Kotoripski vjesnik INFORMATIVNO GLASILO OPĆINE KOTORIBA, Kotoriba, prosinac 2013., www.kotoriba.hr, BROJ 95 SRETAN BOŽIĆ I NOVA 2014. GODINA! 2 Kotoripski vjesnik DANI KOTORIBE UZ UZVIŠENJE SVETOG KRIŽA ODRŽANI DANI OPĆINE Kotoriba postala mali gradić poželjan za život Trodnevno obilježavanje Dana općine Kotoriba uz blagdan Uzvišenja Svetog Križa započelo je u petak 13. rujna svečanom sjednicom Općinskog vijeća koja je održana u Domu kulture. Tom prigodom obilježeno je i dvadeset godina postojanja Općine Kotoriba. Nakon pozdravnih riječi predsjednika OV-a Zorana Radmanića, prisutnima se obratio načelnik Ljubomir Grgec. On je pobrojao rezultate rada, ali i podsjetio na općinske planove. Poseban naglasak stavljen je na gospodarski razvoj mjesta. Za to postoje dvije gospodarske zone površine 30 hektara. Zona “Istok” popunjena je i komunalno uređena, dok se zona “Jug” nalazi na samom ulazu u Kotoribu gdje su nedavno izgrađene dvije solarne elektrane, a od prije tu posluju dvije tvrtke. Kotoriba je pri kraju s izgradnjom kanalizacije jer su ovih dana krenuli radovi u Ulici b. J. Jelačića, V. Nazora, LJ. Gaja i Zelengaju. Preostaje još izgradnja zajedničkog pročistača. Grgec je izdvojio prevlačenje ulica finim slojem asfalta, sanaciju Društvenog doma i etapno uređenje Doma kulture. Ponovno je spomenuo prometnu izoliranost, puno se radi na tome da se asfaltira cesta Kotoriba – Goričan i krene u izgradnju cestovnog mosta Kotoriba – Murakerestur. Od planova je istaknuo rekonstrukciju mrtvačnice i uređenje oproštajnog trga, nastavak adaptacije društvenih objekata, rješavanje pitanja stare škole, privlačenje investitora te otvaranje novih radnih mjesta. Grgec se osvrnuo i na dvadeset godina Općine gdje je istaknuo da je tijekom tih godina u Kotoribu uloženo oko 70 milijuna kuna. Prvotno, 1993. godine, u sklopu Općine Kotoriba bila su i naselja Sveta Marija i Donji Mihaljevec koja su se nakon četiri godine odvojila u zasebnu općinu. Prva sjednica Općinskog vijeća održana je 14. travnja, a Vijeće je tada brojilo 16 članova. Pohvalio je rad općinskih udruga i zahvalio svim političkim opcijama što su nesebično davale sebe za boljitak mjesta u tih 20 godina. Na sjednici su uručena općinska priznanja. Tako je zahvalnicu primio Darko Matoš za predan rad u UDVDR-u Kotoriba, općinske medalje dobili su Alojz Horvat za dugogodišnji uspješni rad u ŠRD-u “Som”, Udruga “Žužička” za 15 godina uspješnog rada i tvrtka “Mura – metal” za doprinos gospodarskog razvoja. Zaslužnim pojedincima dodijeljena su i posebna priznanja povodom 20 godina djelovanja Općine. Ladislavu Fušu za njegov doprinos prilikom osnivanja Općine te svim dosadašnjim općinskim načelnicima: Vinku Ujlakiju, Zoranu Radmaniću, Blaženki Zvošec i Ljubomiru Grgecu. Na svečanom skupu bili su župan Matija Posavec, njegovi zamjenici Sandra Herman i Zoran Vidović, saborski zastupnici Sunčana Glavak, Dragutin Glavina i Mario Moharić, počasni građanin Kotoribe Vladimir Ivković, načelnici prijateljskih općina iz Hrvatske i Mađarske i mnogi drugi. Dane općine Kotoripčanima je čestitao župan Posavec. Istaknuo je da Kotoriba ima mnoge potencijale koje treba iskoristiti na najbolji mogući način misleći prije svega na prvu željezničku prugu i manifestaciju “Dani šibe i ribe”. Ispred donjomeđimurskih općina i Grada Preloga prigodne riječi uputio je načelnik Općine Donji Kraljevec Miljenko Horvat. Obojica su poručila da je Kotoriba svekolikim razvojem postala mali gradić poželjan za život. U kulturnom programu sudjelovali su osnovnoškolski zbor i tamburaši KUD-a Kotoriba. AKCIJA “KOTORIBA – MEĐIMURSKI CVJETNJAK” Priznanja za najuređeniju okućnicu, prozor i balkon Već dugi niz godina Općina Kotoriba provodi akciju “Kotoriba – međimurski cvjetnjak” u kojoj se biraju najljepše uređena dvorišta, balkoni i prozori. Akcija se organizira s ciljem da se mještane motivira da svoj uređeni prostor pretvore u još uređeniji i ljepši. Općinsko povjerenstvo u sastavu Nikoline Fuš Zvošec, Josipe Dornik, Marine Posavec i Mladena Grubića obišlo je prijavljene (njih 7). Tako su u konkurenciji prijavljenih okućnica najljepšom proglasili onu koju ima Terezija Fundak iz Međimurske ulice 7, a u konkurenciji su još bile i one u vlasništvu Danice Nestić iz Ulice I.G. Kovačića 16 te Pauline Plačko iz Zelengaja 7. Najljepše uređeni balkon ima Nevenka Krznar iz Ulice Ruđera Boškovića 47, dok najuređenije prozore ima Mirjana Sabolić iz Ulice 3. travnja 7 A. Pored njenih u konkurenciji su bili prozori Dragice Varga iz Ulice kralja Tomislava 68 i Zite Trstenjak iz Ulice Alojzija Stepinca 33. Svi koji su sudjelovali u akciji na završnoj priredbi uz Dane općine iz ruke načelnika Ljubomira Grgeca primili su prigodne poklone, dok su najuspješnijima uručena posebna priznanja. A.Fuš DANI KOTORIBE Kotoripski vjesnik Mažoretkinje, folkloraši, puhači, Drele, Vid i Adam zabavljali goste Kolažnim, kulturnim i zabavnim programom u nedjelju 15. rujna završilo je obilježavanje Dana općine. Subotnje druženje počelo je u poslijepodnevnim satima kuhanjem gulaša kotoripskih udruga (njih 14) koji je mještanima podijeljen za degustaciju. Istovremeno su održane Općinske igre bez granica gdje su najbolji bili članovi DVD-a Kotoriba. Drugo mjesto osvojila je Udruga “Za bolje sutra”, dok je treća bila ekipa KK Kotoriba. Njima je općinski načelnik Ljubomir Grgec na završnoj svečanosti u nedjelju uručio priznanja. Subota je završila zabavom uz Frikove. U nedjelju je obilježavanje Dana Kotoribe započelo misnim slavljem u župnoj crkvi, a završna svečanost započela je mimohodom svih sudionika programa koji su se kasnije svojim nastupima ispod šatora predstavili kotoripskoj publici i njihovim gostima. Tu su bili članovi Zrinske garde Čakovec. Oni su izvršili prijavak načelniku Grgecu koji je zatim puknuo s gardijskog topa. Svoja umijeća sviranja na puhačkim instrumentima prezentirali su članovi Puhačkog orkestra Općine Donja Dubrava, ljepotom mažoret plesa oduševile su Mažoretkinje Kotoribe, a tradiciju, kulturu, ples i pjesmu svoga kraja prikazali su članovi KUD-a Kotoriba i njihovi gosti iz HKUU Prigorec iz Markuševca. U večernjim satima za smijeh, pjesmu i zabavu bio je zadužen odličan trojac - Vid Balog, Adam Končić i Drele te grupa Max 5. A.Fuš 3 4 Kotoripski vjesnik IZBOR UREDNIKA Uz godišnjicu smrti Jože Horvata „Slavko, ako se dogodi da kotoripska škola nosi moje ime, želim da u moje ime zahvališ.“ U petak 14. lipnja 2013. bio je veliki dan za kotoripsku školu, dan koji će ući u školsku povjesnicu. Toga je dana na ulazu u školsku zgradu otkrivena nova natpisna ploča na kojoj piše: Osnovna škola Jože Horvata Kotoriba. Tim činom zaokružen je višemjesečni ciklus preimenovanja te ustanove koja od tada nosi ime velikog književnika, moreplovca i svjetskog putnika koji je svojim književnim stvaralaštvom i morskim pothvatima ušao među svjetske velikane. - Trenutak otkrivanja ploče na mjesnoj školskoj zgradi u Kotoribi s imenom Jože Horvata trenutak je koji je naš sumještanin oduvijek sanjao. San mu se ostvario, a meni je nerijetko govorio: „Slavko, ako će se to ikada dogoditi, a mene više ne bude, želim da u moje ime zahvališ svima onima koji su mi odali tu čast i poštovanje.“ Nažalost, kako te Jožine riječi nisam mogao prenijeti u zbilju prilikom otkrivanja ploče, jer me bolest prikovala uz bolnički krevet, činim to na ovaj način – počinje svoje pismo Ladislav Siladi, osobni prijatelj obitelji Horvat. Cijeli tekst možete pročitati u nastavku. “Kao dugogodišnji Jožin prijatelj, držim da se Joža neće nimalo ljutiti što to činim na ovaj način i to u povodu njegove godišnjice smrti. Ovim je činom odano poštovanje čovjeku koji je, iako iz male Kotoribe gde ftiči najljepše popevljeju, svojim književnim stvaranjem “oplovio” cijeli svijet. Dio njegova književnog opusa preveden je na 13 svjetskih jezika te je postao tako velik da ga čitaju u Bangladešu, a još i veći budući da se njegova djela mogu naći na policama knjižnica mnogoljudne Kine. Odano je poštovanje čovjeku koji je osjetio soli svih mora svijeta i gotovo je na svakoj od tih morskih obala isticao ovdašnje porijeklo. Joža bi vam danas zahvalio prije svega što je Bog htio da se rodi u kraju med dvema vodami, kraju koji je morao napustiti, ali i kraju kojem se srcem uvijek vraćao. Veliko hvala bi vam rekao za sve nezaboravne trenutke koje je proveo u Kotoribi, a posebno bi istaknuo svoju prvu istinsku i iz dubine srca ispuštenu suzu koju su mu izmamili učenici ove škole kada je s njima u njihovoj sredini slavio svoj 90. rođendan. Bio je to dan koji će svima nama ostati u sjećanju, a u Joži je vibrirao sve do njegove nedavne smrti. Stihovima pjesme “Dobro mi došel prijatel” tadašnji su učenici rekli sve, a vjerujem da bi mu ih ponovili i u ovom trenutku. Zahvalio bi svim djelatnicima OŠ Kotoriba, a neizostavno moram spomenuti napore i obećanje Ivice Perhoča, bivšeg žu- pana Međimurske županije, da ova škola dobije zasluženo ime velikana Jože Horvata. I s ove zgrade, a nedaleko njegove Mure u rodnoj Kotoribi, Joža će moći gledati odlazak ranojutarnjih ribiča v ribičiju, budit će se sa zrakama sunca koje ovdje najljepše sja, odlazit će na počinak s velikom užarenom kuglom koja nigdje nije tako velebna kao u Kotoribi. Tim činom Joža je zauvijek ostao ovdje, no žalit će za morem, plavetnilom našeg Jadrana za koji je znao govoriti svom dobrom prijatelju, bivšem hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću, da on kao predsjednik nikada ne smije dozvoliti da taj biser ode u neke druge ruke jer su Jadran, Mura i njegova Kotoriba njegovo najveće bogatstvo. Joža danas spokojno počiva u hladovini mirogojskih borova. Dosanjao je svoj posljednji san, a ja sam izvršio obvezu da u njegovo ime zahvalim svima zaslužnima za imenovanje škole njegovim imenom. Sretni i zahvalni smo obojica. Budite ponosni na to ime, čuvajte ga i dičite se njime! Pričajte generacijama iza vas, kao što su to govorili vama, tko je bio Joža Horvat. Nećete pogriješiti ako samo kažete – veliki čovjek kojemu se divi cijeli svijet, a mi se uz to još i štimamo kaj je z Kotoribe. Izražavam žaljenje što to nisam dočekao uspravno i ponosno stojeći uz objekt iz kojega će iz svakog dječjeg žamora, vike i cike odzvanjati - Joža Horvat.” A.Fuš Svim mještankama i mještanima Općine Kotoriba i Kotoripčanima diljem svijeta želimo ispunjen i sretan Božić. Božić pun topline, sreće te osmijeh na licu. Neka vam miris božićnog drvca unese radost u ove blagdanske dane! Želimo vam sretnu i uspješnu novu 2014. godinu! Načelnik i zamjenik načelnika Općine Kotoriba UPRAVNI ODJEL Radovi na sanaciji lokalnih cesta kojima upravlja Županijska uprava za ceste Nakon što su krajem prošle godine završeni radovi na obnovi kolnika (novog sloja asfalta) u dijelu Ulice kralja Tomislava od „rampi“ do kino dvorane u dužini oko 500 metara, te radovi na obnovi kolnika (novi sloj asfalta) na dijelu županijske ceste od D.Vidovca i D.Dubrave prema Kotoribi, ove godine nastavljeni su radovi na asfaltiranju cesta pod upravom Županijske uprave za ceste. Tako su krajem mjeseca lipnja izvedeni radovi na ugradnji habajućeg (finog) sloja asfalta po cijeloj Ulici Matije Gupca koja je dijelom i lokalna cesta prema Goričanu, u tijeku su radovi na sanaciji asfalta u dijelu Murske ulice, a sredstva za navedene radove u cijelosti je osigurala Županijska uprava za ceste. Treba spomenuti da je Županijska uprava za ceste, za sredstva iz Europskih fondova, kandidirala asfaltiranje cijele dionice lokalne ceste Kotoriba-Goričan. Radovi na izgradnji kanalizacije Ovih dana sanacijom kolnika (asfaltiranjem cijelog kolnika) završeni su radovi na izgradnji kanalizacije u Ulici D.Domjanića, za koje su sredstva osigurale „Hrvatske vode“ te Općina za dio asfalta s obzirom da je izveden cijeli kolnik, a ne samo sanirani prekopi. Ove godine uz završetak radova na izgradnji kanalizacije u Ulici D.Domjanića, spojem te kanalizacije, ispod ceste na ulazu u Kotoribu s već izgrađenom kanalizacijom, u Ulici I.G.Kovačića Kotoripski vjesnik 5 te izvođenjem dvaju kiša preljeva, započeli su i radovi na izgradnji kanalizacije u preostalim ulicama u Kotoribi u kojima još nema kanalizacije (Ulica bana.J. Jelačića, Zelengaj, V.Nazora i Lj.Gaja) u dužini oko 1.200 metara u kojima još nije izgrađena kanalizacija. Vrijednost radova procjenjuje se na oko 1.500.000,00 kuna, a radove bi u cijelosti trebale financirati „Hrvatske vode“, osim dijela sanacije asfalta po ulicama za koje sredstva mora osigurati Općina. Izgradnjom kanalizacije u navedenim ulicama završila bi izgradnja kanalizacije u Kotoribi, no ostaje još potreba za izgradnjom kanalizacije u novoj Poduzetničkoj zoni JUG“ na ulazu u Kotoribu, te izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda za koji je određena lokacija kod D.Dubrave kao zajedničkog uređaja za sve donjomeđimurske općine i Grad Prelog i koji se već projektira, a za čije su projektiranje sredstva osigurana fondovima Europske unije. Planira se rekonstrukcija zgrade mrtvačnice Već je pisano u „Kotoripskom vjesniku“ o potrebi adaptacije zgrade mrtvačnice koja je izgrađena prije 35 godina. Zato je za adaptaciju, odnosno rekonstrukciju mrtvačnice Općina dala izraditi projektnu dokumentacije, te je ishodila dozvolu za rekonstrukciju, uz napomenu da je prije izrade projektne dokumentacije na nivou mjesta usuglašeno idejno rješenje rekonstrukcije, a koju ste već mogli vidjeti u „Kotoripskom vjesniku“. U sklopu radova na rekonstrukciji zgrade mrtvačnice planira se izgraditi novo krovište kojim bi se dobio dio natkritog prostora iza mrtvačnice, planira se proširiti i urediti sanitarni čvor, a na kraju adaptirati i urediti ostale prostorije u zgradi mrtvačnice i obnoviti fasada. Vrijednost navedenih radova procjenjuje se na oko 500.000,00 kuna, pa će se isti vjerojatno izvoditi u više faza ovisno o osiguranju potrebnih sredstava, a sredstva će se zatražiti i od Ministarstva regionalnog razvoja koje sufinancira takve projekte. Nastavak sanacije Društvenog doma (stolnoteniske dvorane) Prošle godine započelo je uređenje zgrade bivšeg Društvenog doma koji je već prije bio prenamijenjen u stolnotenisku, odnosno manju sportsku dvoranu. U sklopu radova sanirana je statika krovišta, zamijenjen crijep na cijelom krovištu, postavljena nova gromobranska instalacija, postavljen novi strop dvorane, zamijenjena vanjska stolarija s istočne strane objekta te izvedeni soboslikarski radovi. Ova faza sanacije stajala je oko 400.000,00 kuna od kojih je 250.000,00 kuna osiguralo Ministarstvo regionalnog razvoja. Ove godine Ministarstvo regionalnog razvoja odobrilo je dodatnih 110.000,00 kuna za nastavak radova na adaptaciji Društvenog doma - dvorane pa su izvedeni radovi na obnovi parketa, zamjeni dijela stolarije, te uređenju unutrašnjosti, posebno sanitarnog čvora i svlačionica. Ovdje bi trebalo naglasiti da su radovi na sanaciji Društvenog doma - dvorane nastavak obnove društvenih objekata u Kotoribi jer je u proteklom vremenu postepeno obnovljeno više objekata u vlasništvu Općine: općinska zgrada, Dječji vrtić, Vatrogasni i Ribički dom. Još uvijek se traži rješenje (namjena i potrebna sredstva za obnovu) za objekt stare škole i starog vrtića koji su u vlasništvu OŠ, odnosno Međimurske županije. Ostaje potreba da se u narednom razdoblju još riješi sanacija krovišta poslovne zgrade uz tržnicu, sanira i obnovi zgrada bivše policije te obnove prostorije i svlačionice Nogometnog kluba, a za to je moguće osigurati sredstva iz državnog proračuna ili fondova Europske unije. m.r. 6 Kotoripski vjesnik NATJEČAJ REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA KOTORIBA Općinski načelnik raspisuje NATJEČAJ za dodjelu studentskih stipendija za akademsku godinu 2013. / 2014. 1. Opći uvjeti i kriteriji za dodjelu stipendija: Stipendije se odobravaju za jednu akademsku godinu, odnosno za 10 mjeseci studija tijekom akademske godine, i to od 1. listopada 2013. godine do 31. srpnja 2014. godine, a pravo na stipendiju mogu ostvariti redovni studenti sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija, odnosno stručnih studija u Republici Hrvatskoj uz uvjet: - da ne primaju stipendiju po drugoj osnovi - da su studenti druge i viših godina - da su državljani Republike Hrvatske - da imaju prebivalište na području općine Kotoriba - da nisu stariji od 27 godina - da roditelji ili skrbnici studenta imaju prebivalište na području općine Kotoriba najmanje pet godina prije objave natječaja za dodjelu stipendija 2. Visina stipendija: - visina mjesečne stipendije za studij na području Međimurske i susjednih županija iznosi 300,00 kuna, a u ostalim županijama 500,00 kuna 3. Dokumentacija koju je potrebno dostaviti: - prijava na natječaj za dodjelu stipendije (obrazac prijave može se podići u Upravnom odjelu Općine) - potvrda o upisu na studij - preslika osobne iskaznice za studenta - potvrda o prebivalištu roditelja i studenta (izdaje Policijska uprava) - izjava o broju članova zajedničkog domaćinstva za roditelje ili skrbnike i braću studenta mlađu od 18 godina, te stariju braću od 18 godina, samo ako se redovito školuju ili studiraju te da ne primaju stipendiju po drugoj osnovi (obrazac izjave može se podići u Upravnom odjelu Općine) - potvrdu poslodavca o prosjeku plaće za zadnje tri isplaćene plaće ili preslika zadnje tri isplatne liste plaće roditelja ili skrbnika ako su zaposleni - za obrtnike i slobodna zanimanja (uključujući vlasnike OPG-a) presliku rješenja Porezne uprave o mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa za obrtnike i OPG (ako su osigurani po toj osnovi) te presliku poreznog rješenja o utvrđenom porezu za 2012. godinu - potvrda Zavoda za zapošljavanje o nezaposlenosti roditelja ili skrbnika i braće studenta koji su mlađi od 18 godina ako su nezaposleni duže od 3 mjeseca - potvrda o prosjeku mirovine u zadnja tri mjeseca ili preslika isplate-odreska zadnje tri mirovine roditelja ili skrbnika ako primaju mirovinu - potvrda o upisu u školu ili na fakultet za braću studenta koji se redovito školuju 4. Naziv tijela kome se molbe podnose i rok za dostavu molbi: - prijave za dodjelu stipendija s traženom dokumentacijom dostavljaju se najkasnije do 15. siječnja 2014. godine na adresu: Općina Kotoriba, Kolodvorska 4, Povjerenstvo za dodjelu stipendija s naznakom „Natječaj za stipendije“ 5. Rok u kojem će biti objavljeni rezultati natječaja: - o rezultatima natječaja podnositelji prijava bit će obaviješteni najkasnije u roku 30 dana od dana donošenja odluke o dodijeli stipendija NAPOMENA: Nepotpune i nepravodobno podnesene prijave neće se razmatrati. Sve dodatne informacije mogu se dobiti u Općini Kotoriba, Kolodvorska 4 ili na telefon 040 / 682-247. OPĆINSKI NAČELNIK: Ljubomir Grgec, v.r. U božićno vrijeme te u novoj 2014. godini želimo svim mještanima u tijelu zdravlje, u duši mir, u mislima radost, u srcu mladost. Sretan Božić i nova 2014. godina! OO SDP Kotoriba ZOON POLITIKON Kotoripski vjesnik 7 Izborna konvencija Općinskog odbora SDP-a Kotoribe M. Novak: Dokazali ste da ste najjači kad vam je bilo najteže! Diljem Međimurja održavaju se konvencije gradskih i općinskih odbora SDP-a. Na unutarstranačkim izborima koji su u SDP-u održani 20. listopada za predsjednika Općinske organizacije stranke u Kotoribi izabran je 43-godišnji Roberto Ujlaki. On je na toj funkciji naslijedio Dobrišu Zvošeca koji je zbog nesuglasica podnio ostavku i napustio stranku. U petak 25. listopada održana je i izborna konvencija stranke na kojoj su izabrani članovi ostalih stranačkih tijela. Za potpredsjednika je izabran Dragutin Dolenčić, a uz njih dvojicu u sedmeročlani Općinski odbor izabrani su Izabela Balog, Ljubomir Grgec, Kristina Knez, Ivan Hertelendi i Josip Forauer. Novoizabrani predsjednik R. Ujlaki zahvalio je članovima na ukazanom povjerenju. Iskazao je zadovoljstvo rezultatima lokalnih izbora na kojima su osvojili izvršnu vlast i pet vijećnika, što je najviše od postojanja Općine Kotoriba. U programu rada, između ostalog, izdvojio je adaptaciju mrtvačnice, uređenje Društvenog doma, sanaciju krovišta Ribičkog doma „Som“ i policijske zgrade, rješavanje pitanja stare škole, uređenje okoliša crkve i središta mjesta, izgradnju ceste prema Goričanu i mosta prema Mađarskoj. Među prioritetima je i ulaganje u gospodarski razvoj koji je preduvjet za razvoj svake sredine. – Unatoč problemima koji su zadesili stranku i ostavkama nekoliko članova, mogu reći da smo danas homogeniji i jači, čemu u prilog ide i sve veći broj mlađih članova – poručio je Ujlaki koji obnaša funkciju zamjenika načelnika. Na izbornoj konvenciji uz domaće su članove prisustvovali i novi šef međimurskog SDP-a Mladen Novak i načelnik Općine Sveti Juraj na Bregu Anđelko Nagrajsalović. Novak je također zahvalio članovima na podršci koju su mu dali na unutarstranačkim izborima. – Nema čekanja! Iako je županijska izborna konvencija 22. studenoga, idemo odmah na posao. Ovih dana sazvat ću sastanak sa svim predsjednicima gradskih i općinskih odbora te SDP-ovih načelnika i gradonačelnika kako bismo dogovorili što nam je činiti. Moramo uvesti drugačiji način rada nego do sada, ispraviti greške i slušati mišljenje i prijedloge svih. Želimo raditi ozbiljno i odgovorno kako bi stranka konačno zauzela mjesto koje joj pripada. Vi ste izbornim rezultatima dokazali da ste najjači kad vam je bilo najteže i na tome vam čestitam. Uvjeren sam u dobru suradnju – rekao je Novak. A.Fuš U dogovoru vlasnika i Općine Srušena poznata kotoripska „slastika“ izgrađena 1965. g. Kotoripčani su s nostalgijom u utorak 15. listopada promatrali rušenje poznate kotoripske „slastike“. I to s razlogom. Taj objekt u samom središtu Kotoribe izgrađen je daleke 1965. godine i dugi niz godina bio je glavno okupljalište mladih. Uz to, tu se radio odličan sladoled čiji je okus i miris osvajao nepca Kotoripčana. Međutim, vlasnik Namik B. otišao je u mirovinu i već neko vrijeme slastičarnica zjapi prazna i jednostavno propada. Huligani su učinili svoje i porazbijali prozore. Dogovorom općinskih čelnika i vlasnika objekta odlučeno je da se objekt sruši, što su učinili zaposlenici javnih radova. Općinski načelnik Ljubomir Grgec svjestan je što je slastičarnica značila Kotoripčanima, ali naglašava da bi s vremenom zbog propadanja postala ruglo središta mjesta. U susjedstvu vlasnik Namik B. ima i kuću s dvorištem. – S vlasnikom pregovaramo o otkupu posjeda kako bismo u dogledno vrijeme uredili središte Kotoribe koje bi trebalo dobiti sasvim novi izgled – rekao je načelnik Grgec. A.Fuš Slastičarna Namik - nekad Slastičarna Namik - jučer Slastičarna Namik - danas Svim mještanima Kotoribe te Kotoripčanima u svijetu želimo Božić pun radosti, mira i blagostanja, a u novoj 2014. godini puno uspjeha te da vam se ispune sve želje. Sretan Božić i nova godina! OO HNS Kotoriba 8 Kotoripski vjesnik ZOON POLITIKON Od 10. listopada u Kotoribi Utorkom i četvrtkom ponovno vađenje krvi Nakon Preloga i Murskog Središća, od 10. listopada mještani Kotoribe ponovno će moći vaditi krv u svojoj ambulanti. Naime, u petak 4. listopada ugovor o provođenju laboratorijskih pretraga - vađenje krvi na neodređeno vrijeme potpisali su u ime Županijske bolnice sanacijski upravitelj Miroslav Horvat, dr. med. spec. internist, i načelnik Općine Kotoriba Ljubomir Grgec. Dogovoreno je da će se vađenje krvi obavljati dva puta tjedno - utorkom i četvrtkom u vremenu od 7 do 8 sati, a Općina će troškove sufinancirati mjesečno s dvije tisuće kuna. Načelnik Grgec tom je prilikom rekao kako je čelništvu važno da u svojoj sredini imaju zadovoljne pacijente. Dr. Horvat naglasio je da će se tim dogovorom smanjiti gužve u čakovečkom laboratoriju, a ono što je najvažnije, pacijenti iz tako udaljenog mjesta neće morati putovati. Zanimalo nas je što će biti s pacijentima okolnih naselja koji su ranije obavljali pretrage u Kotoribi? - Općina neće nikome braniti da dođe u laboratorij pa vjerujem da je ovo dobar potez i za Kotoripčane i za sve stanovnike ovog kraja - rekao je Grgec. A.Fuš PRVI SLUŽBENI POSJET DOŽUPANICE MŽ-e SANDRE HERMAN KOTORIBI Na dnevnom redu problematika Roma i stare školske zgrade Na poziv Ljubomira Grgeca,općinskog načelnika Kotoribe, u prvi službeni posjet 6. studenoga došla je dožupanica Međimurske županije Sandra Herman u pratnji Stjepana Baranašića, pročelnika Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju MŽ-e. Svrha tog dolaska bila je pokrenuti pitanje Roma u vezi s legalizacijom objekata u njihovom naselju, odnosno rješavanje problema objekta stare školske zgrade. U radnom dijelu sastanka bili su još Roberto Ujlaki, zamjenik općinskog načelnika, i Damir Ignac, predsjednik mjesne Udruge “Za bolje sutra”. Nakon sastanka u zgradi Općine, obišli su objekt stare školske zgrade i romsko naselje u Kotoribi. U sklopu stanovanja Roma u Kotoribi postoje tri kategorije stanovnika. Postoje tri kategorije građevina. Prva sadržava one koje su za legalizaciju i dio su Prostornog plana Općine, one će biti legalizirane i kao takve nisu sporne, zatim one koje se nalaze izvan toga naselja, na industrijskom zemljištu koje je vlasništvo Općine. Za takve građevine Županija je zatražila od nadležnog Ministarstva očitovanje radi daljnjeg postupanja. Prema njihovom odgovoru Županija će daljnji postupak dogovarati s Općinom, a postoje i kuće unutar same Kotoribe koje su Romi kupili, adaptirali i sada bi htjeli dobiti sredstva za daljnju adaptaciju ili da im se uložena sredstva vrate.- Po tom smo pitanju mi kao Županija nemoćni, mogu im pomoći različiti fondovi ili neki drugi projekti poput onog “Kuće postaju domovi” koji postoji od 2009. godine, ali je još uvijek mrtvo slovo na papiru-rekla je Herman. A kada je u pitanju objekt stare školske zgrade ona je rekla: - Razgovarali smo o namjeni toga objekta te postoje dvije opcije. Prva je da se prenamijeni u starački dom ili u turističke svrhe, kao npr. hostel što je meni zgodno jer je turizam grana kojom se rado bavim i po meni bi to bila povoljnija namjena, no to je na odluci Općine, odnosno njenog Općinskog vijeća. Boravak u Kotoribi, prijem u Općini i doček u romskom naselju Hermanova je ocijenila je najvišom ocjenom, a isto tako i rezultate pregovora koji su, doduše, još uvijek u povojima. Tekst i snimke: Mladen Grubić Sastanak u zgradi Općine U romskom naselju IZLOG Kotoripski vjesnik 9 POLICIJSKA AKCIJA “POŠTUJTE NAŠE ZNAKOVE” Prometni policajac s kotoripskim prvašićima Slijedom tradicije Policijska uprava međimurska, odnosno njezina Postaja prometne policije Čakovec posredstvom svojih djelatnika provodi prometnu preventivnu akciju „Poštujte naše znakove“. Prometni policajci obilaze međimurske osnovne škole u kojima na prigodnim predavanjima učenike prvih razreda uvode u sigurno kretanje na prometnicama da bi se smanjio broj prometnih nesreća u kojima mogu stradati djeca. Tako je u petak 13. rujna u Osnovnoj školi Jože Horvata Kotoriba bio Ladislav Požgaj, policijski službenik za prometnu preventivu Postaje prometne L. Požgaj s prvašićima policije u Čakovcu. U neposrednom razgovoru s učenicima ukazano im je na niz prometnih pravila kojih se moraju pridržavati kako bi svakodnevno nesmetano stizali u školu i kako bi se iz nje isto tako bez problema vratili. Učenicima je podijeljen edukativni materijal o prometu te im je obećano kako će uskoro svaki od njih dobiti reflektirajući prsluk. Tekst i snimka: M. Grubić POLICIJSKA AKCIJA - MANJE ORUŽJA, MANJE TRAGEDIJA S policajcima u kotoripskom romskom naselju U razdoblju od 26. kolovoza i nekoliko dana unaprijed djelatnici PU međimurske u svim su međimurskim romskim naseljima proveli preventivnu akciju Manje oružja - manje tragedija. Ona se je ovoga puta provodila pod sloganom “Izbacite uljeza” na temelju kojeg je i osmišljen strip “Izbacite uljeza”. Akciju provodi Ministarstvo unutarnjih poslova u suradnji s Programom UN-a za razvoj, a u skladu sa Zakonom o oružju. Tijekom akcije, a i dalje, građani su mogli dragovoljno bez vremenskog ograničenja predati zabranjeno i dozvoljeno oružje. 27. kolovoza takva je akcija provedena u romskom naselju u Kotoribi, a proveli su je rajonski policajci Spomenko Gojsek i Dražen Zadravec iz Policijske postaje Prelog te policijski službenici PU međimurske Marina Soldat, Branko Jakupak i Siniša Markulinčić, službenik za protueksplozivnu zaštitu. U provođenje akcije uključila se i Općina Kotoriba. U njezinu dvosatnom trajanju stanovnicima naselja ukazano je na važnost predaje nedozvoljenog oružja pa su neki od njih nedozvoljeno oružje i streljivo predali na postavljeni punkt. Bile su tu dvije zračne pučke, jedan plinski pištolj, nekoliko komada vojnog i lovačkog streljiva te dimna bomba. Vjerojatno to nije sve pa je mještanima sugerirano da ako i dalje žele dragovoljno predati nedozvoljeno oružje, mogu to učiniti tijekom cijele godine, bez vremenskog ograničenja. Rečeno im je kako se ne preporuča da se takva sredstva donose osobno u prostorije policije, kako ne bi došlo do njihova aktiviranja i neželjenog ozljeđivanja, već je o tome osobno ili telefonski potrebno obavijestiti policiju na broj 192 pa će stručni i osposobljeni policijski službenici doći na kućnu adresu i preuzeti oružje. Istaknuto je kako se prema takvim osobama neće po- Rajonski policajci za info pultom kretati prekršajni niti kazneni postupci, niti će se pri preuzimanju takvih sredstava evidentirati njihovi osobni podaci ako oni to ne žele. Dragovoljna predaja odnosi se na sve vrste oružja, a osobito na oružje kategorije A - zabranjeno oružje, a to je automatsko vatreno oružje, vatreno oružje skriveno u drugim predmetima, vojni projektili s eksplozivnim punjenjem, eksplozivno oružje i njegovi dijelovi, streljiva s probojnim eksplozivnim ili zapaljivim zrnima, vojno oružje i dr. Vezano uz to, prisutnima je podijeljen odgovarajući propagandni materijal te im je rečeno da za sve navedeno mogu koristiti i besplatnu telefonsku liniju 08008892. Prema ocjeni policijskih službenika, akcija je polučila zadovoljavajuće rezultate, ponašanje stanovnika naselja bilo je korektno, a rečeno je kako se vjeruje da ovdje još ipak ima oružja i da za njihovu predaju nikada nije kasno. Tekst i snimak: M. Grubić 10 Kotoripski vjesnik KULTURNI KOLAŽ DEVETA ŽUPANIJSKA SMOTRA MEĐIMURSKIH NARODNIH OBIČAJA 20 Bili smo u bogatoj međimurskoj prošlosti Zajednica kulturno-umjetničkih društava Međimurske županije, Odbor za narodne običaje te zajednice i KUD Kotoriba su 16. i 17. studenoga u Domu kulture u Kotoribi okupili deset međimurskih kulturno-umjetničkih društava i udruga koji su na pozornicu prenijeli narodne običaje o kojima brinu i čuvaju ih kao „zjenicu oka svoga“ jer znaju da su jezik, vjera i običaji oduvijek bili najvažnijim obilježjima svakoga naroda, a što sve treba vjerno sačuvati od zaborava. Običaji su to koji govore istim jezikom, dijele iste vjerske osjećaje te zajedno njeguju šarolikost kraja „med dvema vodami“. Deveta smotra međimurskih narodnih običaja postala je običaj koji se s ponosom njeguje u Kotoribi, a društva koja su ovamo došla pokazala su kako brinu o korijenima narodnoga blaga koje nema cijene, a to je upravo ono što nas čini Međimurcima. Kulturni amateri u ta su nas dva dana podsjetili kako je to bilo nekad, prije užurbanosti, stresa, prije računala, mobitela i svih danas neizbježnih tehnologija. Naše zeleno, plodno Međimurje, maleni cvjetnjak na samom sjeveru Hrvatske kolijevka je neprocjenjiva bogatstva takvih običaja, starih navada našega kraja. A kajkavska riječ i običaji bili su glavni motivi zbog kojih su ljudi iz deset društava htjeli pokazati što oni čuvaju. Prvog dana smotre vidjeli smo nastup KUD-a Strahoninec s običajem Idu Mikule koji je za scenu pripremila Tamara Zdolec. KU Seljačka sloga Prelog predstavila se narodnim običajem Koritari, režiserke Suzane Lacković. Štefanija Jambrošić uvježbala je KUU Društvo žena iz Gornjeg Kraljevca običaj Vuzmeni zajtrek. Glumci iz KUU Lipa Gornji Mihaljevec na dojmljiv su nam način uprizorili Mihalovske svate u režiji Jasenke Novak. Nedjelja je bila „bogatija“ jer smo vidjeli nastupe šest KULTURNI KOLAŽ Kotoripski vjesnik 11 013. društava. Prvi su na scenu došli domaćini s običajem Kak se negda prol veš (beljenje), koji je za scenu pripremila Anica Jauk. KUU Podtutren predstavila je običaj Gustuvaje z večera pre zoročnici, a za scenu ga je pripremila Marija Jambrošić. Prvi put su na smotru došli predstavnici iz Republike Mađarske. Bili su to članovi KUU Sumarton iz istoimenog mjesta. Oni su nam posredstvom Jelice Doboš Gujaš i Marije Hranjec izveli običaj Bobonje (Babinje). KUD Žiškovec izveo je običaj Vincekovo, a za scenu ga je pripremila Jagoda Srša. Štrigovsko gostuvanje izveli su članovi KUD-a Sveti Jeronim, a za scenu ga je pripremio Stjepan Makovec. Najposlije smo vidjele glumce HKDU Goričan s običajem F nedelju popovne na klopi. Običaj je na scenu postavila Katarina Pintarić. Nakon svake večeri voditelji su razgovarali s članovima Prosudbene komisije, Smiljanom Peter Marčec, muzejskom savjetnicom Muzeja Međimurje Čakovec, i prof. dr. Stjepanom Hranjecom, uvaženim poznavateljem međimurske narodne baštine. Oni su uz pozitivne i konstruktivne primjedbe izrazili zadovoljstvo viđenim. Izrazili su zahvalnost glumcima za entuzijazam i čvrstu volju za čuvanjem onoga što s godinama postaje sve vrjednije, a s čime sve rjeđe živimo. U stanci između nastupa čuli smo svirku tamburaša iz Kotoribe i Preloga, a čuli smo i stihove Rajke Trokter koje su nam interpretirale Jasenka Novak i Lea Novak. U dvije večeri dvorana Doma kulture bila je ispunjena zahvalnim gledateljstvom, a program je izvrsno vodila mlada Darja Šupljika, magistra primarnog obrazovanja i edukacije hrvatskog jezika i književnosti. TEKST: Mladen Grubić SNIMKE: Dobriša Habuš 12 Kotoripski vjesnik IZLOG NAKON MJESEC DANA OTEŽANOG POSLOVANJA U KOTORIBI OTVORENI PROSTORI ADAPTIRANE LJEKARNE Sve za kvalitetu usluga Prije nekoliko mjeseci u mjestu su okončani radovi na adaptaciji ljekarne. Izvedeni su da bi se pacijentima pružila što bolja usluga. Ova mjesna zdravstvena ustanova djeluje u sklopu Ljekarne Čakovec, koja je županijska ustanova i kojoj je osnovni cilj da primarna zdravstvena zaštita, točnije opskrba pacijenata lijekovima i medicinskim proizvodima bude što dostupnija svakom stanovniku. U tu je svrhu 1988. godine u Kotoribi otvoren Depo lijekova kao poslovna jedinica Ljekarne Čakovec, što znači da su pacijenti u ono vrijeme bili snabdjeveni samo osnovnim lijekovima. Deset godina poslije čakovečka ljekarna odlučila je da depo preraste u njihovu podružnicu, što je značilo dizanje primarne zdravstvene zaštite na višu razinu, točnije pacijentima je omogućeno da mogu sve svoje potrebe vezane za očuvanje zdravlja U adaptiranoj ljekarni zadovoljiti u njima najbližoj ljekarni. Zbog čega ste se odlučili na adaptaciju? - pitali smo magistru farmacije Andreju Knežević, ravnateljicu Ljekarne Čakovec. - Smatrali smo da s obzirom na broj pacijenata koji koriste usluge Ljekarne Kotoriba prostor u kakvom je bila do sada nije više primjeren. Valja spomenuti kako smo sredstva za adaptaciju osigurali iz vlastitog poslovanja – rekla je ravnateljica i dodala da je površina ljekarne ostala ista, ali je promijenjen raspored prostorija, čime su se dobili veći i ljepši prostori i oficine, tj. prostori za pacijente gdje se izdaju lijekovi, kao i prostor za savjetovanje pacijenata kako bi svakom pacijentu omogućili da nesmetano razgovara o svojim problemima sa stručnom osobom – rekla je ravnateljica. Ljekarna Kotoriba trenutačno radi u jednoj smjeni iako zbog dvaju liječničkih timova postoji potreba za rad u dvije smjene. Međutim, zbog velikog deficita magistara/magistri farmacije na tržištu rada trenutačno se ne može organizirati rad u dvije smjene, što je, naravno, jedan od prioriteta u budućnosti. - Ljekarni Čakovec, odnosno stručnim djelatnicima magistrama/magistrima farmacije osnovni je cilj da pacijenti mogu zadovoljiti sve svoje potrebe vezane za očuvanje zdravlja, kao i pružiti im što bolju stručnu uslugu u savjetovanju kako očuvati zdravlje i spriječiti bolest. Zato pozivam sve pacijente da se s punim povjerenjem obrate stručnim djelatnicima kad imaju probleme vezane uz zdravlje, a oni će im u okviru svojih ovlasti i stručnih znanja dati informacije i savjete - poruka je ravnateljice. U ovoj ustanovi trenutačno radi magistra farmacije Lea Horvat i farmaceutska tehničarka Marija Fabić. Tekst i snimka: M. Grubić DAN SJEĆANJA NA VUKOVAR Ne smijemo i nećemo zaboraviti vašu žrtvu U predvorju osnovnoškolske zgrade Jože Horvata Kotoriba u ponedjeljak 18. studenoga cijeli dan je gorjela svijeća. Zapaljena je prvi školski sat nastave gdje su okupljeni učenici i djelatnici škole na tih, miran i dostojanstven način odali počast vječnom herojskom gradu Vukovaru. Uz prikladnu prezentaciju i tekst iz dnevnika Jože Horvata Komarevo 1991. svi su se prisjetili grada koji je bio ključni štit obrane naše domovine. Svima koji su ostali bez svojih domova i članova svojih obitelji u tim trenucima upućene su zajedničke misli i poruka: „Nikad nećemo zaboraviti vašu žrtvu!“ Tekst i snimka: M. Grubić Učenici kraj svijeće i prigodnog panoa IZLOG Kotoripski vjesnik 13 Uoči blagdana Svih svetih uređeno groblje u Kotoribi Zaštićen i obnovljen križ žrtvama rata Svake godine prije blagdana Svih svetih na mjesnom groblju u Kotoribi privode se kraju posljednji radovi na uređenju posljednjeg počivališta. Tako je, između ostaloga, obrezana živica i fiksirane su i oformljene grobne staze na kojima su zasađene srebrne tuje. Ove godine posebno je uređen središnji križ koji je spomen na sve žrtve Prvog svjetskog rata. Obojeno je njegovo postolje, a oko njega su zasađene niske sadnice crnogorice. Želja općinskih čelnika bila je da se to spomen obilježje uredi na dostojanstven način jer su mnogi nesavjesni mještani jednostavno prolazili i gazili po betonskoj podlozi, tj. križu. Uz taj križ nalazi se i onaj središnji za sve Kotoripčane koji je bojanjem dobio novi izgled. Radove su obavili djelatnici koji su zaposleni u javnim radovima. – Svi koji dođu na naše groblje dive se koliko je ono uređeno, a to nam uvijek daje poticaj da tako nastavimo dalje. Drago mi je što smo uredili i spomen obilježje koje je dobilo sasvim novi izgled – rekao je načelnik Ljubomir Grgec. A.Fuš TRI GENERACIJE KOTORIPSKIH “OSNOVACA” PONOVNO NA OKUPU Susreti nakon 10, 20 i 25 godina poslije osnovnoškolskih klupa U subotu 28. rujna bio je poseban dan za Kotoripčane koji su osnovnu školu završili prije 10, 20 i 25 godina. Njih 55, od puno većeg broja opravdano i neopravdano odsutnih, okupilo se u novim prostorima zgrade OŠ Jože Horvata Kotoriba koju oni, nažalost, nisu polazili. Obišavši novo zdanje, iskazali su sreću što se generacije poslije njih danas školuju u prostorima koji su za njih, nažalost, bili samo san. S njima su bili njihovi razrednici iz nižih i viših razreda. S „desetgodišnjacima“ bile su: Ružica Fundak, Snježana Filipašić i Terezija Ujlaki, s onima koji su deset godina stariji uspomene na prošlih dvadeset godina evocirali su: Marija Siladi, Mladen Grubić, Vojislav Bogojević i Anica Jauk. S „učenicima“ koji su pred četvrt stoljeća školi rekli zbogom radost druženja podijelile su razrednice: Agneza Berković, Ivanka Cmrečki i Terezija Ujlaki, a sa susreta je izostala još jedna njihova razrednica Štefica Grubić, preminula točno prije 12 godina na dan održavanja sata razrednika. Drugi dio susreta i druženja završio je u donjovidovskom Hotelu “Golf” gdje je dogovoren ponovni susret sa znatno većim odazivom. A kakvo je bilo druženje? Nezaboravno, oproštaji i rastanci su za neke trajali do nedjeljnog popodneva. Tekst: Mladen Grubić FOTOGRAFIJE: Foto Frančić DOBROVOLJNI PRILOG ZA «KOTORIPSKI VJESNIK» za Božić 1. HORVAT, KATICA 2. HORVAT, ĐURĐICA 3. NAĐ, ALOJZ 4. KRESINGER, EMILIJA 5. DOMINIĆ, TEREZIJA 6. MALIĆ, KATARINA I VINKO 7. SABOL, IVAN 8. MARĐETKO, BARBARA 9. VOJVODA, JOSIP I LJUBICA Kotoriba, 05.12.2013. iz Kanade iz Kanade iz Australije iz Australije iz Australije iz Australije iz Australije iz Zagreba iz Austrije 250,00 kuna 250,00 kuna 760,00 kuna 500,00 kuna 50,00 dolara 150,00 kuna 50,00 dolara 100,00 kuna 200,00 kuna BLAGAJNIK, Ljubica Maltar 14 ŠKOLICE Kotoripski vjesnik U OSNOVNOJ ŠKOLI JOŽE HORVATA U KOTORIBI SVEČANOM POČETNOM KONFERENCIJOM PREDSTAVLJEN JE EUROPSKI PROJEKT PRODUŽENI BORAVAK ZA UČENIKE ROMSKE NACIONALNE MANJINE Projekt višestrukog značenja U Osnovnoj školi Jože Horvata Kotoriba u srijedu 13. studenoga na svečan je način otvoren, odnosno prezentiran IPA europski projekt Produženi boravak za učenike romske nacionalne manjine iz osnovnih škola Tomaša Goričanca Mala Subotica - PŠ Držimurec-Strelec, Dr. Ivana Novaka Macinec i Jože Horvata Kotoriba. U projekt će biti uključeno 196 djece prvog i drugog razreda. U PŠ Držimurec-Strelec bit će njih 74 koji će obuhvaćati tri skupine Roma, u Macincu će biti četiri skupine od 90 učenika, a u Kotoribi dvije skupine od 32 učenika. - Projekt je počeo 4. studenoga, a bit će završen 21. lipnja završnom konferencijom te gala priredbom svih sudionika u projektu - istaknula je mr. sc. Sonja Tošić-Grlač, privremena pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Međimurske županije i voditeljica projekta. Nositelj projekta bit će Međimurska županija, dok će partner na projektu biti Roma Education Fund iz Budimpešte koji je projekt pomogao sa 10.000 eura i ta će se sredstva mahom iskoristiti za usavršavanje učitelja i radionice za roditelje. U njihovo ime na svečanosti govorila je Biserka Tomljenović pobrojavši projekte koji se provode, iskazavši pritom zadovoljstvo što ti projekti traju i donose bolje sutra spomenutoj nacionalnoj manjini. Govoreći o razlozima pokretanja projekta, Tošić-Grlač rekla je kako su uvaženi specifični uvjeti u kojima mali Romi žive, a cilj mu je potpora Romima u odgoju i obrazovanju te jačanje kapaciteta obrazovnih institucija. Vrijednost projekta bit će 178.701,04 eura od čega će doprinos EU biti 144.301,09 eura. U provođenju projekta zaposleno je osam prosvjetnih djelatnika, jedan na neodređeno, a sedam na određeno vrijeme. Ovaj projekt sadržavat će stalnu suradnju s roditeljima pomoću roditeljskih sastanaka, individualnih razgovora, radionica i seminara, a educirat će se i učitelji za koje su predviđena dva seminara u koje će biti uključeno njih stotinjak. Produženi boravak uvodi se nakon nastave, traje pet sati tijekom kojih učenici pišu domaće zadaće, unaprjeđuju učenje hrvatskoga jezika, razvijaju higijenske navike te komunikacijske vještine, a u to vrijeme za njih je osiguran i ručak. – Želimo da se u boravku učenici osjećaju ugodno, a to će biti i jedan doprinos tomu da im škola postane primamljiva, da je zavole i da s radošću dolaze u nju – poručila je na kraju Tošić-Grlač. Svečanosti su nazočili učitelji škola u kojima se projekt provodi, odnosno oni koji su u njega uključeni, ravnatelji škola, čelnici Gosti i uzvanici skupa Općine Kotoriba, a tu je bila i prodekanica čakovečkog Učiteljskog fakulteta dr. sc. Tamara Turza Bogdan jer će budući učitelji jedan dio svoje studentske prakse provoditi i u radu s takvim učenicima. U ime Međimurske županije prisutne je pozdravila Sandra Herman, zamjenica župana, koja je rekla kako je za sve projekte europskog socijalnog fonda, koji se temelji na razvoju ljudskih potencijala, u Međimursku županiju dosada došlo oko milijun eura. Svoje programe, čiji je nositelj Županija, još su prijavile osnovne škole iz Orehovice, Podturna i Murskog Središća, Udruga slijepih i slabovidnih MŽ-e i Dječji vrtić Čakovec. Herman je naglasila da je u okviru tih projekata zaposleno 25 osoba te da je bit projekata da traju do dvije godine, a izrazila je nadu da oni dobiju svoj nastavak. U ime škole domaćina goste i uzvanike pozdravila je ravnateljica Snježana Matoš, prof. Tom prigodom održan je i zanimljiv glazbeno-recitatorski program koji su pripremili romski učenici uz pomoć svojih učitelja. U sklopu toga održan je i okrugli stol za neposredne realizatore projekta. Predstavnici kotoripskih Roma Projekt je u ime Vijeća romske nacionalne manjine Općine Kotoriba pozdravio predsjednik Slobodan Balog koji je rekao kako je postojanje samo jedne romske pomagačice u kotoripskoj školi premalo te da bi ih trebalo zaposliti više. Kritičkim tonom nazočnima se obratio i Damir Ignac, predsjednik kotoripske Udruge “Za bolje sutra”, koji je pitao što će biti s ostalih 74 učenika škole za koje smatra da su zaslužili isti tretman kao i učenici uključeni u program. Zasmetalo ga je što u pripremu, odnosno provođenje projekta nisu uključene romske institucije u Međimurskoj županiji kako bi imale saznanja o tome što se u ovom slučaju događa s njihovom populacijom. Izazvana načinom i tonom kojim je gospodin Ignac govorio reagirala je zamjenica župana. Zamolila je njega i druge da šire istinu o tome za što i kako se novac troši za njihovu djecu te ga je zamolila da bi bilo lijepo i primjereno da Romi konačno pokažu zadovoljstvo time što MŽ radi za njihovu populaciju, a pokazano zadovoljstvo jamčit će i obostrano zadovoljstvo. Tekst i snimke: Mladen Grubić Tošić-Grlač i S. Matoš ŠKOLICE Kotoripski vjesnik 15 OČISTILI RUGLO STARE ŠKOLSKE ZGRADE U KOTORIBI Županijo, mi smo svoje učinili Od ožujka 2009. godine preseljenjem u novu školsku zgradu stara školska zgrada u Kotoribi sustavno propada. Propada zato što zub vremena na njoj čini svoje, a da bi doživjela svoj krah pobrinuli su se “vrli sumještani“ koji su iz nje iznijeli sve što se da unovčiti, a bilo je onih koji su onamo dolazili zadovoljavati svoje potrebe za alkoholom, drogom i drugim niskim strastima. Jednom riječju, tu su 150 i više godina staru građevinu izložili najvećem ruglu. Dogodilo se to samo zbog toga jer zgrada, koja je županijsko vlasništvo, nije više nikome bila zanimljiva, a o čemu smo pisali prije nekog vremena. Ne može se reći da u Općini Kotoriba u vezi sa zgradom ništa nisu činili. Radili su to deklarativno, prije svega očekujući da će u dogledno vrijeme u njoj biti smještana neka od srednjih škola. Kada su njihovi planovi glede toga pali u vodu, nije im preostalo ništa drugo nego da svaki put, malo-pomalo, županijskim čelnicima daju do znanja kakvo blago u Kotoribi propada. Prošla vlast je otišla i u vezi s tim nije učinila gotovo ništa, a na prvom radnom sastanku s novim županom općinski načelnik Ljubomir Grgec prioritetnim je problemom mjesta iznio upravo taj objekt. Da bi se objekt mogao obilaziti i da bi Kotoriba sa sebe obrisala ruglo njegove unutrašnjosti, ovih su dana djelatnice na javnim radovima Višnja Matotek i Roberta Friščić i općinski komunalni djelatnik Stjepan Matan punih pet radnih dana čistili smeće, otpad, fekalije, staklo, keramiku, podove i sve ono što su podle ruke učinile. Uđe li netko danas u te prostore, moći će reći: - Bože dragi, pa prava je šteta što oni zjape ovako prazni. Upravo ta praznina ponukala je odgovorne u Općini na razmišljanje čemu bi Roberta i Višnja su se naradile mogao objekt poslužiti i svi su jedinstvenog stava kako ne bi bilo naodmet pretvoriti ga u starački dom u kojem bi smještaj našla kategorija potrebitih koji si ne mogu priuštiti zadovoljstvo onih otmjenijih. U prilog tomu ide nefrekventna prometna lokacija, prekrasan park bjelogorice i crnogorice i još niz prednosti. Općina je svoje učinila, ponudila je vlasnicima da dođu pogledati svoju „staricu“, da se odluče što će s njom, a da ne bi bilo zimskih upada u prostore kroz prozore, stavit će se zaštita. Tekst i snimka: Mladen Grubić Ljudi su se zgražali Ljeti su mnogi iseljeni Kotoripčani koji su odmor provodili na svojoj rodnoj grudi željeli vidjeti školu iz svog djetinjstva. To im je bilo omogućeno, no bolje da je nisu vidjeli jer su njihova zgranuta i zaprepaštena lica rekla sve. Teško je bilo ljudima objasniti da se to događa u zemlji koja se deklarira europskom, a u njezinoj unutrašnjosti rastu i postoje rak-rane. MG OSNOVNA ŠKOLA JOŽE HORVATA KOTORIBA Ušli u projekt Sheme školskog voća OŠ Jože Horvata Kotoriba jedna je od 835 škola u Republici Hrvatskoj koja je dobila mogućnost da sudjeluje u projektu Sheme školskog voća od školske godine 2013./2014. To je mjera koja bi trebala oblikovati prehrambene navike djece od 1. do 4. razreda osnovne škole i tako pridonijeti povećanju potrošnje voća i povrća u svakodnevnoj prehrani. Škole i učenici koji će sudjelovati u Shemama školskog voća najmanje jednom tjedno dobivat će besplatno mandarine, jabuke, kruške, šljive, breskve, nektarine, trešnje, jagode, rajčice ili mrkve. Ovaj je projekt već pet Ovoga puta na jelovniku mandarine - učenici I.b razreda godina u primjeni u državama, članicama EU. Razdoblje provedbe projekta je od 1. kolovoza 2013. do 31. srpnja 2014. tijekom 35 tjedana školske godine. Tekst i snimka: M. Grubić EDUKATIVNI SAT O PROMETU Napredni matematičari u ulozi glumaca i edukatora Ivana Lukša-Peranec, dipl. učiteljica matematike u OŠ-i Jože Horvata u Kotoribi u sklopu izvannastavnih aktivnosti u školi radi s naprednim matematičarima. -To su satovi koji su prožeti sa sijaset brojki, problemskih i inih zadataka pa učenici znaju biti i premoreni. Mi tu premorenost rješavamo razbibrigama tako da uvježbavamo Mladi glumci - matematičari sa svojom voditeljicom kratke scenske prikaze, lutkarske predstave-kaže učiteljica. Jednu takvu predstavu uvježbali su pod imenom Poštujte naše znakove i prikazali su je učenicima prvih razreda njihove škole. Na dojmljiv i prihvatljiv način „lutke-znakovi i vozila“ , a to su bile: Klara Hodak, Ema Zadravec, Veronika Vojvoda, Jelena Žinić, Josipa Nestić i Antonela Halilović,razgovarale su s učenicima ne bi li im ukazali kolika je važnost poštivanja prometnih znakova i samog kretanja po prometnicama. Sve naučeno potkrijepili su im i jednim kraćim filmom. Prvašići su se pokazali vrsni poznavatelji gradiva o prometu pa su ih glumci nagradili slatkišima. Tekst i snimke: M. Grubić 16 U CIVILU Kotoripski vjesnik VEČER MATEMATIKE U OŠ JOŽE HORVATA KOTORIBA Matematika nije bauk Večer matematike je skup interaktivnih radionica koje potiču izgradnju pozitivnog stava učenika prema matematici. Sudjelovanje u zabavnim aktivnostima otkriva često zaboravljenu - zabavnu stranu matematike, stvara nove ideje o tome što matematika jest i čime se bavi te dokazuje da matematičke probleme, i bez da smo svjesni vlastitog talenta, svakodnevno svi uspješno rješavamo. S tim je ciljem Hrvatsko matematičko društvo uz potporu Ministarstva znanosti obrazovanja i športa diljem Hrvatske po prvi put organiziralo takve radionice u koje se uključila i OŠ Jože Horvata Kotoriba. U svim sredinama ona se održavala istovremeno, i to 5. prosinca u 18 sati, no u kotoripskoj je školi zbog objektivnih okolnosti održana dan ranije. Organizirale su je besprijekorno učiteljice matematike Ivana Lukša-Peranec i Gordana Novak i na nju je došao 31 učesnik. Bili su to učenici od petog do osmog razreda, njihovi roditelji, braća, tete, jednom riječju svi oni koji su htjeli naučiti nešto novo. To se pogotovo odnosi na starije kako bi mogli pomoći djeci rješavati matematičke zadatke te kako bi uvidjeli da matematika nije teška. Večer nije imala natjecateljski karakter, već je ona bila prožeta međusobnom suradnjom starijih i djece na način da su jedni drugima pomogali u rješavanju zadataka i problema različitih vrsta i tipova, a kojih je te večeri bilo oko desetak. Unificirane zadatke postavio je organizator i bili su pripremljeni za učenike Bila je potrebna međusobna pomoć i suradnja od prvog do osmog razreda. U kotoripskoj školi u tu su se večer uključili samo učenici predmetne nastave. Što je večer pokazala? Večer je bila zabavna i dinamična što pokazuju i povratne informacije učesnika, pogotovo onih starijih, pa me posebno veseli što su svi kućama otišli sretni i zadovoljni-rekla je Ivana Lukša-Peranec. Da je tome bilo tako pokazuje i dugotrajni pljesak koji su na kraju jedni drugima dali, a bio je i upućen vrijednim realizatoricama ovoga projekta. Led je probijen pa se u školi nadaju kako će sljedeće godine ovaj broj biti udvostručen, ako ne i daleko nadmašen. Tekst i snimke: Mladen Grubić Marljive organizatorice G. Novak i I. Lukša-Peranec (s lijeva) Pogled na radnu atmosferu Sve veći broj djece ima problema s govorom Od iduće godine donjomeđimurski vrtići dobivaju zajedničkog logopeda Logopedi rade s osobama koje imaju poremećaj jezično-govorne-glasovne komunikacije. Njihovom tretmanu podvrgnute su osobe s poremećajima izgovora glasova, poremećajima u tečnosti govora, nedovoljno razvijenim govorom te specifičnim teškoćama čitanja, pisanja i računanja, odnosno disleksijom, disgrafijom i diskalkulijom. Najveći dio navedenih poremećaja nastaje u najranijem djetinjstvu pa je od iznimne važnosti pružanje logopedske pomoći upravo u tom periodu. Zbog toga je značajno da stručnu pomoć logopeda mogu dobiti upravo djeca predškolske populacije, odnosno djeca koja polaze dječji vrtić. Zato je poremećaj u komunikaciji, bez obzira o kojoj se vrsti radi, najvažnije pravovremeno otkriti i što prije intervenirati. Suvremen način života, transformacija obitelji, zagađena okolina, boravak na računalima i stres ne djeluju povoljno ni na razvoj jezika i govora pa se sve više iskazuje potreba za logopedima u raznim ustanovama. Tako su i u Dječjem vrtiću “Klinčec” Donja Dubrava prepoznali potrebu svoje djece, ali i djece iz susjednih vrtića. Dubravka Horvat, ravnateljica tog vrtića, pokrenula je ideju da se za donjomeđimurske vrtiće osigura logoped jer sve više djece u tom kraju ima problema s govorom. Kako sve ne bi ostalo samo na inicijativi, u Donjem Vidovcu održan je zajednički sastanak načelnika općina iz Kotoribe (Ljubomir Grgec), Donje Dubrave (Dražen Miser), Svete Marije (Đurđica Slamek) i Donjeg Vidovca (Josip Grivec), gradonačelnika Grada Preloga Ljubomira Kolareka i zamjenice međimurskog župana Sandre Herman. Ravnateljica Horvat pojasnila im je zašto vrtićima treba logoped. – Sve više djece ima problema s govorom. Mnogi roditelji na govorne vježbe s djecom odlaze u druge sredine što im predstavlja veliki trošak. Jedan zajednički logoped za svih pet vrtića bio bi veliki korak i velika pomoć roditeljima – istaknula je Horvat. S ovom idejom složili su se svi prisutni te je dogovoreno da se krene u raspisivanje natječaja za logopeda koji bi trebao početi s radom od 1. siječnja 2014. godine. Njegov rad bi sufinancirali Međimurska županija i spomenute općine i grad, a načelno je dogovoreno da bi logoped radio svaki dan u drugom vrtiću, što će ovisiti o potrebama pojedine predškolske ustanove. A.Fuš U CIVILU Kotoripski vjesnik 17 DRAGOVOLJNO DARIVANJE KRVI Iz donjeg Međimurja 138 doza krvi Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec posredstvom Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu iz Zagreba u ponedjeljak 25. i utorak 26. studenoga organiziralo je akcije dragovoljnog darivanja krvi u Kotoribi, Donjoj Dubravi i Donjem Vidovcu. Posrednici u tim akcijama bila su im ondašnja općinska društva Crvenog križa. U ponedjeljak se u Kotoribi akciji dragovoljnog darivanja odazvalo 79 potencijalnih davatelja. Od toga broja osmero ih je odbijeno iz raznih zdravstvenih razloga pa je krv dao 71 dragovoljac. Dan kasnije u Donjoj Dubravi akciji su se odazvalo 42 darivatelja, a krv ih je dalo 36, dok je u Donjem Vidovcu akciji pristupilo 33 potencijalnih darivatelja, a krv je dao 31 dragovoljac. Tekst i snimka: M. Grubić S akcije u Kotoribi SUSRETI KOJI SE PAMTE Kilometri života na tračnicama Davne 1973. godine započeo je željezničarski život ovih ljudi na fotografiji. Započeo je dvogodišnjim školovanjem u Kastvu za zanimanje strojovođe dizel i elektrovlakova i lokomotiva. Polaznici škole bili su iz svih dijelova Hrvatske i Slovenije. Ta generacija okupila se nedavno u Hotelu “Varaždin” u istoimenom gradu sa željom da evociraju uspomene od prije 40 godina. - Pokušali smo ih okupiti što više, no na druženje su došli samo kolege iz Varaždinske i Međimurske Strojovođe nakon 40 godina ponovno zajedno županije- ističe Antun Siladi iz Kotoribe (na slici sjedi drugi s lijeva) i dodaje kako su im kolege izostali zbog zdravstvenih ili obiteljskih razloga. Tadašnji 20-godišnjaci, a sada prosjedi, živahni umirovljenici sa 60 ljeta na leđima iskazali su radost ponovnog susreta i druženja, a naročito evociranju događaja na odgovornim i zahtjevnim poslovima.To su ljudi koji su cijeli radni vijek vozili lokalne, putničke i međunarodne vlakove prugama Hrvatske, Mađarske i Slovenije prošavši tisuće i tisuće kilometara… Zabilježio: M. Grubić Obitelj Keler uzgaja neobične biljke koje im život znače Promjenom načina prehrane do boljeg zdravlja i osjećaja Prije tri godine Dragica Keler iz Kotoribe muku je mučila s učestalim želučanim tegobama. Nakon mnogih pretraga, sve je upućivalo na ono najgore. Tog je trenutka shvatila i odlučila da sama sebi može najviše pomoći. Zajedno sa svojim suprugom Petrom nabavila je sjeme neobičnih biljaka, točnije voća i povrća koje nije specifično za naše podneblje. - Da krenem u takvo nešto, velika motivacija bio mi je jedan poznanik koji je obolio od raka debelog crijeva. Doktori su mu tada rekli da ima svega tri mjeseca života. Temeljito je promijenio način života i počeo jesti nešto sasvim drugačije nego dotad. Takav način prehrane drži ga na životu i nakon nekoliko godina, ispričala nam je Dragica. Koje su to biljke koje život znače? U svom dvorištu i vrtu u Ulici bana Josipa Jelačića u Kotoribi bračni par Keler uzgaja kiwano, pepino, meksički krastavac, indijansku bananu i smokvu, aroniju, goji bobice, desetak vrsta tikvica, gorku dinju itd. - Svakog jutra nakon buđenja za doručak pojedem svježe plodove u vrtu i tako počinje moj dan. Danas mogu reći da se osjećam odlično i sve moje tegobe su nestale - rekla je Dragica otkrivši nam da kiwano ima puno C vitamina i kalija, pogodan je za pušače i regulaciju krvog tlaka. Goji bobice i aronija nezamjenjive su za imunitet čovjeka, dok primjerice gorka dinja služi za želučane probleme i čišćenje jetre i žuči. Kelerovi ističu da sve uzgajaju s puno ljubavi i samo za vlastite potrebe. Sve je eko i nema nikakvih špricanja. - Jednostavno uživamo u tome, a još se i zdravo hranimo i osjećamo. Evo, ovih dana ubiremo plodove i naveliko spremamo kompote i džemove kako bismo ih na taj način mogli konzumirati tijekom cijele zime, rekli su nam Kelerovi. A.Fuš 18 LICA KOTORIBE Kotoripski vjesnik IN MEMORIAM- MARIJA KEDMENEC (1934. - 2013.) Nema više tete Marice U petak 6. prosinca u zagrebačkoj bolnici Sestara milosrdnica prestalo je kucati veliko i plemenito srce 79-godišnje Marije Kedmenec - Marice iz Kotoribe. Smrt je bila posljedica nespretnih okolnosti koje su je zadesile 19. studenoga od kada je trajala njezina bitka za život. Maričin život su, ustvari, bile stalne bitke, bitke u koje je unosila svu svoju ljudskost, plemenitost, upornost, majčinstvo, poniznost, ali i gordost te veličinu koja resi čovjeka. I uvijek je iz njih izlazila kao pobjednica. Nažalost, ovu posljednju je izgubila. Bila je to žena koja je za svakog poznatog, a i onog kojeg je manje znala, gajila ljubav i razumijevanje, stoga i ne čudi da su je svi znali kao tetu Maricu. Zbog toga će ostati posebna jer svi oni koji su je poznavali reći će da im je bila dar, uzor, učiteljica. Živote mnogih oplemenila je svojom skromnošću, vjerom, nadom, iskrenošću, poštenjem s profinjenim odnosom za poznate i nepoznate. Resio ju je vječiti optimizam koji je bio oličenje dobrote, nade i vjere. A kako i ne bi kada je punih 37 godina svjedočila rađanjima radeći kao primalja u Općoj bolnici Varaždin kamo je putovala iz svoje Kotoribe koju je neizmjerno voljela. Voljeli su Kotoripčani i nju jer su znali prepoznati što skriva nutrina te krhke žene. Na njezin posljednji oproštaj došlo je mnogo „beba“ koje je porodila, a za cijelog radnog vijeka, prema njezinoj revnoj evidenciji, bilo ih je blizu deset tisuća. S mnogima od njih održavala je kontakte do svoga posljednjeg odlaska iz Kotoribe. Bila je humanitarka, djelatnica Župnog Caritasa, a zamjenjivala je dan za noć i obrnuto u vrijeme Domovinskog rata kada je za svakog prognanog ili izbjeglog znala naći riječ utjehe, nade, vjere i tada je širom otvarala vrata svoga doma nerijetko govoreći: -Kada bih mogla, prigrlila bih cijelu Hrvatsku. Bila je vijećnica u prvom sazivu Općinskog vijeća Kotoribe gdje je pamtimo kao istinoljubivu u vječitoj težnji da svima bude bolje. Iz varaždinskog rodilišta kući je donijela pregršt nagrada i priznanja. Svaka je imala svoju priču kao i Plaketa Kotoribe koju je primila 1996. godine, a svele bi se na jedno - živjela je za druge. Bila je jedinstvena, neponovljiva majka, baka, svekrva, teta prijateljica, stoga možemo i moramo slobodno reći: - Bilo je časno živjeti s Marijom Kedmenec. Pokopana je u utorak 10. prosinca na mjesnom posljednjem počivalištu koje pamti rijetke oproštaje s ovolikim brojem njezinih poznavatelja, sljedbenika, a nadasve zahvalnih štovatelja. Tom su se prilikom od Marice biranim riječima oprostili prečasni Blaž Horvat, rektor Varaždinske katedrale i Erika Spirić, predsjednica Hrvatske komore primalja. Mladen Grubić Stoti rođendan Mije Golubića iz Kotoribe Trijeznost, pravednost i pobožnost formula za dugi stoljetni put U čemu se krije tajna dugovječnosti - posebnom načinu prehrane, tjelesnoj aktivnosti ili dobrim navikama? Pitamo se to kada čujemo da netko slavi sto godina života. Istina je da je to rijetkost, ali uvijek se zamislimo i na trenutak pokušamo staviti sebe u te godine. U najistočnijem međimurskom kutku u Kotoribi postoji netko tko je dočekao stoti rođendan. U subotu 14. rujna proslavio ga je najstariji Kotoripčanin Mijo Golubić koji je rođen 14. rujna 1913. godine. U krugu brojne obitelji, koja je tom prigodom stigla čak iz Argentine, Amerike i Švicarske, taj skroman i dobar čovjek dočekao je stoljeće na svojim leđima. Mijo je u braku s Elizabetom, koja je umrla prije osam godina, dobio osmero djece – četiri sina i četiri kćeri. Najstariji sin ima 66 godina i živi u Argentini, a najmlađi je Josip. Uz njih ima osam unuka i dva praunuka. I u stotoj godini odličnog je pamćenja, pokretan i bistrog uma. Na pitanje u čemu je tajna njegove dugovječnosti odgovara: trijeznost, pravednost i pobožnost. Ističe kako su mu godine jako brzo prošle i dugo bi mu trebalo da ispriča svoj životni put. Na svemu je zahvalan dragom Bogu. Kao dječak, s pet je godina ostao bez roditelja te je proživio teško djetinjstvo, no smatra kako ga je kasnije Bog nagradio brojnom obitelji u kojoj vlada ljubav, sloga i sreća. Mijo voli naglasiti da ima jako puno prijatelja, međutim, oni najveći su svećenici s kojima je uvijek sklapao prijateljstva i kojima je povjeravao sve dobro i loše. Zato taj vitalni stogodišnjak i danas svakog dana odlazi u župnu crkvu na svetu misu gdje crpi snagu za nove dane. Njegove kćeri ispričale su nam kako ne propušta podnevni i večernji Dnevnik, a obvezni su mu i doručak, ručak i večera te poslijepodnevna kratka šetnja i odmor. Kažu da voli sve jesti, ali umjereno, te popije koju čašicu vina, no glavno piće mu je obična voda. Ipak, svakog dana na stolu mora biti juha za ručak koja mu daje poletnost i snagu. Jako je pedantan i voli sve “obaviti vu vuru”. Pitali smo ga koji mu je najsretniji trenutak u životu. - Nakon smrti moje supruge održana je ostavinska rasprava. Djeca su tada svu maminu imovinu prepisala na mene. Bojao sam se da ne bi došlo do svađa kojih ima u mnogim obiteljima kada je u pitanju „herbija“. Tu sam osjetio što znači prava obitelj i tog sam trenutka bio najsretniji čovjek na svijetu i jako ponosan na svoju djecu, ispričao je slavljenik. U čestitare su s dobrim i iskrenim željama i prigodnim poklonom došli općinski načelnik Ljubomir Grgec, njegov zamjenik Roberto Ujlaki i predsjednik Općinskog vijeća Zoran Radmanić. Mijo im se jako obradovao i popio s njima rođendansku zdravicu. Zanimljivo je da Mijo voli pjevati i recitirati pa je čestitare počastio pjesmicom „Domovina“, koju je naučio još u osnovnoj školi, a oni su njemu otpjevali rođendansku pjesmu. Na velikom slavlju u nedjelju okupilo se stotinjak uzvanika. Slavlje je počelo svetom misom koju predvodio vlč. Josip Balog, rodom iz Kotoribe. Dugogodišnja želja tog skromnog čovjeka na taj se način ostvarila. Na rođendansku proslavu pozvao je sve drage ljude koji su mu na bilo koji način pomagali na stogodišnjem putu. Koliko ga cijene i poštuju, pokazali su i stanovnici njegove Ulice Vladimira Nazora koji su došli svom susjedu čestitati stoljeće života. Isto su učinili i ljudi iz Župnog Caritasa. Želimo mu da ga posluži dobro zdravlje i da poživi još lijepih godina. A.Fuš CITIUS, ALTIUS, FORTIUS Kotoripski vjesnik 19 KINOLOŠKO DRUŠTVO MEĐIMURJE - ČAKOVEC Mimohod lovačkih ljepotana Kinološko društvo Međimurje - Čakovec bilo je organizator, a Lovačko društvo ”Fazan” iz Hodošana domaćin Smotre pasa ptičara održane u subotu 21. rujna. Na smotru je predvedeno 12 ptičara i svi su dobili dobre ocjene. Na smotri se pojavio samo jedan njemački ptičar oštre dlake i on je ocijenjen ocjenom vrlo dobar. Tri njemačka ptičara kratke dlake dobila su ocjenu odličan. Na smotri je bilo čak četiri pasa pasmine epanjel breton od kojih su tri psa ocijenjena ocjenom odličan, dok je jedan pas dobio ocjenu vrlo dobar. Tri mađarske vižle kratke dlake ocijenjene su ocjenom vrlo dobar, a jedan wajmarski ptičar ocijenjen je odličnom ocjenom. Na tom ogledu pasa održan je i ispit prirođenih osobina (IPO) koji su prošli četrnaest pasa ptičara. Ove podatke nam je prezentirao Dragutin Matulic, predsjednik Kinološkog društva Međimurje. M. Grubić Završeno prvenstvo u Prvoj hrvatskoj ribolovnoj ligi Ekipa Soma iz Kotoribe viceprvak države Veliki uspjeh za međimurski ribolov ostvarili su članovi Športskog ribolovnog društva “Som” iz Kotoribe. 31. kolovoza i 1. rujna održana su posljednja dva kola Prve hrvatske ribolovne lige. Domaćin kola bio je Amur iz Darde, a lovilo se na vodi Repnjak u Belišću. U subotu je ekipa ŠRD-a “Som” iz Kotoribe s ulovljenih 31 kg ribe bila odlična druga, dok je u nedjelju bila još bolja i osvojila prvo mjesto. Na kraju lige, nakon osam kola, ribiči Soma zauzeli su odlično drugo mjesto i postali viceprvaci države. Za ekipu su se natjecali Mihael Horvat, Nikola Filipašić, Ivica Horvat, Darko Orehovec, Zoran Lipić, Ivica Jakupak i kapetan Drago Filipašić. Uspjeh je tim veći što su čak trojica natjecatelja Soma (Mihael Horvat, Nikola Filipašić i Ivica Jakupak) uspjela izboriti nastup u majstoricama za ulazak u reprezentaciju Hrvatske koja će loviti na Svjetskom prvenstvu na kanalu HE Dubrava 2014. godine. Prvak lige postao je Rak iz Rakitja. Međimurje je ove godine u najelitnijem ribolovnom natjecanju imalo čak tri ekipe. Uz Som, tu su bili Glavatica Pfeifer iz Preloga i Klen iz Svete Marije. Na kraju prvenstva Glavatica je osvojila solidno šesto mjesto, dok je Klen bio pretposljednji, jedanaesti. Kako iz prve lige ispadaju tri posljednje ekipe, Klen će se iduće sezone natjecati u drugoj ligi. A.Fuš Košarkaški klub Kotoriba Globetka osvojila “Memorijalni streetball turnir Bojan Zvošec” Košarkaški klub Kotoriba i ove je godine organizirao tradicionalni 17. po redu streetball turnir - “Memorijalni streetball turnir Bojan Zvošec” na kojem je igralo 11 ekipa iz Međimurja i Zagorja. Turnir se igra u čast njihovom treneru i velikom čovjeku koji je dugi niz godina bio sinonim za kotoripsku košarku, ali je, nažalost, ovaj svijet iznenadno i prerano napustio. Nakon odigravanja po skupinama polufinale su izborile četiri najbolje ekipe: Dečki z Zagorja, Bezimeni iz Kotoribe, XXL iz Ivanovca i Globetka iz Čakovca. U finalu su se našle ekipe XXL i Globetka, a čakovečka je ekipa bila bolja 21:11. U utakmici za treće mjesto Dečki z Zagorja pobijedili su Bezimene 21:10. Pehare najboljim ekipama uručio je klupski potpredsjednik i zamjenik općinskog načelnika Roberto Ujlaki. Spomenimo da je pehar za fair play dodijeljen ekipi Horkić&Zgradeši, dok je Vedran Golub bio najbolji u pogađanju trica. Na ovom sportskom događaju bio je veliki broj navijača i simpatizera košarke. A.Fuš 20 Kotoripski vjesnik CITIUS, ALTIUS, FORTIUS U Kotoribi održan Jesenji kup Žužičke - pobjednik TSH Čakovec Agilni članovi Udruge prijatelja prirode i ribolova “Žužička” iz Kotoribe u nedjelju 6. listopada organizirali su tradicionalni Jesenji kup Žužičke. Riječ je o ribolovnom natjecanju koje je održano na vodi Žužička, a ove godine natjecalo se devet ekipa iz Međimurja i susjedne Mađarske (Mlinarci). Druge godine zaredom najbolji su bili ribiči TSH Čakovec. Drugo i treće mjesto osvojile su ekipe Soma iz Kotoribe, a domaćinu je pripalo četvrto mjesto. Predsjednik Žužičke Branko Matoš najboljim je ekipama uručio plakete, a najboljim pojedincima po sektorima medalje. A.Fuš JESENSKI KROS UČENIKA RAZREDNE NASTAVE OSNOVNE ŠKOLE JOŽE HORVATA KOTORIBA Najboljima nagrade i diplome Dječaci: 1. Franjo Hodak 1.a, 2. Nikola Štefić 1.b i 3. Filip Fundak 1.a 2. RAZREDI: Djevojčice: 1. Višnja Bogdan 2.b, 2. Nikol Štefko 2.a i 3. Ema Friščić 2.a Dječaci: 1. Petar Vlašić 2.b, 2. Antonio Ignac 1.a i 3. Gordan Balog 1.b 3. RAZREDI: Djevojčice: 1. Dijana Oršoš 3.a, Najbolji s diplomama i nagradama 2. Nika Buljan 3.b i 3. Magdalena Pongrac 3.a Od 7. do 13. listopada obilježavao se Europski tjedan sporta Dječaci: 1. Kevin Matotek 3.b, i tjelesne aktivnosti. Njemu su se pridružili i učenici razredne 2. Denis Ignac 2.b i nastave Osnovne škole Jože Horvata Kotoriba održavanjem 3. Damir Balog 3.a jesenskog krosa. Toplo jesensko vrijeme išlo im je u prilog pa su oni najbrži bez poteškoća mogli pokazati svoju spretnost i brzinu. 4. RAZREDI: Kada je riječ o kretanju, nije najvažnije pobijediti već sudjelovati. Djevojčice: 1. Klara Žinić 4.b, Nekoliko dana poslije upriličena je svečanost na kojoj su 2. Brigita Tkalčec 4.a i najuspješnijima dodijeljene diplome i nagrade. 3. Lucija Hajdinović 4.a REZULTATI: Dječaci: 1. Pavlo Dornik 4.a, 1. RAZREDI: 2. Marko Fundak 4.a i Djevojčice: 1. Marija Horvat 1.a, 3.Ivan Somi 3.b 2. Lana Volar 1.b i Tekst i snimka: M. Grubić 3. Hana Horvat 1.b REDAKCIJA Glavni i odgovorni urednik: Izabela Balog, dipl. polit., Uredništvo: Mladen Grubić, Alen Fuš, Bernarda Habuš, Marijan Rusak, Grafički urednik: Dobriša Habuš / Lektorica: Janja Trstenjak, prof. / Za izdavača: Ljubomir Grgec Internet: http://www.kotoriba.hr / e-mail: [email protected] Oblikovanje i tisak: Georg, Koprivnica List izlazi 3 puta godišnje. Urednica ima pravo kraćenja i neobjavljivanja tekstova.
© Copyright 2025 Paperzz
