Komentar Pravilnika o sadržaju, rokovima i postupku stručnog usavršavanja magistara farmacije Na novi Pravilnik o sadržaju, rokovima i postupku stručnog usavršavanja magistara farmacije i njegove dopune upućeno je niz kritizerskih komentara, a gotovo da nije bilo aktivnog sudjelovanja u stvaranju tog istog Pravilnika, odnosno nije bilo konstruktivnih prijedloga. Čini se da se još uvijek nismo navikli na demokraciju i da smo skloniji kritizerstvu nego zajedničkom stvaranju budućnosti. Bez partnerstva i dijaloga svih zainteresiranih strana nema napretka. Najviše se negativnih komentara odnosi na smanjenje ukupnog broja mogućih bodova. Čini se da kolegice i kolege zaboravljaju da je došlo do značajnih promjena u području stručnog usavršavanja ljekarnika. Tijekom godine nudi se mnogo različitih obrazovnih sadržaja i oblika dodatnog stjecanja različitih vještina i proširivanja znanja, a nekada smo imali jedan tečaj godišnje. Biti ljekarnik u današnje vrijeme nije nimalo jednostavno. Što se sve zahtjeva od ljekarnika? Da bude stručan, da ima visoki stupanj sposobnosti u komunikaciji, da odgovorno donosi odluke, da je menadžer, da je rukovoditelj. Od ljekarnika se zahtjeva da stalno dokazuje svoje znanje i vještine, i da svatko prihvati osobnu odgovornost za stjecanje stručnosti tijekom cijelog radnog vijeka. Naša struka je od onih koje su iznimno dinamične, stalno se mijenjaju, što rezultira nužnošću dodatnog stjecanja i znanja i vještina. Naglasak je na aktivnoj ulozi pojedinca, a ne pasivnoj kao do nedavno i na poticanje motivacije za jedan kreativniji rad. Obvezno znanje stječemo tijekom studija farmacije, a tada ga cijeli život nadograđujemo, putem organiziranih stručnih skupova, seminara, tečajeva, kongresa ali i svakodnevnim učenjem. U svim se djelatnostima teži razvoju pojedinca, njegovih vještina i znanja, jer je to jedini put za napredak. Prošlih dvadesetak godina došlo je do značajnih promjena u ljekarničkoj praksi. Težište ljekarničke struke nije više izradba lijekova, već je naglasak na savjetodavnoj funkciji ljekarnika, čime se postiže sigurnost u primjeni lijekova. Promjene su uzrokovane različitim čimbenicima: ekonomskim, socijalnim, političkim, ali sigurno da je najvažniji čimbenik činjenica da se sve duže živi, da je ljudski vijek značajno produljen, što rezultira brojnim kroničnim bolesnicima, koji dugo godina uzimaju više lijekova, pa se time povećava mogućnost medikacijskih grešaka, ali i mogućih nuspojava i interakcija, pa je uloga ljekarnika sve značajnija. Statistički podaci su vrlo porazni, oni pokazuju da se 50-80% pacijenata ne pridržava svoje propisane terapije. Imamo paradoksalnu situaciju da napredak u medicini omogućava uspješno dijagnosticiranje, da nove tehnologije i inovacije u farmaceutskoj industriji pružaju mogućnost propisivanja vrlo djelotvornih lijekova za pojedine bolesti, ali ako se bolesnik ne pridržava propisane terapije, rezultata nema. Upravo su ljekarnici ti koji mogu osigurati najviši mogući stupanj suradljivosti bolesnika. Od osobitog je značenja uloga ljekarnika u samoliječenju i samoskrbi. Jedino ljekarnici mogu spriječiti niz mogućih opasnosti po zdravlje pacijenta, ali i s druge strane svojim stručnim savjetom biti od koristi pacijentu, olakšati posao liječniku opće prakse i konačno dovesti do financijskih ušteda pacijentu, ali i društvu u cijelini. U sadašnje vrijeme ljekarna mora biti mjesto sigurne i objektivne informacije iz područja lijekova. Ljekarnici su najdostupniji zdravstveni stručnjaci, zbog široke rasprostranjenosti ljekarni i njihovog radnog vremena. Da bi ljekarnici mogli uspješno razvijati svoju novu ulogu, oni se moraju prije svega za to osposobiti. FIP je još 2004. u dokumentu Statement of Professional Standards, Codes of Ethic for Pharmacist naglasio da je obveza ljekarnika održavati svoja znanja i vještine u neprekidnom razvoju. Živimo u doba gospodarske krize, kada dolazi do pada potrošnje, odnosno smanjenja kupovne moći stanovništva, što se odražava i u ljekarništvu. Mnogi su skloni tvrditi da baš sada i nisu vremena za razvijanje nekih dodatnih znanja, odnosno vještina. Ali upravo takva vremena, zahtjevaju mobilizaciju snaga i iznalaženje novih mogućnosti. Od iznimne je važnosti voditi računa o podizanju ugleda i dostojanstva struke, koja je pod stalnim pritiskom farmaceutske industrije, posebice u ovim ekonomski teškim vremenima. Komercijalizacija struke može ugroziti samu bit ljekarništva, ako ne budemo oprezni. Temelji obrazovanja morali bi biti standardi koji osiguravaju kvalitetu postupka obrazovanja, kao i sustav provjere i nadzora obrazovnog procesa. Naravno da je neophodna i dapače poželjna suradnja sa svim zainteresiranim subjektima, jer se jedino tako mogu osigurati financijska sredstva, visoki tehnološki stupanj i iskoristiti razvijena infrastruktura. Svakodnevna praksa zahtijeva jednu potpuno drugačiju razinu stručnog rada. Sustav obrazovanja, onaj sveučilišni ne osigurava dovoljno praktičnih znanja i vještina. To je razlog nužnog trajnog usavršavanja u struci, a sam postupak obrazovanja reguliran je Pravilnikom o sadržaju, rokovima i postupku stručnog usavršavanja magistara farmacije. Sama riječ Pravilnik označava pravni akt zasnovan na zakonu koji sadrži ukupnost propisa o načinu kako se trebaju obavljati određeni poslovi, u ovom slučaju obrazovanje magistara farmacije. Vrednovanje stupnja mogućeg stjecanja znanja ili vještina iznimno je osjetljivo i nimalo jednostavno. Pravilnik obuhvaća Opće odredbe kojima se utvrđuju načela, način, sadržaj, rokovi, postupak, provjera stručnosti i dokumentacija za stručno usavršavanje. Osnovnim načelima postavljeni su zahtjevi na dostupnosti programa stručnog usavršavanja svim magistrima farmacije, na jedinstvenost usavršavanja u stjecanju i primjeni znanja i vještina. Zahtjeva se znanstvena osnovanost u postupku stručnog usavršavanja uz praćenje novih svjetskih dostignuća iz područja farmaceutske i zdravstvene znanosti. Cilj je osposobiti ljekarnike prema svjetskim standardima. Pravo svakog magistra farmacije je na slobodan izbor sadržaja i oblika stručnog usavršavanja. Pravilnik određuje načine provođenja stručnog usavršavanja. Prema važnosti za obavljanje ljekarničke djelatnosti područja mogućeg usavršavanja se dijele u dvije kategorije. Magistar farmacije obvezan je stručno se usavršavati tako da u pravilu svake godine stekne najmanje pet bodova sukladno Bodovnoj listi prema Pravilniku. Da bi se osigurao kontinuitet u stručnom usavršavanju svake dvije godine, magistar farmacije dužan je skupiti najmanje deset bodova. Ljekarnička je komora dužna osigurati minimalno dva stručna skupa u okvirima stručnog usavršavanja. U slučajevima spriječenosti, odnosno nemogućnosti prisustvovanja stručnim skupovima kroz dulji period (rodiljni dopust, bolest...), magistar farmacije se može osloboditi stjecanja bodova najviše za dvije godine (deset bodova). Na sjednici 20/105 Vijeća komore od 22. rujna 2011. donesena je odluka da magistar farmacije može podnijeti pojedinačni zahtjev za vrednovanje stručnih usavršavanja prema vrstama iz članka 16. Pravilnika o stručnom usavršavanju magistara farmacije od tabele broj IV do tabele broj XII. Zahtjevu za vrednovanje stručnog usavršavanja magistar farmacije treba priložiti dokumentaciju ovisno o načinu i vrsti stručnog usavršavanja, sukladno članku 18. ovog Pravilnika. Ova odluka temeljena je činjenicom da se u tijeku godine nudi dovoljan broj kvalitetnih edukacija iz područja djelokruga rada ljekarni, koje se vrednuje putem Povjerenstva. U svijetu se već niz godina provodi edukacija putem Interneta. Ona olakšava učenje svima onima koji su iz bilo kojeg razloga u nemogućnosti pohađanja drugih oblika stručnog usavršavanja. Pojedinac sam bira vrijeme kada će pregledati stručne materijale i odgovoriti na zadana pitanja. Povjerenstvo za stručno usavršavanje magistara farmacije HLJK predložilo je Vijeću Komore uvođenje on-line tečajeva kao novog oblika stručnog usavršavanja koje je prijedlog prihvatilo i na sjednici 20/105 je donesena izmjena (nadopuna) Pravilnika koja omogućava provođenje takvog tečaja. On-line tečajevi podrazumijevaju učenje uz pomoć računala i Interneta u minimalnom trajanju od 60 minuta. Svaki on-line tečaj mora sadržavati provjeru znanja. Organizator tečaja može biti samo Komora. Ovim Pravilnikom određeni su samo okviri za stručno usavršavanje, a o svima nama ovisi kako će to u stvarnosti izgledati. Naravno da niti jedan pravilnik ne može svakog zadovoljiti, ali to mu nije niti svrha. Za očekivati je i promjene u zahtjevima za stručno usavršavanje u budućnosti, ovisno o promjenama u ljekarništvu. Predsjednica Povjerenstva za stručno usavršavanje HLJK, Ines Buhač mag. pharm.