Kotoripski vjesnik INFORMATIVNO GLASILO OPĆINE KOTORIBA, Kotoriba, ožujak 2013., www.kotoriba.hr, BROJ 93 SRETAN USKRS! 2 Kotoripski vjesnik U FOKUSU SVEČANOST UOČI PREIMENOVANJA OSNOVNE ŠKOLE KOTORIBA Joža Horvat svojim se imenom usidrio u kotoripskoj školi U subotu 9. ožujka, dan uoči 98. rođendana svjetski poznatog književnika, moreplovca, a nadasve Kotoripčanina Jože Horvata, u školskom holu OŠ Kotoriba održana je svečanost uoči preimenovanja Osnovne škole Kotoriba u novi naziv koji će glasiti Osnovna škola Jože Horvata Kotoriba. Škola će se spomenutim imenom moći služiti od trenutka kada sva pripadajuća školska dokumentacija bude usklađena s novim imenom. U školi vjeruju da će to biti do sredine lipnja, odnosno Dana škole. Odluku o novom nazivu donio je međimurski župan Ivan Perhoč 25. veljače na osnovi prijedloga Školskog odbora OŠ Kotoriba, a pred gostima, uzvanicima, učiteljima i učenicima pročitala ju je Nikolina Fuš Zvošec, prof., predsjednica Školskog odbora. Poseban doživljaj ovom trenutku dala je Jožina supruga Renata koja je suznim očima zahvalila onima koji su Jožu „vratili“ u Kotoribu, kazavši kako je to bila jedna od tihih Jožinih želja. Tom prilikom je ravnateljici škole Snježni Matoš, prof., uručila drvorez trojarbolnog jedrenjaka koji će u školskim prostorima podsjećati generacije učenika Nikolina Fuš Zvošec, na slavnog moreplovca. predsjednica Školskog U nastupnom govoru odbora OŠ Kotoriba ravnateljica Matoš je zahvalila svima koji su poduprli ideju da škola nosi ime Jože Horvata. Kazala je kako se to odavno znalo da će škola jednog dana dobiti njegovo ime, pozvavši okupljene na ponovni dolazak u ove prostore u trenutku kada sva dokumentacija bude u skladu s novim imenom, kada će na školskoj zgradi stajati natpisna ploča s imenom ovog velikana i kotoripskog ponosa. Izrazila je nadu da će se to dogoditi do lipnja kada ova ustanova slavi Dan škole. O Joži, njegovom velebnom stvaralaštvu i ponosu što će Kotoripčani zauvijek imati Jožu kraj sebe govorio je općinski načelnik Ljubomir Grgec. -Ovo je za našu školu veliki dan. Zašto? Zato što je veliki čovjek, naš Joža, kako ga mi Kotoripčani od milja zovemo, doplovio do naše škole i usidrio se ovdje u njoj- istaknula je predsjednica Školskog odbora. Dodala je kako je Joža upravo iz Kotoribe odjedrio u daleki svijet, a pritom slijedeći svoje srce rado se u nju vraćao. U nju se posljednji put, i to zauvijek, vratio 9. ožujka 2013. godine. -Evo, i mi ti Joža obećavamo da niti mi tebe nikad nećemo zaboraviti, već ćemo s ponosom nositi tvoje ime na ulazu u našu školu. Dobrodošao u svoju luku, u našu školu… -poručila je na kraju Fuš Zvošec. Nastup osnovaca Zahvala Renate Horvat Svečano u predvorju OŠ Kotoriba Nazočnima se obratio i Petar Novački, predsjednik Skupštine MŽ, pozdravivši inicijative za pokretanje ovog čina. Poseban ponos pokazali su učenici škole koji su čitali svoje misli i uratke o ovom velikanu naše književnosti, svoje Kotoribe, poručivši kako će ime škole s ponosom nositi i njime se dičiti. Ovom činu nazočio je i zamjenik međimurskog župana Matija Posavec, predsjednik OV-a Kotoribe Željko Šebeštjan, Sonja Tošić, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti MŽ, Blaženka Novak, viša stručna suradnica istog odjela te Nives Kolarić, voditeljica Odjela za obrazovanje, šport, rad i socijalnu skrb pri Uredu državne uprave MŽ. Tekst i snimke: Mladen Grubić QUO VADIS Kotoripski vjesnik 3 ŽUPA KOTORIBA Drugi križni put na otvorenom po kotoripskoj župi U nedjelju, 17. ožujka druge godine zaredom župljani Kotoribe predvođeni župnikom vlč. Marijanom Horvatom krenuli su na križni put po ulicama mjesta. Tijekom gotovo četverosatnog hoda veliki broj vjernika, unatoč hladnom vremenu, prošao je 11 kilometara dugačak put. Prva i zadnja postaja bile su u župnoj crkvi, a ostale postaje kod poznatih kotoripskih pilova i postavljenih križeva. Članovi Udruge Žužička u svom su domu za sve vjernike pripremili toplu okrjepu kako bi se na polovici puta malo ugrijali. Križni put je pobožnost na spomen Isusove muke, od trenutka kada Isusa osuđuju na smrt do polaganja Isusova tijela u grob. Sastoji se od 14 postaja. Pobožnost križnog puta potiče vjernike, ali i druge ljude na razmišljanje o smislu žrtve, ljubavi i života. Podsjeća da je i sam Bog imao svoj križni put, ali da je poslije njega uskrsnuo. alf VODIČ ZA USKRS “Naš se karakter u kušnjama i oblikuje i očituje, a cijeli je život kušnja. Uvijek ste na kušnji. Bog neprekidno promatra kako reagirate na ljude, probleme, uspjehe, sukobe, bolesti, razočaranja, čak i na vremenske prilike! Gleda i najsitnije postupke, kao kad otvorite kome vrata, podignete smeće s poda ili kad ste ljubazni prema nekom službeniku ili konobarici.” To mi je rečeno nedavno, kao odgovor na jedno moje pitanje. I dalo mi je misliti. Stoga, za ovaj Uskrs, imam jednu priču za vas. *** U bogatoj i otmjenoj draguljarnici sjedio je vlasnik i promatrao kroz izlog ljude na ulici. Iz užurbane gomile izdvoji se mala djevojčica, približi izlogu i prisloni nosić na staklo, dok su joj oči zapele za jednu ogrlicu. Tirkiznu. Predivnu. Blistavim je očima ušla i, pokazujući ogrlicu, sigurno rekla: - Molila bih vas ovu ogrlicu. Možete li mi je lijepo zamotati, to je dar za moju sestru. Vlasnik se zagleda u nju s mješavinom sumnjičavosti, čuđenja i nevjerice. - A koliko novaca imaš? Malecna se, pridržavajući za pult, podigne na prste i istrese malu limenu kutijicu. Nekoliko novčanica, kovanica, nekoliko školjki i figurica zakotrlja se po pultu. - To je dovoljno, jelda? - upita čvrsto zagledavši se u njegove oči. - To je za moju sestru, znate. Stariju. Ona sve radi otkad nemamo mame. I zato nema za sebe vremena. I... i... i znam da bi je to jako razveselilo. I doda u povjerenju i s osmijehom: - Znate, njoj je danas rođendan. Vlasnik se bez riječi okrene i ode otraga pa se vrati s kutijom zamotanom u zlatni papir. - Izvoli, reče, i pazi da ne izgubiš. Djevojčica širokim osmijehom objeručke uzme paketić i kao nešto najdragocjenije, noseći pred sobom, odnese i nestane među užurbanim ljudima na ulici. Nije prošlo mnogo, a na vrata te iste draguljarnice uđe djevojka s kosom boje meda i očima poput tirkizne ogrlice. - Recite mi, je li ovo kupljeno ovdje? - upita položivši kutijicu s ogrlicom na pult. - Da, rekao bih da je. - Koliko je koštala? - Gospođice, to je stvar povjerenja između mene i mojih kupaca, a to je nešto što ne mogu iznevjeriti. - Moja sestra sigurno nije mogla platiti ovako nešto, cijena mora biti basnoslovna! Vlasnik bez riječi zatvori kutijicu, iznova je umota u zlatni papir i preda djevojci: - Vaša je sestra platila najvišu cijenu: dala je sve što je imala. *** Oduvijek “neki ljudi mogu dati puno, no to je samo zanemarivi dio onoga što imaju. Drugi će nam dati malo, ali je to gotovo sve što imaju”. Gledali duhovno ili materijalno. Dao vam Gospodin da to znate prepoznati i cijeniti. Sretan Uskrs! 4 UPRAVNI ODJEL Kotoripski vjesnik Planirano uređenje prometnica kojima upravlja Županijska uprava za ceste Krajem prošle godine završeni su radovi na obnovi kolnika (novi sloj asfalta) u dijelu Ulice kralja Tomislava od „rampi“ do „kina“ u dužini oko 500 metara, te radovi na obnovi kolnika (novi sloj asfalta) na dijelu županijske ceste od D.Vidovca i D.Dubrave prema Kotoribi, a za koje je sredstva u cijelosti osigurala Županijska uprava za ceste. Ove godine prema planu Županijske uprave za ceste izvest će se habajući (fini) sloj asfalta u Ulici Matije Gupca koja je dio lokalne ceste prema Goričanu, a sredstva za radove osigurava u cijelosti Županijska uprava za ceste. Nastavak radova na izgradnji kanalizacije Zbog loših vremenskih prilika nisu završeni radovi na izgradnji kanalizacije u Ulici D.Domjanića kako je bilo planirano do kraja prošle godine, a za koje su sredstva u cijelosti osigurale Hrvatske vode. Čim dozvole vremenske prilike, nastavit će se radovi na izgradnji kanalizacije u Ulici D.Domjanića, spojem te kanalizacije ispod ceste na ulazu u Kotoribu s već izgrađenom kanalizacijom u Ulici I.G.Kovačića, te izvođenjem dva kišna preljeva. Isto se tako s Hrvatskim vodama dogovora i financiranje izgradnje kanalizacije u ulicama: B.J.Jelačića, Zelengaj, V.Nazora i Lj.Gaja u dužini oko 1.200 metara u kojima još nije izgrađena kanalizacija, a za što bi trebalo osigurati oko 1.500.000,00 kuna. Izgradnjom kanalizacije u navedenim ulicama završila bi izgradnja kanalizacije u Kotoribi. Preostaje još da se izgradi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda za koji je određena lokacija kod D.Dubrave, kao zajedničkog uređaja za sve donjomeđimurske općine i Grad Prelog, koji se već projektira, a za čije projektiranje su sredstva osigurana putem fondova Europske unije. Rekonstrukcija zgrade mrtvačnice U proteklom vremenu Općina je gotovo svake godine postepeno uređivala objekte u svojem vlasništvu, pa je tako uređena zgrada Općine, zgrada Knjižnice i čitaonice, Dom kulture, prošle godine započeto je uređenje zgrade bivšeg Društvenog doma koji je prenamijenjen u stolnotenisku dvoranu, a ove godine trebala bi doći na red i zgrada mrtvačnice. Zgrada mrtvačnice izgrađena je pred 35 godina, pa se već duže vrijeme nameće potreba njezine adaptacije, odnosno rekonstrukcije. U proteklom razdoblju usuglašeno je idejno rješenje rekonstrukcije koje ste mogli vidjeti u prošlom broju Kotoripskog vjesnika, izrađena potrebna projektna dokumentacija, te ishođeno Rješenje o uvjetima građenja. Financiranje rekonstrukcije zgrade mrtvačnice Općina je kandidirala na natječaj koji je raspisalo Ministarstva regionalnog DOBROVOLJNI PRILOG ZA “KOTORIPSKI VJESNIK” ZA USKRS 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. AMALIJA VIDOVIĆ BARICA MARĐETKO LADISLAV SILADI JASMINKA LUKŠA STJEPANA MATULIC ANA BADANJEK EMILIJA KRESINGER ROK I ŠTEFANIJA MARKAČ DRAGUTIN FUNDAK Kotoriba, 11. ožujka 2013. iz Australije iz Zagreba iz Zagreba iz Engleske iz Australije iz Australije iz Australije iz Kanade iz Kanade 50,00 dolara 100,00 kuna 200,00 kuna 20,00 funti 300,00 kuna 200,00 kuna 200,00 kuna 200,00 kuna 300,00 kuna BLAGAJNICA: Ljubica Maltar razvoja, pa očekujemo bar dio sredstava za rekonstrukciju iz tih izvora. U sklopu radova na rekonstrukciji zgrade mrtvačnice, prvo se planira izgraditi novo krovište kojim bi se dobio dio natkritog prostora iza mrtvačnice, zatim se planira proširiti i urediti sanitarni čvor, a na kraju adaptirati i urediti ostale prostorije u zgradi mrtvačnice i obnoviti fasada. Vrijednost navedenih radova procjenjuje se na oko 500.000,00 kuna, pa će se isti vjerojatno izvoditi u više faza zavisno od osiguranja potrebnih sredstava. Sanacija Društvenog doma (stolnoteniske dvorane) Prošle godine započeto je uređenje zgrade bivšeg Društvenog doma koji je već prije bio prenamijenjen u stolnotenisku, odnosno manju sportsku dvoranu. Do kraja godine sanirana je statika krovišta, zamijenjen crijep na cijelom krovištu, postavljena nova gromobranska instalacija, postavljen novi strop dvorane, zamijenjena vanjska stolarija s istočne strane objekta, te izvedeni soboslikarski radovi. Ova faza sanacije stajala je oko 400.000,00 kuna od kojih je 250.000,00 kuna osiguralo Ministarstvo regionalnog razvoja. Za dovršenje sanacije i obnove zgrade bivšeg Društvenog doma potrebno je još izvesti radove na uređenju pozornice, uređenju svlačionica i sanitarnog čvora, te obnoviti fasadu. Vrijednost navedenih radova procjenjuje se na oko 200.000,00 kuna, a financiranje radova isto tako kandidirano je na natječaj koji je raspisalo Ministarstvo regionalnog razvoja. Nastavak radova zavisi od osiguranja potrebnih sredstava i najvjerojatnije će se izvesti u više faza. m.r. UPRAVNI ODJEL Kotoripski vjesnik 5 LEGALIZACIJA BESPRAVNO IZGRAĐENIH ZGRADA Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine br. 86/12) omogućeno je ozakonjenje (legalizacija) nezakonito izgrađenih zgrada, a postupak se pokreće na zahtjev stranke te se predaje Upravnom odjelu za prostorno uređenje i gradnju Međimurske županije - Ispostava Prelog, Glavna 35, najkasnije do 30. lipnja 2013. godine. Radi legalizacije bespravno izgrađenih zgrada Općina je u okviru svojih zakonskih obveza na općinskim mrežnim stranicama www.kotoriba.hr objavila Javni poziv za podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju te radi pojašnjenja legalizacije i Vodič za legalizaciju bespravne građevine. No, svjesna da svim mještanima nije dostupan internet, Općina je 19. veljače 2013. godine u Domu kulture (kino dvorani) organizirala i javnu tribinu na kojoj je govorila i odgovarala na pitanja prisutnih Lidija Bubanić, dipl.ing.arh., voditeljica ispostave Upravnog odjela za građenje Međimurske županije u Prelogu. Kako je postupak legalizacije bespravno izgrađenih zgrada specifičan, odnosno različit za svako kućanstvo, pogotovo gdje na dvorištu ima izgrađeno više tipova zgrada (kuća, garaža, spremište, škedenj, štala, koci, drvarnica i slično), u ovom Kotoripskom vjesniku pokušat ćemo pojasniti što treba poduzeti kako bi se prvo provjerilo jesu li zgrade legalne, odnosno što treba poduzeti da se zgrade legaliziraju. Prema zakonu legalnom se smatra građevina, bez obzira na to ima li akt za gradnju ili nema, koja je sagrađena do 15. veljače 1968. godine. Sve što je građeno, dograđivano, nadograđivano ili rekonstruirano nakon toga datuma da bi se smatralo legalnim mora imati odobrenje za gradnju (građevinsku dozvolu, potvrdu glavnog projekta ili neki drugi akt temeljem kojeg se moglo graditi), stoga ako je neka zgrada i ucrtana u katastru, ne znači da je legalna jer je novi katastar u Kotoribi izrađen za vrijeme komasacije 1979./1980. kada su snimljene i ucrtane sve tada izgrađene zgrade bez obzira jesu li imale dozvole za građenje. Konkretno, ako se želi provjeriti legalnost zgrade, prvo se treba pronaći građevinska dozvola ako se gradilo na temelju građevinske dozvole. Ako ste zagubili građevinsku dozvolu, a sigurni ste da ste gradili po građevinskoj dozvoli, kopija građevinske dozvole koja je izdana od 1980. godine do 1997. godine može se ishoditi u Upravom odjelu za prostorno uređenje i gradnju u Čakovcu, kopiju građevinske dozvole izdane od 1997. i kasnije u Upravnom odjelu u Prelogu, a kopiju građevinske dozvole izdane prije 1980. godine može se ishoditi u Državnom arhivu u Štrigovi. Za one koji nemaju ili ne pronađu građevinsku dozvolu, a zgrada je izgrađena prije 15. veljače 1968. godine, za dokaz legalnosti gradnje moraju u Uredu za katastar u Prelogu zatražiti kopiju katastarskog plana na kojem je ucrtana zgrada prije 15. veljače 1968. godine. Ako zgrada nije ucrtana treba na katastru uzeti potvrdu da zgrada nije ucrtana, naručiti kod ovlaštenog projektanta snimku postojećeg stanja te uzeti kopiju katarskog plana ako je zgrada ucrtana kasnije (u Kotoribi se snimalo i ucrtavalo pri komasaciji 1979. godine), a ako zgrada uopće nije ucrtana, onda treba pri ovlaštenom geodetu naručiti geodetsku snimku zgrade i s tim svim dokumentima pri Upravnom odjelu za građenje zatražiti uvjerenje o vremenu gradnje. Nakon provjere legalnosti zgrada na gore navedeni način za zgrade koje nisu legalne, a vidljive su na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave od 21. lipnja 2011. godine, treba provesti zakonom propisan postupak legalizacije. Postupak legalizacije propisan je za vrstu zgrade, odnosno njezinu površinu, pa je tako najjednostavniji za pomoćne zgrade (garaža, svinjac, drvarnica), tj. za građevine u funkciji osnovne zgrade s jednom etažom do 50 m2 površine. Za legalizaciju navedenih pomoćnih zgrada uz zahtjev treba priložiti dokaz da je osnovna zgrada legalna i tri kopije katastarskog plana, a uz plaćanje troškova zahtjeva i kopija katastarskog plana plaća se i 500 kuna naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru jednokratno. Za legalizaciju stambene i druge zgrade bruto površine do 100 m2 ili zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti do 400 m2 već je potrebno angažirati ovlaštenog projektanta radi izračuna komunalnog i vodnog doprinosa te ovlaštenog geodeta ako zgrada nije ucrtana u katastru. Za legalizaciju stambene i druge zgrade bruto površine do 400 m2 ili zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti bruto površine do 1.000 m2 uz već navedeno potrebna je i snimka izvedenog stanja, a za legalizaciju stambene i druge zgrade bruto površine veće od 400 m2 ili zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti bruto površine veće od 1.000 m2 uz već sve navedeno potrebna je izjava o mehaničkoj otpornosti i stabilnosti zgrade. Naknada za nezakonito izgrađene zgrade u prostoru iznosi od minimalno 500 kuna po zgradi pa na više, a zavisi od obujma zgrade, namjene i lokacije zgrade, s time da 50 % prihoda od naknade pripada državi, 20 % županiji, te 30 % općini. Za sve zgrade osim pomoćnih zgrada, uz naknadu za nezakonito izgrađene zgrade plaća se i vodni doprinos po m3, a Općina oslobađa mještane plaćanja komunalnog doprinosa. Iz svega navedenog vidi se da legalizacija i nije tako jednostavan postupak jer je svako kućanstvo specifično pa mora svatko vidjeti što mora učiniti na svom dvorištu, a Općina je spremna pomoći tako da mještanima da informacije i upute što moraju učiniti kako bi legalizirali nezakonito izgrađene zgrade. S obzirom na to da su cijene izrade geodetske snimke izvedenog stanja zgrade i snimke izvedenog stanja utvrđene na razini njihovih komora, a ima više fizičkih i pravnih osoba koje se time bave, preporučamo mještanima koji će imati potrebe za izradom tih dokumenata da se više njih u ulici ili dijelu mjesta dogovore kako bi s izrađivačima dokumenata postigli povoljniju cijenu zbog jednog izlaska na teren za više osoba. Mora se napomenuti, da Općina ne može za potrebe mještana dogovoriti jednog izrađivača, kao ni provoditi natječaj za najpovoljnijeg ponuditelja jer nije riječ o poslu za potrebe Općine. 6 Kotoripski vjesnik INTERVJU S NAČELNIKOM REZIME MOG MANDATA Našla sam se s načelnikom u rano hladno jutro da bismo porazgovarali o njegovom mandatu u protekle 4 godine. Jednostavno, da bi kroz moja pitanja, gosp. Ljubomir Grgec mogao napraviti presjek svog mandata u ‘fotelji’ načelnika općine Kotoriba. Na samom početku, logično se nameće, pitanje o vremenu koje ste proveli na ovoj odgovornoj funkciji. Kako bi u par rečenica opisali svoj mandat, prvi put dobiven direktno od mještana Kotoribe? Pošto je ovo moj zadnji intervju za Kotoripski vjesnik, u ovom mandatu, moram reći da mi je bila iznimna čast obnašati ovu dužnost koju su mi povjerili mještani Kotoribe. S činjenicom da sam izravno izabran, ta je čast, ali i odgovornost, još i veća. Uvijek sam djelovao i donosio odluke za koje sam smatrao da su za dobrobit cijele Kotoribe i njezinih mještana, uspostavio puno kontakata, održao nebrojeno puno sastanaka, a sve da bi u Kotoribi život bio bolji i ugodniji nego je to bio prije 4 godine. Da se nadovežem na ovaj Vaš odgovor, koliko je napravljeno u Kotoribi s obzirom na ono što ste planirali prije 4 godine i kada ste mogli samo detektirati probleme, potrebe, bez da ste imali potpuni uvid u situaciju u općini? Po mojoj slobodnoj procjeni, a i sami papiri, da se tako izrazim, govore da se u Kotoribi napravilo puno, čak i više nego što smo se nadali da će se moći napraviti. Svi projekti koje smo stavili kao prioritetne, uspjeli smo ih realizirati koliko je u datim situacijama bilo moguće. Nemojte zaboraviti da su ovo krizne godine i nitko vam ne želi, a niti neće dati novčana sredstva samo zato što imate ‘lijepe oči’. Ima tu puno lobiranja, moljakanja, doslovno, natezanja za rukav. Završili smo program EIB 2, izgradnja kanalizacije išla je svojim tijekom i moram reći da sam iznimno zadovoljan jer ide izgradnja pročistača otpadnih voda, a Kotoriba ima praktički završenu priču s kanalizacijom. Sveukupna sredstva koja smo dobili u ove 4 godine za projekte iznose oko 16 000 000 kuna, što od Hrvatskih voda za kanalizaciju, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU). ŽUC kao nositelj projekta kandidirao je cestu Goričan - Kotoriba na raspisani javni poziv Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije za Potprogram l: Priprema regionalnih razvojnih projekata. Tako da će cesta koja će nas napokon riješiti epiteta ‘slijepo crijevo’ najvjerojatnije biti sufinancirana sredstvima Europske unije. Kakva je situacija s Poduzetničkom zonom ‘Jug’? Što se tiče ove zone, prodano je do sada 70% parcela, ali investitori, odnosno vlasnici koji su kupili te parcele su ti koji moraju početi s ulaganjima na svojim parcelama. Mislim, moraju započeti s gradnjom svojih postrojenja. U zoni se trebalo započeti s izgradnjom solarne elektrane, ali su ih nepovoljne vremenske prilike koje vladaju ovu zimu malo pomaknule u planovima. Prije par mjeseci u posjetu nam je bilo jedno austrijsko poduzeće koje se bavi šivanjem za autoindustriju. Ponudili smo im veoma dobre uvjete u ovoj zoni, a jesu li Austrijanci izabrali Kotoribu kao lokaciju za njihov pogon za obradu, znat ćemo za kratko vrijeme. Kako nakon 4 godine stojimo s općinskom infrastrukturom? Dom kulture je adaptiran u potpunosti novčanim sredstvima dobivenima od Ministarstva kulture. Za Društveni dom u Donjem kraju čekamo odluku o subvencioniranju Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Adaptaciju mrtvačnice isto tako smo kandidirali prema MRRFEU te čekamo njihovu odluku o sufinanciranju. Zadovoljni smo i kako je vođena knjižnica sve ove godine. Nabavu knjižne građe sufinanciraju općina, a više sredstava dobivamo iz Ministarstva kulture. Kako bi opisali svoje političko djelovanje u općini, odnos s koalicijskim partnerima, s opozicijom, općinskim vijećem? Bez imalo skromnosti mogu reći da sam pomirio sve političke opcije u Kotoribi. Većina odluka na sjednicama općinskog vijeća donesene su jednoglasno, konsenzusom svih vijećnika. O projektima koje sam planirao pokrenuti, uvijek sam pokušao raspraviti s predsjednicima općinskih stranačkih organizacija jer sam uvijek pokušao i pokušavam čuti mišljenje čovjeka mimo nekih institucija i regula. Da li za nečim žalite, da ste mogli nešto drugačije napraviti, odlučiti drugačije? Žal osjećam zbog nenalaženja zajedničkog jezika s vodstvom NK Graničar. Ideja je bila da cijelu infrastrukturu za koju danas brine NK Graničar, preuzme Općina te se s time počne više ulagati u prostor sportskog parka. Iz općinskog proračuna izdvaja se na godinu 60 000 kuna, ali to je naravno nedostatno da se nešto ozbiljno počne sređivati na INTERVJU S NAČELNIKOM Kotoripski vjesnik prostoru parka. Nismo uspjeli riješiti centar u Kotoribi (prostor ispred tržnice i sama tržnica) jer to je jedan od većih projekata koje smo planirali, ali zbog nedovoljnih sredstava u općinskom proračunu, nismo mogli nikako realizirati taj projekt. On će morati pričekati neka plodnija vremena, što se novaca tiče. Nismo mogli realizirati projekt koji smo još u prošlim predizbornim aktivnostima najavljivali kao prioritet buduće vlasti u Kotoribi – prijelaz ispod pruge u blizini škole. Krenuli smo s tom inicijativom prema HŽ Infrastrukturi, ali su nam dali odbijenicu i nisu dozvolili tu investiciju iz jednog čisto logičnog razloga, druga dva prijelaza, jedan kod rampi i jedan kog groblja bili bi preblizu ovom malom pothodniku, nekih 300-tinjak metara, dok propisi nalažu širu relaciju od tih 300 metara. Od ovog projekta morali smo, teška srca odustati. Žao mi je isto tako što se s većeg dijela zaštičenog pojasa Regionalnog parka Mura Drava nije skinuo režim zaštićenog pojasa, a da je bilo veće volje i razumijevanja moglo se to postići. Nameće se zaključak da je s određenih područja skinuti režim zaštićenog pojasa, interesno, da bi se pogodovalo pojedincima. Ako dobijete povjerenje Kotoripčana i na predstojećim lokalnim izborima u mjesecu svibnju, za što ćete iskoristiti narednih 4 godine mandata? Treba riješiti prostor stare škole. Žalosno je što takva zgrada, takav potencijal propada. Stara škola još je uvijek pod ingerencijom Međimurske županije i biti će tako dugo dok mi na lokalnoj razini ne odlučimo što s tim prostorom. Jedna od ideja je da se s županijom i Ministarstvom socijalne politike i mladih proba pronaći rješenje za dom za socijalno ugrožene starije osobe. Potrebna je adaptacija Vatrogasnog doma, i iznutra i izvana, što nije napravljeno već godinama. Pokrenuta je zajednička inicijativa škole, KUD-a i općine da se osnuje puhački orkestar, što je nekako logično pošto 7 imamo dosta mladih, prvenstveno, koji se bave glazbom, neki pohađaju glazbenu školu. Bilo bi šteta ne iskoristiti taj potencijal. Ima tu još puno toga što se u Kotoribi može napraviti, ovo su samo prijedlozi koje sam sad uspio spomenuti i sjetiti se. Ali ima još puno, puno toga što naša Kotoriba iziskuje. Kako se Općina misli postaviti prema skorašnjem ulasku Hrvatske u EU te kako planirate riješiti apliciranje projekata prema Brusselsu jer činjenica jest da se više ništa neće moći dobivati sredstva potezanjem za rukav, nego će trebati pisati projektne prijedloge i slati ih na ocjenjivanje ugovornom tijelu? Na početku, da napomenem da smo aplicirali naše „Dane šibe i ribe“ na IPA prekogranični program MađarskaHrvatska te prema Ministarstvu turizma kako bismo podigli kvalitetu ovog festivala na još višu razinu. A što se tiče onoga što nas čeka ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 1.7.2013., trebamo se pripremiti za apliciranje u Strukturnim fondovima EU, ali trenutačno općina nema ljudske potencijale koji bi se kvalitetno mogli uhvatiti u koštac s pisanjem projektnih prijava. Zato imam u planu, naravno, ako budem i dalje obnašao ovu funkciju, oformiti ekipu mladih ljudi koji će biti voljni i spremni raditi ovaj posao, pisati projekte, nalaziti partnere za projekte,…. Na samom kraju, što biste htjeli poručiti mještanima Kotoribe? Možda zvučim kao papiga, ali opet ću reći ono što stalno ponavljam i s čime se ponosim. Ja nisam stranački načelnik, već sam od početka do kraja mandata bio načelnik svih Kotoripčica i Kotoripčana. Takav ću i ostati. U obnašanju ove časne dužnosti, nikad se nisam vodio stranačkim predznacima i nikad podlegao nekoj stranačkoj stegi. Nadam se da su mještani bar upola zadovoljni onim što sam kao načelnik naše Kotoribe uspio napraviti da bi svima nama koji živimo ovdje bilo ljepše i ugodnije. Bit ću samokritičan i reći: Moglo se još i bolje, više. To mi ostaje kao izazov za budućnost. SRETAN USKRS ŽELE VAM NAČELNIK I ZAMJENIK NAČELNIKA OPĆINE KOTORIBA SRETAN USKRS ŽELI VAM OPĆINSKI OGRANAK SDP-a KOTORIBA! SRETAN USKRS ŽELI VAM OO HNS-a KOTORIBA! 8 Kotoripski vjesnik ZOON POLITIKON KAKO SU SVOJU VIJEĆNIČKU DUŽNOST IZVRŠAVALI U KOTORIPSKOJ OPĆINI? Kako se približava kraju mandatno razdoblje općinskih vijećnika Kotoribe, zanimalo nas je kako je svoju vijećničku obvezu obavljalo 15-ero vijećnika kojima su birači prije četiri godine dali povjerenje da ih zastupaju u tom lokalnom predstavničkom tijelu. -To će im možda biti i putokaz za daljnje biranje ako se netko od njih nađe na nekoj od stranačkih listi za nove svibanjske izbore – rekao nam je Dobriša Zvošec, zamjenik općinskog načelnika Kotoribe, koji nam je uz Marijana Rusaka, pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela Općine Kotoriba, iznio te podatke. Od 32 održane radne sjednice OV-a, do kraja prošle godine, po odazivu sjednicama najrevniji su bili vijećnici SDP-a. Tu je najrevniji bio vijećnik Dragutin Dolenčić koji je bio na svakoj sjednici, Tomislav Sušec i Dario Rajher pak su izostali s jedne sjednice. Ovdje ističemo i Branka Maleka iz HDSS-a koji je bio zamjenski vijećnik HDZ-ovoj vijećnici Snježani Matoš. Kao zamjena, vijećnik je bio posljednje dvije godine u koje nije izostao niti s jedne sjednice. Slijede vijećnici HSS-a. Željko Šebeštjan, predsjednik OVBranko Malek Željko Šebeštjan Dragutin Dolenčić a, bio je na svim sjednicama, Stanko Vugrinčić je izostao s HDSS HSS SDP dvije sjednice, a Vinko Horvat s tri. Za jedan postotni poen slabija su tri vijećnika HSU-a. Stjepan Jarni bio je na dvadeset i devet sjednica, Irena Maltar na dvadeset i osam, a Slavica Maltar, dopredsjednica Vijeća, na trideset i jednoj. Na pretposljednjem mjestu odaziva nalaze se vijećnici HDZ-a. Od njih je Zoran Radmanić Općinsko vijeće Kotoriba bio na dvadeset i četiri, a Ivan Kos na dvadeset i dvije. Najslabiji odaziv bilježe vijećnici HSLS-a. Tako je vijećnik Ivan Špicar bio na dvadeset i šest sjednica, Damir Sučić na devetnaest, a najveći broj izostanaka ima njihov vijećnik Dean Valpatić koji je bio na svega četrnaest sjednica, a što i ne čudi jer je u posljednje dvije godine ignorirao sve pozive. Iz razloga što su Kotoripčani i što su članovi Županijske skupštine svim sjednicama su pozivani i njeni vijećnici: Blaženka Zvošec (HSLS), Zvonimir Siladi (HSS) i Vinko Ujlaki (SDP). Njihov odaziv sjednicama bio je zanemariv, izuzevši Vinka Ujlakija koji se njima češće odazivao. Tekst i fotografije: Mladen Grubić Damir Sučić preuzeo kotoripske liberale U četvrtak 17. siječnja održana je izborna skupština Općinskog ogranka HSLS-a Kotoriba. U posljednjih osam godina kotoripske liberale vodio je Ivan Špicar. Njega je na toj funkciji zamijenio dugogodišnji član Damir Sučić. Špicar će biti njegov zamjenik, Dario Friščić izabran je za tajnika, Željko Habuš obavljat će poslove blagajnika, dok je peti član Predsjedništva Dean Valpatić. Novi predsjednik najavio je intenzivne pripreme za lokalne izbore u kojima su otvorene sve opcije. Na skupu je bio i predsjednik međimurskih liberala Josip Grivec. Inače, HSLS u Općinskom vijeću Kotoriba ima tri vijećnika i zajedno s HDZ-om i HDSS-om je oporba u Vijeću. A.Fuš Damir Sučić IZLOG Kotoripski vjesnik 9 OSNOVNA ŠKOLA KOTORIBA Kotoripski protokoli - vrijedan povijesni dokument Obilježavajući Dane hrvatskog jezika, u OŠ Kotoriba održano je zanimljivo predavanje o „Kotoripskim protokolima”. Predavanje je održao prof. dr. sc. Alojz Jembrih koji je ujedno i prepisao „Protokole” u suvremenu grafiju i približio ih svima nama. Ovaj vrijedan povijesni dokument pisan je između 1724. i 1804. godine, a rukopis se danas nalazi u Arhivu HAZU-a u Zagrebu. “Kotoripski protokoli” govore o životu ljudi u to doba, a to je dokaz da je Kotoriba već u ono vrijeme bila varoš (trgovište), mjesto s razvijenom i dobro uređenom samoupravom. Osim kao povijesni dokument, “Kotoripski protokoli” su i važan jezični spomenik jer su pisani kajkavskim jezikom, stoga su važan izvor za proučavanje kajkavskog rječnika. U „ Protokolu“ su zapisana imena šuma, polja, opisi obrta, imena sudaca, krčmara, opisana je disciplinska stega, u prvom redu opisan je prvi Kotoripski zakonik na čelu s vojvodom (današnji načelnik). U prvim zapisima piše kako je 1724. godine plebonoš (svećenik) imao plaću 15 zlatnika, školnik (učitelj) 5, sudac 25, lugar 12, zvonar 10 i krčmar 15 zlatnika. Ukupno je godišnje izdvojeno 145 zlatnika, a 3 je još dobio krčmar za svijeće. Dvije godine kasnije zapisano je kako je donesena odluka da se sadovena (polodonosna drva kao što su kruške, jabuke, itd.) i hrastova drva ne smiju sjeći. Tko se ne bude toga pridržavao, bit će kažnjen s 12 zlatnika globe (kazne). Ako nema zlatnike, pred svima će ga palicom kaštigati (izudarati). U kotoripskom povijesnom dokumentu navedena su prezimena kojih ima još i danas, kao što su: Horvat, Sabol, Matoš, Siladi, Dolenčić, Marđetko, Matotek, Zvošec itd. Predavač Jembrih naglasio je kako je ovaj dokument prvorazredna riznica svjedočanstva za to doba. Predavnje je bilo zanimljivo osnovnoškolcima, ali i starijima za što mu je zahvalila ravnateljica škole Snježana Matoš, prof. U KOTORIBI PREDSTAVLJENA SOFISTICIRANA DIMJAČARSKA OPREMA Ući će u dimnjačarsku povijest U ponedjeljak 17. prosinca u prostorijama Općine Kotoriba prezentiran je novi način rada dimnjačarske službe GKP Prek-kom d.o.o. Prelog, a predstavljena i prva mrežna aplikacija u Hrvatskoj za vođenje dimnjačarske službe pomoću tablet računala. O tome je govorio direktor spomenutog poduzeća Siniša Radiković, dipl. ing., a prezentaciji su nazočili predstavnici tvrtke Konplast d.o.o. iz Čakovca koja im izradila softver. Glavnu ulogu na prezentaciji su imali 30-godišnji Siniša Sabol i deset godina mlađi Hrvoje Fuš. Oni su za edukaciju za rad na tabletu potrošili svega jedan dan. Za sada rade samo na području Kotoribe gdje brinu o 800 kućanstava s oko 1.500 dimnjaka. Novina, prva takva u Hrvatskoj, je što „rafungerač“ uz sve svoje alate u posebnoj torbici nosi tablet. Nakon obavljena posla uključi uređaj te u njega unosi ime vlasnika građevine i ukucava uslugu koju je obavio. To potvrđuje vlasnik potpisom posebnom gumicom u tablet. – To je čisti posao bez bilježnica, notesa i papira koji su često znali biti prljavi i teško čitljivi – kažu dečki. – Ta mala računala postala su im dio dimnjačarske opreme zbog uvođenja Zakona o fiskalizaciji 1. siječnja 2013. godine – ističe Radiković i dodaje da su se na taj pojednostavnjeni postupak odlučili kako bi smanjili troškove bez uvođenja fiskalnih blagajni za plaćanje gotovinom, a samim time smanjit će se i režijski troškovi jer se sada sustav automatski ažurira. Računi će biti pregledniji, dobivat će se kao i do sada svaka tri mjeseca s ispisom svih dimnjačarskih usluga i neće biti paušala. Što uz navedeno opremljeni tablet može? On sadržava katastar dimnjaka u kojem je navedena šifra korisnika, njegovo ime i prezime s adresom, broj dimnjaka, snagu, visinu dimnjaka i vrstu goriva na koje je dimnjak priključen. Dečki s terena kažu da im nova tehnologija usporava posao za svega dvije do tri minute, i to prije svega jer korisnicima trebaju objasniti što to oni imaju u ruci te kako unijeti podatke – Ljudima Osim standardnog alata u ruci i tablet Siniša i Hrvoje (slijeva) je to zanimljivo, čude se kako se to može potpisivati na ekranu računala. – Ajoj, dečki, kak ste se modernizirali, tko će vam sada biti ravan – dometnula je Sivija Stojkov, poštanska službenica, potpisujući tablet, odnosno obavljenu uslugu. – I nama je u početku bilo čudno, ali već smo se privikli i posao ide – kaže Hrvoje, KV dimnjačar koji prije nekoliko mjeseci nije ni sanjao da će na čišćenje dimnjaka morati nositi i računalo. Dodaje kako u toj službi radi tek 21 mjesec pa mu to neće predstavljati veliko opterećenje, kao ni Siniši koji je u tom poslu tek osam mjeseci. Od direktora Radikovića doznajemo da su u poduzeću pripreme za osnivanje dimnjačarske službe počeli prije godinu dana jer im je u strateškom planu širenje komunalnih djelatnosti i da su s poslom startali u Kotoribi 1. studenoga. Kaže kako su do sada popisani svi dimnjaci, i oni aktivni i oni koji se ne koriste, i izrađen katastar dimnjaka u elektroničkom obliku. Kotoriba je poduzeću probila led za novu djelatnost, a dodatna nova tehnologija znači napredak u radu te višestruko olakšanje koje će zaživjeti i u drugim sredinama. Kotoripski dimnjačari s tabletima zacijelo će ući u povjesnicu hrvatskog dimnjačarstva. Tekst i snimka: Mladen Grubić 10 Kotoripski vjesnik KOTORIPSKI FAŠENK Maškare preuzele vlast u Kotoribi Općina Kotoriba uz koordinaciju članova MNK-a 75 u nedjelju 10. veljače organizirala je tradicionalni Kotoripski fašenk. Maskirana povorka iz Donjeg kraja prema sportskoj dvorani krenula je u 14 sati uz pratnju Limene glazbe iz Belice. U povorci su bili mališani iz vrtića, učenici šestih razreda OŠ Kotoriba i većina kotoripskih udruga. Program u dvorani, koji su vodili Murska sirena i Vrabec, počeo je predajom ključeva koje je maškarama uručio općinski načelnik Ljubomir Grgec. Svaka maskirana skupina predstavila je svoju masku, nagrađene su najljepše dječje maske i čitan je popularni Kotoripski vrabec. Na kraju je Fašenk osuđen za zla koja nam je donio prošle godine. Sve maske i posjetitelji bili su počašćeni krafnom, kuhanim vinom i čajem. Druženje sudionika fašenske povorke nastavljeno je u Društvenom domu. Dan ranije, u subotu, Društvo „Naša djeca“ organiziralo je dječji fašenk u kojem je sudjelovalo stotinjak mališana. A.Fuš KOTORIPSKI FAŠENK KOTORIPSKI FAŠENK Kotoripski vjesnik 11 12 Kotoripski vjesnik U CIVILU 125. IZBORNA SKUPŠTINA DVD-a KOROTIBA I u trećem mandatu predsjednik Gabrijel Friščić Vatrogasni veteran Gabrijel Friščić jednoglasnom je odlukom članstva izabran i u trećem mandatu za predsjednika DVD-a. Učinjeno je to na 125. godišnjem skupu održanom u subotu 2. veljače, a koji je imao izborni karakter. Zamjenik će mu biti mladi Nikola Gašparić, zapovjednik će i dalje biti Stanko Vugrinčić, njegov zamjenik Ivica Sović, tajnik Saša Sović, a blagajnica Josipa Dornik. Zastupnik u Skupštini VZ-a Međimurske županije bit će predsjednik društva. Skupština je izabrala 13-člani Upravni odbor te tročlani Nadzorni odbor i tročlano Zapovjedništvo. Saša Sović, tajnik društva, u izvješću Upravnog odbora taksativno je nabrojio društvene aktivnosti istaknuvši kako je sve učinjeno rezultat zajedništva članstva i razumijevanja sumještana. Uputio je apel općinskom čelništvu da ih prate u realizaciji njihovih Najodgovorniji ljudi društva programa, istaknuvši da od njih nisu dobili sva sredstva koja su im bila namijenjena te je na taj način teško držati korak održavanjem i kupnjom nove opreme koja im je potrebna prema Zakonu o vatrogastvu. U društvu su danas 82 aktivna člana, 32 ispitana vatrogasca, sedam vatrogasnih dočasnika i isto toliki broj onih koji imaju I. klasu, osam vatrogasnih časnika, jedan vatrogasni časnik I. klase, dva počasna časnika i dva viša počasna vatrogasna časnika, 13 članova ima položene ispite za razne specijalnosti, a 32 člana postrojbe posjeduju važeće liječničke potvrde. I zapovjednik društva Stanko Vugrinčić požalio se na nerazumijevanje Općine za njihove probleme apostrofirajući zastarjeli vozni park prosječne starosti 35 godina. – Kao zapovjednik i općinski vijećnik u nekoliko navrata upozoravao sam nadležne u Općini kako je krajnje vrijeme da se razmisli o nabavi ili polovnog ili novog vatrogasnog vozila kako bi se povećala operativna moć vatrogasaca. Držim da, unatoč recesiji, nadležni u Općini ne bi smjeli škrtariti na vatrogascima i time ugrožavati sigurnost mještana Kotoribe – istaknuo je zapovjednik. Lani su vatrogasci imali 19 intervencija, a od toga 15 požarnih: 10 požara suhe trave, dva požara gospodarskih objekata, požar trafostanice u tvrtki Muraplast, požar dimnjaka i požar vikendice, a imali su dvije tehničke intervencije ispumpavanja bunara. Što se ostalih intervencija tiče, imali su jednu lažnu dojavu i jedno osiguranje kulturne manifestacije. Vugrinčić je spomenuo i dužnu obuku članstva kao i njihovu preventivnu djelatnost. Društveni blagajnik Željko Radmanić rekao je da je blagajnom lani prošlo 91.298,02 kuna i da su godinu završili u plusu od 156,44 kuna. Ove godine planiraju prihode od 112.000 kuna, koliki će im biti i rashodi. Program rada predviđa kontinuitet aktivnosti, uz adaptaciju podrumskih prostorija i proslavu 125. obljetnice društva. Spomenice i diplome za višegodišnju vjernost vatrogastvu dobilo je devet članova. Za desetogodišnju vjernost nagrađeni su: Mario Bašnec, Goran Gašparić i Zoran Fundak, za 20 godina Siniša Hederić i Ivica Sović, a za 30 godina Željko Radmanić, Dragutin Latin, Zlatko Beliga i Slavko Spahija. Nagrade im je uručio Andreas Lisjak, predsjednik VZPO-a Kotoriba, Donja Dubrava, Donji Vidovec i Sveta Marija. U raspravi po izvješćima sudjelovali su samo gosti Skupštine, općinski načelnik Ljubomir Grgec, član Predsjedništva VZ-a Međimurske županije Dragutin Glad, Andreas Lisjak i Mladen Kanižaj, zapovjednik VZ-a JVP Čakovec i Đuro Hrašćanec, predstavnik vatrogasnih veterana MŽ. Svi su oni ukazali na probleme vatrogastva, pogotovo onih u ovome kraju i nužnost pomoći lokalne sredine ovim humanim ljudima, dok je Gregec u svojoj raspravi dotaknuo i državu kazavši kako ona vatrogasce prema opremanju i dotacijama dijeli na sjever i jug da bi na posljetku manje plaćeni sjever morao biti velika pomoć jugu u vrijeme ljetnih požarnih nedaća te da taj sjever tada ima što pokazati ne libeći se za živote članstva i imovine. Skup su uveličali članovi sedam prijateljskih društava među kojima su bili i vatrogasci iz mađarskih Murskih Križevaca. Tekst i snimke: Mladen Grubić Krunoslav Siladi preuzeo KUD Kotoriba Na izbornoj godišnjoj skupštini KUD-a Kotoriba koja je održana u subotu 9. veljače za novog predsjednika društva izabran je dugogodišnji član tamburaške sekcije Krunoslav Siladi. On je na toj funkciji zamijenio Vinka Horvata koji kaže kako je jedini živući akivni član od 1975. godine, a predsjedničku dužnost obnašao je više od 20 godina. Horvat je u izvješću za proteklu godinu izdvojio 18 nastupa svih sekcija, a društvo je kulturno blago svoga kraja predstavljalo u Zagrebu, Severinu, Letovaniću, Skradu, Varaždinu te na županijskim i općinskim manifestacijama. U suradnji sa OŠ Kotoriba krenulo se u formiranje Puhačkog orkestra, koji bi, prema riječima Horvata, trebao oživiti do kraja godine. Pozvao je članove da novom vodstvu pomognu u realizaciji zacrtanog plana i zahvalio svima s kojima je svih ovih godina uspješno surađivao. Na skupštini je za dopredsjednika izabran Nikola Siladi, dok će poslove tajnice obavljati Sanja Radmanić. KUD-ovci su dosadašnjem vodstvu zahvalili prigodnim poklonima. Zahvalio im je i općinski načelnik Ljubomir Grgec, a novom je vodstvu poželio da put nastave utabanim stazama i da kulturnu baštinu Kotoribe dostojno prezentiraju na svojim nastupima. A.Fuš U CIVILU Kotoripski vjesnik 13 GODIŠNJE DRUŽENJE ČLANICA DRUŠTVA ŽENA IZ KOTORIBE Sa starim-novim vodstvom u naredne četiri godine Dan poslije njihova međunarodnog dana članice Društva žena iz Kotoribe održale su svoje tradicionalno godišnje druženje. Bilo je to u Gostionici Mlin gdje su održale i godišnju skupštinu koja je imala izborni karakter. Na njoj su glavne funkcije u društvu zadržale: Evica Grgec, predsjednica, Sanja Radmanić, dopredsjednica, Ljubica Maltar, tajnica, i Morana Cenko. Uz njih je izabran i deveteročlani Upravni odbor društva. U osvrtu na prošlogodišnji rad predsjednica Evica Grgec pobrojala je aktivnosti na kojima su se žene pojavljivale, naglasivši da u mjestu nije prošao nijedan važan događaj gdje se nije osjetilo njihovo prisustvovanje. To se prije svega odnosi na Kotoripski fašenk, Dane šibe i ribe te Dane Kotoribe, a bilo je i aktivnosti vezanih Novo-staro vodstvo društva - Cenko, samo uz društveni rad. Uz tradicionalno druženje uz Dan žena tu je bila akcija uz Dan Grgec, Maltar i Radmanić (slijeva) narcisa gdje su prodajom cvijeća i kolača županijskoj Udruzi oboljelih od raka lani priskrbile 3.600 kuna. U tu akciju su se uključile i ove godine. Bilo je još nekih mjesnih humanitarnih akcija u kojima su sudjelovale njihove članice. Članice nisu ostale prikraćene ni putovanja pa su tako sredinom svibnja bile u Međugorju, Mostaru i Dubrovniku, a u prosincu su posjetile Zagrebačko kazalište Kerempuh gdje su gledale predstavu „Gospođa ministarka“. Svoje kreativne aktivnosti štrikanja, heklanja i vezenja žene mogu iskazati svakog ponedjeljka u prostorima Podružnice umirovljenika, zimi od 18 do 20 sati, a ljeti od 19 do 21 sat. Za one željne sporta i rekreacije društvo im je omogućilo korištenje sportske dvorane svakog ponedjeljka od 18 do 19 sati. Novi program djelovanja određen je u desetak odrednica i sadržava kontinuitet. Novina u daljnjem djelovanju je ta što je u društvu oformljeno osam ogranaka u kojima svaka članica može naći aktivnost koja joj odgovara. Druženje je nastavljeno uz tradicionalni ples gdje su ugođaj dobrom raspoloženju dali glazbenici „Duo romantik“. Prije njihova druženja članice su pohodile posljednja počivališta svojih pokojnih aktivistica zapalivši na njima svijeće. Tekst i snimke: M. Grubić UDRUGA “POMOĆ NEIZLJEČIVIMA” Pomogla im Općina Kotoriba Od nedavno, po uzoru na Sveti Juraj na Bregu, Udruga „Pomoć neizlječivima“ ima svoju posudionicu medicinskih pomagala u Kotoribi. Zahvaljujući razumijevanju općinskog načelnika Ljubomira Grgeca, Općina je za potrebe udruge kupila invalidska kolica, nekoliko „princeza“, povišenja za wc, daske za wc, hodalicu i stolice za kadu. -Sva ta oprema dostupna je bolesnicima kotoripskog područja i okolnih mjesta. To se, prije svega, odnosi na bolesnike u terminalnoj fazi kao i one postoperativne i Načelnik Grgec s aktivisticama udruge nepokretne- rekla je mr. Renata Marđetko, predsjednica udruge. i kupljenom opremom Ovaj napis iskoristila je kako bi zahvalila kotoripskoj Općini te pozvala i ostale jedinice lokalne samouprave da pokušaju na taj način pomoći udruzi, odnosno svojim sumještanima. Tekst i snimka: M. Grubić TRADICIONALNA PROSLAVA DANA ŽENA U KLA “NADA” KOTORIBA Žene - oslonac u alkoholnoj apstinenciji Uhodanom tradicijom u Klubu liječenih alkoholičara Nada Kotoriba terapeutskim sastankom obilježen je Dan žena. To je praznik kojem u ovoj terapeutskoj zajednici poklanjaju dužnu pažnju dižući žene na poseban pijedestal. O njihovoj ulozi u klupskoj apstinenciji govorile su klupska terapeutkinja Veronika Matotek i tajnica u klubu Zlatica Jakupak. Obje su istaknule njihovu nemjerljivu ulogu u liječenju svojih muževa, kazavši da ne bi bilo njih, ni apstinencije ne bi bile uspješne pa su s pravom rekle kako su žene stupovi apstinencije. Žene su prve koje primjećuju promjene u obitelji nakon što im muževi opasno skrenu u pakao alkohola, one su te koje cijelo vrijeme nose teret liječenja voljenih osoba, ali one su i te koje čuvaju apstinenciju.- Njihove oči sve vide-rekla je gospođa Jakupak i na kraju poručila:- Dragi naši muževi, vratite nam vjeru u život, a naši najljepši zajednički dani su vaša apstinencija! Klupska terapeutkinja rekla je kako su u daleko težem položaju žene alkoholičarke jer one u svojoj apstinenciji imaju rijetko potporu. Često puta samo osudu obitelji pa sve dublje tonu u alkoholnom paklu, te se slobodno može reći kako su takve žene Okupljeni na druženju uz Dan žena i zakinute u liječenju. Dodala je kako je kroz Nadu prošlo mnogo žena koje su pomagale i pomažu svojim muževima, no, nažalost, neke su ih zauvijek napustile pa je tako s dubokim poštovanjem spomenula Anicu Vojvoda i Blaženku Forauer kojih više nema, a njihova borba za spas svojih muževa bila je primjer kako se bori za voljenog čovjeka. Prije zajedničkog druženja članovi su na njihove grobove položili cvijeće i zapalili svijeće, a na kraju druženja je klupski predsjednik Josip Forauer svakoj klupskoj članici poklonio po jednu ružu. Tekst i snimke: M. Grubić 14 IZLOG Kotoripski vjesnik DIJAMANTNI PIR ZLATE (81) I ĐURE (83) FUNDAKA IZ KOTORIBE Živjeli smo i živimo onak kak smo prisegnuli za oltarom Na kućnom broju 7 u kotoripskoj Međimurskoj ulici žive dva taubeka koje je život spojio u siječnju 1953. godine. Od tada pa sve do danas 81-godišnja Zlata (r. Debić ) i 83-godišnji Đuro Fundak skromno žive, dijeleći dobro i zlo. Gledajući i slušajući ih, kao otvorenu knjigu iščitavamo jedan zahtjevan, težak i mukotrpan život koji ih u proteklih šest desetljeća zajedništva nije baš pazio, a još manje mazio. Svim njegovim nedaćama prkosili su vjerujući samo u ono u što su se zakleli u mjesnoj crkvi jedne studene siječanjske subote 1953. pred ondašnjim župnikom vlč. Alojzijem Slavičekom. A zagledali su se tri godine prije. Bili su to najčešće pogledi na čehari, onako ispod oka, ali srca su svoje tražila. Ohrabrio se 20-godišnji stasiti Đuro stati pred Zlatina oca i zamoliti ga za njezinu ruku. Želio si je Zlatu „bezicirati“ prije nego ode u vojsku. – Japa su bili neumoljivi, odbili su ga i kaj nam je drugo preostalo nego se dopisivati iz vojske – sjeća se danas gospođa Zlata, a njezin odabranik dodaje kako je u tome bio neumoran, pisao je i pisao, dočekavši povratak iz vojske u listopadu 1952. godine. - Vremena za „hodanje“ nije bilo pa smo već u siječnju, godinu poslije, bili muž i žena – kaže Đuro. Pritom nam je odao jedan nevjerojatan i zanimljiv detalj, prstenje. Rekao je kako u sveopćoj neimaštini za njih nije imao novaca, a trebalo je pred oltar. Danima je rezao, brusio, bušio, vrtao i pilio kovanice od 20 mađarskih filira od kojih su nastali prsteni za čije porijeklo mlada nije znala. – Fakin ih je samo „podlečio“ djeveru pred oltarom da bi mi ih kasnije u svečarskom ozračju stavio na prst. Njihovu tajnu saznala sam kasnije, što je još više potvrdilo Đurinu ljubav naspram meni. A život poslije? Brak im je 1955. godine podario sina Zlatka, a tri godine poslije i kćer Slavicu. Djecu su odgajali u poštenju, naviknuli su ih na skromnost govoreći im da se u životu moraju oslanjati jedni na druge, a sve što mogu napraviti neka to urade svojim rukama s deset zdravih prstiju. Deset zdravih prstiju i vjera Dijamantni sa svojom djecom samo u sebe, život vođen poštenjem doveo je do toga da danas u ovim trenucima mogu svojoj djeci, unucima i praunucima reći: - Dečica, se kaj imamo stvorili su ljubav, poštenje i dug, vrlo dug i težak rad. Danas se time ponose, no ponose se i na svoje potomke pa s posebnim ushićenjem kažu kako su „bogati“ za četiri unuka i pet praunuka od kojih je najmlađi jednogodišnji Fran, a tu su još i Leon, Laura, Lorena i Neda. Oni su posebni sjaj kuće kada ih dođu obići. Doduše, vremena su takva da ni susreti nisu česti, a oni bi htjeli da su svaki dan u Kotoribi. Klinci sa svojim roditeljima žive u D. Dubravi i Svetoj Mariji. Ovu obljetnicu obilježili su znatno skromnije nego 10 godina prije. Želje za dalje, putokaz prema daljnjoj bračnoj sreći? Pogledavši se ispod oka, kao da su željeli reći i poručiti da još u njihovim srcima ima mjesta za ljubav, sreću i zadovoljstvo. Tekst i snimke: Mladen Grubić ZLATNI PIR SLAVICE I ĐURE MATOTEKA Doživjeti zlatni pir u zdravlju i veselju sa svojom djecom san je svakog bračnog para. U nedjelju 27. siječnja 2013. svoj zlatni jubilej, pedesetu obljetnicu crkvenog braka, u crkvi Sedam Žalosti Blažene Djevice Marije i Svetoga Križa proslavili su Slavica rođ. Lenderić i Đuro Matotek iz Kotoribe. Izrekli su vječno „da“ jedno drugom 16. veljače 1963. pred vlč. Ignacijem Zadravcem, tadašnjim župnikom u crkvi u Kotoribi. Svjedoci, odnosno vjenčani kumovi bili su Drago Maltar i Ivan Trstenjak te „podlekići“ Lidija Fran rođ. Pišpek i Nevenka Kuzman rođ. Lenderić, te Josip Ujlaki i Andrija Matotek. Misu zahvalnicu u nazočnosti slavljenika, njihove djece, unučadi i ostale brojne rodbine i prijatelja predvodio je župnik u kotoripskoj župi vlč. Marijan Horvat. Slavici i Đuri na njihovom zajedničkom putovanju rodilo se dvoje djece, Ksenija i Dalibor, koji su im podarili troje unučadi, Ivanu, Lanu i Leonu. U njihovu životu kao i u životu svakog čovjeka bilo je teških trenutaka, ali ljubav, razumijevanje i vjernost nadvladali su sve poteškoće koje je pred njih stavljao život proteklih pedeset godina, što je svakako razlog za čestitku. Za uspješan brak potrebno je puno ljubavi, poštovanja, razumijevanja, povjerenja, popuštanja i odanosti. Zajedno su podigli djecu, stvorili dom i zajedno danas rade većinu kućanskih poslova. Cijeli svoj život žive u kršćanskom duhu i žive za svoju obitelj. IZLOG Kotoripski vjesnik 15 SKUPINA IZRAELACA U POSJETU KOTORIBI Animirali ih u preloškom DG Sportu Ovih su dana u Kotoribi boravili ljudi iz Izraela, odnosno jedna njihova skupina koja promiče sport i zdrav način života. U tom najistočnijem kutku Međimurja razgledali su mjesnu Etno zbirku, točnije Zavičajni muzej, posjetili su nadaleko poznatu kotoripsku crkvu, a posjet su završili boravkom kod najpoznatijeg međimurskog košarača Branka Pogorelca. Oni su ostali oduševljeni toplim dočekom i svime onime što su vidjeli, a naročito boravkom kod gospodina Pogorelca, koji je gostima u detalje objasnio nastajanje pojedinih proizvoda od šibe te im omogućio da se iskušaju u pletenju pojedinih njenih artikala. Za poznatu kotoripsku gostoljubivost pobrinuli su se njezini općinski čelnici Irena Maltar i Dobriša Zvošec. Odakle Izrealci u tom međimurskom kutku?- Sve je počelo prošlog ljeta kada je gospodin Roubine Haim posjetio Prelog i donje Međimurje. Došao je u naš novi sportski centar DG Sport d.o.o. i počeo se raspitivati o mjestima koja može posjetiti, o mogućnostima istinskih sportskih doživljaja jer je član izrealske sportske grupe D-Hacosher koja promovira zdrav život pun aktivnosti – kaže Petra Bobić, predstavnica DG Sporta. Dodala je kako su tada izmijenili kontakte i započeli dopisivanja između njihove tvrtke i trenerice spomenute grupe gospođe Rine Alhanti Mazal. Dopisivanje je rezultiralo posjetom trenera iz te sportske grupe Međimurju kako bi provjerili sva atraktivna međimurska mjesta, znamenitosti i zanimljivosti spomenute u dopisivanju. – Naime, tijekom svibnja oni u Međimurje namjeravaju dovesti 25 osoba i doživjeti pravu „međimursku sportsku avanturu“. Riječ je o pomno planiranoj i dobro osmišljenoj ponudi za goste iz te daleke zemlje kako bi doživjeli pravi sportski odmor u donjem Međimurju – rekla je Petra Bobić i dodala kako su u taj projekt uključili turističke zajednice Kotoribe, Preloga, Štrigove i cijelog Kod košarača Branka Pogorelca Međimurja. Angažirani će biti razni treneri, škole, agencije, pojedinci koji se bave sportom, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, zanatlije, muzeji, vinari itd. Dakle, sve ono čime se Međimurci mogu pohvaliti i promovirati. Izrealci su ponuđeni program objeručke i s oduševljenjem prihvatili.- Ako sve prođe po zacrtanom, dočekat ćemo u svibnju 25 novih izrealskih prijatelja, poruka je iz DG Sporta d.o.o. Prelog. „Probna“ grupa boravila je u Međimurju od 5. do 9. veljače odakle su otišli puni dojmova, a za što dio zasluga pripada i ljubaznim Kotoripčanima. Zabilježio: M. Grubić USKRSNA RADIONICA U DJEČJEM VRTIĆU KOTORIBA Složne ruke čine čuda Na poticaj “teta” Dječjeg vrtića Kotoriba u četvrtak 7. ožujka održana je zajednička radionica roditelja i njihove djece, polaznika spomenute ustanove. U jednom opuštenom ozračju s puno entuzijazma nastajale su uskrsne rukotovorine namijenjene prodaji. Dva dana poslije, njihova djela vrijednih ruku našla su se na kotoripskoj tržnici. Prodaja je prošla više od očekivanog pa je dogovoreno da će zarađeni novac biti utrošen za kupnju neophodnog didaktičkog materijala za potrebe vrtića. M. Grubić AKCIJA DRAGOVOLJNOG PRIKUPLJANJA KRVI U KOTORIBI U trećoj prošlogodišnjoj akciji prikupljeno 80 doza krvi Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec u suradnji s općinskim Crvenim križom iz Kotoribe organiziralo je u utorak 18. prosinca treću akciju dragovoljnog prikupljanja krvi. Akciji, koja je održana u prostorijama mjesnog Vatrogasnog doma, odazvala su se 82 potencijalna kandidata. Nažalost, dvoje je odbijeno zbog zdravstvenih razloga pa je krv dalo 80 darivatelja. Akciju su proveli djelatnici Opće bolnice Varaždin – Odjela za transfuzijsku medicinu. Tekst i snimka: M. Grubić S posljednje akcije dragovoljnog davanja krvi u Kotoribi 16 ŠKOLICE Kotoripski vjesnik MEĐUOPĆINSKA SMOTRA LiDraNo 2013. U KOTORIBI Mimohod dječje kreativnosti Osnovna škola Kotoriba je u četvrtak 31. siječnja bila domaćin Međuopćinske smotre LiDraNo 2013. Bilo je to jedno od prednatjecanja, dan ranije održano je u Vratišincu, kako bi se iskristalizirali najbolji za županijsku smotru koja je bila 22. veljače u Prelogu. U dvorani Doma kulture u Kotoribi toga popodneva mogli smo vidjeti dramsko stvaralaštvo osnovaca, na prigodnom panou izloženom u predvorju doma pročitati literarne radove, dok je Stručno povjerenstvo za novinarski izraz pročitalo uratke učenika i preslušalo radijske emisije. Svoja umijeća u Kotoribi predstavili su osnovci iz OŠ: Belica, Ivanovec, Tomaša Goričanca iz Male Subotice, Domašinec – PŠ Turčišće, Orehovica, I., II. i III. iz Čakovca, Donjeg Kraljevca, Vladimira Nazora iz Pribislavca i domaćina Kotoribe. Ukupno smo vidjeli 20 scenskih nastupa od kojih su Nevenka Mlinarić, prof., Romano Bogdan i Dejan Buvač predložili najuspješnije za Prelog, što je isto učinilo Povjerenstvo za literarne radove, Ivan Pranjić, prof., Željko Kovač, prof., i Željka Pavlic-Bedić. Tekst i foto: M. Grubić Naš predstavnik izveo je recitaciju ŠKOLSKA PRIREDBA IZBORA SUPERTALENTA OŠ KOTORIBA Pobijedili mađioničari braća Legin Valentinovo je dan kada se godinama unatrag za učenike viših razreda kotoripske škole održavaju priredbe raznovrsnog sadržaja i karaktera. Organizatorica i animatorica učenika u tome je Klaudija Vidović, profesorica glazbene kulture. Ovoga puta priredba je održana dva dana prije pa je to bila prigoda da se na njoj maskirani pojave učenici i njihovi učitelji. Priredba je održana u školskom holu uz zdušno bodrenje onih hrabrih koji su se odlučili stati pred svoje prijatelje i učenike kako bi pokazali ono što ne mogu pokazati na nastavi, a ljubomorno čuvaju u sebi. Takve priredbe su upravo prigoda da iz njihove nutrine u javnost izađe ono čime se djeca ponose i što će jednog dana možda i predodrediti njihovu budućnost. Pred peteročlanim stručnim povjerenstvom sastavljenim od djelatnika škole i samih učenika kroz devet točaka programa vidjeli smo učenike u bit-boxu, trbušnom i mažoretskom plesu, break-dancu, mađioničarskim trikovima, djembu te pjevačkoj točki. Nakon što je stručno povjerenstvo usuglasilo svoja mišljenja, objavljeno je da su supertalenti OŠ Kotoriba braća Mihovil (7.b) i Vinko Legin (5. a) sa svojim mađioničarskim trikovima. Drugo mjesto pripalo Sudionici natjecanja je Emilu Jankoviću (8.a) za izvođenje bit-boxa, dok je treći bio Benjamin Fabić (7.b) za izvođenje svojih umijeća na djembu. Pobjednici su primili posebnu nagradu škole, a bez nagrada nisu ostali ni svi oni hrabri koji su htjeli pokazati svoje talente kojih još zasigurno među osnovcima ima, a ova priredba će im biti poticaj da se neki od njih već dogodine pojave pred velikim auditorijem. Priredbu su otvorili stihovima Hvalospjeva ljubavi Monika i Andreas, a znalački su je vodile Sabina Horvat i Lorena Plačko iz 7.b razreda. Upečatljiva večer završila je plesom za sudionike i gledateljstvo. Tekst i snimke: Mladen Grubić NA KRAJU UČITELJSKOG RADNOG VIJEKA Putokaz za život za deset generacija S prvim danima listopada u zasluženu mirovinu otišla je 60-godišnja nastavnica razredne nastave gospođa Ivanka Cmrečki, zaposlenica OŠ Kotoriba u kojoj je provela gotovo sav radni vijek, vijek od punih 40 godina. Tijekom svih tih godina smjernice prvog životnog puta postavila je za deset generacija djece, učenika od prvih do četvrtih razreda. Ako uzmemo u obzir podatak kako je u jednoj takvoj generaciji bilo u prosjeku 23 djece, nije teško izračunati koliko je učenika naučila prva slova i brojke. I ne samo to, svima njima bila je druga „mama“, a ta riječ govori sve. Službeni oproštaj od svoje kolegice Ivanke zaposlenici škole, ovi sadašnji i oni bivši, imali su u petak 21. prosinca na prigodnoj i tradicionalnoj godišnjoj večeri. Tom prigodom riječi zahvale u ime zaposlenika škole uputila joj je sadašnja ravnateljica OŠ Snježana Matoš, prof. U tim riječima čuli smo Ivankine vrline te vječitu težnju i spremnost da bude na usluzi onima koji su došli u ovu ustanovu na vrelo znanja. - Vi ste taj posao časno i do kraja odradili. Sada je na vama vrijeme za neki drugi, novi, opušteniji život i takvog ga živite!-poručila je na kraju. Gospođa Klaudija Vidović, prof., sindikalna povjerenica škole, s mnogo je emocija govorila o svojoj dojučerašnjoj kolegici koju je nekada gledala kao svoju nastavnicu. Došla sem v penziju kaj bom mela mira, kaj nam več čula kak to školsko zvono svira, dio je stihova koje joj je tom prigodom izrekla. Mlada umirovljenica Cmrečki i Matoš potvrdila je navode stihova, ali dodavši kako još uvijek čuje kako školsko zvono svira i da je sada u životnoj fazi kada se pokušava prilagoditi novom načinu života bez i onog drugog zvona, zvona budilice. Priznala je suznih očiju da će joj još dugo, vrlo dugo nedostajati dječja vika, cika i graja u kojoj je bila dvije trećine svog dosadašnjeg života. Priznala je kako će joj nedostajati kolege s kojima je sve te godine dijelila dobro i zlo, pri čemu će u sebi nositi samo dobro. Sa sobom je donijela album fotografija vezanih za školski život, a koje su mnoge vratile u one dane kada su bili mladi, a mladi kolege su iz njih iščitali kak je to negda bilo. Tekst i snimke: Mladen Grubić ŠKOLICE Kotoripski vjesnik 17 ČEPOVI HUMANOSTI IZ OSNOVNE ŠKOLE KOTORIBA Ovoga puta prikupili 200 kilograma Po drugi put tijekom 2012. godine učenici od 2. do 8. razreda OŠ Kotoriba u Župni Caritas donijeli su oko 200 kilograma plastičnih čepova koje su prikupljali od početka ove školske godine. Župni humanitarci će čepove proslijediti Udruzi oboljelih od leukemije i limfoma Međimurske županije koja ih na veliko prikuplja u sklopu projekta „Plastičnim čepovima do skupih lijekova“. Donaciju je primio voditelj kotoripskog Župnog Caritasa August Dolenec kojem su osnovci obećali kako će nastaviti s prikupljanjem novih količina koje će im isporučiti na kraju školske godine, kao što su to učinili i protekle godine. Tekst i snimka: M. Grubić Oni su donijeli čepove u Župni Caritas LICA KOTORIBE PREDSTAVLJAMO: Vinko Legin(61) iz Kotoribe dobitnik županijskog sportskog priznanja „Franjo Punčec“ Ušao u sportsku povjesnicu Kotoribe Generacije Kotoripčana i susjedna mjesta, pogotovo starije generacije, godinama je svojim nogometnim majstorijama oduševljavao nogometni virtuoz Vinko Legin. To nogometno savršenstvo kasnije su mogli upoznati i drugi zaljubljenici u međimurski nogomet, i to onda kada su Vinka te majstorije odvele znatno dalje. Zaljubljenici u celoluidnu lopticu znaju ga kao malca iz osnovnoškolskog kluba koji je tom lopticom uspješno baratao, no, srećom, znaju ga i danas kada je još uvijek aktivan u stolnom tenisu. Potonji županijski savez nominirao je Vinka Zajednici sportova međimurske županije za životno priznanje - NAGRADU „Franjo Punčec“. Ta mu je nagrada dodijeljena na proglašenju međimurskih sportaša za 2012. godinu koje je održano u čakovečkom Hotelu „Park“. Vinko Legin prvi je Kotoripčanin kojem je pripalo ovo prestižno priznanje i zacijelo će kao takav ući u sportsku povjesnicu mjesta. Kao što smo spomenuli, Vinko je od osnovnoškolskih klupa usporedno gajio nogomet i stolni tenis. Bio je njihov istinski sportski zaljubljenik čija ga opsesija „drži“ i danas, jer kako će reći, privrženost nekom sportu ne može nikada presušiti. Za te je sportove vezan i kao sportski funkcionar, trener i još uvijek aktivni igrač. Nogomet -Igrao sam u svim rangovima natjecanja od međimurskih nogometnih liga, zona, regija do Hrvatske nogometne lige. Počeo sam ga igrati u najmlađoj školskoj dobi, a aktivno se u igranje u mjesnom “Graničaru“ uključio kada mu je bilo 17 godina i kada je odmah postao prvotimac. Nogometno znanje ga je odvelo u čakovečki „MTČ“ kada je taj klub igrao u Zagrebačkoj zoni bivše države- priča svoju nogometnu priču. -1978. godine vratio sam se iz Čakovca u matični klub, u to vrijeme započinje najveći klupski uspjeh NK-a“Graničar“. Najvećim uspjehom smatram natjecateljsku sezonu 1988./89. gdje su moje zasluge dvostruke, bio sam igrač i trener. Veličina te lige bila je u tome što su u njoj igrali bivši i neki sadašnji prvoligaši kao što su „Slaven“ iz Koprivnice, „Mladost 127“ iz Suhopolja, „Karlovac“, „Samobor“, „Čakovec“,“ Dubrava“… -nadopunio je i dodao kako je igrao za različite reprezentativne nogometne selekcije Međimurja pa pamti nastupe u Schrambergu, Knjaževcu, diljem Slovenije. Dodao je kako je po završetku igranja u seniorskom sastavu još jedno vrijeme Vinko Legin s nagradom za životna sportska postignuće igrao za veterane „Graničara“, a konačni rastanak od zelenog travnjaka imao je u veteranima NK-a“Vidovčan“ kamo je morao otići jer je kolijevka nogometa u Međimurju ostala bez dijela svoje povijesti. U nogometu je u nekoliko navrata sjedao na trenersku klupu matičnoga kluba u kojem je bio i predsjednik. Nogometni trener postao je završivši Olimpijsku akademiju u Zagrebu. Stolni tenis U ovom sportu igrao je u svim međimurskim ligama, a igrao ga je kada se je klub natjecao u Drugoj hrvatskoj stolnoteniskoj ligi. I tu je, uz igranje, bio i ostao klupski funkcionar te trener. Ono što ga posebno raduje je činjenica što je igrajući stolni tenis prošao sva stolnoteniska borilišta cijelom Lijepom našom, od Čakovca, Varaždina, Zagreba, Siska, Petrinje, Slavonskog Broda, Bosanskog Broda, Požege, Vinkovaca, Osijeka, Vukovara te još mnogih drugih gradova i mjesta. Učestvovao je na različitim prvenstvima u pojedinačnoj konkurenciji u Hrvatskoj i izvan nje sa zapaženim rezultatima. Bio je učesnik IV. Europskog prvenstva u stolnom tenisu za veterane u Beču. Igrao je u Pragu, Curmayeru i Poreču i na svim je tim natjecanjima postigao zavidne rezultate. Godinama je bio sudionik raznih veteranskih turnira gdje je redovito osvajao visoka mjesta. Danas je aktivni stolnotenisač u 2. stolnoteniskoj ligi i 1. županijskoj ligi. Od stručnih kvalifikacija posjeduje trenerski ispit koji je završio na Badiji. Sportske nagrade Za svoj doprinos sportu dobio je priznanje Hrvatskog stolnoteniskog saveza, Nogometnog saveza Međimurja te Saveza za fizičku kulturu. Bio je proglašen najboljim sportašem Kotoribe, a za doprinos sportskom životu rodnoga mjesta dobio je najveće općinsko priznanje-Plaketu Kotoribe. Nagrada „Franjo Punčec“ je vrh, san te sportski uspjeh čovjeka za kojeg kažu kako će biti u sportu i uz sport do trenutka kada će ga, ne daj Bože, od njega odvojiti neka viša sila. Tekst i snimka: Mladen Grubić 18 LICA KOTORIBE Kotoripski vjesnik GLAZBENI PRVIJENAC POZNATOG KOTORIPSKOG PJEVAČA ZVONIMIRA DRAVECA „Zastanite vure“ promovirane uz veličanstven program i isto takvoj atmosferi Poznati kotoripski pjevač i zaljubljenik u međimursku pjesmu, 44-godišnji Zvonimir Dravec, svoju 30-godišnju glazbenu karijeru okrunio je na veličanstven način – promocijom svog prvog nosača zvuka „Zastanite vure“. Bilo je to posljednje subote 2012. godine u prepunoj dvorani Doma kulture u Kotoribi uz velebni program koji je osmislio sam Zvonimir. Dekor pozornice podsjećao nas je na neka druga, stara vremena, mir i spokoj seoskog dvorišta u kojem su se smjestili stalci za glazbenike, a u prednjem dijelu mali stolić s dvije stolice. Tu je povremeno sjedao pjevač večeri da bi uz razgovor s voditeljem priredbe, svojim sumještaninom Alenom Fušom, progovorio o tom velikom glazbenom projektu. No, progovorio je i o svojim glazbenim počecima. Rođen je 25. ožujka 1968. godine u Čakovcu gdje je živio do svoje 10. godine. U glazbene vode ušao je kao sedmogodišnji dječak kada prvi put u Čakovcu nastupa na dječjoj glazbenoj manifestaciji Djeca pjevaju. Po dolasku u Kotoribu, gdje završava i osnovnu školu, nastupa na brojnim glazbenim priredbama i susretima mladih. Početkom 90-ih osniva glazbeno-instrumentalni sastav Green, sastavljen od mladih i nadobudnih glazbenika iz Donje Dubrave i Kotoribe. S njima nastupa do 1995. godine kada započinje glazbenu karijeru u donjodubravskom TS-u Frankopani i s kojima nastupa narednih desetak godina diljem zemlje i preko njezinih granica. U spomenutom razgovoru Zvonimir je dalje rekao: - 2005. godine prvi sam put sâm nastupio na drugom Festivalu međimurske glazbe pod nazivom „Kre Mure i Drave“ u Prelogu u organizaciji radio postaje Studio M iz Donjeg Kraljevca i koji otada revno pratim. Bila je tu i moja prva autorska pjesma „Otpri obloka“. U idućih osam godina skupljao sam preostalih devet autorskih pjesama te donio odluku o izdavanju vlastitog glazbenog albuma, na što su me mnogi nagovarali. Pripreme su trajale četiri-pet godina – rekao je, dodavši da je nakon konačne odluke nosač zvuka napravljen nakon četveromjesečnog danonoćnog rada. Projekt ide preko novoosnovane Udruge prijatelja tamburaške glazbe Mužikaši iz Kotoribe. U glazbeni dio večeri uveli su nas vrsni tamburaši iz Tamburaškog sastava Frikovi odsviravši skladbu „Ljubav se ne trži“, a potom dolazi milozvučni glas protagonista večeri sa skladbama „Zbudite se fijolice“, na kojoj mu je prateći vokal 16-godišnja kćerka Paula, te „Tri dekle kre Mure“ čiji su autori Alojz Horvat-Đimi iz Kotoribe i sam Zvonimir. Ta je pjesma izvedena na posljednjem preloškom festivalu. Skladbe su izvedene uz pratnju Frikova. Uslijedio je nastup Zvonimirova prvog gosta. Bio je to akademski glazbenik Martin Srpak iz Zagreba sa skladbom „Zanjišite se jalše“. Glazbena pratnja su mu bili Frikovi. Nastavilo se s pjesmama: „Otpri obloka“, „Melin“ i “Odnavek sam tebe štel“. Drugi gost večeri bio je Mirko Švenda –Žiga izvevši skladbe“Srce međimursko“ i „Kajkavski glave skupa“. Zatim se promijenila ekipa glazbenika na pozornici. Došli su članovi TS-a Frankopani iz Donje Dubrave s kojima je Zvonimir izveo skladbe „Jana“ i „Škvorci“, a potom je kao treći gost večeri nastupio Saša Štefić-Sale, vokalni solist Frankopana, sa skladbama „Ne idi Jana“ i „Barbarić“. Za kraj je Zvonimir izveo skladbe „Pišta halas“ i „Zastanite vure“, naslovnu pjesmu albuma. Te večeri čuli smo devet skladbi s albuma. Izostala je deseta, „Pismo mami“. – Ta je pjesma napravljena drugačije od ostalih, a posvećena je mojoj pokojnoj majci – poručio je na kraju Zvonimir, pozvavši da posljednju pjesmu poslušaju kupnjom albuma Nosač zvuka sniman je u tonskom studiju Radija „M“ u Donjem Kraljevcu pa je to bila prigoda da Zvonimir zahvali na strpljenju i pomoći supružnicima Švenda, Mirjani i Željku, vlasnicima radio postaje. Autor glazbe za većinu pjesama je spomenuti Zlatko Bacinger, za jednu je glazbu napisao Željko Grahovec, a za jednu Antun Horvat, dok je gotovo sve, izuzev jedne, napisao gospodin Bokor. Tematika pjesama su naš svakodnevni način života, prebivanja kraj rijeke Mure i Drave, ljubav, a nažalost i tragedije. Zašto „Zastanite vure“? – To je pjesma koja sve govori. Kad je najljepše, onda bismo htjeli da nam vrijeme stane – poruka je Zvonimra Draveca. Tekst i snimke: Mladen Grubić Zahvala realizatorima projekta Zvonimr Dravec uputio je riječi svima koji su sudjelovali u realizaciji ovog projekta, a posebno instrumentalistima Antunu Horvatu, prof., Željku Saboliću, Nikoli Matulinu, prof., Denisu Hajdaroviću, Tinu Jeleniću, Saši Šoparu, Andriji Ribiću i Nikoli Barčičeviću, obitelji Švenda, Općini Kotoriba, tvrtki Siladi d.o.o., Kavani Lovac Prelog, Autopraonici Kapljica Prelog, tvrtki „Toni“ d.o.o. D. Kraljevec, obitelj Kojter iz Sv. Urbana, obitelji Dominić, Suzani i Damiru, Muraspidu d.o.o Čakovec, Širjan d.o.o. KusijevciKriževci i Mygros d.o.o Donja Poljana. Posebnu je zahvalnost izrekao velikom prijatelju mužike, koji je želio ostati anoniman, na podršci i donaciji. MG CITIUS, ALTIUS, FORTIUS Kotoripski vjesnik 19 KOTORIPSKI MARATONCI Uveličali varaždinsku ponoćnu utrku Na ovogodišnjoj 35. novogodišnjoj utrci Varaždin 2013. sudjelovalo je više od 200 trkača, a osim natjecatelja iz Hrvatske tu su bili i Slovenci, Talijani i Mađari. Kotoripčani se ponose time što su na njoj sudjelovala čak četvorica njihovih sumještana. Uz legendu Jožu Horvata tu su bili Vinko Matotek, Drago Pintarić te Robert Dežđek. -Možemo se nadati da tradicija trčanja ima svoju budućnost u našem mjestu – rekao nam je najmlađi R. Dežđek, koji nam je Kvartet Kotoripčana – Pintarić, Dežđek, ustupio i ovu fotografiju. M. Grubić Matotek i Horvat IZVJEŠTAJNA SKUPŠTINA NK-a GRANIČAR KOTORIBA Sve je spremno za proljeće U petak 1. ožujka održana je izvještajna skupština NK-a Graničar Kotoriba. Na njoj je bilo riječi o poslovanju i planovima kluba za proljetni dio sezone 2012./13. Skupštinu je uvodnim riječima otvorio predsjednik Vlado Mikulan te je članove ukratko upoznao s poslovanjem kluba, dok je izvješće o financijskom poslovanju podnio klupski blagajnik Saša Balog. Nakon toga riječ je preuzeo tajnik kluba Željko Kos koji je detaljno opisao rad kluba u jesenskom dijelu prvenstva i planove za proljeće, a zatim su izvješća podnijeli tehnički tajnik za mlađu dob Tomislav Dežđek koji je govorio o radu i rezultatima mlađih te planovima za proljeće. Sportski direktor kluba Robert Čižmešija podnio je izvješće o radu i rezultatima seniorskog sastava kluba i aktivnostima za proljeće. Zatim je slijedila kratka rasprava o podnesenim izvješćima te pitanja skupštinara. Skupština je završila domjenkom za sve okupljene. M. Grubić Josip Ostrugnaj proglašen počasnim članom Žužičke Svoju redovitu izvještajnu skupštinu u nedjelju 3. veljače održali su članovi Udruge ljubitelja prirode i ribolova Žužička iz Kotoribe. Predsjednik Branko Matoš osvrnuo se na rad u protekloj godini u kojoj je udruga imala 86 članova. Iako je zabilježeno opadanje članstva, veseli ih podatak da imaju sve veći broj mlađih članova. Imali su 20 radnih akcija, a najviše vremena utrošeno je u daljnje uređenje njihova doma kod Žužičke. U natjecateljskom dijelu najveći uspjeh ostvarili su kadeti izborivši plasman na završnicu Kupa Hrvatske na kojem su u Rasinji osvojili 15. mjesto, a Mateo Maltar bio je njihov najbolji pojedinac. Natjecateljska ekipa natječe se u Drugoj međimurskoj ligi koju je završila na šestom mjestu. Matoš je izdvojio organizaciju Jesenskog i Proljetnog kupa te Društveno natjecanje. U vodu Žužička prošle je godine pušteno 134 kg konzumnog šarana, 115 kg mlađih šarana i 65 kg amura. Od planova najavljuju legalizaciju i uređenje okoliša doma, a svečanost otvaranja očekuje se krajem godine u sklopu proslave 15. obljetnice rada. Došlo je i do nekih promjena u vodstvu. Dugogodišnjeg blagajnika Josipa Ostrugnaja na toj funkciji zamijenio je Nenad Legin, dok je Darko Kalinić novi član Upravnog odbora. Ostrugnaj je ribički blagajnik punih 45 godina (30 u Somu i 15 u Žužički), za što mu je uručeno priznanje. Članovi su bili jednoglasni da postane počasni član Žužičke. Matoš je zahvalio Općini Kotoriba i svim sponzorima koji im pomažu u radu. – Mi smo prepoznali vaš rad i uvrstili vas u općinski proračun. Radite tako dobro i dalje, poručio im je općinski načelnik Ljubomir Grgec. A.Fuš REDAKCIJA Glavni i odgovorni urednik: Izabela Balog, dipl. polit., Uredništvo: Mladen Grubić, Alen Fuš, Bernarda Habuš, Marijan Rusak, Grafički urednik: Dobriša Habuš / Lektorica: Janja Trstenjak, prof. / Za izdavača: Ljubomir Grgec Internet: http://www.kotoriba.hr / e-mail: [email protected] Oblikovanje i tisak: Georg, Koprivnica List izlazi 3 puta godišnje. Urednica ima pravo kraćenja i neobjavljivanja tekstova. 20 Kotoripski vjesnik CITIUS, ALTIUS, FORTIUS ŠRD Som Povećanje članstva i osiguran prvoligaški status Na izvještajnoj godišnjoj skupštini u subotu 26. siječnja okupili su se članovi ŠRD-a Som iz Kotoribe i njihovi gosti. Skup je otvorio predsjednik Ivica Horvat koji je proanalizirao rad društva u protekloj godini. Istaknuo je kako su natjecatelji dali svoj maksimum kako bi postigli što bolje rezultate. U slavljeničkoj godini, kada su proslavili 60. godinu društva, održali su 20 radnih akcija, organizirali su ribolovna natjecanja kao što su Proljetni kup, Društveno natjecanje, Ekipni kup Kotoribe i Dane soma. Društvo je prošle godine imalo 167 članova. - Jedno smo od rijetkih društava koje je povećalo svoje članstvo jer drugi, nažalost, bilježe pad, rekao je Horvat i zahvalio svima koji prepoznaju pozitivnost njihova djelovanja. O rezultatima je govorio predsjednik natjecateljske komisije Drago Filipašić. Ligaška natjecanja u 2012. godini pratili su s prvom ekipom u Prvoj hrvatskoj ligi, a dvije ekipe imali su u Drugoj županijskoj ligi. Međimurje u najjačem ribolovnom natjecanju ima tri ekipe: Klen iz Svete Marije, Glavatica iz Preloga i Som iz Kotoribe. Ekipa Soma na kraju prvenstva zauzela je deveto mjesto od 12 ekipa i zadržala status prvoligaša. Nikola Filipašić i Mihael Horvat pojedinačnim plasmanom ostvarili su pravo nastupa u majstorici što je izlučno natjecanje za sastav reprezentacije. Odličan uspjeh ostvarila je seniorska ekipa koja je nakon mnogo godina u Žabniku osvojila Županijski ribolovni kup. Kadeti su osvojili treće mjesto izborivši nastup na završnici Kupa u Rasinji. Filipašić je istaknuo kako se posljednjih godina pojavio problem opadanja broja mladih aktivnih športskih ribolovaca što će nastojati popraviti Malom školom ribolova. Na rezultatima im je čestitao općinski načelnik Ljubomir Grgec. On je pozvao sve mjesne udruge na zajedništvo, a ribičima Soma rekao je kako su u općinskom proračunu za ovu godinu predviđena sredstva za sanaciju krovišta Ribičkog doma. A. Fuš Siniša Seličanec i nadalje na čelu Kluba 75 iz Kotoribe U subotu 5. siječnja održan je izborni godišnji skup Malonogometnog kluba 75 iz Kotoribe. Članstvo je jednoglasnom odlukom potvrdilo da ih i u naredne četiri godine vodi Siniša Seličanec. Dopredsjednik će biti Nikola Pišpek, tajnik Marko Horvat, blagajnik Matija Zadravec, a uz njih će kao član Izvršnog odbora biti Ivan Ostrognjaj. Nadzorni odbor kluba činit će Robert Čižmešija, Tihomir Škoda i Zvonko Štimec. Njihov rad pohvalio je načelnik Ljubomir Grgec, čestitao izabranom vodstvu i rekao kako je Općina u proračunu za ovu godinu za klub osigurala šest tisuća kuna. Na skupštini je spomenuto sudjelovanje u svim općinskim manifestacijama, organizacija dvodnevnog turnira u povodu Dana državnosti i Turnira med vulicama uz Dane Kotoribe te brojne radne akcije. Marko Horvat govorio je o sportskim rezultatima, posebno istaknuvši njihovo sudjelovanje u Međimurskoj malonogometnoj ligi Međimurskog nogometnog saveza u kojoj su na kraju sezone 2011./12. zauzeli visoko treće mjesto te su imali najboljeg strijelca – Filipa Pišpeka. U prvom dijelu ovogodišnje sezone nalaze se na sedmom mjestu s namjerom proboja prema vrhu. Govoreći o planovima za ovu godinu, Seličanec je rekao kako im je cilj zadržati kontinuitet brojnih aktivnosti, a posebno je pozvao na veću suradnju među kotoripskim udrugama. A. Fuš STK Kos Kotoriba Stjepan Vidović - pobjednik klupskog turnira Stolnoteniski klub Kos Kotoriba organizirao je tradicionalni klupski seniorski turnir na kojem je nastupilo 12 igrača. U završnom susretu jedan nasuprot drugoga našli su se prošlogodišnji pobjednik Dražen Radmanić i Stjepan Vidović, a slavio je Vidović rezultatom 3:1 u setovima i tako postao najbolji igrač kluba. U borbi za treće mjesto Ivica Jakupak pobijedio je Željka Dolenca s 3:2. Natjecanje je održano u novouređenoj dvorani Društvenog doma, a pehare najboljoj trojici uručio je predsjednik kluba Ivan Špicar. A. Fuš
© Copyright 2025 Paperzz
