plivači se izdvajaju iz SD „JEDINSTVO“ i od tada djeluju kao PLIVAČKI KLUB „ĐAKOVO“. Svoje aktivnosti i dalje provode na Gradskom bazenu u ulici V. Nazora sve do 1990. godine kada je izgrađen novi Gradski bazen u ulici A. Starčevića. Zahvaljujući već spomenutim entuzijastima prošlih godina kroz plivački klub prošlo je tisuće djece, te su osvojene mnoge medalje i pehari, a sam klub je istaknut i na Državnim prvenstvima. Osvajanje 1. mjesta u općoj kategoriji na „B“ kriterijskom mitingu 2009. godine na Korčuli, 1.mjesto za juniore, 2. mjesto za kadete, 3. mjesto za seniore i 3. mjesto za seniorke na „B“ kriterijskom mitingu u Biogradu n/m 2010. godine, najvredniji su ekipni rezultati našeg Kluba. U Klubu rade četiri trenera sa 70-tak plivača i plivačica, od kojih je 40 registrirano u HPS-u i natječe se tijekom cijele godine. Košarka Prvi pokušaji igranja košarke javljaju se još iz vremena prije 2. svjetskog rata, točnije 1947., no bezuspješno. Dok prvi pokušaj osnivanja košarkaškog kluba datira još iz 1958., ali još dva desetljeća 20 Domagoj Duvnjak - najpoznatije ime đakovačkog sporta je taj projekt, točnije pokušaj, stagnirao. 1974. održana je Osnivačka skupština i osnovan je Košarkaški Klub „Đakovo“ te od tada neprekidno djeluje. Povećani interes za košarku u gradu Đakovu javlja se nakon Svjetskog prvenstva u Ljubljani gdje je Jugoslavija osvojila 1.mjesto. Košarkaška igrališta su u Đakovu gotovo preko noći niknula, a djeca i mladi su sve više vremena provodili „rekreirajući“ se na taj način. Forma košarke u Đakovu je poprilično nalikovala američkom obliku ulične košarke. Službeno je KK „Đakovo“ osnovan 26.ožujka 1974. KK „Đakovo“ je vrlo uspješan klub, koji je do sada nadišao sve probleme, i uspio se održati. Tijekom svoje povijesti đakovački košarkaši su ostvarili mnogobrojne pobjede. Trenutno je veliki problem svih klubova u Đakovu, pa tako i košarkaškog nedostatak sredstava. Nogomet Nogomet se u gradu Đakovu organizirano počeo igrati 1908. godine u okviru sekcije Hrvatskog sokola. Tijekom idućih godina, sve do završetka 2. svjetskog rata, u Đakovu je djelovalo ukupno petnaestak nogometnih klubova u raznim vremenskim razdobljima. Po završetku 2. svjetskog rata 1945. osniva se Fiskulturno društvo Sloboda, koje kasnije mijenja ime u sportsko društvo Sloboda i koje nastavlja nogometnu tradiciju u Đakovu. 1950. se osniva sportsko društvo Mladost, koje kasnije mijenja ime u Đakovački športski klub, gdje se osim nogometa trenira odbojka, rukomet, tenis i boks. Kako tijekom svoga djelovanja oba kluba nisu ostvarila značajnije rezultate, te se spajaju u jedan klub pod imenom Jedinstvo. NK Jedinstvo pod istim imenom djeluje sve do 1989., kada se nakratko imenu kluba dodaje sponzorsko ime NK Jedinstvo - RAD, da bi se potom 1992. godine ime kluba promijenilo u NK Đakovo. Do 27. lipnja 2012. u gradu Đakovu su postojala dva nogometna kluba NK Đakovo i NK Croatia koji su se tada ujedinili u novi klub NK Đakovo Croatia, zbog prvenstveno lošeg financijskog stanja u oba kluba. Đakovački nogometni život je od samog početka bio vrlo zanimljiv, a đakovački nogometaši su se kroz povijest više puta proslavili u različitim hrvatskim ligama. Rukomet Rukometni klub je u Đakovu osnovan 1954., iako su se i ranijih godina Đakovčani bavili ovim sportom, no to je bilo u okviru različitih Sportskih društava. Od sezo- ne 1992./1993. RK Đakovo se konstantno natjecao u 1. hrvatskoj rukometnoj ligi, sve do sezone 2006./2007. kada promjenom sustava natjecanja i stvaranjem Premijer lige, RK Đakovo postaje član novoosnovane 1. HRL. Tijekom prošlih vremena klub je pod različitim imenima dostojno zastupao boje svoga grada u različitim konkurencijama od regionalne, republičke, međurepubličke do prve hrvatske rukometne lige. Kao najplodnija godina ističe se 1988. kada, pored šestog mjesta, klub igra i finale Hrvatskog Kupa. Najpoznatiji rukometni igrač iz Đakova svakako je Domagoj Duvnjak, koji trenutno igra i Njemačkoj, a brani i boje hrvatske rukometne reprezentacije. Mlade su momčadi redoviti sudionici državnih prvenstava u svim uzrastima, gdje igraju značajnu ulogu i osvajaju visoka, pa i prva mjesta. Osim Rukometnog kluba Đakovo u Đakovu vrlo uspješno djeluje i Ženski rukometni klub PAN, koji već godinama postiže vrlo dobre rezultate. Konjički sportovi Đakovo se oduvijek povezuje s konjima, lipicancima, zbog ergele i uzgoja konja, a kako bi to onda bilo da nema i sportova vezanih uz ovu instituciju. Konjički klub je službeno osnovan 1972. i od tada djeluje u sklopu Društvene ergele lipicanaca Đakovu koja je osnovana 1906. U klub je učlanjeno tridesetak članova koji se bave različitim djelatnostima. Ovo društvo radi na dresuri konja, natječe se na sportskim natjecanjima vezanim uz konje, gdje postižu vrlo dobre rezultate, tu je još i škola jahanja, terapijsko jahanje te sportska rekreacija. Najpoznatija konjička natjecanja u Đakovu i smotra konja odvija se u vrijeme Đakovačkih vezova koji su nezamislivi bez tih prekrasnih ponosnih životinja. Karate Karate je borilački sport koji u Đakovu oživljava 80.- SPORT tih godina prošlog stoljeća, kada je osnovan Karate klub Đakovo. Trenutno broji stotinjak članova i vrlo je popularan u gradu i okolici. Karate klub se bavi obukom karataša koji sudjeluju na različitim natjecanjima u Hrvatskoj i Europi. Obuka se odvija u dvije discipline tzv. kate koje nam prikazuju borbe sa zamišljenim protivnikom i borbe kada se prikazuju različiti karataški potezi i zahvati sa stvarnim protivnikom. Karataši su u klubu podijeljeni prema razini postignutih uspjeha, odnosno prema tome koji su stupanj obuke prošli, a to se vidi po boji pojasa kojeg karataši nose (bijeli – početnici, žuti, narančasti, crveni, zeleni, plavi, ljubičasti, smeđi i na kraju crni). Brazilski jiu jitsu Brazilski Jiu jitsu je borilačka vještina i borilački sport koji je usredotočen na borbu na tlu s ciljem dobivanja dominantne pozicije, te korištenjem zglobnih koštaca i gušenja da se prisili protivnika na predaju. Ovaj sport promovira princip da se manja, slabija osoba korištenjem ravnoteže i tehnike može uspješno obraniti protiv većeg i jačeg napadača. Ovaj sport se u Đakovu javlja 2006. kada se osniva klub Triangl u kojem danas trenira 80.–tak članova. „Triangl“ je zapravo jedan od zahvata u ovom neobičnom sportu koji ima dvije discipline: grappling i jiu jitsu. Ove dvije discipline se razlikuju po pravilima borbe i po različitim tehnikama koje se upotrebljavaju prilikom borbe. Đakovački Triangl je od samih početaka vrlo uspješan klub, a u posljednjih pet godina je najuspješniji u Hrvatskoj, dok je juniorska ekipa najbolja u Europi. djeluju i ŠK Dama, te ŠK Piškorevci koji su također vrlo uspješni. Vaterpolo Hrvoje Stević - 1995. kadetski prvak svijeta u šahu prestižnoj regionalnoj ligi tajlandskog boksa, gdje su đakovački boksači osvojili tri medalje i bili proglašeni najuspješnijim klubom toga kola. Blitz broji negdje oko 60 članova u dobi od 15 do 40 godina, i sigurnim koracima ide prema sljedećim izazovima. Šah Šahovski klub Đakovo uspješno djeluje od davne 1920. s neprekidnim radom i trajanjem sve do danas, a tijekom godina odavde su se iznjedrili svjetski prvaci, olimpijci, reprezentativci, velemajstori, međunarodni majstori i majstori FIDE. U sklopu šahovskog kluba djeluje i Đakovačka škola šaha poznata i priznata u cijeloj Hrvatskoj, kroz koju tijekom godine prođe više desetaka mladih ljudi. Kvaliteta i kontinuirani rad ovog kluba vidi se u njegovim rezultatima. Od 1991., dakle od osamostaljenja Hrvatske, đakovački su šahisti svake godine na europskim i svjetskim prvenstvima, što je velik rezultat jer da bi došli do tamo moraju biti najbolji u Slavoniji i Baranji, pa onda i u Hrvatskoj. Najpoznatiji đakovački šahist je Hrvoje Stević koji je 1995. bio kadetski prvak svijeta, a kasnije više puta prvak Hrvatske i hrvatski olimpijac. Trenutno u Đakovu i okolici osim šahovskog kluba Đakovo Vaterpolo klub Đakovo osnovan je prije nešto više od godinu dana i u vrlo kratkom roku uspio se organizacijski uzdignuti na zavidnu razinu. Osim popularizacije tog sporta u Đakovu, ali i u Slavoniji, primarni cilj je rad s mladima, pa je pokrenuta Škola vaterpola koju pohađa tridesetak đakovačkih klinaca s kojima radi stručni trenerski kadar. No, sve veća popularizacija iziskuje i sve bolje kadrovske, organizacijsko-tehničke i financijske uvjete, pa se u Vaterpolo klubu Đakovo nadaju da će to biti još jedan razlog za realizaciju ideje o izgradnji zatvorenog bazena u gradu. Osim navedenih klubova u gradu djeluju još atletski klub, teniski klub, kuglački klub, streljački klub, odbojkaški klub, malonogometni klub te moto klub. Prema svemu navedenom vidljivo je da je raznolikost sportova nešto čime se naš grad doista može pohvaliti, a niti jedan od tih klubova ne bi mogao opstati bez zaljubljenika sportova kojima se bave. Sport je jedna od važnih sastavnica života svakog čovjeka, pa onda i grada, države…. Marin Mutaja, Božidar Drmić i Andrija Bošnjaković 3. Pt1 Tajlandski boks Boks je jedan od sportova kojeg se spominje u najranijim Đakovačkim povijesnim spisima. Naime, boks se u Đakovu trenirao u sklopu sportskih društava koji su djelovali u gradu 40.-tih godina prošlog stoljeća. Međutim u ova moderna vremena trenira se tzv. tajlandski boks. Jedan od najmlađih sportskih klubova u Đakovu je Klub tajlandskog boksa Blitz, koji je osnovan 2011., a već je prošle (2012.) sudjelovao na natjecanju u Vaterpolo klub Đakovo - najmlađi sportski klub u Đakovu 21 LITERARNI RADOVI UČENIKA No dream girl Tajna Poezija She was my love She was my world I could live with her all my life She could say only a word But there was one thing That wasn’t on place Strah She was girl without dream No destination, no last finish She was girl without fear Any happy ending She only dream black and white Just two things, which she don’t understand Just black and white Now she knew how to pretend I still love her But when she told me her dream I was forced to end everything Ma soul left me and stayed next to her Watching for her Now, she is just best memories Filip Grabar, 4. RT Strah me je proganjao, taj strah sam osjećao, govorio mi je što da radim, tjerao me da radim ono što nisam trebao. Sada više ne osjećam onaj stari strah što me je pratio i bio uz mene kada je bilo najbolnije i kada je bilo najgore. Taj strah više ne poznajem, on od mene bježi sada, pokušavam svoj da ostanem, ali više nije kao tada Mislili ste preko njega mene kontrolirati i preko mene raditi sve ono što vaše ruke ne smiju niti dodirnuti i sve to odjednom je nestalo. Duša Htjela bih napisati nešto, riječima neizrecivo, mislima nezamislivo, Očima neviđeno. Htjela bih na papir preslikati sliku ove čudne duše. Duša je kao vjetar, ne možeš ju vidjeti, ali je možeš osjetiti. Upoznaje ovaj daleki svijet. Duša osjeća ljubav i kada je nema i kada misliš da ti ona nije potrebna. Ne brini, duša joj čuva posebno mjesto pokraj srca. Teško ju je pokazati ako se sakrivaš iza zidova, ako se ne smiješ i ako ne voliš. I ti osjetiš taj nedostatak. Laura Breulj, 1. PT2 Filip Grabar, 4. RT Snježna kraljica Snježna kraljica poznata kao pahulja, naviješta zimu i zajedno s njom Božić. Isprepletena tankim nitima da leprša, leti i spušta se niz stazu gdje tvori blistavi bijeli put. Snježna kraljica topi se na dlanu, blješti od čistine, pleše u zraku. Uživa u svakom novom snježnom danu. Ljepote zimske radosti nam nosi i svima nama plaho zbori: „Božić dolazi s najljepšim pjesmama.“ Laura Breulj, 1. PT2 Samoća i ja Ona dolazi u sitne sate, kada riječi postanu suvišne i kada se misli uzburkaju kao kameni valovi, tamo južno na moru. Samoća i ja, usuđujem se reći, prijatelja dva. Samoća šuti, a daje toliko puno odgovora. Možda nisi ni svjestan, ali ona te potiče na stvari na koje nisi mogao ni zamisliti da možeš! Sjedne pokraj tebe i pusti te da pišeš pjesme, crtaš, izražavaš se kako god da znaš, ustane te kad padneš, progoni te dokle god ne odlučiš više za nju ne mariti. Kada opet sjedneš na krevet bez imalo volje za ičim, doći će. Uvijek dođe. Sarkastična je ona jako i ima ponekad nerealan smisao za humor. Samoća i ja. Sjedimo i razmišljamo kako i što ćemo dalje. Sluša me, pušta me da sama dajem zaključke i pravi mi društvo kada malo tko želi. Volim samoću jer, ponekad, mislim da njoj mogu reći sve. Laura Breulj, 1. PT2 22 Božićna jelka Zelena, visoka, ukrašena božićnim duhom nikoga tako lijepa ne ostavlja ravnodušnim. Kićenje na Badnjak povezuje obitelj i odnosi svađu i mržnju donosi mir i blagostanje. Ujutro ispod nje glavna čarolija se skriva, otvaranje darova nikome ne da mira. Predstavlja blagdan gdje ljubav je lak motiv. Božićna jelka ukrašava toplinom duše, zagrijava duh, iako vani hladan vjetar puše. Laura Breulj 1. Pt2 I tako mi ponekad dođe da skočim s najvećeg mola u more. Da jednostavno skočim i da nestanem… U tajnama mora. Da me u svitanje više nema, da me nešto vodi drugim svijetom, svijetom čuda i tajni… svijetom koji otkriva neku tajnu, a svaka tajna je neka pustolovina… Svaka pustolovina je … trenutak iz života Svaki novi dan je pustolovina. Silvija Pejić, 2. Pt2 Ne okrećem novi list, uzimam novu knjigu Počinjem od početka. Novi list okrećem, sa slobodom se susrećem. Ona me dugo nije vidjela zato mi je drago, jer mogu opet okrenuti rundu na njezin račun. Tvojoj majici više nije mjesto u mom ormaru. Vrijeme je, znam, da prebolim ljubav staru. Otvorim prozor, a vani šugava kiša pada, to je u redu, jer sada sam sama. Ne moram više čekati tvoj lažni osmijeh da se javi. Daj, slobodno, okreni njezin tajni broj i čekaj da se javi, neka ti priča kako te od mene ne mora više krasti. Sad bez mene si anđeo bez krila i ubrzo ćeš pasti. Ali to je sada tvoja stvar, više u nju ne zabadam nos. Idi sad, olakšaj stvar, budi jak, pokaži već jednom ponos svoj. Hajde, kreni, mirno ti more, a moje rime nek’ ti po glavi ore. To je jedina kazna od mene, Ali nemoj da s tim opterećuješ sebe. Kad nestane slova, Kad nastane tišina, kad hladi ti se glava u ta četiri bijela zida. Sjeti se mene i svega što je moglo biti, žalim te, al› znam da mržnju neću više kriti. Laura Breulj, 1. PT2 RAZONODA Glazbena Top-lista STRANA DOMAĆA 1. WILL.I.AM feat. BRITNEY SPEARS – Scream & Shout 2. OLLY MURS ft. FLO RIDA – Troublemaker 3. JAMES ARTHUR – Impossible 4. LABRINTH feat. EMELI SANDE – Beneath Your Beautiful 5. THE LUMINEERS Ho Hey 6. KE$HA – Die Young 7. TAYLOR SWIFT – I Knew You Were Trouble 8. EROS RAMAZZOTTI – Un Angelo Disteso Al Sole 9. ROBBIE WILLIAMS – Different 10. DAVID BOWIE – Where Are We Now 1. FRANKA – Pred svima 2. SHEITANS – Večeras ću možda svratiti do tebe 3. ŽELJKO BEBEK – Kaldrma 4. AERODROM – Dovela si me u red 5. JELENA RADAN – Sjeti me se ljube 6. SHOMY & VUKI FT. OK CLUB - U kinu 7. BOJAN ALEKSOVSKI – Sjajna 8. NOLA – Dio tebe (piano verzija) 9. HARI RONČEVIĆ – Još te uvijek osjećam u sebi 10. BELFAST FOOD – Karte na stol Viktorija Davidović, 3. Pt2 ŠALE Mujo i Haso autom udarili u drvo. Mujo izleti kroz šajbu, pružajući mu prvu pomoć na mjestu nesreće doktor ga grdi : “Da si bio vezan, ne bi ispao! Vidi kako Haso lijepo sjedi, kao da je živ. *** Viče Ciganka: “Cigoooo, brzo palo nam dijete u potok, udavit će se.” A Cigo će: “ Da ga vadim, ili radimo novo?” *** Sudac ispituje plavušu na sudu zbog krađe u Konzumovim marketima: -Znači, priznajete da ste krali, ali me zanima zašto ste krali samo u Konzumovm marketima? -Zato što je tamo najjeftinije. *** Idu dva papira ulicom. Jednog zgazi auto, a drugi se pokida od smijeha. *** Pita mama Pericu: Perice, zašto ti brat plače? Perica: Ne znam, samo sam mu pomogao! Mama: A što si mu pomogao? Perica: Da pojede čokoladu. Djevojčica plače. Priđe joj Perica i pita: Zašto plačeš ? -Moj tata ne zna kada je moj rođendan. -Nemoj plakati, moj ne zna ni kako se ja zovem. -Kako to? -Stalno me zove: majmune! *** Ide medo šumom I naiđe na glistu. Medo: Iju, tko si ti, čovječe? Glista: Ja sam strašna zmija Medo: Ma daj, ne zezaj me, kakva si ti strašna zmija, pogledaj kolika si. Glista: Pa bolesna sam. *** Baka: Ee moj sinko da su meni tvoje godine… Unuk: Eee bako! Da je meni tvoja penzija. *** Sjećaš li se tata, kako si mi pripovijedao da su te u prvom razredu srednje potjerali iz škole? - Sjećam se, sine, nažalost! - Zanimljivo je to, tata. Kako se povijest ponavlja! HOROSKOP OVAN VAGA Imat ćete problema u ljubavnom životu, ponekad će vam se učiniti da vas svi ignoriraju. Živcirat će vas svakakve stvari, ali zapamtite da vam zdravlje treba biti uvijek na prvom mjestu. NAJSRETNIJI DAN: 19. 4. Sreću tražite u malim stvarima! Osjećaji za koje ste mislili da su prolazna simpatija, postat će ozbiljni. Zdravlje je u redu, a da bi tako i ostalo izbjegavajte prekomjerne užitke. NAJSRETNIJI DAN: 22. 5. BIK ŠKORPION Ljubavni život će vam postati vrlo zanimljiv. Napokon možete ostvariti ono što ste namjeravali jer će vam sve ići od ruke, ali ne pretjerujte sa zahtjevima. Pripazite na zdravlje. NAJSRETNIJI DAN: 23. 3. Povrijedit će vas bezosjećajne osobe koje vas ne razumiju. Jedino što vam preostaje je opustiti se u društvu starih prijatelja. Razmišljajte pozitivno i sve će biti u redu, kao i vaše zdravlje. NAJSRETNIJI DAN: 11. 3. BLIZANAC Trenutno ste u razdoblju kada ste jako sretni, zapamtite ove trenutke za utjehu u crnim danima. U školi, ili na poslu, ćete imati sitnijih problema, koji vas ne trebaju zabrinjavati. Zdravlje nikad bolje. NAJSRETNIJI DAN: 26. 2. STRIJELAC Nekome ćete se jako svidjeti, obratite pozornost na ljude oko sebe ako želite otkriti tko je ta osoba. Ne dopustite da loša prehrana i nespavanje utječe na vaše dobro zdravlje. NAJSRETNIJI DAN: 19. 4. RAK JARAC Bit ćete omiljeni u svojoj sredini. Prihvatite se posla i nadoknadite sve zaostatke, sad je pravo vrijeme za to. Održavajte dobro raspoloženje, koje će utjecati i na vaše dobro zdravlje. NAJSRETNIJI DAN: 15.5. U vaš će život ući jedna posebna osoba zbog koje ćete se promijeniti. Iako vam obveze to ne dopuštaju, želite više vremena posvetiti prijateljima. Udovoljite si! Zdravlje u najboljem redu. NAJSRETNIJI DAN: 15. 6. LAV VODENJAK Ljubav vam u ovom razdoblju baš i ne cvjeta. Takvo stanje možete promijeniti jedino ako sebe promijenite. Vaša tvrdoglavost vas može koštati dobrog zdravlja, počnite se baviti nekim sportom. NAJSRETNIJI DAN: 31. 3. Ulazite u razdoblje sreće i očekuju vas nove stvari koje će vam promijeniti dosadašnji način razmišljanja. Bavite se rekreacijom, ili nekim sportom, kako biste poboljšali svoje zdravlje! NAJSRETNIJI DAN: 28. 3. DJEVICA RIBE U ljubavi izvrsno. Svi vas smaLjubav vas ovih dana potputraju dobrom osobom koja će im no zaokuplja. Dobro razmislite pomoći dobrim savjetom, što će o sljedećem koraku, da ne biste vam ponekad i zasmetati. Zdravrazočarali ljude oko vas. Ojačajte lje je u redu, a samo o vama ovisi imunitet kako biste prebrodili nahoće li tako i ostati. dolazeće probleme sa zdravljem. NAJSRETNIJI DAN: 15. 6. NAJSRETNIJI DAN: 17. 6. Horoskop za vas pripremile I. Kovačević, M. Jurić i D. Lončar, 3. Pt1 23 FOTO-STRIP Zbogom školo! Ove godine donosimo vam još jednu poučnu priču iz školskog života, koja se svakodnevno događa neodgovornim pojedincima u našoj školi. Kao i svaka priča sve počinje bezazlenim izostancima iz škole, a za one koji ne shvate pouku na vrijeme završava isključenjem iz škole. U ovoj foto-priči pogledajte kako je završio naš glavni “junak” Dašo. Pripazite da se i vi ne nađete u njegovoj koži. Glavni junaci ove avanture su učenici 1. D/GSL/Fot razreda. Napokon je škola počela, opet mogu bježati na biljar! Svi sati su mi dosadni, pa se zabavljam bacanjem papira. Na svoje kolegice iz razreda primjenjujem stare „pedagoške“ mjere. Dašo, sad si pretjerao, vrijeme je da se javiš pedagogu. Ma nisam ja ništa napravio, oni sve izmišljaju i lažu. Što vi izmišljate, zašto ste me cinkali! Pa vidite da sam fer i korektan, ne napadam nikad iste osobe. U slobodno vrijeme se udvaram curama. E, Dašo, pretjerao si i iskoristio sve bonuse. Nastavničko vijeće te izbacuje iz škole! Baš me briga za školu, odoh ja s vrećicom na biro. Dašo je osvojio „one way ticket“. Nakon par godina Dašo je došao kod svog školskog kolege, majstora Pere tražiti posao. „Dok smo mi pažljivo pratili nastavu i marljivo učili, ti si bježao i maltretirao nas.“ Žao mi je, tek kad završiš školu, možeš dobiti posao! 24
© Copyright 2024 Paperzz
