INFORMATIVNO GLASILO OPĆINE BUDINŠČINA BROJ 1 GODINA I PROSINAC 2009. NOVO RUHO ŠKOLE INTERVJU S NAČELNIKOM OPĆINE RADOVANOM HERCIGONJOM ■ NK Milengrad prvak jesenskog dijela prvenstva II. ŽNL ■ Predstavlljamo najstariju i najmlađu udrugu ■ Sv. Nikola obradovao djecu ■ Kick boxing klub uspješan u Klanjcu Čestit Božić i sretnu Novu godinu svim žiteljima općine Budinščina 2 AKTUALNO Dragi čitatelji, Pred vama je prvi broj Glasa Budinščine, glasila Općine Budinščine kojega će te moći čitati svaka tri mjeseca. Zašto novine i ima li se o čemu pisati u malim sredinama kao što je Budinščina, mnogi će se zapitati kada uzmu naše šarene listove u ruke. To što Budinščina nema na desetke tisuća stanovnika i tramavaja ne znači da se u njoj ništa ne događa. Naprotiv, ovdje je vrlo razvijen društveni život, čemu je dokaz čak 15 udruga koje djeluju na području općine i zbiva se više toga nego u susjednim mjestima. Samo što su ovdašnji stanovnici samozatajni, baš kao i svi Zagorci, pa nisu skloni isticanju svojih uspjeha. Ako nisi u javnosti, kao da te nema i kao da ništa ne radiš, istinita je činjenica koju je shvatilo vodstvo općine i odlučilo svoj rad podstrijeti sugrađanima na papiru. Upravo veliki ntuzijazam načelnika Radovana Hercigonja bio mi je glavni motiv da se prihvatim pisanja i uređivanja Glasa Budinščine. Tako u prvome broju možete čitati o nekim velikim projektima koji su u zadnje vrijeme ostvareni na području Budinščine. Donosimo pojedinosti o dogradnji Osnovne škole i gradnji kosoga krova na školi, o čemu nam je govorila ravnateljica Pokos. Načelnik Hercigonja govori o učinjenome i planovima za budućnost, dok njegov zamjenik Stjepan Čukelj, pored vlastitog predstavljanja, prezentira najstariju udrugu u općini – DVD Budinščina. Donosimo priču i o najmlađoj udruzi u Budinščini, dvama mjesnim odborima, koje ćemo u paru predstavljati i u sljedećim brojevima, a krenuli smo abecednim redom. Pročitajte i o uspjesima domačih sportaša. Iz broja u broja družit ćete se sa našim kolumnistima ; župnikom zaješkim Željkom Horvatom sa njegovom duhovnom rječju i doktorim veterine Dejanom Džakulom koji će donosti zanimljivosti iz svojega faha, korisne našim ljudima koji se bave stočarstvom i drže domaće životinje. S nama je i urednik portala www. budincina.hr , mlađahni Bruno Kos sa svijim prilozima. Nadam se da će te uživati čitajući nas i s nestrpljenjem čekati novi broj Glasa Budinščine, novine koje su to radi vas i svrha im je baviti se vašim problemima, informirati vas o aktualnostima u svim sferama društva, približiti vam rad Općine koja nije nikakav bauk već samo servis na usluzi građana, te pratiti vas u radosnim i manje sretnim trenucima. Do narednog broja Srdačno vaš Zoran Gregurek broj 1 / prosinac 2009. Glas Budinščine OBNOVLJENA ZGRADA BUDINŠČINSKE OSNOVNE ŠKOLE ŠKOLA DOBILA KOSI KRO BUDINŠČINA - Osnovna škola “Vladimir Nazor” osvanula je u novome ruhu: izgrađen je kosi krov na školskoj zgradi i dograđen je novi prostor na tavanu. Škola je dosad imala ravni krov, koji je nakon 30 godina koji je konačno zamijenjen “klasičnim” krovom koji je mnogostruko funkcionalniji. elektrifikacija prostora, uvođenje grijanja, postavljanje podnih obloga i izrada sanitarnog čvora. Razmišljanja su da u novoizgrađenom prostoru bude multimedijski višenamjenski centar ; knjižnica, informatički centar za izbornu nastavu informatike, odnosno prostor za programe i sastanke. 300 NOVIH “KVADRATA” “ Prije nekoliko godina u suglasju s Općinom Budinščina prišlo se izradi projektno – tehničke dokumentacije za koso krovište. Nakon ishođenja građevinske dozvole, općina je projekt prijavila Ministarstvu regionalnoga razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, koji je i prihvaćen “, pojasnila je ravnateljica škole Darinka Pokos. Cijena projekta, odnosno ugovorenih radova koji su nedavno završili, je 2.978.263,68 kuna. Naručitelj radova je već spomenuto ministarstvo koje je pokrilo 80 posto troškova radova, dok je Općina osigurala razliku novca, odnosno 595 tisuća kuna. “ Ovim projektom, osim kosoga krova, Škola je dobila i 296 četvornih metara iskoristivog tavanskog prostora. O namjeni tog prostora raspravljat će Učiteljsko vijeće škole i Školski odbor, kako bi se utvrdilo za što je prostor najprikladniji “, kazala je ravnateljica. No, da bi se prostor stavio u primjenu, govori ravnateljica Pokos, potrebna su nova ulaganja u 2010. godini, i to SUSRETLJIVA OPĆINA “ Ovaj hvalevrijedan projekt svjedoči koliko Općina Budinščina brine o svojoj školi i svojim osnovnoškolcima da im školske ozračje bude što ugodnije “, istakla je Pokos. Ali to nije jedini projekt kojega škola izvodi u suradnji s budinščinskom općinom. Naime, općina svake dvije godina školi plaća obnovu statusa eko – škole, baš kao i obuku neplivača ( plaćanje ulaznica za djecu, dnevnica za učitelje i sufinanciranje prijevoza do bazena). Općina za 48 djece sufinancira školsku kuhinju, a svake godinu daruje prvašiće, kao i svu djecu za Nikolinje. Inače, školu u Budinščini pohađa 240 učenika u 13 razrednih odjeljenja, dok u Područnoj školi Hraščina ima 90 učenika u 6 razreda, dok jedno odjeljenje kombinirano. Zamjetan je i veliki pad broja učenika unazad 16, 17 godina, tako se od početka devedesetih škola brojčano “smanjila” za trećinu. U školi je zaposleno 45 djelatnika, od čega devetoro na nepuno radno vrijeme. Od ravnateljice doznajemo i neke novi- Glas Budinščine broj 1 / prosinac 2009. AKTUALNO OV I NOVE TAVANSKE PROSTORE tete koji se očekuju u radu škole. “Cilj nam je da škola radi u jednoj smjeni, što neće značiti da će djeca iz viših razreda i učitelji ići doma u 12,30 sati, nego u 16 ili 17. Jasno nam je da će kod nas teško saživjeti cjelodnevni ili produženi boravak za što, pretpostavljamo, neće biti interesa, no zato će zadnji sati bit će rezervirani sa dodatnu nastavu i izvannastavne aktivnosti “, otkriva ravnateljica Pokos. RAZVIJATI RADNE NAVIKE Ima još novosti, a koje se odnose na školski razvojni plan koji je prvi put ove godine donesen u školi. “ Prioritetno područje razvojnog plana je unapređenje kvalitete poučavanja te smisleno i aktivno učenje. Cilj je naučiti učenika kako učiti, potaknuti veću motiviranost i aktivnost učenika, odnosno razvijati kod učenika radne navike, osjećaj odgovornosti, osvijestiti važnost domaćih zadaća, pažnje na satu, te razvijati logično mišljenje i zaključivanje “, napominje Pokos. Cilj je postići i kvalitetniju suradnju škole s roditeljima i starateljima. Zoran Gregurek 3 4 DOGAĐAJI broj 1 / prosinac 2009. Glas Budinščine Predstavljamo STJEPAN ČUKELJ, zamjenik načelnika Budinščine Političar s bogatom karijerom postao stranački neovisan BUDINŠČINA – Stjepan Čukelj poznat je široj zagorskoj javnosti, jer je spada u red političara u pokrajini za podužim političkim stažem. Ovaj 60 – godišnjak rođen je u Budinščini, gdje je i završio osnovnoškolsko obrazovanje, zapošljava se i doškoluje uz rad u Hrvatskim željeznicama, gdje neprekidno radi od 1973. godine. OD VIJEĆNIKA DO NAČELNIKA Čukelj u politiku ulazi još kao skupštinar u Mjesnoj zajednici potkraj osamdesetih, a u novoj hrvatskoj državi u politiku se aktivno uključuje u siječnju 1993. godine uočih prvih lokalnih izbora u državi. “ Jedan sam od osnivača HSS u Budinščini, koja je bila među prve tri organizacije osnovane u Krapinsko – zagorskoj županiji. Iste godine izabran sam za općinskog vijećnika, a ubrzo zamjenjujem Krsta Vlahu na čelu općinske organizacije HSS – a “, govori Čukelj. Već u sljedećem mandatu, Čukelj je zakoračio na stepenicu više i postaje predsjednikom Općinskog vijeća (1997 . – 2001). Nakon lokalnih izbora 2001., postaje općinskim načelnikom i puni mandat obnaša do 2005. godine. Potom je opet vijećnik, a u kolovozu 2008, postaje zamjenik načelnika, na kojoj je funkciji ostao do danas. “ U svibnju sam postao prvi budinščinski zamjenik načelnika izabran na neposrednim izborima. S tugom moram reći da sam nakon 16 godina predanog rada u stranci, prije nekoliko dana napustio HSS. Sada sam nezavisni zamjenik načelnika, mandat namjeravam odraditi do kraja jer su mi birači iskazali povjerenje koje ću sigurno i opravdati “, najavljuje Čukelj. ODLIČNA SURADNJA Napominje da sa načelnikom Radovanom Hercigonjom ima odličnu suradnju, o čemu svjedoče i svi projekti koje su zajednički zacrtali i ostvarili. Čukelj će, doznajemo, posebno inzistirati na dijelu koalicijskog sporazuma koji se tiče poljoprivrede. “ I dalje ćemo isplaćivati poticaje u poljoprivredi našim stočarima i svinjogojcima, odnosno zadržat ćemo poticaje u ratarskim kulturama: voćarstvu i vinogradarstvu. To znači da ćemo i dalje sufinancirati osjemenjivanje goveda i krmača, poticaje za sjemenski kukuruz, cijepove vinove loze i za sadnju novih voćki “, rekao je Čukelj. U suradnji sa Županijom, nastavlja Čukelj, Općina će nastavit i sufinancirati kamate za obrtnike i poljoprivrednike, koji su važni čimbenici gospodarstva u Budinščini. Glas Budinščine broj 1 / prosinac 2009. DOGAĐAJI 5 Održan 6. trening LAG-a Radionica i igraonica BUDINŠČINA - Šesti trening blok Lokalne akcijske arupe (LAG) PriZag održan je 10. Prosinca u Vatrogasnom domu u središtu Budinščine. Općina Budinščina (kao jedini predstavnik iz naše županije) uz još nekoliko općina iz naše regije, a u sklopu projekta sudjelovanja stanovnika u održivom razvoju, djeluje kao osnivač udruge Lokalne Akcijske Grupe PriZag. Projekt financira Europska Unija, a odvija se pod vodstvom Hrvatske mreže za ruralni razvoj (HMRR), Centra za organiziranje zajednice Srednje Moravske (CCO), te udruge za održivi razvoj zajednice (ODRAZ). Na treningu se nastavilo razmatranje o elementima lokalne strategije održivog razvoja, provjeravale su se do sada razmatrane mjere strateških planova, te su se u malim grupama razrađivale ideje strateškog okvira plana održivog razvoja. Na kraju treninga, uslijedila je općenita diskusija o daljnjim koracima osnivanja udruge, o dosadašnjim rezultatima, te je ujedno najavljen slijedeći trening koji će se održati 12. i 13. siječnja u Humu Brezničkom. (B.K.) BUDINŠČINA - U organizaciji društva „Naša djeca“ u prostorijama općine Budinščina održana je prva Božićna likovna radionica i igraonica. Petnaestak mališana je pod nadzorom roditelja i voditeljice Biserke Fridelj uživalo u bojenju kuglica i drugih predmeta vodenim bojama i temperama, izradi raznih oblika iz glinamola korištenjem kalupa, a dostupne su i bile razne igračke te društvene igre. Društvo “Naša djeca” osnovano je 2003. godine, a već se gotovo sedmu godinu održava ponajprije pohvalnim i predanim radom predsjednice društva, gospođe Biserke Fridelj. U sklopu društva djeluju i mažoretkinje koje su već imale niz zapaženih nastupa (u Solinu, Mariji Bistrici, Zelini, zatim na Dugoselskim jesenima…), a čije probe se održavaju subotom od 11-13 sati također na općini. U okviru društva se organiziraju i športske aktivnosti pod vodstvom Mirka Lugarca, subotom od 14-16 sati u dvorani osnovne škole. Bruno Kos ( Portal budinscina.hr) Sveti Nikola podijelio 475 poklona BUDINŠČINA – Čelnici općine Budinščine ponovno su pokazali da su im djeca prioritet. Naime, povodom djeci najdražeg blagadana – Nikolinja, podijeljeno čak 400 „slatkih“ paketa svim učenicima matične OŠ Vladimir Nazor, te učenicima sa područja Budinščine a koji polaze škole u Podrutama i Konjščini. Isto tako darove su dobila i djeca vrtićke dobi i predškolci, pa i oni iz susjedne Hraščine. U Domu kulture u središtu općine u subotu je vladala neuobičajena gužva jer je u dvoranu došlo skoro pola tisuća djece i njihovih roditelja. Veselje je bilo neopisivo, a prisutnima su kulturno – umjetnički program priredili učenici budinščinske škole pod vodstvom učitelja glazbe Ivana Povijača. „ U Domu za odgoj i obrazovanje Zajezda podijelili smo 75 darova jer smo željeli da nitko ne budu zakinut za dar za sv. Nikolu. Posebnost darova je ta što smo inzistirali da svi proivodi u paketu budu proizvedeni u Hrvastkoj. Za tu smo prigodu izdvojili 24 tisuće kuna plus 5 tisuća kuna donacije našoj župi , a župnik Željko Horvat isti je dan nakom mise djeci podijelio molitvenike i bojanke „, rekao je načelnik Budinščine Radovan Hercigonja koji se pobrinuo i a djeca imaju organizirani prijevoz autobusom nakon podjele darova. Zoran Gregurek 6 MJESNI ODBORI broj 1 / prosinac 2009. Glas Budinščine MJESNI ODBOR BUDINŠČINA U SREDIŠNJEM NASELJU TEK PREDSTOJE RADOVI BUDINŠČINA – Mjesni odbor Budinščina prostorno je, a i ljudstvom zasigurno najveći među mjesnim odborima u općini. Kao i svi ostali u općini, i MO Budinščine nakon lokalnih izbora, kad su u Budinščini bili izbori i za vijeća mjesnih odbora, dobio je novo vodstvo. VIŠEMILIJUNSKI PROJEKTI Predsjednik MO Budinščine je Miroslav Egređija, a članovi su Ivan Pljušćec, Zoran Egredžija, Mirko Lugarec, Mladen Kocman, Mladen Ban i Darko Čukelj. “ Jedan od najvećih zahvata u našemu MO – u bila je izgradnja krova i dogradnja tavanskih prostora na OŠ, što je višemilijunski projekt. Također, obnovile su se svlačionice NK Milengrada, to jest uveli smo im plin i financirali postavljanje pločica u njihove prostore “, nabraja predsejdnik Egredžija. Općina je platila, a što isto tako spada po MO Budinščine, i specijalizirane podove u ambulanti opće medicine i stomatološkoj ordinaciji, i u prostoriji namijenjenoj medicinskim sestrama, za što je ukupno izdvojeno oko 20 tisuća kuna. Puno se radilo, doznajemo, i kod crkve Sv. Josipa Radnika, gdje je uloženo oko milijun kuna u uređenje okoliša i parkirališta, a uskoro bi trebale biti postavljene nove klupe i lampe. RADOVI UZ D - 24 “ Veliki napredak za mjesto bit će i najavljena gradnja Tiffonove benzinske crpke na privatnome posjedu u središtu općine, točnije nasuprot općinske zgrade. To će uvelike biti na korist građanima Budinščine, ali i okolnih općina jer neće više morati po gorivo putovati i više od 10 kilometara “, najavljuje Egredžija. U planu je i izgradnja nogostupa za Pažurov brijeg i postavljanje cijevi za oborinske vode. Najveći infrastrukturni projekt u središnjem mjesnome odboru bit će najavljena gradnja nogostupa i kanalizacije u centru Budinščine. To bi se moglo početi realizirati već dogodine, a u Mjesnome odboru i Općini priželjkuju da će ti radovi ići usporedno za rekonstrukcijom državne ceste D – 24. Jer, ako se zakasni sa općinskim projektom, moralo bi se dugo čekati za ostvarivanje istoga, jer Hrvatske ceste 5 godina ne dozvoljavaju da se dira novoobnovljena prometnica. No, u Mjesnome odboru vjeruju da će sve teći po planu i da će se svi radovi u središtu općine u 2010. izvoditi punom parom. Zoran Gregurek Glas Budinščine broj 1 / prosinac 2009. MJESNI ODBORI 7 MJESNI ODBOR GOTALOVEC – TOPLIČICA Obnovljeni Društveni dom kao mjesto okupljanja urede prostorije za Udrugu Gotali, ali i prostor u kojemu bi se okupljala mladež i obavljala svoje aktivnosti. „ Cilj nam je u dom prvući neko dobro trgovačko poduzeće kako bi i kućne potrepštine bile na dohvat ljudima. Jasno nam je da nas očekuju velika ulaganja, ali prvi korak moramo napraviti sami, pa će nam pomoći i Općina, a zasigurno i veliko poduzeće Coca- Cola koja je smještena u Gotalovcu „, nada se predsjednik Mešnjak. GOTALOVEC / TOPLIČICA – Bitan nam je posao, a ne mlaćenje prazne slame, moto je kojega se drži predsjednik Mjesnog odbora Gotalovec – Topličica Vladimir Mešnjak, a koji je hrabro iznio u uvodu našega razgovora. PROSTOR ZA GOTALE Mešnjak ističe da ga vesele akcije koje se zadnjih mjeseci pokreću od strane Općine, a u cilju uređenju dvaju naselja objedinjenih u jedan odbor kojemu on predsjedava. „ Načelnik Hercigonja radi dobre stvari, a tu prvenstveno mislim na uređenje Društvenoga doma u Gotalovcu. Sada kada naš dom ima novi krov, stvoreni su preduvjeti i da ga iz unutra uredimo i da u njemu osmislimo sadržaje zanimlji- ve za našem mještane“, govori Mešnjak. Dovodi nas do zgrade doma i pokazuje novi krov, napominjujući da u MO imaju ideje da se u domu ASFALT DO GROBLJA Odbor kojemu je na čelu, a u kojemu su i Mario Žabčić, Nevenko Punek, Stjepan Kuna, Robert Posavec, Dragutin Gaberšek i Ivan Svrtan, predložit će općisnkome načelniku da se naredne godine asfaltira galvni prilazni put prema mjesnome groblju u Gotalovcu, na kojemu su ove godine posađene i čemprese. U MO – u kažu da im električna mreža nije baš najbolja pa očekuju da će Elektra nešto poduzeti u vezi toga, dok su zadovoljni javnom rasvjetom koja pokriva veliki dio područja mjesnog odbora. Napominju i da su im ove godine sanirana dva klizišta, u Gotalovcu i Topličici. „ Još da nam nije tako skupo smeće, jer su plaće male, a svi imamo djecu pa nam je odvoz smeća značajna stavka budući da se obračunava po broju ljudi u domaćinstvu. U obitelji uglavnom radi samo jedan od roditelja, pa nam je svaka kuna važna“, zaključuje Vladimir Mešnjak. Zoran Gregurek 8 DUPLERICA broj 1 / prosinac 2009. Glas Budinščine INTERVJU Načelnik Općine Budinščina Radovan Mala općina s ve BUDINŠČINA – Kad vam građani ukažu povjerenje na prvim izravnim izborima u povijesti lokalne uprave i samouprave u Hrvatskoj, onda je to dodatni zalog da budete u pravom smislu riječi prvi čovjek općine ili grada. Takvu je odgovornost preuzeo i Radovan Hercigonja, novi načelnik Budinščine. Iako je najmlađi načelnik u Zagorju, tek mu je 37 godina, već na prvome susretu s Hercigonjom steknete osjećaj da problemima pristupa jako odgovorno, da ima viziju i da je pun energije. Načelnik Hercigonja svoju dužnost obavlja volonterski, zaposlen je kao prometnik vlakova na Glavnome kolodvoru u Zagrebu. Oženjen je Danijelom, s kojom ima dvoje djece, živi u Zajezdi. S ponosom ističe da je dragovoljac Domovinskog rata i da je kao pripadnih Specijalne policije iz Zlatara prošao brojna ratišta, od Dubrovnika do Novske. Aktivan je u mnogim udrugama i predsjednik je Udruge dragovoljaca Domovinskog rata – klub Budinščina. Predsjednik je i općinske organizacije HDZ - a i član Županijskog odbora stranke. Glas Budinščine (GB): Gospodine načelniče, što je sve napravljeno u općini od vašeg dolaska na funkciju ? Hercigonja: Kako sam načelnik bio i nekoliko mjeseca prije izbora, u ranijem mandatu, mogu govoriti o svim kapitalnim projektima u godini na izmaku. U prvome redu, htio bih istaknuti dogradnju dvije učionice i izgradnju krovišta na zgradi Osnovne škole u Budinščini. Cijela je investicija “teška” 2,9 milijuna kuna, od čega je 2.382.000 kuna osiguramo iz programa EIB II, dok je općina sudjelovala sa 595 tisuća kuna, plus transfer iz države preko Županije od četvrt milijun kuna. Nadalje, isfinancirali smo obnovu Doma u Gotalovcu, što je obavljeno u 3 etape. Napravljeno je novo krovište i izvršeni su radovi na obnovi pročelja zgrade, što je izvela Geo oprema Ciglenečki u vrijednosti 368 tisuća kuna. Općina je 53.559 kuna platila i crijep, dok smo kao donaciju hrvatskih šuma dobili 53 prostorna metra jelove građe u trupcima. Platili smo piljenje trupaca i kupilo još 30 “kubika” građe. Izvršena je rekonstrukcija električne mreže u donjem dijelu Grtovca, u Krapinici, donjem dijelu Zajezde – kod Bana – Prišćana i Sušaca. Sanirali smo i dva klizišta: kod Puneka i kod Graberšeka – Pršuna. Obavljeni su radovi na održavanju nerazvrstanih cesta navozom kemenog materijala, čišćenjem odvodnih jaraka te postavljanjem betonskih cijevi na nekoliko propusta u naseljima Grtovcu, Marigutiću i Pecama . Zatim, izgradili smo kanalizacijsku mrežu u naselju Pece, te 180 metara mreže kod Petrinića. Pri tom je općina platila cijevi, a mještani su ih o svojemu trošku ugradili u zemlju. Napravljen je zaštitna ograda u Pecama u dužini od 80 metara, a radi sigurnosti naših mještana, ugrađeno je 6 prometnih ogledala na kritičnim točkama diljem općine: u Grtovcu, Pecama i Krapinici. GB: Kakvi su planovi općine u sljedećoj godini ? Hercigonja: Pripremamo se za veliko asfaltiranje i natjecat ćemo se za sredstva iz IPARD programa u iznosu od 3 milijuna kuna. Nastavljamo s rekonstrukcijom električne mreže na području cijele općine, a u suradnju s Eletrom Varaždin gradit ćemo novu trafostanicu u Pecama. Zato je već prikupljena potrebna dokumentacija i radovi bi mogli krenuti početkom naredne godine. Kako je najavljena rekonstrukcija državne ceste D – 24, koja prolazi našom općinom i sada je u dosta lošem stanju ( rekonstruirat će se 12 km ceste što će stajati 48 milijuna kuna), paralelno s obnovom te za nas važne prometnice planiramo i gradnju nogostupa i kanalizacije u središtu Budinščine. Isto tako prema Županijskoj upravi za ceste nominirali smo izgradnju nogostupa i kanalizacije od Jambrečića do Gričara, također u središtu općine. Odradili smo i kompletnu dokumentaciju javne rasvjete prema Fondu za energetsku učinkovitost za dodjelu sredstava za javnu rasvjetu. S tih 1,2 milijuna kuna riješili bi problem javne rasvjete u cijeloj općini, odnosno više bi bilo naselja u općini koje bi bilo u mraku. S Komunalcem ej dogovorena plinifikacija zapadnog dijela općine. GB: Hoće li se kriza u gospodarstvu odraziti i na općinski proračun, odnosno hoće li on biti recesijski ? Hercigonja:Iz rebalansa proračuna za 2009. vidljivo da je on sma- njen za 2,5 milijuna kuna, pa na toj računici planiramo i proračun za 2010. koji će se kretati oko 6 milijuna kuna. Da, on će biti recesijski, baš kao i na razini države i Županije jer svi dijelimo istu sudbinu. No, to ne znači da se neće ostvariti važni komunalni projekti, a napominjem da i nitko neće biti zakinut, posebno ne naši najmlađi sugrađani. Proračun će, dakako, imati i socijalni aspekt, a neće izostati ni poticaji u poljoprivredi. Glas Budinščine DUPLERICA broj 1 / prosinac 2009. n Hercigonja o postignućima i planovima u 2010. elikim planovima GB: Budinščina ima čak 15 udruga , što govori o povelikoj živost društvenog života u općini. Hercigonja: Da. Od nedavno imamo i dvije nove udruge: Udruga bratovštine Milengrad i Konjički klub Budinščina, s predsjednikom Dejanom Džakulom. Mogu reći da sa svim udruga imamo dosta dobru suradnju, što je i potvrđeno na nedavnom sastanku sa predstavnicima udruga na kojemu se čulo o njihovu radu u minulome razdoblju i planovima za 2010. godinu. GB: Značajni je pomak i na području informiranja, pa tako u općini djeluju dva vrlo “ friška” medija Hercigonja: Mislim da smo napravili veliki pomak u informiranju građana, čime prvenstveno želimo da rad Općine bude transparentan i da naši građani vide gdje je uložena svaka kuna iz njihovih poreza. Tako smo pokrenuli internetski stranicu budincina. hr .Evo, u rukama imamo i prvi broj glasnika općine Budinščina, u kojemu će slikom i riječju biti prikazano što smo napravili na području naše općine u jednome kvartalu. Naime, Glas Budinščine izlazit će tromjesečno i bit će besplatan za naše građane. GB: Vaša poruka građanima Budinščine za predstojeće blagdane i za novu godinu. Hercigonja: Pošto su pred nama Božić i Nova godina, svim građankama i građanima Budinščine želim blagoslovljen Božić, te puno sreće, zdravlja i ljubavi u novoj godini. Isto tako svima skupa želim da naprijed izrečeno pokušamo sprovesti u djelo. Zoran Gregurek 9 10 UDRUGE broj 1 / prosinac 2009. Glas Budinščine Dobrovoljno vatrogasno društvo Budinščine najstarija je udruga u Općini 80 godina vatrogastva na čast cijelome kraju BUDINŠČINA – Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD) Budinščine najstarija je udruga u općini i jedno od društava za zavidnom tradicijom na području zagorskoga istoka. Budinščinski DVD osnovan je davne 1929. godine, pa su ove godine u svibnju proslavili svoj veliki jubilej – 80. godina djelovanja. Predsjednik DVD – a Budinščina je Stjepan Čukelj, s kojim smo porazgovarali o aktivnostima i planovima domaćih vatrogasaca. USPJEŠNI I NA NATJECANJIMA “ Društvo kojemu sam na čelu trenutno broji 78 članova, od kojih je 15 – ero mladeži, dok 22 vatrogasaca imaju liječničku potvrdu da mogu izlaziti na vatrogasne intervencije”, ponosno ističe predsjednik Čukelj. Upoznaje nas i sa glavnim aktivnostima DVD – a Budinščina: gašenje poža- ra, protupožarna preventiva, okupljanje mladih, te aktivnosti na edukaciji djece, to jest učenika OŠ “Vladimir Nazor “ Budinščiana, s čijom ravnateljicom, napominje predsjednik Čukelj, imaju jako dobru suradnju. “ Po zahtjevima naših sumještana, dolazimo u njihova dvorišta i ispumpavamo njihove bunare tijekom cijele godine”, rekao je Čukelj. Budinščinski vatrogasci nisu vrijedni i uspješni samo na svojem teritoriju, već odlaze i na vatrogasna natjecanja u našu i susjedne županije na kojima su uspješni. “ Stalno smo prisutni na memorijalu Mirka Kolarića u Varaždinu, kao i u Zaprešiću na memorijalu bana Josipa Jelačića “, podsjeća Čukelj. VIŠENAMJENSKI DOM Vatrogasne aktivnosti financiraju se iz općinskog proračuna, iz kojega su ove godine dobili oko 220 tisuća kuna. Općina ih je “častila” za njihov veliki jubilej koji se slavio uz Dan općine, poklonivši im kip svetoga Florjana koji je postavljen ispred Vatrogasnoga doma u središtu općine. Osim za potreba vatrogasaca, Dom koriste i njihovi članovi u privatne svrhe za svoje veselice i to besplatno, dok ostali građani mogu zakupiti dom po povoljnim uvjetima. Dom je potpuno namješten, opremljen suđem za 80 osoba, a ima i centralno grijanje. A budinščinski su vatrogasci i mobilni, u njihovim je garažama navalno vozilo marke “Mercedes” iz 1975. godine, kao i kombi. Velike nade polažu u podmladak pa tako zapovjednik Mladen Ban i njegov zamjenik Ivan Pažur intezivno rade sa vatrogasnom mladeži podijeljenoj u dvije grupe: mlađoj i starijoj. VODSTVO I KADROVI Pored predsjednika Čukelja, vodstvo budinščinskog DVD -a čine njegov zamjenik Tomo Pažur, zapovjednik Mladen Ban, zamjenik zapovjednika Ivan Pažur, tajnik Josip Hudika i blagajnik Andrija Pučak. Društvo ima trojicu časnika: Mladena Bana, Marija Duktaja i Tomu Hudiku. Dočasnici su Ivan Pažur, Tomo Fulir mlađi, Tomo Fulir stariji, Josip Čukelj, Milan Macan Bakšaj i Stjepan Čukelj. Spremištari su Josip Čukelj ( garaža) i Ivan Pažur koji brine za salu. Zoran Gregurek Glas Budinščine UDRUGE 11 broj 1 / prosinac 2009. PREDSTAVLJAMO Udruga bratovština Milengrad iz Grtovca Udruga koja vraća Milengrad iz zaborava GRTOVEC – Najmlađa budinščinska udruga je bratovština Milengrad Grtovec, osnovana u travnju, a registrirana u svibnju ove godine. Iako djeluju kratko vrijeme, već sada okupljaju 25 članova ; 20 odraslih i petero mladih, koji žive u Grtovcu ili su na bilo koji drugi način vezani za to naselje. PLANIRAJU I MUZEJ “ Okupili smo se s ciljem da zaštitimo i revitaliziramo ostatke Milengrada, te da u budućnosti osnujemo muzej Ivannščice na Milengradu”, optimistično najavljuje tajnik bratovštine Branko Bručić. Inicijativu za osnivanje Udruge bratovština Milengrad da je njezin predsjednik Marijan Taučer, inače grtovečki zet, koji se godinama brinuo za stari grad. Predsjednik se pobrinuo da Milengrad prvo dobije preventivnu zaštitu, dok je danas pod trajnom zaštitom Ministarstva kulture. Bručić nam govori kakao je posao oko Milengrada podosta kompleksan i dugotrajan jer ostaci staroga grada na 430 – 460 metara nadmorske visine najprije se trebaju geodet- ski snimiti, a onda slijedi dugotrajni proces konzerviranja i oživljavanja lokacije. PRVO PRILAZNI PUT “ Dosad smo imali 4 – 5 akcija čišćenja raslinja unutar grada, dolazili su nam stručnjaci iz Konzervatorskog zavoda, a u cijeli projekt uključili smo i Zagorsku razvojnu agenciju (ZARA). Najvažnije nam je da uredimo pristupni put do Milengrada, koji je sada prohodan samo za pješake. Htjeli bi da do Milengrada možemo doći barem traktorom, pa i kakvim kamionom, jer smo dosad sve potrepštine i alat morali donositi na leđima. Tek poslije dolazi na red raščišćavanje imovinsko – pravnih donosa “, rekao je Bručić. Drugi aspekt interesa za Milengrad je skupljanje arheološke i etnološke građe vezene za taj grad koji bi mogao postati i prava turistička atrakcija ovoga kraja. A da će se sve zamisli Udruge ostvariti, brine vodstvo bratovštine koje pored spomenutih predsjednika i tajnika, sačinjavaju i dopredsjednik Vlado Vertuš te još dvojica članova Upravnog odbora : Milan Vertuš i Ljudevit Drnetić. DOBRO UTVRĐEN GRAD Milengrad je dobro utvrđen grad koji stoji na platou, gdje je s jedne strane zaštićen rubom litice, a s druge jarkom i procjepom u stijeni. Preko njega je nekada bio prebačen podizni most. Osobito je dobro bila zaštićena istočna prilazna strana grada, gdje je i obrambeni zid snažniji nego drugdje. Pojačana istočna strana može biti i određena simbolika jer su navale neprijatelja uglavnom dolazile sa istoka, počevši od mongolskih osvajača u 13 stoljeću, te Turaka nekoliko stoljeća kasnije . Na istoku stoji i masivna kula s koje se nadzire ulaz. U istočnome zidu sačuvalo se i više puškarnica. Obrisi zgrada u razmjerno velikom gradu naziru se samo u sjeverozapadnom dijelu Milengrada, a prepoznaju se pojedinosti poput niša, prozora te konzola nekadašnjega kamina. Z.Gregurek 12 POLJOPRIVREDA broj 1 / prosinac 2009. Glas Budinščine TRIHINELOZA T rihineloza je opasna zoonoza ( bolest čovjeka i životinja) uzrkovana parazitima. Postoji više vrsta, a u nas je najčešća Trichinella spiralis.Trihinelama se mogu zaraziti(invadirati) gotovo svi sisavci,pa i ptice.U prirodnim uvjetima ishrane trihinela se javlja u mesoždera i sveždera,te čovjeka,a izuzetno u biljoždera.Izvor zaraze za čovjeka je najčešće meso domaće svinje,divlje svinje,a rijetko i konja.Trihinela se može održavati unutar kolonije štakora i miševa,pa može biti izvor zaraze za svinju,ili konja(uginuli štakor,ili miš u zobi). Kada čovjek ili životinja pojede zaraženo meso oslobođene ličinke trihinele zavlaće se u sluznicu tankog crijeva i za dva dana razviju u odrasle stadije.Po oplodnji ženke počinju polagati“novorođene“ličinke i kroz 5-6 tjedana polože ih od 500-1500 .Odrasle trihinele potom ugibaju,a „novorođene“ličinke se zavlače u stjenku crijeva i limfnim i krvnim putem nasele se u sve organe,a razvijat će se dalje samo one,koje uđu u poprečnoprugasta mišićna vlakna.Tu one rastu do 1mm,najčešće se spiralno smotaju i od 14-17 dana postaju zrele za daljnji prijenos.Za oko 3 mjeseca oko njih se stvori vezivnotkivna čahura,neke ugibaju a neke mogu pre- živjeti do 11 godina u svinje,a u čovjeka 25-30,pa čak i 40 godina.Mišićna trihihinela ne može se dalje razvijati sve dok je ne pojede neki drugi nosilac.Ovisno o broju unešenih trihinela ovisi i tijek zaraze.Kod životinja zaraze najčešće prolaze neprimjećene,kod ljudi blage zaraze prolaze također neprimjetno,jače zaraze nakon inkubacije od kojih 5 dana započinju probavnim smetnjama:mučnina,povraća nje,proljev sa bolovima i znojenje,kao kod trovanja hranom.Kasnije u mišićima prevladava bol(6-12. dan),javlja se otežano žvakanje,gutanje i govor,zatim oteklina vjeđa,obraza i ruku.Temperatura se kreće između 40-41stupnja C,a u krvi se pojavljuje visoka eozinofilija,dolazi do oštećenja srca,a bolesnik može umrijeti od komplikacija. Kako bi se zaštitilo ljudsko zdravlje i život,po zakonu se nakon klanja svinja,ili konja,te po odstrijelu divlje svinje mora, se izvršiti pretraga na trihinelozu.Kod domaće svinje uzima se uzorak ošita,a kod divlje svinje uzorak mišića podlaktice i ošita,a kod konja uzorci žvačnih mišića i jezika.Pretraga se provodi u veterinarskim ustanovama metodom trihineloskopije,ili umjetne probave. Dr vet.med.Dejan Džakula Glas Budinščine broj 1 / prosinac 2009. SPORT 13 MILENGRAD JESENSKI PRVAK 2. ŽNL BUDINŠČINA - Nogometni klub Milengrad jesenski je prvak u 2. ŽNL Krapinsko-zagorske županije. U posljednje kolo momčad je ušla sa jednim bodom prednosti ispred Vatrogasca iz Brezove, a prvo mjesto je i sačuvala uvjerljivom pobjedom od 6:1 protiv posljednje plasirane momčadi NK Lobor. Domaćini su već od samog početka krenuli ofenzivno te se mreža gostiju prvi put tresla u 3. minuti, a strijelac za 1:0 je bio Marko Vidak. Na 2:0 povisuje Boris Švigir u 27. minuti, a strijelac trećeg pogotka bio je Goran Kulji u 31. minuti. S tim se rezultatom ujedno otišlo na odmor. Dominacija domaćih krenula je i odmah na početku drugog poluvremena, pa tako već u 50. minuti Tomica Koledić povisuje na 4:0. Kako je drugo poluvrijeme odmicalo, tako je i sve jače padala kiša koja je bila i jedan od uzroka čestih pogrešaka u obrani gostujuće momčadi, te je ujedno skliska i brza lopta otežavala posao gostujućem vrataru čija su vrata bila pod stalnim napadima domaće momčadi. U 69. minuti se Boris Švigir drugi puta upisuje u strijelce i čime rezultat postaje 5:0. U završnici utakmice vidjeli smo još dva pogotka; Danijel Posavec povisuje na visokih 6:0 u 81. minuti, a počasni pogodak za gostujuće postiže Dragutin Malečić u 83. minuti čime je rezultat postavio na konačnih 6:1. Važno je i spomenuti izuzetno korektnu igru obje momčadi o čemu dovoljno svjedoči činjenica da obostrano nije bilo niti opomenutih niti isključenih igrača. Na kraju samog izvještaja bih spomenuo i sudačku trojku koja je odlično obavila povjerenu im dužnost. Inače, iako se NK Milengrad od ponovnog osnutka natječe tek četvrtu sezonu, već je i u mlađim uzrastima postigao zapažene uspje- he. Tako je u prvoj natjecateljskoj sezoni 2006/07. viši rang izborila selekcija mlađih pionira (koja se od ove sezone zbog pomanjkanja djece nažalost ugasila), u drugoj sezoni juniorska momčad, a prošle sezone je i momčad starijih pionira izborila ulazak u 1. ŽNL. Velike čestitke seniorskoj momčadi na jesenskom naslovu te puno sreće u proljetnom dijelu prvenstva. 2. ŽNL KZŽ, 9. kolo, 08.11.2009., 14:30 h NK Milengrad – NK Lobor: 6-1 (3-0) Budinščina, igralište NK Milengrad, gledatelja: 50 Suci: Ognjen Latinović (Zabok), Zvonko Mrkoci (Poznanovec), Dragutin Bivol (Oroslavje) Delegat: Zdravko Brlek (Marija Bistrica). NK Milengrad: Bručić (od 77. Posavec), Margetić V., Dugan(od 78. Margetić M.), Posavec, Mrnjavac A., Čavec, Švigir, Kranjec (od 77. Mrnjavac D.), Kulji, Vidak, Koledić (od 75. Ožeg) Trener: Stjepan Strahonja NK Lobor: Stažnik, Tadić, Petrinec, Šeremet D. (od 65. Zaplatić), Smetiško, Šeremet I., Malečić, Rizman, Petrovečki, Krajnik, Rihtarić Trener: Zdravko Šeremet Bruno Kos ( Portal budincina.hr) 14 CRKVA Poštovani župljani i čitatelji “Glasa Budinščine”! Radost mi je i zadovoljstvo što Vam se mogu obratiti kao Vaš župnik u prvom broju Glasa Budinščine. Hvalevrijedan je to projekt našeg Načelnika koji na taj način pokušava kroz pisanu Riječ informirati s jedne strane, te s druge strane zbližiti sve stanovnike općine Budinščina. Izlazak prvog broja nekako se poklopio s mojim dolaskom u Vašu (sada mogu kazati i našu) župnu zajednicu. Prošlo je nešto više od tri mjeseca od mojeg početka župničke službe u župi Zajezda. Za mene su to tri mjeseca koja su bila ispunjena različitim prilagodbama, seljenjem, privikavanjem na novu sredinu ali i mnoštvom kako pastoralnih tako i drugih aktivnosti o kojima ću vjerujem moći više pregovarati u nekom drugom broju. Za svakog svećenika služba u prvoj župi je od posebnog značaja, posebno se ureže u srce i daje mu poticaj za daljnje služenje, kako u istoj, tako i drugim župama koje ga bližoj ili daljnjoj budućnosti čekaju.Koristim stoga broj 1 / prosinac 2009. i ovu zgodu da zahvalim na svakoj pomoći i dobrodošlici koju ste mi pružili. Dok pišem ove retke, nalazimo se u vremenu pripreme za Božić, koje zovemo advenat ili došašće. Nalazimo se na vrhuncu pripreme za ovogodišnji liturgijski spomen Božjeg dolaska na svijet – Božić. Kako je to lijepo i prekrasno vrijeme u kojem se čovjek priprema za naš najtopliji i najradosniji blagdan Božić. Dok boravimo u našim toplim domovima i promatramo prve pahulje koje padaju na zemlju, lako se možemo preseliti svojim mislima u tišinu božićne noći. Lako možemo razmišljati o pastirima, zvijezi repatici, Josipu i Mariji, štalici, te malom Bogu ( Božiću). Sa posebnim osjećajima razmišljamo o svim Božićnim danima koji su pred nama. Ili su naše misli možda negdje drugdje. Možda smo previše opterećeni poslovima, školom, djecom i zemaljskim brigama pa još nismo započeli pripremu (Došašće) za Božić. Bilo kako bilo probajmo ukrasti časak vremena, od vremena za zemaljske brige, časak vremena koji će nam kazati da što Glas Budinščine nam je činiti da svojim srcem iskreno možemo doživjeti tišinu božićne noći i božićnog jutra. Nema tu prevelike mudrosti, niti filozofije. Svatko od Vas zna, da sve što u životu vrijedi nije besplatno. Za dobre stvari treba se pripremiti i pomučiti. Crkva upravo zbog toga pred svaki blagdan stavlja određeno vrijeme za pripremu. Što nam valja činiti kroz pripremu (u ovom slučaju za Božić) nije potrebno razmišljati. Recept uvijek ostaje isti. Svi smo pozvani na molitvu, te susret s Bogom kroz sakramente i susret s čovjekom kroz dobra dijela. To smo do sada imali prilike puno puta čuti. Možda i zbog toga olako prelazimo preko stvarnosti kao što su molitva, ispovijed, misa, dobra dijela, praštanje, poštovanje... To su stvarnosti koje nas pripremaju za božićnu radost. Bog koji je izvor života i radosti ušao je u ljudsku povijest i tako zahvatio sudbinu i život svakog čovjeka. Koliko je tu bilo Božjeg planiranja kroz tisućljetnu povijest Izabranog naroda da bi se to dogodilo. Već nakon grijeha prvih ljudi obećan je novi Adam- Mesija, koji će osloboditi ljude od grijeha. Tu je početak ljudske povijesti spasenja. Ona se nastavlja kroz mnoge osobne i događaje. Bog ne djeluje histerično, sporadično i neplanski. On traži ljude, konkretnu osobu u svojem projektu dolaska na zemlju. Zbog toga mu je trebala dobra i pobožna djevojka Marija. Zbog toga mu je trebao radin i vrijedan Josip. Zbog toga traži otvorenost svakog čovjeka, mene, tebe i svih nas. Bog računa na svakog od nas. Božić kao blagdan obitelji i topline stoga nikako ne smije proći samo u obilju jela i pića, bučnoj pjesmi i galami. To sve osiromašuje stvarnost Božića. Svima Vama i sebi želim da nam ovogodišnji Božić ne bude dan praznog i pustog veselja, nego dan radosti, obnove i slave jer se nebo spustilo na zemlju sa željom da nas zagrli i privine k sebi. Do skorašnjeg sustreta kroz blagoslov Vas i Vaših domova, želim Vam obilje mira, zrdavlja a najviše istinskog veselja i radosti u srcu.Sretan Božić i blagoslovljena nova 2010. godina! Vaš župnik Željko! Glas Budinščine GLAS BUDINŠČINE Glasilo općine Budinščina Izdavač: Općina Budinščina, Budinščina 6 Telefon: 049 459 192 Telefaks: 049 213 040 E–mail: [email protected] Za izdavača: Općinski načelnik Radovan Hercigonja Glavni urednik: Zoran Gregurek Suradnici: Dejan Džakula, dr.vet.med, vlč. Željko Horvat, Bruno Kos (Portal budinscina.hr) Glas Budinščine izlazi kvartalno - 4. puta godišnje Svi primjerci Glasa Budinščine su besplatni Tisak i priprema: Signalprint , Zabok POZIV ČITATELJIMA Pozivamo sve čitatelje, ljude dobre volje od 7 do 107, da nam se jave svojim prijedlozima o čemu bi željeli čiati u svojemu i našem Glasu Budinščine. Šaljite nam i svoje literarne uratke, fotografije, crtice iz povijesti Budinščine, razmišljanja, likovne radove i napišite nam što vas u duši tišti ili, pak, veseli. Podijelite to sa nama i kontaktirajte nas na adrese i brojeve navedene u impressumu. OPĆE INFORMACIJE • OPĆINA BUDINŠČINA: 459 192 • OSNOVNA ŠKOLA VLADIMIR NAZOR: 459 113 • ŽUPNI URED ZAJEZDA: 459 024 SERVISNE INFORMACIJE • ŽELJEZNIČKI KOLODVOR BUDINŠČINA: 459 365 •POŠTANSKI URED BUDINŠČINA: 459 112 • VETERINARSKA AMBULANTA BUDINŠČINA: 459 132 • ZDRAVSTVENA AMBULANTA: 459 045 VEĆI GOSPODARSKI SUBJEKTI • COCA COLA BEVERAGES HRVATSKA d.d.: 458 261, 459 262 • PIKAC d.o.o.: 459 324 • ELMECH RAZVOJ GOTALOVEC: 459 338 • AUTOPRIJEVOZNIK I USLUGA GRAĐEVINSKIM STROJEM, vl. Ivan Svrtan: 459 051 • TRANSPORTI DUKTAJ, vl. STJEPA DUKTAJ: 459 083 • AUTOPRIJEVOZ I USLUGE GRAĐEVINSKOM MEHANIZACIJOM, vl. Milan Čukelj: 459 312 broj 1 / prosinac 2009. MOZAIK 15 Kickbokseri uspješni u Klanjcu BUDINŠČINA/KLANJEC – Članovi Kickboxing kluba Budinščina sudjelovali su početkom prosinca na „Kupu sv.Nikole“ u Klanjcu gdje su u konukrenciji 4 zagorska kluba postigli zavidne rezultate. Kako je dogovor unutar Zagorskog kickboxing saveza da klubovi pojedinačno ne izlaze sa rezultatima, možemo samo reći da fotografija najbolje govori da su naši sportaši pobrali brojne medalje. A o radu Kluba saznat ćemo više u sljedećem broju Glasa Budinščine, kada ćemo ih predstaviti. (Z.G.) Vjerovanja za Novu godinu G odina je na izmaku i naši su pogledi uprti prema novih 365 dana. Kako dočekati novu godinu, što obući i jesti na Silvestrovo i kako se i gdje zabavljati u najluđoj noći, dileme su kojima neki razbijaju glavu. Kako to rade u svijetu, pročitajte u recima koji slijede. Naš savjet: bitno je s kim i s koliko ljubavi je dočekujete, a ne kako luksuzno “ulazite” u 1. siječnja. Nije važno je li pjenušac za 12 ili šampanjac za 2 tisuće kuna, glavno je da ga popijete u miru i blagoslovu. • Kubanska tradicija nalaže da sa znakom ponoći pojedete 12 grejpova. Grejpovi, naime, simbo- liziraju mjesece godine, a poštivanje te tradicije u novoj donosi sreću. Simbolički, Nova godina predstavlja obnavljanje života, a običaji su, iako modificirani kroz stoljeća, zadržali svoje specifičnosti. • Na Filipinima je bitno pri otkucavanju ponoći na satu imati stol pun hrane, što osigurava blagostanje u nadolazećoj godini. • Širom svijeta se rođeni 1. siječnja smatraju rođenim pod sretnom zvijezdom. • Poljubac u ponoć nije samo dijeljenje trenutka euforije, već i zavjet bliskosti u nadolazećih 12 mjeseci. PUČKA PROGNOZA SIJEČANJ • Ake vu sijiečnju lisica laje, huda zima tek nastaje • Ake su na Vincekove grabe pune vode, na jesen budu i lagvi puni vina • V siječnju tople, vu veljače mrzle • Vu siječnju je bolje videti vuka nek muža bez kaputa • Na dan Nijieže kokošami se rit odveže VELJAČA • Sveti Matija led razbija • Ake jazvec na Sviječnicu zide s luknje vun i vidi sunce, mam se vrne jer bu zima trajala još 4 tjedne • Vu veljače na polju, vu travnju na peči • Na Blaževe oblačne, na Jurjevo privlačne • Gda je veljača oblačna, seljakinja ne bu lačna OŽUJAK • Ake slive vu ožujku cvetu, slabe budu rodile • Lijepo vrijime na Jožefove znači da bu kuruza dobra te lete • Ak se vu ožujku more orati, vu travnju se mora spati • Ožujka grmljavina – dobra bude ljetina • Če se vu ožujki igraju mušice, vu travnju ti trebaju rukavice • Prva osoba koja uđe u kuću iza ponoći imat će na vas poseban utjecaj u novoj godini, a praznovjerje još kaže da se dobrom možete nadati bude li to visok, tamnokos i naočit muškarac. • Posao koji inače obavljate dobro je i s mjerom obavljati i 1. siječnja i uspješno ga okončati. • 8Želite li dobru i uspješnu godinu, nikako je ne smijete dočekati s dugovanjima. Svoje račune podmirite, tako da u novu godinu uđete poravnatih računa, što će vam osigurati blagostanje. • Sve novčanike napunite novcem, kažu vjerovanja, i financijsko će vas blagostanje pratiti tijekom cijele godine. (Z.G.) FAZAN NA GROFOVSKI SASTOJCI (za 10 osoba): Fazan 2 kom. Pečena crvena paprika 0,20 kg Svježi vrganji 0,10 kg Med od kestena 3 žlice Medena rakija 0,05 l Vinski ocat 0,05 l Jaja 2 kom. Brioši 20 kom. Svježi timijan pola žličice Sol, papar po potrebi PRIPREMA: Ovo jelo priprema se od mesa fazana. Meso treba odvojiti od kostiju, marinirati u medu i medenoj rakiji te kasnije puniti sa svježim vrganjima. Pripremljenog fazana saviti u roladu, umotati u ubrus i prokuhati pola sata u temeljcu. Zatim roladu izvaditi iz ubrusa, preliti medom i rakijom te peći u pećnici, podlijevajući je vlastitim sokom. Pečenu rola- www.budinscina.hr du izrezati na medaljone i poslužiti na pripremljenim briošima s paštetom od prepelica. Uz tako pripremljenog fazna dobro je poslužiti crna vina, primjerice crni pinot, cabernet sauvignon ili plavac.