U OBRANI SVJETLA
15 godina
Udruge hrvatskih branitelja
Hrvatske elektroprivrede 1990. – 1995.
Biblioteka POSEBNA IZDANJA
Knjiga 29
Naručitelj
Udruga hrvatskih branitelja HEP-a 1990.-1995.
Za naručitelja
Ivica Kopf
Uređivački odbor
Zvonimir Vavro
Tihomir Lasić
Anđelko Radić
Ivica Tomić
Ivan Balić
Nakladnik
Aura d.o.o. Sisak
www.aurasisak.com
Za nakladnika
Bogdan Arnautović
Urednica
Ružica Čakširan
Autor teksta
mr. sc. Vlatko Čakširan
Forzec
Dražen Eisenbeisser
Fotografije
Zvonimir Vavro, Boris Savić, Zdenko Bajhard, Ivica Tomić,
Zoran Šućur, Darko Hühn, Arhiv Povjerenstva za informiranje,
Arhiv Vjesnika HEP-a
Grafička priprema i dizajn
Ana Klobučar, Maximativa Sisak
Tisak
Grafika Gulan Sisak
ISBN
978-953-6834-53-2
CIP zapis dostupan u računalnome katalogu
Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
pod brojem 750194.
U OBRANI SVJETLA
15 godina
Udruge hrvatskih branitelja
Hrvatske elektroprivrede 1990. – 1995.
U OBRANI SVJETLA | Predgovori
Neponovljiva hrabrost branitelja HEP-a
Monografija o braniteljima Hrvatske elektroprivrede poseban je dokument prepun svjedočenja o
ljudima, našim kolegama i prijateljima koji su ranih devedesetih godina prošlog stoljeća svoj elektroprivredni alat zamijenili oružjem te svoja radna mjesta i u elektranama, na trasama dalekovoda i u
uredima zamijenili ratnim rasporedom, u opustjelim gradovima na prvim crtama bojišnice.
Branili su ono što su osjećali duboko svojim, branili su prostor u kojem živimo i stvaramo, prostor
s kojim su srasli nevidljivim načinom i sponama. Njihova reakcija, kao i reakcija drugih branitelja
diljem Hrvatske, pokazala je visok stupanj želje za slobodom za sve nas, našu djecu.
Naravno, nije to bio običan zadatak, obična promjena zanimanja, obična promjena smjene. Bila je to
odluka koja je vodila u neizvjesnost, u nepovrat.
Na žalost, mnogi od njih nisu se vratili s tog puta, ostavili su na putu obrane domovine svoje živote.
Ova spomen-knjiga ponajprije je posvećena njima i njihovim obiteljima koje ih se s bolom i ponosom
sjećaju onakvima kakvi su stvarno bili, a bili su neponovljivi, hrabri i na nama koji ostajemo zadatak
je vratiti njihovu hrabrost našim djelima u budućnosti, u miru.
U ovoj spomen-knjizi nalaze se sustavno izneseni podaci o utemeljenju, rastu i razvoju Udruge hrvatskih branitelja HEP-a 1990.-1995. i njena četiri odbora organizirana prema regionalnom ustroju.
Posebno bih želio izdvojiti jednu od statutarnih obveza Udruge i njenih regionalnih odbora, a to je
skrb o oboljelim braniteljima i članovima obitelji u ratu poginulih i kasnije umrlih branitelja HEP-a.
Time, kao ljudi i kao struka, pokazujemo da smo dorasli biti dostojnim baštinicima suvremene Republike Hrvatske, stvorene na odlučnosti i žrtvi onih koji su stradali za Domovinu. Pokazujemo da
osjećamo i imamo domoljublje kao posebnu vrstu postojanja i kompetencije, domoljublje kao znanje
o sebi samima.
Neka ova monografija, uz svoje materijalne zapise, kao nezamjenjivi dokument o braniteljima HEPa, svjedoči upravo o snazi želje za domom i slobodom i neka bude stalni podsjetnik na časnu ulogu
svih sudionika Domovinskog rata.
Predsjednik Uprave HEP-a
Leo Begović
PREDGOVORI
Naravno, na osobit način ova je knjiga spomen i očitovanje zahvalnosti i onim našim braniteljima, od
kojih se najveći broj nakon rata sretno vratio svojim obiteljima i ranijim poslovima.
5
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
Vratili smo svjetlost u domove
Vratili smo svjetlost u domove
Monografija Udruge svjedoči o ratnim danima kada smo
odlučno stali na branik domovine kao i o našim poslijeratnim godinama u kojima smo gradili Lijepu našu. I na
jedno i na drugo razdoblje opisano u ovoj monografiji možemo biti ponosni. Obranili smo Hrvatsku i, ne tražeći
predaha niti privilegija, vratili se na svoja radna mjesta u
HEP-u kako bismo obnovili porušeno i uništeno, i vratili
svjetlost u domove svih građana Republike Hrvatske. Prije
petnaest godina organizirali smo se u Udrugu hrvatskih
branitelja Hrvatske elektroprivrede 1990.-1995. g. kako
bismo se, rame uz rame, kao u ratnim godinama, udruženim snagama borili za očuvanje digniteta Domovinskog
rata i zaštitili čast i dostojanstvo hrvatskih branitelja. Organizirali smo se kako bismo pomogli našim prijateljima i
suborcima, invalidima Domovinskoga rata i njihovim obiteljima, kao i obiteljima naših poginulih suboraca. Dok
smo mi živi oni i njihova žrtva neće biti zaboravljeni.
PREDGOVORI
Okupljamo se redovito na sportskim i memorijalnim susretima i prigodnim druženjima diljem domovine, njegu- Predsjednik Udruge Ivica Kopf
jući prijateljstvo, uzajamno poštovanje i čuvajući sjećanje
na slavne dane obrambenog i oslobodilačkog Domovinskog rata od zaborava i namjernog potiskivanja.
6
Petnaesta obljetnica UHB HEP-a 90.-95. prigoda je da svima Vama čija su imena zauvijek zabilježena
u ovoj knjizi zahvalim na onome što ste dali u ratu i onome što ste pridonijeli u radu Udruge. Ponosan
sam što sam bio vaš suborac, što sam član UHB HEP-a 90.-95. i što ste me, u dva mandata, izabrali
za Predsjednika Udruge, za prvog među jednakima. Ponosim se i ovom knjigom koju upravo čitate jer
i ona je plod naših napora na očuvanju uspomena na Domovinski rat i naše poslijeratno djelovanje.
Zahvalan sam svim mojim prethodnicima na mjestu predsjednika Udruge, svim članovima Središnjeg
odbora, predsjednicima i članovima regionalnih odbora, podružnica i ogranaka, svima koji su sudjelovali u prikupljanju građe i pisanju ove monografije i svima vama čija su imena zapisana u ovoj knjizi, na
onome što su učinili u organizaciji i djelovanju naše Udruge u proteklih 15 godina na koje možemo biti
ponosni. Pozivam Vas da i u budućnosti ostanemo zajedno i jedinstveni jer smo samo tako nepobjedivi.
Ostanimo i dalje udruga hrabrih, nepokolebljivih, marljivih, nepotkupljivih, moralnih i poštenih ljudi
koji vole domovinu i HEP, koji se međusobno vole, cijene i poštuju. Ne dopustimo nikome da baca blato na ono što je nama sveto. Čuvajmo sjećanje na Domovinski rat i uspomenu na naše poginule suborce,
skrbimo o njihovim obiteljima, invalidima i svakom od naših članova. Neka se naša Udruga ne ugasi sve
dok živi i jedan hrvatski branitelj Domovinskoga rata iz HEP-a. A ova monografija čuvat će uspomenu
na nas i naše djelo i kada nas više ne bude.
Predsjednik Udruge
Ivica Kopf
U OBRANI SVJETLA | Predgovori
Misionari svjetla
Nitko nam nikad sigurno nije mogao reći da ćemo upravo mi upisati svoje ime u spomenar najslavnije hrvatske
povijesti. Prva od stranica na kojoj smo prepoznali sebe
povijesno govori: teška je bila povijest hrvatska. Mogli
bismo reći, bez ikakve dvojbe, da je ona bila mučenička,
obilježena prolijevanjem potoka krvi. Zemljopisna vjetrometina na koju nas je Gospodin doveo u sedmom stoljeću,
iako mučenička, bila je zaista lijepa, ne samo zato što je
naša. Svoj boravak na njoj hrvatski je narod skupo plaćao,
jer je kroz stoljeća pod jarmom tuđina patio. Ubijali su
u njemu dušu i tijelo, vjeru i poštenje. U Domovinskom
ratu htjedoše nam i svjetlo ubiti i krvavi zločin skriti, a nas
u robove pretvoriti. Hrvati su se toj najezdi zla i mržnje
uvijek opirali i tražili pomoć od drugih, ali su uvidjeli da
je najsigurnija ona s neba, koju smo i pjesmom opjevali:
Bože čuvaj Hrvatsku, moj dragi dom!
Ako je povijest učiteljica života, onda imamo što naučiti, osmisliti, napraviti, obnoviti i promijeniti, ali najprije
Šime Samodol
naš odnos čovjeka prema čovjeku. Povijest se ne proučava
kako bi se znalo što su ljudi mislili nego što je istina u zbilji. Istina o nama kao misionarima svjetla
nije samo simbolična nego i stvarna. Prva razaranja srpske agresije na Hrvatsku bila su usmjerena na
elektroenergetske objekte. Čuvanje i održavanje elektroenergetskog sustava koji je bio danonoćno napadan i rušen, značilo je ne samo održati napon nego i stratešku i psihološku prednost koja je u takvim
uvjetima bila nemjerljiva. Dakle, obranu svjetla stavili smo u primarnu funkciju obrane domovine. Od
brze i kvalitetne organizacije i intervencija na očuvanju elektroenergetskog sustava vrlo često je ovisila i
sudbina obrane u cjelini. Koje, kakve i kolike intervencije su bile nije moguće, a niti potrebno nabrajati.
Ima li tko a da ne pamti agoniju Zadra (bez struje i bez vode u kontinuitetu više od sto dana), križni
put Peruče, kalvariju Dubrovnika, Šibenika i Splita i najveću žrtvu naših poginulih i ranjenih djelatnika
i danas živih ratnika na crtama bojišnice od Vukovara, Osijeka, Pakraca, Siska, Karlovca, Gospića pa do
Dubrovnika.Za svako veliko ljudsko djelo kao što je stvaranje države Hrvatske bilo je potrebno mnogo
odgovornih i savjesnih pojedinaca, a to smo bez sumnje svi u ovoj monografiji spomenuti dokazali.
Neću ovdje ničije ime posebno isticati, jer nitko vam nikada osim Boga veću hvalu neće dati od osobnog
uvjerenja da sada imamo Hrvatsku za buduća pokoljenja. Budimo ponosni jedni na druge! Obavljen je
naš sveti zadatak na državnom, nacionalnom i HEP-ovom planu.
Na zbilju vremena u kojem živimo ne smijemo biti ravnodušni, a još manje malodušni. Od teških i
bolnih ratnih zbivanja neke su ljudske patnje i stradanja ostale trajne: sindrom stresa, prekinuti planovi
budućnosti, razorene obitelji, potencirane ovisnosti, koje se više ne mogu popraviti, a treba im pomoći.
I zato umjesto riječi hvale i zahvale sjetimo se ove bolne i dojmljive slike riječima pjesnika koji kaže:
Vrijeme je da se događa Čovjek,
a čovjek nije običaj nego želja,
on nije upravitelj nego prijatelj,
da se događaju njegova težnja i duh,
da se događa njegov izlaz i aktivnost,
vrijeme je da se događa ljubav.
Bogu je najdraža, a na svijetu je najmanje ima ljubav je potrebna svima nama.
PREDGOVORI
Dragi prijatelji, prijatelji,
7
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
Uz iskrenu čestitku i zahvalu svima onima koji su na bilo koji način pomagali i radili na promociji svjetla, na stvaranju ove monografije i na ostvarenju hrvatskog sna završit ću riječima: ponosan sam što sam
bio jedan od pripadnika hrvatske vojske u sudbonosnom – iznimno značajnom trenutku naše povijesti.
PREDGOVORI
Šime Samodol
8
U OBRANI SVJETLA | Predgovori
U obrani vrednota našeg nasljeđa
Dragi prijatelji,
U potrazi za identitetom i težnji za neovisnošću, u duhu
domoljubne zanesenosti, početkom devedesetih godina
XX. stoljeća, iz brojnih generacija Hrvata iznjedrila se jedna koja je bila stvorena za velike pobjede. Ta generacija,
„naša generacija“ bila je spremna ostvariti višestoljetni san
svih naših predaka, stvoriti neovisnu i samostalnu Hrvatsku. Nažalost, imati samostalnu državu bez rata na kraju
XX. vijeka u civiliziranoj Europi bila je naša iluzija. Naši
dojučerašnji susjedi, a nekima i prijatelji pa čak i rodbina
nisu mislili tako. Domovinski rat bio je naša sudbina i naša
stvarnost.
Svaki rat je vrijeme koje se najdublje usiječe u pamćenje onih koji prolaze kroz ta teška i traumatična
zbivanja. Naša generacija ovaj rat nije htjela ali, kad je počeo, spremno smo krenuli u obranu naših domova, obitelji i svih vrednota našeg nasljeđa. Pobjeda u herojskom Domovinskom ratu, svi naši junaci
koji su svoje živote ugradili u temelje Lijepe naše bit će putokaz svim našim budućim naraštajima kako
raditi, stvarati, i kako voljeti svoju domovinu. Kao što se Hrvatska u Domovinskom ratu branila srcem
i srčanošću tako se i u miru, razumom, mora brinuti o svojoj osobnosti jer je upravo štovanje vlastitih
vrijednosti, čuvanje identiteta i svijesti o nama samima, i najsnažnije svjedočenje o višestoljetnoj pripadnosti bogatoj europskoj civilizaciji.
Već nekoliko godina želja nam je bila izdati monografiju kako bi otrgnuli zaboravu i sačuvali brojne
uspomene, sjećanja, sve ono što smo radili i proživljavali kroz Domovinski rat, kao i vrijeme početaka
osnivanja i ustroja UHB HEP 90.-95. U ruke javnosti Hrvatske elektroprivrede, a i izvan nje, dolazi
ova monografija u kojoj je sadržana povijest stvaranja Udruge i koja će, nedvojbeno, biti od velikog značaja za sve one koji vole i poštuju hrvatske branitelje, koji cijene sve žrtve, a posebno poginule hrvatske
branitelje iz Hrvatske elektroprivrede. Ova monografija spomen je, i zahvalnost braniteljima HEP-a, i
svjedočanstvo o jednom vremenu za koje je vrijedilo živjeti i boriti se.
Glasnogovornik UHB HEP-a 90.-95.
Tihomir Lasić
PREDGOVORI
Mali, ali značajan dio tog korpusa u Domovinskom ratu,
bili su i djelatnici Hrvatske elektroprivrede, svi oni koji su
do jučer bili obični „mali ljudi“, vrijedni radnici, dobra
djeca svojih očeva i majki, uzorni očevi i muževi. Iz ljubavi
prema svojoj domovini proživljavali smo teške trenutke ne
shvaćajući zašto jedan narod samo zato što je brojniji ima Glasnogovornik UHB HEP-a 90.-95.
Tihomir Lasić
pravo nametati nam svoje običaje, jezik, kulturu, svoju samovolju, istovremeno zatirući sve ono vrijedno što su naši preci vjekovima gradili i stvarali.
9
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
Sjećanje i svjedočenje o istini
Dragi prijatelji,
PREDGOVORI
listate monografiju Udruge hrvatskih branitelja Hrvatske
elektroprivrede 1990.-1995. U njoj ćete pronaći svoje
ime, kratku bilješku ili fotografiju. Ali u njoj je 3371 ime,
bilješka i fotografija. Monografija je posvećena svakom
od nas. I u tome je njena vrijednost. Godinama se spominjala mogućnost izdavanja monografije (za pet godina
postojanja, deset godina postojanja) pa je, na šestoj sjednici Središnjeg odbora Udruge 27. ožujka 2009. godine u
Slavonskom Brodu imenovan Radni tim za izradu monografije Udruge, u koji su ušli: Zvonimir Vavro (ROSH),
Ivan Balić (ROJH), Ivica Tomić (ROZH), Anđelko Radić
(ROIH) i Tihomir Lasić (ROJH-Središnji odbor). Radni
tim trebao je donijeti prijedlog plana rada kojim će obuhvatiti sve bitne aktivnosti vezane za ovako značajan zadatak. Na sljedećoj sjednici održanoj u Šibeniku odlučeno je
da se za izradu monografije prihvati ponuda nakladničke
kuće Aura d. o. o. iz Siska. Od toga dana započeli smo
prikupljanje građe.
10
Predsjednik Povjerenstva za izradu monografije
Zvonimir Vavro
Nakon nemilih i tragičnih događaja na našim prostorima, nastupilo je vrijeme analize onoga što i kako
se dogodilo?! Monografijom želimo sačuvati uspomenu na sve poginule i umrle, prognane, nestale, zatvorene, ranjene, na sve ponižene ljude, na sve ono što je porušeno i spaljeno, na sva etnička čišćenja, na
sve bombe, mine, i oružja koja su upotrebljavana. Želimo očuvati uspomenu na one koji nisu domovini
uskratili svoje junaštvo, svoj život.
Sjećanje na Domovinski rat, očuvanje vrijednosti i digniteta Domovinskog rata, sjećanje na poginule
branitelje, prijatelje, kolege iz HEP-a, obilježavanje datuma njihove pogibije, stradavanja ali i velikih
pobjeda hrvatske vojske, temeljne su aktivnosti rada Udruge. Ne možemo i ne smijemo zaboraviti 43
poginula i nestala branitelja u Domovinskom ratu
Kroz petnaest godina rada Udruge ovo sjećanje i svjedočenje o istini trajno će biti zapisano u našoj
monografiji.
Sav materijal predviđen za monografiju prikupljali su članova Radnog tima.
Pomoću upitnika Rad i razvoj Udruge članovi Radnog tima, u suradnji s tajnicima Regionalnih odbora,
sistematizirali su podatke za objavu u monografiji.
Na žalost neki svjedoci nastanka Udruge nisu više među nama, do nekih podataka i fotografija nismo
mogli, ma koliko se trudili, doći, a neki dokumenti jednostavno su izgubljeni. Svi mi koji smo sudjelovali u nastanku monografije željeli smo ostaviti svjedočanstvo o našim članovima u ratu, ali i poslije
1995. godine kada tražimo svoje mjesto u našoj domovini u miru, na našim radnim mjestima.
I danas, nakon petnaest godina od završetka Domovinskog rata, ožiljci su bolni i podsjećaju nas svakodnevno na stradanja koja smo proživjeli. Udruga je nastala kao potreba povezivanja branitelja; da bismo
jedni drugima pomogli, pružili razumijevanje, utjehu, da bismo se zabavili, opustili, družili, rekreirali
sportom.
Sve je to Udruga hrvatskih branitelja Hrvatske elektroprivrede 1990.-1995. koja okuplja poštovanja
vrijedan broj članova.
U OBRANI SVJETLA | Predgovori
Na kraju ispričavam se ako smo nekog, ili nešto, izostavili. Pokušali smo obuhvatiti svu građu koja nam
je bila dostupna. Jedini cilj nam je bio zaustaviti trenutke i sačuvati sjećanja na dane ponosa, bola, ali i
trijumfa. Sjećanje na članove, njihova druženja, aktivnosti i zajedništvo. Iskreno se nadam da smo bar
malo u tome uspjeli.
Predsjednik Povjerenstva za izradu monografije
PREDGOVORI
Zvonimir Vavro
11
U OBRANI SVJETLA | Uvod
Uvod
Ova monografija posvećena je djelatnosti Udruge hrvatskih branitelja Hrvatske elektroprivrede 1990. –
1995. od njezina osnutka 1995. godine do 2010. godine. Njezina djelatnost uspješno je objedinila sve
hrvatske branitelje HEP – a koji su u vrijeme rata stajali na braniku domovine i suprotstavljali se velikosrpskoj težnji o komadanju Hrvatske i formiranju teritorijalne tvorevine koja bi bila etnički očišćena
od Hrvata i ostalog nesrpskog stanovništva. Branitelji HEP – a sudjelovali su u ratnim operacijama
na čitavom teritoriju Hrvatske, od Vukovara do Dubrovnika i na taj način dali veliki obol u stvaranju
hrvatske države. Njihovo sudjelovanje u ratu nije prošlo bez žrtava. Poginuli i ranjeni, kao i oni koji su
prošli stradanja u srpskim koncentracijskim logorima najveći su svjedoci žrtve koje su ti ljudi podnijeli
u ratno vrijeme. Nakon završetka rata trebalo je sve branitelje HEP - a ponovno okupiti, organizirati i
usmjeriti njihovo djelovanje prema suradnji u ostvarivanju zajedničkih ciljeva. Ti ciljevi predstavljaju
zajedničku težnju svih branitelja, veterana Domovinskog rata. Prije svega to je očuvanje digniteta Domovinskog rata koji je u više navrata bio dovođen u pitanje. Zatim briga o svojim članovima, čime je
na prvo mjesto postavljena solidarnost i osiguranje pomoći onima kojima je i najpotrebnija – obiteljima
poginulih i ranjenih, bolesnima, onima čije su kuće bile uništene u ratnom vihoru, djeci branitelja…
Tu je svakako naglašena humanitarna osnova ove Udruge koja okuplja više od 3.000 branitelja. Uz navedeno, Udruga je nastojala povezati branitelje na načelu druženja i izmjene zajedničkih iskustava kako
bi njezino djelovanje bilo što kvalitetnije i uspješnije. Kroz sportske aktivnosti koje Udruga financira i
podržava, najbolje se može uočiti zajednički duh članova Udruge iz svih krajeva Hrvatske.
Monografija je nastala kao plod djelatnosti Udruge i njezinih članova i kao takva trebala bi poslužiti
sadašnjim i budućim čitateljima koje će zanimati braniteljsko pitanje u poslijeratnom vremenu, njihov
položaj u civilnom društvu, sudjelovanje veterana Domovinskog rata u društvenom životu pojedinih
sredina i njihova povezanost s lokalnom zajednicom, te ukupna politika Hrvatske elektroprivrede prema svojim braniteljima. Ujedno je postavila temelje za neka naredna istraživanja i pisanje neke nove
monografije u budućem razdoblju. Ona je, na kraju, napravljena u spomen svim onim braniteljima koji
su dali obol u stvaranju samostalne hrvatske države. Slike rata nikada neće biti zaboravljene kao ni mir
koji je nakon njega proizišao. Jedan od najvećih mirotvoraca 20. stoljeća, Mahatma Gandhi ustvrdio je
„Nijedna se zemlja nije nikada uzdigla, a da nije bila pročišćena u ognju patnji“.
UVOD
Najvažnija stvar koju treba naglasiti, je to da je Udruga od svoga nastanka, 1995. godine, pa sve do
2010. godine, kada bilježi svojih 15 godina djelovanja, uspješno funkcionirala bez obzira tko joj se
nalazio na čelu - od prvog predsjednika Marija Cigrovskog do sadašnjeg predsjednika Ivice Kopfa. Taj
podatak ocrtava stanje u Udruzi. Problemi se nikada nisu zataškavali, već su se uvijek rješavali na najbolji način, čime je vodstvo Udruge osvojilo povjerenje svojih članova. Glavne odluke donesene su na
skupštinama, u čemu je sudjelovalo i članstvo, naglašavajući kako vodstvo i članstvo nikada nisu bili
odvojeni i podijeljeni, već su zajednički djelovali u istom cilju.
13
DOMOVINSKI RAT I HEP
U OBRANI SVJETLA | Domovinski rat i HEP
Domovinski rat predstavlja jedan od najslavnijih događaja u hrvatskoj povijesti. Agresija koju je provodila velikosrpska politika na hrvatske krajeve okupila je sve hrvatske građane koji su zajedničkim
snagama stali na prve linije obrane, u cilju zaustavljanja tada premoćnog neprijatelja. Srpski pobunjenici
zajedno s JNA nastojali su „otrgnuti“ dijelove hrvatskog teritorija i formirati jednu paradržavu koja je
trebala biti očišćena od nehrvatskog stanovništva i biti dio politike tada vođene iz Beograda. No, po
početku rata, događaji su vrlo brzo pokazali kako je hrvatska strana izuzetno otporna i kako neustrašivo
brani svoj teritorij. S druge strane, srpska tvorevina postala je leglo kriminala, korupcije, šverca i ostalih
negativnosti. Tako je jedna uređena država stajala nasuprot na silu formirane paradržave. Ishod sukoba
poznat je do današnjeg vremena.
Početku rata prethodilo je nekoliko važnih događaja. Dana 5. veljače 1990. godine, u Hrvatskoj je
registrirano osam političkih stranaka čime je formalno obznanjen politički pluralizam u Hrvatskoj - Hrvatska demokratska stranka, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska kršćanska demokratska stranka,
Hrvatski socijalno-liberalni savez, Radikalno udruženje za Sjedinjene Europske Države, Socijaldemokratska stranka Hrvatske, Savez komunista Hrvatske i Socijalistički savez radnog naroda Hrvatske. Nakon toga, 15. veljače 1990. godine, Sabor SR Hrvatske usvaja ustavne amandmane, kojim su legalizirani
višestranački izbori i Zakon o izboru i opozivu odbornika i zastupnika, čime su ispunjene sve zakonske
pretpostavke za održavanje izbora u Hrvatskoj. Prvi višestranački izbori održani su u dva kruga. Prvi
krug izbora za zastupnike u Društveno-političkom vijeću te Vijeću općina održan je u nedjelju, 22.
travnja 1990. godine, a za Vijeće udruženog rada sljedećeg dana, 23. travnja 1990. Drugi krug izbora
održan je 6. i 7. svibnja. Na njima je s 42 % dobivenih glasova HDZ osvojio 205 (58 %) zastupničkih
mjesta. Druga stranka po broju glasova bio je SKH-SDP s 26 % osvojenih glasova i 107 mandata (30
%). Sljedeća je bila Koalicija narodnog sporazuma KNS s 15 % glasova i 21 mandatom (5.9 %). Jedina
stranka koja još osvaja nekoliko mandata bila je Srpska demokratska stranka (SDS) koja s 1.6 % glasova
osvaja 5 (1.4 % mandata). Ostatak mandata išao je nezavisnim kandidatima i nacionalnim manjinama.
Na temelju izbornih rezultata, 30. svibnja iste godine, konstituiran je prvi višestranački Sabor. Na njemu je za prvog hrvatskog predsjednika bio izabran Franjo Tuđman koji će na toj funkciji biti do svoje
smrti, 1999. godine. Njegova uloga u formiranju samostalne Hrvatske bila je iznimna, te je najbolje
bila vidljiva u ratnoj situaciji kada je kvalitetno vodstvo bilo od presudne važnosti. Uloga Sabora za
današnju hrvatsku državu također je bila neizmjerna. On je donio hrvatski Ustav, 22. prosinca 1990.
godine; Ustavnu odluku o samostalnosti i neovisnosti, 25. lipnja 1991. godine, te Odluku o prekidu
državnopravnih sveza s bivšom SFRJ, 8. listopada 1991., kojom je Hrvatska i de facto postala samostalna i neovisna država. Bio je to početak formiranja samostalne Republike Hrvatske i njezina izlaska
izvan okvira jugoslavenske zajednice. No procesu osamostaljivanja suprotstavila se ideja o formiranju
„Velike Srbije“ i etničkom čišćenju hrvatskih krajeva s većinskim srpskim stanovništvom, te formiranje
srpskih autonomnih oblasti predvođenih velikosrpskim političarima i vojskom. Takva politika ujedno
je označila početak Domovinskog rata, u kolovozu 1990. godine, kada započinje postavljanje balvana
na prometnicama od strane srpskih terorista.
U skladu s promjenama na državnoj razini mijenjala se i politika HEP – a. Nakon što je 30. svibnja
1990. godine konstituiran hrvatski Sabor, na prvoj sjednici Izvršnog vijeća, tadašnji ministar za energetiku dr. sc. Božo Udovičić, izvjestio je Vladu o znatnim problemima u tadašnjoj Elektroprivredi. On je
predložio novu organizaciju prema funkcionalnom, a ne teritorijalnom načelu, te da bude hijerarhijski
organizirana kao javno poduzeće s vertikalnom odgovornošću. Dana 12. srpnja 1990. godine, Republički komitet za energetiku, industriju, rudarstvo i zanatstvo uputio je prijedlog za donošenje Zakona
o elektroprivredi s prijedlogom Zakona, kojeg je prihvatilo Izvršno vijeće Sabora 17. srpnja i uputilo
ga u Sabor. Na sjednici 26. srpnja 1990. godine, Sabor Republike Hrvatske prihvatio je Zakon o elek-
DOMOVINSKI RAT I HEP
Domovinski rat i HEP
15
16
troprivredi u kojem su zapisana temeljna načela elektroprivredne struke te je time formirana Hrvatska
elektroprivreda. Ubrzo nakon toga uslijedila je Odluka generalnog direktora o organizaciji rada i rukovođenju unutar HEP – a od 7. kolovoza 1990. godine i Odluka o financijskom poslovanju i raspolaganju sredstvima od 7. kolovoza s dopunom od 4. rujna 1990. godine, a izdano je i Uputstvo za racionalno
poslovanje i gospodarenje u HEP – u i odnos prema potrošačima. Tim odlukama, i nizom drugih, postavljeni su temelji Hrvatske elektroprivrede koja funkcionira do današnjih dana.1 U ratnom razdoblju
promijenila su se tri generalna direktora: Goran Granić (1990. – 1991.), Ivan Putanec (1991. – 1993.),
te Damir Begović (1993. – 2000.). Ta trojica iznijeli su rad HEP – a u ratnom razdoblju.2 Godine 1991.
HEP je prekinuo sve poslovne odnose sa Zajednicom jugoslavenskih elektroprivreda (JUGEL).
DOMOVINSKI RAT I HEP
DOMOVINSKI RAT I HEP
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
Ratne operacije koje su se odvijale na tlu Hrvatske bile su usmjerene i prema uništavanju kompletne
infrastrukture. Uništavani su stambeni objekti, komunalna infrastrukture, u prvom redu električna
postrojenja, vodovod i kanalizacija, zatim prometna infrastruktura – mostovi i ceste. Na taj način stanovništvo je s devastiranih prostora bilo prisiljeno napustiti svoje domove, te odlaziti na sigurnija područja. S druge strane, kako bi država normalno funkcionirala u ratnim uvjetima bilo je potrebno puno
umješnosti, volje, snage i domoljublja. To su bile odrednice koje su vodile i radnike HEP – a koji su se
od početka rata uključili u vojne postrojbe, ali djelovali i kao civili pod radnom obvezom na prvim linijama obrane, riskirajući svoje živote zajedno s braniteljima, kako bi održali elektroenergetsku mrežu i na
taj način pokazali kolika je bila čvrsta želja hrvatskog naroda za obranom i uspostavom vlastite države.
Budući je ova monografija posvećena upravo njima, u tekstu o Domovinskom ratu biti će posvećena
pozornost upravo njihovom doprinosu u formiranju samostalne i neovisne Republike Hrvatske.
Ratnim operacijama na hrvatskom prostoru prethodila je tzv. „balvan revolucija“ u kolovozu 1990. godine, koja je bila srpski odgovor na nastojanje hrvatskih vlasti da osiguraju ustavno – pravni poredak na
prostorima s većinskim srpskim stanovništvom. U pozadini svega krila se velikosrpska politika vođena
iz Beograda koja će, u konačnici, biti kobna za Srbe u Hrvatskoj. Kao kulminacija događaja oko postavljanja zapreka na hrvatske ceste, 17. kolovoza 1990. godine, vlasti iz Zagreba poslale su prema Kninu
policijske snage kako bi uvele red. Dio snaga koje su bile upućene transporterima bile su zaustavljene
kod Titove Korenice, a dio koji je poslan s tri helikoptera, zaustavila je JNA i prisilila na slijetanje u
Ogulin. Na taj je način JNA po prvi put otvoreno stala na stranu srpskih pobunjenika.3 No sve je prošlo
bez žrtava, iako je situacija bila više nego napeta. Tek su „Krvavi Uskrs“ na Plitvicama, 31. ožujka 1991.
godine, i pogibija dvanaestorice hrvatskih policajaca u Borovom Selu kod Vukovara, 2. svibnja 1991.
godine, navijestili ratne strahote
koje će u narednom razdoblju zahvatiti hrvatski prostor.
TS Ernestinovo nakon napada
1
2
3
Slavonija i Baranja, kao granična
područja prema Srbiji u kojima
su se odvijale teške bitke s JNA i
srpskim paravojnim formacijama
pretrpile su znatne materijalne štete i imale velike ljudske gubitke.
Tu se svakako treba prisjetiti herojske obrane Vukovara i opsade
Osijeka i Vinkovaca kao velikih
slavonskih središta. Pri tome su
stradavali i važni elektroenergetski
Vjesnik HEP 114/115, srpanj/kolovoz 2000., str. 4, „1990. – godina velikih promjena“ – Đurđa Sušec.
Isto, „Hrvatska elektroprivreda 1990. – 2000.“.
Nikica Barić, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990. – 1995., Zagreb 2005., str. 78 – 81.
objekti. Trafostanica Ernestinovo (400/110 kV)4 teško je razorena 18. rujna 1991. godine
prilikom napada ratnog zrakoplovstva JNA. Ta je trafostanica
bila poznata u bivšoj Jugoslaviji
kao najveći objekt takve vrste u
zemlji u kojem su transformatori
struju od 400.000 volti pretvarali u struju s naponom 110.000
volti i dalekovodima prenosili
širom Slavonije i u inozemstvo.
Tu se spajao elektroenergetski
prsten oko cijele tadašnje države.
Preostali pogoni uništavani su u Uništena komandna ploča u TS Ernestinovo
nekoliko napada sve do 5. studenog iste godine kada je uništen i jedini preostali 110 kV vod prema
Osijeku. U studenom su se postrojbe hrvatske vojske morale povući iz sela te je i TS bila napuštena, a
devastacija je bila nastavljena i dalje.5
Uz Ernestinovo bila je uništena i niskonaponska mreža u Laslovu koje je, kasnije, također bilo okupirano, oštećeni su i elektroenergetski objekti u selu Sarvaš koje je predstavljalo posljednju obrambenu
liniju prema Osijeku.
I grad Osijek pretrpio je znatnu štetu budući se nalazio na prvoj liniji obrane. Topnički napadi uništavali
su gradsku infrastrukturu i civilno stanovništvo.
Distribucijsko područje Vinkovci imalo je dva pogona – Vinkovci i Vukovar iz kojih su se električnom
energijom opskrbljivala područja Vinkovaca, Vukovara, Županje (osim područja Iloka koji je bio opskrbljivan s DP ElektroVojvodina iz Bačke Planke). Vukovar
je ubrzo nakon prvih napada u potpunosti bio odsječen od elektroenergetskog sustava Hrvatske, točnije
od 27. rujna više nije bilo napona. Unatoč tome, 66
djelatnika vukovarskog pogona radili su na održavanju agregata u gradu, brinuli su se za njihovo snabdjevanje gorivom. Zgrade unutar njihova pogona u
potpunosti su bile oštećene, a uništen je i vozni park.
Do listopada 1991. godine u Vukovaru je bilo ranjeno
9 djelatnika HEP – a, a u Vinkovcima 3 djelatnika.6
Dana 20 studenog 1991. godine završio je svaki organizirani otpor u Vukovaru te je, nakon višemjesečne obrane pao u ruke srpskog agresora. Nakon
toga uslijedili su masakri civila, vojnika i ranjenika
na Ovčari, te odvođenje u zarobljeništvo koje je
bilo obilježeno mučenjima. Taj je čin pokazao svu TS Sarvaš nakon topničkog napada
4
5
6
Trafostanica je bila puštena u pogon 1977. godine. Izgradnju i projektiranje obavili su stručnjaci i poduzeća iz Zagreba i Osijeka. TS
je vraćena pod hrvatsku kontrolu tek nakon 15. siječnja 1998. godine kada je provedena mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja.
Ponovno puštanje u pogon dogodilo se 17. 11. 2003. godine.
Vjesnik, 18. 5. 2003., str. 11, „Nova Trafostanica Ernestinovo bit će najsuvremenija u Hrvatskoj“ – Salih Zvizdić.
VHEP, 21. 10. 1991., br. 14, str. 3, „Između dva napada“, intervju s mr. Martinom Miškovićem, direktorom DP Elektra Vinkovci
– pripremila Đurđa Sušec.
DOMOVINSKI RAT I HEP
U OBRANI SVJETLA | Domovinski rat i HEP
17
18
bestijalnost srpskih agresora i predstavljao jedan od
najvećih ratnih zločina u Europi od završetka Drugog svjetskog rata. U isto vrijeme srpski pobunjenici
počinili su i masakr u selu Škabrnja kod Zadra.
Ubrzo nakon toga na prostoru Slavonije dogodio se
još jedan masakr i to u selu Voćin, 12. i 13. prosinca
1991. godine kada je ubijeno 47 hrvatskih civila.
Uništena zgrada Pomoćnog pogona Elektroslavoije na
Zelenom polju u Osijeku
Na distribucijskom području Elektre Križ, početkom ratnih sukoba 1991. godine, od ukupno pet
pogona, tri su bila u ratnom žarištu – Nova Gradiška, Lipik i Daruvar. Tu je najugroženije bilo područje Nove Gradiške gdje prema Okučanima nije bilo
struje, Stara Gradiška dobivala je struju iz Bosanske
Gradiške, a u tamošnjoj TS Stara Gradiška, zbog
opasnosti bila je povučena tročlana ekipa. Pogon Lipik mogao je funkcionirati samo u Lipiku, a pravci
prema Pakracu, Kutini, Novskoj, Slavonskoj Požegi
i Daruvaru bili su prekinuti. Križ i Kutina bili su
jedina dva pogona koja su normalno funkcionirala.7
DOMOVINSKI RAT I HEP
DOMOVINSKI RAT I HEP
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
Krajem 1991. godine došlo je i do prvih oslobodilačkih akcija okupiranih područja. Tako je 3. studenog, u završnim operacijama od srpskih pobunjenika, oslobođen teritorij Bilogore, a time i važan
Uništena zgrada Pogona distribucije plina u Osijeku
cestovni pravac Grubišno Polje – Virovitica. Bila je
to poznata operacija „Otkos 10“8 koja je imala za cilj sprječavanje spajanja snaga 5. korpusa JNA sa snagama 28. partizanske divizije na tom području, zatim osigurati ostanak i povratak stanovništva na područje
Ovčara
7
8
VHEP, 2. 10. 1991., br. 13, str. 16, „Panike nema“ – D. Jurajevčić.
Akcija „Otkos 102” započela je 31. listopada, a završila 4. studenog 1991. godine kada je postignut dogovor oko prekida vatre.
Bilogore i Papuka, te osigurati neometan promet na
magistralnoj prometnici Zagreb – Kutina – Grubišno Polje – Virovitica. U akciji je oslobođeno 21 selo,
odnosno 279 km² do tada okupiranog područja. Već
6. studenog, tri dana nakon oslobođenja, na prostor
Bilogore dolaze djelatnici HEP – a kako bi utvrdili
razlog kvara na 110 kV dalekovodu Daruvar – Virovitica.9
Banovinsko bojište obuhvaćalo je općine Hrvatska
Kostajnica, Sisak, Petrinja, Glina i Dvor. Na tom
prostoru, u lipnju i srpnju 1991. godine, počeli su Uništena zgrada Elektre Lipik
progoni hrvatskoga pučanstva, te su se počeli događati prvi masakri civilnog stanovništva i zarobljenika.
Prvo, u većinski hrvatskim naseljima uz rijeku Unu
prema Dvoru (Kuljani, Banska Struga, Kozibrod),
a nakon toga u zaleđu Hrvatske Kostajnice (Majur,
Stubalj). Ubrzo nakon toga u selima u okolini Petrinje (Čuntić, Hrastovica, Kraljevčani) i Gline (Skela,
Jošavica, Viduševac). Hrvatska Kostajnica pala je u
ruke neprijatelja u rujnu 1991. godine, a nešto ranije pali su Petrinja i Glina. Bojišnica se stabilizirala
tek na rijeci Kupi koja je od tada postala prva linija
obrane Siska i Zagreba. Početak Domovinskog rata
za «Elektru» Sisak označio je gubitak gotovo 70% Priručna auto - mehaničarska radionica u dvorištu
Elektre Lipik 1992. godine
distribucijskog područja. Područja Petrinje, Gline,
Hrvatske Kostajnice, Hrvatske Dubice, Dvora i Topuskog bila su tada pod kontrolom pobunjenih Srba.
U tim okolnostima područni uredi «Elektre» u tim mjestima ostali su izvan kontrole Hrvatske elektroprivrede.
Na području Dvora, «Elektra» nije imala kontakte sa svojim pogonskim uredom od 25. lipnja 1991.
godine. U Glini je «Elektra» ostala bez svoja dva kamiona koja su bila zaplijenjena, a 2. srpnja došlo je do
većeg kvara na 35 kV DV od Siska prema Sunji, koji je prethodno popravljen.10
Krajem srpnja iste godine taj je DV definitivno onesposobljen od strane pobunjenih Srba. Rušenjem
stupova i oštećenjem TS kod Komareva, Sunja je ostala bez redovitog napajanja. Radnici «Elektre» su u
toj situaciji na jednom dijelu premostili rijeku Savu te su uspostavili djelomično napajanje. Krajem listopada 1991. godine bio je prokopan i kanal na dnu rijeke Save te je Sunja tada bila spojena s «Elektrom»
Križ.11 Time je taj grad i njegova okolica do kraja rata bila redovito opskrbljivana električnom energijom.
U ratnim uvjetima osiguranje redovite opskrbe značilo je puno u moralnom pogledu za stanovnike toga
prostora koji je bio u poluokruženju od strane pobunjenika.
Radnici «Elektre» nastojali su osigurati sigurnu opskrbu i na drugim djelovima sisačke bojišnice, pa su
usprkos opasnosti od mina, granata i snajpera konstantno popravljali uništenu električnu mrežu, te i u
zadnje bunkere uvodili električnu energiju.
Na području sisačke „Elektre“ prva žrtva neprijateljskih napada bio je Nikola Lokner koji je u kolovozu
1991. ubijen iz zasjede na radnom zadatku nedaleko sela Budičina.12
9
10
11
12
VHEP, 16. 12. 1991., br. 16, str. 9, „Monteri nose život“ – Vladimir Šek.
J., 11. 07. 1991., br. 2193, str. 5, «Oteli radio – stanice i kamione».
Sisački tjednik(dalje ST), 19. 11. 1992., br. 37, str. 6, «Žarulje se nisu gasile».
ST, 08. 04. 1993., br. 56, str. 7, «Hrvatski mitraljesci čuvaju elektraše».
DOMOVINSKI RAT I HEP
U OBRANI SVJETLA | Domovinski rat i HEP
19
20
Na području Dalmacije odvijao se sličan scenarij
uništavanja. Tu je još 19. studenog 1990. godine na
dalekovodu Konjsko – Obrovac miniran jedan stup,
a do 6. kolovoza 1991. godine još je 14 puta dolazilo do takvih terorističkih akcija kojima se nastojala
onesposobiti elektroenergetska mreža na području
Zadra, Knina, Obrovca, Biograda... Veliki gubitak
predstavljala je okupacija HE Peruča13 na rijeci Cetini 17. rujna 1991. godine. Već 18. rujna iz pogona su ispali DV 110 kV CS Buško Blato – Peruča i
DV 110 kV TS Merize – Sinj – Peruča.14 HE Peruča
napravljena je da bi se iskoristili vodeni potencijali
rijeke Cetine i akumulacijskog jezera Peruča, a predstavljala je važan elektroenergetski objekt na području
Dalmacije. Pod hrvatsku vlast vraćena je 1993. godine u oslobodilačkoj akciji hrvatske vojske u kojoj su
sudjelovale 126. brigada HV, te 6. domobranska pukovnija, neposredno nakon akcije „Maslenica“. Nažalost pred oslobađanje, 28. siječnja, srpski pobunjenici
Na položaju kod Siska. Damir Boranić, član Udruge,
postavili su 30 tona eksploziva i uništili HE i branu.
sjedi s puškom u prvom redu
Na sreću nije bio ispunjen konačni cilj pobunjenika,
a to je bilo potpuno uništenje brane te na taj način uništenje svih naselja nizvodno uz rijeku Cetinu. Taj
monstruozni čin nije bio uspješno izveden, ali je zato HE Peruča bila teško oštećena. Uz oslobođenje brane
i HE Peruča, oslobođena su i sva naselja sadašnje
općine Hrvace.
DOMOVINSKI RAT I HEP
DOMOVINSKI RAT I HEP
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
Treba naglasiti kako su prije početka ratnih operacija srpskih snaga na dalmatinske gradove sve
hidroelektrane bile spremne za normalnu proizvodnju - Zakučac, Đale, Golubić, Orlovac,
Peruča i Obrovac. U prvih sedam mjeseci 1991.
godine bilo je proizvedeno 10% više od planirane proizvodnje za isto razdoblje. No već od 20.
srpnja 1991. godine u RHE Obrovac praktično
se radilo u ratnim uvjetima, a od tog vremena
bile su posve onemogućene poslovne komunikacije s tim objektom. Od 1. kolovoza svi radnici
hrvatske nacionalnosti, njih 20, više ne odlaze na
svoja radna mjesta u RHE te su, sa svojim obite- Uništena brana Peruča 1993. godine
ljima, uglavnom napustili svoja prebivališta. Mjesec dana nakon toga, 1. rujna, gotovo svi ti radnici bili
su raspoređeni unutar zadarske „Elektre“.
Na kninskom području HE Manojlovac, zbog sigurnosnih razloga, radila je samo danju da bi, do kraja
kolovoza, komunikacija s tim objektom bila otežana i na kraju posve prestaje. Većina radnika hrvatske
nacionalnosti, kao i u Obrovcu, napustila je svoja radna mjesta i domove.15
13
14
15
HE Peruča započela je s radom 1960. godine. Obnova od ratnih razaranja završena je 2003. godine kada je HE modernizirana i
pojačana na 60 MW.
VHEP, 2. 10. 1991., br. 13, str. 10, „Je li to moguće“ – Ante Delonga.
VHEP, 2. 10. 1991., br. 1, str. 12 – 1, „Okolnosti kroje“ – Marica Žanetić Malenica i Gordan Papić.
U zaleđu Splita, 20. rujna 1991. godine, zrakoplovstvo JNA bombardiralo je s četiri zrakoplova
TS 400/220/110 kV Konjsko16 koja je bila najveće
elektroenergetsko postrojenje prijenosne mreže Dalmacije, a smještena je kod mjesta Konjsko na cesti
Klis – Muć, 20 – ak km sjeverno od Splita. Sljedećeg
dana bombardirana je TS 220/110/35 kV Bilice na
području Šibensko – kninske županije.17
Distribucijsko područje Šibenik sastojalo se od pogona u Šibeniku, Kninu i Drnišu. Pogon Knin op- TS Konjsko 1991. godine
skrbljivao se preko 110 kv dalekovoda iz TS Bilice, dok je Pogon Drniš opskrbljivan iz HE Manojlovac.
Knin je, kao centar srpske pobune, među prvima istupio iz distribucijskog područja Šibenik. Drniš je
pao u ruke neprijatelja 16. rujna 1991. godine, a i skoro se čitav drniški kraj našao pod okupacijom.
Šibenik je, nakon toga, bio u gotovo potpunom okruženju. JNA i srpski pobunjenici napadali su ga s
mora, kopna i zraka. Kada se činilo da je Šibenik bio pred padom, 16. rujna 1991., hrvatski branitelji
i stanovnici otoka Žirja zauzeli su topničku bitnicu JNA na tom otoku. Osvojene topove iskoristili su
za borbu protiv neprijateljskih snaga na kopnu kojima je zapovijedao zloglasni ratni zločinac Ratko
Mladić. Zahvaljujući njima, obranjen je Šibenik i
spriječeno odsijecanje hrvatskog juga od matice zemlje. Grad je u tom razdoblju bio samo 22 sata bez
struje.18
U Zadru, djelatnici Elektre u početnim su fazama
rata i sami poduzimali akcije protiv neprijatelja. U
radionicama su se izrađivale eksplozivne naprave i
protutenkovski ježevi koji su postavljani na čitavom
području Zadra. Krajem kolovoza 1991. godine
Elektra isključuje struju vojarnama JNA u gradu,
a radnici Elektre blokiraju najbližu vojarnu u JaziTS Konjsko
nama, te ju zaposjedaju i naoružavaju se. Postrojba
Elektre sudjeluje u nizu akcija da bi krajem 1991. godine prešla u sastav „Gradskog bataljuna“ te je sudjelovala u akcijama na prvoj liniji bojišta. U sukobima su se vodstvom istakli tadašnji direktor Elektre
Zadar Nikola Dellavia, zatim referent za obranu Šime Samodol i poslovođa za građevinske radove Petar
Sikirić.19
Na zadarskom području krajem 1991. godine došlo je do još jednog zvjerskog čina. Dana 18. studenog
srpske snage počinile su masakr u Škabrnji nad 84 branitelja i civila, a selo sravnili sa zemljom. Taj je čin
još jednom pokazao kako je velikosrpska politika bila usmjerena protiv hrvatskog stanovništva.
Na dubrovačkom području također je pretrpljena velika materijalna šteta na elektroenergetskim postrojenjima. Grad je u vrijeme opsade živio i bez struje i bez vode. Već 26. rujna 1991. godine oštećena
su prva postrojenja u Konavlima. Tada padaju i prve žrtve srpske agresije s područja DP Elektrojug. U
noći s 5. na 6. listopada pogibaju ing. Stijepo Čikato i Andrija Crnčević, tehnički rukovoditelj.20 HE
Dubrovnik bila je okupirana, a gotovo u potpunosti bila je uništena TS 110/35 kV Komolac, kao glavna
16
17
18
19
20
TS Konjsko proradila je 1979. godine kada je dovršena i stavljena pod napon od 220 kV, a godine 1983. stavljena je pod napon
od 400 kV.
VHEP, 21. 10. 1991., br. 14, str. 10 – 11, „Avionima na trafostanice“ – Gordan Papić.
V HEP, 24. 6. 1992., br. 21/22, str. 16 – 17, „Budućnost s Kninom?“ – Darko Alfirev.
V HEP, 24. 6. 1992., br. 21/22, str. 18 – 19, „Judi driti ka kolone“ – Darko Alfirev.
VHEP, 19. svibnja 1992., Poseban broj, str. 4, „Dubrovnik dalek i sam?“ iz ratnog dnevnika Željka Franušića, direktora DP Elektrojug.
DOMOVINSKI RAT I HEP
U OBRANI SVJETLA | Domovinski rat i HEP
21
22
Postrojba Elektre u Zadru 1991. godine
DOMOVINSKI RAT I HEP
DOMOVINSKI RAT I HEP
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
Postrojba Elektre Zadar na položaju Dračevac 1991. godine
točka napajanja Dubrovnika.21
Unatoč svemu djelatnici HEP – a nastojali su svim silama raditi na opskrbi Dubrovnika električnom
energijom i u najtežim trenucima.
Na području Like također su vođene velike ratne operacije hrvatskih snaga sa srpskim pobunjenicima i JNA. Do listopada 1991. godine, od ukupno, 19 TS koje su se napajale iz TS 110/35 kV Otočac, radile su samo
četiri – Otočac, Brinje, Ličko Lešće i Perušić, te 10 kV dio TS 35/10 kV
Karlobag koja se napajala iz TS 35/10 kV Biluća (DP Elektroprimorje
Rijeka). Zbog nemogućnosti pristupa nije se moglo doći do uvida u stanje na području Titove Korenice, Gračaca i Donjeg Lapca, koji su bili
pod okupacijom.22 U toj početnoj fazi rata uništavana je elektroenergetska
mreža pa je Lika bila opskrbljivana iz pravca Karlobaga koji je pripadao
DP Elektroprimorje Rijeka te od DP Elektre Zadar. Dio Like koji se napajao putem 110 kV voda Obrovac – Zadar nije imao struju. U Gospiću TS Komolac
i Otočcu najviše su uništene TS 35/10 i 10/0,4 kV. Zbog svega najveći dio Like nije imao struje. Djelatnici Elektrolike bili su onemogućeni u svom poslu na okupiranim dijelovima, a na području pod
kontrolom hrvatskih snaga bili su prisiljeni izvoditi sanacije štete u vrijeme magle ili su na teren odlazili
osobnim vozilima kako ne bi bili meta agresora.23
Djelatnici Elektrolike Gospić 1992. godine - Ivica Mraović, Milan
Stilinović, Mile Devčić, Josip Borovac i Robert Orešković
21
22
23
VHEP, 13. 11. 1991., br. 15, str. 11, „Opskrba u rukama agresorske vojske“.
VHEP, 2. 10. 1991., br. 13, str. 17, „Četiri TS – rade“.
VHEP, 2. 10. 1991., br. 13, str. 17, „Iza magle“ – Ljubica Miletić.
Veliki dio teritorija DP Elektra Karlovac
bio je od početka okupiran - područje
Plitvica, Slunj, područje Pogona Ogulin… Plaški i cijela plaščanska dolina
ostali su bez električne energije 29. kolovoza 1991. godine, područje Korduna
koje pokriva Područni ured Vojnić bez
električne energije ostalo je 3. listopada,
a time i Slunj s obzirom na smjer napajanja. Na području Pogona Karlovac ukupno je bez električne energije bilo 120
trafo područja, u Dugoj Resi i okolnim
selima 25, te na području Jastrebarskog
U OBRANI SVJETLA | Domovinski rat i HEP
I distribucijsko područje Zagreb zabilježilo je ratnu štetu. Prvo oštećenje prouzročilo je izostanak isporuke
struje za područje Banovine, nakon toga došlo je do oštećenja trafostanice u Nedeljancu, zbog čega je
područje Varaždina ostalo bez električne energije, a teško je ranjen uklopničar Zdravko Benković, zatim
su oštećeni elektroenergetski objekti na području Siska, te je raketrirana TS 400/110 kV Tumbri. Dana
3. studenog oštećena je TS 220/110 kV Mraclin zbog čega je područje Velike Gorice ostalo bez struje, a
oštećena su i četiri 110 kV dalekovodna polja – Velika Gorica I, Velika Gorica II, Tumbri II i Željeznica.
Ta je trafostanica napadnuta i 8. studenog no štete su bile vrlo brzo sanirane.26Područje Pogona Elektra
Velika Gorica graničilo je s područnim uredom Pokupsko, Pogona Glina, koje se nalazilo na prvoj liniji
bojišta. Na tom području, sredinom rujna 1991. godine, do temelja je srušena TS 10/0,4 kV uz VP
Pleso, minirani su vodovi prema Kupi, došlo je i do štete prilikom bombardiranja Šiljakovine, Ključić
Brda i ostalih mjesta prema Kupi u vrijeme osvajanja vojarne u Velikoj Buni.27 Početkom siječnja 1992.
godine napadom raketa zemlja – zrak iz pravca Petrinje stradalo je Turopolje, odnosno dvije TS u krugu
DIP – a Turopolje koje su vrlo brzo osposobljene za daljnji rad.28
Na distribucijskom području Elektroprimorje Rijeka dogodila se manja šteta. Deset općina na kojima
je radilo Elektroprimorje bilo je mirno, a djelomična oštećenja zabilježena su kod Pogona Crikvenica i
Skrad. Na rubnom području Pogona Crikvenica bio je oštećen DV 10(20) kV Oltari – Krasno, niskonaponska mreža TS Prizna – Gradina i Krč – Krasno. Na području Pogona Skrad u Kupjačkom Vrhu
oštećena je TS 20/0,4 kV s niskonaponskom mrežom te repetitorska kućica. Oštećenja su odmah bila i
sanirana tako da nije došlo do većeg prekida u distribuciji električne energije.29 U zračnom napadu JNA,
7. listopada 1991. godine, na Delnice bila je raketirana tamošnja TS 35/10 kV, koja je u znatnoj mjeri
uništena. Istog dana bio je oštećen i 110 kV dalekovod TS HE Vinodol – TS 110/35 kV Delnice. Zbog
tih oštećenja opskrba Delnica bila je osigurana sa strane Kupjaka, a u pogon je bio stavljen i rezervni 35
kV dalekovod. Dva dana nakon tih napada zrakoplovstvo je bombardiralo i Zalesinu i Kupjak, gdje je
prouzročen kvar na 10 kV DV Zalesina – Delnice, zbog čega su Delnice ponovno ostale bez električne
energije. Šteta je bila sanirana vrlo brzo nakon napada, te su Delnice i okolna mjesta ponovno dobila
električnu energiju.30
Početkom 1992. godine, nakon završetka intenzivnih sukoba koji su se odvijali na čitavom prostoru
Hrvatske, uslijedilo je djelomično mirnije razdoblje. Ono je obilježeno dolaskom UNPROFOR – a koji
je bio razmješten na graničnim područjima ratnih sukoba između hrvatskih i srpskih snaga. Raspoređivanje njihovih snaga započelo je tijekom prve polovine 1992. godine.31 Tada su se odvijale i zamjene
zarobljenika na obje strane. Tako su iz logora u Srijemskoj Mitrovici bili pušteni Ivica Smrk, Stjepan
Cvrtilo, Gabrijel Mataija, Branko Ivković i Damir Beljo - elektromonteri Elektre Vukovar, a iz logora u
Nišu Ivan Polhert, dežurni električar u Pogonu Vukovar, zatim Krunoslav Rakičić, voditelj Pogona Elektra Vukovar…32 Njihovim razmjenama počela su izlaziti na vidjelo strahovita mučenja kojima su bili
podvrgnuti hrvatski zarobljenici u Srbiji, po logorima u Srijemskoj Mitrovici, Stajićevu, Nišu. Bile su
24
25
26
27
28
29
30
31
32
VHEP, 13. 11. 1991., br. 15, str. 12, „Specifični i u ovom ratu“ – Dubravko Čorak.
VHEP, 27. 2. 1992., br. 18, str. 3, „Povijest se ponavlja“ – Đ. Sušec.
VHEP, 13. 11. 1991., br. 15, str. 17, „Mračnim umom do – mraka“ – Dragica Jurajevčić.
VHEP, 13. 11. 1991., br. 15, str. 14, „U potrazi za domom“ – Dragica Jurajevčić.
V HEP, 28. 1. 1992., br. 17, str. 24, „Popravljaju, ali i grade“ – V. Šek.
VHEP, 13. 11. 1991., br. 15, str. 13, „Priprema za mir“ – Ljubica Miletić.
V HEP, 28. 1. 1992., br. 17, str. 22, „Radom prkose neprijatelju“ – Ljubica Miletić.
N. Barić, n. dj., str. 176 – 183.
VHEP, 27. 2. 1992., br. 18, str. 14 – 15, „Vraćamo se u pepeo“, „Ožiljci duše ostaju“ - D. Jurajevčić, „Dvostruko slavlje“ – D. A.
DOMOVINSKI RAT I HEP
26 trafo područja.24 U listopadu je stradao DV 35 kV Pokuplje – Mekušje i Jugoturbina, kao i DV Mekušje – Turanj – Logorište. U studenom pogođena je TS 110/35 kV Švarča i otada Karlovac nije imao južne
točke napajanja.25
23
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
24
Uništeni dalekovodi
Unatoč pokušajima smirivanja ratnog stanja, sukobi su se
odvijali i dalje, većim ili manjim intenzitetom. Na području
Like do travnja 1992. godine 4 radnika Elektre poginula su u
odorama HV-a, četiri su radnika ranjena, po dva u Gospiću
i Otočcu.33
DOMOVINSKI RAT I HEP
DOMOVINSKI RAT I HEP
to strahote koje su te pojedince obilježile do današnjeg dana,
ali su isto tako još jedanput pokazale svu mržnju protivničke
strane koja se nije mogla ni zamisliti.
U ratnim razaranjima Slavonskog Broda i njegove okolice tijekom prve polovice 1992. godine stradala
su i dva djelatnika Elektre. Prilikom raketiranja benzinske crpke na autocesti u Velikoj Kopanici poginuo je elektromonter Antun Papić, a teško ranjen Željko Mandarić, obojica iz Vrpolja.34
U Dubrovniku je krajem veljače 1992. godine, nakon dugih pregovora, bio dopušten dolazak radnika
u HE Dubrovnik koja je bila okupirana još u listopadu prethodne godine. Svakodnevno je oko 20 radnika odlazilo iz Dubrovnika u Plat u pratnji vojne policije JNA kako bi stavili u pogon to postrojenje.
Hidroelektrana je osposobljena za dva mjeseca i proradila je sredinom travnja. Nakon toga došlo je do
tragedije u Rijeci Dubrovačkoj kada su se sudarila dva broda pri čemi je poginuo djelatnik HEP – a
Nikola Bulum, a nekolicina ih je bila ranjena. No nakon toga je HE Dubrovnik opet prestala s radom i
nije isporučivala struju gradu.35 U drugoj polovici godine, nakon što su hrvatske snage u nekoliko akcija
potisnule srpske agresore, Dubrovnik je bio konačno oslobođen, a nakon toga stabilizirala se i opskrba
električnom energijom.
Neposredno prije oslobađanja Dubrovnika i njegova zaleđa došlo je i do vojne akcije kojom je oslobođeno šibensko zaleđe. Bila je to poznata akcija „Miljevci“ koja se odvijala od 21. do 22. lipnja 1992.
godine. Njome je oslobođen prostor od 108 četvornih kilometara i 7 sela u šibenskom zaleđu. Do akcije
Sa slavonskog bojišta
33
34
35
VHEP, 27. 4. 1992., br. 20, str. 16 – 17, „Lika kao tužna priča. Struja olakšava pakao“ – Katarina Dasović.
VHEP, 19. 5. 1992., Poseban broj, str. 6, „Opća opasnost još traje“ - Stjepan Krajinović.
VHEP, 14. 9. 1992., br. 23/24, str. 19, „Jadan ti je ko je jadan“ – Dragica Jurajevčić.
U OBRANI SVJETLA | Domovinski rat i HEP
Akcijom „Maslenica“ koja je započela 22. siječnja 1993. godine oslobođeno je zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo i zrakoplovna luka Zemunik a naknadno je, kako je spomenuto, oslobođena i brana Peruča.
Cilj operacije bio je povezati sjever s jugom Hrvatske pravcem Zadar – Maslenica – Karlobag. Akcija je
definitivno završila 27. siječnja kada je, nakon pritiska međunarodne zajednice, moralo prestati ratno
djelovanje. Tom akcijom od velikog značaja konačno su spojeni sjever i jug Hrvatske, što je u konačnici
omogućilo izvođenje daljnjih ratnih operacija i njezino oslobađanje. Krajem srpnja na području Masleničkog ždrila postavljen je i pontonski most čime su i fizički bili spojeni sjever i jug.37
U rujnu iste godine došlo je do vojne akcije u zaleđu Gospića kojom se nastojao smanjiti pritisak srpskih
snaga na grad Gospić i njegovu okolicu koji su stalnim granatiranjima uništavali to područje. Ujedno su
se nastojale zauzeti bolje pozicije na Velebitu i uništiti srpski položaji u Divoselu. Akcija je bila provedena od 9. do 11. rujna 1993. godine na prostoru Medačkog džepa. Najprije je zauzet Čitluk, a potom
i Divoselo.38
Prekid ratnih sukoba dogodio se 1994. godine nakon što je, 29. ožujka, sklopljen Zagrebački sporazum
o prekidu vatre. U skladu s potpisanim sporazumom radilo se na normalizaciji odnosa između hrvatskih i srpskih vlasti, a jedna od tema pregovora bila je normalizacija gospodarskih odnosa. U skladu
s tim trebalo je pustiti u pogon veći broj vodovodnih sustava u Dalmaciji, Lici, Banovini i Zapadnoj
Slavoniji. Zatim osposobiti veći broj visokonaponskih dalekovoda između slobodnih dijelova Hrvatske
i područja pod srpskim nadzorom. Po tome je trafostanica u TS Ernestinovu trebala biti izgrađena
zajedničkim snagama. Hrvatska je srpskoj strani trebala isporučiti polove rotora HE Obrovac, koji su
od početka ratnih sukoba bili na popravku u zagrebačkom „Končaru“. Ujedno je trebala biti otvorena
i auto – cesta Zagreb – Beograd, te Jadranski naftovod. Taj je sporazum imao za posljedicu razdor u
srpskim redovima, budući je imao svoje pristalice i protivnike.39 U konačnici on je još više destabilizirao
političku situaciju u Krajini što je omogućilo konačno
oslobađanje hrvatskih krajeva 1995. godine i konačni
obračun sa srpskim pobunjenicima na većem teritoriju
Republike Hrvatske.
Oslobađanje je započelo akcijom „Bljesak“ koja je trajala od 1. do 3. svibnja i kojom je oslobođeno područje
Zapadne Slavonije i uspostavljen nadzor nad auto – cestom Zagreb – Lipovac. Time je bio oslobođen najvažniji cestovni pravac prema istoku Hrvatske. Hrvatska
vojska oslobodila je Okučane, Jasenovac i Staru Gradišku, te je izbila na rijeku Savu na granici s Bosnom i
Hercegovinom. Vodstvo krajiških Srba nakon ove akcije
odlučilo se na odmazdu granatiranjem Karlovca i Siska,
te napadom raketama „Orkan“ na grad Zagreb. U tom
napadu poginulo je petero civila a 203 je ranjeno. Na taj
način još jedanput je pokazana slabost pobunjenih Srba
koji su u to vrijeme bili pred totalnim rasulom. Akcijom
36
37
38
39
N. Barić, n. dj., str. 179 – 180.
N. Barić, n. dj., str. 185 – 188.
N. Barić, n. dj., str. 191 – 193.
N. Barić, n. dj., str. 259 – 271.
Uništen stup dalekovoda
DOMOVINSKI RAT I HEP
je došlo zbog stalnih srpskih topničkih napada na Šibenik i ostala mjesta s prostora Miljavaca. Ona je
pokazala kako je hrvatska vojska bila spremna na oslobodilačke akcije na svom teritoriju, a među srpske
pobunjenike unijela je nesigurnost.36 To je još više potkrijepila akcija „Maslenica“ 1993. godine.
25
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
„Bljesak“ hrvatska vojska pokazala je veliki stupanj borbene spremnosti, taktičke pripremljenosti i opremljenosti, čime su srpske snage bile zatečene. Na taj način dan je uvod u operaciju „Oluja“ i definitivan
poraz srpskih snaga.40
26
Sa slavonskog bojišta - topnički divizion
DOMOVINSKI RAT I HEP
DOMOVINSKI RAT I HEP
Operacija „Oluja“ bila je provedena od 4. do 7. kolovoza 1995. godine, a njome je definitivno uništen
san o formiranju „Velike Srbije“ na hrvatskom prostoru. Republika Srpska Krajina definitivno je nestala
sa zemljopisnih karti, a okupirani prostor Banovine, Korduna, Like i Dalmacije bio je vraćen u sastav
hrvatske države. Samoj akciji prethodilo je nekoliko manjih akcija na prostoru Bosne i Hercegovine, u
zaleđu Knina, kojima se se nastojale ostvariti što povoljnije pozicije u napadu na srpske pobunjenike.
Združene snage HV – a i HVO – a u operacijama „Zima 94“, „Skok 1“ i „Skok 2“ i „Ljeto 95“ oslobađaju Dinaru, Livanjsko polje, Grahovo i Glamoč, čime su se srpske snage u Kninu našle u poluokruženju. Na taj je način omogućeno daljnje napredovanje hrvatskih snaga. Dana 4. kolovoza započela
je operacija „Oluja“ i već 5. kolovoza hrvatske snage ulaze u Knin, centar srpske pobune u Hrvatskoj.
Već time je koncepcija o formiranju Velike Srbije doživjela početak svoga kraja. Vrlo brzo nakon toga
oslobođeno je čitavo zacrtano područje. Oslobođena je Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica, Dvor,
Petrinja, Glina, Topusko, Slunj, Plitvička jezera, Korenica, Lapac, Srb, Obrovac, Benkovac, Drniš, Vrlika … Ujedno je, 6. kolovoza, došlo do spajanja snaga HV – a sa snagama Armije BiH čime je završila
srpska opsada Bihaća.
Svečani čin predaje srpske vojske obavljen je kod sela Viduševac, 8. kolovoza, kada je srpski zapovjednik,
hrvatskom generalu Stipetiću čestitao na pobjedi i potpisao predaju.41
Tim činom i službeno je završena akcija „Oluja“, a zadnji prostori Hrvatske koji su se još uvijek nalazili
pod okupacijom bili su Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem. Sve je vraćeno u državno – pravni
sustav Hrvatske procesom „mirne reintegracije“ koji je završen 15. siječnja 1998. godine. Na taj je način i grad Vukovar, simbol hrvatske državnosti, ponovno postao dijelom slobodne hrvatske države i na
40
41
N. Barić, n. dj., str. 492 – 500.
N. Barić, n. dj., str. 511 – 525.
simboličan način otvorio put daljnjem mirnodopskom razvoju. Razdoblje od 1990. do 1998. godine
predstavlja jedno od najsvjetlijih razdoblja hrvatske povijesti.
Službeni podaci o ratu u Hrvatskoj govore o 6.695 poginulih hrvatskih branitelja, 5.139 poginulih
civila, 1.176 nestalih hrvatskih branitelja, 7.666 zatočenih hrvatskih branitelja, 34.610 hrvatskih ratnih
vojnih invalida. Ukupna ratna šteta iznosila je 236.431.568.000 kuna. Od toga je materijalna šteta
činila 40,2%, troškovi rata i neodržavanje dobara 26,1%, te šteta koja se odnosila na život i zdravlje
ljudi 33,7%.42 To su bile velike žrtve i znatni troškovi za jednu državu kao što je Hrvatska. Nesumnjivo
ratno je razdoblje usporilo njezin razvoj, oslabilo njezine pozicije u gospodarstvu i dovelo do negativne
demografske bilance. Unatoč svim problemima Hrvatska je danas moderna država koja ide u korak s
vremenom, članica je NATO – a i ide smjerom da postane jedna od članica Europske unije. Sve to zasluga je branitelja koji su složno krenuli u obranu Hrvatske od veliksrpske agresije koja je imala sasvim
druge planove za našu državu.
Djelatnici HEP – a dali su u tim važnim događajima svoj obol i zbog toga nikada ne smiju biti zaboravljeni, pogotovo oni koji su svoje živote dali sa samostalnu i neovisnu državu Hrvatsku, njih 43.
Knin
42
Marijan Perković, Vlado Puljiz, „Ratne štete, izdaci za branitelje, žrtve i stradalnike rata u Republici Hrvatskoj“, Revija za socijalnu
politiku, br. 2, str. 235 – 238, Zagreb, 2001.
DOMOVINSKI RAT I HEP
U OBRANI SVJETLA | Domovinski rat i HEP
27
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
POGINULI I NESTALI BRANITELJI HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE
POGINULI I NESTALI
Ime i prezime, datum i mjesto rođenja, datum i mjesto pogibije, organizacijska jedinica HEP – a,
Regionalni odbor, postrojba
28
DRAŽEN BOGDANOVIĆ,
26.11.1964., Split - 15.04.1992.,
Kupres, HE Zakučac-Omiš, ROJH,
4. Gardijska brigada „Vukovi“
JOSIP BRNIĆ,
14.12.1949, Brezavić 03.12.1991., Elektroslavonija
Osijek, ROIH, 106. brigada
MARIJAN CELJAK, 01.05.1957.,
Sisak - 16.09.1991., Šašina Greda,
TE Sisak, ROSH, 57 SAMB
ANDRIJA CRNČEVIĆ,
08.05.1960., Metković 06.10.1991., Komolac, Elektrojug –
Dubrovnik, ROJH, 163. brigada HV
STIJEPO ČIKATO, 17.02.1949.,
Dubrovnik - 06.10.1991., Komolac,
Elektrojug – Dubrovnik, ROJH, 163.
brigada HV
MILAN DAKIĆ,
28.04.1959., Osijek - 03.12.1991.,
Osijek, Elektroslavonija – Osijek,
ROIH, 106 brigada HV
MATE DEVČIĆ,
05.07.1953., Otočac - 20.11.1991.,
Staro Selo, Elektrolika – Gospić,
ROZH, 133. Otočka brigada
PETAR FURUNDŽIJA,
30.11.1949., Gornji Orašac 18.11.1991. Vukovar, Elektra
Vinkovci, ROIH, 204. brigada
BORISLAV GARVANOVIĆ,
23.11.1954,. Osijek - 18.11.1991.
Vukovar, Elektra Vinkovci, ROIH,
204. brigada
IVICA GORETA, 01.11.1962.,
Drniš - 21.06.1992., Miljevci, Elektra Šibenik, ROJH, 113. brigada,
4. bojna
MARINKO GORIŠEK,
03.09.1965., Karlovac 12.09.1992,. Karlovac, Elektra
Karlovac ROSH
ANTE GRANČIĆ,
18. 10.1963, Vrgorac - 22.11.1991,
Ernestinovo, Elektroslavonija Osijek,
ROIH, Rezervni sastav policije
DANIJEL GRBIN, 16.03.1969.,
Zadar - 1993. Maslenica, Elektra
Zadar, ROJH, Otočki bataljun
HRM
DRAGO IVANOVIĆ,
20.10.1958., Petrinja 04.08.1995., Gornje Mokrice,
Pogon Petrinja, ROSH
MIHAEL JANIĆ, 09.10.1939.,
Bapska - 18.11.1991., Vukovar,
Elektra Vinkovci, ROIH, 204.
brigada
MILAN JELIĆ,
18.05.1946., Bukovlje 05.08.1995., Kotar šuma kraj
Petrinje, TE Sisak, ROSH
MARIJAN KARAULA,
16.05.1956., Gornji Rajić 12.10.1991., Lipik, Pogon Kutina,
ROSH
MILAN KATALINIĆ,
03.11.1968., Crni Kal - 04.08.1995.,
Zalužnica, Elektroprimorje Rijeka,
ROZH, 133. pukovnija HV
POGINULI I NESTALI
U OBRANI SVJETLA | Domovinski rat i HEP
29
POGINULI I NESTALI
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
30
ZDRAVKO KISTER, 09.04.1959.,
Ilova - 12.mjesec1991., Komarevo,
TE Sisak, ROSH
BORIS KRANJČEC, 13.6.1944,
Dolenci (Slovenija) - 07.10.1991.,
Karlovac, Elektra Karlovac, ROSH
IVAN LEPČIĆ,
06.08.1960., Križevci - 17.09.1991.
Daruvar, Elektra Bjelovar, ROSH
NIKOLA LOKNER, 01.09.1959.,
Sisak - 02.09.1991., Budičina, Pogon
Petrinja, ROSH
DEJAN LUKIĆ,
11.10.1969., Rijeka - 03.11.1993,
Drenov Klanac, Elektroprimorje
Rijeka, ROZH
KREŠIMIR MAJIĆ, 01.09.1961.,
Osijek – sahranjen 25.02.2002.,
Elektroslavonija Osijek, ROIH, 160
brigada, Riječna ratna flota
NIKOLA MAJORINC,
17.09.1968., Bjelovar - 21.12.1991.,
Privlaka, Elektra Bjelovar, ROSH,
105. brigada HV Bjelovar
ŽELJKO MALEŠEVIĆ,
18.11.1964., S. Moravica 29.09.1992., Elektroslavonija Osijek,
ROIH, 106. brigada
JOSIP MARINIĆ, 15.09.1960.,
Luć - 07.11.1991., Bizovac, Elektroslavonija Osijek, ROIH, 135. brigada
ANTUN MILORAD,
19.02.1951., Vukovar 16.11.1991., Vukovar, Elektra
Vinkovci, ROIH, 204. brigada
JAROSLAV NEMEC,
05.04.1941., Osijek - 16.05.1992.,
Elektroslavonija Osijek, ROIH, 106.
brigada
REUF NOVLJAKOVIĆ,
13.09.1944., Hrvatska Kostajnica
- 04.08.1995., Novoselci, Elektra
Sisak, ROSH, 17. DP Sunja
BRANKO PAHOR, 06.11.1963.,
Opatija – nestao 1994., Elektroprimorje Rijeka, ROZH
TOMISLAV PRPIĆ, 03.04.1959.,
Gašinci – nestao 1991., Elektra
Vinkovci, ROIH, 204. brigada
DANIJEL RADE, 27.01.1964.,
Karlovac - 11.09.1993., Karlovac,
Elektra Karlovac, ROSH
MARKO ROMIĆ, 29.03.1956.,
Čepin - 26.02.1992., Osijek,
Elektroslavonija Osijek, ROIH, 106.
brigada
JOSIP SINKOVIĆ, 08.01.1957.,
Radakovo – nestao 1994., Elektra
Zagreb, ROSH
MLADEN SINJERI, 23.08.1971.,
Sisak - 23.10.1995., Sisak, Elektra
Sisak, ROSH
POGINULI I NESTALI
U OBRANI SVJETLA | Domovinski rat i HEP
31
POGINULI I NESTALI
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
32
VLADIMIR STEINER,
06.04.1949., Osijek - 05.12.1991.,
Osijek, Elektroslavonija Osijek,
ROIH, 106. brigada
PAVO SUVALJ,
18.10.1958., Pećnik (BiH) 05.12.1991. Nemetin, Elektroslavonija Osijek, 106. brigada
ZDENKO TICA,
01.11.1961., Donji Mamići –
nestao 1991., Elektra Vinkovci,
ROIH, 204. brigada
TOMO UZELAC, 21.12.1967.,
Smiljan -15.09.1991., Alarovo brdo,
Elektrolika Gospić, ROZH, Rezervni
sastav policije
ZVONIMIR VILNER,
28.07.1953., Vukovar 15.11.1991., Vukovar, Elektra
Vinkovci, ROIH, 204. brigada
GORAN VUKAS, 04.08.1965.,
Ogulin - 01.09.1993., Ogulin, HE
Gojak, ROSH
ĐURO ŽIVKO,
06.05.1956., Đurđevac – 11. mjesec
1991., Kostajnica, Elektra Zagreb,
ROSH
U OBRANI SVJETLA | Osnivanje Udruge i djelovanje Središnjeg odbora
Osnivanje Udruge i djelovanje
Središnjeg odbora
Počeci formiranja Udruge hrvatskih branitelja HEP – a
vezani su uz osnivačku skupštinu održanu 1. prosinca
1995. godine u prostorijama TE – TO u Zagrebu uz prisustvo 33 osnivača. Inicijativni odbor sastojao se od 10
osoba – Kažimir Aras, Marijo Cigrovski, Stjepan Dumbović, Ante Ercegovac, Dragan Gojić, Krešo Golubar,
Stjepan Harapin, Vlado Kovač, Mario Krajačić i Bojan
Varičak. Na skupštini su obrazloženi razlozi osnivanja i
ciljevi koje je iznio Stjepan Dumbović u ime Inicijativnog odbora – „Hrvatski branitelji nakon demobilizacije
nailaze na niz problema i barijera vraćajući se mirnodopskim uvjetima života u civilnom društvu, a kako bi
se uočeni nedostaci otklonili, posebice što se tiče dje- Stjepan Dumbović i Marijo Cigrovski na osnivačkoj
latnika Hrvatske elektroprivrede, a koji su bili sudio- skupštini Udruge 1995. godine
nici Domovinskog rata, razlozi su koji su doveli da bi ovaj Inicijativni odbor
izašao s prijedlogom osnivanja „Udruge hrvatskih branitelja HEP – a 1990.
– 1995.“ Udruga, odnosno tijela koja budu izabrana da je vode, zalagat će
se za primjeren odnos prema svim hrvatskim braniteljima sudionicima Domovinskog rata, stavljajući težište rada prema demobiliziranim djelatnicima
HEP – a kako bi se njihovi problemi otklonili unutar sustava Hrvatske elektroprivrede. Ciljevi Udruge su potaknuti rukovodne strukture u Hrvatskoj
elektroprivredi na primjereniji odnos prema sudionicima Domovinskog rata
iz HEP –a, a koji u dosadašnjem proteklom vremenu od demobilizacije do
danas nije dostatan.“43
Na skupštini su izabrane: Izborna komisija, Statutarna komisija, Predsjedniš- Kažimir Aras
tvo i Predsjednik. U Izbornu komisiju ušli su Stipo Rašić kao predsjednik,
Ivan Košćak i Tomislav Poduška kao članovi. U Statutarnu komisiju ušli su
Josip Šogorić kao predsjednik, Zdenko Tü i Drago Furić kao članovi. U Predsjedništvo su ušli Marijo Cigrovski, Stjepan Dumbović, Krešo Golubar, Stjepan Harapin i Bojan Varičak dok je za predsjednika Skupštine izabran Stjepan
Dumbović.
Nakon kraće rasprave prihvaćeni su Statut i Program rada Udruge. Time je
bio otvoren put prema izboru vodstva. Za prvog predsjednika tada je bio izabran Marijo Cigrovski, za potpredsjednike Krešo Golubar i Franjo Hlavati, za
članove Središnjeg odbora Siniša Kežman, Zlatko Klobučar, Zlatko Korenika, Željko Maurović i Bojan Varičak, te u Nadzorni odbor Kažimir Aras kao
predsjednik, Vlado Kovač i Ivica Majer kao članovi. Na kraju je, na prijedlog
novog predsjednika Marija Cigrovskog, za ovlaštenog predstavnika Udruge
Josip Šogorić
bio izabran Stjepan Dumbović.44
43
44
Zapisnik s osnivačke Skupštine UHB HEP – a 1990. – 1995. od 1. prosinca 1995., Arhiva UHB HEP – a 1990. – 1995.
Isto.
OSNIVANJE UDRUGE
Formiranje Udruge i njezini počeci
35
OSNIANJE UDRUGE
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
36
Ovom izbornom skupštinom započela je djelatnost Udruge koje će u vrlo kratkom vremenu
postati glavna udruga hrvatskih branitelja HEP
– a, te će od početnih 33 osnivača, povećati svoj
broj na preko 3000 članova. Takvom uspjehu u
radu Udruge svakako je doprinijelo i pozivanje
na zajedništvo, tekovine Domovinskog rata, solidarnost, jednakost. To su bile one vrijednosti
koje su te radnike vodile u Domovinskom ratu
prema formiranju samostalne Republike Hrvatske. U poslijeratnom vremenu trebalo je njihove
kapacitete ponovno ujediniti i usmjeriti prema
rješavanju problema na koje su ti branitelji nailazili. Moto kojim su djelatnici HEP - a bili pozvani na uključivanje u rad Udruge bio je „Zajedno u ratu – zajedno u miru“. On je najbolje
utjelovio odnos Udruge prema razvojačenim
braniteljima. Udruga je trebala postati krovna
mirnodopska institucija u kojoj bi se okupljali
branitelji sa zajedničkim ciljevima i zajedničkim
programom za njihovo ostvarivanje. Povezivanje
Odluka o osnivanju Udruge 1995. godine
u jedinstvenu cjelinu branitelje je trebalo ohrabriti za mirnodopski nastavak života i rada, te što kvalitetnije prilagođavanje novim uvjetima. Time je
jasno bio postavljen daljnji korak u radu Udruge – omasovljenje.
To je u svom uvodnom govoru naglasio i Stjepan Dumbović, ali se to najbolje može uočiti
kroz Statut Udruge koji je tada bio prihvaćen.
Prema članku 4. Udruga je formirana radi štićenja i promicanja interesa i prava svih zaposlenika
HEP – a sudionika Domovinskog rata od 1990.
do 1995. godine, kao i invalida Domovinskog
rata i njihovih obitelji. U članku 5. Statuta naveden je način na koji će Udruga promicati interese svojih članova:
Pristupnica Udruge
- poticati rukovodeća tijela HEP – a i rukovoditelje pojedince da se primjereno odnose prema
invalidima Domovinskog rata i njihovim obiteljima
- inicirati različite oblike materijalne i druge vrste pomoći za sve sudionike Domovinskog rata
HEP – a
- nadzirati brigu o članovima obitelji i djeci poginulih branitelja iz HEP – a
- poticati primjenu pozitivnih propisa koji se
tiču hrvatskih branitelja iz područja zapošljavanja, plaća, kriterija postavljanja na rukovodna
mjesta, te ostalih bitnih pitanja koja nisu posebno navedena, a tiču se pravno – socijalnog
statusa hrvatskih branitelja
- ostale poslove sukladno Ustavu Republike Hrvatske
Na osnivačkoj skupštini bila je prihvaćena i „Programska deklaracija“ u 13 točaka kojom se određivalo
djelovanje Udruge. U prvoj točki stoji kako je Udruga dragovoljna, samostalna, neovisna i slobodna
udruga svih sudionika Domovinskog rata djelatnika HEP – a.
Prema drugoj točki svaki član Udruge zbog svoje pripadnosti Udruzi ne smije biti ni od koga osporavan. U trećoj točki Udruga se obvezala da svojom aktivnošću neće utjecati na poslovanje poduzeća. U
četvrtoj točki utvrđuje se osnivanje regionalnih odbora Udruge na teritoriju RH, a u pogonima HEP
– a. Prema petoj točki Udruga će štititi i promicati interese svih zaposlenika HEP – a sudionika Domovinskog rata. Točkom šest utvrđeno je kako će Udruga voditi brigu o invalidima Domovinskog rata
zaposlenicima HEP – a i njihovim obiteljima. Prema točki sedam Udruga će nadzirati provođenje skrbi
o članovima obitelji i djeci poginulih branitelja iz HEP – a. U točki osam određeno je kako će Udruga
poticati rukovodeća tijela HEP – a i rukovoditelje pojedince da se primjereno odnose prema invalidima
Domovinskog rata i njihovim obiteljima. Točkom devet određeno je kako će Udruga inicirati različite
oblike materijalne i druge vrste pomoći za sve sudionike Domovinskog rata iz HEP – a. Prema točki
deset Udruga će poticati primjenu pozitivnih
propisa koji se tiču hrvatskih branitelja iz područja zapošljavanja, plaća, kriterija postavljanja
na rukovodna mjesta, te ostalih bitnih pitanja
koja nisu posebno navedena, a tiču se pravno –
socijalnog statusa. Prema točki jedanaest Udruga će zahtijevati kod većinskog vlasnika HEP – a
da jedan član u rukovodnim tijelima poduzeća
bude iz Udruge.
Prema točki dvanaest Udruga će tražiti financijsku potporu za ostvarenje svog programa rada
od Uprave HEP – a. I konačno, točkom trinaest
određeno je kako će Udruga u interesu svojih
članova obavljati i ostale poslove sukladno Ustavu i zakonima RH.
Javnost je obaviještena o osnivanju Udruge, putem Vjesnika HEP – a, te je objavljen anketni
list, koji su trebali ispuniti branitelji HEP –a u
svrhu proširivanja broja članova i osnivanja novih podružnica. Na taj je način pokušano omasovljenje i njezino širenje izvan Zagreba u druge
sredine. Udruga je upisana u registar Udruga
27. veljače 1996. godine sa središtem u Zagrebu, adresa Kruševačka b. b.45
Odmah nakon osnivanja, Udruga je krenula
u akciju kojom se od vodstva HEP – a tražila
Dopis Udruge Damiru Begoviću, generalnom direktoru HEP-a
pomoć prigodom organizacije i finaciranja rada
Udruge. Zbog toga je bio upućen dopis koji je potpisao predsjednik Skupštine Udruge, Stjepan Dumbović, prema generalnom direktoru HEP – a Damiru Begoviću. U njemu Begovića se izvještavalo o
postojanju Udruge i njezinim zadacima i ciljevima. Kako bi mogla ostvariti zacrtane ciljeve bilo je potrebno osigurati određene preduvjete koji su u dopisu naglašeni u četiri točke:
1. potpuna evidencija o sudionicima Domovinskog rata – djelatnicima HEP - a, o invalidima Domovinskog rata, kao i o djeci poginulih branitelja.
2. podaci o nerješenim ili neprimjereno riješenim stambenim problemima sudionika Domovinskog
rata – djelatnika HEP – a.
45
Vjesnik HEP.
OSNIVANJE UDRUGE
U OBRANI SVJETLA | Osnivanje Udruge i djelovanje Središnjeg odbora
37
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
OSNIANJE UDRUGE
3. naknada plaće djelatnika koji su radili u smjeni, a tijekom boravka u postrojbama Hrvatske vojske
dobivali su nadoknadu plaće bez dodataka za smjenski rad.
4. pravna zaštita sudionika Domovinskog rata – djelatnika HEP – a.
Udruga je tražila i da, zajedno s poslodavcem, utvrdi kriterije za dodjelu Spomenica Domovinskog rata
1990. – 1992. godine. Tu je utvrđeno kako se kao dokaz o sudioništvu u Domovinskom ratu može
priznati samo vojna iskaznica u kojoj je upisano razdoblje sudjelovanja u ratu. Niti jedan drugi dokaz
Udruga nije bila spremna prihvatiti.46
38
Ubrzo nakon tog dopisa iz Direkcije za administrativne poslove HEP – a stigao je dopis kojim se za sve poslove kod pomoći
Udruzi kao i kontaktna osoba ispred HEP – a određuje Dragica Džaja koja je radila u spomenutoj Direkciji.47 Odlukom
od 19. rujna i dopisom od 20. rujna 1996. godine generalni
direktor Damir Begović odredio je kako je za djelovanje Udruge u svim dijelovima HEP – a potrebno osigurati korištenje telefona i telefaksa za obavljanje svojih registriranih djelatnosti,
korištenje radnih prostorija (soba za sastanak) radi održavanja
radnih sastanaka izvan redovnog radnog vremena, izdavanje
putnih naloga radi potrebnih putovanja prilikom održavanja
sastanaka i radnih dogovora u sjedištu Udruge i regionlanim
centrima (Zagreb, Osijek, Split i Rijeka). Za osiguranje tih
Marijo Cigrovski
uvjeta bili su zaduženi direktori proizvodnih, prijenosnih i distribucijskih područja, te direktori TE i HE HEP – a.48 Ujedno je, još jednom odlukom od 19. rujna
1996. godine, određeno da se za finaciranje Udruge odobrava pomoć u iznosu od 10.000 Kn.49 Tim
odlukama poslana je pozitivna poruka vodstvu Udruge te je na taj način omogućeno nesmetano širenje
i osnivanje novih odbora unutar HEP – a.
Udruga je, u početnoj fazi djelovanja, bila suočena s nizom problema. Tu je, prije svega, bilo pitanje privatizacije i restrukturiranja poduzeća. Taj je problem bio izravno usmjeren na prava radnika i na njihovu
egzistenciju. Zbog toga je, 2. travnja 1997. godine, Udruga poslala molbu o točnim informacijama
vezanim uz privatizaciju tadašnjem generalnom direktoru Damiru Begoviću. Molba je bila formulirana
u pet točaka.
1. Da našoj užoj delegaciji omogućite uvid u sve zakonske prijedloge i postupke koji su u tijeku, a
tiču se privatizacije HEP – a.
2. Da na zajedničkom sastanku omogućite našoj delegaciji uvid u popis svih dijelova HEP – a koji
su predviđeni za privatizaciju i u kojem iznosu.
3. Da se omogući svim hrvatskim braniteljima članovima gore navedene Udruge, a ujedno i zaposlenicima HEP – a, da svoje zakonsko pravo na kuponsku privatizaciju realiziraju u dijelovima
HEP – a predviđenim za privatizaciju.
4. Da se onemogući sada postavljenim menadžerima u HEP – u registracija privatnih poduzeća na
njihovo ime ili na ime članova njihovih obitelji putem kojih bi bez novca preuzeli pojedine vrijedne dijelove HEP – a.
5. Protivimo se realizaciji možebitnih menadžerskih kredita u privatizaciji HEP – a, a čiji bi izvor bila
sredstva koja je Vlada RH namijenila za restrukturiranje javnih poduzeća.
46
47
48
49
Dopis Udruge generalnom direktoru Damiru Begoviću iz 1996.; Arhiv SO UHB HEP – a 1990. - 1995.
Dopis HEP – a od 17. travnja 1996.; Arhiv SO UHB HEP – a 1990. - 1995.
Dopis i Odluka HEP – a od 19. i 20. rujna 1996.; Arhiv SO UHB HEP – a 1990. - 1995.
Odluka HEP – a od 19. rujna 1996.; Arhiv SO UHB HEP – a 1990. - 1995.
U OBRANI SVJETLA | Osnivanje Udruge i djelovanje Središnjeg odbora
Slična molba koja je poslana direktoru Begoviću, poslana je i tadašnjem potpredsjedniku Vlade Borislavu Škegri, ministru privatizacije Milanu Kovaču, te predsjedniku Nadzornog odbora HEP – a, Nadanu
Vidoševiću.
Dana 9. svibnja 1997. na Udrugu je pristigao odgovor generalnog direktora Begovića u kojem je stajalo
da o privatizaciji HEP – a tada nije bilo izrađenih zakonskih prijedloga, pa se nije mogao dostaviti na
uvid postupak i popis dijelova HEP – a za privatizaciju. Zbog toga nisu bili u mogućnosti odgovoriti na
pitanja o realizaciji prava branitelja i zaposlenih u HEP – u za kupnju dionica. Ujedno je utvrđeno kako
do tog trenutka nije bilo nikakvih razmišljanja o eventualnim pogodnostima za bilo koju kategoriju
zaposlenih, a za buduću kupnju dionica.51
Povodom toga je, u jednom novinskom intervjuu u lipnju 1997. godine, predsjednik Udruge Marijo
Cigrovski izjavio – „Tu imovinu HEP – a, poput odmarališta, restorana, rekreacijskih centara, stvarali
su izravno odricanjem od regresa zaposlenici HEP – a i oni imaju pravo sudjelovati u privatizaciji – sukladno svom ulogu. Moramo spriječiti da se ta imovina ne rastepe. Nije uvijek riječ o novcu, jer mi na
HEP gledamo kao na svoj drugi dom.“
Članovi Udruge uvijek su naglašavali kako ne traže prava veća od drugih te kako traže primjerena radna
mjesta s obzirom na radne sposobnosti umanjene u ratu. To se posebno odnosilo na 160 invalida članova Udruge.52
Upravo zbog tog problema Udruga je donijela izmjene u Statutu i unutar njega, među ciljevima i zadacima,
stavila i odrednicu po kojoj ona „razmatra i raspravlja o prijedlozima zakona po kojima se obavlja privatizacija HEP – a i zastupa interese članova.“53
Vidljivo je kako je vodstvo Udruge procijenilo važnost privatizacije za svoje članove te je u svoj temeljni
dokument ugradilo spomenute elemente. Da su imali pravo, pokazuje aktualnost tog problema koji traje
do današnjeg vremena; pogotovo kada se približavanjem ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju ponovno počinje govoriti o tome.
Kako bi se problem postavio na još višu razinu kasnije je, na razini Hrvatske, donesena odluka o formiranju
Koordinacije Udruga na kojoj bi se raspravljalo o tim pitanjima i onemogućilo jednostrane poteze vlasnika.
Važan problem na koji je Udruga usmjerila svoju pozornost u početnoj fazi djelovanja bila je dodjela
priznanja i odlikovanja braniteljima, članovima Udruge. Na taj je način nastojala djelovati na očuvanje
digniteta Domovinskog rata i tih pojedinaca i njihovih obitelji, i dati im onu važnost koju su i zaslužili.
Zbog toga je, 15. ožujka 1996. godine, Udruga poslala dopis Komisiji za dodjelu odlikovanja i priznanja
zaposlenicima HEP – a kojim se izražava stav Udruge o tom problemu. Udruga je smatrala kako postoje
elementi da se „Spomenica domovinske zahvalnosti“ koja se dodjeljivala za časnu i uzornu službu u
kontinuitetu od 5, 10, 15 godina; bilo u postrojbama HV – a, bilo na radnim mjestima, može dodijeliti
hrvatskim braniteljima djelatnicima HEP – a. Zatim djelatnicima koji su po nalogu obavljali zadaće na
50
51
52
53
Molba o točnim informacijama o privatizaciji HEP – a od 2. travnja 1997.; Arhiv Središnjeg odbora UHB HEP – a 1990. – 1995.
Odgovor generalnog direktora na molbu UHB HEP – a 1990. – 1995. od 9. svibnja 1997.; Arhiv Središnjeg odbora UHB HEP – a
1990. – 1995.
Vjesnik HEP 78, lipanj 1997., str. 30, „Upalit ćemo hrvatsko svjetlo u Vukovaru“ – Đ. Sušec; razgovor s Marijom Cigrovskim,
predsjednikom Udruge hrvatskih branitelja HEP – a.
Statut UHB HEP – a 1990. – 1995. iz 1997. godine.
OSNIVANJE UDRUGE
Molba je bila završena riječima – „HEP je naša egzistencija, za domovinu i HEP smo se borili na svim
ratištima diljem lijepe naše.“50 Ova rečenica najbolje je ocrtala sve one težnje koje su imali branitelji,
djelatnici HEP – a, to je prije svega bilo pitanje egzistencije za njih i njihove obitelji. Oni nisu htjeli
ispustiti jedan tako važan proces kao što je privatizacija iz svojih ruku te gledati sa strane što se oko njih
događa, već su se odlučili uhvatiti u koštac sa svim tim problemima i biti aktivni sudionici svih aktivnosti. Time se Udruga stavila na čelo te borbe za prava branitelja, ali ne samo njih već i ostalih djelatnika
HEP – a, budući se radilo o zajedničkoj egzistenciji.
39
OSNIANJE UDRUGE
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
40
prvim crtama bojišnice, te djelatnicima koji su dali poseban doprinos u očuvanju, održavanju i zaštiti
elektroenergetskih sustava.54
Komisija za izradu Kriterija za ocjenu doprinosa djelatnika HEP – a u Domovinskom ratu, na osnovu
tog prijedloga, obavila je korekciju Kriterija te je ustvrdila kako u HEP – u ima značajan broj djelatnika
koji su dali veliki doprinos na zadaćama organizacije rada elektroenergetskog sustava u Domovinskom
ratu, fizičkoj zaštiti energetskih objekata od agresora i na drugim značajnim zadaćama. Zbog toga je
utvrđeno kako se doprinos djelatnika HEP – a u Domovinskom ratu može klasificirati i valorizirati u
člancima od 15. do 23. Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske iz 1995. godine.
Ta odluka Komisije predstavljala je još jednu uspješnu akciju Udruge koja je dovela do prepoznavanja
uloge branitelja i djelatnika HEP – a u obrani Republike Hrvatske od agresora.
Za dodjelu odličja „Red Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana“ predloženi su djelatnici koji su smrtno stradali u Domovinskom ratu, obavljajući radne zadaće u HEP – u po posebnom nalogu odgovorne
osobe u HEP – u, te koji će se smatrati nestalim nakon provedenih postupaka traženja nestalih u Domovinskom ratu, kao posljedica zarobljavanja na radnom mjestu.
Za dodjelu odličja „Red hrvatskog križa“ predloženi su djelatnici koji su tijekom Domovinskog rata bili
teško ranjeni obavljajući posebno odgovorne radne zadaće po nalogu neposrednog rukovoditelja, i čiji
invaliditet prelazi 50% tjelesnog oštećenja. Za dodjelu odličja „Red hrvatskog trolista“ bili su predloženi
djelatnici koji su, potičući i ostvarujući opstojanje energetskog sustava HEP – a, organizirajući i provodeći obranu energetskih objekata HEP – a i rukovodeći i koordinirajući radom energetskog sustava u
cjelini i na razini Republike Hrvatske, te skrbeći o zaštiti života djelatnika HEP – a i građana Republike
Hrvatske dostigli osobite zasluge za Republiku Hrvatsku.
Za dodjelu odličja „Red hrvatskog pletera“ predloženi su djelatnici koji su u svojstvu koordinatora rada
energetskog sustava HEP – a po posebnom nalogu tijela državne vlasti odlazili na pregovore s agresorom
na linijama razgraničenja i po okupiranim područjima i na taj način dali veliki doprinos za Republiku
Hrvatsku. Za dodjelu odličja „Spomenica Domovinskog rata“ predloženi su djelatnici koji su u svojstvu
odgovornih osoba u HEP – u, u početnoj fazi agresije i u područjima ratnih operacija, obnašali poslove
fizičke zaštite energetskih objekata i na taj način se izložili pogibelji, kao i djelatnici dragovoljci koji su s
oružjem u tim područjima fizički branili energetske objekte, bilo osobno ili kao pripadnici naoružanih
postrojbi HEP – a.
Za dodjelu „Spomenice domovinske zahvalnosti“ predloženi su djelatnici koji su u 5 – godišnjem kontinuitetu rada u HEP – u, a u područjima ratnih operacija i izravne ratne opasnosti, dali izniman doprinos u časnom i uzoritom obnašanju radnih zadaća.
Za dodjelu priznanja „Zahvala Hrvatske elektroprivrede“ predloženi su djelatnici koji će dobiti odličja
po člancima 15. i 23. Zakona o odlikovanjima i priznanjima, zatim oni koji su mobilizirani u HEP – u
od strane nadležnih Uprava za obranu u postrojbe HV – a ili MUP – a, bez obzira na dužinu vremena
kojeg su proveli u tim postrojbama; koji su tijekom rata nesebično, primjerom domoljublja, osobne savjesti i dokazane aktivnosti i požrtvovnosti obnašale časne zadaće u HEP – u, i drugi građani Republike
Hrvatske, organizacije i ustanove, te i strane osobe po ocjeni Komisije.55 Kao posljedica toga, u kasnijem
će razdoblju, uslijediti dodjela odličja zaslužnim pojedincima iz HEP – a, u nizu manifestacija koje su
se održale u Osijeku, Zagrebu, Rijeci i Splitu.
Od 1996. godine članstvo Udruge počelo se postepeno povećavati te su do 1997. godine formirana
četiri regionalna odbora za Slavoniju i Baranju, Središnju Hrvatsku, Dalmaciju i Istru, Primorje, Gorski
Kotar i Liku. Kasnije će nazivi regionalnih odbora biti promijenjeni pa će se formirati oni za središnju
Hrvatsku, istočnu Hrvatsku, zapadnu Hrvatsku i južnu Hrvatsku, koji postoje do današnjeg vremena.
Nakon formiranja regionalnih odbora odlučeno je da se održi prva izborna skupština Udruge na kojoj
su trebali biti prisutni predstavnici iz svih dijelova Hrvatske. Tada je po prvi put trebalo biti izabrano
novo vodstvo od strane predstavnika svih regionalnih odbora.
54
55
Dopis Udruge prema Komisiji za dodjelu odlikovanja i priznanja zaposlenicima HEP – a od 15. ožujka 1996.; Arhiv SO.
Kriteriji za ocjenu doprinosa djelatnika HEP – a u Domovinskom ratu u svrhu dodjele adekvatnih odličja, priznanja i pohvala.
U OBRANI SVJETLA | Osnivanje Udruge i djelovanje Središnjeg odbora
Krajem 1997. godine, u svrhu priprema za održavanje prve Glavne skupštine Udruge, održan je sastanak proširenog Središnjeg odbora. Sastanku je, 5. prosinca 1997. godine u Karlovcu – DP Elektra –
Karlovac, prisustvovalo 18 predstavnika iz svih regionalnih odbora:
1. Šime Samodol – DP Elektra Zadar
2. Petar Baričević – DP Elektra Zadar
3. Ivo Kovačević – HE Đale – PP HE Jug
4. Ivan Poparić – HE Peruča – PP HE Jug
5. Stanko Aralica – Prijenosno područje Zagreb
7. Bernardin Bašlin – TE – TO Zagreb
8. Pero Mage – TE Rijeka – Urinj
9. Ivan Tomljanović – HE Senj
10. Igor Kalac – DP Elektroprimorje Rijeka
11. Sergio Kodnik - DP Elektroprimorje Rijeka
12. Stjepan Tvrdinić – DP Elektra Karlovac
13. Marijo Cigrovski – TE – TO Zagreb
14. Stjepan Dumbović – TE – TO Zagreb
15. Ivica Brkljačić – DP Elektrolika – Gospić
16. Damir Mišćević – DP Elektroslavonija Pogon Plin
17. Bruno Androš – DP Elektroslavonija
18. Branko Androš – DP Elektroslavonija Pogon Toplana Osijek
Na sastanku se raspravljalo o četiri točke dnevnog reda, a sve u svrhu pripreme Glavne skupštine. Prva
točka bila je usmjerena prema promjenama unutar Statuta Udruge budući je tada stupio na snagu novi
Zakon o udrugama od 15. srpnja 1997. godine. Prije usklađivanja s novim zakonom trebalo je donijeti
neke izmjene na postojećem Statutu. Podneseni su amandmani na ukupno 14 članaka, koji su glasanjem prihvaćeni i odobreni. Novi Statut imao je puno detaljnije i preciznije razrađene ciljeve i zadatke
za razliku od prijašnjeg. Imao je 15 točaka za razliku od starog koji je imao 5 točaka. Prema novom
Statutu Udruga je u interesu članova trebala:
1. pratiti pojave koje bi mogle imati ili imaju štetne posljedice u Republici Hrvatskoj, te ukazivati i poticati odgovorna tijela radi poduzimanja odgovarajućih mjera
2. pratiti i razmatrati pojave od značaja za potrebe hrvatskih branitelja, ratnih vojnih invalida iz
Domovinskog rata, kao i o članovima obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata, te poticati nadležna tijela na uređenje ovih pitanja zakonima i propisima
3. razmatrati i raspravljati o prijedlozima zakona i propisa kojima se uređuje položaj hrvatskih
branitelja i stradalnika Domovinskog rata
4. razmatrati i raspravljati o prijedlozima zakona po kojima se obavlja privatizacija HEP – a i
zastupati interese članova
5. promicati, koordinirati i podržavati održanje samostalnosti Regionalnih odbora
6. poduzimati akcije radi obilježavanja i očuvanja mjesta stradanja hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata, njihovih grobova i mjesta zločina nad hrvatskim braniteljima iz
Domovinskog rata
OSNIVANJE UDRUGE
6. Branko Duka – DP Elektra Zadar
41
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
42
DOMOVINSKI RAT I HEP
OSNIANJE UDRUGE
7. poticati članove na prikupljanje dokumentacije o Domovinskom ratu
8. organizirati izložbe radi prikaza tijeka Domovinskog rata kao putokaz naraštajima
9. publicirati radove svojih članova
10. pružati humanitarnu pomoć članovima i njihovim obiteljima u cilju zaštite zdravlja,
poboljšanja života, stanovanja i sl.
11. organizirati susrete članova Regionalnih odbora i susrete sa članovima drugih udruga,
te poticati međusobnu suradnju pri rješavanju zajedničkih interesa
12. poticati rukovodna tijela HEP – a i rukovoditelje pojedince da se primjereno odnose prema
hrvatskim braniteljima i ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata, zaposlenicima HEP – a
13. nadzirati skrb o članovima obitelji poginulih hrvatskih branitelja iz HEP – a
14. poticati primjenu pozitivnih zakona i propisa koji se tiču hrvatskih branitelja iz područja
zapošljavanja, plaća, kriterija postavljanja na rukovodna mjesta u HEP – u, te ostalih bitnih
pitanja koja nisu posebno navedena, a tiču se pravno – socijalnog statusa hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata
15. obavljati ostale poslove sukladno Ustavu Republike Hrvatske56
U novom Statutu po prvi put se određivalo ustrojstvo regionalnih odbora. Prema njemu postojala su
četiri regionalna odbora koja su bila podijeljena teritorijalno. Tako je postojao Regionalni ogranak za
južnu Hrvatsku (prestao je vrijediti stari naziv odbora – za Dalmaciju) sa sjedištem u Sinju, Regionalni
ogranak za središnju Hrvatsku sa sjedištem u Karlovcu, zatim Regionalni odbor za zapadnu Hrvatsku
(time je prestao vrijediti stari naziv odbora – primorsko, goransko, istarsko – lički) sa sjedištem u Rijeci
i Regionalni odbor za istočnu Hrvatsku (prestao je vrijediti naziv starog odbora za Slavoniju i Baranju)
sa sjedištem u Osijeku. Tada još nije bila utvrđena podjela na ogranke i podružnice, što će biti slučaj sa
Statutom iz 2000. godine.
Ovako usklađen Statut predstavljao je temeljni dokument Udruge kojim se regulira njegova djelatnost
i položaj pojedinaca unutar nje. Tako uređen Statut mogao je biti stavljen na odobravanje na prvoj
Glavnoj skupštini.
Druga točka sastanka bila je usmjerena prema davanju osnovnih informacija o održavanju Glavne skupštine Udruge. Prema iskazanim podacima na skupštini je trebalo sudjelovati oko stotinu sabornika i oko
50 gostiju. Ujedno su predstavljeni kandidati za sva radna tijela Udruge, uključujući i mjesto predsjednika. Svi prijedlozi bili su prihvaćeni.
U trećoj točki raspravljalo se o prijedlozima i mišljenjima o daljnjem radu Udruge. Tada je naglašeno
kako se u narednoj godini trebaju pronaći trajni izvori financiranja u smislu članarina, donacija, proračuna HEP – a …To je bilo od izuzetne važnosti za daljnje normalno odvijanje rada Udruge. Pod četvrtom točkom dnevnog reda raspravljalo se o odlikovanjima koja su se trebala podijeliti na nivou HEP
– a, te je odlučeno da se pošalje zahtjev Komisiji za dodjelu priznanja HEP – a da jedan član Udruge
sudjeluje u njezinom radu.57 Time je bio završen rad proširenog Središnjeg odbora te je na taj način
omogućeno održavanje Glavne skupštine.
56
57
Statut UHB HEP – a 1990. – 1995. iz 1997. godine.
Zapisnik sa sastanka proširenog Središnjeg odbora UHB HEP – a 1990. – 1995. od 5. prosinca 1997. u Karlovcu, Arhiv Središnjeg
odbora UHB HEP – a 1990. – 1995.
U OBRANI SVJETLA | Glavna skupština Udruge
Prva redovna Glavna skupština
Udruge održana je 19. prosinca
1997. godine u dvorani „Zimski
vrt“ restauracije Globus u Zagrebu,
Avenija Dubrovnik 15, uz prisustvo
122 sabornika s pravom glasa. Ona
je bila presudna u djelovanju Udruge i širenju njezina utjecaja.
Prije samog početka rada skupštine, među uzvanicima prigodnim
govorom obratili su se Tomislav Glavna skupština 1997. godine
Merčep, predsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog
rata, Vencel Lasić u ime Hrvatskog
društva političkih zatvorenika,
Milan Bobetko, predsjednik Kriznog štaba HEP – a 1991. godine
i Božidar Budanko, bivši zastupnik
u Hrvatskom državnom Saboru.
Predsjednik Udruge Marijo Cigrovski izložio je uočene probleme i nedostatke u radu Udruge, te pojasnio
ustrojstvo Udruge. Ujedno je naglasio kako se u sastavu HEP –a, kao S Glavne skupštine 1997. godine
javnog poduzeća koje je u vlasništvu države, ne provode zakoni i odluke hrvatske Vlade o prioritetnom
zapošljavanju razvojačenih hrvatskih branitelja. Njegovo izlaganje predstavljalo je buran početak Glavne
skupštine na kojoj je trebalo rezimirati dotadašnje djelovanje i postaviti temelje za buduće djelovanje na
boljitak njegovih članova.
Predsjednik radnog predsjedništva Glavne
skupštine Stjepan Dumbović obavjestio je
prisutne kako su do tog vremena osnovani ogranci u svim područjima HEP – a, te
su se stekli uvjeti, a prema zaključcima sa
sastanka proširenog Središnjeg odbora od
5. prosinca 1997. godine u Karlovcu, da
se predloži izglaGlasanje
savanje razriješenja mandata svih dotadašnjih tijela Udruge, te da se izaberu novi mandatari.
Ujedno je dao prijedlog za usvajanje predloženog Statuta Udruge, o kojem se
prethodno raspravljalo u Karlovcu, što je bilo i prihvaćeno.
Tada je za predsjednika ponovno bio izabran Marijo Cigrovski. Među članove Središnjeg odbora Udruge izabrani su Marijo Cigrovski, kao predsjednik po dužnosti; članovi po dužnosti: Stjepan Tvrdinić, Bruno Androš, Ivan
Tomljanović, Ivo Kovačević, te članovi: Petar Baričević, Ivan Poparić, Damir
Stjepan Dumbović
GLAVNA SKUPŠTINA 1997.
Glavna skupština Udruge 1997. godine
43
44
Marijo Cigrovski, Šime Samodol, Renco Jelenković i Janko Bobetko
Željko Dorić
DOMOVINSKI RAT I HEP
GLAVNA SKUPŠTINA 1997.
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
Miščević, Vlado Novoselić, Pero Mage, Igor Kalac, Stanko Aralica, Bernardin Bašlin, Ivica Brkljačić i
Nikola Dellavia.
Za članove Izvršnog odbora izabrani su: Marijo Cigrovski, predsjednik po dužnosti, Stanko Aralica,
glavni tajnik Udruge po dužnosti, te članovi Šime Samodol, Sergio Kodnik, Petar Šoša, Vladimir Domladovac, Stjepo Benić i Vencel Lasić.
U Nadzorni odbor izabrani su Željko Dorić, predsjednik, i članovi: Stjepan
Dumbović, Božidar Budanko, Ivica Modrić i Branko Radinović.
Za Glavnog tajnika Udruge bio je izabran Stanko Aralica, dok su za ovlaštene
predstavnike Udruge izabrani Marijo Cigrovski kao predsjednik i Stanko Aralica kao Glavni tajnik.
Za glasnogovornika Udruge bio je izabran Šime Samodol, a za operativnog
tajnika Udruge Branko Androš.
Na Glavnoj skupštini donesena je još jedna važna odluka. Radi što učinkovitijeg funkcioniranja i djelatnosti Udruge prihvaćena je odluka po kojoj se
Središnji odbor ovlašćuje donositi odluke iz područja rada Glavne skupštine između njenog redovitog
zasjedanja. Ta je odluka dala veću ulogu Središnjem odboru, ali je ujedno otvorila mogućnost kvalitetnijem funkcioniranju Udruge koja se još uvijek pozicionirala među braniteljskom populacijom, ali i među
ostalim braniteljskim udrugama.
Stanko Aralica
Nakon sastanka, na domjenak je pristigao i general Janko Bobetko, tadašnji zastupnik u hrvatskom
Saboru koji se ispričao zbog svog nedolaska na Glavnu skupštinu zbog zastupničkih obveza. On je apelirao da se posebna skrb povede o ratnim stradalnicima kao i o nezaposlenim razvojačenim hrvatskim
braniteljima koje je trebalo zaposliti u poduzećima i ustanovama u vlasništvu Republike Hrvatske.58
Udruga je, 5. ožujka 1998. godine, upisana u Registar udruga Republike Hrvatske. Prema rješenju o
upisu, osnovni sadržaj djelatnosti Udruge bio je da „prati i razmatra pojave od značaja za potrebe hrvatskih branitelja, ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata te da potiče nadležna tijela na uređenje ovih
pitanja zakonima i propisima; poduzima akcije radi obilježavanja i očuvanja mjesta stradanja hrvatskih
branitelja HEP – a; pomoć članovima i njihovim obiteljima u cilju zaštite zdravlja, poboljšanja života,
stanovanja i slično, kao i ostali poslovi i zadaci utvrđeni člankom 8. Statuta.“ Rješenjem o upisu ovjeren
je i Statut Udruge usvojen na Glavnoj skupštini od 19. prosinca 1997. godine.59
Tada je definitivno bilo utvrđeno i ustrojstvo Udruge, preko Statuta, koji je od osnutka, 1995. godine,
do današnjeg vremena nekoliko puta mijenjan i prilagođavan zakonskim okvirima i radnoj praksi.
58
59
Zapisnik s prve redovne Glavne skupštine UHB HEP – a 1990. – 1995. od 19. prosinca 1997.; Arhiva Središnjeg odbora UHB
HEP – a 1990. – 1995.
Rješenje o upisu UHB HEP – a 1990. – 1995. u Registar udruga Republike Hrvatske od 5. ožujka 1998.; Arhiv Središnjeg od
bora UHB HEP – a 1990. – 1995.
U OBRANI SVJETLA | Glavna skupština Udruge
Prema Statutu tijela Udruge su:
1. Glavna skupština
3. Nadzorni odbor
4. Predsjednik
5. Izvršni odbor
6. Sud časti
Najviše tijelo Udruge je Glavna skupština koju su činili sabornici iz svih regionalnih odbora (dalje RO).
Na svakih 25 članova iz RO birao se po jedan sabornik. Broj sabornika za svaki od RO utvrđuje Središnji
odbor Udruge. Glavna skupština sazivala se redovito jednom u dvije godine, a predsjednik je mogao
sazvati Glavnu skupštinu i prije isteka toga roka na izvanredno zasjedanje. Radom Glavne skupštine
rukovodi radno predsjedništvo koje se bira na zasjedanju, a sastojalo se od predsjednika i četiri člana.
Među zadacima koje ima Glavna skupština mogu se izdvojiti: donošenje i izmjene Statuta, usvajanje
Poslovnika o radu Glavne skupštine i općih akata, izbor predsjednika i članova Središnjeg i Nadzornog
odbora, te Suda časti…
Središnji odbor Udruge čine predsjednik Udruge, četiri dopredsjednika (koji su izabrani kao predsjednici regionalnih odbora), Glavni tajnik i 9 članova koje bira Glavna skupština iz redova svojih članova.
On je obavljao poslove i donosio odluke iz nadležnosti Glavne skupštine između dva zasjedanja, ako ga je
za to ovlastila Glavna skupština. Središnji odbor imao je niz zadataka, kao: priprema prijedloga Statuta i
drugih akata Glavne skupštine, priprema i organiziranje njenog zasjedanja; provođenje odluka, zaključaka
i preporuka Glavne skupštine, utvrđivanje mjera i aktivnosti koje se moraju poduzeti radi ostvarivanja
istih, imenovanje glavnog tajnika i glasnogovornika Udruge, raspravljanje o nacrtima propisa od značaja
za zaštitu i položaj članova Udruge, davanje prijedloga i mišljenja, te zauzimanje stavova po tim pitanjima, pokretanje inicijative radi rješavanja značajnih pitanja iz te oblasti, imenovanje privremene uprave, te
poduzimanje privremenih mjera u regionalnom odboru, donošenje odluke o visini članarina… Središnji
odbor Udruge radi i odlučuje na sjednicama, koje su se održavale prema potrebi, a najmanje jednom u tri
mjeseca.
Nadzorni odbor sastojao se od predsjednika i četiri člana koji su birani na Glavnoj skupštini. On obavlja
nadzor i kontrolu nad vođenjem poslova Udruge i regionalnih odbora, materijalnog i financijskog poslovanja, izvršenja provedbe programa, financijskog plana, odredbi Statuta i drugih općih akata Udruge,
te ostvarivanja prava i izvršavanja obveza članova Udruge.
Udruga ima predsjednika i četiri dopredsjednika koji se biraju na Glavnoj skupštini. Dopredsjednici su,
po funkciji, predsjednici regionalnih odbora. Predsjednik Udruge je predsjednik i Središnjeg i Izvršnog
odbora. On prema svojoj funkciji priprema, saziva i predsjedava Središnjem i Izvršnom odboru, zastupa
Udrugu, brine se o poštivanju Statuta i drugih općih akata Udruge i regionalnih odbora, brine se o izvršavanju zaključaka Glavne skupštine, potiče suradnju s drugim udrugama u poslovima od zajedničkog
interesa…
Izvršni odbor predstavlja izvršno tijelo Udruge. Njegovi članovi su predsjednik Udruge, četiri dopredsjednika Udruge, glavni tajnik i glasnogovornik. On provodi odluke i zaključke Glavne skupštine, Središnjeg odbora Udruge kao i njegova predsjednika; priprema prijedloge odluka i akata Središnjeg odbora; prati razvoj i problematiku rada Udruge i regionalnih odbora, te uvjete života članova Udruge i
članova njihovih obitelji, brine se o ostvarivanju prava članova Udruge…
Sud časti sastoji se od predsjednika i četiri člana koji ne smiju biti članovima drugog tijela Udruge. On
odlučuje o prizivima protiv odluka Središnjeg odbora, a ovlašten je po prizivu pobijanu odluku potvrditi, promijeniti ili ukinuti i vratiti na ponovnu raspravu i odlučivanje. Na zahtjev Središnjeg odbora, Sud
časti rješava razmimoilaženja i nesuglasice među članovima Udruge.
GLAVNA SKUPŠTINA 1997.
2. Središnji odbor
45
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
Glavni tajnik rukovodi radom tajništva. On organizira, usmjerava i koordinira rad tajništva, te odgovara za stručno, pravovremeno i djelotvorno obavljanje poslova; sudjeluje u pripremi sjednica svih tijela
Udruge, zastupa Udrugu, održava vezu između tijela Udruge, te između Udruge i tijela regionalnih
odbora… Tajništvo je stručna služba Udruge, te obavlja stručne, administrativne i druge poslove za
potrebe Udruge i regionalnih odbora.
Glasnogovornika Udruge imenuje Središnji odbor. On osigurava javnost rada Udruge time što iznosi
i tumači stavove i zaključke pojedinih tijela Udruge rukovodećim tijelima HEP – a, drugim tijelima
državne uprave te zainteresiranim srodnim udrugama, neposredno ili putem Vjesnika HEP – a, konferencija za tisak kao i ostalim sredstvima javnog priopćavanja.60
Udruga se sastoji i od regionalnih odbora koji predstavljaju ustrojstvene jedinice rada i djelovanja Udruge u kojima se ostvaruju prava i obveze članova Udruge. Regionalni odbori djeluju na području južne,
zapadne, istočne i središnje Hrvatske. Regionalni odbor čine svi članovi Udruge koji su na njegovom
području zaposleni u dijelovima HEP – a iz djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije. Temeljna
organizacijska jedinica RO je ogranak koji čine članovi Udruge zaposleni u dotičnim dijelovima HEP
– a iz navedenih djelatnosti. Radi specifičnosti regionalni odbori mogu imati i organizacijsku jedinicu – podružnicu koju čine dva ili više ogranaka. Tijela temeljnog ogranka i podružnice su skupština
i predsjednik. Tijela regionalnog odbora su Skupština, Predsjednik, Predsjedništvo i Nadzorni odbor.
Temeljni opći akti regionalnog odbora su pravila koja sadrže odredbe o nizu osnovnih podataka poput
naziva, sjedišta i područja djelovanja, zatim o predstavljanju i zastupanju, načinu rada i djelovanja, članstvu, pravima, obvezama i odgovornosti članova… Pravila i opći akti RO ne smiju biti u suprotnosti sa
odredbama Statuta Udruge i ostalim općim aktima Udruge.
1998. - 2000.
Kako je napomenuto, Statut se tijekom godina više puta mijenjao no nije doživljavao drastične promjene. Njegovim prihvaćanjem Udruga je postala legitiman zastupnik njezinih članova i prema HEP - u i
prema državi. Statutom su bila određena sva prava, ali i obveze koje su imali svi branitelji.
46
Djelovanje Središnjeg odbora 1998. – 2000. godine
Nakon izborne skupštine uslijedio je niz sastanaka Središnjeg odbora na kojima su se određivale smjernice daljnjeg rada i učvršćivao položaj unutar braniteljske populacije.
Damir Begović
60
Statut UHB HEP 1990. – 1995..
Prvi sastanak Središnjeg odbora održan je 20. travnja 1998. godine u Zagrebu uz prisustvo predstavnika svih regionalnih odbora Udruge - Marijo Cigrovski, Stanko Aralica, Stjepan Tvrdinić, Ivan Tomljanović, Petar Baričević, Ivan Poparić, Damir
Miščević, Igor Kalac, Bernardin Bašlin, Ivica Brkljačić, Šime Samodol, Vencel Lasić, Branko Androš, Zvonimir Novosel, Davor
Posavčić, Miljenko Bogović i Renco Jelenković.
Na njemu je aktualno pitanje bio sastanak predstavnika Udruge
s predsjednikom Uprave HEP – a Damirom Begovićem, održanim 25. veljače 1998. godine. Na strani Udruge bilo je 12
predstavnika - Marijo Cigrovski, Stanko Aralica, Stjepan Tvrdinić, Ivan Tomljanović, Bruno Androš, Nikola Dellavia, Željko
Dorić, Ivo Kovačević, Stjepan Dumbović, Ivan Poparić, Vencel
Lasić i Igor Kalac. Ispred Uprave HEP – a sudjelovali su Damir
Begović i Antun Crnić, direktor Direkcije za pravne, kadrovske
i opće poslove. Na sastanku se raspravljalo o nekoliko stvari važnih za budućnost radnika – branitelja,
same tvrtke i Udruge. Prvo je, svakako, kadrovska problematika HEP – a. Udruga je smatrala kako u
HEP - u, unatoč tome što ima viška radnika, ne bi trebalo doći do otpuštanja radnika kao tehnološkog
viška. Smatrali su kako će se taj broj smanjiti odlaskom u mirovinu ili sporazumnim raskidom radnog
odnosa, a onda bi se potrebe za radnom snagom zadovoljavale unutarnjim raspoređivanjem, boljom
organizacijom i sistematizacijom poslova, te racionalizacijom. Tada je dogovoreno kako u slučaju primanja novih zaposlenika i u slučaju raspoređivanja na odgovornija radna mjesta, branitelji imaju prednost
ako ispunjavaju osnovne uvjete radnog mjesta, te kako branitelji HEP – a ne mogu biti tehnološki višak.
Te dvije stvari bile su od iznimne važnosti u suradnji između Udruge i Uprave HEP – a, te u daljnjoj
sudbini radnika branitelja.
Drugi veliki problem o kojem se razgovaralo bila je stambena problematika. Zaključeno je kako bi HEP
kod neke poslovne banke deponirao potrebna novčana sredstva kako bi zaposlenici mogli podizati namjenske kredite bez učešća, a HEP bi tom prilikom pronašao način kako bi pokrio dio kamata na teret
svog poslovanja. Time bi se ostvarili povoljni krediti. U slučaju prioritetnih lista za dodjelu kredita status
branitelja trebao se odgovarajuće valorizirati kroz dodatne bodove.
Treći veliki problem o kojem se raspravljalo bila je privatizacija i restrukturiranje HEP – a. Begović je
tom prilikom upoznao članove Udruge s tim pitanjima, te o poslovanju i razvojnim planovima, potrebama za izgradnju novih elektroenergetskih objekata, problemima na oslobođenim područjima itd. Za
sve to bila su potrebna znatna financijska sredstva. Od konkretnih obećanja, Begović se obvezao kako će
Udrugu pravovremeno informirati o svim pitanjima vezanim uz ovu problematiku.
Četvrti problem i jedan od najvažnijih bilo je pitanje financiranja rada Udruge. Udruga je zaključila
kako bi HEP u svom proračunu trebao imati predviđeni iznos za financiranje Udruge. Stručne službe
HEP – a trebale su iznaći metode kako doznačiti dogovorena sredstva na račun Udruge, a radilo se
ukupno o 1.200,000 kuna potrebnih za 1998. godinu. Na taj je način Udruga osigurala stabilno financiranje, koje od tada nije ovisilo samo o članarinama, već i o konkretnoj pomoći HEP – a, kao jedne
od stožernih hrvatskih tvrtki. Financiranjem se osiguravao nesmetan rad Udruge i od svih dogovorenih
stvari taj je dogovor bio i najznačajniji za njezino funkcioniranje i pozicioniranje unutar braniteljske
populacije HEP – a. 61
Povodom te rasprave i radi što bolje koordinacije poslova unutar Udruge formirana su tri povjerenstva.
Prvo je bilo Povjerenstvo za kadrovska pitanja u koji su ušli: Davor Posavčić, Renco Jelenković, Vencel
Lasić i Ivan Tomljanović. Njihov zadatak bio je da se poradi na zapošljavanju invalida Domovinskog
rata, na internom oglašavanju i raspoređivanju zaposlenika HEP – a (unapređenja), te suradnja sa Sektorom za kadrovske poslove.
Drugo je Povjerenstvo za stambenu problematiku u koji su ušli: Ivo Kovačević, Igor Kalac, Stjepan Tvrdinić i Damir Miščević. Oni su imali zadatak raditi na rješavanju stambenog pitanja članova Udruge
i ostalih zaposlenih; povesti brigu o sudbini jednokratnih nepovratnih pomoći HEP – a za popravak
stambenih objekata zaposlenika HEP – a, te ostvariti suradnju s odgovarajućim stručnim službama
HEP – a (Direkcija za ekonomske poslove i Direkcija za pravne, kadrovske i opće poslove).
Zadnje je Povjerenstvo za financijske poslove u kojem su bili Marijo Cigrovski, Ivan Poparić, Pero Mage,
Ivica Modrić i Željko Dorić. Njihov zadatak bio je izrada financijskog plana i proračuna Udruge za
1998. godinu, te dogovor o načinu financiranja sa odgovarajućim službama HEP – a.
Na sastanku se raspravljalo i o akciji za pomoć Vukovaru pod nazivom „Mjesec za Vukovar“, te je zaključeno kako se pozdravlja inicijativa, no trebalo se pričekati s realizacijom dok se ne promijene okolnosti
na terenu. Ujedno se razmatralo o potrebi organiziranja sportsko – rekreacijskih susreta članova Udruge,
čime su trebali biti postavljeni temelji za održavanje trajnih manifestacija takvog tipa na kojima bi se
okupljali članovi, te o organizaciji izložbe „Kroz Domovinski rat“ zaposlenika HEP – a. Zbog toga je
61
Zabilješka sa sastanka od 25. veljače 1998.; Arhiv SO.
1998. - 2000.
U OBRANI SVJETLA | Glavna skupština Udruge
47
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
od podružnica po cijeloj Hrvatskoj traženo da se prikupi što više dokumentacije, slikovnog materijala, ratnih oznaka postrojbi, radi realizacije tog projekta. Izložba je osmišljena tako da putuje kroz sve
pogone HEP – a, a na kraju bi trajno bila postavljena u Vukovaru, kao jednom od najvažnijih simbola
moderne Hrvatske. Za realizaciju tog projekta imenovano je povjerenstvo u sastavu: Marijo Cigrovski,
Ivan Poparić, Damir Miščević i Vladimir Čale.
Rasprava je vođena i oko postavljanja spomen ploče ili spomenika poginulim braniteljima HEP – a.
Za izradu idejnog projekta i definiranje mjesta, teksta i ostale pojedinosti imenovano je povjerenstvo u
sastavu: Šime Samodol, Stjepan Tvrdinić, Damir Miščević i Miljenko Bogović.62
1998. - 2000.
Gledajući zaključke s ovog sastanka može se zaključiti kako su oni otvarali put nesmetanom radu Udruge, budući je dobivena podrška Uprave HEP – a, te jačem pozicioniranju unutar braniteljske populacije.
Samim time omogućeno je ostvarenje onih zadataka koji su bili zacrtani prilikom osnivanja Udruge.
Trebalo je gotovo dvije i pol godine da se, nakon užurbanog rada na terenu i osnivanja niza podružnica
i ogranaka, te povećanja broja članova, formiraju uvjeti za takav razgovor, na kojem su pregovarački
partneri nastupali kao ravnopravni faktori.
48
Drugi sastanak održan je 2. srpnja 1998. godine u Rijeci. Na njemu je za novog člana Središnjeg odbora
izabran Krunoslav Rakičić. U obrazloženju njegova izbora, Bruno Androš, predsjednik tadašnjeg Regionalnog odbora za Slavoniju i Baranju, ustvrdio je kako je Rakičić ovlašten za organizaciju pomoći Vukovaru, a predsjednik Udruge Cigrovski imenovao ga je koordinatorom po pitanjima Vukovara. Time
je još više naglašena povezanost rada Udruge s Vukovarom kao trajnim simbolom hrvatske državnosti.
Na sastanku se raspravljalo o stambenoj problematici koja nije bila zadovoljavajuća ni nakon sastanka s
predstavnicima Uprave HEP – a i nekih dogovorenih odrednica. Zbog toga je sastavljena pismena inicijativa koja je predana Upravi. Ujedno je odlučeno kako je do 1. rujna 1998. godine potrebno provesti
anketu i statističku analizu ankete, što bi se trebalo dostaviti Povjerenstvu za stambena pitanja. Ono je,
na osnovu zaključaka analiziranog materijala, trebalo zauzeti zajednički stav i inicirati kod poslovodstva
izradu pravilnika za dodjelu stambenih kredita u kojima će branitelji imati određene povlastice.
Odlučeno je kako će Udruga pratiti i pravovremeno objelodaniti poslovodstvu HEP – a sve negativnosti
i nepravilnosti u vezi postupaka pojedinih rukovoditelja vezano uz gospodarski kriminal i kadrovske
promašaje poslovodstva, te smjene moralnih i zaslužnih djelatnika i članova Udruge. Za takve slučajeve
Središnji odbor imenovao je Povjerenstvo za strateška pitanja u kojem su se nalazili predsjednik Udruge i
predsjednici svih RO.63
Treća sjednica Središnjeg odbora održana je 15. listopada 1998. godine u DP Elektra Karlovac – Pogon Jastrebarsko. Sastanak je bio obilježen odavanjem počasti preminulom operativnom tajniku Udruge Branku
Androšu. Tada je dogovorena isplata jednokratne pomoći za njegovu obitelji, stipendiranje njegove djece
Iskaznica Branka Androša
do kraja redovitog školovanja, organiziranje mise zadušnice, te da se dan njegove smrti, 1. listopad, proglašava memorijalnim danom Udruge. U konačnici
će kao plod ovih odluka biti pokrenuta sportska manifestacija Memorijal „Branko Androš“ koji će do
današnjeg vremena biti mjesto trajnog okupljanja članova Udruge.
Ujedno je izdano i priopćenje o radu Udruge putem Vjesnika HEP – a. Tu je naglašeno kako bi ta
tiskovina trebala češće i objektivnije informirati o radu i ciljevima Udruge. Naglašeno je ujedno i nezadovoljstvo dotadašnjim člancima koji nisu odražavali stvarne ciljeve, odluke i duh Udruge. Zbog toga
je odlučeno kako će se na sastanke SO ili prigodom nekih drugih značajnijih aktivnosti ili sastanaka
pozivati novinari. Informacije koje bi se trebale objaviti obavezno su morale proći autorizaciju od strane
zapisničara i Glavnog tajnika Udruge.
62
63
Zapisnik s prvog sastanka Središnjeg odbora Udruge UHB HEP – a od 20. travnja 1998., Arhiv Središnjeg odbora.
Zapisnik s drugog sastanka SO od 2. srpnja 1998. u Rijeci; Arhiv SO.
U OBRANI SVJETLA | Glavna skupština Udruge
Donesen je i zaključak kako se o radu, djelovanju i ustrojstvu Udruge treba izdati monografija. Zbog
toga je Šime Samodol, glasnogovornik Udruge, bio zadužen da napravi prijedlog u kojem su se trebali
naći podaci o obimu i sadržaju monografije, imenovanju redakcijskog odbora, mogućim izdavačima,
cijeni, nakladi, voditelju projekta i o ostalim pitanjima. Tada je ideja o izradi monografije po prvi put
izašla u javnost, no vrlo brzo nakon toga odustalo se od projekta te je odlučeno da se on prolongira u
naredno razdoblje.
U Trilju je, 5. studenog 1998. godine, održan sastanak tajništva Udruge na kojem su sudjelovali glavni
tajnik Udruge Stanko Aralica, tajnik ROIH – a Damir Miščević, tajnik ROJH – a Renco Jelenković,
tajnik ROZH – a Davor Tomljanović, tajnik ROSH – a Zvonimir Novosel, predsjednik ROJH – a Ivo
Kovačević, dopredsjednik ROJH – a Petar Baričević, počasni član ROJH – a Mirko Penić, glasnogovornik Udruge Šime Samodol i članovi ROJH – a Ivan Balint i Milan Pavić.
Stanko Aralica je kao glavni tajnik obrazložio dinamiku dotacija regionalnim odborima od strane HEP
– a po kojima je regionalnim odborima do kraja godine predviđeno po 140.000 kuna, a Središnjici
70.000 kuna. Ujedno je odlučeno kako svaki tajnik regionalnog odbora mora napraviti popis svojih
članova po abecednom redu s osnovnim podacima, zatim popis članova po ograncima s osnovnim
podacima, popis poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, popis invalida Domovinskog rata s drugostupanjskim rješenjem, evidenciju o obiteljima poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, evidenciju o
dodjeljenim potporama članovima Udruge ili obiteljima poginulih hrvatskih branitelja i pokrenuti ubiranje članarine svim članovima koji imaju iskaznicu Udruge. Time su napravljeni odlučni koraci prema
što kvalitetnijoj organizaciji i funkcioniranju Udruge.
Na sastanku je došlo do prijedloga da se svi regionalni odbori umreže unutar kompjuterskog sustava,
čime bi se olakšao i poboljšao rad. Raspravljalo se i o vođenju financijskih poslova pa je navedeno kako
svaki odbor mora imati odluku o računopolagatelju, te da svaki tajnik, dok se blagajna vodi ručno, mora
imati knjigu „Blagajnički izvještaj“, uplatnice, isplatnice, čekovne knjižice i knjigu putnih naloga. Time
bi se financijsko poslovanje stavilo pod kvalitetnu kontrolu te bi se mogućnosti bilo kakvih negativnosti
u poslovanju svele na što manju mjeru.
Ujedno je odlučeno da se utvrdi zajednički memorandum za sve regionalne odbore, jednistveno numeriranje dokumenata, te da se utvrde temeljni dokumenti koji su trebali biti jedinstveni za sve RO:
1. Popis svih odluka važnih za rad RO
2. Statut UHB HEP i zapisnik osnivačke skupštine
3. Pravila regionalnih odbora
4. Financijski proračun RO za tekuću godinu
64
Zapisnik s treće sjednice SO od 15. listopada 1998. u Jastrebarskom; Arhiv SO.
1998. - 2000.
Raspravljalo se i o dodjeli potpora članovima Udruge, gdje je konstatirana samostalnost i odgovornost
svakog RO u vođenju politike dodjele pomoći. No dogovoreno je kako bi se ona trebala ujednačiti,
vodeći računa o zakonskim propisima i o načinu i visini isplata potpore. Ujedno je preporučeno kako
se treba koristiti dotadašnjim velikim iskustvom ROJH – a. Zaključeno je kako svaka isplata potpore i
pomoći članu Udruge mora biti obavljena temeljem Odluke povjerenstva koju je imenovao Regionalni
odbor. Povjerenstva za dodjelu potpore i pomoći razmatrala su i donosila Odluke samo temeljem pismene zamolbe člana Udruge.
Bila je određena i izvanredna pomoć u slučaju kada regionalni odbor ocijeni da je potrebno pomoći i
isplatiti potporu osobama koje nisu članovi Udruge. U tom slučaju svoj su obrazloženi prijedlog dostavljali Središnjem odboru, a isplata se obavljala preko računa „Središnjice“.
Na tom je sastanku po prvi put utvrđen i datum na koji će se obilježavati dan Udruge. Bio je to 15. prosinac. Prema odluci Središnjeg odbora, svaki je regionalni odbor na taj dan trebao organizirati prigodno
obilježavanje u obliku radno – svečane sjednice predsjedništva RO, polaganjem vijenaca…64 Kasnije će
se utvrditi novi datum koji je bio vezan uz osnutak Udruge – 1. prosinca.
49
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
5. Poslovnik o radu tijela Udruge
6. Popis s članovima važnih povjerenstava za rad RO
7. Abecedni popis članova RO sa osnovnim podacima
8. Popis obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja
9. Popis HRVI s drugostupanjskim rješenjem
10. Popis ogranaka RO s članovima
11. Odluke generalnog direktora HEP – a o osiguranju sredstava za rad
Udruge od 19. rujna 1996. godine.
Svaki od tih dokumenata dobio je broj od 000 do 010. Svi ostali dokumenti vođeni kronološkim redom
u urudžbenom zapisniku svakog RO počinju s brojem 016 za svaku iduću godinu. Ovaj ustroj vođenja
dokumentacije trebao se početi primjenjivati od 1. prosinca 1998. godine.
1998. - 2000.
Kako bi se što kvalitetnije napravili popisi poginulih i nestalih branitelja, glavni tajnik Aralica je svim
tajnicima regionalnih odbora podijelio popise dobivene od kadrovske službe HEP – a na daljnju doradu, te je dogovoreno kako će se konačni popisi dostaviti glavnom tajniku do 1. prosinca 1998. godine.
Ujedno je zaključeno da se od plaća za 12. mjesec 1998. godine svim članovima Udruge koji imaju
članske iskaznice obustavi članarina u iznosu od 10 kuna, te se ista morala uplaćivati na žiro – račun
svakog RO.65 Sve donesene odluke bile su od izuzetne važnosti u funkcioniranju Udruge, te je njihov
konačni cilj bio potpuno izjednačavanje rada na svim razinama djelatnosti.
50
Četvrta sjednica SO održana je 18. prosinca 1998. godine u Zagrebu. Na njoj se raspravljalo o aktivnostima u spomen Branka Androša i pomoći za njegovu obitelj. Zaključeno je kako je isplaćena jednokratna pomoć, kako su ostale zadane aktivnosti u tijeku, te kako treba što hitnije objaviti in memoriam
u Vjesniku HEP – a. I. Kovačević je informirao Središnji odbor o Pravilniku o stambenim odnosima.
U njemu je sudjelovanje u Domovinskom ratu trebalo biti adekvatno valorizirano kod bodovanja. Donošenje i primjena Pravilnika očekivala se početkom 1999. godine.
U vezi izrade monografije, glasnogovornik Šime Samodol, ustvrdio je kako je Udruga relativno mlada i
kako bi možda trebalo prolongirati njezinu izradu dok ne sazriju okolnosti za to. Zbog toga je zaključeno kako je treba realizirati u narednom pogodnom razdoblju.
Na sastanku je prihvaćena Odluka o kriterijima za dodjelu potpora, donesena na prethodnom sastanku
od svih RO, koja se već provodila u praksi.
Podneseno je i izvješće o stanju ogranka Udruge na području Podunavlja – Beli Manastir i Vukovar. Krunoslav Rakičić, koordinator aktivnosti
Udruge na tom području ustvrdio je kako su ogranci Udruge za pogon
Vinkovci i Beli Manastir pod posebnom skrbi Udruge zbog specifičnosti
položaja, a godina 1999. proglašena je godinom posebne skrbi za područje hrvatskog Podunavlja.
Na sastanku je podržana inicijativa za stvaranje Koordinacije s udrugama
branitelja iz javnih poduzeća s ciljem razmjene iskustava i suradnje na
Šime Samodol
ostvarivanju ciljeva iz Statuta, posebno na području privatizacije i zaštite
prava branitelja. Ujedno je odlučeno da se u istu svrhu treba uspostaviti suradnja i sa sindikatima HEP – a.
Za počasne članove Udruge primljeni su Vlado Prizl, direktor PP HE Sjever, Branko Divjak, direktor DP
Elektra Varaždin i Petar Kovačev direktor HE Varaždin.
Predsjednik povjerenstva za odličja S. Lasić, informirao je o odluci Predsjednika RH kojom se Spomenicom Domovinskog rata odlikuje ukupno 727 zaposlenika HEP – a. Ostala odličja iz prijedloga nisu
razmatrana.66
65
66
Zapisnik sa sastanka tajništva Udruge od 5. studenog 1998. godine u Trilju; Arhiv SO
Zapisnik sa 4. sastanka SO od 18. prosinca 1998. u Zagrebu; Arhiv SO.
U OBRANI SVJETLA | Glavna skupština Udruge
Udruga je, od svog osnutka, odavala veliku pozornost gradu Vukovaru, simbolu hrvatske državnosti.
U vrijeme osnutka Vukovar je još uvijek bio okupiran, te je oslobođen tek nakon mirne reintegracije,
1998. godine. Udruga je, temeljem svoje politike, 25. rujna 1998. godine organizirala susret zaposlenika
branitelja Pogona Vukovar s namjerom da se okupe na mjestu stradanja i da se uruči jednokratna novčana pomoć zaposlenicima Pogona Vukovar kojima je utvrđen drugi stupanj invaliditeta, i obiteljima
poginulih i nestalih. Tom susretu bio je nazočan predsjednik Uprave HEP – a Damir Begović, direktor
Sektora tehničkih poslova Direkcije za distribuciju Ivan Mravak, i rukovoditelj Odsjeka za informiranje
HEP – a Mihovil Bogoslav Matković. Uz njih su bili i predsjednik Udruge Marijo Cigrovski, predsjednik ROSH-a Stjepan Tvrdinić, predsjednik ROJH-a Ivo Kovačević, dopredsjednik ROZH-a Igor Kalac
i predsjednik ROIH-a Bruno Androš, te niz drugih pojedinaca ispred HEP – a, udruga branitelja …
Prigodom uručivanja jednokratnih pomoći braniteljima izjavio je „kako oni mogu biti sigurni da u
Vukovaru nikad neće biti sami. Udruga će pomagati koliko god to bude u njenoj moći.“ Pomoć su
tada dobili: Božo Prša, Ivica Kopf, Damir Beljo, Ivan Bilušić, Tomislav Dinješ, Željko Erdeš, Božidar
Filić, Branko Ivković, Željko Kraljevac, Željko Kremer, Đuro Miklašević, Ivan Rupčić, Ivica Smrk, Ivica
Šelebaj, Marija Šestan i Kornelija Garvanović, udovica Borislava Garvanovića. Osim ovih zaposlenika
Pogona Vukovar pomoć su još dobili i Krunoslav Rakičić, Želimir Žagar i Nikola Raguž.67 Zanimljivo
je kako će Ivica Kopf, deset godina nakon tog događaja, postati i predsjednik Udruge.
Na petoj sjednici od 28. siječnja 1999. godine u Belom Manastiru
raspravljalo se o stanju HEP – a na području Podunavlja pa je zaključeno da se s predsjednikom Uprave HEP – a, Damirom Begovićem,
dogovori program i plan aktivnosti kako bi se uvjeti rada, zapošljavanja i života zaposlenika HEP – a povratnika Hrvata bitno poboljšali.
Programom i planom obuhvaćene su slijedeće točke:
2. Hitno poboljšati uvjete rada za zaposlenike povratnike (automobili, sredstva veze, radne prostorije, tehnička sredstva…)
Ivica Kopf i Damir Begović
3. Kadrovskim promicanjem omogućiti da rukovodeća mjesta obnašaju sposobni i povjerljivi kadrovi.
4. Zaposlenicima povratnicima izboriti prioritet u dodjeli pomoći, izgradnji i poboljšanju uvjeta
stanovanja.
Prihvaćen je i prijedlog programa aktivnosti „Godine hrvatskog Podunavlja“. Članovi povjerenstva za
njegovo provođenje bili su Krunoslav Rakičić, koordinator, te članovi: Ivica Kopf, Stjepan Đurin i Zoran Pul. Povjerenstvo je trebalo pratiti potrebe hrvatskih branitelja s ciljem bržeg ostvarivanja potrebne
pomoći za obnovu i povratak. Ujedno su trebali razmatrati pismene zamolbe članova Udruge s prostora
Podunavlja, obavljati uvid po traženim zamolbama, te određivati prioritet dodjele pomoći prema prilivu namjenskih sredstava. Povjerenstvo je trebalo inicirati moguće donatorske pomoći i usmjeravati na
potrebne adrese.
Predviđeno je dodjeljivanje pomoći do 6.500,00 kn za popravak stambenog objekta i pomoć do
6.500,00 kn za potrebe pri useljenju.68 Povjerenstvo se do kraja 1999. godine sastalo 5 puta te je razmotrilo 53 zamolbe od kojih je za 37 donijelo pozitivno rješenje. Ukupna odobrena sredstva iznosila su
200.000,00 kuna što je dodatno potaknu obnovu i povratak na taj prostor.69
67
68
69
V HEP 93, rujan 1998., str. 21, „ Ponovno zajedno“ – Đurđa Sušec.
Zapisnik s 5. sjednice SO od 28. siječnja 1999. godine u Belom Manastiru; Arhiv SO.
Vjesnik HEP 106, listopad 1999., str. 27, „Pomoć od 200 tisuća kuna mnoge je vratila domu“ – Krunoslav Rakičić.
1998. - 2000.
1. Drugom organizacijom i sistematizacijom poslova PU Beli
Manastir omogućiti prijem većeg broja zaposlenika povratnika, kako bi se nacionalna struktura zaposlenika bitno promijenila.
51
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
DOMOVINSKI RAT I HEP
Na šestoj sjednici od 25. ožujka 1999. godine u Puli predočena je situacija sa sastanka članova Udruge
s predsjednikom Uprave HEP – a od 9. ožujka 1999. godine. Jedna od tema razgovora bila je i situacija
u hrvatskom Podunavlju pa je iznesen program i plan aktivnosti za rješenje situacije na tom području
koji je konkretiziran na prethodnoj sjednici.
Taj se izvještaj poklopio i s izvješćem o radu koordinatora za hrvatsko Podunavlje koji je podnesen na
6. sjednici. Utvrđeno je kako se imenovano povjerenstvo sastalo 17. ožujka 1999. godine u Osijeku,
te je obavilo pregled 13 prispjelih zamolbi sa predračunima za pomoć u obnovi i povratku na prostor
Podunavlja. Komisija je tada prihvatila 4 molbe iz Vukovara i 3 iz Belog Manastira. Od tih molbi 5 je
bilo namijenjeno za obnovu, a dvije za useljenje. Ukupno je bilo izdano 40.841,16 kn.
1998. - 2000.
Povjerenstvo za spomen obilježje tada je predalo izvješće u kojem su dane osnovne informacije o aktivnostima koje su provođene u svrhu izrade i postavljanja spomen obilježja poginulim braniteljima
HEP – a. Čekalo se mišljenje Ministarstva za kulturu RH, Uprave za zaštitu kulturne baštine osječko
– baranjske županije, u vezi lokaliteta i prijedloga da spomen obilježje bude postavljeno ispred upravne
zgrade Pogona „Vukovar“. Problem se javio i kod pitanja vlasništva lokacije i same upravne zgrade Pogona „Vukovar“, a ujedno ni GUP Vukovara tada još nije bio usvojen, a bez njega nije bilo moguće ni
tražiti dozvolu za postavljanje spomenika. Time je to pitanje bilo prolongirano za naredno razdoblje.70
52
Krajem ožujka 1999. godine u prostorijama TE Plomin, prema prethodnom dogovoru, članovima regionalnih odbora UHB HEP – a 1990. – 1995., predstavljen je program rekonstruiranja i privatizacije
HEP – a. Pri tome je najviše pitanja bilo vezano uz sigurnost radnih mjesta, planovima izdvajanja pomoćnih djelatnosti i neposlovne imovine HEP – a, te o načinu informiranja o provedbi programa. Tom
prigodom su Gordana Lučić, voditelj tima za provedbu programa i Antun Crnić, direktor za pravne,
kadrovske i opće poslove, odgovarali na pitanja o sigurnosti radnih mjesta korištenjem prezentacijskih
materijala, uz dodatno objašnjenje o mogućnostima doškolovanja i prekvalifikacije, te mogućnosti poduzetništva u izdvojenim djelatnostima.71
Na osnovu tog predavanja, na 7. sjednici SO održanoj 8. svibnja 1999. godine u Splitu, vodstvo Udruge
donijelo je određene odluke. Prema njima je Upravi HEP – a trebalo podnijeti zahtjev da se u stručni
tim za restrukturiranje i privatizaciju HEP – a imenuje član iz Udruge. Prema podacima s predavanja
u Plominu Udruga je ustvrdila kako će restrukturiranjem HEP – a znatan dio zaposlenika ostati izvan
osnovnih djelatnosti u tzv. sporednim djelatnostima. Na taj način znatan dio zaposlenika našao bi se u
nepovoljnoj situaciji. HEP je trebao predložiti Vladi RH takav model pretvorbe kojim bi zaposlenici
HEP – a bili maksimalno zaštićeni.
Na sastanku je podneseno i izvješće o radu Povjerenstva za hrvatsko Podunavlje od 20. travnja 1999.
godine u Vukovaru. Povjerenstvo je pregledalo 15 zamolbi za pomoć, te je usvojilo 4 u Vukovaru i 4 u
Belom Manastiru. Od toga 4 su pomoći bile namijenjene za obnovu, a 4 za useljenje. Ukupno je bilo
isplaćeno 45.326,61 kn.
Bruno Androš, predsjednik ROIH-a, na istom je sastanku upoznao SO o mogućim kriminalnim radnjama u nekim organizacijskim jedinicama HEP – a na području Slavonije.72 Njegovo izlaganje označilo je početak nestabilnosti na području ROIH – a i prvi veliki problem u funkcioniranju Udruge.
Deveta sjednica SO održana je 29. rujna 1999. godine u Rijeci, u DP Elektroprimorje.
Na njoj je odlučeno da se krene s izradom idejnog projekta za izradu spomenika koji će služiti za dobivanje lokacijske dozvole. Ujedno je istaknut prijedlog Ive Kovačevića da se spomen obilježje za sve
poginule banitelje HEP – a podigne u predvorju glavne zgrade HEP – a u Zagrebu. Na taj je način
pokrenuta ideja za postavljanje jednog spomenika koji će kasnije postati središnje memorijalno mjesto
Udruge.
70
71
72
Zapisnik sa 6. sjednice SO od 25. ožujka 1999 u Puli; Arhiv SO.
V HEP 100, travanj 1999., str. 11, „Interes sukladan temi“ – UR.
Zapisnik sa 7. sjenice SO od 18. svibnja 1999. u Splitu; Arhiv SO.
U OBRANI SVJETLA | Glavna skupština Udruge
Na sastanku je predočeno i izvješće o radu Komisije za pomoć hrvatskom Podunavlju u prethodnom
razdoblju. Komisija se od 18. prosinca 1998. do 23. rujna 1999. godine sastala 5 puta, razmotrila je
53 molbe i odobrila 37. Ukupna odobrena sredstva iznosila su 200.000,00 kn.73 Povjerenstvo je u tom
razdoblju u potpunosti opravdalo svoje postojanje te je imalo veliku ulogu u omogućavanju povratka
članova Udruge u hrvatsko Podunavlje nakon provedene mirne reintegracije. U tom trenutku, kada su
se pojedinci vraćali u svoje porušene domove, bilo je neophodno pružiti pomoć, čime se još jednom u
prvi plan stavila humanitarna aktivnost Udruge i pozivanje na zajedništvo. Udruga je i na taj način pokazala kako niti jedan njezin član neće biti napušten u teškim trenucima koji su uslijedili nakon ratnog
razdoblja. Time je Udruga jačala svoj ugled u braniteljskim krugovima što je, u konačnici, utjecalo na
povećanje broja članova.
Treća Glavna skupština i djelovanje Središnjeg
odbora od 2000. do 2002. godine
Glavna izborna skupština održana je 28. siječnja
2000. godine u hotelu Holiday u Zagrebu. Za
novog predsjednika tada je bio izabran Stjepan
Tvrdinić iz ROSH - a. U Središnji odbor izabrani su: Pero Mage, Ivica Brkljačić, Tihomir Lasić,
Željko Šeparović, Marijo Cigrovski, Davor Posavčić, Stanko Aralica, Venceslav Lasić i Vlado
Novoselić. Prema točki 28. Statuta u Središnji
odbor ulazili su i predsjednici regionalnih odbora
pa su na taj način u odbor još ušli Ivo Kovačević
(ROJH), Bruno Androš (ROIH), Ivan Tomljanović (ROZH), Emil Koren (ROSH), te Stanko
S treće izborne skupštine Udruge 2000.
Aralica kao glavni tajnik Udruge. U Nadzorni
odbor izabrani su Stipe Sučić kao predsjednik i članovi: Bernardin Bašlin, Damir Filipović – Čugura,
Radomir Grgantov i Ivica Modrić, a u Izvršni odbor: Stjepan Tvrdinić, Ivo Kovačević, Bruno Androš,
Ivan Tomljanović, te predsjednik ROSH, glavni tajnik i glasnogovornik. U Sud časti izabrani su: Petar
Baričević, Vlado Domladovac, Miroslav Novosel, Igor Kalac i Milan Berger.
Marijo Cigrovski, prije izbora novog predsjednika, podnio je izvješće za prethodno razdoblje u kojem
je naglasio sve temeljne odrednice rada Udruge. Prvo je, svakako, organizacijska problematika, zatim
pitanje financiranja, suradnja s Upravom HEP – a, pomoć braniteljima, pomoć Vukovaru, problem privatizacije i formiranje Koordinacije Udruga. Sve navedene odrednice predstavljale su temeljne zadatke
Udruge u njezinu prethodnom radu.75
Time je završio mandat prvom predsjedniku Mariju Cigrovskom. Iza njega ostala je kvalitetno or73
74
75
Zapisnik s 9. sjednice SO od 29. rujna 1999. u Rijeci; Arhiv SO.
Zapisnik s 10. sjednice SO od 20. prosinca 1999. u Karlovcu; Arhiv SO.
Zapisnik s Glavne izborne skupštine od 28. siječnja 2000. u Zagrebu; Arhiv SO.
2000. - 2002.
Novo izborno razdoblje započelo je krajem 1999. godine kada je na sastanku u Karlovcu odlučeno
da će se izborna skupština održati 28. siječnja 2000. godine u Zagrebu. Povjerenstvo imenovano od
Središnjeg odbora izradilo je prijedlog izmjena i dopuna Statuta Udruge. Predloženo je da se promijeni
sjedište Udruge, da se uvede novo tijelo Udruge – Sud časti, da se ograniči mandat obnašanja iste funkcije, uvede funkcija glasnogovornika Udruge i da Nadzorni odbor bude tijelo Udruge i regionalnih
odbora.74
53
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
54
DOMOVINSKI RAT I HEP
2000. - 2002.
ganizirana Udruga s preko 3000 branitelja, sa
znatnim utjecajem unutar HEP – a, ali i među
braniteljskom populacijom; sa rasprostranjenosti na cijelom prostoru Hrvatske od Vukovara do
Dubrovnika, s kvalitetno ustrojenim ograncima
i podružnicama, s organiziranom potporom obiteljima poginulih i nestalih branitelja i invalidima; no još je trebalo popraviti sustav financiranja. U svom završnom izvještaju naglasio je kako
Udruga nije nikada zahtijevala da njezini članovi
budu privilegirani, već samo da se poštuje Zakon
Stjepan Tvrdinić
o hrvatskim braniteljima. Pozitivno se osvrnuo i
na suradnju s upravom HEP – a te je rekao kako je ona imala razumijevanja za potrebe Udruge i svojim
je odlukama omogućila njen kvalitetni i bolji rad.
Na kraju je naglasio kako Udruga nikada neće zaboraviti svoje poginule branitelje, njihove obitelji, svoje
invalide i sve one koji su s puškom u ruci doprinijeli stvaranju samostalne i neovisne hrvatske države.
„Bila mi je velika čast i obveza što sam bio predsjednik Udruge i uložio sav svoj trud i želju da Udruga
zaživi i dobije svoje mjesto koje joj pripada u HEP – u“.76
Na taj je način započeo mandat Stjepana Tvrdinića, drugog po redu predsjednika Udruge. Njegov
mandat poklopio se i s promjenom vlasti u Republici Hrvatskoj kojom je, nakon HDZ – a, na vlast
došla koalicija na čelu s novim premijerom Ivicom Račanom, a izabran je i novi predsjednik, Stjepan
Mesić. Unatoč svim problemima rad Udruge bio je ponovno usmjeren prema pitanju privatizacije i restrukturiranja. Već je na 1. sjednici SO za njegova mandata, održanoj 25. veljače 2000. godine u Zadru,
vođena rasprava o tom problemu. Predsjednik Udruge izvijestio je SO o sastanku s potpredsjednikom
Vlade Goranom Granićem, održanom 15. veljače 2000. godine u Zagrebu. Tvrdinić je na njemu bio
zajedno sa Stankom Aralicom, te su raspravljali i o privatizaciji, pa je ispred Udruge iznesena bojazan o
nepripremljenosti tog procesa. Granić je tada ustvrdio kako će se nastaviti razvoj programa za taj proces.
Ujedno je ustvrdio, na pitanje članova Udruge, kako će biti smjena u HEP – u, ali ne u velikom obimu,
ali je pri tom naglasio kako uvjet za to neće biti politička pripadnost već struka i sposobnost.
Imenovan je i član stručnog tima za restrukturiranje i privatizaciju HEP – a ispred Udruge – Ivo Kovačević. On je bio dužan redovito informirati Izvršni odbor Udruge o aktivnostima i zaključcima stručnog
tima. Bio je dužan zauzimati se za zaključke i preporuke Izvršnog i Središnjeg odbora Udruge. Želja
Udruge bila je aktivna uloga u procesu restrukturiranja i privatizacije HEP – a kako bi na taj način dala
svoj pozitivan doprinos i zaštitila interese branitelja.
Na toj prvoj sjednici bila je provedena i primopredaja dužnosti, konstituiranje Središnjeg odbora, imenovanje glavnog tajnika, glasnogovornika, osoba ovlaštenih za zastupanje Udruge, te imenovanje člana
Središnjeg odbora. Za glavnog tajnika izabran je Stanko Aralica, a za glasnogovornika Šime Samodol.
Kao neposredni zadaci u radu Udruge određeni su:
1. Popis članova Udruge regionalnog odbora po ograncima
2. Popis počasnih članova
3. Popis HRVI (II. stupanjsko rješenje)
4. Popis poginulih branitelja
5. Popis umrlih branitelja
76
V HEP 108, siječanj 2000., str. 13, „Novi predsjednik Stjepan Tvrdinić“ – D. Jurajevčić.
U OBRANI SVJETLA | Glavna skupština Udruge
Predsjednik Udruge je na sebe preuzeo zadatak da u naredno vrijeme inicira aktivnosti, kojima bi pridonio organiziranju ogranaka Udruge na području Istre, budući na tom području branitelji nisu bili
adekvatno uključeni u njezin rad.
Tada je bio donesen i program rada za 2000. godinu u kojem su izneseni svi osnovni ciljevi kao i u prethodnim razdobljima – zaštita interesa djelatnika HEP – a, pomoć članovima, obiteljima i djeci poginulih branitelja, te invalidima Domovinskog rata, uključivanje u proces privatizacije i restrukturiranja…77
Već na drugoj sjednici od 12. svibnja 2000. godine u Velikoj pojavili su se veći problemi u funkcioniranju rada Udruge. Na njoj se raspravljalo o djelatnosti ROIH – a, koja je ocjenjena kao loša, te se ogledala u neizvršavanju ranije usvojenih odluka i zaključaka. Zbog toga je zaključeno kako se hitno mora
analizirati situacija u svrhu rješavanja problema rada. Vodstvo ROIH – a nije održalo svoju skupštinu,
neuredno je vodilo evidenciju članstva, plaćanja članarina, nije radilo na formiranju novih ogranaka.
Odlučeno je kako do 1. lipnja 2000. godine treba sazvati prošireno predsjedništvo i odmah krenuti u
akciju rješavanja problema. U protivnom je predsjednik Udruge mogao sazvati izvanrednu skupštinu
ROIH – a.
Predsjednik Udruge je sve prisutne upoznao s načelima sporazuma o međusobnoj suradnji i nastupanju
Udruga hrvatskih branitelja državnih javnih poduzeća. Središnji odbor tada je donio odluku o njegovu
potpisivanju.78 Na trećoj sjednici SO, održanoj 14. srpnja 2000. u Gospiću, zaključeno je da po ovlasti
Središnjeg odbora Izvršni odbor Udruge može, kada ocjeni potrebnim, formirati „stožer za obranu HEP
– a“ u koji bi bili pozvani na priključenje sindikati i udruga umirovljenika.79
Sporazum o međusobnoj suradnji i nastupanju čelnici udruga branitelja iz poduzeća u većinskom vlasništvu države potpisali su u sjedištu HEP – a, 18. srpnja 2000. godine. Potpisnici su bili Rade Kartelo
iz Udruge dragovoljaca i sudionika domovinskog rata HPT – a, Drago Batinić iz Udruge hrvatskih
branitelja INA – Petrokemija Kutina, Siniša Mastelić iz Udruge branitelja i invalida Domovinskog rata
Hrvatskih željeznica Zagreb i Stjepan Tvrdinić iz Udruge hrvatskih branitelja HEP – a 1990. – 1995.
Tvrdinić je, prigodom potpisivanja sporazuma, ustvrdio kako je njegov osnovni cilj kvalitetnije rješavanje problematike hrvatskih branitelja iz poduzeća u pretežnom vlasništvu države. Poseban je naglasak
stavljen na privatizaciju navedenih poduzeća, pa se ovim sporazumom nastojalo spriječiti da hrvatski
branitelji postanu tehnološki višak i zaštititi interese i prava zapostavljenih hrvatskih branitelja, pa i
njihovo pravo na besplatne dionice.80
Da bi još više ojačala svoje pozicije u pregovorima s Upravom HEP – a i prema Vladi, Udruga je sklopila
sporazum i sa sindikatima. Stala je na stranu hrvatskog elektrogospodarskog sindikata i nezavisnog sindikata radnika HEP – a potpisivanjem „Platforme zajedničkog djelovanja“, 23. studenog 2000. godine
u borbi protiv zaključka Vlade od 9. studenog prema kojem bi se plaće u HEP – u i drugim javnim
poduzećima, morale dovesti na razinu iz 1999. godine i utvrdili viškovi zaposlenika i plan njihova
zbrinjavanja. Provođenjem ovog zaključka poništile bi se odredbe kolektivnog ugovora HEP – a, što je
za sindikat i branitelje bilo neprihvatljivo. Navedena „Platforma“ potpisana je isključivo u cilju zaštite
prava zaposlenika HEP – a i nema drugih motiva. Stjepan Tvrdinić upoznao je predstavnike medija sa
sadržajem tog dokumenta u kojem se zahtjeva aktivno uključivanje predstavnika zaposlenika u procese
rekonstruiranja HEP –a; odgovorno postupanje mjerodavnih tijela kod odlučivanja o provedbi even77
78
79
80
Zapisnik s 1. sjednice SO od 25. veljače 2000. u Zadru; Arhiv SO.
Zapisnik s 2. sjednice SO od 12. svibnja 2000. u Velikoj; Arhiv SO.
Zapisnik s 3. sjednice SO od 14. srpnja 2000. u Gospiću; Arhiv SO.
Vjesnik HEP 114/115, srpanj/kolovoz, str. 14, „Suradnja definirana sporazumom“ – Dragica Jurajevčić.
2000. - 2002.
Na sastanku je izvješćeno kako su osnovana tri ogranka na području DP Elektroistra Pula. Inicijativa
za takav postupak dana je na prethodnom sastanku u Zadru. Tada je imenovano i tajništvo Udruge u
kojem su se nalazili Gordana Pandžić kao stručni suradnik, Zvonimir Novosel i Mirta Drašković kao
suradnici i Danijela Stipaničev kao blagajnik.
55
Sindikati i Udruga 2000. godine
DOMOVINSKI RAT I HEP
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
2000. - 2002.
tualne privatizacije HEP – a, uz punu zaštitu strateških nacionalnih interesa, te zaštitu prava i interesa
zaposlenika HEP – a; osiguranje pune zaposlenosti svih zaposlenika, te dosljedno poštivanje odredbi
Zakona o radu i Kolektivnog ugovora za HEP. Potpisnici ovog dokumenta obvezali su se na provedbu
„kolektivne industrijske akcije“, odnosno štrajka, ukoliko se ne uvaže njihovi zahtjevi.81
Početkom siječnja 2001. godine ta je koalicija osnažena još i pristupanjem nezavisnog sindikata operativnih radnika HEP – a – TEHNOS i Samostalnog sindikata radnika u djelatnosti energetike, kemije i
nemetala Hrvatske – Podružnica Toplinske mreže, i formiranjem Koordinacije udruga HEP – a. Povod
ovom osnivanju bio je nepoštivanje kolektivnog ugovora, njegovo neutemeljeno otkazivanje 27. prosinca 2000. godine, prekid pregovora o novom kolektivnom ugovoru, neodgovarajući proces restrukturiranja, te nesudjelovanje zaposlenika u odlučivanju o svojim pravima. Predstavnici Koordinacije tvrdili
su kako gubitak u iznosu od 800 milijuna kuna nije krivnja radnika već Uprave, te bi Uprava trebala
odgovarati za to.82
56
Na četvrtoj sjednici SO održanoj 18. listopada 2000. godine u Karlovcu, na temelju prethodnih odluka,
raspuštena su sva tijela Regionalnog odbora za istočnu Hrvatsku. Tada je i imenovano povjerenstvo u
sastavu – Stjepan Tvrdinić kao predsjednik, Stanko Aralica, Ivica Kopf i Darko Larva kao članovi, koji
su imali za cilj organizaciju izvanredne izborne skupštine ROIH – a. To je bio prvi veći problem u radu
Udruge. No ubrzo, na izvanrednoj izbornoj skupštini ROIH – a, održanoj 8. prosinca 2000. godine u
Slavonskom Brodu, došlo je do promjene rukovodstva. Predsjednik je postao Ivan Ščukanac, za tajnika je
izabran Darko Larva, za dopredsjednike Stjepan Baboselac i Anđelko Radić, za članove Nadzornog odbora
Željko Kovačević i Miroslav Marjanović.83 Na taj je način vodstvo Udruge pokazalo kako se moglo uhvatiti
u koštac sa svim problemima koji su mogli iskrsnuti u njezinu radu.
Predsjednik je ustvrdio i kako je uspješno organiziran memorijalni turnir „Branko Androš“, kojeg je
djelomično omelo izdvojeno sudjelovanje ROJH – a zbog čega su upućene kritike predsjedniku tog
regionalnog odbora.84
Na 5. sjednici SO održanoj 9. siječnja 2001. godine u Zagrebu, članovi Središnjeg odbora dali su podršku Platformi o zajedničkom djelovanju Udruge i Sindikata usvojenoj 23. studenog 2000. godine.
U tom dokumentu naznačene su karakteristike stanja u HEP – u i uzroci koji su do toga doveli, te je
naglašeno kako gubici u poslovanju nisu posljedica niske cijene električne energije i lošeg rada zaposlenika, već višegodišnji način poslovanja, neodgovorno i kriminalno postupanje dijela odgovornih i
81
82
83
84
V HEP 118, studeni 2000., str. 9, „Dogovor ili štrajk?“ – Tanja Jalušić.
V HEP 120, siječanj 2001., str. 8, „Ne jamčimo socijalni mir!“ – Tatjana Jalušić.
Zapisnik s Izborne skupštine ROIH – a od 8. 12. 2000.; Arhiv ROIH.
Zapisnik sa 4. sjednice SO od 18. listopada 2000. u Karlovcu; Arhiv SO.
U OBRANI SVJETLA | Glavna skupština Udruge
Predložena je i ideja o tiskanju glasnika Udruge, no to je ovisilo o proračunu za 2001. godinu u svrhu
što bolje informiranosti članova Udruge. Već je ranije bilo izraženo nezadovoljstvo pisanjem Vjesnika
HEP – a, koji prema mišljenju vodstva Udruge nije dovoljno pisao o radu Udruge. To će kasnije za
posljedicu imati formiranje prvo Uredništva, a kasnije i Povjerenstva za informiranje.
Raspravljalo se i o pojavi novog problema u radu Udruge. Nakon što je riješen problem u ROIH – u,
pojavio se novi u ROJH – u. Radi sukoba između predsjednika i članova predsjedništva ROJH – a, donesena je odluka o raspuštanju svih tijela ROJH – a, o imenovanju Povjerenstva za pripremu i organizaciju izvanredne izborne skupštine u sastavu: Stjepan Tvrdinić, Iko Gudelj, Josip Gracin i Stanko Aralica.
Ovlaštenja i obveze tijela ROJH – a preuzelo je imenovano povjerenstvo. Od 10. siječnja 2001. godine
bio je zabranjen platni promet preko žiro računa Udruge kod Zavoda za platni promet – Poslovnica Sinj
i preko akreditiva ROJH – a kod ZAP – a Poslovnice Zadar. Ovakva brza reakcija napravljena je prema
uzoru na sukob unutar ROIH – a, pa je to iskustvo utjecalo i na ROJH.85
Kao komentar na ova događanja u ROIH – u i ROJH – u, Šime Samodol, glasnogovornik Udruge,
napisao je članak u Vjesniku HEP – a pod naslovom „Udruga svojim putom hodi“ u kojem stoji – „Priznajemo da nas sve ovo tangira i da nitko od nas ne može biti ravnodušan na stanje odnosa kojima ste
možda zatečeni. Iz obilja vaših pitanja, upitnika, doživljaja, rebusa i slika stoji samo jedan odgovor. Ovo
što nam se dogodilo, nije sramota, a nije ni dika, već naprotiv nova prigoda da se korizmeni čovjek dogodi u nama. Tko može zamjeriti – osuditi đaka ako mu se dogodi popravni ispit? Nije baš jednostavno
i lako, dosljedno svjedočiti moralne i statutarne postulate, kad ti željni časti, vlasti i slave, svoju omču
oko vrata stave, NE, nema razloga za paniku ili uznemirenost, a još manje za žalopojke. Mi se znamo
nositi stoički i pobjednički. (…) Svaka zajednica pa tako i naša (UHB HEP – a) ima svoje poteškoće.
Uz rast, uspon i padove, nađe se i poneka nezgoda koju treba odmah preduhitriti, sanirati i revitalizirati.
(…) Za ovu zgodu, nas i naše novo vodstvo u regionalnim odborima i na razini cijele Udruge želimo
85
Zapisnik s 5. sjednice SO od 9. siječnja 2001. u Zagrebu; Arhiv SO.
2000. - 2002.
ovlaštenih osoba u organizacijskim jedinicama poslodavaca, što se prešućuje. Kao glavne uzroke naveli
su centralizirani način upravljanja, netransparentno i nedomaćinsko poslovanje, svjesno povećavanje
troškova poslovanja, ustupanje mnogih poslova drugim pravnim i fizičkim osobama, zloupotrebe ovlasti
i nezakonite i kriminalne radnje odgovornih osoba po organizacijskim jedinicama.
Prema Platformi utvrđeno je kako se podržava neophodnost restrukturiranja HEP – a s ciljem prilagodbe budućem liberaliziranom i dereguliranom tržištu uz transparentnost poslovanja HEP – a prema
vlasniku, sindikatima i potrošačima. Ocjenjuje se kako HEP nema viška zaposlenih, odnosno u njemu
može biti samo nedovoljno poslova za postojeće zaposlenike. Zbog svega se u Platformi zahtjeva provedba restrukturiranja HEP – a, aktivno uključivanje predstavnika u procese restrukturiranja HEP – a,
hitno postizanje konsenzusa o razlozima i ciljevima provedbe reforme poslovnog sustava HEP – a, a
posebno o dinamici i načinu njihovog ostvarenja, odgovorno postupanje nadležnih tijela prigodom
odlučivanja o potrebi, načinu i dinamici provedbe eventualne privatizacije HEP – a uz punu zaštitu
strateških nacionalnih interesa i zaštitu prava i interesa zaposlenika HEP – a; onemogućavanje u djelovanju neodgovornih ovlaštenih poslodavaca po organizacijskim jedinicama koji su svojim dosadašnjim
postupcima velikim dijelom najodgovorniji za postojeće loše stanje, odnose, gubitke u poslovanju, nezakonitosti i kriminal u HEP – u; osiguranje pune zaposlenosti svih zaposlenika, odnosno vraćanje poslova ustupanih na obavljanje različitim pravnim i fizičkim osobama van HEP – a, proširenje djelatnosti
i usvajanje novih poslova u skladu s tržišnim pravilima ponašanja radi pune zaposlenosti zaposlenika
u HEP – u; dosljedno poštivanje odredbi Zakona o radu i Kolektivnog ugovora za HEP u provedbi
restrukturiranja poslovnog sustava HEP – a; dosljedno i puno poštivanje svih odredbi Zakona o radu i
Kolektivnog ugovora za HEP kojim su uređena prava i zaštita interesa zaposlenika iz radnog odnosa ili u
svezi s radnim odnosom u HEP – u, te na kraju pravodobno izvješćivanje zaposlenika o tijeku provedbe
priprema za restrukturiranje poslovnog sustava HEP – a.
57
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
DOMOVINSKI RAT I HEP
podsjetiti, da moramo i trebamo zajedno biti, kao što smo i u ratu bili.“86
U međuvremenu je došlo do izbora novog predsjednika ROJH – a Tihomira Lasića, pa je na 6. sjednici
SO održanoj 25. travnja 2001. godine u Zagrebu na upražnjeno mjesto člana Središnjeg odbora izabran
Josip Gracin iz ROJH – a. Utvrđeno je kako još uvijek nije bila obavljena kompletna primopredaja
dokumentacije između dosadašnjeg i novog rukovodstva ROJH – a.
SO je utvrdio potrebu boljeg informiranja o životu i radu Udruge, te je donio odluku o imenovanju
uredništva u koji su ušli Stjepan Tvrdinić kao glavni urednik, Šime Samodol, Zoran Šućur, Ivica Brkljačić, Zdenko Bajhard i Petar Mage, kao članovi uredništva. Oni su trebali donijeti plan potrebnih radnji
i aktivnosti i osigurati tehničke i druge uvjete za izdavanja glasila.
Na sastanku je odlučeno kako se spomen obilježje poginulim braniteljima treba postaviti ispred zgrade
HEP – a u Zagrebu, a ne kako je prvobitno odlučeno u predvorju te zgrade. Za detalje oko potrebnih
dozvola i radova bio je zadužen Davor Posavčić, član Središnjeg odbora Udruge. Ujedno je predsjednik
obavijestio kako je Udruga dobila svoje prostorije u Ulici grada Vukovara 37 (polukat) u Zagrebu, čime
je i konačno riješeno to pitanje.87
2000. - 2002.
Sedma sjednica SO održana je 2. kolovoza 2001. godine u Šibeniku, zgrada DP „Elektra“ Šibenik.
Udruga je na njoj iznijela svoj stav o tada aktualnoj političkoj situaciji u RH – haške optužnice hrvatskih
generala i pri tome je odlučila poslati pismo pod naslovom „Odjeci olovnog vremena (Zatočenicima
zbog ostvarene slobode)“. Vodstvo Udruge jasno je zauzelo stav kojim su se protivili kriminalizaciji
Domovinskog rata, branitelja i njihovih zapovjednika. Zbog toga će do današnjeg vremena konstantno
upozoravati na nepravednost haških optužnica kojima su hrvatski generali stavljeni pred optuženičku
klupu, a s njima i svi koji su im bili suborci. Njihovim optuživanjem i cijela Hrvatska je optužena, jer
se branila od velikosrpske ideologije i barbarstva koje nije imalo granica.
58
Dogovoreno je kako će se sportski susreti „Memorijal B. Androš“ organizirati na razini Udruge. Za izvršenje tog zadatka imenovano je povjerenstvo u kojem su bili glavni tajnik, tajnici regionalnih odbora,
predsjednik regionalnog odbora domaćina turnira. Za predsjednika povjerenstva imenovan je Zvonimir
Novosel, tajnik ROSH – a. Prema dogovoru, sportski susreti trebali su se tradicionalno organizirati oko
1. listopada svake godine.88
U vezi postavljanja spomenika poginulim braniteljima zaduženo je Povjerenstvo za postavljanje spomen
obilježja da intenzivira potrebne aktivnosti oko dobivanja suglasnosti za lokaciju spomenika ispred
zgrade HEP – a; oko angažiranja umjetnika za izradu projekta, financijske konstrukcije te ostalih radnji
za provedbu tog projekta. Tajnici regionalnih odbora bili su zaduženi da se napravi popis poginulih
branitelja, te da ih dostave glavnom tajniku.
Na devetoj sjednici, održanoj 10. siječnja 2002. godine u Karlovcu, raspravljalo se o prijedlogu dnevnog
reda i Poslovniku o radu Glavne skupštine, o konačnom prijedlogu izmjena i dopuna Statuta Udruge,
te su donesene informacije o održanim skupštinama regionalnih odbora. Kod izmjena i dopuna Statuta
u prvoj točki stajala je točna odrednica za znak i zastavu Udruge. Prema njoj znak je bio stilizirana karta
Republike Hrvatske u zlatnoj boji na poljima koja su crveno – bijele boje i uokvirena pleterom. Zastava
je pravokutna oblika, a podloga joj je logotip zastave HEP – a, crvena, bijela i plava boja, a na plavom
polju nalazi se znak i naziv Udruge.89
86
87
88
89
VHEP, br. 122, ožujak 2001, str. 51, „Udruga svojim putem hodi“ – Šime Samodol.
Zapisnik sa 6. sjednice SO od 25. travnja 2001. u Zagrebu; Arhiv SO.
Zapisnik sa 7. sjednice SO od 2. kolovoza 2001. u Šibeniku; Arhiv SO.
Zapisnik s 9. sjednice SO od 10. siječnja 2002. u Karlovcu, Arhiv SO.
U OBRANI SVJETLA | Glavna skupština Udruge
Četvrta Glavna skupština i djelovanje Središnjeg
odbora od 2002. do 2004. godine
Izborna skupštine Udruge 2002.
Tvrdinić je naglasio kako je u svom mandatu surađivao s dvije uprave HEP – a. Ustvrdio je kako je
neposredno nakon promjene Uprave, 2001. godine, Udruga doživjela razočarenje, te se stjecao dojam
„nepoželjnosti u vlastitom poduzeću“. U tom je razdoblju došlo do smjenjivanja pojedinih branitelja s
funkcija direktora organizacijskih jedinica HEP – a i postavljanje na niža radna mjesta.
Osvrnuo se i na potrebu donošenja kolektivnog ugovora kojim bi se regulirala prava radnika. Zbog tog
problema Udruga je stupila u kontakt i sa sindikatima, no ni oni nisu imali jedinstven stav, pa je suradnja nastavljena samo s HES – om i Nezavisnim sindikatom radnika HEP – a.
Ujedno je naglasio suradnju sa srodnim udrugama i formiranje Zajednice udruga hrvatskih branitelja iz
poduzeća u pretežitom vlasništvu države“. Kroz suradnju tih udruga ponajprije se htjela ostvariti „mirnija i sigurnija budućnost članovima, zaposlenicima kroz pravo na rad“.
S obzirom da se u prethodnom razdoblju razgovaralo o osnivanju glasnika Udruge zbog nezadovoljstva
praćenjem njezina rada, od toga se odustalo, a Tvrdinić je upoznao nazočne o dogovoru s uredništvom
Vjesnika HEP – a oko objavljivanja članaka na prostoru od jedne stranice u svakom broju.
2002. - 2004.
Glavna izborna skupština održana je 1. veljače 2002. godine u zagrebačkom Hotelu „I“. Među gostima
na skupštini bio je i Siniša Mastelić, predsjednik Udruge branitelja HŽ –a koji je ustvrdio „da niti jedan
branitelj iz javnih poduzeća koji dobro i pošteno radi, neće završiti na ulici, jer će iza svakog stati 20.000
branitelja iz javnih poduzeća.“ Time se još jednom ukazalo na zajedništvo branitelja vezano uz proces
privatizacije i restrukturiranja. Tada je kao gost na skupštini prisustvovao i predsjednik Uprave HEP – a
Ivo Čović, ta je ta poruka imala još jači značaj.
Na njoj su bile prihvaćene izmjene i dopune Statuta. Glavni tajnik Udruge Stanko Aralica, nazočne
je upoznao s prijedlozima izmjena i dopuna Statuta Udruge, te o uvođenju odredbi o zastavi i znaku
Udruge. Stjepan Tvrdinić izvijestio je prisutne o radu Udruge u dvogodišnjem razdoblju koje je bilo
burnije nego ona prethodna, ponajprije zbog situacije u dva RO. Zbog toga je ustvrdio kako su „previranja gotovo blokirala rad u dva regionalna odbora s tendencijom prenošenja „na tijela Središnjice Udruge“. Takva situacija rezultirala je raspuštanjem starih tijela regionalnih odbora i izborom novih koje su
stabilizirale situaciju – „Novi ljudi, zdraviji pristup i vedrije ozračje oslikalo se na cijelu Udrugu, te nas
ponovo vratilo na draga susretanja, koristan i konstruktivan rad.“ Uz te probleme trebalo je osigurati
i „materijalnu podlogu za konkretiziranje i ostvarivanje naraslih potreba za potpore članovima.“ Zbog
toga pokrenuto je rješavanje stambenih potreba za sve djelatnike HEP – a, putem povoljnih kredita
banaka.
59
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
60
DOMOVINSKI RAT I HEP
2002. - 2004.
Tvrdinić je naglasio i važnost informiranja o hrvatskom energetskom sektoru – HEP, INA i JANAF. Zbog toga je ustvrdio – „Svakim danom smo
svjedoci nagovještaja rasprodaje hrvatske imovine i njenih dobara što nikako
ne podržavamo, želimo biti upućeni u takovu aktivnost i pravovremeno djelovati. Ne želimo biti tuđi sluge u vlastitoj zemlji već „NA SVOME SVOJI“.
Težnja nam je svima da uredimo svoje odnose, donosimo profit, vršimo nadgradnju i modernizaciju sustava. Smatramo da to znamo i možemo odnosno
da pravilnim raspolaganjem sredstvima i ljudskim potencijalima drugima to
dokažemo.“
Stipe Sučić, predsjednik Nadzornog odbora u financijskom izvješću je napoPetar Baričević
menuo kako je Udruga u zadnje dvije godine od članarina skupila 700.000
kuna, a od donacije Uprave HEP – a, 2,7 milijuna kuna. Od toga je 74% sredstava utrošeno za pomoć
članovima Udruge. Za rad i aktivnosti Udruge utrošeno je 850.000 kuna, s tim da je najveći dio utrošen
na organizaciju sportskih natjecanja branitelja.
Za novog predsjednika ponovno je bio izabran Stjepan Tvrdinić. U Središnji
odbor izabrani su Marijo Cigrovski, Vladimir Čale i Emil Koren iz ROSH –
a, Josip Gracin i Renco Jelenković iz ROJH – a, Igor Kalac i Dario Škrgatić
iz ROZH – a, te Anđelko Radić i Stjepan Baboselac iz ROIH – a. U skladu
sa Statutom u taj odbor ušli su i Stjepan Tvrdinić kao predsjedenik Udruge,
Zvonimir Vavro kao predsjednik ROSH – a, Tihomir Lasić kao predsjednik
ROJH – a, Ivica Brkljačić kao predsjednik ROZH – a i Ivan Ščukanac kao
predsjednik ROIH – a, te glavni tajnik Udruge koji je trebao biti imenovan
na 1. sjednici Središnjeg odbora.
U Nadzorni odbor ušli su Stanko Aralica i Dražen Eisenbeisser iz ROSH –
Stipe Sučić
a, Nenad Matošić (ROJH), Ivan Tomljanović (ROZH) i Miro Marjanović
(ROIH). U Izvršni odbor ušli su Stjepan Tvrdinić, Zvonimir Vavro, Tihomir Lasić, Ivica Brkljačić, Ivan
Ščukanac, glavni tajnik i glasnogovornik.
U Sud časti ušli su Miodrag Bošković (ROSH), Davor Posavčić (ROSH), Petar Baričević (ROJH), Pero
Mage (ROZH) i Vlado Novoselić (ROIH).90
Na skupštini su tada prvi put podijeljene zastave predsjednicima regionalnih odbora.91 Na taj način
svaki je regionalni odbor dobio svoju zastavu koja se od tada nosila na svim važnim prigodama i predstavljala je članove iz tih odbora.
Prva sjednica SO nakon Glavne izborne skupštine održana je 28. veljače 2002. godine u Zadru. Tada
je za glavnog tajnika bio izabran Stanko Aralica, a za glasnogovornika Šime Samodol. Tom prigodom
imenovani su i počasni članovi Udruge – Davorka Kister, Marica Celjak i Veselka Lepčić iz ROSH – a,
Željko Franušić, Joško Kvasina, Božidar Radman i Vinko Bašić iz ROJH – a.
Na sjednici je bio donesen i program rada za 2002. godinu podijeljen u 15 točaka:
1. Štititi interese branitelja radnika HEP – a, članove UHB HEP – a 90. – 95.
2. Zalagati se za poštivanje Statuta Udruge i Pravila regionalnih odbora.
3. Zalagati se za namjensko trošenje sredstava s posebnom brigom za što većom podjelom potpora
temeljem opravdanih zamolbi.
4. Pomagati članovima, obiteljima i djeci poginulih branitelja, te invalidima Domovinskog rata.
5. Realizirati ideju za postavljanje spomen obilježja na nivou RH.
6. Učinkovito se uključiti u proces restrukturiranja i privatizacije HEP – a.
90
91
Zapisnik s Glavne izborne skupštine od 1. veljače 2002. u Zagrebu; Arhiv SO.
V HEP 132, siječanj 2002., str. 14, „Za predsjednika ponovno izabran Stjepan Tvrdinić“ – D. Jurajevčić.
U OBRANI SVJETLA | Glavna skupština Udruge
7. Promicanje interesa branitelja na području zapošljavanja i napredovanja unutar HEP – a.
8. Uočavati nepravilnosti i nemoralne radnje unutar HEP – a i izvan njega, te na iste ukazivati.
9. Poticati na pozitivnu suradnju svih regionalnih odbora.
10. Ostvariti koordinaciju s drugim udrugama.
11. Dostojno obilježiti sve važnije datume vezane uz Domovinski rat i UHB HEP – a.
12. Realizirati Odluku o postavljanju spomen obilježja za poginule branitelje iz HEP – a.
13. Pokrenuti i izdavati glasila Udruge.
14. Organizirati sportske susrete, seminare i kulturne aktivnosti na nivou Udruge.
15. Podržavati i druge aktivnosti sukladno Statutu i odlukama Središnjeg odbora.92
Kako je ideja o postavljanju spomen obilježja bila sve intenzivnija, tako se što prije nastojalo riješiti to
pitanje. Na četvrtoj sjednici SO, održanoj 20. rujna 2002. godine u Karlovcu, prihvaćen je prijedlog
da se za idejno rješenje spomenika poginulim braniteljima HEP – a angažira akademski kipar Marijan
Glavnik.93 I na petoj sjednici SO održanoj 7. studenog 2002. godine u Omišu, ponovno se raspravljalo
o postavljanju spomenika. No sada je bilo razgovora o drugoj ideji. Uprava HEP – a, zalagala se za postavljanje spomen ploče, a ne spomenika. No ni to nije spriječilo vodstvo Udruge da spomen obilježje
postave barem na simbolično mjesto. Zbog toga je dan prijedlog „Protokola“ svečanog obilježavanja
dana Udruge i otkrivanja spomen obilježja. Na sastanku je bio utvrđen i epitaf na spomen obilježju koji
je glasio:
„Hrvatskim vitezovima koji položiše
Svoje živote na oltar Domovine!
Hrvatsko se sunce diči s Vama,
Mjesec našim pobjedama.
Stani! Pokloni se hrvatski sine!“94
Na taj je način Udruga dala do znanja da je spomen obilježje poginulim braniteljima istinska želja svih
njezinih članova kojima se odaje priznanje za sve učinjeno u ratu za hrvatsku samostalnost. Odugovlačenje oko njegova postavljanja u tom slučaju nije bilo prihvatljivo, a inzistiranje Uprave HEP – a da se
postavi samo spomen ploča, a ne i spomenik okarakterizirano je kao neprihvatljivo i ponižavajuće. Tek
je spomenik na vidljivom mjestu mogao na simboličnoj razini prikazati važnost poginulih branitelja i
želju za očuvanjem digniteta Domovinskog rata. Druge opcije nisu dolazile u obzir. No kako do vremena postavljanja spomen obilježja još uvijek nije stiglo odobrenje od Uprave HEP – a, bilo je odlučeno
da se ono postavi, privremeno, u službenom prostoru Udruge u Zagrebu, uz daljnje inzistiranje na
njegovu postavljanju ispred glavne zgrade HEP – a u Zagrebu. Ta je ideja utkana i u program rada za
2003. godinu.95
92
93
94
95
Zapisnik s 1. sjednice SO od 28. veljače 2002. u Zadru; Arhiv SO.
Zapisnik s 4. sjednice SO od 20. rujna 2002. u Karlovcu; Arhiv SO.
Zapisnik s 5. sjednice SO od 7. studenog 2002. u Omišu; Arhiv SO.
Zapisnik s 6. sjednice SO od 6. ožujka 2003. u Karlovcu; Arhiv SO.
2002. - 2004.
Nova Zora kliče: Živiš u nama pobjedniče!
61
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
Peta Glavna skupština i djelovanje Središnjeg
odbora od 2004. do 2006. godine
Kraj mandata Stjepana Tvrdinića označila je Glavna izborna skupština Udruge održana 20. veljače
2004. godine u hotelu „I“ u Zagrebu uz prisustvo 105 sabornika i gostiju. Za novog predsjednika tada
je bio izabran Tihomir Lasić. Za članove Središnjeg odbora izabrani su: Vladimir Čale, Zoran Šućur,
Stjepan Tvrdinić, Mišo Veraja, Iko Gudelj, Igor Kalac, Ivica Erbić, Stjepan Baboselac i Anđelko Radić.
Za članove Nadzornog odbora izabrani su Marijo Cigrovski, Dražen Eissenbeiser, Nenad Matošić, Ivica
Brkljačić i Miro Marjanović. U Sud časti izabrani su Darko Gulaš, Stipo Rašić, Željko Šeparović, Darko
Crnković i Ivan Klobučar.96
2004. - 2006.
Glavna izborna skupština 2004. godine
62
Stjepan Tvrdinić je kao predsjednik nastavio djelatnost u radu Udruge koja je započeta u vrijeme predsjednika Cigrovskog, te je još više osnažen njezin rad. On je, kao i njegov prethodnik, u najvećoj mjeri
bio suočen s pitanjem privatizacije i restrukturiranja HEP – a. Ujedno je u njegovo vrijeme došlo do
formiranja središnjeg sportskog natjecanja Udruge pod nazivom Memorijal „Branko Androš“ koje je za
cilj imalo što bolju povezanost svih članova Udruge. Za njegova mandata počelo se aktivno raspravljati o
postavljanju središnjeg spomen obilježja za branitelje HEP – a u Zagrebu, te je u tu svrhu bio proveden
i izbor autora i lokacije spomen obilježja. Na taj je način Udruga trebala dobiti svoje spomen obilježje
uz koje se svake godina mogla podsjećati na poginule branitelje i njihovu ulogu u obrani Hrvatske. Uz
to njegov je mandat bio obilježen i s promjenom vlasti na razini Republike Hrvatske, te promjenom
nadzornih odbora HEP – a s kojima je Udruga trebala pregovarati oko privatizacije i ostalih problema.
Najkritičniji problem bio je vezan uz potrese unutar Udruge koji su se odrazili na promjene vodstva
unutar ROIH – a i ROJH – a. Na taj je način Udruga pokazala kako je sposobna za normalno funkcioniranje i u takvim negativnim okolnostima čime je još više ojačala svoj položaj unutar članstva.
Nakon Tvrdinića, na predsjedničku funkciju došao je Tihomir Lasić, bivši predsjednik ROJH – a. On
je također u svome mandatu, kao i njegov prethodnik, bio suočen, s problemom privatizacije, ali i s
pitanjem postavljanja središnjeg spomenika Udruge.
Već na 2. sjednici SO održanoj 6. svibnja 2004. godine u franjevačkom samostanu na Visovcu, Lasić
je informirao članove o dva sastanka s predsjednikom Uprave HEP – a Ivanom Mravkom. Na njima je
dogovoreno postavljanje spomen obilježja poginulim braniteljima HEP – a na recepciji Upravne zgrade
HEP – a, zatim povećanje dotacija Udruzi od strane HEP – a s 900.000,00 kn na 1.200.000,00 kn,
financiranje obrazovanja uz rad branitelja – radnika HEP – a, korištenje mobitela HEP – a za pred96
Zapisnik s Glavne izborne skupštine od 20. veljače 2004. u Zagrebu; Arhiv SO.
U OBRANI SVJETLA | Glavna skupština Udruge
Tihomir Lasić
Radno predsjedništvo na Glavnoj skupštini 2004. g. - Ščukanac, Vavro, Mage, Brkljačić i Lasić
Prema donesenom programu rada za 2004. i 2005. godinu odlučeno je kako će Udruga realizirati ideju
o postavljanju spomen obilježja za sve poginule branitelje HEP – a, te postavljanje spomen ploča poginulim braniteljima u njihovoj radnoj sredini.97 To pitanje bilo je aktualizirano i na trećoj sjednici SO
održanoj 29. lipnja 2004. godine u Zagrebu u zgradi HEP – a. Tu je naglašeno kako je prioritet Udruge postavljanje spomen obilježja poginulim braniteljima HEP- a. S obzirom da se postojeće spomen
obilježje koje se nalazi u prostorijama Udruge nije moglo postaviti na predviđenu lokaciju na recepciji
upravne zgrade, predloženo je da se napravi novi koji bi odgovarao toj lokaciji. Ujedno je odlučeno da
se izradi spomenik i za poginule hrvatske branitelje djelatnike HEP – a u Vukovaru. 98
Sastanak ocjenjivačkog suda za izradu spomen obilježja održan je 23. rujna 2004. godine u Zagrebu.
U njemu su se nalazili Rade Milišić, Vladimir Grubešić, Tomislav Premrl, Tihomir Lasić, Ivica Kopf i
Stanko Aralica. Odlučeno je da se za izradu spomen obilježja angažira kipar Ante Guberina. Članovi
komisije jednoglasno su se odlučili za njegov rad. Skulptura se trebala postaviti na dvije lokacije – u Zagrebu i Vukovaru, kako bi na simboličan način spojila te dvije sredine. Vukovar kao mitsko mjesto Domovinskog rata i Zagreb kao centar hrvatske države.99 Ta odluka ocjenjivčkog suda prihvaćena je i na 6.
sjednici SO održanoj 9. studenog 2004. godine u Varaždinu u prostorijama HEP – a, PP HE Sjever. 100
97
98
99
Zapisnik s 2. sjednice SO od 6. svibnja u franjevačkom samostanu na Visovcu; Arhiv SO.
Zapisnik sa 6. sjednice SO od 9. studenog 2004. u Varaždinu; Arhiv SO.
Zapisnik sa sjednice ocjenjivačkog suda od 23. rujna 2004.; Arhiv SO.
100
Zapisnik sa 6. sjednice SO od 9. studenog 2004. u Varaždinu; Arhiv SO.
2004. - 2006.
sjednika, glavnog tajnika Udruge, predsjednike i tajnike regionalnih
odbora, glasnogovornika, predsjednika Nadzornog odbora i predsjednika Suda časti. Dogovoreno je i korištenje službenog automobila HEP – a za predsjednika Udruge pri obavljanju njegovih aktivnosti. Predsjednik Uprave usuglasio se s tim da se vrijeme korišteno
za aktivnosti Udruge (sastanci, sportske igre, obilježavanje pojedinih
godišnjica…) evidentira kao redovan rad. Navedene aktivnosti nadležni direktori organizacjskih jedinica odobravat će radnicima – braniteljima samo u slučaju poziva od strane predsjednika Udruge ili
predsjednika regionalnog odbora. Čelni ljudi Udruge trebali su voditi računa da pozivi i aktivnosti budu primjereni i racionalni. Udruga
je trebala imati razumijevanja ako radnik – branitelj ne dobije suglasnost za aktivnost u Udruzi te ako se radi o radnim obvezama koje se
ne mogu odgoditi ili naći odgovarajuću zamjenu.
63
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
Konačno je, u studenom 2004. godine, u skladu s dogovorom predsjednika Uprave HEP – a i dogovorom s glavnom urednicom HEP – ova Vjesnika, Udruzi omogućeno korištenje stranice lista za svoja
priopćenja. Zbog potrebne koordinacije Središnji odbor imenovao je Povjerenstvo za informiranje kojem je na čelu glasnogovornik Udruge, a po jednog člana daje svaki regionalni odbor. U Povjerenstvu
su bili Šime Samodol kao predsjednik, te Zoran Šućur, Ivan Balint, Ivica Brkljačić i Darko Hühn kao
članovi. Kasnije je u Povjerenstvu došlo do određenih promjena. Z. Šućur imenovan je za predsjednika,
a dotadašnji predsjednik Šime Samodol za člana Povjerenstva.101
2004. - 2006.
Krajem 2004. godine, povodom dana Udruge, održana je svečana sjednica SO, 15. prosinca 2004.
godine, u Petrinji u prostorijama HEP – a, DP Elektra Sisak, Pogon Petrinja. U nastavku sjednice bilo
je održano svečano otkrivanje spomen obilježja palim braniteljima HEP – a, Pogona Petrinja – Nikoli
Lokneru i Dragi Ivanoviću. Spomenik je prethodno bio smješten u središnjem prostoru Udruge u
Zagrebu, a bio je zamišljen kao središnje spomen obilježje poginulim braniteljima HEP – a. Kasnije je
odlučeno da se taj spomenik postavi upravo u Petrinji.102 Na taj je način još jedanput odano priznanje
poginulim djelatnicima HEP – a, a potvrđena je i djelatnost Udruge u tom pogledu.
64
Od kraja kolovoza 2005. godine započela je realizacija projekta postavljanja središnjih spomen obilježja
poginulim braniteljima djelatnicima
HEP – a. Dana 26. kolovoza 2005.
godine u Vukovaru održano je svečano otkrivanje Spomen obilježja
palim braniteljima HEP – a, Pogona Vukovar u Vukovaru. Spomen
obilježje izradio je akademski kipar
Blagoslov spomen obilježja
Ante Guberina, a otkrila su ga djeca
sedmorice poginulih djelatnika – Petar Furundžija, Borislav Garvanović, Mihael Janić, Antun Milorad,
Tomislav Prpić, Zdenko Tica i Zvonimir Vilmer.103 Na taj način konačno je bila realizirana prva faza u
postavljanju spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima, o čemu se prethodno raspravljalo niz
Vodstvo Udruge na otkrivanju spomen obilježja u Vukovaru
101
102
103
Zapisnik sa 6. sjednice SO od 9. studenog 2004. u Varaždinu; Arhiv SO.
Zapisnik s 5. sjednice SO od 10. 9. 2004. u Božavi kod Zadra; Arhiv SO.
Zapisnik sa 7. svečane sjednice SO od 15. prosinca 2004. u Petrinji; Arhiv SO.
Zapisnik s 11. sjednice SO od 26. kolovoza 2005. u Vukovaru; Arhiv SO.
U OBRANI SVJETLA | Glavna skupština Udruge
2004. - 2006.
godina. Taj čin imao je veliku važnost za sve članove Udruge, jer je konačno bila ispunjena ona uloga
koju je Udruga imala – nikako ne dopustiti zaboravljanje uloge hrvatskih branitelja HEP – a u formiranju slobodne i neovisne Republike Hrvatske.
65
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
Šesta Glavna skupština i djelovanje Središnjeg
odbora od 2006. do 2008. godine
„Ne boj se! Nisi sam! Ima i drugih nego ti
koji nepoznati od tebe žive tvojim
životom.
I ono sve što ti bje, ču i što sni
gori u njima istim žarom, ljepotom
i čistotom.“
DOMOVINSKI RAT I HEP
Početkom 2006. donesena je konačna odluka o postavljanju spomenika poginulim hrvatskim braniteljima HEP – a. To se dogodilo na četrnaestoj sjednici SO održanoj 24. veljače 2006. u Jablanovcu kod
Zagreba. Odlučeno je kako će se taj događaj realizirati 31. ožujka kada se trebala organizirati i izborna
skupština. Predsjednik je osnovao radnu grupu za izradu prijedloga protokola otvaranja spomen obilježja na čelu koje je bio Zvonimir Vavro, a ona je predložila tekst epitafa koji se trebao nalaziti na spomen
obilježju. Prihvaćeni su stihovi Tina Ujevića koji glase:
2006. - 2008.
Ujedno je utvrđen i popis 43 poginula i nestala branitelja, djelatnika HEP
– a koji su trebali biti trajno zabilježeni na mjestu središnjeg spomenika
Udruge.104
66
Glavna izborna skupština održana je
31. ožujka 2006. godine u prostorijama hotela „I“ u Zagrebu. Istog dana,
prije održavanja skupštine, u 13.00
ispred zgrade HEP – a svečano je otkriveno spomen obilježje 43 poginulih
Prije otkrivanja spomenika ispred zgrade HEP - a u Zagrebu
i nestalih branitelja, radnika HEP – a u
Domovinskom ratu čime je konačno završena druga faza u postavljanju spomen obilježja za poginule
branitelje. Prema predviđenom protokolu, svečanost je otvorena hrvatskom himnom, a program je vodio glumac Dubravko Sidor. Nakon uvodnog dijela gdje je predstavljena djelatnost i uloga Udruge, glumac i redatelj Jasmin Novljaković pročitao je tekst i stihove nekoliko pjesama. Nakon toga pročitana su
imena svih onih koji su upisani na spomen obilježje. Ovo postavljanje imalo je izuzetnu važnost budući
se održalo ispred glavne zgrade
HEP – a u Zagrebu, glavnom
gradu Hrvatske. Time je na
simboličan način odana počast
svima onima koji su dali život
za slobodnu i neovisnu Hrvatsku.
Nakon svečanog čina otvorenja
spomenika održana je i izborna
skupština na kojoj je Tihomir
Lasić podnio izvješće o radu za
104
Posveta spomen obilježja
Zapisnik s 14. sjednice SO od 24. veljače 2006. u Jablanovcu, Zagreb; Arhiv SO.
U OBRANI SVJETLA | Glavna skupština Udruge
Otkrivanje spomen obilježja
svoj dvogodišnji mandat. On je ustvrdio kako su dotacije koje su dolazile iz HEP – a za rad Udruge od
2005. godine povećane na 1.500.000 kuna, te je na taj način dano dovoljno prostora i sredstava da se
omogući daljni rad Udruge. Sredstva su, kao i uvijek, najviše trošena za pomoć članovima zbog bolesti
njih i njihovih obitelji, liječenja, rehabilitacije, nabavke lijekova i ortopedskih pomagala i za školovanje
branitelja članova Udruge. Provedena je i anketa o obrazovanju branitelja, postavljeno je niz spomen
obilježja diljem Hrvatske. Lasić je tom prilikom naglasio – „da branitelji nisu jedini koji su dali svoj
obol u stvaranju Hrvatske i razvoju HEP – a. To su svi zaposlenici, naše kolegice i kolege koje su kroz rat
neumorno radili održavajući sustav, često dovodeći i svoj život u opasnost i pogibelj, te im još jednom s
ovog mjesta odajemo puno priznanje i zahvalnost.“ Posebno se zahvalio predsjedniku Uprave HEP – a,
Ivanu Mravku na pomoći u realizaciji projekata Udruge. Za predsjednika je ponovno bio izabran Tihomir Lasić. U Središnji odbor ušli su: Stjepan Tvrdinić, Zvonimir Vavro, Stipe Sučić, Petar Baričević,
Ivica Marušić, Davor Pielić, Ivan Tomljanović, Darko Mikulić i Ivan Ščukanac. U Nadzorni odbor ušli
su: Marijo Cigrovski, Vjekoslav Sović, Renco Jelenković, Ivica Brkljačić i Petar Junušić. U Sud časti ušli
su: Darko Gulaš, Stipo Rašić, Željko Šeparović, Darko Crnković i Darko Hühn.105
Nakon izborne skupštine uslijedio je niz sastanaka na kojima su konstituirani odbori i povjerenstva.
Prva konstituirajuća sjednica SO održana je 27. travnja 2006. godine u prostorima toplica Sv. Martin
na Muri. U novom Središnjem odboru nalazili su seTihomir Lasić kao predsjednik, Vlado Čale, Mišo
Veraja, Davor Tomljanović, Ivica Kopf, Stjepan Tvrdinić, Zvonimir Vavro, Stipe Sučić, Petar Baričević,
Ivica Marušić, Davor Pielić, Ivan Tomljanović, Darko Mikulić, Ivan Ščukanac i Stanko Aralica. Konstituiran je i Izvršni odbor u kojeg su ušli Tihomir Lasić kao predsjednik, Vlado Čale, Mišo Veraja, Davor
Tomljanović, Ivica Kopf, Šime Samodol i Stanko Aralica.106 Druga sjednica SO održana je 14. lipnja
2006. u Trpnju na poluotoku Pelješcu. Na sjednici je imenovano Povjerenstvo za informiranje u koje su
ušli Zoran Šućur, Ivan Balić, Neven Cuculić i Darko Hühn. Na sjednici od 14. rujna 2006. godine u
Rijeci prihvaćen je program rada Povjerenstva za informiranje koji je bio podijeljen u 10 točaka.
Šesta sjednica SO održana je 1. prosinca 2006. godine u Zagrebu, TS Žerjavinec. Tu je donesena odluka o promjeni dana Udruge. Odlukom Središnjeg odbora od 2. srpnja 1998. godine određen je 15.
prosinca kao dan Udruge. Određivanje tog datuma imalo je za podlogu osnivačku skupštinu održanu
u prostorijama TE – TO Zagreb. Pogrešno je bio zapisan 15. prosinca 1995. godine kao dan osnivačke
skupštine. Točan datum bio je 1. prosinca 1995. godine. Zbog toga je za novi Dan udruge prihvaćen
1. prosinca.107
105
106
107
Zapisnik s Glavne izborne skupštine od 31. ožujka 2006. u Zagrebu; Arhiv SO.
Zapisnik s 1. sjednice SO od 27. travnja 2006. u toplicama Sv. Martin na Muri; Arhiv SO.
Zapisnik sa 6. sjednice SO od 1. prosinca 2006. u Zagrebu; Arhiv SO.
2006. - 2006.
Spomen obilježje
67
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
Na desetoj sjednici SO, održanoj 7. rujna 2007. godine u Vukovaru, zbog neučinkovitosti i neispunjenja planski utvrđenih zadataka iz objektivnih i subjektivnih razloga, opozvano je Povjerenstvo za
informiranje.108 No već na jedanaestoj sjednici SO, održanoj 25. listopada 2007. godine u Babincu kod
Bjelovara, imenovano je novo Povjerenstvo za informiranje na čijem je čelu bio Zvonimir Vavro, te kao
članovi Ivan Balić, Neven Cuculić i Darko Hühn, a od 2009. godine Zdenko Bajhard. Bio je odobren
zakup internet stranice u funkciji informiranja članova. Na sjednici je bio prihvaćen i plan rada za 2007.
godinu koji je bio podijeljen u 9 točaka:
1. Informiranje i izvješćivanje članova o radu Udruge, o aktima te radu pojedinih tijela.
2. Aktivnosti vezane uz otvaranje web – stranice:
a) Izrada prijedloga vizualnog izgleda stranice.
b) Izvršiti prezentaciju.
c) Zatražiti od Središnjeg odbora Udruge donošenje Odluke za zakup mjesta na
serveru i registraciju vlastite „domene“.
d) Otvoriti stranicu sa osnovnim podacima ovisno o samoj kreaciji i postavci stranice.
e) Dopuna stranice.
3. Izraditi „Upitnik – vodič“ s uputama o prikupljanju podataka o povijesti i razvoju Udruge.
4. Kontinuirano unositi podatke i novosti na web – stranicu.
5. Izraditi „Upitnik“ za prikupljanje podataka o poginulim braniteljima iz HEP – a.
6. Prikupljene podatke (dokumenti, fotografije, članci, izjave itd.) sistematizirati i sortirati te
koristiti za projekt „Monografija: 10 godina UHB HEP – a 90. – 95.“.
7. Koordinirati praćenje događanja iz Programa rada Udruge i Regionalnih odbora.
8. Izvještavati u Vjesniku HEP – a.
2008. - 2010.
9. Nabavka i instaliranje opreme (računalo, printer, fax).109
68
Ubrzo je na dvanaestoj sjednici SO, održanoj 19. prosinca 2007. godine u Zagrebu u zgradi HEP –a,
prezentiran projekt web stranice Udruge od strane povjerenstva. Zvonimir Vavro je istaknuo da je sustav web stranice kompleksno zamišljen, te je omogućavao imenovanje administratora po regionalnim
odborima koji će samostalno unositi sve sadržaje. U svrhu prikupljanja podataka za pisanje monografije
usvojen je upitnik „Razvoj i djelovanje Udruge 1997. – 2007.“
Sedma i osma Glavna izborna skupština i djelovanje Središnjeg odbora od 2008. do 2010. godine
Početkom 2008. godine započelo je novo izborno razdoblje. Sedma Glavna izborna skupština održana
je 28. ožujka 2008. godine u NP Plitvička jezera u hotelu „Jezero“. Za predsjednika je izabran Ivica
Kopf iz ROIH - a. Izabran je i Središnji odbor u koji su ušli: Marijo Cigrovski, Emil Koren, Stipe Sučić
iz ROSH - a, Iko Gudelj, Ivica Marušić iz ROJH - a, Slavko Damijanić i Davor Pielić iz ROZH - a, te
Darko Mikulić i Ivan Ščukanac iz ROIH - a. U Nadzorni odbor ušli su Stanko Aralica, Igor Kasap iz
ROSH - a, Renco Jelenković iz ROJH - a, Josip Čop iz ROZH - a i Petar Junušić Iz ROIH -a. U Sud
časti izabrani su Miroslav Pavlović, Stjepan Tvrdinić iz ROSH - a, Tihomir Lasić (ROJH), Darko Crnković (ROZH) i Darko Hühn (ROIH).110
Time je bio završen mandat Tihomira Lasića u čije se vrijeme dogodilo postavljanje središnjeg spo108
109
110
Zapisnik s 10. sjednice SO od 7. rujna 2007. godine u Vukovaru; Arhiv SO.
Zapisnik sa 11. sjednice SO od 25. listopada 2007. u Babincu kod Bjelovara; Arhiv SO.
Zapisnik s Glavne izborne skupštine od 28. ožujka 2008. u Plitvičkim jezerima; Arhiv SO.
U OBRANI SVJETLA | Glavna skupština Udruge
menika u Zagrebu posvećenog svim poginulim braniteljima, djelatnicima HEP – a, kao i spomenik
u Vukovaru. Ujedno je, u njegovo vrijeme, postavljen niz spomen obilježja pojedincima, poginulim
braniteljima, u njihovim matičnim sredinama. Na taj je način rad Udruge u njegovom mandatu bio
obilježen jednim od najvažnijih projekata Udruge koji je za cilj imao prisjećanje na poginule branitelje,
ali i poruku, kako je Hrvatska formirana u ratu i da je sloboda koja je došla nakon toga produkt hrvatskih branitelja. Na taj se način čuvao i dignitet Domovinskog rata, kao i dignitet pojedinaca koji su u
njemu sudjelovali.
Za njegova mandata formirano je
i Povjerenstvo za informiranje kojemu je jedan od glavnih ciljeva
bila izrada monografije za 15. godišnjicu rada Udruge. Povjerenstvo
je u to vrijeme naznačilo osnovne
smjernice rada i prikupljanja građe i
svih vrsta informacija. Na taj je način Udruga nastojala stvoriti okvir
za kvalitetno prezentiranje njezina
rada i ostaviti trag za buduće generacije. S tim uspjesima završio je
mandat Tihomira Lasića i započeo
Lasić i Kopf
onaj Ivice Kopfa.
Prva konstituirajuća sjednica SO održana je 18. travnja 2008. godine u
Suzi, Baranja. Za glavnog tajnika bio je izabran Stanko Aralica. Imenovano je i tajništvo Udruge u koji su ušli: Stanko Aralica, kao glavni tajnik,
Mirta Drašković kao tajnica tajništva, Danijela Stipaničev kao likvidator
i Goran Drašković kao član. Utvrđene su i mjesečne nagrade za glavnog
tajnika i tajnicu, te godišnje za likvidatora i člana tajništva. Za glasnogovornika je bio izabran Tihomir Lasić umjesto Šime Samodola. U Središnji odbor ušli su: Ivica Kopf, Vladimir Čale, Mišo Veraja, Davor Tomljanović, Darko Mikulić, Marijo Cigrovski, Emil Koren, Stipe Sučić, Iko
Gudelj, Ivica Marušić, Slavko Damjanić, Davor Pielić, Anđelko Radić,
Ivan Ščukanac i Stanko Aralica. U Izvršni odbor ušli su Ivica Kopf, Vla-
Josip Čop
2008. - 2010.
Izborna skupština na Plitvicama 2008. godine
69
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
dimir Čale, Mišo Veraja, Davor Tomljanović, Darko Mikulić, Tihomir Lasić i Stanko Aralica.111
Ubrzo nakon prve sjednice došlo je do problema u ROJH – u. Na drugoj sjednici SO, održanoj 17.
lipnja 2008. godine u Kraljevici, raspravljalo se o informacijama sa sjednice Predsjedništva ROJH – a i
donošenja odluke vezano za odnose unutar ROJH – a. Za lošu situaciju optužen je predsjednik ROJH
– a Mišo Veraja koji se ispričao za svoje pogreške.112 Problem je nakon kraćeg vremena bio riješen.
2008. - 2010.
U mandatu Ivice Kopfa sve se više intenzivirao rad na izradi monografije Udruge, ali i izradi web stranice kojom bi se ostvarilo kvalitetno informiranje članova i svih koji su zainteresirani za rad Udruge. Na
trećoj sjednici SO, održanoj 18. rujna 2008. godine u Krku, sukladno zaključku Središnjeg odbora sa
sjednice održane 17. lipnja 2008. godine pristupilo se ubrzanoj realizaciji izrade web stranice Udruge.
Prihvaćena je ponuda agencije Forma iz Siska. Na sjednici je usvojen i Poslovnik o radu Povjerenstva
za informiranje Udruge koje je podijeljeno u 13 točaka.113 Na petoj sjednici SO, održanoj 30. siječnja
2009. godine u Dugom Selu, podneseno je i izvješće o radu Povjerenstva za informiranje u kojem su
se nalazili Zvonimir Vavro, Ivan Balić, Neven Cuculić i Darko Hühn. Povjerenstvo je u tom razdoblju
nastojalo poboljšati informiranje članova o radu Udruge.114
Već na šestoj sjednici SO od 27. ožujka 2009. godine u Slavonskom Brodu imenovan je radni tim za
izradu monografije Udruge u koji su ušli Zvonimir Vavro (ROSH), Ivan Balić (ROJH), Ivica Tomić
(ROZH), Anđelko Radić (ROIH) i Tihomir Lasić, glasnogovornik Udruge. Radni tim trebao je donijeti prijedlog rada kojim će obuhvatiti sve bitne aktivnosti vezane za ovako značajan zadatak.115 Na sljedećoj sjednici održanoj u Šibeniku prihvaćen je prijedlog da se za izradu monografije prihvati ponuda
nakladničke kuće Aura d. o. o. iz Siska.116
70
U 2009. godini došlo je do promjene u Upravi HEP
– a. Za novog predsjednika Uprave imenovan je Leo
Begović. Vrlo brzo vodstvo je s njim stupilo u kontakt
pa je na devetoj sjednici SO od 22. listopada 2009. godine, u odmaralištu, HEP – a u Rovanjskoj, podnesen
izvještaj o sastanku s novim predsjednikom na kojem
ga je Udruga upoznala s njezinim radom, ustrojstvom,
brojnošću i ciljevima. Uprava HEP – a i dalje je pružala
podršku radu Udruge.117
Potpisivanje ugovora o izradi monografije
S Glavne izborne skupštine u Sisku 2010. godine
111
112
113
114
115
116
117
Zapisnik s 1. sjednice SO od 18. travnja 2008. u Suzi; Arhiv SO.
Zapisnk s 2. sjednice SO od 17. lipnja 2008. u Kraljevici; Arhiv SO.
Zapisnik s 3. sjednice SO od 18. rujna 2008. u Krku; Arhiv SO.
Zapisnik s 5. sjednice SO od 27. ožujka 2009. u Dugom Selu; Arhiv SO.
Zapisnik s 6. sjednice SO od 4. lipnja 2009. godine u Šibeniku; Arhiv SO.
Zapisnik s 8. sjednice SO od 17. rujna 2009. u Dubrovniku; Arhiv SO.
Zapisnik s 9. sjednice SO od 22. listopada 2009. u Rovanjskoj; Arhiv SO.
U OBRANI SVJETLA | Glavna skupština Udruge
U okolnostima promjene Uprave
HEP – a, o nastavku prikupljanja
podataka za izradu monografije
Udruge i ostalim tekućim problemima članovi Udruge, 19. ožujka
2010. godine, održali su osmu izbornu skupštinu u hotelu Panonija
u Sisku.Tajnim glasovanjem o tri
kandidata, za predsjednika je ponovno izabran Ivica Kopf. Kandidati za ovu dužnost bili su još Vladimir Čale iz regionalnog odbora za
središnju Hrvatsku i Mišo Veraja iz Ivica Kopf
regionalnog odbora za južnu Hrvatsku. Na Skupštini je izabrano i devet članova Središnjeg odbora i to: Vilim Car iz ROSH-a, Vladimir
Čale iz ROSH-a, Josip Stipetić iz ROSH-a, Ivan Pažanin iz ROJH-a, Tonči Petričević iz ROJH-a, Slavko Damijanić iz ROZH-a, Davor Tomljanović iz ROZH-a, Zdenko Bajhard iz ROIH-a, Anđelko Radić
iz ROIH-a. U Nadzorni odbor Udruge izabrani su: Stanko Aralica iz ROSH-a, Vinko Sesar iz ROSH-a,
Ivan Balić iz ROJH-a, Josip Čop iz ROZH-a i Zoran Juka iz ROIH-a, a u Sud časti: Marijo Cigrovski
iz ROSH-a, Miroslav Pavlović iz ROSH-a, Petar Baričević iz ROJH-a, Tonči Kezele iz ROZH-a i Ivan
Ščukanac iz ROIH-a. Skupština je prihvatila izvješće o radu u protekle dvije godine, kao i financijsko
izvješće, uz zaključak kako su sredstva iz članarina i donacija utrošena namjenski, prema proračunu, što
je doprinijelo realizaciji programa rada. Tim je Ivica Kopf dobio još jedan mandat za vođenje Udruge.
Prva sjednica Središnjeg odbora, koja je ujedno bila i konstituirajuća, održana je 15. travnja 2010.
godine u Županji. Usvajanjem zapisnika sa osme izborne skupštine potvrđen je mandat novoizabranih
članova u tijelima Udruge. Nakon davanja razrješnice dosadašnjem glavnom tajniku na njegov osobni
zahtjev, za novog glavnog tajnika izabran je Davor Tomljanović. Konstituiran je i Središnji odbor čiji su
članovi postali: predsjednik Udruge Ivica Kopf, glavni tajnik Davor Tomljanović, predsjednik ROSH-a
Vjekoslav Sović, predsjednik ROJH-a Josip Gracin, predsjednik ROIH-a Darko Mikulić, predsjednik
2008. - 2010.
S osme Glavne izborne skupštine u Sisku, 2010.
71
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
Članovi Središnjeg odbora u Županji 2010. godine – Stoje s lijeva na desno: Z. Vavro, V. Sović, T. Petričević,V. Car,
J. Gracin, S. Aralica, J.Čop, D.Tomljanović, I. Kopf, Z. Bajhard, D. Beretin, J. Stipetić, D. Mikulić, N. Cuculić, D.
Larva, M. Veraja, I. Pažanin, V. Čale; čuče: S. Sučić, T. Lasić, I. Ščukanac. T. Tomić.
2008. - 2010.
ROZH – a Dubravko Beretin i 9 članova: Vilim Car, Vladimir Čale i Josip Stipetić iz ROSH – a, Ivan
Pažanin i Tonči Petričević iz ROJH – a, Slavko Damijanić iz ROZH – a, Zdenko Bajhard i Anđelko Radić iz ROIH – a. Umjesto Davora Tomljanovića u Središnji odbor iz ROZH – a izabran je Ivica Erbić.
Temeljem Statuta konstituiran je i Izvršni odbor u kojem su predsjednici regionalnih odbora, predsjednik Udruge, glavni tajnik i, na sjednici imenovani glasnogovornik Udruge, Tihomir Lasić. Završavajući
sjednicu predsjednik Udruge uručio je Stanku Aralici prigodan poklon kao znak pažnje i zahvalnosti na
njegovom doprinosu i dosadašnjem radu u Udruzi.
72
Na 2. sjednici Središnjeg odbora Udruge koja je održana 17. lipnja 2010. u prostoru HE Zakučac raspravljalo se o proračunu i planu rada Udruge koji su, na prijedlog Izvršnog odbora, jednoglasno prihvaćeni. Predstavnici regionalnih odbora podnijeli su izvješća o održanim sportskim susretima na kojima je
sudjelovalo preko 500 članova. Temeljem svega postignutog odlučeno je da se sportski susreti Udruge
Memorijal "Branko Androš" održe u Kutini 1. - 3. listopada 2010. godine gdje će domaćin biti ROSH.
Imenovani su članovi Organizacijskog odbora: Tihomir Lasić, Davor Tomljanović, V. Sović, Zvonimir
Vavro, N. Cuculić, D. Larva, I. Gudelj. Pripreme za obilježavanje 15 godina rada Udruge provode se
kroz praćenje rada Radnog tima za monografiju, a imenovano je i Povjerenstvo za obilježavanje dana
Udruge: I. Kopf, D. Tomljanović, T. Lasić, S. Aralica i Z. Vavro. Temeljem Statuta Udruge, a na prijedlog ogranka Elektra Sisak, iz ROSH-a i Izvršnog odbora počasnim članom Udruge imenovan je Igor Kasap. Na kraju sjednice, u pratnji direktora Ivana Krnića, članovi su razgledali postrojenje HE Zakučac.
Danas je Udruga stabilna organizacija koja ima preko 3000 članova, kvalitetno vodstvo, podružnice i
ogranke po čitavoj Hrvatskoj, raspoređene po regionalnim odborima, te mogućnost daljnjeg razvoja.
U svom je razvoju, od osnutka 1995. godine, doprinijela da se branitelji, djelatnici HEP – a kvalitetno
uklope u sve promjene koje su pogađale njihovo poduzeće; da se očuva dignitet branitelja i Domovinskog rata; da se rješavaju njihovi problemi proistekli iz upravljačke politike Uprave HEP – a i Vlade
RH, te da se kvalitetno prilagode poslijeratnom razdoblju. Jedan od glavnih zadataka djelatnosti Udruge
očuvanje je sjećanja na Domovinski rat - stoga je velika pažnja posvećena obilasku mjesta vezana uz
ta događanja. Prije svega tu je Vukovar kojeg branitelji redovito, svake godine, obilaze u zajedničkom
mimohodu. Zatim je tu Knin kao simbol hrvatske pobjede nad velikosrpskom idejom, ali i sva druga
mjesta koja predstavljaju sjećanje na ratno razdoblje.
ROJH
IZVRŠNI ODBOR
PREDSJEDNIK
SREDIŠNJI ODBOR
2008. - 2010.
ROSH
SUD ČASTI
GLAVNA SKUPŠTINA
ROZH
NADZORNI ODBOR
ROIH
U OBRANI SVJETLA | Glavna skupština Udruge
USTROJ UHB HEP-a 90.-95.
73
DOMOVINSKI RAT I HEP
U OBRANI SVJETLA | Memorijal Branko Androš
Jedna od temeljnih odrednica rada Udruge bilo je održavanje sportskih manifestacija koje su imale za cilj zajedničko druženje i okupljanje članova iz svih krajeva
Hrvatske.
O tome se prvi puta govorilo na prvoj sjednici Središnjeg odbora od 20. travnja 1998. godine. Tada se razmatrala potreba organiziranja sportsko – rekreacijskih
susreta članova Udruge, čime su trebali biti postavljeni
temelji za održavanje trajnih manifestacija takvog tipa.118
Smrt Branka Androša, 1998. godine, jednog od osnivača Udruge, postala je okosnicom za organiziranje zajedničke sportske manifestacije na nivou Udruge pod
njegovim imenom.
Prvi turnir Udruga je pokušala organizirati 1999. godine povodom sjećanja na preminulog B. Androša, no
od toga se odustalo, te je ideja prolongirana u naredno
razdoblje. Prvi memorijalni turnir održan je u Bizovcu
29. rujna 2000. godine, no na njemu nije nastupila
ekipa ROJH – a, tako da je umjesto nje na igrama suBranko Androš
djelovala ekipa Udruge branitelja i invalida Domovinskog rata Hrvatskih željeznica iz Osijeka. Uvod u turnir bilo je otkrivanje spomen obilježja poginulim
zaposlenicima i braniteljima HEP – a ispred Upravne zgrade HEP – a, Elektroslavonija Osijek. Na tom
prvom turniru natjecalo se samo u nogometu, a pobjedu je ostvarila ekipa ROSH – a.119
Ekipa ROSH – a na 2. sportskim susretima
Ekipa ROZH – a
Na sedmoj sjednici SO održanoj 2. kolovoza 2001. godine u Šibeniku odlučeno je kako će se sportski
susreti Memorijal "B. Androš" organizirati na razini Udruge. Za izvršenje tog zadatka imenovano je po118
119
Zapisnik s prvog sastanka Središnjeg odbora Udruge UHB HEP – a od 20. travnja 1998., Arhiv Središnjeg odbora.
Vjesnik HEP, 116, rujan 2000., str. 40, „Pobjednik Regionalni odbor za središnju Hrvatsku“ – J. Huremović.
BRANKO ANDROŠ
Memorijal “Branko Androš”
75
BRANKO ANDROŠ
Ekipa ROJH – a
76
Natjecanje u boćanju na 3. sportskim susretima
– „Danas se ne odaje dužna počast hrvatskim
braniteljima, oni se nastoje pretvoriti u građane
drugog reda. Zato vas pozivam na zajedništvo,
da kao 1991. godine ne pitamo tko je u kojoj
stranci, jer nam je i sada, kao i tada, bitna samo
slobodna i demokratska Hrvatska. Povijest nam
je svijetla, sadašnjost nije, ali će nam budućnost
biti svijetla ako ćemo govoriti istinu, uvijek,
svugdje i svima.“122
Ekipa ROIH – a
DOMOVINSKI RAT I HEP
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
vjerenstvo u kojem su bili glavni tajnik, tajnici regionalnih odbora, predsjednik regionalnog odbora
domaćina turnira. Za predsjednika povjerenstva
imenovan je Zvonimir Novosel, tajnik ROSH –a.
120
Drugi sportski susreti održani su 5., 6. i 7. listopada 2001. godine u Opatiji. Tada se natjecalo
u nogometu, šahu, kuglanju i streljaštvu. Prvak u
nogometu bio je ROZH, u šahu ROSH, u kuglanju ROJH, te u streljaštvu ROSH. Ukupni pobjednik bila je ekipa ROSH – a, a nakon nje slijedile su ekipe ROZH – a, ROJH – a i ROIH – a.121
Na otvaranju igara, predsjednik Stjepan Tvrdinić
osvrnuo se na tada aktualnu političku situaciju
Treći sportski susreti Memorijal "Branko Androš" održani su na Bjelolasici, od 4. do 6. liS natjecanja u streljaštvu
stopada 2002. godine. Natjecalo se u malom
nogometu u kojem je prvo mjesto ostvarila ekipa ROJH – a, košarci gdje je prvak bio također ROJH,
tenisu, stolnom tenisu i šahu gdje je pobijedio ROSH, streljaštvu gdje je pobjednik bio ROZH, boćanju
ROJH, pikadu ROIH i biljaru ROSH. Ukupnu pobjedu ostvarila je ekipa ROSH – a, a nakon nje slijedile su ekipe ROJH – a, ROZH – a i ROIH – a.123 Kao dodatan sport te godine uvedeno je i potezanje
konopa, koje se nije bodovalo u ukupnom plasmanu. Pobjednik je bila ekipa ROSH – a.124 Ove igre
Središnji odbor okarakterizirao je kao iznimno uspješne.
120
121
122
123
124
Zapisnik sa 7. sjednice SO od 2. kolovoza 2001. u Šibeniku; Arhiv SO.
Zapisnik s 8. sjednice SO od 23. listopada 2001. u Ogulinu; Arhiv SO.
V HEP 129, listopad 2001., str. 52, „Najbolji branitelji iz središnje Hrvatske“ – I. Tomić.
Izvješće s 3. sportskih susreta Memorijal „Branko Androš“.
V HEP 141, listopad 2002., str. 62 – 63, „Najuspješnija središnja Hrvatska“ – I. Tomić.
U OBRANI SVJETLA | Memorijal Branko Androš
Početak nogometne utakmice
Četvrti Memorijal održan je od 3. do 5. listopada 2003. u Baškom polju, u turističkom naselju hotela
"ALEM". U Organizacijski odbor igara imenovani su Stanko Aralica kao predsjednik, Zvonimir Vavro
kao tajnik, te Renco Jelenković, Ivica Erbić i Darko Larva kao članovi.125 Natjecalo se u malom nogometu, tenisu, stolnom tenisu gdje je pobjednik bila ekipa ROSH – a, zatim u košarci, šahu, streljaštvu,
boćanju, kuglanju i plivanju gdje je pobijedila ekipa ROJH – a. Samim tim ukupni pobjednik bila je
ekipa ROJH – a, a iza nje slijedile su ekipe ROSH – a, ROIH – a i ROZH – a, a natjecanje je okarakterizirano kao uspješno.126
Na 3. sjednici SO od 29. lipnja 2004. godine, odlučeno je da se peti Memorijal "B. Androš" održi u
Osijeku, te da je domaćin ROIH. Povodom toga određeno je i Povjerenstvo za organizaciju u kojem su
bili Stanko Aralica kao predsjednik, Ivan Ščukanac kao tajnik, te Igor Kasap, Iko Gudelj, Ivica Erbić i
Darko Larva kao članovi. Zadatak Povjerenstva bio je da se obave sve potrebne radnje i aktivnosti oko
organizacije i provedbe športskih susreta.127
125
126
127
Zapisnik sa 8. sjednice SO od 16. 4. 2003. u Zadru; Arhiv SO.
Izvješće o 4. sportskom susretu Memorijal „B. Androš“.
Zapisnik s 3. sjednica SO od 29. lipnja 2004. u Zagrebu; Arhiv SO.
BRANKO ANDROŠ
Nogometna ekipa ROSH – a
77
BRANKO ANDROŠ
Otvorenje 4. sportskih susreta u Baškom Polju
78
S natjecanja u plivanju
S nogometne utakmice
DOMOVINSKI RAT I HEP
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
Peti sportski susret Memorijal „B. Androš“ održan je od 1. do 3. listopada 2004. godine u Osijeku.
Ukupni pobjednik bila je ekipa ROSH – a, drugo mjesto pripalo je ekipi ROIH – a, treće mjesto osvojila je ekipa ROJH – a, četvrto mjesto ekipa ROZH – a.
Otvorenje 5. sportskih susreta Memorijal "Branko Androš" u Osijeku
U OBRANI SVJETLA | Memorijal Branko Androš
Na 9. sjednici održanoj 22. travnja 2005. godine u odmaralištu
Rovanjska odlučeno je kako će se šesti sportski susret Memorijal „B. Androš“ održati u Umagu od 30. rujna do 2. listopada
2005. godine. U Organizacijski odbor bili su izabrani Stanko
Aralica kao predsjenik, I. Erbić kao tajnik, te I. Tomljanović, I.
Kasap, I. Gudelj i D. Larva kao članovi.128 Natjecalo se u malom nogometu u kojem je prvo mjesto osvojio ROJH, košarci
ROSH, tenisu ROJH, stolnom tenisu ROSH, boćanju ROJH,
šahu ROIH, streljaštvu ROSH i kuglanju ROIH. Ukupni
pobjednik bila je ekipa ROSH – a, iza nje slijedili su ROJH,
ROIH i ROZH.129
S košarkaške utakmice
Branitelji prigodom posjeta Vukovaru, 2004.
S otvaranja 6. Memorijala u Umagu
128
129
Sa šahovskog turnira
Zapisnik s 9. sjednice SO od 22. 4. 2005. u Rovanjskoj; Arhiv SO.
Bilten sa 6. Sportskog susreta Memorijal „B. Androš“.
BRANKO ANDROŠ
Organizacijski odbor za pripremu sedmog Memorijala „Branko Androš“ imenovan je na drugoj sjednici SO održanoj 14.
lipnja 2006. u Trpnju na poluotoku Pelješcu. U njega su ušli
79
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
80
Osmi sportski susreti Memorijal
„B. Androš“ održani su od 5. do 7.
listopada 2007. godine u Baškom
polju. Oko 200 branitelja natjecalo
se u 9 sportova. U malom nogometu pobjednik je bio ROJH, u košarci
ROJH, tenisu ROIH, stolnom tenisu ROSH, šahu ROSH, streljaštvu
ROSH, boćanju ROSH, kuglanju
ROZH i plivanju ROJH. Ukupni
pobjednik bila je ekipa ROSH – a,
iza nje slijedili su ROIH, ROJH i
ROZH. Prilikom otvaranja susreta,
tadašnji predsjednik Udruge, Tiho-
DOMOVINSKI RAT I HEP
BRANKO ANDROŠ
Na otvorenju Memorijala u Kutini
Stanko Aralica kao predsjednik, te Vladimir
Čale, Zvonimir Vavro, Iko Gudelj, Ivica Erbić i Darko Larva kao članovi. Domaćin je
bio ROSH.130 Igre su bile održane u Kutini od
29. do 30. rujna 2006. godine, a 150 branitelja natjecalo se u devet disciplina. Prvo mjesto u ribolovu, kuglanju, boćanju, streljaštvu,
stolnom tenisu i nogometu osvojila je ekipa
ROIH – a te je ona bila i ukupni pobjednik
igara. U šahu je pobijedila ekipa ROSH – a
koja je zauzela drugo mjesto u ukupnom poretku, košarci ROJH – a, koja je bila treća i u
tenisu ROZH – a, koja je bila četvrta.131
Prije početka kuglačkog natjecanja na memorijalnom turniru u Kutini
mir Lasić, rekao je – „Svim braniteljima širom lijepe naše
koji ste došli na osme susrete, poglavito obitelji Androš koja
se svim srcem već godinama odaziva našem pozivu, želim
reći da danas na ovom mjestu, ovako zbliženim u jedinstvu,
poručujem svima da ćemo i nadalje složno koračati i tražiti
istinu o Domovinskom ratu, posebno nakon ovih sramotnih
presuda haškog tribunala. Mi ćemo biti oni koji će pisati povijest, jer mi smo pobjednici!“132
Sa streljačkog turnira; Javorović, Bajhard,
Hühn
130
131
132
133
Deveti sportski susreti Udruge održani su od 3. do 5. listopada 2008. godine u Vukovaru i Vinkovcima. Prvo mjesto
osvojila je ekipa ROIH – a, drugo mjesto ROSH – a, treće
mjesto ROJH – a i četvrto mjesto ROZH – a. U malom nogometu, pikadu, ribolovu, tenisu, stolnom tenisu, kuglanju
- prvo mjesto osvojio je ROIH, u streljaštvu, šahu i boćanju
ekipa ROSH-a.133
Zapisnik s 2. sjednice SO od 14. lipnja 2006. u Trpnju, poluotok Pelješac; Arhiv SO.
V HEP 188, rujan 2006., str. 58, „Napokon zlato istočnoj Hrvatskoj“ – D. Jurajevčić.
V HEP 202, studeni 2007., str. 58 – 59, „Najbolji športaši ROSH – a“ – V. Garber.
V HEP 212, rujan 2008., str. 56 – 57, „Najbolji športaši – branitelji domaćina“ – D. Karnaš.
U OBRANI SVJETLA | Memorijal Branko Androš
Deseti sportski susreti Memorijal „Branko Androš“
održani su od 25. do 27. rujna 2009. godine u Umagu.
Sudjelovalo je više od 160 branitelja, a pobjednik je bila
ekipa ROIH – a. Drugo mjesto osvojila je ekipa ROSH
– a, treće mjesto ekipa ROJH – a i četvrto ekipa ROZH
– a. U šahu i kuglanju pobijedila je ekipa ROSH – a,
u boćanju i tenisu ROJH, u malom nogometu ROZH,
a u stolnom tenisu, pikadu, streljaštvu i košarci ekipa
ROIH – a.134
Streljačko natjecanje na osmom memorijalnom
turniru u Baškom polju 2007. godine
Ekipa ROIH – a u Baškom polju
S otvaranja memorijalnog turnira u Vukovaru 2008. godine
134
V HEP 224, rujan 2009., str. 56 – 57, „Ponovno pobijedili Slavonci“ – I. Tomić.
BRANKO ANDROŠ
Jedanaesti sportski susreti Memorijal „Branko Androš“
održani su od 1. do 3. listopada 2010. godine u Kutini, uz sudjelovanje preko 170 natjecatelja. Domaćin
81
BRANKO ANDROŠ
Zajednička fotografija nogometnih ekipa
82
Sa šahovskog turnira u Vukovaru
DOMOVINSKI RAT I HEP
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
sportskih susreta bio je ROSH. U malom nogometu, tenisu i stolnom tenisu pobjednik je bila ekipa
ROIH – a, u košarci, boćanju i pikadu ekipa ROJH
– a, dok je prvo mjesto u šahu, streljaštvu, kuglanju i ribolovu osvojila ekipa ROSH - a. U ukupnom
plasmanu prvo mjesto osvojila je ekipa ROSH – a,
drugo mjesto ekipa ROIH – a, treće mjesto ekipa
ROJH – a, dok je četvrta bila ekipa ROZH – a.135
Posebnost ovog Memorijala bila je humanitarna
akcija kojom su prikupljena financijska sredstva za
šesteročlanu obitelj nedavno preminulog branitelja
Alojza Pleše iz ROSH – a, Elektra Križ. Akcijom je
S otvaranja sportskih susreta u Umagu 2009. godine
prikupljeno 13.650,00 kn, koje je delegacija Udruge na čelu s predsjednikom Ivicom Kopfom, Vjekoslavom Sovićem, predsjednikom ROSH – a, Zvonimirom Vavrom, tajnikom ROSH – a i Damjanom
135
Bilten 11. sportskih susreta Memorijal “Branko Androš“, listopad 2010.
U OBRANI SVJETLA | Memorijal Branko Androš
Marićem, predala obitelji u njihovom domu
u Gornjoj Jelenskoj.136
Tim zadnjim sportskim susretom obilježeno
je i kontinuirano sportsko djelovanje Udruge na petnaestu godišnjicu njezine djelatnosti
koja se proslavlja 2010. godine. U petnaest
godina djelovanja Udruga je sportskim aktivnostima povezala branitelje u svim regionalnim odborima što je bio i najvažniji cilj prilikom pokretanja takvih aktivnosti.
Kod obitelji Pleše
Plakat za 11. sportske susrete
136
www.uhbhep.hr
S otvaranja 11. sportskih susreta
BRANKO ANDROŠ
Zajednička fotografija natjecatelja u Umagu (kuglanje)
83
84
S otvorenja, Kutina 2010.
Sa streljačkog natjecanja
Pobjednička ekipa ROSH – a
S natjecanja u ribolovu
DOMOVINSKI RAT I HEP
BRANKO ANDROŠ
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
REGIONALNI ODBORI
ROIH
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za istočnu Hrvatsku (ROIH)
Na području Slavonije i Baranje, točnije u Osijeku, formira se već 20. lipnja 1994. godine ogranak
Udruge hrvatskih dragovoljaca domovinskog rata (UHDDR) na razini tamošnjeg HEP – a. No nakon
što je formirana Udruga hrvatskih branitelja HEP – a, članovi iz prethodno spomenute udruge s po-
Osnivanje Regionalnog odbora za Slavoniju i Baranju 1996. godine
dručja Osijeka formiraju 15. studenoga 1996. godine, Regionalni odbor za Slavoniju i Baranju UHB
HEP – a 1990. – 1995. Osijek je na taj način postao treće regionalno središte udruženo u UHB HEP– a
1990. – 1995.
Na osnivačkoj skupštini prisustvovali su: Stjepan Dumbović, Prišlin, Marijo Cigrovski i Bernardo Bašlin iz Zagreba, Željko Šeparović i Ivica Kmetović iz Dubrovnika, Ivan Balint iz Splita, Ivo Kovačević, Ivan Poparić i
Ivan Vidalina iz Sinja, Ante Despot i Miroslav Perić iz Šibenika, Šime
Samodol iz Zadra, Tkalec iz Rijeke, Bruno Androš povjerenik za Slavoniju i Baranju, Damir Miščević, Drago Šimunović, Anđelko Radić, Miroslav Rak, Zvonko Kovač, Željko Gerovac, Zlatko Karaman, Ivica Modrić,
Damir Karavidović, Vencel Lasić, Damir Pećvarac, Dragutin Radman i
Branko Androš iz Osijeka, te povjerenici budućih ogranaka Darko Larva i
Vladimir Novoselić iz Požege, Vladimir Plavac iz Nove Gradiške, Stjepan
Baboselac iz Slavonskog Broda i Stipo Primorac iz Vinkovaca. Na taj je
način pokazano zajedništvo između svih dijelova Hrvatske na kojima su Darko Larva
postojali ogranci Udruge. Na skupštini je bio prihvaćen Statut i Program
rada Udruge te je izabrano rukovodstvo. Za predsjednika regionalnog odbora bio je izabran Bruno Androš iz osječke Elektroslavonije, dok su članovi Predsjedništva odbora bili Darko Larva iz Požege, Zvonko Kovač iz
TE – TO Osijek, Zlatko Karaman iz PrP Osijek, Ivan Polhert iz Vukovara,
te Željko Gerovac iz Proizvodnje Osijek.
Na skupštini je Bruno Androš pročitao pismo podrške Udruzi od predsjednika UHDDR Tomislava Merčepa. Ujedno je Androš, u ime Merčepa
i UHDDR – a, uručio svečane zahvalnice DP Elektroslavonija Osijek, Damiru Karavidoviću, Ivici Modriću i Dragutinu Radmanu za velike zasluge
Stjepan Baboselac
i doprinos u Domovinskom ratu.137
137
Zapisnik sa osnivačke skupštine od 15. studenoga 1996.; Arhiv ROIH.
REGIONALNI ODBORI (ROIH)
Regionalni odbor za istočnu Hrvatsku (ROIH)
87
REGIONALNI ODBORI (ROIH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
88
Na proširenom sastanku Predsjedništva RO za Slavoniju i Baranju, održanom 17. listopada 1997. godine, dana je inicijativa za izradu i postavljanje spomen obilježja za sve poginule hrvatske branitelje i sve
poginule zaposlenike HEP – a na prostoru tog regionalnog odbora. Ovu inicijativu podržala su i sva
četiri osječka direktora HEP – a pa je osnovana i komisija za realizaciju tog projekta. Spomen obilježja
trebala su se postaviti na svim lokacijama HEP – a širom Slavonije i Baranje, a središnje obilježje u
Vukovaru. Na njima su trebala biti upisana imena svih poginulih osoba. Tada je, po prvi put na razini
Udruge, upućena inicijativa za postavljanje spomen obilježja što će u konačnici uroditi postavljanjem
središnjih spomenika u Vukovaru i Zagrebu.
Na tom sastanku raspravljalo se i o kvalitetnijoj brizi o obiteljima poginulih branitelja i zaposlenika,
a posebno o njihovoj djeci. Nakon sastanka svi sudionici posjetili su Vukovar, to simbolično mjesto
hrvatske moderne povijesti.138 Treba naglasiti kako je u tom razdoblju još uvijek bila provođena mirna
reintegracija hrvatskog Podunavlja, te da Vukovar još uvijek nije definitivno vraćen u državno – pravni
poredak Hrvatske.
Tijekom 1997. i 1998. godine došlo je do formiranja niza ogranaka i okrupnjavanja broja
članova Udruge. Ogranak Plin Osijek osnovan je 4. travnja 1997. godine s predsjednikom Anđelkom Radićem, ogranak Požega 11.
travnja 1997. godine s predsjednikom Vladom
Novoselićem, ogranak TE – TO Osijek 20.
lipnja 1997. godine s predsjednikom Željkom
Gerovcem, ogranak Pogon Osijek 11. srpnja
1997. godine s predsjednikom Nenadom Generalićem, ogranak Prijenos Osijek 25. srpnja
1997. godine s predsjednikom Zlatkom KaraS osnivanja ogranka Toplana Osijek
manom, dok je ogranak Beli Manastir osnovan
12. rujna 1997. godine s predsjednikom Stjepanom Đurinom. Dana 16. prosinca 1997.
godine osnovana je podružnica Udruge u sklopu DP Elektra Slavonski Brod. Na njoj su, uz
branitelje iz Slavonskog Broda i Nove Gradiške, prisustvovali brojni gosti – Bruno Androš,
predsjednik Regionalnog odbora za Slavoniju
i Baranju, Damir Miščević, dopredsjednik tog
odbora, Anđelko Radić, predsjednik pododbora Osijek, Zlatko
Karaman, povjereOsnivanje ogranka TE - TO Osijek
nik ispred Regionalnog odbora za Slavoniju i Baranju, Vlado Novoselić, predsjednik podružnice Požega, Darko Larva, dopredsjednik navedene podružnice, Vladimir
Plavac, podžupan Brodsko – posavske županije i Zdenko Veir, direktor DP
Elektra Slavonski Brod. Za predsjednika bio je izabran Stjepan Baboselac,
a za dopredsjednike Ivan Ščukanac i Željko Kovačević. U Središnji odbor
bili su izabrani Stjepan Baboselac, Ivan Ščukanac, Željko Kovačević, Zvonko
Pavić i Darko Španić, a u Nadzorni odbor Kruno Trupinić, Adam Stanić
i Miro Šokčević. Direktor DP Elektra Slavonski Brod, ustvrdio je kako je Ivan Ščukanac
138
Vjesnik HEP 81/82, rujan/listopad 1997., str. 46, „Susret s Vukovarom“ – J. Huremović.
HEP u cjelini dao veliki doprinos u obrani i obnovi Hrvatske, zajedno s pojedincima kao braniteljima ili
onima koji su „u otežanim okolnostima radili svoje redovne poslove“. Na osnivačkoj skupštini govorio
je i Bruno Androš, tadašnji predsjednik Regionalnog odbora za Slavoniju i Baranju, koji je obrazlažući
ciljeve Udruge izjavio – „Cilj Udruge je sveobuhvatna skrb, kako o braniteljima, tako i o obiteljima
poginulih branitelja.“139
Vukovarski ogranak formiran je 6. veljače 1998.
godine s predsjednikom Ivicom Kopfom, tri tjedna
nakon provedbe mirne reintegracije. Dana 25. rujna 1998. godine, po prvi put nakon što su prognani iz Vukovara 19. studenog 1991. godine okupila
se većina zaposlenika – branitelja Pogona Vukovar
prigodom susreta Udruge hrvatskih branitelja HEP
– a. Susret je organiziran s namjerom da se okupe
na mjestu stradanja i da se uruči jednokratna novčana pomoć zaposlenicima Pogona Vukovar kojima
je utvrđen drugi stupanj invaliditeta i obiteljima poginulih i nestalih. Tako je podijeljena pomoć za 20 Ivica Kopf
osoba – Božo Prša, Ivica Kopf, Robert Janić, Damir
Beljo, Ivan Bilušić, Tomislav Dinješ, Željko Erdeš, Božidar Filić, Branko Ivković, Željko Kraljevac, Željko
Kremer, Đuro Miklašević, Ivan Rupčić, Ivica Smrk, Ivica Šelebaj, Marija Šestan, Kornelija Garvanović,
Krunoslav Rakičić, Želimir Žagar i Nikola Raguž.140 Đakovački ogranak formiran je 20. ožujka 1998.
godine s predsjednikom Živkom Augustinovićem.
U Osijeku, na području ROIH – a, bilo je organizirano prvo svečano uručenje Spomenica Domovinskog rata na razini HEP – a, 23. prosinca 1998. godine, u velikoj dvorani Doma hrvatske vojske. Tom
prigodom odlikovano je 306 zaposlenika HEP – a Slavonije i Baranje. U ime Predsjednika RH Franje
Tuđmana, odlikovanja je uručio njegov izaslanik Branimir Glavaš.141 Krajem svibnja 1999. godine, u
Vukovaru su dodijeljene Spomenice Domovinskog rata za 51 zaposlenika Pogona Vukovar. Spomenice
je uručio izaslanik Predsjednika Vladimir Šeks.142
Dana 1. listopada 1998. godine preminuo je Branko Androš, operativni tajnik Udruge. Udruga je,
nakon njegove smrti, poduzela niz akcija kojima se trebalo obilježiti sjećanje na njega i njegovu djelatnost. Kao konačna posljedica toga od 2000. godine redovito se održavao
memorijalni sportski turnir koji nosi njegovo ime.
Krajem 1999. godine održane su Izborne skupštine ogranaka ROIH –
a - u Belom Manastiru s 13 članova gdje je predsjednik postao Stjepan
Đurin, u TE – TO Osijek s 33 člana s predsjednikom Mirom Marjanovićem, dopredsjednikom Zdenkom Sičićem, te tajnikom Darkom
Hühnom; i u Pogonu Đakovo s 21 članom s predsjednikom Živkom
Augustinovićem, dopredsjednikom Vilkom Reiblom i tajnikom Nikom
Majdančićem. Prigodom osnivačke skupštine u Osijeku prisustvovao je
i tajnik regionalnog odbora Damir Miščević. Na sastanku je govorio i
direktor TE – TO Osijek Dragutin Radman koji se osvrnuo na predstojeće promjene unutar HEP –a: „Okolnosti u kojima se nalazimo vrlo su
složene i stoga moramo naći najbolje načine suradnje. Ako smo to mogli
139
140
141
142
Vjesnik HEP 85, siječanj 1998., str. 42, „Na početku dobre želje“ – Stjepan Krajnović.
Vjesnik HEP 93, rujan 1998., str. 20 – 21, „Ponovno zajedno“ – Đurđa Sušec.
V HEP 97, siječanj 1999., str. 7, „Bili su misionari Svjetla“ – Julije Huremović.
V HEP 101, svibanj 1999., str. 9, „Održali ste sustav, borili se za Domovinu“ – Đ. Sušec.
Branko Androš
REGIONALNI ODBORI (ROIH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za istočnu Hrvatsku (ROIH)
89
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
REGIONALNI ODBORI (ROIH)
činiti u ono najsudbonosnije vrijeme za Republiku Hrvatsku, nadam se da ćemo to znati učiniti i danas.
Ono što HEP – u bude nužno, vjerujem da ćete svojim objektivnim radom i pristupom to podržati.“143
90
Ogranak DP Elektra Slavonski Brod održao je izbornu skupštinu 16. studenog 1999. godine u prostorijama DP Elektra Slavonski Brod. Predsjednik ogranka, Stjepan Baboselac, naglasio je kako je jedan
od osnovnih ciljeva ogranka što bolje i efikasnije ostvarivanje
prava branitelja. Rekao je i kako su se te godine iz temeljnog
ogranka Slavonski Brod odvojili članovi pogona Nova Gradiška
koji su osnovali svoj ogranak 10. prosinca 1999. godine. Bruno
Androš tom je prigodom izjavio kako se svi članovi Udruge moraju maksimalno angažirati oko
provođenja pretvorbe u HEP
– u, podjele dionica zaposlenicima HEP –a, skrbi o braniteljima i članovima njihovih obitelji
Stjepan Baboselac na izbornoj skupštini
i ostalih prava branitelja. Na
ogranka Elektra Slavonski Brod 1999.
sastanku je odlučeno kako će
na mjestu predsjednika i dalje biti Stjepan Baboselac, Željko Kovačević,
potpredsjednik i Štefo Dulj, tajnik.144
Dana 19. studenoga 1999. godine u sastav ogranka UHB HEP – a za Željko Kovačević, dopredsjednik
Slavoniju i Baranju ušao je i zadnji pogon u osječkom dijelu elektropri- ogranka Elektra Slavonski Brod
vrede – Toplana. Ona je u to vrijeme, kao dio toplinarstva HEP – a, tek postala zasebna cjelina; stoga je
to bio i razlog njezinog kasnijeg uključivanja u Udrugu. Za predsjednika je bio izabran Zvonimir Kovač,
za dopredsjednika Zlatko Marković i tajnika Nenad Bašić.145
U prosincu 1999. godine održana je izborna skupština ROIH – a na kojoj je za predsjednika ponovno
izabran Bruno Androš. On je tom prigodom iznio osnovne ciljeve Udruge u narednom razdoblju –
dodjela pomoći prognanim braniteljima, zahtjevi za postavljanjem branitelja na odgovarajuća radna
mjesta, zahtjevi za zapošljavanjem razvojačenih branitelja, organiziranje susreta članova Udruge iz cijele
Hrvatske, skrb o obiteljima poginulih i nestalih branitelja, praćenje aktivnosti vezanih uz restrukturiranje i najavljenu privatizaciju HEP –a, rješavanje stambenog zbrinjavanja branitelja putem kredita HEP
–a, te jačanje suradnje s drugim regionalnim odborima, praćenje svih zbivanja u HEP – u, posebno
onih koja se podudaraju s programskim ciljevima svih branitelja, pri čemu će se kritizirati sve negativne
pojave u poslovanju HEP –a i isticanje onih koji pomažu u jačanju Odbora.
Udruga je do tog trenutka pomagala svojim članovima pri povratku i obnovi uništenih domova, a
pomoć je dana invalidima rata i onima koji se školuju. Izborena su dodatna sredstva za pomoć Vukovarcima i Podunavlju, organizirani su sportski susreti u cilju
druženja i zbližavanja branitelja, obilježeni su značajni datumi
polaganjem vijenaca, te niz drugih aktivnosti. Na sastanku je
još jednom naglašena važnost Vukovara u obrani domovine,
stoga je prva pomoć ovog RO bila upućena Vukovaru i Vukovarcima. Za predsjednika je bio izabran Bruno Androš, tajnika
Damir Miščević, dopredsjednike Ivan Ščukanac, Anđelko Radić i Stjepan Baboselac, a za predsjednika Nadzornog odbora
Ivica Modrić. Na sastanku su određeni i predstavnici ROIH
– a za rukovodstvo u Središnjem odboru koji je svoju izbornu
Anđelko Radić
143
144
145
Vjesnik HEP 98/99, veljača/ožujak 1999., str. 6, „Organizirano do pravih rješenja“.
V HEP Božićni broj, prosinac 1999., str. 30, „Osnovni cilj – ostvarivanje prava branitelja“ – Stjepan Krajnović.
Vjesnik HEP, Božićni broj, prosinac 1999., str. 30, „Branitelji organizirani i u Toplani Osijek“ – Julije Huremović.
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za istočnu Hrvatsku (ROIH)
Dana 29. rujna 2000. godine, ispred upravne zgrade HEP – a u Osijeku, otkriveno je spomen obilježje
za 17 zaposlenika i branitelja koji su život izgubili tijekom Domovinskog rata. Spomenik je postavljen
na postolju teško stradalom u vrijeme rata koje je do tada nosilo veliki brončani grb i naziv poduzeća
Elektroslavonija Osijek. Tada je, s njegove zapadne strane, postavljen novi naziv i grb HEP – a, a na
pročelju sa sjeverne strane spomen obilježje palim hrvatskim zaposlenicima i braniteljima HEP – a iz
Osijeka. Na spomeniku je bio uklesan ovaj tekst:
„Prolazniče, zastani i znaj
U ratu 1991. godine, ovaj su grad obranila
obična, topla i hrabra ljudska srca njegovih branitelja.
Grad ostade nepokoren. Osijek ne postade Osek,
Postade dar za izvor njegova života i ponos njegovim naraštajima.
Blještavilu pobjede svjetlo i toplinu
dadoše srcem i vještinom djelatnici HEP – a.“
Prigodom svečanog otkrivanja spomenika bili su prisutni predstavnici svih regionalnih odbora UHB
HEP – a čime su još jedanput pokazali zajedništvo. Predsjednik RO UHB HEP – a za istočnu Hrvatsku
Bruno Androš tom je prigodom izjavio kako su se, domoljubno svjesni zaposlenici HEP – a Slavonije i
Baranje u samom početku agresije na Hrvatsku, bez rezerve stavili u obranu domovine i svoje Hrvatske
elektroprivrede. Ujedno je izjavio kako je to bio povijesni trenutak „gdje se ni život nije žalio dati za dragu domovinu. Dokaz za to su i poginuli hrvatski branitelji i zaposlenici HEP – a kojima, kao skromni
znak zahvalnosti, danas otkrivamo ovo spomen obilježje.“147
Otkrivanje spomen obilježja u Osijeku 2000. godine
Spomen obilježje u Osijeku
U okviru ROIH – a, 2000. i 2001. godine, pojavio se niz problema koji su uzrokovali smjenjivanje
starog i izbor novog vodstva. Na izvanrednoj izbornoj skupštini ROIH – a od 8. prosinca 2000. godine
za predsjednika je bio izabran I. Ščukanac, za dopredsjednike A. Radić i S. Baboselac, te za tajnika D.
Larva. U Nadzorni odbor izabrani su M. Marijanović, Ž. Kovačević i jedan član iz PrP – a.148
U 2001. godine najveći problem pri radu proizlazio je iz nepovoljne situacije izazvane sukobom unutar
RO. Prije svega odnosilo se to na primopredaju dokumenata ROIH – a koju je prethodni predsjednik
odbijao vratiti. Zbog problema oko izbora člana za Nadzorni odbor iz Prijenosnog područja Osijek 20.
veljače odlučeno je da se taj ogranak raspusti, da se za povjerenika postavi Darko Mikulić koji je trebao
pripremiti izvanrednu izbornu skupštinu u tom ogranku.149 Izvanredna izborna skupština održana je 5.
146
147
148
149
V HEP 108, siječanj 2000., str. 12, „Bruno Androš i dalje na čelu“ – Julije Huremović.
Vjesnik HEP 116, rujan 2000., str. 40, „Prolazniče znaj“ – Julije Huremović.
Zapisnik sa sjednice ROIH – a od 17. 1. 2001. u Osijeku; Arhiv ROIH.
Zapisnik sa sjednice ROIH – a od 20. 2. 2001. u Velikoj; Arhiv ROIH.
REGIONALNI ODBORI (ROIH)
skupštinu trebao imati krajem siječnja 2000. godine.146
91
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
REGIONALNI ODBORI (ROIH)
travnja 2001. godine te je za predsjednika potvrđen Darko Mikulić, a za tajnika Ivan Šojat.150
92
Na 3. sjednici Predsjedništva ROIH-a, od 23. svibnja 2001. godine u Belom Manastiru, predsjednik
Ščukanac informirao je predsjednike ogranaka o svim zbivanjima unutar Udruge. Loša vijest bila je
smanjenje financijskih sredstava za oko 50%. Govorio je o zajedničkom dogovoru svih regionalnih odbora o češćim zajedničkim druženjima kroz sportske i druge aktivnosti, brigu o bolesnim braniteljima,
te pripreme za otkrivanje spomen obilježja Udruge uz zgradu HEP – a u Vukovaru.
Predsjednik je izvijestio kako postoje problemi u vezi s dokumentacijom i imovinom Udruge, koju
bivše rukovodstvo, i nakon niza intervencija, nije željelo predati. To je predstavljalo veliku prepreku u
redovitom odvijanju aktivnosti ROIH – a. ROIH je čak razmišljao o uzimanju odvjetnika i rješavanju
tog problema sudskim putem.151
Nakon izvanredne izborne skupštine krajem 2000. godine, održana je i redovita izborna skupština 14.
prosinca 2001. godine u Požegi. Za predsjednika je tada izabran Ivan Ščukanac, za tajnika Darko Larva,
za dopredsjednike Ivica Kopf iz Distribucije, Zvonimir Kovač iz Proizvodnje i Darko Mikulić iz Prijenosa. Za članove Nadzornog odbora izabrani su Danijel Jerković iz Distribucije, Branimir Ratkovčić iz
Proizvodnje i Josip Sabljo iz Prijenosa.
Na skupštini je iz ROIH – a za
predsjednika Udruge bio predložen Stjepan Tvrdinić, za članove
Središnjeg odbora Anđelko Radić
i Stjepan Baboselac, za Nadzorni
odbor Miro Marjanović, te za Sud
časti Vlado Novoselić. Za sabornike iz ROIH – a na Glavnoj izbornoj skupštini Udruge predloženo
je 15 članova.
Prema izvješću o radu ROIH – a
od izvanredne skupštine krajem
2000. godine do ovih izbora došlo
je do određenih pomaka unatoč
Novoizabrano vodstvo
tome što dokumentacija još uvijek
nije bila vraćena pa ju je odlučeno ishoditi sudskim putem. Izbori u ogranku Prijenosnog područja Osijek
su nakon postavljanja povjernika bili provedeni te je nastavljen daljnji rad. Ukupan broj članova povećan
je za 20%, ukupno je djelovalo 12 ogranaka, s tim da je najmlađi ogranak u Našicama formiran 16. studenoga 2001. godine. Najveći dio financijskih sredstava utrošen je na pomaganje članovima, kao i u ostalim
regionalnim odborima. Predsjednik je obavijestio i o tome kako će se Memorijal “Branko Androš” održavati
svake godine na području drugog regionalnog odbora.152
U razdoblju 2002. godine došlo je do novih pomaka u radu. Na sastanku od 14. travnja 2002. godine,
održanom u Našicama, izabrano je Povjerenstvo za materijalnu potporu za čijeg je predsjednika bio izabran
Ivica Kopf, a za članove povjerenstva Mladen Beronja, Darko Hühn, Nenad Bašić i Manuel Župan. Za
maksimalan iznos potpore prihvaćen je iznos od 4.000 kuna. Kao smjernice u radu povjerenstva predloženo je da se kod realizacije pomoći krene u dva kruga. Prvi krug trebao je obuhvatiti Slavonski Brod, Novu
Gradišku, Požegu i Đakovo, dok su u drugom krugu trebali biti pokriveni Osijek, Vukovar, Beli Manastir
i Našice.
Neposredno prije toga, 22. veljače 2002. godine, obavljena je primopredaja dokumentacije ROIH – a.
Ujedno je Predsjedništvo ROIH – a, Izvršnom odboru Udruge predložilo da u svojstvo počasnog člana
Udruge primi 15 osoba:
150
151
152
V HEP 124, svibanj 2001., str. 42, „Izabrano novo rukovodstvo“ – Julije Huremović
V HEP 124, svibanj 2001., str. 42, „Izabrano novo rukovodstvo“ – Julije Huremović.
Zapisnik sa Izborne skupštine ROIH – a od 14. 12. 2001. u Požegi; Arhiv ROIH.
1. Snježanu Koren
2. Mirjanu Brnić
3. Anku Furundžiju
4. Korneliju Garvanović
5. Katarinu Janić
6. Jasnu Korman
7. Josipa Maleševića
8. Branku Marinić
9. Mandicu Nemec
10. Mariju Suvalj
11. Snežanu Tica
12. Anicu Zrno
13. Snežanu Vilner
14. Bogdanku Vlajnić
15. Julku Peterlik.153
Izbori ROIH-a 2003. godine u Velikoj
S izborne skupštine ROIH-a 2003. godine
U narednom razdoblju Povjerenstvo za dodjelu materijalne pomoći obišlo je područja koja
su prema planu određena. U prvoj fazi to su
bili Slavonski Brod, Nova Gradiška, Đakovo
i Požega, te je dodijeljena pomoć u visini od
32.991,51 Kn.154 Nakon toga povjerenstvo se
sastalo u Osijeku 30. listopada 2002. i dodijelilo pomoć u iznosu od 38.166,62 Kn za 13
članova, te u Našicama 22. studenog 2002.
godine pomoć od 12.500 Kn.155
Novo vodstvo ROIH – a izabrano je na Izbornoj skupštini ROIH – a, održanoj 15. prosinca 2003. godine u Velikoj. Na njoj je za predsjednika bio izabran Ivan Ščukanac, za tajnika Darko Larva, za dopredsjednike Ivica Kopf, Petar Junušić i Darko Mikulić, a za članove Nadzornog odbora Danijel Jerković,
153
154
155
Zapisnik sa sjednice ROIH od 12. 4. 2002. u Našicama; Arhiv ROIH.
Zapisnik sa sjednice od 14. 6. 2002. u Đakovu; Arhiv ROIH.
Zapisnik sa sjednice od 5. 12. 2002. u Vukovaru; Arhiv ROIH.
REGIONALNI ODBORI (ROIH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za istočnu Hrvatsku (ROIH)
93
REGIONALNI ODBORI (ROIH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
94
Branimir Ratkovčić i Josip Sabljo.
Za Predsjednika Udruge ispred ROIH – a predložen je Ivan Ščukanac, za članove Središnjeg odbora
Stjepan Baboselac i Anđelko Radić, za člana Nadzornog odbora Miro Marijanović, te za člana Suda časti
Ivan Klobučar. Za sabornike na glavnoj izbornoj skupštini Udruge izabrano je 15 članova.
Godine 2004. došlo je do reizbora u Povjerenstvu za materijalnu potporu. Tada je za predsjednika bio
izabran Ivica Kopf, a za članove Manuel Župan, Darko Hühn, Ivan Klobučar i Mladen Beronja. Na istoj
sjednici određen je maksimalni iznos pomoći koja se dijelila. Taj je iznos za branitelje bio 3.000 Kn, dok
je prije bio 4.000 Kn, iznos pomoći branitelju za doškolavanje, dokvalifikaciju, prekvalifikaciju bio je
3.000 Kn, dok su ostali iznosi bili na nivou prošlogodišnjih (liječenje, smrtni slučajevi…).156
Iste godine došlo je do određenih financijskih problema u Središnjici koje su prouzročili troškovi za
sportske susrete i izvanredni trošak za idejno rješenje spomen obilježja. Zbog toga je odlučeno da će
svaki regionalni odbor novčano poduprijeti Središnjicu. Prema ključu za raspodjelu novčanih sredstava,
ROIH je trebao doznačiti 5.000 Kn.157
Udruga je 26. kolovoza 2005. godine organizirala otkrivanje spomen obilježja poginulim braniteljima, zaposlenicima vukovarskog
pogona HEP – a – Petar Furundžija, Borislav Garvanović, Mihael Janić, Ante Milorad, Tomislav
Prpić, Zdenko Tica i Zvonimir
Vilner. Spomen obilježje rad je
akademskog kipara Ante Guberine i smješteno je na ulaz u zgradu
vukovarskog HEP – a. Na spomeniku je stajalo – „U velebno djelo hrvatske slobode utkano je vaše
ime na čast i slavu Vukovara, a na
Na otkrivanju spomen obilježja u Vukovaru
ponos Domovine.“ Na otkrivanju
spomen obilježja bili su i predstavnici HEP – a na čelu s predsjednikom Uprave Ivanom Mravkom.
Za pomoć kod realizacije projekta postavljanja spomenika predsjednik Udruge Tihomir Lasić zahvalio
se vodstvu HEP – a na čelu s Ivanom Mravkom, direktoru DP Elektra Vinkovci Vladimiru Čavloviću i rukovoditelju Pogona Vukovar,
Tomislavu Salamonu, kao i kolegama braniteljima iz Pogona Vukovar na čelu s Ivicom Kopfom. Ivan Mravak je u svom govoru rekao
– „ … spomenikom danas poručujemo da postoji obveza onih koji
znaju da nam kažu gdje su grobovi onih koje još nismo našli i da se
svake godine 18. studenog okupimo na ovom mjestu i uključimo u
mimohod do Memorijalnog groblja.“158
Krajem 2005. godine došlo je do određenih promjena u ustroju
ROIH – a. Na sastanku od 3. studenoga donešena je odluka da se,
zbog bolje organizacije rada ROIH – a i novog ustroja HEP – a, iz
ogranka Plin izdvoji dio članova i osnuje novi ogranak Izgradnja. Za
povjerenika ogranka Izgradnje Predsjedništvo je postavilo Borislava
Posveta spomenika
Romića.159
156
157
158
159
Zapisnik sa sjednice od 2. 4. 2004. u Donjem Miholjcu; Arhiv ROIH.
Zapisnik sa sjednice od 12. 11. 2004. u Novoj Gradišci; Arhiv ROIH.
VHEP 176, rujan 2005., str. 15, „Samo jedna je povijest“ – Denis Karnaš.
Zapisnik sa sjednice od 3. 11. 2005. u Velikoj; Arhiv ROIH.
Nova izborna skupština održana je 10. veljače
2006. godine u Velikoj. Ivan Ščukanac predao je
tom prigodom izvješće za prethodno dvogodišnje
razdoblje. Naglasio je kako je gotovo 50% sredstava utrošeno u materijalne potpore za poboljšanje
uvjeta stanovanja, saniranje šteta, kupnju lijekova
i liječenje oboljelih članova, te za pomoć članstvu
kod upisa u školske ustanove radi dokvalifikacije i
stjecanje višeg stupnja obrazovanja. Predsjedništvo
ROIH – a poručilo je kako će „naglašeno poticati
susrete među ograncima, kao i posjete mjestima i
obilježavanju obljetnica Domovinskog rata“.
Šime Samodol i Ivan Ščukanac
Za predsjednika je tada bio izabran Ivica Kopf, za dopredsjednike Stjepan Baboselac, Miro Marijanović
i Zlatko Tota, u Nadzorni odbor izabrani su Zoran Juka, Anđelko Radić i Borislav Romić. Za predsjednika Udruge bio je predložen Tihomir Lasić iz ROJH – a, za članove Središnjeg odbora predloženi su
Darko Mikulić i Ivan Ščukanac, za člana Suda časti Darko Hühn, a za člana Nadzornog odbora Petar
Izborna skupština ROIH-a 2006.
Ivica Kopf
Junušić. Za sabornike na Glavnoj izbornoj skupštini Udruge bilo je izabrano 15 članova.160 Na sljedećoj
sjednici za tajnika je bio izabran Darko Larva, za blagajnika Petar Brekalo; u Povjerenstvo za materijalnu potporu izabrani su Zdenko Bajhard kao predsjednik, te Borislav Romić, Željko Kovačević i Željko
Hurtiš kao članovi; u Povjerenstvo za sport izabrani su Miro Marijanović, Darko Mukulić, Darko Larva
i Ivica Kopf. Za poslove informiranja i promidžbe izabran je Darko Hühn.161
Povjerenstvo za materijalne potpore sastalo se u 2006. godini četiri puta i odobrilo 12 jednokratnih pomoći od čega su tri bile izvanredne, zbog elementarne nepogode. Time je odobreno ukupno 35.353,08
Kn. Zaključeno je kako je zamolbi za pomoć bilo puno više nego financijskih sredstava.162 Ista situacija
bila je i u 2007. godini kada je odobreno 10 jednokratnih pomoći u ukupnom iznosu od 29.998,75
Kn.163
U 2007. godini došlo je do formiranja novog ogranka u Županji, dana 22. veljače. Na osnivačkoj skupštini sudjelovalo je oko 20 potencijalnih članova iz Pogona Županja, a za predsjednika je bio izabran
Tomislav Tomić, za dopredsjednika Krešimir Čačić, te za tajnika Željko Maroševac.164
Nova izborna skupština održana je u Valpovu 25. siječnja 2008. godine na kojoj je za predsjednika bio
160
161
162
163
164
Zapisnik sa Izborne skupštine ROIH – a od 10. 2. 2006.; Arhiva ROIH.
V HEP 181, veljača 2006., str. 23, „Istina o Domovinskom ratu“ – Z. Šućur.
Zapisnik sa sjednice od 21. 2. 2006. u Orahovici; Arhiv ROIH.
Zapisnik sa sjednice od 7. 12. 2006. u Našicama; Arhiv ROIH.
Zapisnik sa sjednice od 9. 11. 2007. u Valpovu; Arhiv ROIH.
Zapisnik sa sjednice od 9. 3. 2007. u Osijeku; Arhiv ROIH.
REGIONALNI ODBORI (ROIH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za istočnu Hrvatsku (ROIH)
95
REGIONALNI ODBORI (ROIH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
96
izabran Ivica Kopf, za dopredsjednike Stjepan Baboselac, Miro Marijanović i Zlatko Tota, za tajnika
Darko Larva, u Nadzorni odbor Zoran Juka, Anđelko Radić i Borislav Romić. U Povjerenstvo za materijalnu potporu izabrani su Zdenko Bajhard kao predsjednik, Borislav Romić, Željko Kovačević i Željko
Hurtiš kao članovi, dok su u Povjerenstvo za sport izabrani Miro Marijanović, Darko Mikulić, Darko
Larva i Ivica Kopf.165
Iste godine, 28. ožujka, po prvi puta je iz redova ROIH - a izabran predsjednik Udruge. Bio je to Ivica
Kopf. U raspravi na sjednici ROIH – a od 8. travnja zaključeno je – „ROIH je svojim kontinuirano
dobrim radom, već duži niz godina, zaslužio da po prvi put ima predsjednika Udruge iz svojih redova.“
Pošto je Kopf postao predsjednik Udruge, ROIH je ostao bez predsjednika pa su se morali organizirati
novi izbori. Zbog toga su donesene slijedeće odluke:
a) novi predsjednik ROIH-a izabrat će se na Izvanrednoj skupštini, koja će se održati dana 18.04.2008.
godine u Suzi, s početkom u 10,00 sati
b) Izvanredna skupština imat će 30 sabornika ( isti oni koji su bili na redovnoj izbornoj skupštini,
održanoj dana 25.01.2008. godine u Valpovu)
c) članovi povjerenstava (izbornog, verifikacijskog, kandidacijskog, zapisničar i dva ovjerovatelja zapisnika) biti će isti oni koji su bili na redovnoj izbornoj skupštini
d) zbog vremenskog tjesnaca (poznatog datuma za konstituiranje Središnjeg odbora UHB HEP-a),
pozivi za Izvanrednu skupštinu ROIH-a biti će dostavljeni sabornicima devet dana prije održavanja iste
e) kandidat za predsjednika ROIH-a je Darko Mikulić – Predsjedništvo ROIH-a je jednoglasno
prihvatilo, nakon šire rasprave, i više predloženih kandidata (predloženi su bili D. Mikulić i A.
Radić – zahvalio se na kandidaturi i odbio je, podržavajući kandidaturu D. Mikulića).
f ) kandidat za člana Središnjeg odbora UHB HEP-a je Anđelko Radić - Predsjedništvo ROIH-a
jednoglasno je prihvatilo (pošto je D. Mikulić član Središnjeg odbora UHB HEP-a, njegovom
kandidaturom za predsjednika ROIH-a ostaje upražnjeno mjesto za člana SO UHB HEP-a).166
Na taj je način Predsjedništvo nastojalo, na najbrži način, riješiti pitanje vodstva ROIH – a.
Izvanredna izborna skupština je, prema odluci održana 18. travnja 2008. godine u Suzi, na kojoj je za
predsjednika bio izabran DarkoMikulić, koji je do tada bio član Središnjeg odbora Udruge. Na njegovo
mjesto bio je izabran Anđelko Radić.167
Od te godine započinje i organizirano prikupljanje građe za popunjavanje web stranice Udruge, te za pisanje monografije. ROIH
se aktivno uključio u taj posao te se obvezao
prikupiti podatke o članstvu, ustroju, poginulima, umrlima, počasnim članovima, HRVI
članovima, umirovljenim članovima, zapisnike sa izbornih skupština, podatke o aktivnostima…168 Za člana radnog tima koji će raditi
na izradi monogafije Udruge bio je izabran A.
Radić.169
165
166
167
168
169
Izborna skupština u Suzi 2008. godine
Zapisnik s Izborne skupštine od 25. 1. 2008. u Valpovu; Arhiv ROIH.
Zapisnik sa sjednice od 8. 4. 2008. u Novoj Gradišci; Arhiv ROIH.
Zapisnik s Izvanredne izborne skupštine ROIH – a od 18. 4. 2008. u Suzi; Arhiv ROIH.
Zapisnik sa sjednice od 28. 8. 2008. u Osijeku, Arhiv ROIH.
Zapisnik sa sjednice od 13. 2. 2009. u Đakovu; Arhiv ROIH.
Zadnja izborna skupština ROIH – a održana je u Petrijevcima 29. siječnja 2010. godine, na kojoj je za
predsjednika bio izabran Darko Mikulić, za dopredsjednike Petar Junušić, Željko Kovačević i Željko
Hurtiš, za tajnika Darko Larva, u Nadzorni odbor izabrani su: Stjepan Baboselac, Miro Marijanović
i Zlatko Tota. U Povjerenstvo za materijalnu potporu izabrani su: Zdenko Bajhard, Borislav Romić,
Željko Kovačević i Željko Hurtiš. U Povjerenstvo za sport izabrani su: Krešimir Klaić, Darko Mikulić
i Miro Marjanović. Za predsjednika Udruge bio je predložen Ivica Kopf, za članove Središnjeg odbora
Udruge predloženi su Zdenko Bajhard i Anđelko Radić, za člana Suda časti predložen je Ivan Ščukanac,
a za člana Nadzornog odbora Udruge predložen je Zoran Juka.170
Darko Mikulić
S izborne skupštine
Danas se ROIH sastoji od 15 ogranaka:
1. Beli Manastir
2. Đakovo
3. Izgradnja
4. Našice
5. Nova Gradiška
6. Plin
7. Pogon Osijek
8. Požega
9. Prijenos
10. Slavonski Brod
Darko Larva i Darko Mikulić
11. TE – TO Osijek
12. Toplana
13. Valpovo
14. Vukovar
15. Županja
170
Zapisnik sa Izborne skupštine ROIH – a od 29. 1. 2010. u Petrijevcima; Arhiv ROIH.
REGIONALNI ODBORI (ROIH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za istočnu Hrvatsku (ROIH)
97
REGIONALNI ODBORI (ROIH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
98
Skupština ROIH-a u Donjem Miholjcu 2004. godine
Predsjedništvo ROIH-a u Baranji 2004. godine
Predsjedništvo ROIH-a u Vukovaru 2004. godine
Predsjedništvo ROIH-a na sjednici u Velikoj 2005. godine
REGIONALNI ODBORI (ROIH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za istočnu Hrvatsku (ROIH)
99
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
REGIONALNI ODBORI (ROIH)
REGIONALNI ODBOR ZA ISTOČNU HRVATSKU
100
SKUPŠTINA ROIH-a
PREDSJEDNIŠTVO
OGRANCI
BELI MANASTIR
ĐAKOVO
IZGRADNJA
NAŠICE
NOVA GRADIŠKA
PLIN
POGON OSIJEK
POŽEGA
PRIJENOS
SLAVONSKI BROD
TE-TO OSIJEK
TOPLANA
VALPOVO
VUKOVAR
ŽUPANJA
NADZORNI ODBOR
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za istočnu Hrvatsku (ROIH)
Kao i u ostalim regionalnim odborima, sportske manifestacije imale su važnu ulogu u djelatnosti ROIHa. One su bile prigoda da se branitelji sastaju, sportski nadmeću, razmjenjuju svoja iskustva i razgovaraju
o aktualnim problemima. Već 1997. godine tadašnji Regionalni odbor za Slavoniju i Baranju sudjelovao
je u organizaciji sportskog susreta povodom Dana domovinske zahvalnosti i to zajedno s UHVDR – a
Županije osječko – baranjske u Osijeku. Tada su se natjecali branitelji iz Našica, Slavonskog Broda, Slatine, Valpova, Donjeg Miholjca, Orahovice i Osijeka, u tri sportske discipline – mali nogomet, kuglanje
i tenis (ekipno, u paru i pojedinačno). Ukupnim pobjednikom bili su veterani UHVDR Županije
osječko-baranjske koji su osvojili prva mjesta u kuglanju i stolnom tenisu, dok je UHB HEP – a osvojila prvo mjesto u malom nogometu. Na osnovu kvalitetne organizacije i postignutih rezultata tada je
Pobjednička ekipa Slavonski Brod
Postavljanje vijenca na spomen obilježje
Ekipa ROIH – a na 3. Memorijalnom turniru “Branko Androš” 2002. godine
bila izražena želja da se susreti održavaju svake godine povodom Dana domovinske zahvalnosti.171 Prvi
sportski susreti ROIH – a održani su 2001. godine i o njima, zbog nedostatka dokumentacije, nema
relevantnih podataka.
Na drugom Memorijalu „Branko Androš“ održanom u Opatiji 5., 6. i 7. listopada 2001. godine, ROIH je
osvojio 3. mjesto u streljaštvu, 2. mjesto u nogometu, 4. mjesto u kuglanju i 2. mjesto u šahu.172
171
172
V HEP 81/82, 1997., str. ?, „Branitelji na športskom djelu“ – Bruno Androš.
Zapisnik sa sjednice ROIH – a od 30. 10. 2001. u Osijeku; Arhiv ROIH.
REGIONALNI ODBORI (ROIH)
Sportske manifestacije
101
REGIONALNI ODBORI (ROIH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
102
Ekipa ROIH – a na četvrtom Memorijalnom turniru 2003. godine u Baškom Polju
Drugi sportski susreti ROIH– a održani su 18. svibnja 2002. u Slavonskom Brodu čiji je domaćin bio
ogranak iz istoimenog grada, uz sudjelovanje branitelja iz Vukovara, Osijeka, Đakova, Požege i Slavonskog Broda, podijeljenih u četiri ekipe, koje su se natjecale u malom nogometu. Prvo mjesto osvojila
je ekipa Slavonski Brod 1, drugo mjesto Slavonski Brod 2, treće Vukovar i četvrto Požega – Đakovo.
Nakon turnira izaslanstvo ROIH – a položilo je vijence na gradskom groblju u spomen na sve poginule
hrvatske branitelje.173 Zbog malog broja ekipa, na sjednici ROIH – a od 14. lipnja 2002. godine, predloženo je da iduće igre treba što više omasoviti i uvesti veći broj sportskih disciplina. Ujedno je zaključeno kako će na sportskim igrama Udruge moći sudjelovati samo oni igrači ili ekipe koji su sudjelovali
na sportskim igrama ROIH – a.174 Na Memorijalu „Branko Androš“ iste godine, koji se održavao na
Bjelolasici, ekipa ROIH – a osvojila je četvrto mjesto.175
Treći sportski susreti ROIH – a održani su u Vukovaru 14. lipnja 2003. godine. U nogometu prvo je
mjesto osvojila ekipa DP Elektra Slavonski Brod; u kuglanju i pikadu PP Osijek; košarci i šahu DP
Elektra Vinkovci – Pogon Vukovar; stolnom tenisu DP Elektroslavonija – Pogon Plin Osijek; tenisu
DP Elektroslavonija – Pogon Đakovo; boćanju DP Elektroslavonija – Pogon Našice i streljaštvu DP
Ekipa ROIH – a na Memorijalnom turniru u Osijeku 2004. godine
173
174
175
V HEP 136, svibanj 2002., str. 57, „Najbolji Brođani“ – S. Krajnović.
Zapisnik sa sjednice od 14. 6. 2002. u Đakovu,; Arhiv ROIH.
Zapisnik sa sjednice od 27. 9. 2002. u Osijeku; Arhiv ROIH.
Elektroslavonija – Pogon Našice. Pobjednici u svim disciplinama ujedno su stjecali pravo nastupa na
Memorijalu „B. Androš“.176 Tada je, zbog velikog odaziva sudionika i povećanja broja sportova (nogomet, boćanje, šah, tenis, pikado, košarka, kuglanje, streljaštvo i stolni tenis) došlo do nenadano visokih
financijskih troškova pa je Predsjedništvo ROIH – a raspravljalo i o rebalansu proračuna u stavci sportski susreti.177
Iste godine Memorijal “B. Androš” održan je u Baškom Polju 3., 4. i 5. listopada, a natjecanja su se
odvijala u nogometu, košarci, tenisu, stolnom tenisu, šahu, streljaštvu, boćanju, kuglanju i plivanju.
ROIH je bio zastupljen s 32 natjecatelja, 3 gosta, 5 gostiju pozvanih od SO UHB HEP i 7 gostiju na
teret ROIH – a.178 ROIH je na tim igrama osvojio ukupno 3. mjesto od svih regionalnih odbora – u
malom nogometu 3. mjesto, u košarci 4. mjesto, tenisu 2. mjesto, stolnom tenisu 3. mjesto, šahu 3.
mjesto, streljaštvu 4. mjesto, boćanju 4. mjesto, kuglanju 3. mjesto i plivanju 3. mjesto.179
Četvrti sportski susreti ROIH – a održani su 5. lipnja 2004. u Vukovaru. Natjecalo se ukupno 170 natjecatelja u stolnom tenisu, boćanju, pikadu, šahu, tenisu, streljaštvu, košarci, kuglanju i nogometu. U
Ekipa ROIH – a na Memorijalnom turniru u Šibeniku 2005. godine
Ekipa Pogona Našice na sportskim igrama ROIH – a
2005. godine
S nogometne utakmice na sportskim igrama ROIH – a
2005. godine
stolnom tenisu i boćanju pobjednik je bio ogranak Našice; u pikadu i kuglanju ogranak Prijenos; u šahu
ogranak Plin, u tenisu ogranak Vukovar, u nogometu Pogon Osijek, u streljaštu ogranak TE – TO, dok
natjecanje u košarci nije bilo održano zbog kiše. Svim ograncima podijeljene su zahvalnice za sudjelova176
177
178
179
V HEP 149, lipanj 2003, str. 66, „Neizvjesno do kraja“ – K. Krajinović
Zapisnik sa sjednice od 4. 7. 203. u Požegi; Arhiv ROIH.
Zapisnik sa sjednice od 5. 9. 2003. u Našicama; Arhiv ROIH.
Zapisnik sa sjednice od 17. 10. 2003. u Ivankovu; Arhiv ROIH.
REGIONALNI ODBORI (ROIH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za istočnu Hrvatsku (ROIH)
103
REGIONALNI ODBORI (ROIH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
104
nje na turniru.180 Tijekom održavanja susreta, delegacija predvođena predsjednikom ROIH – a Ivanom
Šćukancem i predsjednikom Uprave HEP – a, Ivanom Mravkom, položila je vijenac i zapalila svijeću
ispred križa poginulim braniteljima Vukovara na obali Dunava.181 Peti Memorijal “B. Androš” održan
je u Osijeku 1., 2. i 3. listopada 2004. godine, te je time i ROIH bio domaćin. Zbog toga je poduzeta
aktivnost radi što bolje i kvalitetnije organizacije. Svi sudionici bili su smješteni u hotelu „Mursa“, bilo
je organizirano niz aktivnosti koje su pratile ovu manifestaciju-poput polaganja vijenaca i paljenja svijeća
pred Spomen obilježjem HEP – a, misa zadušnica za Branka Androša i sve poginule branitelje, odlazak
u Vukovar i polaganje vijenca i paljenje svijeća kod Velikog križa pa sve do dalmatinske večeri u hotelu
„Mursa“. Sportska natjecanja organizirana su na HEP – ovom igralištu Zeleno polje. Ekipe ROIH – a
natjecale su se u nogometu, tenisu, stolnom tenisu, boćanju, streljaštvu, kuglanju, pikadu, košarci i šahu.182
Početkom 2005. godine odlučeno je da se sljedeći sportski susret ROIH – a organizira na moru. Zbog
toga je izabrano Povjerenstvo za sport u koje su ušli: M. Marijanović, S. Baboselac, I. Kopf, D. Mikulić,
I. Klobučar i D. Larva. Zadaci Povjerenstva bili su da pronađe najpovoljnije mjesto za održavanje susreta, da se odredi broj sudionika, napravi protokol i satnica natjecanja.183 Temeljem pristiglih ponuda, Povjerenstvo je odlučilo kako će se sportski susreti održati u Solarisu – Šibenik, od 17. do 19. lipnja 2005.
godine. U vrijeme donošenja ove odluke Predsjedništvo je upoznato s održavanjem međuogranskih susreta u Osijeku koji su se trebali održati 20. travnja 2005. godine na kojem su trebali sudjelovati ogranci
iz Osijeka, te međuogranski susret u Belom Manastiru od 23. travnja 2005. godine na kojem su trebali
sudjelovati ogranci iz Belog Manastira i Vukovara.184 Na taj su se način sportske aktivnosti odvijale i
Ekipa ROIH – a na Memorijalu “Branko Androš” 2006. godine u Kutini
mimo službenih sportskih manifestacija, što je bilo pozdravljeno od strane Predsjedništva ROIH – a.
Peti sportski susreti ROIH – a održani su od 17. do 19. lipnja 2005. godine u Šibeniku. Natjecalo se
120 branitelja u sedam sportskih disciplina. U malom nogometu prvo je mjesto osvojio Pogon Osijek,
u tenisu Pogon Đakovo, u boćanju, košarci i šahu HEP Plin, u kuglanju i stolnom tenisu PrP Osijek.185
U Umagu je održan i 6. sportski susret Memorijal “Branko Androš” od 30. rujna do 2. listopada 2005.
godine. ROIH je osvojio ukupno 3. mjesto na natjecanju. U nogometu je osvojeno 4. mjesto, košarci
180
181
182
183
184
185
Zapisnik sa sjednice od 17. 6. 2004. u Belom Manastiru; Arhiv ROIH.
V HEP 161, lipanj 2004., str. 67, „Susreti – više od športskih susreta“ – D. Karnaš.
Zapisnik sa sjednice od 7. 9. 2004. u Osijeku; Arhiv ROIH.
Zapisnik sa sjednice od 15. 3. 2005. u Vukovaru; Arhiv ROIH.
Zapisnik sa sjednice od 15. 4. 2005. u Đakovu; Arhiv ROIH.
V HEP 173, lipanj 2005., str. 67, „Najbolji – športaši HEP Plina“ – D. Karnaš.
Košarakaška ekipa Plina na sportskim igrama ROIH – a
2007. godine u Umagu
4. mjesto, tenisu 3. mjesto, stolnom tenisu
2. mjesto, boćanju 2. mjesto, šahu 1. mjesto,
streljaštvu 2. mjesto i kuglanju 1. mjesto.186
U 2006. godini Povjerenstvo za sport ponovno je nastojalo organizirati sportske igre
ROIH – a na moru. Zbog toga je, kao najbolja lokacija održavanja, prihvaćeno Baško Polje u razdoblju od 26. do 28. svibnja.187 Bilo
je organizirano natjecanje u 8 sportova – mali
nogomet (pobjednik je bila ekipa Osijeka),
boćanje (Našice), šah (Izgradnja), tenis (Đakovo), košarka (Vukovar), kuglanje (Pogon
S otvorenja sportskih igara ROIH – a u Umagu 2007. godine
Osijek), stolni tenis (Prijenos Osijek) i streljaštvo (TE - TO Osijek).188 Na susretima je sudjelovalo
ukupno 177 članova ili 45% ukupnog članstva ROIH – a. Kako su susreti prošli bez većih problema i
uz pozitivnu atmosferu, tako je Predsjedništvo ROIH – a odlučilo napraviti rebalans proračuna u stavkama „sportski susreti“ zbog inicijative da se sportski susreti još više omasove, kako zbog druženja među
članovima tako i zbog potrebe za tjelesnom aktivnošću.189
Ivica Kopf govori na otvorenju sportskih igara
ROIH – a 2008. godine u Umagu
186
187
188
189
Memorijal “Branko Androš” održan je od 29. rujna do 1.
listopada 2006. gdine u Kutini. ROIH je sudjelovao sa 34
sportaša u 9 sportskih disciplina. ROIH je osvojio ukupno
1. mjesto, što je do tada bio najveći uspjeh. U nogometu
je osvojeno 1. mjesto, košarci 2. mjesto, tenisu 4. mjesto,
stolnom tenisu 1. mjesto, boćanju 1. mjesto, šahu 2. mjesto, streljaštvu 1. mjesto, kuglanju 1. mjesto i ribolovu 1.
mjesto. Nakon toga je Predsjedništvo zaključilo – „Predsjedništvo ROIH-a je u potpunosti zadovoljno uvjerljivim
rezultatima i osvojenim 1. mjestom. ROIH nije bio samo
Zapisnik sa sjednice od 3. 11. 2005. u Velikoj; Arhiv ROIH.
Zapisnik sa sjednice od 21. 2. 2006. u Orahovici; Arhiv ROIH.
V HEP 184, svibanj 2006., str. 61, „U ozračju zajedništva“ – V. Garber.
Zapisnik sa sjednice od 30. 6. 2006. u Đakovu; Arhiv ROIH.
REGIONALNI ODBORI (ROIH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za istočnu Hrvatsku (ROIH)
105
REGIONALNI ODBORI (ROIH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
106
S otvorenja sportskih igara ROIH – a
u sportskim nadmetanjima nedostižan nego
je i svojim ponašanjem dao primjer svima
ostalima. ROIH je na ovim sportskim igrama pokazao svu svoju zrelost i ozbiljnost te se
prezentirao kao vodeći regionalni odbor, čiji
sportski i radni rezultati još dugo neće biti
dostignuti.“190
U 2007. godini sportski susreti ROIH – a
bili su organizirani u Umagu od 4. do 6.
svibnja, s ukupno 8 sportova i 176 sportaša. S košarkaške utakmice
Taj je susret bio okarakteriziran kao najbolji do tada, te po broju sudionika i najbrojniji. U nogometu
prvo je mjesto osvojio Pogon Osijek, u stolnom tenisu Prijenos Osijek, košarci TE – TO Osijek, šahu Izgradnja Osijek, tenisu Pogon Vukovar, kuglanju Prijenos, boćanju Našice i streljaštvu TE - TO/Pogon/
Izgradnja.191
Osmi sportski susreti Memorijal “Branko Androš” održani su od 5.
do 7. listopada 2007. godine u Baškom Polju. ROIH je na njima
sudjelovao s 33 sportaša u 9 sportskih disciplina i postigao ukupno 2.
mjesto, što je bilo nešto lošije nego 2006. - nogomet 3. mjesto, košarka 2. mjesto, tenis 1.
mjesto, stolni tenis 2.
mjesto, šah 2. mjesto,
streljaštvo 2. mjesto,
boćanje 3. mjesto,
Predsjednik ROIH – a podiže pokal kuglanje 2. mjesto,
za osvojeno 1. mjesto 2009. godine
plivanje 4. mjesto.192
U Umagu su održani 8. sportski susreti ROIH – a od
9. do 11. svibnja 2008. godine. To je do tada bio najbrojniji susret sa 186 sportaša. Natjecalo se u ukupno
osam sportova. U stolnom tenisu i kuglanju prvo mje190
191
192
Zapisnik sa sjednice od 12. 10. 2006. u Zmajevcu; Arhiv ROIH.
Zapisnik sa sjednice od 5. 6. 2007. u Đakovu; Arhiv ROIH.
Zapisnik sa sjednice 9. 11. 2007. u Valpovu; Arhiv ROIH.
Nogometna ekipa Elektre Slavonski Brod 2009.
godine
Sportske igre ROIH – a u Umagu 2010. godine
S nogometne utakmice
S natjecanja u boćanju
S kuglačkog natjecanja
sto osvojila je ekipa Prijenos Osijek, u košarci TE
– TO Osijek, u streljaštvu TE – TO Osijek/Pogon
Osijek/Izgradnja Osijek, u tenisu Đakovo/Izgradnja
Osijek, u boćanju Našice, nogometu Slavonski Brod.
Najbolje momčadi s ovog natjecanja sudjelovale su
na Memorijalu „B. Androš“.193
Iste godine domaćin 9. Memorijala “Branko Androš”
ponovno je bio ROIH. Sportski susreti održani su u
Ekipa ROIH – a na otvaranju 11. Memorijala u Kutini 2010. godine
193
V HEP 208, svibanj 2008., str. 53 – 54, „Ispit snage i spretnosti, ali i športske sreće“ – I. Tomić.
REGIONALNI ODBORI (ROIH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za istočnu Hrvatsku (ROIH)
107
REGIONALNI ODBORI (ROIH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
108
Vukovaru od 3. do 5. listopada 2008. godine. Natjecanje se trebalo, kao i obično, održati u 9 sportova
- nogomet, pikado, tenis, stolni tenis, šah, streljaštvo, boćanje, kuglanje i ribolov. Na tim je susretima
ROIH ponovno osvojio ukupno 1. mjesto - u nogometu 1. mjesto, tenisu 1. mjesto, stolnom tenisu 1.
mjesto, streljaštvu 2. mjesto, kuglanju 1. mjesto, boćanju 3. mjesto, šahu 2. mjesto, ribolovu 1. mjesto,
pikadu 1. mjesto.194
U Umagu su ponovno održani sportski susreti ROIH – a od 8. do 10. svibnja 2009. godine. Bilo je
prisutno ukupno 179 sportaša koji su se natjecali u 8 sportova. U nogometu je prvo mjesto osvojila ekipa Slavonski Brod, u streljaštvu Izgradnja/Prijenos Osijek/TE - TO Osijek, u košarci TE – TO Osijek,
stolnom tenisu Pogon Osijek, kuglanju Prijenos/Toplinarstvo, tenisu Đakovo, boćanju Prijenos i šahu
Izgradnja.195 Za pokriće troškova ostvarena je donacija za prijevoz autobusima u iznosu od 20.500,00 kuna,
a svaki je sudionik uplatio 200,00 kuna za sudjelovanje na igrama.196
Iste godine održani su i 10. sportski susreti Udruge, također u Umagu od 25. do 27. rujna 2009. ROIH je
ponovno ostvario ukupno 1. mjesto - nogomet 2. mjesto, pikado 1. mjesto, tenis 4. mjesto, stolni tenis 1.
mjesto, šah 2. mjesto, streljaštvo 1. mjesto, boćanje 2. mjesto, kuglanje 3. mjesto, košarka 1. mjesto.197
Regionalni odbor za istočnu Hrvatsku svoje jubilarne 10. sportske susrete održao je u Umagu od 21. do
23. svibnja. 2010. godine. Svečanim postrojavanjem okupljenih ekipa počela su dvodnevna natjecanja
na terenima hotela “Aurora” u Umagu. Više od 200 branitelja borilo se za medalje. U nogometu prvaci
su bili Osječani, u tenisu je trijumfirao Božo Dinješ iz Vukovara, a u boćanju prvakom je postao Prijenos. U košarci zlatna kolajna pripala je momčadi Plina, a u kuglanju najbolji su bili dečki iz momčadi
Plin/Izgradnja. U pikadu zlato su odnijeli dečki iz Valpova, Prijenos je bio najbolji u stolnom tenisu,
a Izgradnja/Pogon Osijek u streljaštvu, dok su Našičani bili pobjednici šahovskog natjecanja. Igre je
otvorio Predsjednik UHB HEP-a 1990. – 1995. Ivica Kopf, a branitelje su pozdravili i novi glavni tajnik
Udruge Davor Tomljanović, predsjednik ROIH – a Darko Mikulić, predsjednik ROJH – a Josip Gracin
te tajnik ROZH – a Neven Cuculić.
Jedanaesti sportski susreti Memorijal „Branko Androš“ održani su od 1. do 3. listopada 2010. godine u
Kutini uz sudjelovanje preko 170 natjecatelja. Domaćin sportskih susreta bio je ROSH. Ekipa ROIH –
a osvojila je ukupno drugo mjesto zahvaljujući pobjedama u malom nogometu, tenisu i stolnom tenisu.
194
195
196
197
Zapisnik sa sjednice od 7. 11. 2008. u Belom Manastiru; Arhiv ROIH.
V HEP 220, svibanj 2009., str. 59, „Veći interes za streljaštvo, najzanimljiviji nogomet“ – D. Karniš.
Zapisnik sa sjednice od 18. 6. 2009. u Županji; Arhiv ROIH.
Zapisnik sa sjednice od 29. 10. 2009. u Osijeku; Arhiv ROIH.
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za istočnu Hrvatsku (ROIH)
1. BELI MANASTIR - Stjepan Đurin, Zlatko Tota, Samir Dizdarević i Antun Kovač
2. ĐAKOVO - Živko Augustinović, Željko Ilišević, Darko Kukučka i Ivica Nikolić
3. IZGRADNJA - Borislav Romić i Marijan Tumir
4. NAŠICE - Ivan Klobučar, Mato Matković i Goran Vrbanić
5. NOVA GRADIŠKA - Ivan Ščukanac, Zoran Marjanović, Tomislav Knaus i Dražen Đurić
6. PLIN - Anđelko Radić, Petar Junušić i Antun Kranjčec
7. POGON OSIJEK - Nenad Generalić, Zlatko Bizacki, Ivica Farkaš i Zdenko Bajhard
8. POŽEGA - Vlado Novoselić, Ivo Sliško, Željko Hurtiš i Mirko Perković
9. PRIJENOS - Zlatko Karaman, Darko Mikulić, Branimir Mudrovčić i Zoran Juka
10. SLAVONSKI BROD - Stjepan Baboselac, Željko Kovačević, Danijel Jerković i Štefo Dulj
11. TE – TO OSIJEK - Željko Gerovac, Miro Marijanović, Darko HÜhn i Leonardo Milić
12. TOPLANA - Zvonimir Kovač, Nenad Bašić i Andrej Antolić
13. VALPOVO - Dejan Sudar
14. VUKOVAR - Ivica Kopf, Branko Ivković i Davor Marošević
15. ŽUPANJA - Tomislav Tomić
REGIONALNI ODBORI (ROIH)
PREDSJEDNICI OGRANAKA
109
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
REGIONALNI ODBORI (ROIH)
STATISTIČKI PODACI O ČLANOVIMA U OGRANCIMA ROIH-a
110
Br.
OGRANAK
UKUPNO
umirovljenici
poginuli
umrli
HRVI
2
1
počasni
1.
POŽEGA
36
1
2.
BELI MANASTIR
11
1
1
2
3.
ĐAKOVO
24
4.
IZGRADNJA
52
2
5
4
5.
NOVA GRADIŠKA
41
5
2
6.
PLIN
31
1
2
7.
NAŠICE
38
8.
POGON OSIJEK
40
9.
PRIJENOS
38
10.
SLAVONSKI BROD
40
2
1
11.
TE-TO
40
5
1
3
12.
TOPLANA
23
2
3
5
2
5
13.
VALPOVO
14
14.
VUKOVAR
74
21
7
6
31
5
15.
ŽUPANJA
22
UKUPNO:
524
4
2
3
1
3
2
1
3
1
43
17
30
43
15
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za istočnu Hrvatsku (ROIH)
OGRANAK TOPLANA
ANDROŠ SNJEŽANA
BRNIĆ MIRJANA
KORMAN JASNA
NEMEC MANDICA
ZRNO ANICA
OGRANAK VUKOVAR
FURUNDŽIJA ANKA
GARVANOVIĆ KORNELIJA
JANIĆ KATARINA
VILNER SNEŽANA
TICA SNEŽANA
OGRANAK NOVA GRADIŠKA
VLAJNIĆ BOGDANKA
PETERLIK JULKA
OGRANAK PLIN
BARTOŠ NADA
MARINIĆ BRANKA
SUVALJ MARIJA
REGIONALNI ODBORI (ROIH)
POČASNI ČLANOVI ROIH-a
111
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
REGIONALNI ODBORI (ROIH)
POPIS ČLANOVA - PO OGRANCIMA
112
Beli Manastir
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Baksa Zvonimir †
Bermanac Boro †
Dizdarević Samir
Držanić Zlatko
Hen Alen
Janjić Adam
Kovač Antun
Sermek Josip
Šovakov Pavao
Tota Zlatko
Đakovo
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
Augustinović Živko
Bagarić Josip
Bernardić Miro
Drmić Stipe
Grbeša Dragan
Henc Marinko
Horjan Zdravko
Ilišević Željko
Ivanušec Ivica
Josipović Jozo
Kardoš Igor
Krušec Zvonimir
Kukučka Darko
Lozić Nedeljko
Majdančić Niko
Nikolić Ivica
Perić Ivan
Pinterić Matija
Rajković Mladen
Reibli Vilko
Šarčević Ivica
Šarčević Damir
Šimundić Tomislav
Žeravica Dujo
Izgradnja
1.
2.
3.
4.
5.
Androš Bruno
Balikić Goran
Bićan Silvio
Brkić Zoran
Bungić Jozo
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
Budimčić Miroslav
Ćosić Marko
Ćutinić Šimo
Deni Antun
Duspara Frano †
Ercegović Ilija
Fuštin Blaž
Gašparček Zlatko
Gašparček Zoran
Glavota Danko
Hečimović Zoran
Javorović Ivica
Jozing Željko
Jukić Milenko
Junušić Petar
Knez Željko
Kockar Željko
Kolarić Kruno
Kovač Željko
Lasić Gordan
Lovrenčić Stjepan †
Lugović Siniša
Maligec Krunoslav
Maretić Tihomir
Martinić Perljević Vlado
Miložić Robert †
Ostrošić Zlatko
Perlinger Ivan
Poljarević Božidar
Povreslo Damir
Radić Petar
Rak Miroslav
Raspasović Ivica
Reljanović Stjepan
Romić Borislav
Steiner Krešimir
Strmečki Zdenko
Šekerija Mario
Šimunović Drago
Šuvak Berislav
Tumir Marijan
Vedlin Vlado †
Vujnović Želimir
Zrno Josip
Nova Gradiška
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
Apanović Željko
Cindrić Andrija
Cindrić Mijo
Cindrić Miroslav
Derežanin Damir
Đurić Dražen
Đurić Ivan
Ergović Ivan
Glavaš Nenad
Hujber Tomislav
Ivanišević Nikola
Jakić Josip
Jambor Bruno
Jarić Antoneta
Jelić Goran
Kit Danijel
Knaus Tomislav
Knežević Ljuboslav
Kovačević Dražen
Kovačević Hrvoje
Krstanac Antun
Marjanović Vlado
Marjanović Zoran
Matijašević Franjo
Miler Branko
Oštrić Antun
Pavlović Dinko
Peterlik Alojzije †
Peterlik Dražen
Peterman Željko
Pintarić Damir
Poleto Darko
Sivonjić Filip
Spiedlik Dalibor
Ščukanac Ivan
Španić Darko
Trupinić Kruno
Veucer Tihomir
Vlainić Tomislav †
Vlaović Dinko
Živković Zoran
Plin
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
Babli Vladimir
Balikić Zdravko
Bartoš Josip †
Brkić Damir
Čizmar Atila
Ćurčić Stipe
Dimšić Mijo
Duvnjak Darko
Hofer Romeo
Jažić Ivica
Kovač Ivan
Kračun Slavko
Kramer Josip
Kranjčec Antun
Križanović Zvonko
Kubatka Željko
Kubica Zlatko
Lucijanić Ivan
Magušić Krunoslav
Markovčić Branko
Miščević Damir
Ožvald Adam †
Pul Zoran
Radić Anđelko
Sabolović Branko
Toth Davor
Tuzlak Marinko
Varga Ivica
Viduka Predrag
Žeđa Ivan
Živaljić Davor
Pogon Našice
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
Cingel Mario
Dudjak Robert
Gado Mario
Grahovac Zoran
Greganić Zoran
Janković Janko
Javorček Branko
Jurić Siniša
Katalenić Andrija
Katić Silvio
Klobučar Ivan
Knežević Josip
Korov Željko
Krulić Goran
Lacović Željko
Lešković Ivica
Lovošević Dražen
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
Maričić Dražen
Matković Mato
Mendroš Miroslav
Milanović Niko
Miličić Samir
Milorad Josip
Oštrić Dario
Perković Josip
Premužić Renato
Prole Predrag
Prišć Blaško
Raguž Zlatko
Sili Darko
Sili Zvonko
Svoren Hrvoje
Trnka Josip
Trošić Mirko
Turković Branimir
Vrbanić Goran
Zubak Milan
Žigić Darko
Pogon Osijek
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
Bajhard Zdenko
Bašić Petar
Berger Milan
Bizacki Zlatko
Bjelić Antun
Bjelotomić Branko
Cvrlje Ivica
Čoklo Tihomir
Čulić Domagoj
Dakić Zoran
Dornjak Zdravko
Džambo Goran
Farkaš Ivica
Florek Damir
Gavrilović Darko
Generalić Nenad
Hajduković Josip †
Karavidović Damir
Kiš Tomislav
Kišurek Jožef
Klaić Krešimir
Klasić Ivan
Kušenić Željko
Lang Damir
Lauš Tomislav
Liović Damir
Lovrić Dragan
Martinović Ivica
29. Mušac Miroslav
30. Mutter Damir
31. Novoselić Vlado
32. Pađen Đuro
33. Penić Slavko †
34. Popović Zoran
35. Sili Zoran
36. Stipanović Đuro
37. Tonkovac Berislav
38. Trampus Danijel
39. Vdović Nenad
40. Vondrak Tihomir
Požega
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
Anić Željko
Bajt Stjepan
Benić Ivan
Bilmez Adam †
Brekalo Petar
Brkanović Josip
Černušak Robert
Ćavar Mile
Đurčević Drago
Galović Matija
Gašparović Željko
Grubešić Zvonko
Gušterić Tomica
Horvat Drago
Hurtiš Željko
Kakuk Robert
Larva Darko
Miletić Zdenko
Minarik Damir
Pavičić Krešimir
Pavičić Zoran
Perković Mirko
Petrović Antun
Pilaš Antun †
Pilić Vito
Pipinić Mario
Raljević Damir
Reponj Mato
Reponj Miro
Sliško Ivo
Šljerić Zlatko
Šostar Mario
Štivičić Ivan
Topić Jozo
Zeljko Dario
Župan Manuel
REGIONALNI ODBORI (ROIH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za istočnu Hrvatsku (ROIH)
113
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
REGIONALNI ODBORI (ROIH)
Prijenos
114
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
Andabaka Dinko
Andrijanić Mario
Babić Boško
Batinić Antun †
Bićan Zoran
Bijelić Anto
Bošković Tihomir
Dent Tihomir
Ereiz Slaven
Flačer Draško
Generalić Igor
Hujbert Slavko †
Jaman Marko
Jaman Nikola
Juka Zoran
Jurčević Dinko
Karaman Zlatko
Kokorić Milenko
Kovač Zoran
Kramar Zdenko
Lasić Vencel †
Mandarić Franjo
Marcić Tihomir
Mikulić Darko
Modrić Ivica
Mudrovčić Branimir
Orešković Zlatko
Paris Darko
Sabljo Josip
Sabljo Mirko
Sprečkić Petar
Šojat Ivan
Tonc Vitomir
Trelec Saša
Valentić Dario
Varga Dalibor
Zorić Bruno
Slavonski Brod
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Baboselac Stjepan
Beronja Mladen
Brezić Damir
Briški Zdravko
Colić Stjepan
Čondić Luka
Čeliković Filip
Danković Željko
Dudrak Zoran
Dulj Štefo
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
Franceško Karlo
Funarić Darko
Gavran Josip
Janković Alen
Javor Antun
Jerković Danijel
Kajfeš Dubravko
Kovačević Željko
Krajnović Dejan
Krajnović Stjepan
Mataić Goran
Medved Nikola
Mikleušević Ivica
Mirosavljević Ivan
Oreč Slavko
Pavić Zvonko
Pelivan Jakov
Perković Ivan
Radat Mato
Rašić Danijel
Spajić Vlado
Stanić Adam
Stanišić Josip
Stanković Boško
Šokčević Miro
Tomičić Davor
Tomljenović Mario
Turšić Damir †
Veir Zdenko
Vukoje Robert
TE-TO
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
Bježančević Matija
Boras Vjekoslav
Bošnjak Ivica
Brzović Darko
Čarapić Antun
Dević Damir
Đuretić Branko
Fuller Dragutin
Gerovac Željko
Gledić Branko
Hergović Kornel
Hühn Darko
Jaroš Mirko
Jaroš Roman
Kelemen Darko
Knez Zvonko
Kurevija Zdravko
Lukaček Željko
Maltar Željko
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
Marijanović Miro
Markušić Božidar †
Matovac Željko
Mayer Krešimir
Metzger Hrvoje
Milić Leonardo
Minarik Ivan
Mudri Stjepan
Mušura Tomislav
Nemet Mijo
Pleša Damir
Radanović Dragutin
Suvalj Marko
Šimunić Zoran
Trampus Tomislav
Tubić Žarko
Tumbas Ivan
Turuk Tomislav
Uzelac Aleksandar
Vrabec Zoran
Živković Antun
Toplana Osijek
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
Androš Branko †
Antolić Andrej
Bašić Nenad
Dedić Ivica
Herman Stjepan †
Korman Zvonko †
Kovač Zvonimir
Livaja Ante
Malešević Josip †
Marijanović Branimir
Marković Josip
Marković Zlatko
Mikan Darko
Orešković Rajko
Pavlić Željko
Perlinger Franjo
Petrović Drago
Ratkovčić Branimir
Srb Tomislav
Zrno Ratko †
Valpovo
1.
2.
3.
4.
5.
Brajnović Vladimir
Đurković Boris
Đurković Milan
Habus Josip
Ivić Ilija
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
Ižaković Krunoslav
Kligl Damir
Lozančić Josip
Ljutak Vlado
Pavoković Tihomir
Plečić Dragan
Romić Pavo
Sudar Dejan
Vinogradac Milan
Vukovar
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
Beljo Damir
Benja Ivan
Berać Jakov
Bilušić Ivan †
Brkljača Dragan
Budić Ante
Cvrtila Stjepan
Čović Josip
Dević Antun
Dinješ Božo
Dinješ Franjo †
Dinješ Tomislav
Dubravec Alen
Erdeš Željko
Filić Božidar
Godanj Mirko
Golubović Zlatko
Hajnal Kiril
Holoker Hrvoje
Ivančević Damir
Ivković Branko
Janić Robert
Jelli Vladimir
Katičić Slavko
Keser Ivan
Keser Ružica
Kopf Ivica
Kraljevac Željko
Kremer Željko
Kremer Pavao †
Mađarac Branko
Maras Ninoslav
Marošević Davor
Matijević Vlatko
Mijić Marinko
Miklošević Đuro
Mišić Antun †
Mravak Ivan
Naćuk Petar
Peričić Branko
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
Polhert Ivan ml.
Polhert Ivan st.
Primorac Stipe
Prša Božo
Pšeničnjak Miroslav
Raguž Nikola
Rakičić Krunoslav
Rep Radmila
Rončević Marko
Rukovanjski Stjepan
Rupčić Ivan
Salamon Tomislav †
Schmalholz Klaus
Sić Zlatko
Smrk Ivica
Stanisavljević Eva
Stjepanović Rade
Sudarević Vladimir
Šelebaj Ivica
Šestan Marija
Šimudvarac Željko
Širić Ivica
Šlopar Vlado
Šteković Đorđe
Tandara Alen
Videković Stipo
Žagar Želimir †
Županja
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
Balentović Andrija
Blaževac Ivan
Blumenšajn Boris
Bušić Dragutin
Cindrić Damir
Čačić Krešimir
Drmić Jerko
Ešegović Marko
Josipović Mario
Jozanović Ivan
Kobaš Dražen
Krištić Miroslav
Lacković Zoran
Lovrinović Đuro
Lucić Ilija
Maroševac Željko
Mijatović Tomo
Šeremet Krešimir
Tomić Tomislav
Vrkić Igor
Vučičević Mirko
Vuković Kruno
REGIONALNI ODBORI (ROIH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za istočnu Hrvatsku (ROIH)
115
ROZH
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za zapadnu Hrvatsku (ROZH)
Početak rada ovog RO veže se uz osnivačke
skupštine podružnice Pogon HE „Rijeka“ i
Stručne službe Rijeka održane 19. studenog
1996. godine.198 Osnivačka skupština
podružnice Udruge za Termoelektranu Rijeka
održana je početkom travnja 1997. godine
gdje je za predsjednika bio izabran Pero
Mage, a za dopredsjednika Miljenko Bogović.
Na skupštini se raspravljalo o položaju
razvojačenih branitelja te o problematici
njihova zapošljavanja. Podržano je nastojanje
Osnivanje podružnice u DP Elektroprimorje
poslovodstva HEP – a da u svoje razvojne
planove uključi otvaranje novih radnih
mjesta, te da na taj način doprinese nastojanju
rješavanja pitanja razvojačenih branitelja.199
Dana 27. veljače 1997. godine formirana je
podružnica Udruge u DP Elektroprimorje u
Rijeci. Na skupštini je sudjelovalo 11 osnivača – Ivica Žirovec (pogon Crikvenica), Nebojša Marković (pogon Krk), Davor Tomljanović (pogon Opatija), Tonček Kezele (pogon
Skrad), Tihomir Kružić (pogon Rijeka), Drago Delač (pogon Rijeka), Draženko Bistrović
Poziv za osnivanje podružnice DP Elektroprimorje
(pogon Rijeka), Branko Cvitković (stručne
službe), Nenad Mance (stručne službe), Albert Matković (stručne službe i Zlatko Denona (stručne
službe). Za predsjednika je tada izabran Igor Kalac, za dopredsjednika Davor Tomljanović, te za tajnika
Zlatko Denona. U Središnji odbor ogranka izabrani su Tihomir Kružić, Albert Matković, Tonček Kezele i Nenad Mance. Središnji odbor donio je zaključak o stvaranju
regionalnog odbora sa sjedištem u Rijeci. Osnivačku skupštinu pozdravio je direktor DP Elektroprimorje, Franjo Lulić, koji je napomenuo kako se tom prigodom treba prisjetiti svih onih koji su pod
radnom obvezom bili na prvim crtama bojišta gdje su osiguravali
nesmetanu distribuciju električne energije, čuvali elektroenergetske
objekte...200
Prema donesenoj odluci Središnjeg odbora DP Elektroprimorje
postepeno se krenulo u formiranje regionalnog odbora. Osnivački
sastanak inicijativnog odbora podružnice UHB HEP – a 1990. –
1995. za osnivanje regionalnog odbora održan je 25. travnja 1997.
godine u Rijeci. Tada je predloženo Predsjedništvo koje se trebalo
198
199
200
Igor Kalac
Poziv za osnivačku skupštinu od 19. studenog 1996.; Arhiv ROZH.
Vjesnik HEP 76, travanj 1997., str. 18, „Nova podružnica Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata HEP –a TE Rijeka.
Predsjednik – Pero Mage“ – T. J.
Zapisnik s osnivačkog sastanka Središnjeg odbora za DP Elektroprimorje od 27. 2. 1997. u Rijeci; Arhiv ROZH.
Vjesnik HEP – a 76, travanj 1997., str. 19, „Nova podružnica Udruge hrvatskih branitelja HEP – a u DP Elektroprimorje
Rijeka“ – Lj. Miletić.
REGIONALNI ODBORI (ROZH)
Regionalni odbor za zapadnu Hrvatsku (ROZH)
117
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
REGIONALNI ODBORI (ROZH)
sastojati od 7 članova – 3 člana iz Proizvodnje, 1 član iz Prijenosa i 3 člana iz Distribucije. Za predsjednika je bio predložen Ivan Tomljanović iz pogona HE Senj, za dopredsjednike Pero Mage iz pogona TE
Rijeka i Igor Kalac iz stručne službe Elektroprimorje Rijeka.201
118
Osnivačka skupština ROZH – a 1996. godine
Poziv na osnivačku skupštinu ROZH – a
Dana 23. svibnja 1997. godine došlo je
do završne faze ustroja Udruge na području istarsko – primorsko – goransko – ličkog područja. Tada je formiran regionalni
odbor UHB HEP – a za čitavo navedeno
područje u maloj sali DP Elektroprimorje
– Rijeka. Za predsjednika regionalnog odbora je, prema prijedlogu s prethodnog sastanka, bio izabran Ivan Tomljanović iz HE
Senj, za dopredsjednike Igor Kalac iz DP
Elektroprimorje i Pero Mage iz TE Rijeka,
te za tajnika Serđo Kodnik iz DP ElektroI. Kalac, M. Cigrovski i P. Mage
primorje. Osnivačku skupštinu otvorio je
domaćin Igor Kalac, predsjednik podružnice za DP Elektroprimorje. Na
njoj su govorili i Danijel Bačić, dipl. ing., predstojnik ureda DP Elektroprimorje Rijeka i Marijo Cigrovski predsjednik Udruge, koji je nazočnima
predočio dopis upućen generalnom direktoru HEP – a o privatizaciji HEP
– a, pravu branitelja i zaposlenih u HEP – u za kupnju dionica. I na ovoj
skupštini raspravljalo se o problemima branitelja vezanih uz radna mjesta,
bodovanje i nerješene stambene probleme. Pero Mage tada je rekao – „jer
kada je došao poziv, išli smo na ratište. Kad smo došli s ratišta, išli smo
raditi, a sada treba te probleme rješavati.“202 Na skupštini je predloženo
Predsjedništvo od 7 članova, no ostavljena je mogućnost proširenja članstva na 9 nakon osnivanja podružnica u TE Plomin 1 i DP Elektroistra.203 Ivan Tomljanović
201
202
203
Zapisnik s osnivačkog sastanka inicijativnog odbora UHB HEP – a 1990. – 1995. za osnivanje Regionalnog odbora od 25.
travnja 1997. godine u Rijeci.; Arhiv ROZH.
Vjesnik HEP 78, lipanj 1997., str. 78, „Završna faza organiziranja Udruge“ – Ljubica Miletić.
Zapisnik s osnivačkog sastanka skupštine Istarsko, primorsko, goransko, ličkog regionalnog odbora UHB HEP- a 1990. –
1995. od 23. svibnja 1997.; Arhiv ROZH.
Zapisnik s osnivačkog sastanka skupštine Istarsko, primorsko, goransko, ličkog regionalnog odbora UHB HEP- a 1990. –
1995. od 23. svibnja 1997.; Arhiv ROZH.
Dana 13. lipnja 1997. godine osnovana je nova
podružnica u ovom regionalnom odboru u DP
„Elektrolika“ Gospić u prisustvu 23 osnivača. Na
skupštini je došlo do izbora Predsjedništva u koje su
ušli: Ivan Štimac, Milan Čorak, Mile Brkljačić, Ivica
Brkljačić, Ante Adžija i Mate Brkljačić. Za tajnika
je bio izabran Ivica Prpić. Predsjednik i dopredsjednik tada nisu bili izabrani jer je stav skupštine bio
da predsjedništvo između sebe napravi taj izbor. I
na ovoj skupštini raspravljalo se o pravima branitelja. Na pitanje mogu li osobe koje su bile povučene
iz vojske na radnu obvezu postati članovi Udruge,
Marijo Cigrovski je odgovorio kako postoji institucija počasnog člana i odbor ove podružnice može
takve ljude predložiti za članstvo.204 Predsjednik i
zamjenik izabrani su tek 3. srpnja 1997. godine na
sastanku Predsjedništva podružnice u Gospiću. Prvi
prijedlog je bio da na te funkcije dođu Ivan Štimac i
Milan Čorak, no oni su se na tome zahvalili i ispriPoziv na osnivačku skupštinu DP Elektrolika Gospić
čali nemogućnošću preuzimanja takvih obveza. Nakon toga je za predsjednika bio izabran Ivica Brkljačić, a za dopredsjednika Mate Brkljačić.205
Paralelno s osnivanjem novih podružnica radilo se na što boljem funkcioniranju regionalnog odbora.
Na sastanku od 17. rujna 1997. godine, na kojem su sudjelovali Ivan Tomljanović, Miljenko Bogović,
Igor Kalac i Sergio Kodnik, raspravljalo se o postupku otvaranja žiro – računa RO i tiskanja dokumenata (pristupnica, memoranduma…), o osnivanju podružnica u Istri – DP Elektroistra i TE Plomin
1, o programu rada za tekuću i sljedeću godinu, te o privatizaciji koju je tadašnja Vlada najavljivala.206
Na novom sastanku RO od 25. studenog 1997. godine u Rijeci, raspravljalo
se o stanju u podružnicama HE Vinodol, TE Plomin, HE Gojak, DP Elektroistra, HE Senj, DP Elektrolika, TE Rijeka. Tu je najavljeno osnivanje dviju
novih podružnica. Branko Dermit, kao predstavnik inicijativnog odbora TE
Plomin, prikazao je osnovne radnje koje su se provodile za skorašnju osnivačku skupštinu, dok je Milorad Knezoci iz DP Elektroistra najavio skorašnje
osnivanje ustvrdivši kako je oko 100 djelatnika bilo u oružanim snagama tijekom Domovinskog rata. Robert Karađija iz HE Senj obavijestio je kako članovi Udruge iz HE Sklope nastoje formirati vlastiti aktiv zbog dislociranosti.
Ujedno, raspravljalo se i o programu rada za 1998. godinu. Tada je bilo pred- Sergio Kodnik
viđeno formiranje tima koji će pratiti tijekove privatizacije HEP – a, obavljati pripreme za kuponsku
privatizaciju u smislu investicijskih fondova, te utjecati na HEP da omogući dio povlaštenih dionica
braniteljima. Ujedno, trebala se formirati i radna grupa za rješavanje stambenih problema u smislu
kredita ili stambenih fondova. Raspravljalo se i o inicijativi za olakšice na novou HEP – a kod plaćanja
električne energije i priključaka. Radi što bolje povezanosti između svih podružnica predložena je razrada plana za sportska druženja na nivou regionalnog dobora.207
204
205
206
207
Zapisnik s osnivačke skupštine UHB HEP – a 1990. – 1995. od 13. lipnja 1997. u Gospiću..; Arhiv ROZH.
Zapisnik sa sastanka predsjedništva podružnice DP Elektrolika od 3. 7. 1997. u Gospiću.; Arhiv ROZH.
Zapisnik s radnog sastanka RO Istarsko, primorsko, goransko, ličkog od 17. rujna 1997. u Rijeci.; Arhiv ROZH.
Zapisnik sa sastanka RO od 25. studenog 1997. u Rijeci; Arhiv ROZH.
REGIONALNI ODBORI (ROZH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za zapadnu Hrvatsku (ROZH)
119
REGIONALNI ODBORI (ROZH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
120
Otkrivanje spomenika u Rijeci
S otkrivanja spomenika u Rijeci
Spomen ploča u Rijeci
Krajem 1997. godine, točnije 12. prosinca, došlo je i do formiranja podružnice u TE Plomin.208
U izvješću o radu za 1997. godinu naglašeno je kako je Predsjedništvo RO većinu svojih aktivnosti
usmjerilo na organizaciju ogranaka Udruge po svim dijelovima HEP – a. Osim toga dio aktivnosti bio je
usmjeren i na pronalaženje prostora i opreme za rad odbora. Naglašeno je kako se u narednom razdoblju
veća pozornost treba usmjeriti „konkretnim aktivnostima u radu ogranaka i rješavanju egzistencijalnih
pitanja obitelji stradalih i nestalih branitelja, invalida i svih ostalih branitelja u skladu sa Zakonom o
pravima hrvatskih branitelja Domovinskog rata, drugim pozitivnim zakonskim propisima i normativnim aktima HEP – a.“209
208
209
Poziv za osnivačku skupštinu od 8. 12. 1997. u TE Plomin; Arhiv ROZH.
Izvješće o radu RO za 1997. godinu.; Arhiv ROZH.
Krajem 1997. godine DP Elektroprimorje postavilo je spomen ploču za svoja dva poginula branitelja
Dejana Lukića i Milana Katalinića, to je bilo jedno od niza spomen obilježja koje će se u narednom
razdoblju postavljati diljem Hrvatske, a biti će posvećeni poginulim braniteljima djelatnicima HEP –
a.210 To će spomen obilježje ostati trajno mjesto sjećanja koje će svake godine
posjećivati članovi ROZH- a te polagati vijence i paliti svijeće. Na isti način
svojem poginulom branitelju odužili su
se djelatnici Elektrolike iz Gospića koji
su 30. listopada 1998. godine postavili spomen ploču Tomi Uzelcu i Mati
Devčiću koji su poginuli u jesen 1991.
godine. Jedna je ploča bila postavljena
ispred upravne zgrade DP Elektrolika
u Gospiću, a druga na pročelju zgrade
Pogona Otočac. Prigodom otkrivanja S otkrivanja spomenika u Gospiću
ploča direktor Josip Lemić naglasio je
„kako su ove žrtve nemjerljive i da su omogućile da svi mi sada živimo, radimo i stvaramo bolji život za
sebe i za buduća pokoljenja. Postavljanje spomen ploča, odnosno sjećanje na naše poginule je najmanje
što možemo učiniti, HEP će uvijek naći način i sredstva da pomogne obiteljima poginulih i ivalidima
Domovinskog rata.“211
Statutom Udruge koji je prihvaćen krajem 1997. godine na prvoj izbornoj sjednici u Zagrebu, ovaj
regionalni odbor promijenio je ime u Regionalni odbor za zapadnu Hrvatsku.
U 1998. godini RO je svoju pažnju usmjerio na niz problema koji su tada bili aktualni. Prvenstveno
Spomen ploča Mati Devčiću
210
211
V HEP 83, studeni 1997., str. 12, „Spomen Elektroprimorja protiv zaborava“
V HEP, Božićni broj, 1998., str. 16, „Sjećanje – najmanje što možemo učiniti“ – Ivica Brkljačić.
REGIONALNI ODBORI (ROZH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za zapadnu Hrvatsku (ROZH)
121
REGIONALNI ODBORI (ROZH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
122
se to odnosilo na rekonstruiranje i privatizaciju HEP – a. Već 25. veljače 1998. godine Predsjedništvo
je nazočilo, zajedno s ostalim članovima Središnjeg odbora Udruge, sastanku s predsjednikom Uprave
HEP – a Damirom Begovićem na kojem su se analizirali aktualni problemi članova Udruge – kadrovska, stambena i financijska problematika, te problem privatizacije.212
Ujedno, Udruga se morala prilagoditi novom Zakonu o udrugama te su bila izrađena nova pravila
regionalnog odbora koja su bila u skladu sa Statutom Udruge i navedenim zakonom. Do toga je došlo
na Skupštini ROZH - a od 13. ožujka 1998. godine u Gospiću. Po novom Statutu i pravilima, Predsjedništvo su sačinjavali predsjednik RO i tri dopredsjednika. Na te su funkcije tada bili izabrani Ivan
Tomljanović kao predsjednik, te Igor Kalac, Pero Mage i Ivica Brkljačić kao dopredsjednici. U Nadzorni
odbor bili su izabrani Vanja Babić, Nenad Mance i Branko Dermit. Na sastanku se raspravljalo i o izdvajanju HE Gojak i HE Ozalj iz ROZH – a u ROSH radi blizine i lakše komunikacije. Odlučeno je
da o izdvajanju mogu odlučiti članovi tih podružnica.213
Na sastanku Predsjedništva ROZH – a od 16. lipnja 1998. godine odlučeno je da se formira komisija
za dodjelu jednokratnih potpora članovima Udruge koju su trebali činiti članovi predsjedništva RO i
predsjednik ogranka iz kojeg dolazi zahtjev koji se rješavao. Tada je bio izabran i novi tajnik ROZH
– a, Davor Tomljanović i povjerenik za sport Ivica Brkljačić.214 Račun ROZH – a otvoren je 1. srpnja
1998. godine u ZAP – u i od tada su sva odobrena sredstva doznačavana na račun RO.215 Na taj način
kvalitetnije se reguliralo financijsko poslovanje.
Članovi ROZH – a posjetili su 24., 25. i 26. rujna 1998. godine ROIH, gdje je u sklopu programa
posjećen Vukovar, pri čemu je izaslanstvo Udruge položilo vijence na vukovarskom groblju i na novom
križu postavljenom u spomen na sve žrtve rata.216 Posjete Vukovaru postale su važne aktivnosti u djelovanju svih regionalnih odbora Udruge, čime se djelovalo na čvršće povezivanje branitelja, ali i na ideju o
Dodjela Spomenica Domovinskog rata u Rijeci
212
213
214
215
216
Izvještaj o radu RO za 1998. godinu.; Arhiv ROZH.
Izvješće sa skupštine ROZH – a od 13. ožujka 1998. u Gospiću.; Arhiv ROZH.
Zapisnik sa sastanka ROZH – a od 16. lipnja 1998. u Rijeci.; Arhiv ROZH.
Izvještaj o radu RO za 1998. godinu.; Arhiv ROZH.
Zapisnik sa sastanka ROZH – a od 8. 10. 1998. u Senju; Arhiv ROZH.
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za zapadnu Hrvatsku (ROZH)
Dana 23. travnja 1999. godine u Guvernerovoj palači u Rijeci dodijeljene su
Spomenice za 102 zaposlenika distribucijskog područja Elektroistra Pula, Elektroprimorje Rijeka i Elektrolika Gospić,
te proizvodnog područja Primorski sliv,
TE Rijeka i Elektroprijenosa Opatija, te
posthumno rodbini trojice zaposlenika.
Izaslanik Predsjednika bio je general – Izborna skupština Podružnice DP Elektroprimorje 1999. godine
pukovnik Miljenko Crnjac, zapovjednik V. zbornog područja OSRH.218
Na skupštini Ogranka DP Elektroprimorje od 3. prosinca 1999. godine izabran je za predsjednika Igor
Kalac, dopredsjednika Nenad Mance i tajnika Zlatko Denona. Na skupštini su imenovani i povjerenici
Udruge za Krk – Vojko Vlahinić, za Crikvenicu – Ivica Žirovec, za Cres – Lošinj – Mladen Ćelap, za
Opatiju – Davor Tomljanović, za Rab – Ivan Škarić, za Skrad – Tonček Kezele, za Rijeku i stručne službe
– Dubravko Baretin i Nenad Mance, te za sport Davor Tomljanović. Izabrani su i zastupnici na sjednici
skupštine ROZH – a među kojima će, uz članove predsjedništva ogranka biti još i Tonček Kezele, Davor
Tomljanović, Vojko Vlahinić i Ivica Žirovec. U Povjerenstvo za potpore ušli su Nenad Mance, Dubravko Beretin, Zlatko Denona i povjerenik podogranka iz kojeg dolazi zahtjev za potporu. Na sastanku
je predočena i ideja o stipendiranju djece branitelja što je najviše ovisilo o financijskim situacijama.219
Kao i u svim RO, tako je izborna skupština održana i za ROZH, u prosincu 1999. godine u prostorijama TE Plomin 1. Predsjednik RO, Ivan Tomljanović izvijestio je kako ROZH ima 438 članova, hrvatskih branitelja koji su vodili skrb o pet obitelji poginulih i jednog nestalog branitelja, te o 18 invalida.
Naglasio je kako je Udruga sve ustrojenija, kako ostvaruje bolju suradnju s Upravom HEP- a, direktorima organizacijskih jedinica tvrtke, udrugama branitelja u drugim tvrtkama, te na području skrbi o
braniteljima i u športu.
Na skupštini je za predsjednika
ponovno bio izabran Ivan Tomljanović, tajnika Davor Tomljanović,
za dopredsjednike Pero Mage, Igor
Kalac i Ivica Brkljačić, a u Nadzorni odbor Vanja Babić, Ranko
Blažina i Ivan Štimac. Na sastanku
su određeni i predstavnici ROIH
– a za rukovodstvo u Središnjem
odboru koji je svoju izbornu skupštinu trebao imati krajem siječnja
2000. godine.220
217
218
219
220
Izborna skupština ROZH – a 2001. godine
Zapisnik sa sastanka ROZH – a od 26. 10. 1998. u Rijeci; Arhiv ROZH.
V HEP 100, travanj 1999., str. 7, „Bili ste odmah iza vojnih postrojba!“ – I. Tomić.
V HEP Božićni broj, prosinac 1999., str. 14, „Predsjednik ponovno Igor Kalac“– I. Tomić.
V HEP 108, siječanj 2000., str. 12, „Obnovljen predsjednički mandat Ivanu Tomljanoviću.“ – I. Tomić.
REGIONALNI ODBORI (ROZH)
prisjećanju na Domovinski rat kao jedan
od važnih činitelja moderne hrvatske povijesti.217
123
REGIONALNI ODBORI (ROZH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
124
Do 2000. godine ogranci u ovom regionalnom odboru još
uvijek nisu bili uspostavljeni na području Istre. Zbog toga je
na sjednici Središnjeg odbora u Zadru od 25. veljače 2000.
godine dana inicijativa da se pokrenu aktivnosti kako bi se i
na tom prostoru organizirali ogranci.221
Akcija je nakon toga bila uspješno provedena jer je već na drugoj sjednici od 12. svibnja izvješćeno kako su na području DP
Elektroistra osnovana tri nova ogranka.222
Ivica Brkljačić
Ivica Erbić
Na sastanku regionalnog odbora od 7. travnja 2000. godine
održanim u Rijeci raspravljalo se o izmjenama pravila regionalnog odbora. Po novim pravilima uvodi se pojam podružnice koja je organizacijska jedinica dva ili više ogranaka.
Predsjednik RO nije mogao biti član koji nije bio u članstvu
Udruge najmanje godinu dana. Ujedno se raspravljalo o restrukturiranju i privatizaciji TE Plomin II. Predstavljen je i
sportski susret uz Dan državnosti koji je počeo poprimati karakter tradicionalnog. Prije toga susret je bio održan u Karlobagu te je, na pozitivnim iskustvima s njega, odlučeno da se
takve manifestacije održavaju i dalje. Susret se trebao održati
27. i 28. svibnja 2000. godine.223
Na izbornoj skupštini održanoj 4. prosinca 2001. godine u Rijeci došlo je do izbora novog vodstva ROZH – a. Za predsjednika je bio izabran Ivica Brkljačić, za dopredsjednike Omero
Živolić, Mladen Olbina i Nevio Bučić, za tajnika Ivica Erbić,
u Nadzorni odbor Davor Tomljanović, Denis Smojver i Rodi
Štokić. Za članove Središnjeg odbora predloženi su Igor Kalac
i Dario Škrgatić, u Nadzorni odbor Udruge Ivan Tomljanović
Izborna skupština ROZH – a 2003. godine, Šime Samodol i Ivica Brkljačić
221
222
223
Zapisnik s 1. sjednice SO od 25. 2. 2000. u Zadru; Arhiv SO.
Zapisnik s 2. sjednice SO od 12. 5. 2000. u Velikoj; Arhiv SO.
Zapisnik sa Skupštine ROZH – a od 7. 4. 2000. u Rijeci; Arhiv ROZH.
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za zapadnu Hrvatsku (ROZH)
Nova izborna skupština održana
je 10. prosinca 2003. godine u
Rijeci – TE Rijeka – Urinj. Za
predsjednika je bio izabran Ivan
Tomljanović, za dopredsjednike
Mladen Olbina, Nevio Bučić i
Slavko Damjanić, u Nadzorni
odbor Davor Tomljanović, Davor
Pielić i Rodi Štokić, te za tajnika
Ivica Erbić. Za člana Nadzornog
odbora Udruge predložen je Ivica Brkljačić, za Središnji odbor
Udruge Igor Kalac i Ivica Erbić,
za Sud časti Darko Crnković, te Radno predsjedništvo na izbornoj skupštini 2003. godine
22 člana kao sabornici na glavnoj
izbornoj skupštini Udruge.
Na skupštini se raspravljalo i o djelatnosti ogranaka, pa je gost skupštine, glavni tajnik Udruge
Stanko Aralica, ustvrdio kako treba animirati što
više novih ljudi. On je dao i prijedlog za međuogranske susrete čime bi se članstvo još više
povezalo.225
Sljedeća izborna skupština održana je 27. siječnja 2006. godine u Gospiću. Za predsjednika je
izabran Davor Tomljanović, za dopredsjednike
Miljenko Ferlin, Marijan Radoš i Mladen Fono-
Ivan Tomljanović i Ivica Brkljačić
vić, u Nadzorni odbor Igor Kalac, Ive Pejnović i Berislav Bogunović. Za obnašanje dužnosti
u središnjim tijelima Udruge
izabrani su Ivica Brkljačić za
Nadzorni odbor, Ivan Tomljanović i Davor Pielić za Središnji
odbor, Darko Crnković za Sud
časti, te 23 sabornika za Glavnu
izbornu skupštinu. Prije samog
izbora dotadašnji predsjednik
Izborna skupština ROZH – a 2006. godine. Davor i Ivan Tomljanović
Ivan Tomljanović podnio je izvješće o radu za 2004. i 2005. godinu. Naveo je kako se članstvo povećalo za 16 osoba, te kako ROZH
ima 17 ogranaka i jednu podružnicu. Isto tako skrbio je o obitelji četiri poginula branitelja, jednog
nestalog branitelja i 19 HRVI. Naveo je kako je najveći dio sredstava potrošen za pomoć članovima
Udruge i manji dio za troškove sportskih druženja.226
224
225
226
Zapisnik sa Skupštine ROZH – a od 4. 12. 2001. u Rijeci; Arhiv ROZH.
Zapisnik s Izborne skupštine ROZH – a od 10. 12. 2003. u Rijeci.; Arhiv ROZH.
Zapisnik s Izborne skupštine ROZH – a od 27. 1. 2006. u Gospiću; Arhiv ROZH.
REGIONALNI ODBORI (ROZH)
i u Sud časti Udruge Pero Mage.224
125
REGIONALNI ODBORI (ROZH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
126
Dan podružnice DP Elektroprimorje Rijeka 2009. godine
Posjet spomen obilježju
Sljedeća izborna skupština održana je 8.
veljače 2008. godine u Gospiću. Za predsjednika je bio izabran Ivan Tomljanović,
za dopredsjednike Miljenko Ferlin, Marijan
Radoš i Mladen Fonović, u Nadzorni odbor
Igor Kalac, Ive Pejnović i Berislav Bogunović. Za obnašanje dužnosti u središnjim tijelima Udruge predloženi su Josip Čop u
Nadzorni odbor, Slavko Damjanić i Davor
Pielić u Središnji odbor, Darko Crnković u
Sud časti, te 23 sabornika za Glavnu izbornu
skupštinu Udruge.227
Izborna skupština ROZH – a 2010. godine
227
Zapisnik sa 6. Izborne skupštine ROZH – a od 8. 2. 2008. u Gospiću; Arhiv ROZH.
Dana 18. prosinca 2009. godine
u Rijeci je na prigodan način obilježen dan podružnice „Elektroprimorje“. Branitelji su, u nazočnosti najbliže rodbine pokojnika,
položili vijence i upalili svijeće na
spomen obilježju dvojici poginulih
hrvatskih branitelja Domovinskog
rata iz Elektroprimorja - Milanu
Kataliniću i Dejanu Lukiću, a minutom šutnje odali su počast svim S Izborne skupštine ROZH – a
poginulim i umrlim hrvatskim
braniteljima. Nakon toga održana
je svečanost u povodu dana podružnice. Prije svečanosti održana
je Izborna skupština podružnice
Elektroprimorje na kojoj je za novog predsjednika podružnice bio
izabran Denis Udović, a za tajnika Draženko Bistrović. Također
su istaknuti kandidati za dužnosti
predsjednika, dopredsjednika, tajnika te članove Nadzornog odbora i
Suda časti ROZH-a kao i sabornika
za Skupštinu UHB HEP-a 90.-95.
Na zadnjoj izbornoj skupštini
ROZH - a, održanoj 22. siječnja Dubravko Beretin i Davor Tomljanović
2010. godine u prostorijama TE Rijeka u Kostreni, za novog predsjednika ROZH-a izabran je Dubravko Beretin iz Elektroprimorja koji je na tom mjestu zamijenio dotadašnjeg predsjednika Davora
Tomljanovića. Za dopredsjednike izabrani su Miljenko Ferlin, Mladen Fonović i Ive Pejnović, a u Nadzorni odbor Igor Kalac, Ivica Erbić i Marijan Radoš. U Nadzorni odbor UHB predložen je Josip Čop, u
Središnji odbor UHB HEP –Slavko Damjanić i Davor Tomljanović, a u Sud časti UHB Tonček Kezele.
Također su izabrana 24 sabornika za izbornu skupštinu UHB HEP-a 1990.-1995. Skupština je jednoglasno usvojila izvješće o radu ROZH – a za protekle dvije godine koje je podnio dotadašnji predsjednik
Davor Tomljanović, te izvješće Nadzornog odbora koje je podnio dotadašnji predsjednik ovoga tijela
Igor Kalac. Osim sabornika Skupštini su nazočili i brojni gosti: predsjednik Udruge Ivica Kopf, glavni
tajnik Stanko Aralica, predsjednik ROIH – a Darko Mikulić, predsjednik i tajnik ROSH – a Vladimir
Čale i Zvonimir Vavro, predsjednik i tajnik ROJH – a Mišo Veraja i Iko Gudelj, glasnogovornik Udruge Tihomir Lasić, prvi predsjednik Udruge Marijo Cigrovski, počasni član Franjo Lulić i direktor TE
Rijeka Mladen Bakula.
Članovi ROZH – a posvećuju veliku pozornost na očuvanju sjećanja o vrijednosti Domovinskog rata,
stoga kao i svi članovi Udruge redovito sudjeluju na svim skupovima kojima se nastoji postići navedeni
cilj. Jedno od važnih mjesta je i Vukovar u kojem članovi ROZH – a redovito sudjeluju u momohodu
koji se održava povodom pada toga grada u srpske ruke. Uz to se vodi i velika briga o članovima, njihovim obiteljima i obiteljima poginulih branitelja – djelatnika HEP – a. Iako je ROZH prema broju
članova najmanji regionalni odbor njihova želja za radom u Udruzi nadilazi taj brojčani podatak. Danas
se ROZH sastoji od jedne podružnice sa sedam ogranaka, te od osam samostalnih ogranaka.
REGIONALNI ODBORI (ROZH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za zapadnu Hrvatsku (ROZH)
127
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
REGIONALNI ODBORI (ROZH)
REGIONALNI ODBOR ZA ZAPADNU HRVATSKU
128
SKUPŠTINA ROZH-a
PREDSJEDNIŠTVO
NADZORNI ODBOR
PODRUŽNICA
ELEKTROPRIMORJE RIJEKA
OGRANCI
RIJEKA
SKRAD
OPATIJA
RAB
CRES - LOŠINJ
CRIKVENICA
KRK
OGRANCI
ELEKTROLIKA GOSPIĆ
ELEKTROISTRA PULA
PrP OPATIJA
TE RIJEKA - URINJ
HE VINODOL - ZELENI VIR
HE RIJEKA
TE PLOMIN
HE SENJ I SKLOPE
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za zapadnu Hrvatsku (ROZH)
Inicijative za provođenje sportskih aktivnosti na području ROZH – a bile su predstavljene u ranoj fazi
djelovanja. Već na sastanku Predsjedništva ROZH – a održanom 25. studenog 1997. godine predloženo
je da se, radi što bolje povezanosti između svih ogranaka, razradi plan za sportska druženja na nivou
regionalnih odbora.228 Na sljedećem sastanku od 16. lipnja 1998. godine po prvi put izabran je i povjerenik za sport – Ivica Brkljačić.229 Sljedeće godine, povodom Dana državnosti, ROZH je 29. svibnja
održao sportske susrete u Karlobagu. Ekipe su bile podijeljene u dvije skupine – u skupini A nalazili su
se DP Elektroprimorje, HE Senj – Sklope i TE Plomin, a u skupini B-DP Elektrolika, HE Vinodol i
HVIDRA Gospić. Natjecalo se u tri sporta – nogomet, kuglanje i šah.230 Nakon tog uspješno organiziranog susreta odlučeno je da se na pozitivnim iskustvima takve manifestacije održavaju i dalje.231 Bio je
to početak održavanja tradicionalne sportske manifestacije u sklopu ROZH – a.
Godine 2001. sportski susreti
ROZH – a održani su u Karlobagu, Baškim Oštarijama i
Gospiću uz sudjelovanje 90
natjecatelja. Natjecanja su se
održavala u malom nogometu,
kuglanju, streljaštvu i šahu. U
malom nogometu pobjednik
je bila ekipa ogranak TE Plomin, u kuglanju i streljaštvu
ogranak Elektroprimorje, te
u šahu ogranak HE Senj. Na
natjecanju je bio primjetan
izostanak ekipa iz DP Elektroistre. Na prethodnom natjecanju bila su samo četvorica S prvih sportskih susreta ROZH – a, ekipa TE Plomin
natjecatelja, a 2001. godine samo dva, stoga je vodstvo ogranka bilo pozvano na veću angažiranost.
Sportska manifestacija iskorištena je kako bi se održala redovita skupština Predsjedništva ROZH – a.232
Predstavnici ROZH – a sudjelovali su na 2. sportskim susretima Udruge Memorijal „Branko Androš“
koji su održani 5 i 6. listopada 2001. godine u Opatiji. Tada se natjecalo u nogometu, šahu, kuglanju i
streljaštvu. Prvak u nogometu bio je ROZH, u šahu ROSH, u kuglanju ROJH, te u streljaštvu ROSH.
Ukupni pobjednik bila je ekipa ROSH – a, a nakon nje slijedile su ekipe ROZH – a, ROJH – a i ROIH
– a.233
Četvrti sportski susreti ROZH – a održani su 1. i 2. lipnja 2002. godine u Rovinju, TN „Vilas Rubin“.
Sudjelovalo je 130 natjecatelja koji su se natjecali u malom nogometu, streljaštvu i šahu, a natjecanje u
kuglanju prekinuto je zbog tehničkih problema. Ekipa DP Elektroprimorja pobijedila je u nogometu i
šahu, a ekipa Elektrolike iz Gospića u streljaštvu. Ukupni je pobjednik bila ekipa iz Rijeke.234
228
229
230
231
232
233
234
Zapisnik sa sastanka predsjedništva RO od 25. 11. 1997. u Rijeci; Arhiv ROZH.
Zapisnik sa sastanka predsjedništva ROZH – a od 16. 6. 1998. u Rijeci; Arhiv ROZH.
Program sportskih susreta u Karlobagu, 1999; Arhiv ROZH.
Zapisnik sa skupštine predsjedništva ROZH – a od 7. 4. 2000. u Rijeci; Arhiv ROZH.
V HEP 124, svibanj 2001., str. 55, „Šport zbližio branitelje“ – I. Brkljačić.
Zapisnik s 8. sjednice SO od 23. listopada 2001. u Ogulinu; Arhiv SO.
V HEP 137, lipanj 2002., str. 63, „Branitelji Elektroprimorja – najuspješniji“ – I. Brkljačić.
REGIONALNI ODBORI (ROZH)
Sportske manifestacije
129
REGIONALNI ODBORI (ROZH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
130
Na sastanku ROZH – a od 10. rujna 2002. godine raspravljalo se o sudjelovanju na 3. sportskom susretu Memorijal „Branko Androš“ koji se trebao održati na Bjelolasici 4., 5. i 6. listopada. Prema propozicijama svaki RO trebao je ograničiti broj sudionika na 35. Svi oni trebali su se natjecati u 10 disciplina
– mali nogomet, košarka, streljaštvo, šah, stolni tenis, pikado, boćanje, tenis, kros trčanje i povlačenje
konopa.235 Ekipa ROZH – a ostvarila je pobjedu u streljaštvu, te je završila na ukupno trećem mjestu.236
Peti sportski susreti ROZH – a
održani su u naselju “Villas Rubin” u Rovinju 10. i 11. svibnja
2003. godine. Ukupni pobjednici natjecanja bili su branitelji iz
Elektrolike Gospić zahvaljujući
pobjedama u streljaštvu i boćanju. Prvo mjesto u nogometu
osvojila je ekipa Elektroprimorja
iz Rijeke, u stolnom tenisu ekipa
HE Senj, te u šahu ekipa Elektroistre.237
Četvrti sportski susreti Udruge
održani su od 3. do 5. listopada 2003. godine u Baškom poEkipa ROZH – a na Memorijalu “Branko Androš” na Bjelolasici 2002. godine
lju u turističkom naselju hotela
“Alem”. Ekipa ROZH – a tada nije ostvarila niti jednu pobjedu te je završila na zadnjem mjestu.238
Razlog tomu bio je slab interes članova za sudjelovanje na igrama. Zbog toga je na izbornoj skupštini
ROZH – a održanoj 10. prosinca 2003. godine sudjelovao i glavni tajnik Udruge koji je ustvrdio kako
treba animirati što više novih ljudi za djelovanje u Udruzi, a dao je i prijedlog za međuogranske susrete
čime bi se članstvo još više povezalo.239
Šesti sportski susret ROZH – a održan je od 11. do 13. lipnja 2004. godine u Rovinju, a natjecalo se u
nogometu, streljaštvu, stolnom tenisu, boćanju i šahu. Ekipa DP Elektroistre pobijedila je u nogometu
i šahu, te je osvojila ekipno prvo mjesto. Ekipa DP Elektroprimorje osvojila je prvo mjesto u gađa-
Sportske igre ROZH – a 2004.
235
236
237
238
239
Zapisnik s 4. sjednice Predsjedništva ROZH – a od 10. 9. 2002. u Gospiću; Arhiv ROZH.
Izvješće s 3. sportskih susreta Memorijal „Branko Androš“.
V HEP 148, STR. 52, „Ličani osvojili Istru“ – I. Tomić.
Zapisnik s 3. sjednica SO od 29. lipnja 2004. u Zagrebu; Arhiv SO.
Zapisnik s Izborne skupštine ROZH – a od 10. 12. 2003. u Rijeci; Arhiv ROZH.
nju zračnom puškom, ekipa
HE Senj bila je prva u stolnom tenisu, a ekipa PrP Opatija u boćanju.240 Peti sportski
susret Memorijal „B. Androš“
održan je od 1. do 3. listopada 2004. godine u Osijeku.
Ekipa ROZH – a osvojila je
četvrto mjesto.
Radi što kvalitetnijih priprema za održavanje 7. sportskih
susreta ROZH – a na sjednici
od 21. veljače 2005. godine
održane u Gospiću, imeno- Ekipa DP Elektroistra na sportskim igrama ROZH – a 2004. godine
vano je Povjerenstvo u koje
su ušli Ivica Erbić, Igor Kalac, Slavko Damjanić, Davor Tomljanović, Ivan Tomljanović i predstavnik
domaćina.241 Susreti su održani u Umagu od 6. do 8. svibnja 2005. godine, a na njima se 115 branitelja natjecalo u sedam sportova – mali nogomet (pobjednik TE Plomin), stolni tenis (HE Senj),
Sportske igre ROZH – a 2005. godine
streljaštvo (Elektrolika), kuglanje (Elektroprimorje), boćanje (HE Rijeka), pikado (TE Rijeka) i šah
(Elektroistra).242 Šesti Memorijal “Branko Androš” održan je od 30. 9. do 2. 10. 2005. godine u Umagu,
a ROZH je bio domaćin. ROZH ni na ovom natjecanju nije ostvario niti jednu pobjedu te je završio
na četvrtom mjestu.243
Osmi sportski susreti ROZH – a održani su u od 21. do 23. travnja 2006. godine u Umagu u hotelu
“Sol Aurora” i Pazinu. Njima je bilo obuhvaćeno 9 sportova – mali nogomet, boćanje, stolni tenis,
streljaštvo, šah, kuglanje, pikado, košarka i tenis. Nastupilo je 9 ekipa s oko 160 sudionika. Prvo mjesto
osvojila je ekipa Elektroprimorja koja je pobijedila u nogometu, kuglanju, pikadu, streljaštvu, tenisu
240
241
242
243
V HEP 161, lipanj 2004., str. 69, „Elektroistri dva prva mjesta“ – I. Tomić.
Zapisnik s 1. sjednice proširenog Predsjedništva ROZH – a od 21. 2. 2005. u Gospiću; Arhiv ROZH.
Zapisnik s 2. sjednice Predsjedništva ROZH-a i Povjerenstva za organizaciju 7. sportskih susreta od 13. 4. 2005. u Umagu;
Arhiv ROZH.; V HEP 172, svibanj 2005, str. 67, „Svi pobjednici!“ – I. T.
Bilten sa 6. Sportskog susreta Memorijal „B. Androš“.
REGIONALNI ODBORI (ROZH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za zapadnu Hrvatsku (ROZH)
131
REGIONALNI ODBORI (ROZH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
132
Ekipa ROZH – a na Memorijalnom 2005. godine u Umagu
i košarci. Iza nje slijedila je ekipa iz Elektrolike s osvojenim prvim mjestom u boćanju, te ekipa HE
Rijeka.244 Sedmi Memorijal održan je u Kutini od 29. 9. do 1. 10. 2006. godine, a ekipa ROZH – a
ponovno je bila četvrta.
Uvod u 9. sportske susrete ROZH – a
bilo je natjecanje branitelja ROZH – a
u gađanju pištoljem 7,65 mm, održanim 24. travnja 2007. godine na streljani Drenova u Rijeci. Natjecalo se
ukupno devet ekipa iz Elektroprimorja,
Elektrolike, Elektroistre, PrP Rijeka,
TE Rijeka, HE Rijeka i TE Plomin.
Prvo mjesto osvojila je ekipa Pogona
Opatija, drugo mjesto Elektrolika, te
treće mjesto ekipa Elektroprimorja.245
Deveti sportski susreti ROZH – a organizirani su u Umagu od 11. do 13.
svibnja 2007. godine. Sudjelovalo je
Sportske igre ROZH – a u Umagu 2007. godine
150 branitelja koji su se natjecali u 7
disciplina. Ukupno prvo mjesto osvojila je ekipa Elektrolike koja je prvo mjesto osvojila u nogometu,
streljaštvu i košarci, ekipa Elektroprimorja bila je druga s pobjedom u pikadu, ekipa HE Senj bila je
treća s pobjedama u stolnom tenisu i šahu. U boćanju je pobijedila HE Rijeka.246
Osmi sporstki susret Memorijal „B. Androš“ održan je od 5. do 7. listopada 2007. godine u Baškom
polju. Ekipa ROZH – a na ovom je natjecanju uspjela osvojiti prvo mjesto u kuglanju, no i dalje je u
ukupnom poretku bila na zadnjem mjestu.247
244
245
246
247
V HEP 183, travanj 2007., str. 63, „Uvjerljiva pobjeda Elektroprimorja“ – I. Tomić.
V HEP 195, travanj 2007., str. 57, „Pobijedili Opatijci“ – I Tomić.
V HEP 196, svibanj 2007., str. 56 - 57, „Ličani uvjerljivo najbolji“ – I. Tomić.
Izvješće sa 8. športskih susreta Memorijal „Branko Androš“; Arhiva SO.
Deseti sportski susreti ROZH – a održani su krajem travnja 2008. godine u
Umagu. Nastupilo je 200 branitelja u
devet ekipa – Elektroprimorje, Elektrolika, HE Rijeka, TE Rijeka, HE
Senj, PrP Rijeka, Elektroistra, TE Plomin i HE Vinodol. Pobjednik je bila
ekipa Elektroprimorja s pobjedama u
kuglanju, šahu, boćanju, streljaštvu i
košarci, druga je bila ekipa Elektrolike s pobjedom u malom nogometu,
treća je bila ekipa HE Rijeka s pobjedom u pikadu i tenisu. U stolnom
S otvorenja sportskih igara ROZH – a u Umagu 2007. godine
tenisu pobijedila je ekipa HE Senj
koja je zauzela peto mjesto. Predsjednik ROZH – a, Davor Tomljanović,
zbog slabih rezultata na središnjim
sportskim natjecanjima, na otvaranju
je nagovijestio novinu u sudjelovanju
ekipa ROZH – a na Memorijalu „B.
Androš“ – „Ove godine pokušat ćemo
uvesti jednu novinu – na Memorijal
“Branko Androš” više nećemo slati
pobjednike s naših susreta, nego ćemo
momčad ROZH – a ekipirati najboljim pojedincima iz svih ogranaka te
konačno pokušati polučiti bolji rezultat.“ No ni to nije urodilo značajnijim
rezultatom.248 Dana 16. svibnja 2008.
S otvorenja
godine održano je drugo streljačko natjecanje branitelja ROZH – a u gađanju pištoljem kalibra 7,65 mm na streljani Drenova u Rijeci. Pobjednik je bila ekipa Elektroprimorja – Opatija, drugo mjesto osvojila je ekipa Elektroprimorje Rijeka
1, a treće mjesto ekipa Elektrolike.249 Na devetim sportskim susretima Udruge održanim od 3. do 5.
listopada 2008. godine ekipa nije uspjela zabilježiti pobjedu te je završila na zadnjem mjestu.
Sportske igre ROZH – a 2008. godine
248
249
V HEP 207, travanj 2008., str. 56 – 57, „Pobijedili branitelji Elektroprimorja“ – I. Tomić.
V HEP 209, lipanj 2008., str. 56, „Pobijedili Opatijci“ – I. Tomić.
REGIONALNI ODBORI (ROZH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za zapadnu Hrvatsku (ROZH)
133
REGIONALNI ODBORI (ROZH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
134
S nogometnog turnira 2008. godine
U sklopu manifestacije Dani Hreljina
u srijedu 21. travnja 2009. godine u
Hreljinu je odigrana prijateljska nogometna utakmica između domaćina,
veterana NK „Naprijed“ i reprezentacije branitelja ROZH UHB HEP-a
90.-95. Veterani NK „Naprijed“ pobijedili su rezultatom 2:1. Ovom utakmicom branitelji ROZH – a uveličali
su proslavu u Hreljinu, a uz to upriličili još jedno druženje među ograncima ROZH – a.
Na tradicionalnim, jedanaestim po redu sportskim susretima branitelja ROZH – a održanim od 1. do
3. svibnja 2009. godine u Umagu, prvo mjesto u ukupnom poretku osvojili su branitelji Elektroprimorja. Momčad Elektrolike Gospić bila je druga, a treće mjesto pripalo je braniteljima iz PrP Rijeka.
Sudjelovalo je 169 branitelja svrstanih u devet momčadi: Elektroistra, Elektrolika, Elektroprimorje, HE
Rijeka, HE Senj, HE Vinodol, PrP Rijeka, TE Plomin i TE Rijeka. Natjecanja su održana u nogometu,
streljaštvu, boćanju, šahu, pikadu, tenisu, stolnom tenisu, kuglanju te briškuli i trešeti. Susrete je otvorio
S otvorenja sportskih igara ROZH – a 2009. godine
predsjednik Udruge Ivica Kopf. U ime direktora Elektroistre sudionike susreta pozdravio
je Aldo Šetić, a svečanosti su nazočili i predstavnici preostala tri regionalna odbora kao i
tajnik Udruge Stanko Aralica, te glasnogovornik Tihomir Lasić.
Šahovski trunir u Umagu 2009. godine
Na tradicionalnom natjecanju u gađanju pištoljem, održanom 29. svibnja 2009. u Rijeci,
u organizaciji branitelja ROZH – a pobijedio
je Sergio Kodnik iz Elektroprimorja. Drugo
mjesto pripalo je Marku Stilinoviću iz Elek-
trolike, a treće mjesto podijelili su
Jovan Milinković i Silvano Zorzenon
iz Elektroprimorja – Pogon Opatija. Ekipno zlato pripalo je Elektroprimorju Rijeka, drugi je bio Pogon
Opatija, a treća momčad Elektrolike.
Natjecanju su nazočili predsjednik
UHB HEP-a 90.-95. Ivica Kopf,
glavni tajnik Stanko Aralica, glasnogovornik Tihomir Lasić i direktor
Elektroprimorja Vitomir Komen.
Deseti sportski susreti Memorijal
„Branko Androš“ održani su od 25.
Turnir u kartanju u Umagu 2009. godine
do 27. rujna 2009. godine u Umagu.
Sudjelovalo je više od 160 branitelja, a pobjednik je bila ekipa ROIH – a. Ekipa ROZH – a osvojila je
četvrto mjesto uz pobjedu u malom nogometu.
Od 23. do 25. travnja 2010. godine
u Umagu su održani tradicionalni
sportski susreti branitelja ROZH – a.
Na njima se okupilo oko 130 branitelja iz zapadne Hrvatske. Zlatno
odličje u nogometu zaslužila je Elektroistra, a momčadi Elektroprimorja
trijumfirale su u streljaštvu, boćanju,
kuglanju te briškuli i trešeti. TE Rijeka bila je prva u pikadu, a HE Senj u
stolnom tenisu, dok su u šahu dodijeljena dva zlatna odličja Elektroprimorju i TE Rijeci. Elektrolika i Prije-
Sa streljačkog natjecanja 2009. godine u Drenovi
Streljačko natjecanje u Drenovi
nosno područje Rijeka osvojili su srebrna i brončana odličja. Igre je otvorio novoizabrani predsjednik
ROZH – a Dubravko Beretin, a branitelje su pozdravili novoizabrani glavni tajnik UHB HEP-a 90.-95.
Davor Tomljanović, predsjednik ROIH - a Darko Mikulić te, u ime direktora Elektroistre, Aldo Šetić,
a podjeli diploma nazočio je i predsjednik Udruge Ivica Kopf.
Jedanaesti sportski susreti Memorijal „Branko Androš“ održani su od 1. do 3. listopada 2010. godine u
REGIONALNI ODBORI (ROZH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za zapadnu Hrvatsku (ROZH)
135
REGIONALNI ODBORI (ROZH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
136
S otvorenja sportskih igara ROZH – a u Umagu 2010. godine
Kutini uz sudjelovanje preko 170 natjecatelja. Domaćin sportskih susreta bio je ROSH. Ekipa ROZH
– a osvojila je četvrto mjesto bez ostvarene pobjede.
S natjecanja u boćanju
Sa streljačkog natjecanja
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za zapadnu Hrvatsku (ROZH)
PODRUŽNICA ELEKTROPRIMORJE RIJEKA - Dubravko Beretin, Denis Udović
OGRANCI
1. Elektroprimorje Rijeka – Nenad Mance, Dubravko Beretin, Boris Dešić, Fredi Peršić
2. Elektroprimorje Skrad ––Tonček Kezele, Žarko Grgurić, Dubravko Grgurić, Nenad Mance
3. Elektroprimorje Crikvenica – Ivica Žirovec, Neven Gudelj, Dejan Antić
4. Elektroprimorje Opatija – Davor Tomljanović, Silvano Zorzenon, Zoran Jurčić
5. Elektroprimorje Cres-Lošinj – Robert Kučić, Mladen Ćelap, Željko Aleksa, Damir Horvat
6. Elektroprimorje Rab – Ivan Škarić, Srećko Kuparić, Marijan Dumančić
7. Elektroprimorje Krk – Nebojša Marković, Vojko Vlahinić, Anton Volarić, Zoran Linardić,
Marinko Rošić
8. Elektrolika Gospić – Ivica Brkljačić, Ante Adžija, Ive Pejnović
9. Elektroistra Pula – Damir Roviš, Anđelo Maružin, Omero Živolić, Slavko Damijanić,
Miljenko Ferlin
10. PrP Rijeka – Mirko Sertić, Mladen Olbina, Marijan Radoš, Dean Dobrec
11. TE Rijeka – Pero Mage, Rodi Štokić, Zlatko Marega
12. TE Plomin – Branko Dermit, Ranko Blažina, Nevio Bučić, Mladen Fonović
13. HE Senj – Stanko Marinić, Josip Klobučar, Mile Jurković, Ivan Lučić, Milan Prpić,
Vladimir Banić
14. HE Vinodol – Danijel Brozović, Darko Crnković, Marijan Miletić, Nikola Pešun, Josip Lisac
15. HE Rijeka – Ratko Mavrić, Radomir Grgantov, Branislav Pavlić, Zoran Krndija, Žarko Domijan
REGIONALNI ODBORI (ROZH)
PREDSJEDNICI PODRUŽNICE I OGRANAKA ROZH-a
137
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
REGIONALNI ODBORI (ROZH)
STATISTIČKI PODACI O ČLANOVIMA U OGRANCIMA ROZH-a
138
Br.
OGRANAK
1.
ELEKTROPRIMORJE RIJEKA
106
5
2.
ELEKTROPRIMORJE SKRAD
28
1
3.
ELEKTROPRIMORJE OPATIJA
17
4.
ELEKTROPRIMORJE RAB
12
5.
ELEKTROPRIMORJE
CRIKVENICA
28
6.
ELEKTROPRIMORJE CRESLOŠINJ
8
7.
ELEKTROPRIMORJE KRK
15
8.
ELEKTROLIKA GOSPIĆ
9.
ELEKTROISTRA PULA
UKUPNO umirovljenici poginuli umrli HRVI počasni
1
2
1
2
2
1
1
1
1
1
99
16
2
80
2
10. TE RIJEKA
25
5
11. TE PLOMIN
67
1
1
12. HE RIJEKA
17
2
1
13. HE VINODOL
25
14. HE SENJ
43
15. Prp RIJEKA
51
UKUPNO:
621
3
6
4
1
1
2
3
32
5
1
3
1
23
2
8
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za zapadnu Hrvatsku (ROZH)
ELEKTROLIKA GOSPIĆ
LEMIĆ JOSIP
ŠTIMAC IVAN
ŠULENTIĆ NIKOLA
ELEKTROPRIMORJE OPATIJA
SVETIĆ JOSIP
ELEKTROPRIMORJE RIJEKA
LULIĆ FRANJO
JAGODNIK JOSIP
HE SENJ
BRKLJAČIĆ JOSIP
TE RIJEKA
ADRIANO FISCHER
REGIONALNI ODBORI (ROZH)
POČASNI ČLANOVI ROZH-a
139
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
REGIONALNI ODBORI (ROZH)
POPIS ČLANOVA - PO OGRANCIMA
140
Elektroistra Pula
1. Aleksić Vaso
2. Aničić Valter
3. Batelić Robertino
4. Beletić Sandro
5. Benolić Franko
6. Bertoša Remiđo
7. Blažević Elvis
8. Blažina Franko
9. Božić Petar
10. Brajković Anton
11. Bratulić Milan
12. Brčić Roberto
13. Brenković Elvis
14. Brusić Dean
15. Bucaj Mauro
16. Budić Mladen
17. Bulat Milan
18. Burić Kristian
19. Busdon Claudio †
20. Camlić Rino
21. Cervatin Paolo
22. Cinkopan Neven
23. Damijanić Slavko
24. Datos Diego
25. Ditinjana Dušan
26. Dušić Dario
27. Đurđević Alen
28. Đusti Boris
29. Farina Alessandro
30. Ferletta Klaudio
31. Ferlin Miljenko
32. Ferlin Valter
33. Flego Dušan
34. Flego Rino
36. Fraccaro Antonio
37. Franjul Manolito
38. Grbac Branko
39. Grubišić Livio †
40. Jakus Marijan
41. Jedrejčić Vladislav
42. Jelenić Silvano
43. Jurec Branko
44. Jurić Ivan
45. Jurlina Edi
46. Katić Eugen
47. Klarić Davor
48. Knezoci Milorad
49. Kopričanec Igor
50. Koraca Zdravko
51. Krizmanić Denis †
52. Krstekanić Kristijan
53. Labinjan Ratimir
54. Levak Diego
55. Marinović Milan
56. Maružin Anđelo †
57. Mendica Moreno
58. Merlić Emil
59. Mihalić Miroslav
60. Načinović Kristian
61. Nadišić Ardiano
62. Novak Franko
63. Paliska Sandro
64. Pamić Viliam
65. Pantoš Drago
66. Paus Marko
67. Pereša Igor
68. Peršurić Elvis
69. Picco Azeglio
70. Piljan Marino
71. Pintarić Dragan
72. Radolović Walter
73. Rajko Damir
74. Rakić Omer
75. Rampini Marijan
76. Ribarić Ljubomir
77. Rogović Vedran
78. Roviš Damir
79. Sinčić Mladen
80. Stembergar Renzo
81. Stocovaz Graziano
82. Šajina Željko
83. Šarić Igor
84. Špigić Dalen
85. Udovičić Walter
86. Veseli Neven
87. Vidak Dario
88. Vižintin Marino
89. Zgrablić Vinko
90. Živolić Omero
91. Žufić Ervino
92. Žužić Daniele
Elektrolika Gospić
1. Abramović Ive
2. Adžija Ante
3. Alar Ivan
4. Atalić Nikola
5. Balenović Milan
6. Ban Milan
7. Bičanić Ivica
8. Biljan Stipan
9. Binički Ivan
10. Binički Marko
11. Blažanin Željko
12. Bogdanić Tomislav
13. Bogdanić Željko
14. Borovac Josip
15. Borovac Nikola
16. Božić Ivica †
17. Brajković Ana
18. Brkljačić Božidar
19. Brkljačić Ivica
20. Brkljačić Mate †
21. Brkljačić Milan
22. Bunjčević Nikola
23. Bureš Franjo
24. Busija Mile
25. Bušljeta Ivan
26. Butković Pave
27. Butorac Marko
28. Cvitković Nikola
29. Cvitković Petar
30. Cvitković Vid
31. Čorak Milan
32. Čorak Milan
33. Čubelić Vlatko
34. Dasović Darko
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za zapadnu Hrvatsku (ROZH)
84. Pielić Davor
85. Plečić Dragan
86. Prpić Ivica †
87. Radošević Ivan
88. Rogić Milan
98. Rosandić Želimir
90. Rubčić Damir
91. Rubčić Josip
92. Rukavina Luka
93. Sanković Ivan
94. Sokolić Mate
95. Starčević Ivan
96. Stilinović Ante
97. Stilinović Marko
98. Stilinović Milan
99. Stilinović Milan
100. Sudar Mate
101. Svetić Milan
102. Šimac Ivan
103. Šporčić Ivan
104. Šporčić Josip
105. Šporčić Milan
106. Štimac Josip
107. Štimac Željko
108. Štokić Mladen
109. Tomljanović Damir
110. Tonković Nikola
111. Tonković Šime
112. Tunjić Jozo
113. Udiljak Miroslav
114. Vrban Grga
115. Vukošić Mladen
116. Zdunić Tomislav
117. Zorić Željko
118. Žarković Josip
119. Župan Marijan
Elektroprimorje
Cres – Lošinj
1. Aleksa Željko
2. Bravarić Ivan
3. Ćelap Mladen
4. Derokov Loris
5. Domazet Mile
6. Grbin Sergio
7. Horvat Damir
8. Palfi Petar
9. Špalancin Boris
Elektroprimorje
Crikvenica
1. Antić Dejan
2. Baričević Darko
3. Benić Sanjin
4. Benić Vladimir
5. Buneta Ivan
6. Car Ivica
7. Car Kristijan
8. Citković Zlatan
9. Dika Danijel
10. Domijan Zlatan
11. Filipović Alen
12. Friš Josip
13. Grbčić Smiljko
14. Gudelj Neven
15. Ivančić Milivoj
16. Jerčinović Žarko
17. Jugovac Tomislav
18. Kivić Miroslav
19. Milat Zdenko
20. Papić Dalibor
21. Pavlić Vedran
22. Pogarčić Franjo
23. Saftić Ivica
24. Stanić Robert
25. Starčević Mario
26. Tomljanović Davor
27. Zbašnik Damir
28. Žarković Mile
29. Žirovec Ivica
Elektroprimorje Krk
1. Burnić Ermin
2. Dujmović Darko
3. Dujmović Mihajlo
4. Fugošić Mladen
5. Kosić Nadan
6. Kozlica Ramo
7. Linardić Zoran
8. Marković Nebojša
9. Mrakovčić Mladen
10. Rošić Marinko
11. Rušin Robert
12. Strčić Miljenko
13. Variola Miljenko
14. Vlahinić Vojko
15. Volarić Antun
16. Žužić Ivica
REGIONALNI ODBORI (ROZH)
35. Dasović Mirko
36. Dolić Nikola
37. Došen Milan
38. Đondraš Marko
39. Erbić Ivica
40. Furlan Nikola
41. Galetić Ivica
42. Gašparović Mile
43. Golac Stipe †
44. Grgurić Božo
45. Ilić Josip
46. Jelić Mario
47. Jurjević Ivan
48. Jurjević Milan
49. Klišanin Tomislav
50. Kostelac Ivica
51. Kostelac Josip
52. Kostelac Zvonimir
53. Kovačević Ivan
54. Krmpotić Milan
55. Kvaternik Franjo
56. Legac Saša
57. Levar Ivan
58. Levar Petar
59. Lilion Robert
60. Majerović Mile
61. Majetić Ivan
62. Majetić Marijan
63. Maračić Gabrijel
64. Marinac Tomislav
65. Marković Darko
66. Mataija Tomica
67. Matasić Željko
68. Matašić Mirko
69. Matijević Pere
70. Milković Martin
71. Milković Milan
72. Mraović Ivan
73. Odorčić Darko
74. Ovas Davor
75. Pajdaković Jakov
76. Papić Stanislav
77. Pavelić Frane
78. Pavlović Anton
79. Pečarić Joso †
80. Pejnović Ivan
81. Pejnović Ive
82. Petrov Anton
83. Petrov Stjepan †
141
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
REGIONALNI ODBORI (ROZH)
Elektroprimorje
Opatija
142
1. Dubrović Loris
2. Dujmović Goran
3. Grabar Igor
4. Gržin Dragan
5. Ivanić Robin
6. Jurčić Zoran
7. Milinković Jovan
8. Pavelić Vinko
9. Petrc Marinko
10. Pleše Eduard
11. Rubinić Đani
12. Srdoč Milivoj
13. Stojković Zoran
14. Tomaš Saša
15. Urisk Denis
16. Valentić Željko
17. Zorzenon Silvano
Elektroprimorje Rab
1. Čapo Darko
2. Ćuća - Žentil Josip
3. Debelić Vladimir
4. Dumičić Marijan
5. Habazin Darko
6. Kaštelan Čedomir
7. Kuparić Srećko
8. Kurelić Petar
9. Liović Vili
10. Ribarić Frane
11. Šarić Miroslav
12. Škarić Boris
13. Škarić Ivan †
Elektroprimorje
Rijeka
1. Acinger Marijan
2. Alač Lujo
3. Anić Branko
4. Baćac Damir †
5. Balas Vinko
6. Balentović Krešimir
7. Baljak Miljenko
8. Banović Nenad
9. Baraba Stjepan
10. Baričević Renato
11. Barnjak Zdenko
12. Belušić Robert
13. Benić Ivica
14. Beretin Dubravko
15. Berić Nenad
16. Bistrović Draženko
17. Blažević Željko
18. Božičević Boris
19. Buršić Duško
20. Calderara Bruno
21. Crnković Miljenko
22. Crnogača Vladimir
23. Cuculić Neven
24. Cvitković Branko
25. Čargonja Đani
26. Čargonja Ivan
27. Damjanović Damir
28. Delač Dragutin
29. Denona Zlatko
30. Dešić Boris
31. Drašković Ive
32. Frančišković Nenad
33. Fućak Ozren
34. Gašparović Nedeljko
35. Gomizelj Rajko
36. Gregorić Nenad
37. Grgurić Goran
38. Grgurić Izidor
39. Grubešić Branko
40. Jedrlinić Ivica
41. Jovanović Branimir
42. Jović Josip
43. Jurica Stanko
44. Jurilj Kristijan
45. Kalac Igor
46. Katalinić Atilio
47. Kaurin Ivica
48. Klanfar Robert
49. Klarić Franjo
50. Ključarić Paolo
51. Kodnik Sergio
52. Košta Igor
53. Krapić Robert
54. Kruljac Darko
55. Kružić Tihomir
56. Kružić Zlatko
57. Kustić Andrea
58. Laginja Damir
59. Laginja Danimir
60. Lerga Denis
61. Linić Norbert
62. Mance Nenad
63. Mance Zlatko
64. Marinac Valter
65. Markić Nikola
66. Marović Božidar
67. Matković Albert
68. Međurečan Darko
69. Naglić Dejan
70. Oblak Zenil
71. Orlić Branko
72. Pahor Alain
73. Parat Marijan
74. Peršić Fredi
75. Perušić Ivica
76. Petrović Gojko
77. Pezerović Goran
78. Pfeifer Aladar
79. Planinšek Igor
80. Polić Dean
81. Pribanić Željko †
82. Reljac Nevio
83. Rupčić Damir
84. Ružić Alen
85. Sedlar Armin
86. Silov Ivica
87. Skalamera Đino
88. Smojver Denis
89. Smolčić Pero
90. Sobotinčić Robi
91. Stanić Raul
92. Superina Ronald
93. Šaban Ivica
94. Šafar Darko
95. Šalić Ivan
96. Šćulac Dražen
97. Šubarić Igor
98. Šupak Miljenko
99. Težak Želimir
100. Tomić Ivica
101. Tomulić Zvonmir
102. Udović Denis
103. Valjan Vladimir
104. Velnić Alen
105. Vlah Roberto
106. Vorkapić Miroslav
107. Vranić Miljenko
108. Vukušić Željomir
109. Vulić Ivan
110. Zbašnik Miroslav
111. Zubović Miro
112. Zuzić Mladen
113. Žic Rudolf
114. Žmikić Sanjin
115. Žuljević Renato
116. Žuljević Robert
Elektroprimorje
Skrad
1. Beljan Davor
2. Beljan Dušan †
3. Beljan Mišel
4. Crnković Josip
5. Crnković Matija
6. Dolušić Anđelko
7. Glavan Juraj
8. Grenko Davorin
9. Grgurić Dubravko
10. Grgurić I. Zlatko
11. Grgurić Žarko
12. Grgurić Željko
13. Jakovac Vilim
14. Janeš Mario
15. Kezele Tonček
16. Kruljac Marinko
17. Liker Darko
18. Loparić Neven †
19. Mance Dražen
20. Mance Goran
21. Mance S. Nenad
22. Palčić Dejan
23. Pleše Antun
24. Rukavina Damir
25. Ružić Božidar
26. Štefančić Dragan
27. Štimac Dušan
28. Troha Damir
29. Zibar Denis
30. Žagar Dražen
31. Žagar Franjo
HE Rijeka
1. Brnelić Vladislav
2. Čebuhar Anton
3. Čop Josip
4. Danilović Danilo
5. Dobrila Stanislav
6. Domijan Denis
7. Domijan Žarko
8. Došen Ivica
9. Grgantov Radomir
10. Javorović Alfonso
11. Kovačević Lazo
12. Krndija Zoran
13. Lučić Damir
14. Matejčić Rudolf
15. Mavrić Ratko
16. Pavlić Branislav
17. Perušić Branko †
18. Stapić Vladimir
19. Vrabić Ignac
20. Vujić Mile
21. Žeželić Marin
HE Senj
1. Atilić Ivica
2. Babić Ivan †
3. Banić Anton
4. Banić Vladimir
5. Barbiani Aldo
6. Bašić Zvonimir
7. Bilen Ivan
8. Biondić Siniša
9. Bogdanić Boris
10. Boras Tomislav
11. Budmir Ivan
12. Čopić Robert
13. Debelić Jadranko
14. Dundović Nevenko
15. Jurković Mile
16. Jurković Tomislav
17. Kajfeš Milan
18. Karadžija Robert
19. Klobučar Josip †
20. Kranjčević Milan
21. Lopac Robert
22. Lucić Ivan
23. Marinić Stanko
24. Marković Tomislav
25. Marković Zlatko
26. Miškulin Ivan
27. Mudrovčić Željko
28. Nekić Damir
29. Orešković Perica
30. Petrlić Željko
31. Pintar Ivan
32. Pleša Tomica
33. Premuž Nikola
34. Prpić Milan
35. Rukavina Josip
36. Rukavina Robert
37. Škrgatić Dario
38. Škrgatić Ivica
39. Šop Marko
40 Šop Milan
41. Špalj Željko
42. Tomljanović Damir
43. Tomljanović Igor
44. Tomljanović Ivan
45. Tomljanović Marin
46. Tomljenović Ante
47. Vašarević Branko
48. Žarić Petar
HE Vinodol
1. Belobrajić Nino
2. Brozović Danijel
3. Car Paulo
4. Citković Zlatko
5. Crnković Darko
6. Gobac Tomislav
7. Ivančić Tihomir
8. Jurković Gordan
9. Kauzlarić Mario
10. Kremžar Darko
11. Kuzmić Branko
12. Lakotić Marino
13. Lakotić Neven
14. Lisac Damir
15. Lisac Josip
16. Manestar Vedran
17. Miletić Marijan
18. Mureta Denis
19. Pešun Nikola
20. Petrović Robert
21. Randelj Damir
22. Ropac Robert
23. Šnajdar Berislav
24. Šnajdar Miljenko †
25. Švast Saša
26. Vrbanac Branko
PrP Rijeka
1. Babić Tedi
2. Babić Vanja
3. Bakarić Branimir
4. Benko Manlio
REGIONALNI ODBORI (ROZH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za zapadnu Hrvatsku (ROZH)
143
REGIONALNI ODBORI (ROZH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
144
5. Benković Damir
6. Berket Vladimir
7. Biberica Ivica
8. Bogunović Berislav
9. Bolterstein Albert
10. Bostjančić Borislav
11. Brumnjak Dejan
12. Buković Denis
13. Bulić Boris
14. Dobrec Dean
15. Fazlić Reuf
16. Fućak Stanislav
17. Grabar Lino
18. Jardas Roberto
19. Jović Anto
20. Jurčić Mladen
21. Križan Boris
22. Krota Branko †
23. Mikuličić Franjo
24. Milković Ivan
25. Načinović Josip
26. Olbina Mladen
27. Osojnak Vinko
28. Pavičić Stjepan
29. Perišić Josip
30. Perše Vojko
31. Pleša Ivan
32. Poščić Igor
33. Prodan Vilim
34. Radin Moreno
35. Radoš Marijan
36. Radotić Mirko
37. Rajković Stipe †
38. Rimanić Damir
39. Rubeša Željko
40. Rumac Đani
41. Rumac Mark
42. Sertić Mirko
43. Silić Dalibor
44. Slavić Boris
45. Spinčić Oskar
46. Stambulić Endi
47. Stanić Damir
48. Stanić Fredi †
49. Škrobonja Stanko
50. Todorović Tomislav
51. Tomšić Milan
52. Velan Zdenko
53. Vozila Klaudio
54. Žic Zoran
55. Žilić Boris
56. Žubrinić Stjepan
TE Plomin
1. Aničić Boris
2. Aničić Damir
3. Banović Ivica
4. Batelić Vlado
5. Bažon Elvis
6. Belušić Dean
7. Blažina Ranko
8. Bojić Frano
9. Brajuha Tihomir
10. Brala Damir
11. Bučić Nevio
12. Bulajić Goran
13. Dejanović Miro †
14. Dermit Branko
15. Dobrić Kristofer
16. Fable Boris
17. Filipaš Darko
18. Fonović Mladen
19. Golja Doriano
20. Herić Miljenko
21. Hodžić Suljo
22. Honović Roberto
23. Hudoletnjak Vlado
24. Huibert Franjo
25. Juran Nevio
26. Kadoić Balaško Dragan
27. Kežman Ivica
28. Kos Marijan
29. Kostadina Valdi
30. Krof Dražen
31. Kršulja Josip
32. Krušvar Ronald
33. Kulji Aldo
34. Lazarić Valter
35. Licul Igor
36. Ljubičić Dragan
37. Martinčić Branko
38. Mešanović Nurija
39. Mihalić Mladen
40. Mohorović Moreno
41. Mužul Mario
42. Načinović Boris
43. Načinović Davor
44. Peršić Valdi
45. Perusco Lari
46. Petrović Fredi
47. Petrović Igor
48. Rojnić Dean
49. Ružić Edi
50. Savković Neven
51. Sinković Ivan
52. Stepančić Ivan
53. Šćira Raul
54. Štemberga Adrijano
55. Teskač Alen
56. Tireli Bruno
57. Tončinić Loredano
58. Tonetti Maurizio
59. Tosić Damir
60. Ugričić Silvio
61. Valković Denis
62. Verbanac Moreno
63. Verbanac Valneo
64. Višković Dražen
65. Vlačić Dean
66. Vlačić Elvis
67. Vlačić Goran
68. Vozila Dario
69. Vozila Davor
70. Vozila Robert
TE Rijeka
1. Babić Nikica
2. Babić Zlatko
3. Bogović Miljenko
4. Budija Gordan
5. Burcar Milan
6. Ćosić Neven
7. Domijan Dario
8. Domitrović Ivan
9. Doričić Marino
10. Galić Siniša
11. Gilja Davor
12. Grba Predrag
13. Hlača Ladislav
14. Jović Dejan
15. Kamenjašević Miroslav
16. Keretić Eugen
17. Kranjčević Silvio
18. Kurilić Željko
19. Mage Pero
20. Marega Zlatko
21. Pavletić Igor
22. Prelec Zdravko
23. Sabljak Milan
24. Šegota Viliam
25. Šekulja Predrag
26. Šipek Slavko
27. Štokić Rodi
REGIONALNI ODBORI (ROZH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za zapadnu Hrvatsku (ROZH)
145
ROSH
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za središnju Hrvatsku (ROSH)
Nakon što je formirana Udruga, 1. prosinca 1995. godine, krenulo se prema osnivanju podružnica
i ogranaka kako bi se što više pojedinaca uključilo u njezin rad. Među prvim podružnicama Udruge
osnovana je 19. siječnja 1996. godine ona u pogonu
Elektrana – Toplana Zagreb uz prisutnost 23 osobe.
To su bili: Zlatko Matoš, Krešimir Ružić, Davor
Prišlin, Stjepan Adamić, Valent Hađina, Dražen
Švagelj, Dubravko Šolačić, Miroslav Sušanj, Nenad
Išek, Miroslav Kolinger, Danijel Hucika, Zlatko
Mikac, Mijo Pustaj, Mladen Cvetko, Zvonko Kolarić, Željko Klapšec, Željko Smendrović, Ivan Orešković, Ranko Šikić, Goran Radić, Franjo Šinković,
Zdenko Štajdohar, Ivica Zlodi i Bernardin Bašlin.
U osnivačkom odboru bili su Bernardin Bašlin i Jelenko Jelić, dok su gosti bili Stjepan Dumbović i
Marijo Cigrovski iz TE – TO Zagreb. Na skupštini
su svi prisutni bili upoznati sa svrhom i načinom
rada Udruge. Svi prisutni na osnivačkoj skupštini
usuglasili su se u tome da osnovni uvjet za članstvo
bude vrijeme provedeno u ratu. Za predsjednika
podružnice bio je izabran Bernardin Bašlin, a za zamjenika Goran Radić. Na skupštini je zaključeno
kako je Udruga „nestranačka, neovisna, samostalna
Poziv na osnivačku skupštinu ogranka EL - TO Zagreb
i
dragovoljna“.250
1996. godine
Dana 26. studenoga 1996. godine osnovana je podružnica
DP „Elektra“ Bjelovar na kojoj je za predsjednika bio izabran Stipe Sučić. Za dopredsjednika izabran je Vilim Car,
a za članove Predsjedništva, uz Sučića i Cara, izabrani su
Boris Rangelov, Milan Rakocija, Darko Gulaš, Ivan Mikloš
i Mladen Levak. Na osnivačkoj skupštini tada su prisustvovali i predsjednik HVIDRE Bjelovar gosp. Ivančanin,
predsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog
rata Bjelovar, Stipe Šola, te župan Bjelovarsko – bilogorske
županije Ledinski. Ivančanin i Šola su ispred svojih udruga
pozdravili osnivanje Udruge te su ponudili pomoć u rješavanju problema koji su se mogli pojaviti. Ta potpora imala
je svoju važnost budući su time pokazale kako nisu konkurencija već kvalitetni partneri. Župan Ledinski također je
dao potporu, te je naglasio kako bi primarni zadatak Udruge trebao biti informiranje članstva o pravima branitelja te
Bernardin Bašlin
pomaganje u ostvarivanju prava branitelja. Ujedno je predložio da HEP kao poduzeće izdvoji sredstva za potporu njenih članova.251 Podrška radu Udruge svakako
je bila potrebna i to na svim razinama, od lokalne do državne. Na skupštini je prihvaćena programska
deklaracija i Statut te je time omogućen daljnji rad Podružnice.252
250
251
252
Izvješće s osnivačke skupštine od 19. siječnja 1996.; Arhiv ogranka UHB HEP EL – TO.
Zapisnik s osnivačke skupštine UHB HEP – a u Bjelovaru od 26. 11. 1996.; Arhiv Ogranka DP Bjelovar.
Zapisnik s osnivačke skupštine podružnice DP „Elektra“ Bjelovar UHB HEP – a 1990. – 1995. od 26. 11. 1996. u Bjelovaru;
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
Regionalni odbor za središnju Hrvatsku (ROSH)
147
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
148
Ogranak Sektor za toplinarstvo Zagreb osnovan je 18. prosinca 1996. godine, a prvi predsjednik bio je
Zoran Šućur. Ogranak Pogon Ogulin osnovan je 6. lipnja 1997. godine, a prvi predsjednik bio je Josip
Stipetić. Ogranak DP Elektra Karlovac osnovan je 18. lipnja 1997. godine, a prvi predsjednik bio je
Darko Luke. Istog dana osnovan je i ogranak Pogon Jastrebarsko s predsjednikom Zdravkom Stroincem. Ogranak Pogon Glina – Topusko osnovan je 19. lipnja 1997. godine u Glini, a prvi predsjednik
bio je Vlado Maričković. Istog dana u Petrinji je osnovan ogranak Pogon Petrinja - Dvor, a prvi predsjednik bio je Željko Pavković. Ogranak DP Elektra Sisak osnovan je 20. lipnja 1997. godine, a prvi
predsjednik bio je Zvonimir Vavro. Istog dana formiran je i ogranak TE Sisak, a prvi predsjednik bio je
Božidar Paripović.
Dana 26. lipnja 1997. godine formirana
je podružnica za DP „Elektra“ Varaždin,
Čakovec i proizvodno područje HE Sjever Varaždin. Za predsjednika je bio izabran Emil Koren. Na sljedećem sastanku ogranka od 11. srpnja 1997. godine
izabrano je Predsjedništvo u kojem su
se nalazili Željko Božić iz DP „Elektra“
Varaždin, Pogon Novi Marof, Tomislav
Videc iz DP „Elektra“ Varaždin, Pogon
Ivanec, Đuro Hrebak, Dinko Kocijan i
Slavko Božić iz DP „Elektra“ Varaždin,
Ivica Bogadi i Zdravko Pizek iz PP HE
Osnivanje ogranka u Varaždinu
Sjever. Osmi član iz DP „Elektra“ Čakovec tada nije bio izabran već je bio planiran njegov naknadni izbor.253
Istog dana kada je osnovana podružnica u Varaždinu, osnovan je i ogranak u Termoelektrani Jertovec
gdje je za predsjednika bio izabran Vjekoslav Sović. Predsjednik Udruge Marijo Cigrovski tada je izjavio
– „Ne tražimo povlašteni položaj, niti privilegije, već samo poštivanje svih zakona Republike Hrvatske
koji uređuju prava branitelja“.254
Krajem listopada i početkom studenog
1997. godine osnovani su i ogranci
u Zaboku, Koprivnici i Križu. U DP
Elektra Koprivnica osnivačka skupština
održana je 29. listopada. Simboličan je
bio posjet osnivačkoj skupštini direktora DP Elektre Zadar, Nikole Dellavie,
čime je dana zahvalnost koprivničkim
„elektrašima“ koji su dali svoj doprinos
u obrani i obnovi zadarskog područja.
Uz njega su iz zadarske Elektre bili još i
Šime Samodol, Renco Jelenković i Ivan
Poparić – Kane, dopredsjednik Regio- Osnivanje ogranka u Varaždinu
nalnog odbora za južnu Hrvatsku. Osnivačkoj skupštini prisustvovao je i Marijo Cigrovski, te Stjepan
Tvrdinić, predsjednik Regionalnog odbora za središnju Hrvatsku.
Arhiv ROSH.
253
Izvješće o osnivačkoj skupštini Podružnice za DP „Elektra“ Varaždin, Čakovec i PP HE Sjever Varaždin od 26. 6. 1996. u
Varaždinu; Arhiv ROSH.
254
Vjesnik HEP 79/80, srpanj – kolovoz 1997., str. 12, „Osnovane podružnice UHB HEP – a u Varaždinu i Jertovcu. Emil Koren
i Vjekoslav Sović – predsjednici“ – T. Jalušić.
Na skupštini je izabrano i vodstvo
ogranka, Mijo Vargić, Antun Saćer,
Zdravko Hanžeković, Valter Holjevac,
Darko Vugrinčić i Davor Radmilović,
a za predsjednika je izabran Dražen Eisenbeisser.
Ogranak u DP Elektra Zabok osnovan
je 7. studenog 1997. godine. U Predsjedništvo su izabrani Vilim Zajec,
Mladen Habulin, Željko Meštrović,
Hermengild Kobelščak, Marijan Brlek,
Miroslav Čukac, Zlatko Bivol i Tomislav Petek, dok je predsjednik postao
Srećko Borovčak.255
Osnivanje ogranka DP Elektra Križ
Ogranak za DP „Elektra“ Križ osnovan je 12. studenog 1997. godine. Na
osnivačkoj skupštini nije došlo do izbora predsjednika podružnice već je bio
izabran predsjednik skupštine. Na tu je
funkciju bio izabran Zvonimir Bišćan,
dok su za članove Predsjedništva izabrani Silvestar Zanetti, Dubravko Badalić,
Dragan Kuharić, Stjepan Čakanić, Robert Vacka, Drago Valečić, Ivo Rogić,
Stjepan Tucelj, Ivan Strugar, Viktor
Turbeki, Vjekoslav Brekalo i Dražen
Komar.256 Kao gosti bili su prisutni
Poziv za osnivanje ogranka PrP Zagreb
255
256
Osnivanje ogranka PrP Zagreb
Marijo Cigrovski, Stjepan Tvrdinić, te Branko Kolarić, direktor
DP Elektra Križ. Cigrovski je u uvodnom govoru naglasio kako
je Udruga do tada imala više od 2.500 članova, te da joj je temeljni cilj bila pomoć braniteljima. Ujedno je upoznao prisutne kako je predstojeći prioritet u radu Udruge promjene Statuta
sukladno novom Zakonu o udrugama, što se trebalo usvojiti
na glavnoj skupštini Udruge koja se trebala održati krajem te
godine.
I na ovom sastanku raspravljalo se o nekoliko važnih pitanja.
Prvo je svakako bila dodjela priznanja za zasluge u ratu djelatnicima HEP – a. Stjepan Tvrdinić ustvrdio je kako je već bio
napravljen popis za dodjelu priznanja, no on je bio nekoliko
puta korigiran pa je to usporavalo i rad komisije za odlikovanja.
Marijo Cigrovski ustvrdio je kako je Udruga usporila taj proces,
jer je prvobitno bilo predloženo 5.000 djelatnika HEP – a za
visoka vojna odlikovanja. Prema Cigrovskom, Udruga nije bila
V HEP 83, studeni 1997., str. 28, „Osnovane nove podružnice“ – Dragica Jurajevčić.
Zapisnik s osnivačke skupštine Podružnice DP „Elektra“ Križ od 12. 11. 1997. u Lipiku; Arhiv ROSH.
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za središnju Hrvatsku (ROSH)
149
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
protiv priznanja, ali su ona trebala doći u prave ruke.257
150
Ogranak Pogon Lipik osnovan je 12. studenog 1997.
godine, a prvi predsjednik bio je Zvonimir Bišćan, a 1.
prosinca 1997. godine, u sjedištu Hrvatske elektroprivrede u Zagrebu održana je osnivačka skupština ogranka Prijenosno područje Zagreb. Za predsjednika bio je
izabran Stanko Aralica. Na skupštini je predloženo da
podružnici pristupe i djelatnici Sektora za upravljanje.
Tom prigodom član Predsjedništva Udruge, Stjepan
Dumbović izjavio je – „da branitelji u novonastalim, poslijeratnim okolnostima, također moraju artikulirati svo- Stjepan Tvrdinić
je mjesto i ulogu u društvu, te pomoći izgradnji i razvoju
Hrvatske“.258
Dana 17. prosinca 1997. godine održan je sastanak na kojem je osnovan ogranak za Distribucijsko područje Elektra Zagreb. Za predsjednika je bio izabran
Davor Posavčić, a za članove odbora Aleksandar Đaković, Žarko Mudrovčić,
Ivan Rak, Ivan Šafran, Željko Bogi, Mladen Vuk i Željko Ložnjak.259
Osnivanjem ogranaka, na području središnje Hrvatske sve se više povećavao
broj članova što je u konačnici dovelo do formiranja Odbora za središnju
Hrvatsku, te izbora njezina vodstva.
Statutom Udruge, ROSH je službeno utemeljen 19. prosinca 1997. godine
na sastanku u Karlovcu. Za predsjednika bio je izabran Stjepan Tvrdinić, a
Zvonimir Novosel
Predsjedništvo je bilo izabrano tek na redovnoj skupštini ROSH – a održanoj
20. ožujka 1998. godine u Koprivnici. U njega su ušli Stjepan Tvrdinić kao predsjednik, Emil Koren,
Vjekoslav Sović i Zvonko Bišćan kao dopredsjednici i Zvonimir Novosel kao tajnik. Ujedno je izabran i
Nadzorni odbor u kojeg su ušli Stipe Sučić, Božidar Paripović i Zdenko Jurdana. Na sastanku je ujedno
prihvaćeno i pripajanje ogranaka HE Ozalj i HE Gojak u ROSH.260 Tada su donesena i Pravila ROSH
– a. Člankom 7. bio je uređen način rada i djelovanje. Prema njemu Regionalni odbor trebao je:
1. osnivati stalne i povremene komisije i stručne grupe radi obrade pojedinih pitanja iz područja
djelovanja Regionalnog odbora.
2. surađivati s drugim istovrsnim i sličnim udrugama te organizacijama koje podupiru rad regionalnog odbora i Udruge.
3. organizirati predavanja, tribine i druge skupove o pitanjima od interesa za članstvo.
4. poduzimati akcije glede obilježavanja i očuvanja mjesta stradanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
5. organizirati prigodne priredbe u svrhu obilježavanja značajnih događanja iz Domovinskog rata.
6. pružati materijalnu i druge vrste pomoći članovima i njihovim obiteljima.261
U međuvremenu formiran je i ogranak Pogon Daruvar, 2. travnja 1998. godine, a prvi predsjednik bio
je Robert Vacka. Ogranak Pogon Kutina osnovan je 8. travnja 1998. godine s prvim predsjednikom
Stjepanom Šalkovićem. Ogranak Pogon Ozalj osnovan je 12. lipnja 1998. godine, a prvi predsjednik
bio je Zlatko Gržičić.
257
258
259
260
261
V HEP 83, studeni 1997., str. 28, „Osnovane nove podružnice“ – Dragica Jurajevčić.
Vjesnik HEP 84, 22. prosinac 1997., str. 31, „Organiziranim braniteljima obećana potpora“ – D. A.
Poziv na sastanak od 17. 12. 1997. u Zagrebu; Arhiv ROSH.
Zapisnik s Redovne skupštine ROSH – a od 20. ožujka 1998. u Koprivnici; Arhiv ROSH.
Pravila regionalnog odbora za središnju Hrvatsku od 20. ožujka 1998.; Arhiv ROSH.
Na 2. sjednici ROSH – a od 18. rujna 1998. godine u Daruvaru došlo je do prijedloga da se ogranak
DP Elektra Križ podijeli na četiri ogranka radi lakšeg i kvalitetnijeg rada. Na kraju je zaključeno da se
to napravi i u ostalim ograncima u kojima postoji takva mogućnost. Ujedno je došlo do izbora Komisije
za dodjelu nepovratne jednokratne pomoći, te socijalne pomoći članovima Udruge. U nju su ušli Stipe
Sučić kao predsjednik, te Emil Koren, Vladimir Čale, Zvonimir Bišćan, Zoran Šućur, Zvonimir Vavro
i Darko Luke kao članovi. Predsjednici ogranaka trebali su dostavljati liste prioriteta za dodjelu pomoći
kako bi se ona što brže i kvalitetnije distribuirala.262 Na 3. sjednici ROSH –a održanoj 17. studenog
1998. godine u TE Sisak prihvaćen je i Pravilnik o radu navedene komisije kojim su postavljeni čvršći
kriteriji za dodjelu pomoći. Ujedno je prihvaćena i odluka o visini isplate potpore članovima koju je
predložio Središnji odbor. Na taj su način postavljeni kvalitetni temelji za davanje pomoći članovima
Udruge.
Na istoj sjednici prihvaćen je i prijedlog o izdvajanju ogranka DP Čakovec i PP Sjever iz dotadašnjeg
ogranka radi što efikasnijeg rada.263 Ogranak DP Elektra Čakovec osnovan je 23. studenog 1998. godine, a prvi predsjednik bio je Zlatko Haramija. Ogranak PP HE Sjever osnovan je 27. studenog 1998.
godine u Varaždinu, a prvi predsjednik bio je Ivica Bogadi
Na kraju 1998. godine postojalo je ukupno 29 ogranaka u sklopu ROSH – a s oko 1100 članova.264
Regionalni odbor za središnju Hrvatsku održao je svoju četvrtu sjednicu 15. prosinca 1998. godine u
sjedištu DP Elektra Čakovec. Prema izvještaju iz prethodnog razdoblja vidljivo je kako se problematika
rada usmjeravala prema organizacijskim pitanjima i egzistencijalnim problemima branitelja. Odbor je
tada imao 1106 članova u 27 ogranaka, 15 poginulih hrvatskih branitelja, 1 nestalog branitelja i 46
ratnih vojnih invalida, i bio je najbrojniji odbor Udruge. Predsjednik Komisije za dodjelu jednokratne
materijalne potpore Stipe Sučić izvijestio je kako je pomoć dana za 30 članova.
Odmah nakon ove sjednice održana je svečana sjednica ROSH – a povodom dana Udruge 15. prosinca,
istodobno sa svim regionalnim odborima. Prigodom dana Udruge podijeljena je i jednokratna materijalna potpora svim ratnim vojnim invalidima kojih ima 46.265
Prema programu rada za 1999. godinu aktivnosti su trebale biti usmjerene na:
1. Namjensko trošenje sredstava prema usvojenom financijskom planu za 1999. godinu.
2. Aktivno sudjelovanje u svim tijelima UHB HEP – a.
3. Animiranje novih članova i formiranje novih ogranaka.
4. Potpore članovima, invalidima i obiteljima poginulih i nestalih hrvatskih branitelja.
5. Organiziranje sportskih susreta.
6. Organizacija sjednica ROSH – a, Skupštine ROSH – a i seminara o restrukturiranju i privatizaciji.
7. Brinuti o zapošljavanju hrvatskih branitelja i članova obitelji poginulih hrvatskih branitelja.
8. Spriječiti štetne radnje unutar HEP – a i ROSH – a.
9. Surađivati s drugim regionalnim odborima.
10. Ustrajati i poticati na realizaciju rješavanja stambene problematike djelatnika.
11. Pomoći pri realizaciji projekta „Godina hrvatskog Podunavlja“.
12. Suradnja s drugim srodnim udrugama proizašlim iz Domovinskog rata.
262
263
264
265
Zapisnik s 2. sjednice ROSH – a od 18. 9. 1998. u DP Elektra Daruvar; Arhiv ROSH.
Zapisnik s 3. sjednice ROSH – a od 17. 11. 1998. u TE Sisak; Arhiv ROSH.
Izvješće predsjednika ROSH – a o radu za 1998. godinu; 12. 4. 1999.; Arhiv ROSH.
V HEP, Božićni broj 1998., str. 16, „Svečano obilježen Dan Udruge“ – D. Jurajevčić
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za središnju Hrvatsku (ROSH)
151
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
13. Nastojati homogenizirati sindikalne organizacije unutar HEP – a.
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
14. Dostojno obilježiti obljetnice pogibije branitelja HEP – a.
152
15. Poticati na doškolavanje i osposobljavanje članova.266
Dana 16. ožujka 1999. godine u Preporodnoj dvorani HAZU na Gornjem gradu u Zagrebu Spomenice
su dodijeljene zaposlenicima HEP – a iz distribucijskih područja – Elektre Zagreb, Sisak, Karlovac, Križ
i Virovitica, te Prijenosnog područja Zagreb i stručnih službi u sjedištu HEP – a. Tom prigodom izaslanik predsjednika Franje Tuđmana, Janko Bobetko dodijelio je 166 Spomenica.267
Regionalni odbor za središnju Hrvatsku
UHB HEP – a održao je 19. ožujka 1999.
u KTE Jertovec svoju sjednicu na kojoj se
raspravljalo o nizu tada aktualnih problema
– stambena politika, restrukturiranje HEP –
a, kolektivni ugovor … Tu je naglašeno kako
Udruga najviše vremena i novca troši na pomoć članovima pa je bilo potrebno kvalitetnije osigurati financijska sredstva. Uz to je
naglašeno kako će 1999. godina biti posvećena skrbi za hrvatsko Podunavlje te će Udruga
maksimalno pomoći svojim članovima, poS dodjele Spomenica u Zagrebu
vratnicima u to područje pri obnovi njihovih
kuća. Na sastanku je došlo i do izmjena Pravilnika za dodjelu jednokratnih potpora sa svrhom da se
otklone pojedini nedostaci kod njegove primjene. Izmijenjeni Pravilnik ocijenjen je kao pravedniji, te
će na taj način olakšati rad komisijama kod utvrđivanja rang – liste za potporu.268
Na 6. sjednici proširenog Predsjedništva ROSH – a održanoj 30. rujna 1999. godine u Varaždinu prihvaćen je prijedlog o podjeli ogranka DP Elektre Bjelovar na dva ogranka - Pogon Križevci i DP Elektra
Bjelovar.269
Druga izborna skupština ROSH – a održana je 30. studenog 1999. godine u Zagrebu. Za predsjednika
je ponovno bio izabran Stjepan Tvrdinić, za dopredsjednike Emil Koren, Vlado Čale i Zvonimir Vavro,
za tajnika Zvonimir Novosel, za članove Nadzornog odbora Vjekoslav Sović, Dražen Eisenbeisser i
Ivica Bogadi. Za obnašanje dužnosti u sklopu Udruge predloženi su Stjepan Tvrdinić
za predsjednika Udruge, Marijo Cigrovski,
Stanko Aralica i Davor Posavčić za kandidate za Središnji odbor Udruge, Stipe Sučić i
Bernardin Bašlin za kandidate za Nadzorni
odbor, te Vlado Domladovac za Sud časti.270
Izborna skupština ROSH – a 1999.
266
267
Početkom 2000. godine na glavnoj izbornoj
skupštini Udruge za predsjednika je bio izabran Stjepan Tvrdinić, dotadašnji predsjednik ROSH – a. Zbog toga su se u ROSH – u
morali napraviti novi izbori koji su održani
Program rada ROSH – a za 1999. godinu; Arhiv ROSH.
V HEP 98/99, veljača/ožujak 1999., str. 7, „Svjedoci susreta s poviješću“ – Đurđa Sušec.
268 Vjesnik HEP 100, travanj 1999., str. 12, „Još bolje i raznovrsnije“ – Dragica Jurajevčić.
269 Zapisnik sa 6. sjednice ROSH – a od 30. 9. 1999. u Varaždinu; Arhiv ROSH.
270 Zapisnik sa 2. izborne skupštine ROSH – a od 30. 11. 1999. u Zagrebu; Arhiv ROSH.
18. veljače 2000. godine u Koprivnici. Tada je za predsjednika bio izabran
Emil Koren, a za dopredsjednika Zoran Šućur, predsjednik ogranka Sektora
za toplinarstvo.
Na istom je sastanku došlo do promjene u Komisiji za dodjelu potpora, jer
se nastojalo da u njoj budu zastupljeni svi dijelovi ROSH – a. Tu su izabrani
Stipe Sučić iz ogranka DP Elektra Bjelovar kao predsjednik, te Dražen Komar iz ogranka DP Elektra Križ, Zdenko Martinović iz ogranka Sektora za
toplinarstvo, Darko Luke iz ogranka DP Elektra Karlovac, Ivica Kajgan iz
ogranka DP Elektra Sisak, Zlatko Haramija iz ogranka DP Elektra Čakovec
Emil Koren
kao članovi. Član iz DP Elektra Zagreb trebao je biti izabran naknadno. Tada
je jednoglasno usvojen i novi Pravilnik o potporama ROSH – a.
Prema Pravilniku potpore su se trebale dodjeljivati četiri puta godišnje, a 80% sredstava bilo je namijenjeno za potporu članovima.271
Dana 29. svibnja 2001. godine
postavljeno je spomen obilježje
poginulim braniteljima Termoelektrane Sisak, Marijanu Celjaku,
Milanu Jeliću i Zdravku Kisteru, povodom Dana državnosti
u Upravnoj zgradi TE Sisak. Na
otkrivanju spomenika bio je i
Stjepan Tvrdinić, predsjednik
Udruge.272
Nova izborna skupština ROSH
– a održana je 7. prosinca 2001.
godine. Za predsjednika bio je
izabran Zvonimir Vavro (DP
Zvonimir Vavro
S otkrivanja spomenika u TE Sisak
2001. godine
Otkrivanje spomenika
Elektra Sisak), za dopredsjednike Josip Stipetić (Pogon Ogulin), Zoran Šućur (Sektor
za toplinarstvo Zagreb) i Stipe Sučić (DP
Elektra Bjelovar). Za tajnika je na konstituirajućoj sjednici Predsjedništva ROSH
– a održanoj 11. prosinca 2001. godine
izabran Igor Kasap (DP Elektra Sisak).273
Nadzorni odbor konstituiran je 15. veljače
2002. godine, a za predsjednika je jedno- Igor Kasap
glasno bio izabran Vjekoslav Sović iz ogranka KTE Jertovac.274 Istog
dana na sastanku Predsjedništva ROSH – a imenovano je Povjerenstvo za potpore u sastavu: Stipe Sučić (DP Elektra Bjelovar), Zlatko
Haramija (DP Elektra Čakovec), Zdenko Martinović (Sektor za toplinarstvo Zagreb), Ivan Desović (Pogon Duga Resa) i Ivica Kajgan
(DP Elektra Sisak).275 Naknadno su na sljedećem sastanku izabrana
271 Zapisnik s izvanredne izborne skupštine ROSH – a od 18. 2. 2000. u Koprivnici; Arhiv ROSH.
272 Vjesnik HEP 124, svibanj 2001., str. 42, „Spomen obilježje braniteljima HEP – a.“ – T. J.
273 Zapisnik s 1. konstituirajuće sjednice Predsjedništva ROSH – a od 11. 12. 2001. u Zagrebu; Arhiv ROSH.
274 Zapisnik s 1. konstituirajuće sjednice Nadzornog odbora ROSH – a od 15. 2. 2002. u Petrinji; Arhiv ROSH.
275 Zapisnik s 2. sjednice Predsjedništva ROSH – a od 15. 2. 2002. u Petrinji; Arhiv ROSH.
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za središnju Hrvatsku (ROSH)
153
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
154
još dva člana – Vlado Stanko (DP Elektra Zagreb) i Željko Penezić (Pogon Lipik).276 Imenovano je i
Povjerenstvo za sport u koje su ušli Zoran Šućur (Sektor za toplinarstvo Zagreb), Vladimir Čale (DP
Elektra Zagreb), Željko Posavec (DP Elektra Čakovec), Robert Kolednjak (DP Elektra Varaždin) i Matija Božičević (Pogon Ogulin).277 Naknadno je umjesto Željka Posavca izabran Željko Pavković (Ogra-
U Sisku 2002. godine
nak Petrinja).278 U Povjerenstvo za promidžbu ušli su Zvonimir Vavro, Igor Kasap i Mario Marinčić.279
Povodom dana Udruge, u Sisku je 13. prosinca 2002. godine održana svečana sjednica.280
Kao gosti prisustvovali su predsjednik Udruge Stjepan Tvrdinić, glavni tajnik Stanko Aralica, glasnogovornik Šime Samodol, predsjednici ostala tri regionalna odbora i direktor TE Milan Rajković. Zvonimir
Vavro na sjednici je ustvrdio kako je promjenom vlasti od 2000. godine došlo do promjene položaja
branitelja, te da su se čestim izmjenama Zakona o braniteljima izgubila mnoga stečena prava. ROSH je
tada bio najveći dio Udruge s 29 ogranaka i 1322 člana, od kojih su 65 bili ratni vojni invalidi. Poginulo
je 16 branitelja.
Na kraju su se svi nazočni uputili do spomenika hrvatskim braniteljima na Trgu dr. Franje Tuđmana u
Sisku.281
Na 2. sjednici Predsjedništva ROSH – a od 13. ožujka 2003. donesen je Pravilnik za dodjelu potpora.
Njime se određivala vrsta potpore i osnovni elementi za rad komisije za dodjelu potpore, kao što su:
odluke o visini sredstava za raspodjelu, rang liste po ograncima, rad Komisije o dodjeli tih sredstava, kriterija za dodjelu potpore, praćenje ispravnosti korištenja sredstava, te završne i kaznene odredbe. Prema
Pravilniku postojalo je 11 vrsta potpora.
1. Potpora obiteljima poginulih i nestalih hrvatskih branitelja (jednokratno)
2. Potpora djeci (do 15 godina starosti) poginulih i nestalih hrvatskih branitelja
3. Potpora članovima ROSH – a HRVI sa drugostupanjskim rješenjem (jednokratno)
4. Potpora obitelji umrlog člana ROSH – a (umirovljenik)
5. Potpora obitelji umrlog člana ROSH – a (zaposlenik)
276 Zapisnik s 3. proširene sjednice Predsjedništva ROSH – a od 18. 3. 2002. u Sisku; Arhiv ROSH.
277 Zapisnik s 2. sjednice Predsjedništva ROSH – a od 15. 2. 2002. u Petrinji; Arhiv ROSH.
278 Zapisnik s 3. proširene sjednice Predsjedništva ROSH – a od 18. 3. 2002. u Sisku; Arhiv ROSH.
279 Zapisnik s 2. sjednice Predsjedništva ROSH – a od 15. 2. 2002. u Petrinji; Arhiv ROSH.
280 Zapisnik sa svečane sjednice proširenog Predsjedništva ROSH – a od 13. 12. 2002. u Sisku; Arhiv ROSH.
281 V HEP 144, siječanj 2003, str. 37, „Svečano obilježen Dan Udruge“ – D. Jurajevčić.
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za središnju Hrvatsku (ROSH)
6. Potpora članovima ROSH – a zbog smrti člana uže obitelji
8. Potpora članovima ROSH – a za dugotrajna bolovanja
9. Nagrade za izniman doprinos u radu ROSH – a
10. Potpora članovima ROSH – a za doškolovanje u okviru potreba radnog mjesta
11. Potpora članovima za liječenje djece kod teških oboljenja.282
S otkrivanja spomen obilježja Nikoli Majorincu u Bjelovaru 2003. godine
Dana 4. travnja 2003. godine u Bjelovaru, u prostorijama upravne zgrade Elektre, otkriveno je spomen obilježje poginulom branitelju Nikici Majorincu. Ono je
bilo napravljeno prema idejnom rješenju
arhitekta Marijana Gezija. Na otkrivanju spomen obilježja bili su predstavnici
ROSH – a, Središnjeg odbora na čelu sa
Stjepanom Tvrdinićem, predstavnici drugih udruga proisteklih iz Domovinskog
rata… Bio je to još jedan u nizu spomen
obilježja kojim je Udruga nastojala da se
ne zaboravi na poginule branitelje – djelatnike HEP – a.
Nova izborna skupština održana je u Sisku 17. prosinca 2003. godine na kojoj
je za predsjednika ponovno izabran Zvonimir Vavro. U svom izvješću iznio je podatke po kojima je Predsjedništvo održalo
21 sjednicu, osnovana su povjerenstva za
potpore, sport i promidžbu, podijeljeno
je niz potpora za liječenje, sanaciju stambenih objekata, za liječenje djece te za
djecu poginulih i nestalih branitelja. Oko Otkrivanje spomen obilježja
Spomen obilježje Nikoli Majorincu
200 članova ROSH – a organizirano su
posjetili, 18. studenog, Vukovar gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće. Ujedno je postavljena i spomen ploča u DP Elektra Bjelovar poginulom branitelju iz ogranka Bjelovar Nikici Majorincu.
Na skupštini su u manjoj mjeri izmijenjena Pravila o radu, pa je Predsjedništvo od tada imalo pet dopredsjednika, a ne kao prije-tri. To
je učinjeno jer se pokazalo
kako su tri dopredsjednika
premalo za sve aktivnosti.283
Na 1. sjednici Predsjedništva ROSH – a od 10. veljače
2004. godine imenovani su
članovi povjerenstava za sport
i potpore. U Povjerenstvo za
sport ušli su Vladimir Čale,
M. Cigrovski, S. Aralica, V. Čale
282 Pravilnik za dodjelu potpora ROSH – a, 13. 3. 2003.; Arhiv ROSH.
283
V HEP 155, prosinac 2003., str. 42, „Zvonimir Vavro ponovno predsjednik“ – D. Jurajevčić.
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
7. Potpora članovima ROSH – a zbog liječenja kod teških povreda ili oboljenja
155
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
156
Z. Vavro nakon reizbora 2003.
Darko Vlašić, Vladimir Kolić, Robert Kolednjak i Krešimir Grgurić.
U Povjerenstvo za potpore ušli su Zdenko Martinović, Vilim Car, Ivan
Desović, Emil Koren i Ivica Kajgan.284
Dana 22. listopada 2004. godine otkriveno je spomen obilježje u pogonu Križevci, DP Bjelovar, poginulom hrvatskom branitelju i bivšem
zaposleniku križevačkog pogona, Ivanu Lepčiću. Program kojim se
odala počast i zahvala Ivanu Lepčiću otvorio je Tihomir Lasić, predsjednik Udruge. Na komemoraciji je sudjelovao i Zvonimir Vavro,
predsjednik ROSH – a. Elektra Križevci održavala je i memorijalni
turnir u streljaštvu zračnom puškom „Ivan Lepčić“ u streljani u Sv.
Ivanu Žabnom.285
S otkrivanja spomen obilježja Ivanu Lepčiću
Nakon toga, 15. prosinca 2004. godine, održana je svečana sjednica u Petrinji povodom dana Udruge. Moto svečanosti bio je „Spomen obilježje za svakog poginulog i nestalog hrvatskog branitelja kao
vječni pečat hrvatske povijesti“. Zbog toga je, tog dana, otkriveno spomen obilježje poginulim hrvatskim braniteljima
djelatnicima pogona HEP – a iz Petrinje, Nikoli Lokneru i
Dragi Ivanoviću. Na otkrivanju spomen obilježja sudjelovali
su Zvonimir Vavro, predsjednik ROSH – a, Tihomir Lasić,
predsjednik UHB HEP – a, direktor DP Elektra Sisak Josip
Baleta, direktor HEP Distribucije Mišo Jurković i niz drugih
osoba. Spomen obilježje otkrila su djeca poginulih branitelja.
Tom prigodom Mišo Jurković je izjavio – „Hrvatsku nitko treći, nitko veliki sa strane nije darovao – nju su darovali, stvarali
hrvatski branitelji. Ovom prigodom se može izreći tvrdnja: čin
što su ga, u neizvjesnosti od ishoda, učinili hrvatski branitelji,
neusporediv je s bilo kojim događajem u našoj hrvatskoj povijesti. I kao mudar narod, znat ćemo to nositi u svijesti da bi
doista bili uvažavani kao narod od imena, narod od vrijednoSpomen obilježje Ivanu Lepčiću
sti, narod od prepoznatljivosti.“286
284
285
286
Zapisnik s 1. sjednice Predsjedništva ROSH – a od 10. 2. 2004. u Sisku; Arhiv ROSH.
V HEP 166, listopad 2004., str. 54, „Sin otkrio spomen obilježje svom ocu“ – Lucija Kutle.
V HEP 166/167, studeni/prosinac 2004., str. 30, „Hrvatsku su darovali njeni branitelji“ – Zoran Šućur.
Sa svečane sjednice u Petrinji
Peta izborna skupština ROSH – a održana je 25. siječnja 2006.
godine u Sisku. Za predsjednika je bio izabran Vladimir Čale, za
dopredsjednike Siniša Božičević, Zlatko Haramija, Igor Kasap,
Željko Penezić i Miroslav Pavlović. U Nadzorni odbor ušli su
Nenad Išek, Josip Stipetić i Dražen Eisenbeisser. Na skupštini su
predloženi i kandidati za obnašanje funkcija u Središnjem odboru. Odlučeno je kako će se za predsjednika podržati kandidatura
Tihomira Lasića. Za članove
Središnjeg odbora predloženi
su Stjepan Tvrdinić, Zvonimir Vavro i Stipe Sučić, u
Nadzorni odbor Marijo Cigrovski i Vjekoslav Sović, te
u Sud časti Darko Gulaš i
T. Lasić na otvoranju spomenika
Stipo Rašić.
Tom prigodom za doprinos u radu, zaštiti dostojanstva hrvatskih
branitelja i sustavno promicanje istine o Domovinskom ratu nagrađeni su Vladimir Čale i Zvonimir Vavro.
Zvonimir Vavro pročitao je izvještaj o radu te je naglasio kako prethodno dvogodišnje razdoblje „obiluje brojnim realiziranim aktivnostima za dobrobit 1.346 članova Odbora, najbrojnijeg odbora
Udruge.“ Predsjedništvo se sastalo 19 puta. Započelo se s realizacijom programa i načina financiranja školovanja svih zainteresiranih
branitelja. Predsjedništvo je prošireno na pet dopredsjednika. 287
Na idućoj sjednici izabrano je novo Povjerenstvo za potpore u koje
su ušli Vilim Car, Emil Koren, Ivan Desović, Zdenko Martinović i
Ivica Kajgan. Na sastanku je usvojen i naputak o radu toga povjerenstva koji se odnosio na potpore za sanaciju štete na stambenom
objektu. Ujedno je konstituiran i Nadzorni odbor, te izabrano
novo Povjerenstvo za sport na čelu s predsjednikom Miroslavom
Pavlovićem.288
Nova izborna skupština ROSH – a održana je 1. veljače 2008. godine u Sisku. Naglašeno je kako je temeljna zadaća rada Udru- Spomenik u Petrinji
287
288
Zapisnik s 5. izborne skupštine ROSH-a od 25. 1. 2006. u Sisku; Arhiv ROSH
V HEP 180, siječanj 2006., str. 21, „Novi predsjednik – Vladimir Čale“ – D. Jurajevčić.
Zapisnik s 1. sjednice Predsjedništva ROSH – a od 2. 2. 2006. u Zagrebu; Arhiv ROSH.
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za središnju Hrvatsku (ROSH)
157
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
158
ge potpora članovima, u potpunosti ostvarena. Za to
se izdvajalo 50% svih financijskih sredstava. Za predsjednika ponovno je bio izabran Vladimir Čale, a za
dopredsjednike Josip Stipetić, Vjekoslav Sović, Milorad
Bošković, Vilim Car i Stipo Rašić. U Nadzorni odbor
izabrani su Nenad Išek, Vladimir Kolić i Željko Penezić.
Za kandidata za predsjednika Udruge predložen je Vladimir Čale, za Središnji odbor Emil Koren, Marijo Cigrovski i Stipe Sučić, za Nadzorni odbor Stanko Aralica
i Igor Kasap, te u Sud časti Stjepan Tvrdinić i Miroslav
V. Čale na otvoranju spomenika
Pavlović.289
Na sljedećoj sjednici Predsjedništva ROSH – a imenovano je Povjerenstvo za potpore u koje su ušli
Bernardin Bašlin, Vlado Rupčić, Marijan Svetec, Ivan Desović i Vlado Pejnović. Ujedno je imenovano
i Povjerenstvo za sport u koje su ušli Miroslav Pavlović kao predsjednik, te Vlado Kolić, Darko Gulaš,
Zlatko Haramija i Dario Lisinski kao članovi. Za tajnika bio je imenovan Zvonimir Vavro.290
Na trećoj sjednici Predsjedništva ROSH – a
od 8. svibnja 2008. godine došlo je do određenih promjena u vodstvu. S obzirom da je
Stanko Aralica iz ROSH – a bio izabran za
Glavnog tajnika Udruge, trebalo je izabrati
novog člana Nadzornog odbora ROSH – a
na njegovo mjesto. Za novog člana tada je
izabran Vinko Sesar iz ogranka Elektra Zagreb.291
Zadnja izborna skupština ROSH – a održana
je 5. veljače 2010. godine u Križevcima. Za
S izborne skupštine u Sisku
predsjednika je bio izabran Vjekoslav Sović iz
KTE Jertovec, za dopredsjednike Darko Franjković (pogon Ogulin – Karlovac), Zlatko Haramija (EL.
Čakovec – Varaždin), Miodrag Bošković (TE Sisak – Sisak), Stipe Sučić (El. Bjelovar – Bjelovar) i Stipo
Rašić (TE – TO Zagreb – Zagreb). U Nadzorni odbor izabrani su Stjepan Hodak (TE – TO Zagreb),
Vladimir Kolić (HE Gojak) i Željko Penezić (Pogon Lipik). Za obnašanje dužnosti u središnjim tijelima Udruge
predloženi su Vilim Car, Josip Stipetić i Vladimir Čale za
Središnji odbor, Stanko Aralica i Vinko Sesar u Nadzorni odbor, te Miroslav Pavlović i Marijo Cigrovski u Sud
časti. Vladimir Čale kandidat je ROSH-a za predsjednika
Udruge. Također su izabrana 52 sabornika za Glavnu izbornu skupštinu UHB HEP-a 90.-95. Skupština je jednoglasno usvojila Izvješće o radu ROSH-a u protekle dvije godine koje je podnio dotadašnji predsjednik Vladimir
Čale, te izvješće Nadzornog odbora koje je podnio predsjednik ovoga tijela Željko Penezić. Osim sabornika skupštini su nazočili i brojni gosti: predsjednik UHB HEP-a
90.-95. Ivica Kopf, predsjednik ROIH-a Darko Mikulić, S. Aralica i Z. Županić
289
290
291
Zapisnik s Izborne skupštine ROSH – a od 1. veljače 2008. u Sisku; Arhiv ROSH.
Zapisnik s 1. sjednice Predsjedništva ROSH – a od 20. 2. 2008. u Zagrebu; Arhiv ROSH.
Zapisnik s 3. sjednice Predsjedništva ROSH – a od 8. 5. 2008. u Zagrebu; Arhiv ROSH.
predsjednik i tajnik ROZH-a Dubravko Beretin i Neven Cuculić, predsjednik i tajnik ROJH-a Mišo Veraja i Iko Gudelj, glasnogovornik Udruge Tihomir Lasić, prvi glasnogovornik Udruge
Šime Samodol, direktor PrP Zagreb Ivan Sičaja, direktor Elektre
Koprivnica Ivan Gregur, rukovoditelj pogona Križevci Ivan Šafran
i počasni član Dražen Eisenbeisser.
Vjekoslav Sović
ROSH je danas po broju članova i ogranaka najveći regionalni odbor Udruge. Njegovo Predsjedništvo organizira svih ovih godina
čitav niz aktivnosti koje za cilj imaju okupljanje članova i njihovih
obitelji, te zajedničko druženje. Prije svega to su sportske manifestacije na razini regionalnog odbora i na razini Udruge u kojima
postižu iznimne rezultate. Posebnu aktivnost posvećuju organiza-
Izborna skupština u Križevcima 2010. godine
Radno predsjedništvo
ciji hodočašća s ciljem duhovne obnove članova, ali i upoznavanja pojedinih krajeva. Tako je hodočašće
u Međugorje postalo tradicionalno te se prakticira od 2000. godine. U sklopu tog putovanja uvijek se
radilo na posjetama pojedinim lokacijama pa su tako hodočasnici imali prilike posjetiti Krasno, deltu
Neretve, Metković, Dubrovnik, HE Jaruga na Krki, HE Peruča … Ujedno su organizirana hodočašća i
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za središnju Hrvatsku (ROSH)
159
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
160
u inozemstvo. Posebno se mogu istaknuti putovanja u Poljsku kada je od 10. do 15 lipnja 2009. godine
posjećeno poznato marijansko svetište Czestochowa, zatim Varšava, Krakov, Oswiencin (Auschwitz), te
Wadovice, rodno mjesto Pape Ivana Pavla II., zatim putovanja u Lourdes i Rim, koja su bila iznimno
duhovno iskustvo za sve hodočasnike.
Zajednička fotografija u Orvietu 2007. godine
Uz to vodstvo ROSH – a organiziralo je i čitav niz putovanja na mjesta sjećanja vezana na Domovinski
rat poput Vukovara i Knina, ali i nekih manjih mjesta i lokacija. Svakako je najznačajniji tradicionalni
mimohod u Vukovaru koji se provodi svake godine na dan pada Vukovara. Uz to nastoje se organizirati
ROSH u Rimu
i kulturne manifestacije. U Sisku je, 13. ožujka 2009. godine, u Galeriji Sv. Kvirin, ROSH organizirao
izložbu slika, umjetnika i počasnog člana Udruge Dražena Eisenbeissera.
Prolazak pape Benedikta XVI.
Hodočašće u Lourdes 2008.
Zajednička fotografija u Krakovu 2009. godine
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za središnju Hrvatsku (ROSH)
161
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
162
U rudniku soli kod Krakova 2009. godine
Crkva u Međugorju
Na hodočašću u Međugorju 2010. godine
Dražen Eisenbeisser
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za središnju Hrvatsku (ROSH)
REGIJA BJELOVAR
ELEKTRA BJELOVAR
POGON DARUVAR
ELEKTRA KRIŽ
POGON KRIŽEVCI
POGON KUTINA
POGON LIPIK
ELEKTRA VIROVITICA
REGIJA KARLOVAC
POGON DUGA RESA
HE GOJAK
POGON JASTREBARSKO
ELEKTRA KARLOVAC
POGON OGULIN
HE OZALJ
POGON OZALJ
REGIJA SISAK
POGON GLINA – TOPUSKO
POGON PETRINJA – DVOR – HRVATSKA KOSTAJNICA
ELEKTRA SISAK
TE SISAK
REGIJA VARAŽDIN
ELEKTRA ČAKOVEC
KTE JERTOVEC
ELEKTRA KOPRIVNICA
PP HE SJEVER VARAŽDIN
ELEKTRA VARAŽDIN
ELEKTRA ZABOK
REGIJA ZAGREB
ELEKTRA ZAGREB
EL – TO ZAGREB
PrP ZAGREB
SEKTOR ZA TOPLINARSTVO ZAGREB
TE – TO ZAGREB
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
Danas se ROSH sastoji od 29 ogranaka koji su podijeljeni u pet regija – Bjelovar, Karlovac, Sisak, Varaždin i Zagreb.
163
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
REGIONALNI ODBOR ZA SREDIŠNJU HRVATSKU
164
SKUPŠTINA ROSH-a
PREDSJEDNIŠTVO
OGRANCI
ELEKTRA BJELOVAR
ELEKTRA ČAKOVEC
POGON DARUVAR
POGON DUGA RESA
EL-TO ZAGREB
POGON GLINA-TOPUSKO
HE GOJAK
HE OZALJ
POGON JASTREBARSKO
KTE JERTOVEC
ELEKTRA KARLOVAC
ELEKTRA KOPRIVNICA
POGON KRIŽ
POGON KRIŽEVCI
POGON KUTINA
POGON LIPIK
POGON OGULIN
POGON OZALJ
POGON PETRINJA-DVOR HRVATSKA KOSTAJNICA
PP HE SJEVER
PrP ZAGREB
ELEKTRA SISAK
TE SISAK
TE-TO ZAGREB
SEKTOR ZA
TOPLINARSTVO
ELEKTRA VARAŽDIN
ELEKTRA VIROVITICA
ELEKTRA ZABOK
ELEKTRA ZAGREB
NADZORNI ODBOR
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za središnju Hrvatsku (ROSH)
Kao i na području ostalih regionalnih odbora sportske
manifestacije počele su se održavati u početnim fazama organizacije Udruge. Početkom
svibnja 1998. godine, u organizaciji podružnice Udruge iz
Karlovca održana je malonogometna utakmica s podružnicom Sektora za toplinsku
Sportski susret u Karlovcu 1998. godine.
djelatnost iz Zagreba. Pobjeda
je tada otišla na stranu gostiju iz Zagreba. Na toj utakmici sudjelovali su Z. Daskijević, D. Braja, V.
Beljak, D. Bobnar, K. Sobo, R. Bogut, B. Ostrugać, B. Radinović, Ž. Čorak, K. Koren, Ž, Grubač, S.
Tvrdinić, M. Štajerec, Z. Šućur, N. Bartolec, M. Volarić, M. Pavlačić, Ž. Špehar i M. Bedeković.292
Na 5. sjednici ROSH – a održanoj 19. ožujka 1999. godine prihvaćen je prijedlog da se na nivou ROSH
– a izaberu povjerenici za sport koji su trebali koordinirati rad sportskih aktivnosti. Izabrani su Zdenko
Kukura, Zoran Šućur i Vladimir Čale.293 U programu rada za 1999. godinu jedna od točaka bila je i organizacija sportskih susreta.294 Iste godine osigurana su sredstva za nabavku opreme za malonogometnu
ekipu ROSH – a, te je ekipa sudjelovala na malonogometnom turniru održanom u Kaštel – Starom.295
Krajem iste godine po regijama su odigrani turniri u malom nogometu u Varaždinu, Bjelovaru, Zagrebu, Sisku i Karlovcu, te su najbolje ekipe bile nazočne na turniru koji se održavao u Topuskom. Na
njemu je izabrana malonogometna reprezentacija ROSH – a, a za kapetana ekipe bio je izabran Vlado
Čale. Povjerenstvo za sport kojem je predsjedao Zoran Šućur, dalo si je u zadaću da u idućem razdoblju
Prvi sportski susreti u Sisku 2000. godine.
292
293
294
295
V HEP 89/90, svibanj/lipanj 1998., str. 47, „Napokon – športski susreti vitezova“ – Z. Šućur.
Zapisnik s 5. sjednice ROSH – a od 19. 3. 1999. u TE Jertovec; Arhiv ROSH.
Program rada ROSH – a za 1999. godinu; Arhiv ROSH.
Zapisnik sa sastanka predsjedništva ROSH-a od 20. 8. 1999. u KTE Jertovec; Arhiv ROSH.
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
Sportske manifestacije
165
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
166
Ekipe regije Varaždin i Zagreb
Ekipa regije Karlovac
Ekipa regije Bjelovar
Ekipa regije Sisak
pokuša uvrstiti i druge sportove u natjecanje na nivou ROSH – a – streljaštvo, kuglanje, šah … kako bi
se što više članova uključilo u natjecanje. Na malonogometnom turniru u Kaštel Starom, ekipa ROSH
– a osvojila je 3. mjesto.296
U 2000. godini vođene su pripreme za održavanje 1. sportskih igara ROSH – a. Igre su održane
5. i 6. svibnja 2000. godine u Sisku. Ekipe su
bile formirane po regijama – Varaždin, Zagreb,
Karlovac, Sisak i Bjelovar. Natjecalo se u malom
nogometu, kuglanju, šahu, stolnom tenisu, streljaštvu i ribolovu, dok je pikado predložen kao
izborni sport. Organizatori igara bili su predsjedništvo ROSH – a, te ogranci DP Elektra Sisak i
TE Sisak. U organizacijskom odboru 1. sportskih igara bili su Zvonimir Vavro kao predsjed- Ekipa ROSH – a na 2. Memorijalu “Branko Androš”
nik, Miodrag Bošković kao zamjenik, te Zoran
Šućur, Vlado Čale, Rifet Sedić i Zvonimir Novosel kao članovi.297
Druge sportske igre ROSH – a održane su 25., 26. i 27. svibnja 2001. godine u Rovinju/Villas Rubin.
U Organizacijskom odboru igara bili su Zvonimir Vavro, Vlado Čale i Zoran Šućur.298
Oko 130 branitelja natjecalo se u malom nogometu, šahu, tenisu, stolnom tenisu, streljaštvu, ribolovu,
kuglanju i pikadu, a sudjelovale su reprezentacije iz 29 ogranaka iz regija Sisak, Zagreb, Karlovac, Bjelovar i Varaždin. U malom nogometu prvaci su bili iz Bjelovara, u kuglanju iz Zagreba, u streljaštvu iz
Bjelovara, u šahu iz Siska, u stolnom tenisu iz Varaždina, u tenisu iz Zagreba, u ribolovu iz Bjelovara, te
u pikadu iz Siska. Ukupni pobjednik bila je reprezentacija iz Bjelovara.299
Drugi Memorijal „Branko Androš“ održan je u 5., 6. i 7. listopada 2001. godine u Opatiji, a ukupni
pobjednik bila je ekipa ROSH – a koja je ostvarila pobjede u šahu i streljaštvu.
Treći sportski susreti ROSH – a održani su 25. i 26. svibnja 2002. godine u Varaždinu. U organizacijskom odboru igara bili su Emil Koren kao predsjednik, Robert Kolednjak kao dopredsjednik, Zvonimir
296
297
298
299
Zapisnik sa 6. sjednice ROSH – a od 30. 9. 1999. u Varaždinu; Arhiv ROSH.
Izvješće Predsjedništva ROSH – a za Izbornu skupštinu od 26. 11. 1999. u Zagrebu; Arhiv ROSH.
Zapisnik s 3. sastanka Predsjedništva ROSH – a od 22. 3. 2000. u Zagrebu; Arhiv ROSH.
Zapisnik s 3. sastanka Predsjedništva ROSH – a od 26. 4. 2001. u Zagrebu; Arhiv ROSH.
V HEP 124, svibanj 2001., str. 55, „ Šport zbližio branitelje – ROSH“ – Zvonimir Vavro.
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za središnju Hrvatsku (ROSH)
167
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
168
Vavro, Zoran Šućur, Roman Strupar, Edo Ipša,
Zvonimir Meljnjak i Ivan Bogadi kao članovi.300 Tu
je sudjelovalo šest reprezentacija – Varaždin, Sisak,
Bjelovar, Karlovac, Zagreb1 i Zagreb2.301 Natjecalo
se u osam sportova – mali nogomet (pobjednik Zagreb 1), kuglanje (Zagreb 1), streljaštvo(Varaždin),
stolni tenis (Varaždin), ribolov (Karlovac), šah, košarka (Sisak) i pikado (Bjelovar), a ukupni pobjednik bila je ekipa Zagreb 1.302
Treći sportski susreti Memorijal „Branko Androš“
Ekipa ROSH na 3. Memorijalu na Bjelolasici 2002. godine
održani su na Bjelolasici od 4. do 6. listopada
2002. godine. Ekipa ROSH – a ponovno je osvojila prvo mjesto.
S obzirom na povećanje broja sudionika sportskih događaja ROSH je donio Pravila za sudjelovanje
na sportskim igrama 2003. godine. Njima su se određivale vrste sportskih natjecanja u ROSH – u i
svi elementi koji članovima daju jednaka prava i mogućnosti sudjelovanja u ovim aktivnostima. Prema Pravilniku određene su tri vrste natjecanja – međuogranska natjecanja po regijama, sportske igre
ROSH – a i sportski susreti Memorijal “Branko Androš“ na nivou Udruge. U sportovima je određeno
sedam sportskih disciplina – mali nogomet, kuglanje, stolni tenis, šah, košarka, streljaštvo i ribolov.
Međuogranska natjecanja održavala su se u pet regija koje, prema broju članova, imaju ekipe – Bjelovar,
Karlovac, Sisak, Varaždin i Zagreb. Predsjednici ogranaka ujedno su bili i članovi povjerenstva za organizaciju međuogranskih natjecanja. Na sportskim igrama ROSH – a nastupale su ekipe prvaka iz regija,
a na sportskim igrama Udruge, Memorijal „Branko Androš“, natjecatelje je biralo Povjerenstvo za sport
ROSH – a temeljem zapisnika, biltena i rezultata.303
Četvrti sportski susreti ROSH – a održani su od 9. do 11. svibnja 2003. godine u Rovinju. Ukupni
pobjednik bila je ekipa Siska koja je prvo mjesto osvojila u četiri discipline – košarka, streljaštvo, tenis
i pikado. Druga je bila ekipa Karlovca koja je osvojila prvo mjesto u malom nogometu, stolnom tenisu
i šahu, Bjelovarčani su osvojili prva mjesta u riječnom ribolovu i kuglanju. Ukupni poredak izgledao je
ovako: Sisak, Karlovac, Zagreb, Bjelovar i Varaždin. Tijekom održavanja igara predsjednik ROSH – a,
Zvonimir Vavro primio je priznanje Udruge oboljelih od leukemije i limfoma, za financijsku potporu
koju je ROSH dodijelio članu Udruge Vladimiru Prizlu za kupnju lijeka.304
Četvrti Memorijal „Branko Androš“održan je od 3. do 5. listopada 2003. u Baškom Polju u turističkom
naselju hotela “Alem”. Ekipa ROSH – a ostvarila je ukupno drugo mjesto s pobjedama u malom nogometu, tenisu i stolnom tenisu.
Peti sportski susreti ROSH – a održani su od 21. do 23. svibnja 2004. godine ponovno u Rovinju. Na
otvaranju igara tadašnji predsjednik ROSH – a, Zvonimir Vavro, naglasio je: „Od prvog dana našeg
postojanja osnovna zadaća Udruge bila je ostati zajedno, njegovati ono što nam je svima zajedničko, ma
koliko svaki za sebe bili drukčiji i posebni – njegovati ljubav prema domovini. Udruga je ostala dosljedna svojim ciljevima i programskim zadaćama i ostala u svim dijelovima Lijepe naše svijetli primjer u
organizacijskom zajedništvu, moralnosti i domoljublju. Zajedništvo i sloga temelj su naše opstojnosti i
budućnosti. Kako nas je zajedništvo i srčanost vodila u stvaranju neovisne domovine, tako neka nas vodi
i kroz športska natjecanja. Neka pobijedi najbolji, najspretniji i najsretniji.“ U natjecateljskom dijelu
300
301
302
303
304
Zapisnik sa 4. sjednice Predsjedništva ROSH – a od 17. 4. 2002. u Varaždinu; Arhiv ROSH.
Zapisnik s 3. proširene sjednice Predsjedništva ROSH – a od 18. 3. 2002. u Sisku; Arhiv ROSH.
V HEP 137, lipanj 2002., str. 63, „Pobjednici branitelji Zagreba 1“ – D. Jurajevčić.
Pravila za sudjelovanje na sportskim igrama, 13. 3. 2003.; Arhiv ROSH.
V HEP 148, svibanj 2003., str. 53, „Sisku prijelazni pokal“ – I. Tomić.
Ekipa ROSH – a na Memorijalu u Osijeku 2004. godine
prvo mjesto osvojila je ekipa Siska koja je prva mjesta osvojila u malom nogometu, košarci, šahu, streljaštvu i tenisu. U kuglanju prvo je mjesto osvojila ekipa Zagreba, a u stolnom tenisu ekipa Varaždina.
Prema poretku prvi je bio Sisak, a iza njega Karlovac, Varaždin, Zagreb i Bjelovar.305
Natjecanje u streljaštvu 2005. godine u Sisku
Natjecanje u šahu u Sisku 2005. godine
Memorijal “Branko Androš” održan je od 1. do 3. listopada 2004. godine u Osijeku. Ukupni pobjednik
bio je ROSH. U izvještaju s održanih natjecanja naglašeno je kako je „1. mjesto u ukupnom plasmanu
potvrda kako ROSH pažnju posvećuje organiziranju međuogranskih susreta te sportskih susreta ROSH
– a koji su pokazatelj kvalitete članova u pojedinim sportovima. Kvalitetna priprema odlaska na igre od
Na otvorenju sportskog natjacanja ROSH – a na Bjelolasici 2005. godine
305
S turnira u stolnom tenisu, Bjelolasica 2005. godine
V HEP, 160, svibanj 2004., str. 41, „Pobjednik momčad Siska“ – Ruža Žmak.
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za središnju Hrvatsku (ROSH)
169
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
170
Ekipa TE Sisak u Varaždinu 2006. godine
Turnir u malom nogometu Varaždin 2006. godine
strane Predsjedništva ROSH – a i Povjerenstva za sport rezultat su uspjeha u igrama.“306 Šestom sportskom susretu ROSH – a prethodila su prednatjecanja. U Sisku je 12. ožujka 2005. godine održano
natjecanje u streljaštvu i šahu. U streljaštvu je pobijedio Zagreb, dok je u šahu bio bolji Karlovac. Nakon
toga, 19. ožujka 2005. u Zagrebu je održano natjecanje u malom nogometu u kojem je pobijedio Zagreb, te u pikadu u kojem je pobjednik bio Zoran Tolić iz Zagreba.307 Na Bjelolasici je 2. travnja 2005.
godine održano natjecanje u tenisu na kojem je pobijedio Zagreb, te u stolnom tenisu na kojem je pobijedio Varaždin. U Varaždinu je 16. travnja 2005. godine održano natjecanje u košarci gdje je pobijedila
ekipa Siska, te u kuglanju gdje je pobijedila ekipa Varaždina. U Bjelovaru je 23. travnja 2005. godine
održano natjecanje u ribolovu gdje je pobijedila ekipa iz Lipika.308
Šesti sportski susreti ROSH – a održani su od 13. do 15. svibnja 2005. godine ponovno u Rovinju. U
ukupnom poretku najbolja ekipa bila je iz Karlovca koja je prva mjesta osvojila u šahu, košarci i tenisu.
U malom nogometu prvo mjesto osvojila je ekipa iz Zagreba, u kuglanju iz Bjelovara, u streljaštvu iz Siska i u stolnom tenisu iz Varaždina. Na igrama je sudjelovalo oko 160 natjecatelja iz 29 ogranaka. Ekipa
Karlovca bila je prva, a nakon nje slijedile su ekipe Bjelovara, Siska, Zagreba i Varaždina.309
Na 6. sportskom susretu Memorijal “Branko Androš” održanom u Umagu od 30. rujna do 2. listopada
2005. godine ukupni pobjednik bio je ROSH.310 ROSH je time osvojio veliki prijelazni pehar Memorijala.311
Na prvoj sjednici Predsjedništva održanoj 2. veljače 2006. godine u Zagrebu izabrano je novo Povjerenstvo za sport. U njega su ušli Miroslav Pavlović kao predsjednik i Krešimir Gregurević, Stipe Sučić, Robert Kolednjak i Josip Stipetić kao članovi.312 Oni su sudjelovali u organizaciji sedmih sportskih susreta
ROSH – a održanih od 12. do 14. svibnja 2006. godine u Crikvenici. Na igrama je sudjelovalo 150
branitelja koji su se natjecali u malom nogometu (pobjednik Zagreb), košarci (Sisak), tenisu (Zagreb),
stolnom tenisu (Karlovac), šahu (Sisak), streljaštvu (Sisak), kuglanju (Zagreb) i ribolovu (Bjelovar).
Ukupni pobjednik natjecanja bila je reprezentacija regije Zagreb, drugi je bio Sisak, treći Karlovac,
četvrti Varaždin i peti Bjelovar. 313 Prije tog natjecanja održani su međuogranski susreti po regijama
ROSH – a. Natjecanje u streljaštvu i šahu održano je 11. ožujka 2006. godine u Sisku gdje je prvo
306
307
308
309
310
311
312
313
Zapisnik sa 7. sjednice Predsjedništva ROSH – a od 22. 10. 2004. u Križevcima; Arhiv ROSH.
Zapisnik s 3. sjednice Predsjedništva ROSH – a od 2. 4. 2005. u HOC Bjelolasica; Arhiv ROSH.
Zapisnik s 4. sjednice Predsjedništva ROSH – a od 6. svibnja 2005. u Virovitici; Arhiv ROSH.
V HEP 172, svibanj 2005., str. 66, „Veliki pokal – Karlovčanima“ – I. Tomić.
Zapisnik s 8. sjednice Predsjedništva ROSH – a od 28. 10. 2005. u HOC Bjelolasica; Arhiv ROSH.
Zapisnik s 5. izborne skupštine ROSH – a os 25. 1. 2006. u Sisku; Arhiv ROSH.
Zapisnik s 1. sjednice Predsjedništva ROSH
– a od 2. 2. 2006. u Zagrebu; Arhiv ROSH.
V HEP 184, svibanj 2006., str. 62, „Zagreb ukupni pobjednik“ – I. Tomić.
Natjecanje u sportskom ribolovu u Lipiku 2006. godine
Ulov, Lipik 2006. godine
mjesto osvojio Varaždin, a u šahu DP Elektra Sisak. U nogometu je natjecanje održano 18. ožujka u
Varaždinu, a prvak je bio Varaždin. Natjecanje u košarci i kuglanju održano je 1. travnja 2006. u Daruvaru, a pobjednici su bili TE Sisak i Pogon Križevci. Natjecanje u ribolovu održano je 8. travnja 2006.
godine u Lipiku, a pobjednik je bila ekipa Bjelovara 2.314
Sedmi sportski susret Memorijal „Branko Androš“ održan je od 29. rujna do 1. listopada 2006. godine
u Kutini, a organizator je bio ROSH.
Kuglačko natjecanje na Memorijalu u Kutini 2006. godine
Krajem 2006. godine u Križu je održan tradicionalni međuogranski susret ROSH - a, regije Bjelovar
na kojem su sudjelovali branitelji iz Bjelovara, Daruvara, Kutine, Križevaca, Križa, Lipika i Virovitice.
Natjecalo se u šest disciplina – kuglanju, streljaštvu, pikadu, belotu, stolnom tenisu i u potezanju užeta.
Prvo mjesto osvojila je ekipa Križa, drugo mjesto ekipa Lipika, a treće mjesto ekipa Daruvara. Kuglačko
natjecanje održano je u kuglani u obližnjem Ivanić – gradu i prvo mjesto osvojila je ekipa Križevaca, u
streljaštvu je prvo mjesto osvojila ekipa Križa, a u pikadu, belotu i stolnom tenisu ekipa Daruvara, dok
je u potezanju užeta najbolja bila ekipa iz Križa.315
Osmi sportski susreti ROSH – a održani su od 27. do 29. travnja 2007. godine u Kutini. Nastupilo je
314
315
Zapisnik s 3. sjednice Predsjedništva ROSH – a od 28. 4. 2006. u Zagrebu; Arhiv ROSH.
V HEP 189, listopad 2006., str. 63, „Pobijedili branitelji iz Križa“ – A. Petrač.
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za središnju Hrvatsku (ROSH)
171
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
172
Ekipa ROSH – a na Memorijalu u Baškom Polju 2007. godine
130 branitelja iz 21 ogranka. U malom nogometu i šahu pobijedila je ekipa Siska, stolnom tenisu ekipa
Varaždina, u ribolovu ekipa ogranak Zagreb, u streljaštvu iz Bjelovara. Ukupni pobjednik bila je ekipa
Siska, Zagreba druga, Bjelovara treća, Varaždina četvrta i Karlovca peta.316
Osmi sportski susreti Memorijal „Branko Androš“ održani su od 5. do 7. listopada 2007. godine u
Baškom Polju. ROSH je ponovno osvojio prvo mjesto.317
U Križevcima je 12. listopada
2007. godine održan međuogranski sportski susret na kojem
su sudjelovale ekipe iz Bjelovara,
Virovitice, Lipika, Kutine, Križa
i Daruvara. Oko 120 branitelja
natjecalo se u stolnom tenisu
(pobjednik ekipa Virovitice),
šahu (Bjelovar), streljaštvu Križevci), belotu (Bjelovar), kuglanju s kuglom na njihanje
(Križevci), pikadu (Križevci) i
potezanju užeta (Križevci). Prvo
S međuogranskog susreta, Kalnik 2007. godine
mjesto osvojila je ekipa Bjelovara, drugo mjesto Križa, treće mjesto Lipika, četvrta je bila ekipa iz Bjelovara, peta iz Daruvara, šesta iz
Virovitice i sedma iz Kutine.318
Deveti sportski susreti ROSH – a održani su od 11. do 13. travnja 2008. godine u Umagu. Ukupni
pobjednik bila je reprezentacija ogranka regije Zagreb, druga je bila ekipa Siska, treća Bjelovara, četvrta
Varaždina i peta Karlovca. Prvo mjesto u malom nogometu, streljaštvu i šahu osvojila je ekipa Siska, u
stolnom tenisu Varaždina, u kuglanju i belotu ekipa Zagreba.319
316
317
318
319
V HEP, 195, travanj 2007., str. 58, „Siščanima prijelazni pokal“ – I. Tomić
Zapisnik s 13. sjednice Predsjedništva ROSH
– a od 26. 10. 2007. u Čakovcu; Arhiv ROSH.
V HEP 200/201, rujan/listopad 2007., str. 57, „Najbolji križevački branitelji“ – Lucija Kutle.
V HEP 207, travanj 2008., str. 58 – 59, „Najbolji zagrepčani“ – I. Tomić.
Zajednička fotografija, Kalnik 2007. godine
Sa sportskog susreta ROSH – a u Umagu 2008. godine
Natjecanje u sportskom ribolovu „Sabljaci 2008“ održano je 19. travnja
2008. godine na jezeru Sabljaci kraj
Ogulina. Prvo mjesto osvojila je ekipa
Lipika.320
Deveti sportski susreti Memorijal „Branko Androš“ održani su od 3. do 5. listopada 2008. godine u Vukovaru. Ukupni
pobjednik bio je ROIH, a ROSH je zauzeo drugo mjesto.321
Prema utvrđenom Planu održavanja
sportskih natjecanja Sisak je 07. ožuj-
Za vrijeme dodjele priznanja, Umag 2008. godine
320
321
Izvješće s natjecanja u sportskom ribolovu „Sabljaci 2008.“ od 19. 4. 2008.; Arhiv ROSH.
Zapisnik sa 6. sjednice Predsjedništva ROSH – a od 17. 10. 2008. u Daruvaru; Arhiv ROSH.
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za središnju Hrvatsku (ROSH)
173
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
174
ka 2009. bio domaćin natjecateljima u
kuglanju i streljaštvu. Time su započeli
turniri na kojima će se odrediti ekipe
finalisti 10. sportskih susreta ROSH-a
25. travnja 2009. godine u Poreču. Prema postignutim pojedinačnim rezultatima odredit će se članovi reprezentacije
ROSH-a za sportske susrete Udruge
Memorijal “Branko Androš“. U Sisku
se okupilo preko sto članova iz većine
od 29 ogranaka. Početak natjecanja obilježen je polaganjem cvijeća i paljenjem
svijeće na spomen obilježju poginulim
Dodjela priznanja 2008. godine u Umagu
Ekipa ROSH – a na otvorenju Memorijala u Vukovaru
2008. godine
Malonogometna ekipa ROSH – a u Vukovaru
2008. godine
hrvatskim braniteljima na Trgu dr. Franje Tuđmana, te odavanjem počasti svim poginulim braniteljima
minutom šutnje. Osam prijavljenih ekipa u streljaštvu natjecalo se na streljani Športskog streljačkog
kluba HVIDR-a Sisak, dok se jedanaest ekipa za svoj plasman u kuglanju borilo na Kuglani SRC-Zibel.
Na zajedničkom druženju nakon natjecanja objavljeni su rezultati. Za tri najbolje ekipe u sportu dodijeljena su priznanja, a pet najboljih pojedinaca u kuglanju i četiri u streljaštvu nagrađeni su knjigom
Streljačko natjecanje u Sisku 2009. godine
Natjecanje u kuglanju u Sisku 2009. godine
Mile Dedakovića – Jastreba „Bitka za Vukovar“. Turnirom u malom nogometu 14. ožujka 2009. godine
nastavljeno je međuogransko natjecanje za finale 10. sportskih susreta ROSH-a. Na parketu dvorane
Jelenovac ekipe su se nadmetale za plasman za prva dva mjesta koja im daju mogućnost odlaska u finale.
Nakon odigranih međusobnih susreta najviše bodova prikupila je ekipa Zagreba, dok je drugo mjesto
pripalo ekipi Karlovca. Posebno priznanje za najboljeg strijelca dobio je Josip Baksa iz ogranka Elektra
Čakovec. Posebna komisija sastavljena od voditelja ekipa odredila je dvanaest igrača koji će zastupati
ROSH na sportskim susretima Udruge. Predsjednik ROSH-a Vladimir Čale zahvalio je svim sudionicima na izuzetno fer i sportskoj borbi i prijateljskom druženju branitelja i najavio je nastavak sportskih
susreta 21. ožujka 2009. godine u Križevcima koji će biti domaćini šahistima i stolno tenisačima.
Međuogranska natjecanja za izbor finalista 10. sportskih susreta završila su 04. travnja 2009. godine
natjecanjem u sportskom ribolovu. Veliki broj ribolovaca iz gotovo svih ogranaka središnje Hrvatske po
lijepom sunčanom danu okupio se na Bajerima u Jertovcu. Lovilo se tri sata na plovak. Natjecali su se
članovi Udruge u ekipama: Bjelovar 1, 2 i 3, Karlovac, Varaždin 1 i 2, Sisak 1 i 2, Zagreb 1, 2 i 3. Iako
nije ulovljen niti jedan „kapitalac“, za određivanje plasmana bilo je dosta ribe. Domaćin natjecanja Sović Vjekoslav, uz potporu predsjednika regionalnog odbora, Čale Vladimira i tajnika Vavre Zvonimira
uspješno je organizirao ovo natjecanje. Nakon vaganja ulova proglašeni su rezultati i poredak u ekipnoj
i pojedinačnoj konkurenciji. U ekipnoj konkurenciji ekipama Bjelovar 1 i Bjelovar 2 pripalo je 1. i 2.
mjesto. Ekipa Karlovca bila je treća. U pojedinačnoj konkurenciji najbolji je bio Robert Vacka iz ekipe
Bjelovar 1, ogranak Pogon Daruvar. Drugi je bio Martin Leščan iz Varaždina 2, a treće mjesto osvojio
je Mario Pavlić iz Bjelovara.
Zajednička fotografija nogometnih ekipa na sportskim igrama ROSH – a u Poreču 2009. godine
Nakon kvalifikacijskih turnira na kojima su određeni finalisti u Poreču su se, 25. travnja 2009.godine
odigrala finalna natjecanja u sklopu jubilarnih 10. sportskih susreta ROSH-a. Natjecanja su te godine
započela 07. ožujka 2009. u Sisku u streljaštvu i kuglanju. U finale su se plasirali u streljaštvu Sisak i
Bjelovar, a u kuglanju ekipe Bjelovar 1 i Bjelovar 2. Turnir u malom nogometu održan je 14.
ožujka 2009. u Zagrebu gdje su svoje mjesto u
finalu izborili Zagreb i Karlovac. U Križevcima 21. ožujka 2009. godine u stolnom tenisu
finalistima su postale ekipe Siska i Zagreba, a u
šahu Siska i Karlovca. Jertovec je bio 04. ožujka 2009. godine domaćin ribičima. Najbolji
su bili članovi ekipa Bjelovar 1 i Bjelovar 2.
Deseti sportski susreti Memorijal „Branko Androš“ održani su od 25. do 27. rujna 2009.
S dodjele priznanja, Poreč 2009. godine
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za središnju Hrvatsku (ROSH)
175
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
godine u Umagu. Ukupni pobjednik bila je ekipa ROIH – a,
dok je ROSH bio drugi.
176
Na XI. sportskim susretima
ROSH – a održanim od 23. do
25. travnja 2010. godine u Poreču okupilo se 130 članova koji
su se natjecali u malom nogometu, košarci, stolnom tenisu,
šahu, kuglanju i streljaštvu. Svaka regija unutar ROSH-a (Zagrebačka, Sisačka, Varaždinska,
Ekipa ROSH – a (s desne strane) na otvorenju Memorijala u Umagu 2009. godine
Ekipa ROSH – a (u plavim trenirkama) na zajedničkoj fotografiji u Umagu 2009. godine
Karlovačka, Bjelovarska) nastojala je osvojiti što više bodova koji su u konačnici odredili osvajača velikog prijelaznog pehara. Sa 20 osvojenih bodova pobjednik je bila reprezentacija ogranaka regije Sisak.
Reprezentacija ogranaka regije Varaždin sa istim brojem bodova osvojila je drugo mjesto, dok je repre-
Sa sportskih susreta ROSH – a 2010. godine u Poreču
zentacija ogranaka regije Zagreb
osvojila treće mjesto. Četvrto
mjesto pripalo je regiji Bjelovar. Na petom mjestu bila je
reprezentacija ogranaka regije
Karlovac. U svim sportovima tri
prvoplasirane ekipe nagrađene
su medaljama. U malom nogometu zlatne medalje primili su
članovi ekipe Zagreb. U košarci
prvo mjesto pripalo je ekipi Varaždin, a u stolnom tenisu najbolja je bila ekipa Bjelovara. U
šahu i streljaštvu zlato je pripalo
ekipi Sisak, a u kuglanju najbolja je bila ekipa Bjelovara.
Malonogometna ekipa TE Sisak, Poreč 2010. godine
Zajednička fotografija na kraju sportskih susreta ROSH – a u Poreču 2010. godine
Ogranak Elektra Sisak bio je 19. lipnja 2010. godine domaćin natjecateljima u sportskom ribolovu na
rijeci Kupi. Sudjelovalo je 14 ekipa: Elektra Bjelovar, Elektra Sisak 1, Elektra Sisak 2, Pogon Lipik, PrP
Zagreb 1, PrP Zagreb 2, HE Sjever, Elektra Križ, Pogon Daruvar, Pogon Križevci, Pogon Kutina, Pogon
Đurđevac, Elektra Zagreb, KTE Jertovec. Na otvaranju koje je obavljeno u zgradi Elektre u Sisku minutom šutnje odana je počast svim poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima. Nazočnima su se obratili
u ime Predsjedništva ROSH-a V. Sović i Z.Vavro, a u ime domaćina predsjednik ogranka D. Lisinski.
Jedanaesti sportski susreti Memorijal „Branko Androš“ održani su od 1. do 3. listopada 2010. godine
u Kutini, uz sudjelovanje preko 170 natjecatelja. Domaćin sportskih susreta bio je ROSH čija je ekipa
osvojila prvo mjesto zahvaljujući pobjedama u šahu, streljaštvu, kuglanju i ribolovu.
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za središnju Hrvatsku (ROSH)
177
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
178
Ekipa ROSH – a na Memorijalu u Kutini 2010. godine
Zajednička fotografija na kraju sportskih susreta ROSH – a u Poreču 2010. godine
Malonogometna ekipa ROSH – a, Kutina 2010. godine
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za središnju Hrvatsku (ROSH)
REGIJA BJELOVAR
1. ELEKTRA BJELOVAR - Stipe Sučić
2. POGON DARUVAR - Robert Vacka i Denis Vacka
3. ELEKTRA KRIŽ - Dražen Komar, Vlado Rupčić i Damjan Marić
4. POGON KRIŽEVCI - Vilim Car
5. POGON KUTINA - Stjepan Šalković i Zdenko Bukač
6. POGON LIPIK - Zvonimir Bišćan, Željko Penezić i Danijel Vincetić
7. POGON VIROVITICA - Mirko Boljevčan, Tihomir Kuzman i Zdravko Županić
REGIJA KARLOVAC
1. POGON DUGA RESA - Ivan Desović i Franjo Kolić
2. HE GOJAK - Siniša Božičević, Branko Petrušić i Goran Stipetić
3. POGON JASTREBARSKO - Zdravko Stroinec i Zdravko Smolčić
4. ELEKTRA KARLOVAC - Luke Darko i Željko Čorak
5. POGON OGULIN - Josip Stipetić, Matija Božičević, Kruno Keser i Darko Franjković
6. HE OZALJ - Miroslav Novosel i Dražen Mrljak
7. POGON OZALJ - Zlatko Gržičić
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
POPIS PREDSJEDNIKA OGRANAKA ROSH-a
179
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
180
REGIJA SISAK
1. POGON GLINA - TOPUSKO - Vlado Maričković i Darko Turković
2. POGON PETRINJA – DVOR – H. KOSTAJNICA - Željko Pavković, Zlatko Miljković i Božo Furlan
3. ELEKTRA SISAK - Zvonimir Vavro, Marijan Novak i Dario Lisinski
4. TE SISAK - Božidar Paripović, Vlado Pejnović, Zlatko Žirković i Krešimir Gregurić
REGIJA VARAŽDIN
1. ELEKTRA ČAKOVEC - Zlatko Haramija
2. KTE JERTOVEC - Vjekoslav Sović
3. ELEKTRA KOPRIVNICA - Dražen Eisenbeisser, Željko Ivačić i Vladimir Ferenčić
4. PP HE SJEVER VARAŽDIN - Ivica Bogadi i Vladimir Kranjčec
5. ELEKTRA VARAŽDIN - Emil Koren i Robert Kolednjak
6. ELEKTRA ZABOK - Srećko Borovčak i Siniša Kovačićek
REGIJA ZAGREB
1. ELEKTRA ZAGREB - Davor Posavčić, Vladimir Čale, Josip Bagarić, Vinko Sesar i Ivan Šafran
2. EL – TO ZAGREB - Bernardin Bašlin, Davor Prišlin, Nenad Išek i Zdenko Štajdohar
3. PrP ZAGREB - Stanko Aralica, Zdenko Kukura, Miroslav Pavlović i Božo Ferčec
4. SEKTOR ZA TOPLINARSTVO ZAGREB - Zoran Šućur i Zdenko Martinović
5. TE – TO ZAGREB - Vlado Domladovac, Stipo Rašić, Stjepan Hodak i Josip Šogorić
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za središnju Hrvatsku (ROSH)
Br.
OGRANAK
UKUPNO umirovljenici poginuli umrli HRVI počasni
1.
ELEKTRA BJELOVAR
50
4
1
2
2
2.
ELEKTRA ČAKOVEC
27
2
0
0
0
3.
POGON DARUVAR
25
5
0
0
2
4.
POGON DUGA RESA
24
1
1
0
2
5.
EL-TO ZAGREB
56
0
0
0
0
6.
POGON GLINA-TOPUSKO
27
7
0
0
4
7.
HE GOJAK
32
1
1
2
3
8.
HE OZALJ
11
0
0
1
0
9.
POGON JASTREBARSKO
17
0
0
1
0
10.
KTE JERTOVEC
28
0
0
0
0
11.
ELEKTRA KARLOVAC
70
5
2
3
4
12.
ELEKTRA KOPRIVNICA
34
3
0
1
0
13.
POGON KRIŽ
43
2
0
4
2
14.
POGON KRIŽEVCI
21
1
1
0
0
15.
POGON KUTINA
23
1
1
0
3
16.
POGON LIPIK
35
2
0
0
4
17.
POGON OGULIN
37
2
0
0
3
18.
POGON OZALJ
19
1
0
1
1
19.
POGON PETRINJA-DVOR -
41
2
2
0
3
8
1
0
1
1
1
1
HRVATSKA KOSTAJNICA
20.
PP HE SJEVER
21.
PrP ZAGREB
112
4
0
3
2
22.
ELEKTRA SISAK
86
16
2
4
11
1
23.
TE SISAK
65
11
3
1
7
3
24.
TE-TO ZAGREB
79
3
0
5
3
25.
SEKTOR ZA TOPLINARSTVO
88
9
0
1
7
26.
ELEKTRA VARAŽDIN
58
5
0
1
3
27.
ELEKTRA VIROVITICA
28
2
0
1
4
28.
ELEKTRA ZABOK
21
0
0
1
0
29.
ELEKTRA ZAGREB
250
20
2
15
11
UKUPNO:
1415
110
16
48
82
1
7
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
STATISTIČKI PODACI O ČLANOVIMA U OGRANCIMA ROSH-a
181
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
POČASNI ČLANOVI ROSH-a
182
POGON KRIŽEVCI
VESELIKA LEPČIĆ
TE SISAK
CELJAK MARICA
JELIĆ MIRJANA
KISTER DAVORKA
ELEKTRA KOPRIVNICA
DRAŽEN EISENBEISSER
ELEKTRA SISAK
IGOR KASAP
ELEKTRA VARAŽDIN
ROBERT KOLEDNJAK
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za središnju Hrvatsku (ROSH)
Elektra Bjelovar
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
Balenović Mladen
Belošević Petar
Cesarec Željko
Crnković Goran
Ćurković Slavko
Černelić Zlatko
Černik Saša
Česi Željko †
Dobrinčić Đuro
Draksler Dražen
Filipović Mato
Gulaš Damir
Gulaš Darko
Hlebec Mirko
Hodžić Muharem
Horvat Željko
Ikanović Senad
Ivanović Goran
Klarić Vinko
Kolar Zdravko
Kos Ivan
Krčelić Vitomir
Krnjak Stjepan
Kuhta Branko
Kurjaković Danijel
Leljak Zdenko
Lukić Milan
Majbaum Ivan
Martinjak Darko
Marušić Damir †
Mikloš Ivan
Mišir Željko
Mlinar Josip
Mraz Darko
Operman Nenad
Orlović Dražen
Osterman Darko
Paukovac Đuro
Predavec Ratko
Radinić Stevo
Rakocija Milan
Rangelov Boris
Rendulić Vinko
Sabo Željko
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
Stančin Mario
Sučić Stipe
Šarić Jozo
Špiljarić Ivan
Trnski Goran
Valpotić Željko
Veti Antun
Vlašić Darko
Vuk Željko
Elektra Čakovec
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
Baksa Josip
Balent Dubravko
Balent Ljubo
Berkopić Dražen
Božić Slavko
Danilović Davor
Dodlek Ivica
Haramija Zlatko
Hunjadi Željko
Munđar Nenad
Piknjač Marijan
Posavec Vladimir
Posavec Željko
Rus Ivan
Strahija Marijan
Šafarić Stjepan
Šarić Branko
Šegović Borislav
Štrukelj Branko
Tenšić Božidar
Tompoš Štefan
Toplek Antun
Tratnjak Antun
Vadlja Leonard
Vrbanec Ivan
Vugrinec Rudolf
Vuković Mladen
Županić Ivan
Pogon Daruvar
1.
2.
3.
4.
Altus Damir
Bis Josip
Brekalo Vjekoslav
Farkaš Zdravko
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
Frelih Dražen
Ivandić Milan
Kasal Veno
Majvald Željko
Maljevac Darko
Mlatković Ivan
Ožeg Ivica
Pavlić Mario
Pavlić Vitomir
Polenus Dario
Spreicer Walter
Šljivić Marinko
Štampf Mato
Štraser Alen
Toth Vjekoslav
Trupl Danijel
Uldrijan Željko
Vacka Denis
Vacka Robert
Valečić Drago
Varat Josip
Pogon Duga Resa
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
Benić Saša
Benić Vlado
Brdar Tihomir
Dević Borislav
Desović Ivan
Fudurić Stjepan
Gojak Ivan
Jakovčić Marijan
Kasun Josip
Kolić Franjo
Lang Zlatko
Lorković Tomislav
Martišković Ivica
Milčić Stjepan
Palajša Slavko
Pavković Boris
Salopek Jure
Škrtić Zdravko
Štefanac Anton
Šutej Anton
Trgovčić Damir
Urem Branko
Vilović Igor
Zoretić Mirko
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
POPIS ČLANOVA - PO OGRANCIMA
183
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
EL-TO Zagreb
184
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
Adamić Stjepan
Balenović Dražen
Bašlin Bernard
Bernik Aleksandar
Biruš Dubravko
Bokun Tomislav
Bunčić Milan
Capak Danijel
Crnković Miroslav
Cvetko Mladen
Drobnjak Mladen
Franjić Mario
Galečić Ivan
Gostinski Darko
Hađina Valent
Hucika Danijel
Hudetz Jadranko
Išek Nenad
Jelić Jelenko
Jurković Darko
Klapšec Željko
Kolarić Zvonko
Kolinger Miroslav
Koren Nenad
Krivačić Dražen
Kurtoić Krešo
Lovrić Marijo
Marinčić Josip
Matić Marinko
Matoš Zlatko
Medar Zvonko
Micek Nenad
Mikac Zlatko
Orešković Ivan
Ormuž Dejan
Pavlaković Darko
Prezelj Damir
Prišlin Davor
Punek Duško
Pustaj Mijo
Ružić Krešimir
Sabadi Josip
Sakoman Goran
Smendrović Željko
Spajić Željko
Sremec Davor
Sušanj Miroslav
Šaškor Stipe
Šikić Ranko
Škec Siniša
Šolčić Dubravko
52.
53.
54.
55.
56.
Štajdohar Zdenko
Švagelj Dražen
Tomičić Stjepan
Vedrina Igor
Zlodi Ivica
Pogon Glina-Topusko
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
Bjelajac Nikola
Cestarić Ivan
Cestarić Željko
Deželić Božidar
Dobrenić Josip
Fabijanec Vlado
Ferdebar Milan
Filetić Ivo
Jelekovac Ivan
Kaurić Josip
Kostanjević Stjepan
Lipak Darko
Lipak Ivica
Maričković Vlado
Markulin Mijo
Muretić Stjepan
Naglić Josip
Novosel Milan
Ognjenović Nenad
Pavušek Ivan
Prajdić Ivan
Romčević Milorad
Rožanković Milan
Šantek Ivan
Turković Darko
Vrbić Vjekoslav
Žarinac Berislav
Žugaj Ljuban
HE Gojak
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
Bokulić Jurica
Bokulić Mladen
Božićević Siniša
Cindrić Branko
Hasan Zlatko
Kolić Vladimir
Kosović Dražen
Kratofil Nenad
Lipoščak Ivica
Lipoščak Zdravko
Malnar Ivan
Matešić Bartol
Matešić Ivica †
Petrušić Branko
Pribanić Antonio
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
Puškarić Branko
Radočaj Tone
Rendulić Ivica †
Sabljak Milan
Salopek Dinko
Salopek Goran
Salopek Ivan
Salopek Josip
Salopek Krunoslav
Salopek Nikola
Stipetić Goran
Sušanj Zvonko
Štefančić Davorin
Turković Mijo
Vučić Zdravko
Vuković Marko
Vuković Miro
Zubičić Josip
HE Ozalj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12
Čoraga Dragutin
Fember Stjepan
Hajko Miroslav
Hajko Tomislav
Hribljan Ivan
Kranjčec Ivan
Mihalić Josip †
Mrljak Dražen
Novak Miljenko
Novosel Miroslav
Prebeg Nenad
Valić Zdravko
Pogon Jastrebarsko
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
Domjančić Željko
Gvozdanović Ivica
Hačko Ladislav
Havidić Stjepan
Horvat Ivica
Jurčić Marijan
Katovčić Stjepan
Klemen Josip
Mauzer Željko
Mikša Dragutin
Novosel Slavko
Pokupčić Vladimir
Smolčić Zdravko
Stroinec Zdravko
Šinković Vlado
Škrlac Stevo
Vrđuka Željko †
Žerić Milan
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za središnju Hrvatsku (ROSH)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
Brlek Božidar
Cebović Damir
Curiš Darko
Čačko Dražen
Fridelj Damir
Gorički Vladimir
Grošek Stjepan
Habajec Branko
Hrkec Danijel
Janči Rajko
Koledić Franjo
Kosovec Krunoslav
Kruhek Berislav
Kurtoić Mladen
Martinjak Nenad
Mort Mladen
Psarić Darko
Psarić Vladimir
Pavlaković Damir
Plenar Branislav
Prepolec Ivan
Prepolec Marinko
Rundek Dražen
Sović Vjekoslav
Stunja Krunoslav
Sugnetić Ivica
Štabek Nenad
Švec Franjo
Žugec Zoran
Elektra Karlovac
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
Brkljačić Vlado
Del Toso Marin
Franković Darko
Grano Marijan
Ribić Robert
Belavić Branimir
Benić Mate
Bezjak Vladimir
Berislavić Jasna
Bogut Robert
Britvec Vlado
Butković Tihomir
Cvitković Robert
Cvitešić Ino
Čorak Željko
Dobrinić Ivica
Droždibob Darko
Furač Denis
Furać Zlatko
Grubač Berislav
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
Grubač Željko
Hofman Marijan
Hrvojević Davor
Jardas Branko
Jastrevski Srđan
Jeremić Zoran
Jusufi Denis
Knez Božidar
Krajačić Nedjeljko
Krajačić Žarko
Kruljac Danijel
Krznar Dario
Krznar Ivan †
Kućas Damir †
Lapić Milan
Lekić Božidar
Lekić Gordan
Luke Darko
Magličić Emil
Maričić Mladen
Mataković Mato
Mrkša Zlatko
Muić Dubravko
Mušnjak Ivan
Pausić Predrag
Pavlačić Ivica
Pavlačić Miljenko
Pavličić Robert
Pevac Ivica
Piršić Stanislav
Pleše Robert
Pogačić Drago
Prašin Ivan †
Radinović Branko
Radočaj Boris
Rahan Ivica
Rendulić Alojz
Rendulić Darko
Sobo Krešo
Spudić Davor
Stavljenić Damir
Šnajdar Željko
Špelić Boris
Štanta Dragutin
Tomačić Krunoslav
Trgovčić Stjepan
Vlašić Ante
Volarić Antun
Vrane Ivica
Vranić Dario
Vranić Ivan
Vrhovski Krešimir
73. Vuljanić Zvonimir
74. Vuković Mirko
75. Zagorac Stjepan
Elektra Koprivnica
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
Ban Dražen
Bobonj Boris
Brković Čedomir
Cestar Dragutin †
Cik Mirko
Ferenčić Vladimir
Gal Ivan
Galić Tomo
Gašparić Gabrijel
Hanžeković Zdravko
Holjevac Valter
Ivačić Željko
Jalžečić Ivica
Kišić Vilim
Kos Dragan
Kos Siniša
Kušter Davor
Kraus Branko
Labaš Krešimir
Lacković Dražen
Leščan Martin
Lončar Danijel
Maresić Božidar
Mlinarić Stjepan
Novak Zlatko
Petak Željko
Picek Darko
Pošta Danijel
Radmilović Davor
Sačer Antun
Saraja Toni
Štefanov Ivan
Tonkovac Stanko
Vađon Ivan
Vargić Mijo
Vogrinčić Darko
Vrbanić Antun
Zvonar Dragutin
Elektra Križ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Bajc Dražen
Bertović Darko
Blažinović Ivan
Budy Vladimir
Cazin Mirko
Crnički Vlado
Dlesk Dejan
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
KTE Jertovec
185
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
186
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
Dominkuš Ivica
Đura Nino
Franković Josip †
Gašparović Davor
Ginder Dražen
Jedvaj Dubravko
Jušić Goran
Kain Dražen
Komar Dražen
Kostanarević Zvonko †
Kovačić Željko †
Kožar Ivan
Loth Tihomir
Maček Daniel
Majdak Željko
Majetić Darko
Marić Damjan
Meštrović Antun
Mihekovec Krešo
Mihelčić Željko
Mijekovec Josip
Pavlinić Tihomir
Petr Emil
Petrlić Božidar
Pleše Alojz †
Pleše Bruno
Puškarić Vjekoslav
Razum Drago
Rogić Ivo
Rožić Tihomir
Rupčić Vlado
Sačer Mladen
Sekelj Stjepan
Strugar Ivica
Šantić Danijel
Treppo Ramon
Tucelj Stjepan
Tuček Božidar
Turčinović Ivica
Vukelić Željko
Vuković Senti
Elektra Križevci
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Bedeničec Branko
Benčec Marijan
Beštek Dražen
Car Vilim
Filipašić Stjepan
Horvat Tihomir
Horvat Željko
Jačmenjak Željko
Jambrek Tihomir
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
Kuretić Ivan
Levak Mladen
Orak Nenad
Ožanić Nenad
Pintarić Damir
Poljak Damir
Sanković Zvonko
Sokač Valent
Srnojević Ivica
Šantak Ivan
Vraneš Ivica
Vrbančić Željko
Pogon Kutina
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
Bencetić Ivica
Bukač Zdenko
Cvrtila Spomenko
Čvek Dražen
Horvatović Zlatko
Jambrušić Igor
Kantolić Damir
Karadža Bernard
Kovač Ljudevit
Kožuhar Robert
Kuharić Dragan
Manjarić Ivica
Matošević Marinko
Mutabžić Marko
Nenadović Ivan
Podvalej Ivan
Polaćek Goran
Romanić Nenad
Slota Igor
Srša Josip
Šalković Stjepan
Šapina Zlatko
Turbeki Viktor
Pogon Lipik
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
Badalić Dubravko
Biščan Zvonimir
Ciprijanović Ivan
Crnković Zlatko
Hanzl Eduard
Haramija Miroslav
Herz Antun
Hihlik Božica
Horaček Denis
Jandroković Davor
Jansky Alen
Komljenović Lolita
Maček Miroslav
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
Mađar Zoran
Marelja Darko
Martinović Tihomir
Matić Ante
Nevrkla Darko
Novaković Vladimir
Orzes Ivica
Orlovac Josip
Osmak Ivica
Penezić Željko
Pleše Dragutin
Spolador Ivica
Strmota Antun
Svjetličić Damir
Svjetličić Dejan
Štefanac Mario
Tukara Ivan
Vasko Dražen
Vasko Goran
Vincetić Danijel
Vrabec Darko
Zandona Ivan
Zanetti Silvestar
Pogon Ogulin
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
Barić Božidar
Bertović Zdravko
Božićević Matija
Capan Milan
Capan Željko
Cindrić Ivan
Cindrić Tihomir
Cindrić Vladimir
Ceranić Tomislav
Domitrović Ivica
Franjković Darko
Keser Kruno
Kirasić Pero
Kolić Ivan
Kovačević Damir
Kratohvil Danko
Kuterovec Tonček
Lipošćak Željko
Luketić Zdravko
Magdić Josip
Marković Miroslav
Mateša Damir
Mihalić Josip
Mihaljević Željko
Milicaj Andrija
Obajdin Hrvoje
Petković Branko
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
Petruš Ivan
Puškarić Darko(ml)
Puškarić Darko(st)
Rendulić Goran
Salopek Mirko
Salopek Zoran
Stipetić Josip(st)
Stipetić Josip(ml)
Turković Vladimir
Ugarković Tomo
Vučić Nenad
Žagar Ivan
Pogon Ozalj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
Bede Ivan
Bede Sandi
Benković Ivan
Cvitešić Josip †
Čoraga Stjepan
Draženović Mijo
Gatarić Zdravko
Gržičić Zlatko
Hađur Dragutin
Janjac Vladimir
Krapac Ivan
Majcunić Mijo
Matko Mirko
Novogradac Ivan
Stepinac Davorin
Stepinac Josip
Tkalac Zdravko
Tržok Nikola
Valčić Boris
Valčić Ivan
Valčić Zlatko
Vuljanić Zdravko
Žejavac Josip
Pogon Petrinja-DvorHrvatska Kostajnica
1. Abaza Matija
2. Atlija Damir
3. Brdarić Robert
4. Cavrić Ivan
5. Cvrkalj Dragan
6. Čiča Igor
7. Ćorić Vlado
8. Česnik Tihomir
9. Dunger Nikola
10. Dragaš Boško
11. Dvorneković Antun
12. Felbabić Nikola
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
Fegić Davor
Furlan Božo
Gavranović Dražen
Golub Ivica
Govorčinović Zvonko
Hodak Danijel
Kučina Simo
Krapčićek Marijo
Ljubišić Stevo
Majnarić Denis
Marić Tihomir
Marinović Ivan
Mikulčić Milan
Miljković Zlatko
Mlađenović Antun
Osmanlić Esad
Pavković Željko
Pavlović Antun
Pekarik Vlado
Pendelin Stjepan
Pilipović Petar
Preučil Jasenko
Rastovac Zdravko
Sedić Rifet
Sever Ivan
Šantek Siniša
Šestić Tomo
Todorović Nenad
Vuk Josip
PP HE Sjever
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Baležinec Mirko
Beneta Marin
Bogadi Ivica
Gorski Zdravko
Kranjčec Vladimir †
Petek Željko
Pizek Zdravko
Prahić Dubravko
Turković Dražen
PrP Zagreb
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Antolić Tomica
Antonić Mirko
Anzulović Alan
Aralica Stanko
Aumiller Dean
Babić Krešo
Babić Zlatko
Bačan Stanko
Bartovčak Krešimir
Batinić Eduard
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
Belec Dražen
Bera Drago
Blažanin Ante
Blažević Drago
Boić Zvonimir
Bojić Vladimir
Božić Tvrtko
Bradarić Tomislav
Bučar Zlatko
Bučar Zdravko
Ciglar Dragutin
Crljenko Tomislav
Cvek Mauricije
Čavić Mladen †
Čubelić Petar
Čunko Darko
Drašković Goran
Dvorski Mario
Đulabić Zoran
Đurak Hrvoje
Đurđević Damir
Džaja Josip
Ferčec Božo
Filković Josip
Gaščić Zdenko
Gregorić Ivan
Horvat Dubravko
Hruškar Boris
Ilić Ivan
Ilić Mijo
Ivanagić Franjo
Jančić Siniša
Janković Tomislav
Jardas Robert
Jembrih Danijel
Jurdana Zdenko
Juričić Željko
Jurjević Miroslav
Jurjević Miroslav
Klafurić Denis
Klanac Marko
Kolarec Vjekoslav
Korša Vlado
Kos Krešimir
Kosić Zdenko
Koščak Željko
Kozlina Stjepan
Krčmar Milan
Krolo Božo
Kukučka Ivica
Kukura Zdenko
Kumpar Branko
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za središnju Hrvatsku (ROSH)
187
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
188
63. Lauš Vladimir
64. Lipej Dubravko
65. Lončar Rajko
66. Loš Branimir
67. Lovrić Velimir
68. Ložnjak Mijo
69. Ljubek Slavko
70. Mačković Davor
71. Majcug Miroslav
72. Makar Dubravko
73. Makarun Zdravko
74. Malogorski Davorin
75. Marović Damir
76. Matoša Damir
77. Matušić Vjekoslav
78. Matošić Zlatko †
79. Mervić Darko
80. Miković Berislav
81. Miter Mladen
82. Mravak Ivan
83. Novosel Zvonimir
84. Okić Mladen
85. Pakšec Damir
86. Palčić Ivica
87. Pavelić Dubravko
88. Pavlović Siniša
89. Pazman Mario
90. Pećnik Vladimir
91. Pečnik Tomislav †
92. Perak Krunoslav
93. Pernar Željko
94. Petravić Juro
95. Pevek Krešimir
96. Pirin Žarko
97. Pirša Slavko
98. Prpić Branko
99. Rapić Mario
100. Rendulić Igor
101. Rožanković Stjepan
102. Sever Krešo
103. Smrekar Ratimir
104. Stanić Željko
105. Subotičanec Zoran
106. Šikić Ferdinand
107. Šlibar Vlado
108. Špelić Darko
109. Šunjerga Ivica
110. Tomašević Velimir
111. Tot Željko
112. Totić Stipe
113. Turkalj Ivan
114. Tvrdinić Stjepan
115. Validžić Ante
116. Vitez Božidar
117. Vlašić Stjepan
118. Vrban Mladen
119. Vrtodušić Gorki
120. Zubović Igor
121. Žitnjak Petar
122. Žurić Krešimir
Elektra Sisak
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
Adamović Đuro
Andres Ladislav
Antolić Miljenko
Arbutina Alojz
Arbutina Radoslav
Baljak Zvonko
Beloglavec Mato
Boroš Branko
Brebrić Ivica
Brebrić Josip
Briševac Zvonko
Brleković Marijan
Brletić Alen
Butorac Branko
Cigler Davor
Čakširaš Ljubomir
Čičić Darko
Dasović Darko
Dejanović Mladen
Dolić Tomislav
Domitrović Štefo †
Egić Drago
Fabin Igor
Glavinić Ivica
Grebenar Mario
Gregorec Josip
Haramina Goran
Hobor Zlatko †
Ivanković Željko
Jagić Dragan
Janković Klementina
Japranin Borislav
Jerbić Ivan
Jurić Petar
Jurković Miroslav
Kajgan Ivica
Kardašić Antun
Kasap Igor
Kljaić Branko
Kmetić Zlatko
Kolar Željko
Kovačević Miodrag
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
Kozarić Stjepan
Kraljević Marko †
Križe Željko
Kučina Simo
Kučinić Jure
Kušević Vlado
Legek Vlado
Lisinski Dario
Lisinski Mario
Lukinić Dubravko
Malin Zoran
Malović Dalibor
Maljak Milijan
Manojlović Ante †
Marinčić Mario
Marjanović Milan
Matal Željko
Milunić Miroslav
Novak Marijan
Pavičić Dubravko
Pejak Karlo
Perković Marijan
Polimac Jadranko
Posilović Slavko
Prpić Krešimir
Radnić Jakov
Radošević Tomislav
Rakarić Damir
Raković Drago
Ribić Stevo
Serdar Davor
Sever Branimir
Sever Drago
Sever Franjo
Sučić Nikola
Štajdohar Mario
Stojaković Marijan
Tere Milan
Timarac Milan
Tkalec Ivan
Tominac Ivan
Tominac Ivica
Tominac Marko
Tominović Stjepan
Vaistina Božo
Vavro Zvonimir
Vrbančić Miljenko
Vuković Marijan
Vuković Zlatko
Žugaj Stjepan
TE Sisak
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
Adžaga Željko
Anušić Željko
Babić Joso
Baglama Ivica
Bakonji Željko
Bašić Antun
Bašić Gordan
Benčić Ivica
Bišćan Mijo
Blažević Vlatko
Bogdanić Josip
Bošković Miodrag
Brajenić Mato
Breković Tomo
Cerovski Miroslav
Dobranić Vladimir
Elez Darko
Ercegović Ivica
Gerard Darko
Gregurić Krešimir
Gregurić Marko
Huzjak Ivica
Huzjak Mladen
Iris Željko
Jerkić Josip
Jerkovac Dražen
Jurić Vlado
Kaloper Sreto
Karapandžić Mario
Kljaić Branko
Kovačić Marijan
Kozarić Josip
Kuhar Dejan
Laktašić Dragutin
Lončarević Stanko
Luketić Roko
Lulić Zdravko †
Majstorović Mirko
Mandić Mile
Mesić Ratimir
Milinović Boris
Milinović Mladen
Mioković Mladen
Mišljenković Marijanka
Nekić Hrvoje
Novak Zdenko
Omerčehaić Husein
Paripović Božidar
Pejnović Vlado
Perak Marijan
Prpić Jure
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
Rajković Perica
Roksandić Željko
Rožić Ivica
Rujevčić Juraj
Sekulić Marijan
Sekulić Mladen
Selak Davor
Sinjeri Damir
Stanešić Dragutin
Sukalić Damir
Šarlija Mario
Špoljarić Ivan
Šprišić Miroslav
Žirković Zlatko
Žugaj Snježana
Župan Mario
TE-TO Zagreb
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
Aras Kažimir
Arbanas Juraj
Balija Zlatko
Bedeković Josip
Bertović Ivan
Borovnik Janez
Bosnar Žarko
Brnčić Stjepan
Bučarić Davor
Cigrovski Marijo
Ciprić Ante
Domladovac Vlado
Drenški Milan
Dumbović Stjepan
Ercegovac Ante
Frida Darko
Geljić Tadija
Gojić Dragan
Golubar Krešimir
Gorjanec Vladimir
Harapin Stjepan
Hasan Nenad †
Hlavati Franjo
Hodak Stjepan
Hrkec Davor
Huzak Nedjeljko
Huzjak-Klenović Milivoj
Jagodić Davor
Jakopović Nenad
Janković Dražen
Janković Stjepan
Jukić Perica
Kežman Siniša
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
Klobučar Zlatko
Kobasić Ivan
Kompes Ivica
Korenlika Zlatko
Koščak Ivan
Kovač Vlado
Kovačević Goran
Krajačić Damir
Krajačić Mario
Kukla Branimir †
Kundid Mario
Kušek Damir
Leček Florijan
Lipak Stjepan
Lučić Miroslav
Lugarić Davor
Majer Ivica
Malenica Damir
Maurović Željko
Mlinar Damir
Mlinarić Jadranko
Pađen Damir
Pantić Siniša
Petrić Vlado
Pilih Srećko †
Pinjušić Antun
Poduška Tomislav
Presedan Tomo
Radmanić Vinko †
Rašić Stipo
Rede Vladimir
Redža Esad
Remenec Stjepan
Sršić Zvonko †
Šestak Mirko
Šilc Ivan
Šimičić Đuro
Šincek Rolando
Šogorić Josip
Špoljar Damir
Špoljar Josip
Šubaša Krešimir
Taradi Dražen
Tavra Nikola
Torić Dinko
Tramošljanin Miroslav
Tü Zdenko
Varičak Bojan
Vazdar Ivica
Vrban Ivan
Zeljko Jozo
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za središnju Hrvatsku (ROSH)
189
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
Sektor za Toplinarstvo
190
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
Bačelić Goran
Balta Mile
Barbarić Darko
Bedeković Mijo
Bedeković Milivoj
Bedeković Mladen
Belec Juraj
Bobnar Davor
Bojčić Željko
Braje Darko
Brelić Zlatko
Butković Milan
Cerjan Branimir
Čavrak Vedran
Čokor Davor
Daničić Zlatko
Daskijević Zvonko
Dekanić Jurica-Vjeran
Domišljanović Boris
Farkaš Aleksandar
Fileš Željko
Filipčić Davor
Gereci Darko
Gluhak Mladen
Gmajnički Nenad
Golob Darko
Hapać Ivan
Harapin Silvio
Havrin-Gor Krešimir
Horvat Damir
Hrgović Mirko
Hruškovec Damir
Humski Stjepan
Hutinec Dragutin †
Huzjak Ivan
Janko Robert
Jedvaj Izidor
Klasić Davor
Konjić Zdenko
Koren Kristijan
Krešić Boris
Kunštek Vlado
Marić Luka
Marić Željko
Marinović Miroslav
Martinović Zdenko
Mihaljević Mladen
Mihelčić Ivica
Miletić Ilija
Mužek Ivan
Njegač Ivica
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
Običević Bruno
Ostrugač Danimir
Ostrugać Božidar
Pavlek Damir
Pogačić Željko
Prpić Damir
Prugovčeki Ivan
Pustički Zdravko
Radić Zlatko
Rihtar Damir
Sabljak Marinko
Sever Nenad
Sokol Stjepan
Soppani Tino
Stanković Mladen
Strabić Boris
Stubičar Damir
Šarenić Davor
Škvorc Hrvoje
Špehar Željko
Špehar Željko
Štajerec Mario
Štrok Mladen
Šućur Zoran
Šurina Dražen
Tišljar Damir
Tomljenović Petar
Volarić Mladen
Vranić Anton
Vranić Željko
Vrban Krunomir
Vrban Milivoj
Zagorec Josip
Zdelar Ivan
Zubec Željko
Žeželj Mario
Žuglić Vlado
Žunec Mirko
Elektra Varaždin
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
Borak Vlado
Božić Slavko
Božić Želimir
Buhin Josip
Dukarić Robert
Fic Marijan
Frntić Zdravko
Golubar Mladen
Hajduk Milivoj
Horvat Josip
Hosni Damir
Hranić Franjo
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
Hrebak Đuro
Ipša Edo
Jergan Vlado
Juhasz Nenad
Karlović Saša
Klopotan Juraj
Kocijan Dinko
Kolednjak Miljenko
Kolednjak Robert
Koren Emil
Kresonja Predrag
Kuserbanj Mirko
Kušen Josip
Marić Tihomir
Maslov Boris †
Martinčević Josip Vuk
Mašić Zvonko
Melnjak Zvonimir
Mihalić Nikola
Mikac Željko
Milešević Boris
Mudri Darko
Nađ Zdravko
Narančić Darko
Novoselec Perica
Petrinjak Dražen
Pilipović Neven
Pofuk Ivan
Pokos Josip
Siročić Damir
Stolnik Mladen
Stupar Roman
Svetec Marijan
Šćuric Dražen
Šipek Tomica
Škreb Dragutin
Šmic Darko
Štaba Darko
Terglav Mladen
Trtinjak Dražen
Videc Tomislav
Vincek Ninoslav
Vitez Kruno
Vitez Renato
Vratarić Roman
Vugrinski Mladen
Žikić Petar
Žoldoš Eugen
Županić Miroslav
Elektra Virovitica
1. Boljevčan Mirko
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
Biščan Ivan
Borovac Mirko
Dan Andrija
Fučkar Davor
Fučkar Miroslav
Golubić Miroslav
Halužan Josip
Horvat Josip
Ivanac Denis
Karačić Toma
Karl Krunoslav
Kaučić Dražen
Kostelac Josip
Kulej Rudolf
Kuzman Tihomir †
Majcanić Zlatko
Medved Goran
Novak Vlado
Ojurović Mijo
Poitl Drago
Prister Alan
Starčević Željko
Svinjarević Josip
Škrnjug Dušan
Tomeković Dražen
Vinovrški Zvonimir
Vuković Milenko
Županić Zdravko
Elektra Zabok
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
Brlek Marijan
Borovčak Srećko
Crnjević Dražen
Čukac Miroslav
Dijaković Darko
Ferenčak Mladen †
Habulin Mladen
Halužan Damir
Herceg Zlatko
Hren Rudolf
Jagić Stjepan
Kebet Boris
Kobelšćak Hermenegild
Kovačićek Jadranko
Kovačićek Siniša
Krklec Goran
Leskovar Milan
Lež Stjepan
Meštrović Željko
Petanjek Branko
Piškor Željko
Sajko Miroslav
23. Topolovec Branko
24. Zajec Vilim
25. Žnidarec Marijan
Elektra Zagreb
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
Avdić Denis
Bagarić Josip
Balinčić Zvonko
Banić Ivica
Banjad Željko
Barišić Juro †
Bartolić Josip
Bastić Damir
Bedenik Miroslav †
Bedeković Stjepan
Belošić Tomislav
Bergles Zlatko
Bernobić Vanja
Biščan Branimir
Bjedov Zvonko
Bjelajac Igor
Blagec Ivica
Blažeka Igor
Blečić Mario
Bogi Željko
Božić Mirko
Bogović Tomislav
Bohaček Željko
Boričević Ivan
Boronić Damir
Bošnjak Krešo
Brajdić Stjepan
Brdovčak Ivica †
Brodarić Josip
Brzović Mladen
Bujić Milan
Bunčić Damir
Bura Rade
Ciglenečki Ivica
Crnić Kristijan
Cvetko Dragutin
Cvetnić Tihomir
Cvjetković Vinko
Čabraja Marijo
Čale Blago
Čale Vladimir
Čavka Frane
Čep Željko
Čitarović Srećko
Čolak Miroslav
Čubela Gordan
Čurla Zvjezdan
48. Čutura Ante †
49. Dedić Igor
50. Dolački Stjepan
51. Domin Zlatko
52. Drndelić Dalibor
53. Dručak Krešimir
54. Đurinović Krešimir
55. Đuriš Robert
56. Ferko Josip
57. Filipović Ronald
58. Firšt Vlado
59. Fištrek Ivica
60. Fištrek Tomo
61. Fletko Marijan
62. Foder Damir
63. Frljak Željko
64. Gjuranović Ivan
65. Glogović Zlatko
66. Gračak Đuro
67. Grbaš Mirko †
68. Grilec Krešimir
69. Grofelnik Krunoslav
70. Gudlek Zdenko
71. Gunčić Milan
72. Gutowski Milan
73. Habuš Željko
74. Hajdarović Branko
75. Hegol Zoran
76. Herendić Ivica
77. Hodak Mirko
78. Homan Robert
79. Horvat Juraj
80. Horvat Nevenko
81. Horvatić Željko
82. Horvatinčić Ivan †
83. Horvatović Marijan
84. Hrala Davor
85. Hrastinski Božidar
86. Hrnjak Ivica
87. Hrošć Darko
88. Ilić Darko
89. Ivić Stjepan
90. Jakus Ivo
91. Jagodić Drago
92. Jajetić Mladen
93. Jakopčević Marijan
94. Jakopović Željko
95. Jalžabetić Šandor
96. Jančić Božidar
97. Janječić Stjepan
98. Jazić Željko
99. Jelačić Darko
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za središnju Hrvatsku (ROSH)
191
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
192
100. Jeličanin Ivan
101. Jelli Vladimir
102. Jelušić Vladimir
103. Jojić Želimir †
104. Jukić Mirko
105. Jurčić Mijo
106. Jurić Ivica
107. Jurišić Mile
108. Jurković Davorin
109. Jurković Milan
110. Jurković Nataša
111. Jurković Stjepan
112.Kalingar Boris
113. Kapusta Marijan
114. Karačić Ivan
115. Karlović Boško
116. Kartelo Krunoslav
117. Kavur Miljenko
118. Kežman Josip
119. Klišanin Vladimir
120. Kobasić Miro
121. Kolak Dragutin
122. Koletić Željko
123. Kontek Zdravko
124. Koprivnjak Josip
125. Kos Drago
126. Kosinec Mladen
127. Kostelec Darko
128. Kostelec Josip
129. Kotarski Goran
130. Kovačević Josip
131. Kovačić Božidar
132. Kovačić Stjepan
133. Krivdić Miljenko †
134. Krnjević Alojz
135. Krpan Emerik
136. Kudelić Ivan
137. Kupres Mario
138. Levak Nenad
139. Levar Vlatko
140. Lisak Branko
141. Livaja Marijan
142. Lovre Marko
143. Lovrić Stjepan †
144. Ložnjak Željko
145. Majdek Vladislav
146. Majetić Zlatko
147. Makovec Tomislav
148. Malenica Miro
149. Malnar Sejdo
150. Mandić Tonćo
151. Mandekić Juraj
152. Maričić Vladimir
153. Mateković Stjepan
154. Matković Tomislav
155. Matulin Tomislav
156. Medvedec Stjepan †
157. Mihalić Boris
158. Mihaljević Josip
159. Mikuša Miroslav
160. Milašinčić Miljenko
161. Milinković Karlo
162. Miloš Željko
163. Miljan Davor
164. Mirenić Josip
165. Mišmaš Željko
166. Muhin Ivan
167. Nadler Stjepan
168. Nahod Branko
169. Nežić Vladimir
170. Očko Željko
171. Okmažić Ante
172. Patalen Slavko
173. Pavlović Ivica
174. Pavlović Miroslav
175. Penava Ante
176. Peras Marijo
177. Perković Dragan
178. Perković Ivica
179. Peti Petar †
180. Petreković Zoran
181. Petričević Damir
182. Petrinec Damir
183. Pintar Marijan
184. Pinjuh Vladimir
185. Pisačić Davor
186. Piščetek Renato
187. Pišk Vladimir
188. Piškor Zdravko
189. Plavić Josip
190. Pleša Ivan
191. Pogačić Darko
192. Poklečki Ivica
193. Posavčić Davor
194. Požega Nikola
195. Pukšar Josip
196. Radaković Mladen
197. Radičević Zlatko
198. Rak Ivan-Franjo
199. Rak Ivan-Josip
200. Raos Ivan
201. Relić Zdravko
202. Remenar Zoran †
203. Reškovac Damir
204. Robić Ivica
205. Roginić Josip
206. Rošić Željko
207. Rožić Mladen
208. Ruklić Mladen
209. Sesar Vinko
210. Severec Božidar
211. Silaj Siniša
212. Sili Marijan
213. Sinovec Ivan
214. Sinovec Zvonko †
215. Sitar Mario
216. Skalicki Nenad
217. Slijepčević Safet
218. Srbić Miljenko
219. Sitzinkopf Srećko
220. Stanko Vladimir
221. Sviličić Zlatko
222. Šafran Ivan
223. Šavorić Marijan
224. Šembera Zdenko
225. Šilović Zvonko
226. Šimaga Dubravko
227. Šimek Željko
228. Šimić Ivan
229. Šimović Nikola
230. Škada Vladimir
231. Škrlin Marijan
232. Štibuhar Velimir
233. Štrk Josip
234. Štrok Robert
235. Švađumović Davorin
236. Švec Erno
237. Tadić Drago
238. Tkalčić Igor
239. Tkalčić Zlatko
240. Tolić Zoran
241. Tomašec Dejan
242. Tonžetić Robert
243. Topolovec Ivan
244. Trputec Tihomir
245. Turk Tomislav
246. Valentić Stjepan
247. Valkaj Slavko †
248. Vergles Josip
249. Viceban Tomislav
250. Vičić Tomislav
251. Vidić Velimir
252. Vlahović Boris
253. Vlahović Damir
254. Vostner Stjepan †
255. Vrabec Boris
256. Vrbić Davor
257. Vučković Miroslav
258. Vuk Mladen
259. Zagorec Boris
260. Zimet Dražen
261. Zimet Josip
262. Zubak Neven
263. Zubec Dubravko
264. Zvonar Darko
265. Žiljak Marijan
266. Žuglić Darko
REGIONALNI ODBORI (ROSH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za središnju Hrvatsku (ROSH)
193
ROJH
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za južnu Hrvatsku (ROJH)
Inicijativni odbor za osnivanje regionalnog odbora Udruge sastao se 28. prosinca 1995. godine u Pogonu HE Đale. Uvodni govor održao je Ivo Kovačević, a na skupštini su se okupili branitelji iz Pogona
„Đale“ i Pogona „Peruča“ – Ivica Kovačević, Branko Bošnjak, Tihomir Župić, Gordan Papić, Marin
Jadrijević – Tomas, Milan Pavić, Stipe Vukasović, Pjero Filipović – Grčić, Neven Jadrijević – Tomas,
Dražen Grabovac, Tonći Radinović, Filip Hrgović, Frano Kelava, Ivan Vrca, Niko Macan, Marinko
Grčić, Ivan Poparić, Ante Jerkan, Vjekoslav Jurić – Šolto i Marinko Akrap. Regionalni odbor do tada je
objedinio Pogone HE Đale, HE Peruča, HE Orlovac. S obzirom da je u predsjedništvu ROJH – a bilo
predviđen 5 članova na sastanku je odlučeno da jedan član bude iz HE Đale – Ivo Kovačević, jedan iz
HE Peruča – Marin Jadrijević i jedan iz HE Orlovac – Ivan Vidalina. Ostala dva mjesta bila su ispražnjena do pristupa novih podružnica. Na sastanku je odlučeno kako će se tek nakon okupljanja svih
pet članova regionalnog odbora birati predsjednik, te da će u tom prijelaznom razdoblju biti aktivna tri
navedena člana. Kao posebnost sastanka može se navesti da predstavnici HE Orlovac nisu bili prisutni
pa je Ivan Vidalina telefonskim razgovorom dao podršku Udruzi.322
Službeno formiranje Regionalnog odbora za Dalmaciju održano je 19. travnja 1996. godine u prostorijama HE Orlovac Sinj. Sastanku su prisustvovali Josip
Koprivec, Marin Tolja, Ivo Čokljat i Nino Benčić iz
HE Dubrovnik, Ivan Vidalina, Boris Poljak i Ivo Čović iz HE Orlovac, Marin Jadrijević, Tihomir Župić,
Marinko Grčić i Ivan Poparić iz HE Peruča, Ivo Kovačević, Ivan Vrca, Branko Bošnjak, Stipe Vukasović,
Vjekoslav Šolto i Marinko Akrap iz HE Đale, Nikola
Čečuk, Joško Bartulović i Ante Perica iz HE Zakučac, Velimir Bajić, Ivan Šupuk i Ivan Krželj iz HE
Kraljevac, Ivan Vrkić i Luka Erslan iz HE Vila Velebita, Ivan Balint, Ivica Miljković, Ranato Mrđen,
Jere Ramađa, Damir Skorić i Ivan Rakić iz Elektro- Marinko Grčić
prijenosa – Split, Marko Botica, Dinko Milun, Zlatko Jerkan, Miljenko Boškin, Jakša Palinić i Mel Vuković iz DP Elektrodalmacija – Sinj, Ante Čaleta iz CS Buško Blato, Mladen Čavčić i Gordan Papić iz
Stručnih službi PP HE - Jug Split. Kao gosti prisustvovali su Stjepan Dumbović, predsjednik Skupštine
Udruge, Marijo Cigrovski, predsjednik Udruge, Bernardin Bašlin iz TE – TO Zagreb, te zapovjednik
126. Domobranske pukovnije HV, bojnik Ante Podrug i pomoćnik zapovjednika, satnik Ivan Murat.323
Nakon toga RO aktivno je krenuo u proširenje članstva i rješavanja ključnih problema u radu.
Dana 28. svibnja 1996. godine održana je sjednica regionalnog odbora u HE Zakučac. Na njoj su sudjelovali Nikola Čečuk, Emil Stanić, Neven Jadrijević, Tihomir Župić, Frano Kelava, Željko Pavlović,
Josip Koprivec, Ivan Poparić, Ante Despot, Ivan Vidalina, Stipe Labrović, Ivan Balint, Ante Jerkan, Marin Jadrijević – Tomas, Ivo Pupačić, Stjepan Tičinović, Ivan Vrca, Joško Bartulović, Milan Pavić, Pjero
Filipović – Grčić, Ivica Kovačević, Marijo Cigrovski, Velimir Bajić, Marko Botica, Miljenko Boškin,
Vitomir Sovulj i Ante Ćaleta.324
Nakon ovog sastanka Udruga je ostvarila čitav niz aktivnosti. Djelovali su na zapošljavanju dvoje članova, obavljali niz razgovora s direktorima proizvodnih područja, prijenosa i distribucije, zatim niz
322
323
324
Zapisnik s osnivačke skupštine Regionalnog odbora od 28. 12. 1995.; Arhiv ROJH.
Zapisnik sa skupa Regionalnog odbora za Dalmaciju od 19. travnja 1996.; Arhiv ROJH.
Zapisnik sa sjednice Regionalnog odbora od 28. svibnja 1996.; Arhiv ROJH.
REGIONALNI ODBORI (ROJH)
Regionalni odbor za južnu Hrvatsku (ROJH)
195
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
REGIONALNI ODBORI (ROJH)
razgovora s Ministarstvom obrane. Uz to zbog pojačane aktivnosti Udruge i povećanja broja članova
odlučeno je da se do izbora u listopadu 1996. godine uz dosadašnjeg predsjednika Ivu Kovačevića postave i tri povjerenika – za proizvodnju Ivan Poparić iz HE Peruča, za prijenos Ivan Balint iz PrP Split i
za distribuciju Janko Bauk iz Elektrodalmacije Split.325
196
Dana 4. listopada 1996. godine održan je novi sastanak Regionalnog odbora za južnu Hrvatsku u Splitu. Njemu su prisustvovali Stjepan Dumbović i Marijo Cigrovski iz TE – TO Zagreb, Bruno Androš,
Branko Androš, Damir Miščević i Drago Šimunović iz Distribucije Osijek, Ivan Tomljanović iz HE
Senj, Željko Šeparović i Ivica Kmetović iz HE Dubrovnik i HE Zavrelje, Vinko Galić i Frano Stabile
iz Elektrojug – Dubrovnik, Miroslav Perić iz Elektre Šibenik, Dragan Šerić iz Distribucije Split, Ivan
Balint i Ivica Miljković iz Elektroprijenosa – Split, Željko Dorić i Mladen Čavčić iz PP HE Split, Ivan
Vidalina iz HE Orlovac, Marin Jadrijević i Ivan Poparić iz HE Peruča, Ivo Kovačević, Pjero Filipović –
Grčić iz HE Đale, Nikola Čečuk i Ante Perica iz HE Zakučac, Ivan Vrkić, Miljenko Šimurina i Luka
Erslan iz HE Vila Velebita, Ante Čaleta iz CS Buško Blato, te Ante Radan i Marko Botica iz DP Elektrodalmacija Split - Pogon Sinj.
Glavni problem o kojem se raspravljalo na sastanku bilo je rješavanje stambenog pitanja branitelja.
Nakon provedene ankete koju su ispunili članovi Udruge bilo je vidljivo kako je to osnovni problem s
kojim se suočavaju pojedinci i njihove obitelji. Bilo je predloženo da se za rješavanje tog problema stvore
fondovi ili otvori poduzeće uz pomoć HEP – a čijim bi se djelovanjem ta problematika riješila.
Na sastanku je utvrđeno kako je Udruga postepeno zauzimala svoj prostor za djelovanje uz potporu
rukovodstva HEP – a. Poseban je naglasak stavljen na djelovanje Udruge među braniteljskom populacijom i njihova integracija u civilno društvo – „Nakon okončanja ratnih djelovanja smatramo moralnim
i poštenim da pomognemo hrvatskim braniteljima da se uključe u jedan normalan život kojeg itekako
zaslužuju. Neće se ostati na praznim riječima, već će se konkretno djelovati u svakom pojedinačnom
slučaju jer sve ostalo nebi imalo smisla, uz poštivanje anketiranih prioriteta.“
Na kraju sastanka prihvaćeno je primanje novih podružnica iz Distributivnog dijela – Elektra Šibenik,
Elektrojug, Elektra Zadar – čime se dodatno povećao broj članova.326 Udruga je i na taj način ojačala
svoje pozicije na području Dalmacije.
Na sastanku je donesena i odluka da Udruga formira veteransku nogometnu ekipu koja bi odigrala humanitarni susret s veteranima HNK Hajduk iz Splita i NK Croatia iz Zagreba. Susretom bi se javnosti
ujedno predstavila i Udruga, a od navedenih klubova bi se zatražila namjenska sredstva za pomoć invalidima i obiteljima poginulih branitelja.327
Osnivanje podružnice DP Zadar
325
326
327
Na području Zadra, osnovan je 19. ožujka 1997. godine u prisutnosti 80 branitelja, Ogranak DP Elektra. Za predsjednika
tada je bio izabran Petar Baričević, a za dopredsjednika Renco Jelenković. Za članove
Predsjedništva odbora izabrani su mr. Nikola Dellavia, direktor Elektre, zatim Branko Burčul, Petar Baričević, Renco Jelenković i Branko Duka. U Nadzorni odbor ušli
su Gvido Skroče, Zvonko Perić i Vinko
Mikulandra. Na sastanku su, kao i kod izbora u drugim podružnicama, prisustvovali
predstavnici iz Središnjice iz Zagreba, te iz
Aktivnosti Udruge od 5. srpnja 1996.; Arhiv ROJH.
Zapisnik sa sastanka Regionalnog odbora za južnu Hrvatsku od 4. listopada 1996. u Splitu, Arhiv ROJH.
Obavijest braniteljima od 5. listopada 1996.; Arhiv ROJH.
Šibenika, Dubrovnika i Slavonije. Time su još jedanput kao i u prethodnim situacijama pokazali svoje
zajedništvo unutar Udruge.
Slično kao i u Rijeci, raspravljalo se o zapošljavanju branitelja, te o borbi za dignitet sudionika Domovinskog rata - „uz nastojanje da se briga i skrb za njih u potpunosti prenese na razinu države, a da naše
udruge vremenom postanu mjesto druženja i evociranja uspomena“. Tom prilikom, predsjednik UHB
HEP – a, Marijo Cigrovski, naglasio je kako se branitelji „moraju ponovo boriti, ovoga puta za svoje
pravo na rad: hrvatski branitelji u HEP – u ne mogu biti tehnološki višak i za to se treba izboriti u svim
pogonima.“328
Dana 13. rujna 1997. godine zadarska podružnica Udruge organizirala je svoj sastanak na kojem je
doneseno nekoliko odluka. Predsjednik podružnice Petar Baričević obavijestio je članove o odluci njihovog Središnjeg odbora prema kojoj će biti dodjeljene zahvalnice zaslužnim vojnim dužnosnicima kao
i suradnicima iz HEP – a. Na popisu su bili general pukovnik Ante Gotovina, pukovnik Ivo Vitanović,
pukovnik Ivica Arbanas, pukovnik Danijel Telesmanić, brigadir Danijel Kotlar… Počasnim članovima
Udruge proglašeni su zaslužni djelatnici DP Elektra Zadar – rukovoditelj financijsko – ekonomske
službe Mario Marinić, Božidar Branko Radman, Ivo Piasevoli i Riko Pera. Istog dana predstavnici podružnice na gradskom groblju u Zadru, kraj Središnjeg križa, položili su vijence i zapalili svijeće, time
odavši počast poginulim braniteljima.329 U lipnju 1997. godine ROJH – u je pristupila Udruga branitelja Elektrodalmacije Split "Domagojevi strijelci" s preko 80 članova.
Izborna skupština ROJH – a održana je 13. siječnja 1998. godine, u Splitu, u prostorima PP „Jug“ uz
prisutnost 44 uzvanika i delegata. Predsjednik Ivo Kovačević podnio je izvještaj za prethodno razdoblje
te je naglasio kako je 70% financijskih sredstava regionalnog odbora bilo utrošeno za pomoć najugroženijim hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima u vidu nabavke građevinskog materijala, namještaja
i ostalog. Istaknuo je i važnost nedavnog objedinjavanja svih branitelja na nivou južne Hrvatske. U
tome je veliku zaslugu imao mr. Nikola Dellavia, direktor DP Elektra Zadar koji je inicirao i organizirao
sastanak predstavnika dragovoljaca DP Elektrodalmacija Split, DP Elektra Šibenik i DP Elektra Zadar
u Zadru. Na sastanku su usuglašeni stavovi te je odlučeno da se ravnopravno pridruže Regionalnom
odboru za južnu Hrvatsku. Na sastanku je uručena i jednokratna pomoć 70% vojnom invalidu Dragi
Vojčiću iz Dubrovnika, u iznosu od 4.000 kuna.
Nakon rasprava koje su vođene, i donošenja određenih odluka, uslijedio je izbor novog vodstva regionalnog odbora. Za
predsjednika ponovno je izabran Ivo Kovačević, dok su kao
dopredsjednici po područjima izabrani Ivan Poparić – Kane
za proizvodno područje, Ivan Balint za prijenosno područje,
Petar Baričević za distribucijsko područje, a za tajnika Renco
Jelenković.330
Nakon tog izbora, Središnji odbor iz Zagreba na sjednici od 20.
travnja 1998. godine donio je odluku o osnivanju Regionalnog
odbora za južnu Hrvatsku sa sjedištem u Sinju s predsjednikom Ivom Kovačevićem.331 Ta je odluka donesena na osnovu novog Statuta koji je donesen na prvoj izbornoj skupštini
Udruge održanoj krajem 1997. godine u Zagrebu.
328
329
330
331
Renco Jelenković
Vjesnik HEP 76, travanj 1997., str. 19, „Nova podružnica Udruge hrvatskih branitelja HEP – a u DP Elektra Zadar“ – Marica
Žanetić – Malenica.
Vjesnik HEP 81/82, rujan /listopad 1997., str. 47, „Zajedno u miru“ – Marica Žanetić Malenica.
Zapisnik s izborne skupštine od 13. siječnja 1998.; Arhiv ROJH.
Odluka Središnjeg odbora o osnivanju ROJH – a od 20. travnja 1998.; Arhiv SO.
REGIONALNI ODBORI (ROJH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za južnu Hrvatsku (ROJH)
197
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
REGIONALNI ODBORI (ROJH)
U međuvremenu došlo je do novog proširenja članstva i osnivanja novih ogranaka. U Trogiru je 24. veljače 1998. godine održana Osnivačka skupština ogranka UHB HEP-a 90.-95. čiji članovi su prethodno
istupili iz udruge „Domagojevi strijelci ED“ Split.
198
Dana 17. srpnja 1998. godine osnovana je podružnica Udruge u Pogonu Metković u prisustvu 19 branitelja.
Za predsjednika je izabran Mišo Veraja, za dopredsjednika Stjepan Mikulić i za tajnika Jurica Zovko.332
U Splitu je 6. studenog 1998. godine održana izvanredna sjednica ROJH – a uz prisustvo 35 članova i gostiju. Na sastanku je naglašeno kako je
Udruga ušla u proračun
HEP – a pa su od tada
sredstva za rad bila redovita.333 To je bilo od izuzetne važnosti budući su
financijska sredstva bila
bitna za osnovnu djelatnost Udruge – prije svega
pomaganje svojim članovima.
Dodjela Spomenica u Kninu 1999. godine
Jedna od važnih odrednica rada Udruge bilo je očuvanje dostojanstva branitelja i očuvanje digniteta Domovinskog rata. Zbog toga je velika pozornost bila usmjerena prema dodjeli odličja braniteljima HEP
– a, na državnoj razini. Već je navedeno kako je Udruga u počecima svoga djelovanja davala prijedloge
za dodjelu odličja. Zbog toga su 16. travnja 1999. godine Spomenice dodijeljene 152 zaposlenika distribucijskog područja Zadra, Šibenika i Splita, te splitskog proizvodnog područja. Dodjela je održana u
Kninu, a izaslanik predsjednika Franje Tuđmana bio je general Ante Gotovina.334
Predstavnici 25 ogranaka Udruge ROJH – a posjetili su 15. svibnja 1999. godine Bleiburg i položili
vijenac za poginule. U ime Vlade Republike Hrvatske, domaćin im je bio bojnik Josip Đakić, aktivni
sudionik bleiburških događaja iz 1945. godine koji im je održao predavanja o tim događajima.335
Ogranak Zadar 1999. godine
332
333
334
335
336
Zadarska podružnica Udruge, u sklopu
predizbornih skupova koji su se održavali
u svim RO, održala je 22. listopada 1999.
godine svoj sastanak na kojem je odlučeno kako će DP Elektra Zadar ubuduće
imati pet ogranaka – Zadar, Nin s Pagom,
Benkovac s Biogradom, Obrovac i Posedarje sa Starigradom i Novigradom. Svi
ti ogranci činit će jednu podružnicu. Za
predsjednika zadarskog ogranka izabran
je Miljenko Zupčić, za dopredsjednika
Božidar Grancarić. Za predsjednika Podružnice kandidiran je Petar Baričević, a
za tajnika Marijan Firšt. Za predsjednika
RO kandidiran je Ivo Kovačević.336
Zapisnik s osnivačke skupštine od 17. srpnja 1998.; Arhiv ROJH.
Zapisnik s izvanredne skupštine ROJH – a od 6. studenog 1999.; Arhiv ROJH.
V HEP 100, travanj 1999., str. 6, „Pomogli su ostvariti hrvatski san“ – V. Garber.
V HEP 102/103, lipanj/srpanj 1999., str. 29, “Spomen vijenac poginulim u Bleiburgu“ – V. Garber.
V HEP 106, listopad 1999., str. 27, „Miljenko Zupčić, predsjednik zadarskog ogranka“ – V. Garber.
Krajem 2000. godine došlo je do određenih previranja unutar ovog regionalnog odbora što je u konačnici doveo do izvanrednih izbora. Na sastanku Povjerenstva za ROJH održanom u Splitu 23. siječnja
2001. godine u zgradi DP Elektrodalmacija bila je donesena konačna odluka vezana uz rad tog regionalnog odbora. Sastanku je prisustvovalo 18 članova – Stjepan Tvrdinić, Stanko Aralica, Šime Samodol, Tihomir Lasić, Frano Dalbello, Ivo Kovačević, Filip Kosor, Marjan Firšt, Petar Baričević, Renco
Jelenković, Iko Gudelj, Mišo Veraja, Nikola Čečuk, Boris Škugor, Josip Gracin, Mladen Alajbeg, Željko
Šeparović i Marinko Kmetović.
Sjednica je bila sazvana kako bi se što uspješnije organizirala izvanredna izborna skupština ROJH – a s
obzirom da je Središnji odbor Udruge na svojoj 5. sjednici donio odluku o raspuštanju svih tijela ROJH
– a. Naglašeno je kako je osnovni razlog raspuštanja bilo nefunkcioniranje Predsjedništva ROJH – a
do kojeg je došlo zbog nesuradnje u obavljanju zadaća koje proizlaze iz obnašanja funkcija na koje su
izabrani.
Donesena je odluka kojom se izvanredna izborna skupština trebala
održati 3. ožujka 2001. godine u Splitu, utvrđen je prijedlog Poslovnika o radu izvanredne izborne skupštine i ukupan broj sabornika
na skupštini. Svi predsjednici podružnica morali su do 10. veljače
2001. godine održati sastanke kao pripremu za izvanrednu izbornu
skupštinu. Na sastancima se trebao izabrati novi ili potvrditi stari predsjednik, zatim imenovati sabornike za izvanrednu izbornu
skupštinu. Ujedno je odlučeno uvesti određene dopune u pravilima ROJH – a budući u njima nije utvrđen broj i sastav Skupštine
podružnice ROJH – a. Novi članak pravila trebao je glasiti „Skupštinu podružnice čine: predsjednik podružnice, tajnik podružnice,
predsjednici ogranaka i po jedan sabornik ogranka na svakih deset
članova u slučaju da ogranak ima više od 10 članova.“337 Dana 12.
veljače 2001. godine održan je 3. sastanak Povjerenstva za ROJH Tihomir Lasić
u Šibeniku uz prisustvo S. Tvrdinića, J. Gracina, I. Gudelja i S. Aralice. Povjerenstvo je zaključilo kako
pripreme za izvanrednu izbornu skupštinu idu prema planu koji je dogovoren na 1. sjednici Povjerenstva. Do tada sve su podružnice održale svoje skupštine, delegirale sabornike, potvrdile ili izabrale novo
Predsjedništvo podružnice i istaknule kandidate za obnašanje funkcija u ROJH – u.
Konačno je izvanredna izborna skupština održana 9. ožujka u Splitu na kojoj je došlo do izbora novog vodstva. Predsjednik je postao Tihomir Lasić, tajnik Renco Jelenković, članovi Predsjedništva
ROJH – a Željko Šeparović, Hrvoje Galić i Josip Gracin, te članovi
Nadzornog odbora Čedomil Lukšić, Tihomir Mandac i Mišo Veraja. Na skupštini se vodila burna rasprava na kojoj su se iznosili brojni argumenti , optužbe i obrane, no na kraju je bilo zaključeno kako
se treba izabrati novo rukovodstvo.338 Ono je bilo faktor stabilnosti
i omogućavalo je daljnji nesmetani rad ROJH – a.
Nekoliko dana nakon toga, 20. ožujka 2001. godine održana je
prva zajednička sjednica Predsjedništva i Izvršnog odbora ROJH –
a u Splitu. Na tom je sastanku konstituiran Nadzorni odbor kojem
je predsjednik postao Mišo Veraja te je za novog člana Središnjeg
odbora Udruge predložen Josip Gracin.339
337
338
339
Željko Šeparović
Zapisnik sa sastanka Povjerenstva za ROJH u Splitu 23. siječnja 2001.; Arhiv ROJH.
Zapisnik s izvanredne skupštine ROJH – a u Splitu 9. ožujka 2001. godine.; Arhiv ROJH.
Zapisnik s prve zajedničke sjednice Predsjedništva i Izvršnog odbora ROJH – a od 20. 3. 2001. u Splitu; Arhiv ROJH.
REGIONALNI ODBORI (ROJH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za južnu Hrvatsku (ROJH)
199
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
Na sjednici Predsjedništva ROJH – a od 3. svibnja 2001. godine donesen je i plan aktivnosti za tu godinu koji je uključivao:
REGIONALNI ODBORI (ROJH)
1. Zaštitu interesa branitelja djelatnika HEP – a, članova Udruge.
200
2. Zalaganje za poštivanje Statuta Udruge i Pravila ROJH – a.
3. Ostvarivanje financiranja aktivnosti predviđenih proračunom
ROJH – a.
4. Obilježavanje svih značajnijih datuma i obljetnica poginulih branitelja ROJH – a.
5. Poticanje pozitivne suradnje svih regionalnih odbora Udruge.
6. Sudjelovanje na svim organiziranim susretima Udruge.
Josip Gracin
7. Poticanje zapošljavanja supruga poginulih i umrlih članova.
8. Praćenje procesa restrukturiranja i privatizacije HEP – a.
9. Sudjelovanje u ekološkim akcijama na području ROJH – a.340
Redovna izborna skupština ROJH – a održana je 30. studenog 2001. godine u Splitu. Za predsjednika
je izabran Tihomir Lasić, za dopredsjednike Josip Gracin, Ivica Goga i Dragan Štrelov, a za tajnika Renco Jelenković.341 Pri podnošenju izvješća o radu za 2001. godinu predsjednik ROJH – a Tihomir Lasić,
naglasio je kako je tijekom 2000. godine „došlo do nepomirljivog i krajnje konfrontirajućeg stanja u
razmišljanjima između predsjednika s jedne i ostalih članova Predsjedništa s druge strane. (…) Zbog
navedenih razloga rad ROJH – a u razdoblju od mjeseca studenog 2000. godine do skupštine održane
9. ožujka 2001. godine praktično je utihnuo i sveden je na najminimalnije aktivnosti kojima su članovi
Središnjeg odbora ROJH – a nastojali taj rad učiniti što kvalitetnijim u ostvarivanju zadanih ciljeva i
plana aktivnosti ROJH – a u 2000. godini.“ Budući je žiro račun bio blokiran sve isplate financijskih i
materijalnih pomoći članovima bile su prolongirane do travnja 2001. godine kada je račun deblokiran
i prebačen iz Sinja u Split. Samim tim i središte ROJH – a bilo je prebačeno u taj grad. U to je vrijeme
80% svih sredstava ROJH – a bilo utrošeno na razne oblike pomoći članovima, što je bio i krajnji cilj
proračuna.342
U programu aktivnosti za 2002. godinu uvrštene su sve točke koje su bile i za 2001. godinu, no uz
određene dodatke. Prije svega tu je bila točka kojom se poticala organizacija sportskih natjecanja, što se
počelo potencirati još u prethodnoj godini. Točka koja se odnosila na ekološke aktivnosti upotpunjena
je i s humanitarnim, kulturnim i sportskim aktivnostima. Na taj je način naglašena širina djelatnosti
ROJH – a.343
Sljedeća izborna skupština održana je u Splitu 29.
prosinca 2003. godine. Za predsjednika je bio izabran Petar Baričević, za dopredsjednike Mišo Veraja,
Ivica Marušić i Ivan Balint, u Nadzorni odbor Čedomil Lukšić, Marija Ojdanić i Renco Jelenković.
Kao kandidati za članove tijela Udruge predloženi
su Tihomir Lasić za predsjednika, Mišo Veraja i Iko
Gudelj za članove Središnjeg odbora, Nenad Matošić Iko Gudelj
340
341
342
343
Zapisnik sa sjednice od 3. 5. 2001. u Splitu; Arhiv ROJH.
Zapisnk s 9. sjednice Predsjedništva ROJH – a od 20. 12. 2001. u Splitu; Arhiv ROJH.
Godišnje izvješće o radu Predsjednika ROJH – a sa sastanka od 17. 1. 2002. u Splitu; Arhiv ROJH.
Plan aktivnosti za 2002. godinu, Sa skupštine od 4. 3. 2002. u Zadru.; Arhiv ROJH.
za člana Nadzornog odbora, te Željko Šeparović za člana Suda časti.344 Za tajnika bio je izabran Iko Gudelj. U izvješću za protekli
mandat tadašnji predsjednik Tihomir Lasić naglasio je kako je 70%
svih sredstava bilo usmjereno na pomoć članovima. Članovi ROJH
– a bili su među 200 članova Udruge koji su 18. studenog 2003.
godine posjetili Vukovar i sudjelovali u mimohodu sjećanja na žrtve
Vukovara od bolnice, preko Mitnice do groblja.345
Kao glavnu aktivnost u 2004. i 2005. godini Predsjedništvo ROJH
– a odlučilo je posvetiti postavljanju spomen ploča poginulim braniteljima HEP – a. Dana 9. veljače 2005. godine, u organizaciji ROJH
– a, postavljena je spomen ploča poginulom branitelju Danijelu Grbinu u upravnoj zgradi Elektre Zadar. Prije samog čina postavljanja,
također u organizaciji ROJH – a, okupili su se u Salima na Dugom
otoku, rodnom mjestu branitelja, svi članovi Izvršnog odbora na
čelu s predsjednikom Udruge, Predsjedništvo ROJH – a, predsjednici ogranaka Udruge s tog Petar Baričević
DP – a i niz drugih osoba. Tom prigodom u mjesnoj crkvi
održana je misa zadušnica, te položeni vijenci na grob. Nakon
toga je u Zadru održana ceremonija otkrivanja spomen ploče.
Predsjednik ROJH – a Petar Baričević tom je prigodom izjavio
kako je Udruga dala obećanje kako će postaviti spomen – obilježja za sve poginule zaposlenike HEP – a – „ne bi li se kad nas
više ne bude, i na takav način mladi naraštaji mogli prisjetiti
Domovinskog rata.“ Na spomen ploči zapisane su riječi poznatog hrvatskog književnika i političara Vlade Gotovca koje su
najbolje okarakterizirale duh branitelja koji su krenuli u obranu
domovine – „ … I kad odem neću samovati, sa mnom će moja
Hrvatska putovati …“346
Članovi ROJH – a otkrili su spomen ploču poginulom branitelju Draženu Bogdanoviću u krugu Pogona HE Zakučac, 15.
travnja 2005. godine. Tom prigodom Tihomir Lasić, tadašnji predsjednik Udruge naglasio je – „Započeli smo i ustrajat ćemo u tome da svim našim zaposlenicima u njihovim radnim sredinama postavimo
spomen obilježje, a nadam se kako ćemo do kraja godine uspjeti postaviti i spomen ploču ispred zgrade
Petar Baričević na otkrivanju spomen ploče
Danijelu Grbinu 2005. godine
Na otkrivanju spomen ploče
344
345
346
Spomen ploča Danijela Grbina
Zapisnik sa Izborne skupštine ROJH – a od 29. 12. 2003. u Zadru; Arhiv ROJH.
Izvješće o radu za razdoblje od 2001. – 2003. od 29. 12. 2003. u Zadru; Arhiv ROJH.
VHEP 169, veljača 2005., str. 39, „Dan sjećanja – dan ponosa i štovanja“ – Veročka Garber.
REGIONALNI ODBORI (ROJH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za južnu Hrvatsku (ROJH)
201
REGIONALNI ODBORI (ROJH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
202
Spomen ploča Dražena Bogdanovića
HEP – a u Zagrebu za svih naših 43 stradalih branitelja.“ Predsjednik ROJH – a, Petar Baričević, naglasio je kako je ROJH sebi
dao za zadatak da obilježi mjesta sjećanja za
pet branitelja s područja južne Dalmacije –
„Naše su ploče skromne kao što su to bili i ti
ljudi koji su za ovu zemlju dali najviše što su
imali i mogli. Postavljamo ih za trajno sjećanje na ono što se dogodilo, vezujući to uz
obljetnicu pogibije ili pak neki od državnih
blagdana. Oni su svojom krvlju ispisali stranice naše novije povijesti i dužni smo im i
na taj način odati priznanje i sjećanje, a pijetet za njih prenijeti i na mlade naraštaje.“347
Dana 21. lipnja 2005. godine ROJH je bio
organizator postavljanja i otkrivanja spomen ploče za poginulog branitelja Ivicu
Goretu pred zgradom DP Elektra Šibenik.
Tom prigodom Šime Samodol, glasnogovornik Udruge, izjavio je – „Mi ovdje pokazujemo da njegujemo hrvatski duh u svakom smislu, jer slavimo dobrotu i junaštvo
– kao spomen budućim naraštajima koji će
baštiniti ovo plemenito djelo.“ Nakon otS postavljanja spomenika Draženu Bogdanoviću u HE Zakučac krivanja spomen ploče prisutni su otišli u
selo Širitovce pokraj Drniša, na mjesto pogibije Gorete, gdje su položeni vijenci, a u mjestu Kadina
Glavica služena je svečana misa i na njegov grob položeni su vijenci i zapaljena svijeća.348
Udruga je 6. listopada 2005. godine postavila spomen ploču za poginule branitelje Stijepu Čikata i Andriju Crnčevića koji su poginuli na radnom
zadatku na taj datum 1991. godine ispred
TS Komolac. Spomen ploča podignuta je
u predvorju upravne zgrade DP Elektrojug Dubrovnik. Tom prigodom predsjednik
Udruge Lasić rekao je – „Ako postoje junaci,
onda su to naši poginuli branitelji. Udruga
branitelja njeguje uspomenu na sve poginule
branitelje HEP – a, a njih je 43 na cijelom
teritoriju Republike Hrvatske i mi ćemo u
svakom trenutku biti na usluzi i pomoći njihovim obiteljima. Nećemo dopustiti da nji- Spomen ploča Ivice Gorete
hove žrtve budu uzaludne i da padnu u zaborav.“ Nakon toga prisutni su otišli ispred TS Komolac gdje
su zapaljene svijeće i položeni vijenci, a predstavnici Udruge i obitelji položili su vijence i na grobove
na središnjem groblju grada Dubrovnika. Na ovoj komemoraciji naglašeno je kako je najveća obveza
Udruge otkrivanje spomen obilježja svim poginulim braniteljima HEP – a ispred zgrade sjedišta HEP
– a u Zagrebu.349
347
348
349
VHEP 171, travanj 2005., str. 51, „Hvala ti, hrvatski viteže“ – Marica Žanetić Malenica.
VHEP 173, lipanj 2005., str. 53, „Nećemo vas nikada zaboraviti“ – Veročka Garber.
VHEP 177, listopad 2005., str. 39, „Trajno svjedočenje za Domovinu“ – Zoran Šućur.
Peta redovna Izborna skupština ROJH – a
održana je 3. veljače 2006. godine u prostorijama časničkog doma HV–a u splitskoj ratnoj
luci Lora. Petar Baričević u svom je izvještaju
naveo kako je RO imao 875 članova raspoređenih u 10 podružnica i 34 ogranka. Za
potrebe boljeg informiranja članstva osnovano je Povjerenstvo za informiranje na razini
Središnjeg odbora Udruge na čelu sa Z. Šućurom. Ujedno je naglasio kako će Udruga
uskoro dobiti svoju web stranicu. Naglašeno
je kako je dosta članova završilo V. stupanj u
zvanju elektromontera kao dio projekta za Spomen obilježje Stjepu Čikatu i Andriji Crnčeviću
školovanje uz rad za koji je Uprava HEP – a odobrila potrebna sredstva.
S izborne skupštine ROJH – a 2006. godine
Za predsjednika bio je izabran Tihomir Lasić, za dopredsjednike Ivica Marušić, Nenad Matošić i Josip
Andučić. U Nadzorni odbor izabrani su Ivan Balić, Josip Gracin i Ante Jerkan. Za predsjednika Udruge
bio je predložen Tihomir Lasić, za članove Središnjeg odbora Udruge Petar Baričević i Ivica Marušić,
za člana Nadzornog odbora Renco Jelenković, te u Sud časti Željko Šeparović.350 Na idućoj sjednici
Predsjedništva od 16. veljače 2006. godine za tajnika je bio izabran Iko Gudelj, a za likvidatora Frano
Delbello.351
Iste godine na zbornoj je skupštini Udruge za predsjednika bio
izabran Tihomir Lasić, čime je trebalo doći do izvanredne Izborne skupštine u ROJH – u, kako bi se izabrao novi predsjednik. Za novog predsjednika tada je bio izabran Mišo Veraja.
Mišo Veraja
Šesta redovna Izborna skupština ROJH – a održana je 18. siječnja 2008. godine u Splitu. Za predsjednika je ponovno bio
izabran Mišo Veraja, za dopredsjednike Nenad Matošić, Željko Šeparović i Branko Alfirević, u Nadzorni odbor Ivan Balić,
Ante Jerkan i Josip Gracin.
Za predsjednika Udruge bio je predložen Mišo Veraja, za članove Središnjeg odbora Iko Gudelj i Ivica
Marušić, za člana Nadzornog odbora Renco Jelenković, te za člana Suda časti Tihomir Lasić.352
350 Zapisnik s 5. Izborne skupštine ROJH – a od 3. 2. 2006. u Splitu; Arhiv ROJH.
V HEP 181, veljača 2006., str. 22, „Braniteljima školovanje uz rad“ – Veročka Garber.
351
Zapisnik s 1. sjednice Predsjedništva, Izvršnog odbora i Nadzornog odbora ROJH – a od 16. 2. 2006. u Splitu; Arhiv ROJH – a.
352
Zapisnik sa 6. redovne Izborne skupštine ROJH – a od 23. 1. 2008. u Splitu; Arhiv ROJH.
REGIONALNI ODBORI (ROJH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za južnu Hrvatsku (ROJH)
203
REGIONALNI ODBORI (ROJH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
204
S izborne skupštine ROJH – a 2010. godine
S izborne skupštine ROJH – a 2010. godine
S izborne skupštine ROJH – a 2010. godine
U nazočnosti velikog broja uzvanika i sabornika, u Splitu je 12. veljače 2010. godine održana 7. izborna
skupština Udruge hrvatskih branitelja HEP-a 90.-95. Regionalnog odbora za južnu Hrvatsku. Sabornici su bili pozdravljeni od Marija Gudelja, direktora Prijenosnog područja Split, koji im je u ime svih
regionalnih direktora djelatnosti te rukovoditelja hidroelektrana i pogona zaželio uspješan rad i jednako
uspješan izbor novog čelništva, obećavajući i nadalje svu raspoloživu potporu i podršku. Vođeni radnim
predsjedništvom sabornici su prihvatili izvješće o dotadašnjem radu i financijskom poslovanju. Dotadašnji predsjednik ROJH-a Mišo Veraja naglasio je kako se najveći dio sredstava usmjeravao na dodjelu pomoći članovima, organizaciju športskih igara te obilježavanje obljetnica i značajnih datuma. Za
predsjednika je tada izabran Josip Gracin iz šibenske Elektre, a za dopredsjednike Mladen Gjergja kao
predstavnik distribucije, Stipe Maruna kao predstavnik proizvodnje te Branko Alfirević kao predstavnik
prijenosa. U Nadzorni odbor
izabrani su Josip Andučić, Renco Jelenković i Nenad Matošić.
Kao kandidat za budućeg predsjednika UHB HEP-a predložen je M.Veraja, a u Središnji
odbor UHB izabrani su Ivan
Pažanin i Tonči Petričević. Za
Nadzorni odbor UHB HEP
izabran je Ivan Balić, a za Sud
časti Petar Baričević.
Na Bleiburškom polju 2008. godine
Danas se ROJH sastoji od 10 podružnica i 36 ogranaka s 876 članova prema podacima iz 2008. godine.
Podružnica Elektrodalmacija Split sastoji se od ogranaka Split, Trogir, Omiš, Imotski, Sinj i Otoci sa
184 člana.
Druga podružnica Elektrodalmacija Split sastoji se od ogranaka Vrgorac, Makarska, Metković i Ploče s
47 članova.
Podružnica Elektra Zadar sastoji se od ogranaka Zadar, Nin, Benkovac, Obrovac i Posedarje sa 157
članova.
Podružnica Elektra Šibenik sastoji se od ogranaka Šibenik, Knin i Drniš sa 137 članom.
Podružnica Elektrojug Dubrovnik sastoji se od ogranaka Dubrovnik, Pelješac i Otoci sa 77 članova.
Podružnica HE Dubrovnik sastoji se od ogranaka HE Dubrovnik i HE Zavrelje s 23 člana.
Podružnica HE na Cetini – Sinj sastoji se od ogranaka HE Orlovac, HE Peruča, HE Đale, CS Buško
Blato sa 66 člana.
Podružnica HE na Cetini – Omiš sastoji se od ogranaka HE Zakučac i HE Kraljevac sa 48 članova.
Podružnica HE na Krki i Zrmanji - Obrovac sastoji se od ogranaka HE Golubić, HE Miljacka, HE
Jaruga, RHE Velebit sa 77 članova.
Podružnica Prijenosno područje Split sastoji se od ogranaka Ston, Split i Zadar s 59 člana.
U Škabrnji 2009. godine
Vodstvo ROJH - a u Kninu 2007. godine
U Škabrnji 2009. godine
REGIONALNI ODBORI (ROJH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za južnu Hrvatsku (ROJH)
205
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
REGIONALNI ODBORI (ROJH)
REGIONALNI ODBOR ZA JUŽNU HRVATSKU
206
SKUPŠTINA ROJH-a
PREDSJEDNIŠTVO
NADZORNI ODBOR
IZVRŠNI ODBOR
PODRUŽNICE
DP ELEKTRODALMACIJA SPLIT 1
DP ELEKTRODALMACIJA SPLIT 2
DP ELEKTRA ZADAR
DP ELEKTRA ŠIBENIK
HE DUBROVNIK
DP ELEKTROJUG, Dubrovnik
HE NA CETINI, Sinj
HE NA CETINI, Omiš
HE NA KRKI I ZRMANJI, Obrovac
PRIJENOSNO PODRUČJE, Split
OGRANCI
SPLIT
TROGIR
OMIŠ
IMOTSKI
SINJ
OTOCI
VRGORAC
MAKARSKA
METKOVIĆ
PLOČE
ZADAR
NIN
BENKOVAC
OBROVAC
POSEDARJE
ŠIBENIK
KNIN
DRNIŠ
HE “PLAT”
HE “ZAVRELJE”
DUBROVNIK
PELJEŠAC
OTOCI
HE “OBROVAC”
HE “PERUČA”
HE “ĐALE”
CS “BUŠKO BLATO”
HE “ZAKUČAC”
HE “KRALJEVAC”
HE “GOLUBIĆ”
HE “MILJACKA”
HE “JARUGA”
RHE “VELEBIT”
DUBROVNIK - STON
SPLIT
ŠIBENIK - ZADAR
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za južnu Hrvatsku (ROJH)
Prvi pokušaji organiziranja pojedinih sportskih manifestacija na području ROJH – a zabilježeni su
1996. godine. Na sastanku ROJH – a održanom 4. listopada 1996. godine donesena je odluka da Udruga formira veteransku nogometnu ekipu koja bi odigrala humanitarni susret s veteranima HNK Hajduk
iz Splita i NK Croatia iz Zagreba. Susretom se javnosti trebala predstaviti i Udruga, a od navedenih
klubova bi se zatražila namjenska sredstva za pomoć invalidima i obiteljima poginulih branitelja.353
Nakon toga pismenim putem 24. listopada 1996. godine pozvani su branitelji da se prijave na nogometni turnir. Prijavilo se 19 igrača – iz Zagreba, Osijeka, Šibenika, Imotskog, Vrgorca i ostalih mjesta. No
u to vrijeme Udruga još uvijek nije bila ustrojena u dovoljnoj mjeri kako bi jedna takva manifestacija
mogla biti organizirana. Još uvijek nisu bila osigurana dovoljna financijska sredstva kojima su se mogle
pokrivati takve priredbe. Upravo zbog toga navedena se manifestacija nije održala već je ostavljena
mogućnost da se ostvari u budućnosti. Od 1996. do 1998. godine postepeno je nabavljana sportska
oprema kako bi igrači bili adekvatno opremljeni za sportska događanja. Prvi nastup u novim dresovima
bio je na malonogometnom Memorijalnom turniru „Luka Erceg i Ivan Kamber“ u Otoku kod Sinja,
25. kolovoza 1998. godine, u spomen poginulim hrvatskim braniteljima s područja općine Otok. Tom
prigodom ekipa Udruge pobijedila je ekipu Veterana OSK s rezultatom 4 : 1. U tom je razdoblju ekipa
ROJH – a nastupila u Nuštru 27. rujna 1998. godine i Vukovaru 26. rujna 1998. godine gdje je osvojila prvo mjesto, ugošćena je ekipa Elektroprimorja iz Rijeke, a 2. listopada 1998. godine odigrana je
utakmica s ekipom UHDDR – Sinj u kojem je ROJH pobijedio rezultatom 13 : 5. Prije utakmice bila
je odana počast preminulom pukovniku Branku Androšu, po kojem će kasnije memorijalni sportski
susreti Udruge dobiti ime i koji će postati središnjom sportskom manifestacijom Udruge.354 Na taj se
način ROJH vrlo rano uključio u organizaciju sportskih susreta. Zbog toga je na sjednici Predsjedništva
ROJH – a od 18. rujna 2000. godine bez problema donesena odluka o sudjelovanju na Memorijalnom
turniru „Branko Androš“.355
Malonogometna ekipa nastupila
je i na Božićnom turniru u Sinju
13. prosinca 1998. godine, 19.
prosinca 1998. godine na poziv
ogranka Buško Blato ekipa je
otputovala u Livno na prijateljsku utakmicu gdje su pobijedili
s rezultatom 9 : 4, a najboljim
igračem turnira bio je proglašen
Dražen Dajak iz ekipe ROJH – a.
Među prvim igračima koji su nastupali za ekipu u tim početnim
sportskim manifestacijama bili su Ekipa ROJH – a na malonogometnom turniru u Sinju
Miljenko Boškin, Stipe Vukasović, Frane Odrljin, Ivan Akrap, Dražen Dajak, Stipe Labrović, Robert
Križanac, Frane Kelava, Ozren Gašpar, Vlado Budiša, Vlado Jozić, Ivan Poparić, Renco Jelenković, Ivan
Balint… Ti su pojedinci probili led u sportskim aktivnostima Udruge u kojima će ekipa ROJH – a i
ubuduće aktivno sudjelovati.
Malonogometna ekipa ROJH – a sudjelovala je i na malonogometnoj ligi Sinja 2001. godine, pa je
353
354
355
Obavijest braniteljima od 5. listopada 1996.; Arhiv ROJH.
Izvješće o sportskim susretima ROJH – a od 22. 10. 1998.; Arhiv ROJH.
REGIONALNI ODBORI (ROJH)
Sportske manifestacije
Zapisnik sa sastanka Predsjedništva ROJH – a od 18. 9. 2000. u HE Đala; Arhiv ROJH.
207
REGIONALNI ODBORI (ROJH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
208
Nogometni susret u Livnu
Predsjedništvo odlučilo da za kotizaciju uplati 5.000 Kn.356
Tajnik ROJH – a bio je član Povjerenstva za organizaciju 2. Memorijala
"B. Androš" koji je održan u Opatiji 5., 6. i 7. listopada 2001. godine.
Na njemu se natjecalo u 4 discipline – mali nogomet, šah, kuglanje i
streljaštvo. Sudjelovanje na tom natjecanju potaknulo je odgovorne ljude ROJH – a da pokrenu natjecanje za svoj regionalni odbor. U godišnjem izvješću za 2001. godinu, predsjednik ROJH – a naglasio je kako
se u 2002. godini namjerava organizirati jedno takvo natjecanje „gdje bi
se članovi Udruge u jednoj opuštenoj i prijateljskoj atmosferi i fer borbi
na sportskom polju upoznali i družili onako kako nemaju prigodu svaki
dan. To smo se mogli uvjeriti i na održanim sportskim susretima naše
Udruge u Opatiji, na Memorijalu „Branko Androš“. Takvi susreti znače
puno poboljšanju rada Udruge i razvijanju istinskih prijateljstava među
Diploma s 2. Memorijala
"Branko Androš"
članovima iz svih krajeva lijepe naše.“357 Zbog toga je u plan aktivnosti
ROJH – a za 2002. godinu, među ostalim stvarima, uvrštena i točka kojom se treba poticati organizacija sportskih susreta članova ROJH – a.358 Do
tog vremena za sportske aktivnosti trošilo se tek
nešto manje od 5% svih sredstava Udruge.359
Prema planu rada, 1. sportske igre ROJH – a
održane su od 17. do 19. svibnja 2002. godine na terenima hotela „Alan“ u Starigrad – Paklenici. U svom godišnjem izvještaju o radu iz
2003. godine Tihomir Lasić je naglasio kako su
sportski susreti pokrenuti „ s ciljem i željom da
oni postanu tradicionalni i da se na taj način sve
više članova iz svih ogranaka okupi na jednom
mjestu gdje bi se u pravoj prijateljskoj atmosferi
i sportskim nadmetanjima družili i međusob356
357
358
359
Ekipa ROJH – a na 2. Memorijalu "Branko Androš"
2001. godine
Zapisnik sa sjednice od 3. 5. 2001. u Splitu; Arhiv ROJH.
Godišnje izvješće o radu Predsjednika ROJH – a sa sastanka od 17. 1. 2002. u Splitu; Arhiv ROJH.
Plan aktivnosti za 2002. godinu, Sa skupštine od 4. 3. 2002. u Zadru.; Arhiv ROJH.
Prikaz potrošenih sredstava ROJH – a za 2001. godinu; Arhiv ROJH.
no upoznali.“360 U početku bilo je predviđeno natjecanje u
četiri discipline – malom nogometu, košarci, boćanju i kuglanju, no kako nije bilo moguće osigurati kuglanu od tog
se natjecanja odustalo pa su ostala samo tri. Natjecalo se oko
90 sportaša. U malom nogometu bilo je 6 ekipa, a pobjednik je bio Šibenik. U košarci su bile 4 ekipe među kojima je
pobjednik bio Zadar, dok je u boćanju bilo 12 ekipa, a pobijedio je Šibenik. Time je ekipa iz Šibenika bila najuspješnija,
ako se uzme u obzir da su osvojili drugo mjesto u košarci.
Nakon što su igre održane Predsjedništvo ROJH – a zaključilo je „kako je glavni cilj postignut, a to je druženje naših
članova, te kako su organizacija, smještaj i same igre protekle
u naboljem redu i bez problema.“361 Iste godine 40 članova Košarkaška ekipa na 1. susretima ROJH – a
ROJH – a nastupilo je i na Memorijalu "Branko Androš" koji 2002.
se održavao na Bjelolasici. Ta je ekipa osvojila ukupno 2. mjesto na natjecanjima.
I 2003. godine igre su održane u Baškom Polju
od 9. do 11. svibnja, uz povećanje broja sportova i 180 sudionika. Uz mali nogomet, košarku i boćanje, natjecalo se i u plivanju, stolnom
tenisu, šahu i streljaštvu. Prvo mjesto u malom
nogometu osvojila je ekipa Šibenik –Zadar, u
košarci ekipa Šibenika, u šahu Vitomir Lasić iz
Zadra, u boćanju ekipa Splita, u stolnom tenisu ekipa Metkovića, a u streljaštvu Sven Meić.
U plivanju se natjecalo u 5 disciplina – kraul na
Dodjela priznanja ekipi DP Šibenik za prvo mjesto u
50 m, prsno na 50 m, leđno na 50 m, s puškom
malom nogometu
na 25 m i delfin na 25 m. U kraulu i delfinu pobijedio je Nenad Matošić iz ED Split, u prsnom i leđnom
stilu Danijel Vuković iz Elektrojuga, dok je u plivanju s puškom najbolji bio Željko Šeparović iz HE
Dubrovnik. Nakon igara došlo je do promjene voditelja za sport, pa
je umjesto S. Vukasovića bio imenovan B. Grancarić.362
Te godine ROJH je bio domaćin i Memorijalu „B. Androš“ koji je
također održan u Baškom Polju od 3. do 5. listopada. Povodom toga
odlučeno je da se nabavi 50 komada majica s logotipom ROJH – a
kako bi cijela ekipa bila jednoobrazno obučena, te da se nabavi 15
kompleta dresova za ekipe koje su se natjecale u malom nogometu
i košarci.363
Četvrti sportski susreti ROJH – a održani su ponovno u Baškom
Polju 14. i 15. svibnja 2004. godine. Za organizaciju natjecanja bilo
je zaduženo Povjerenstvo za sport u kojem su se nalazili Mišo Veraja,
Ivan Kovačević i Ivica Marušić. Natjecalo se u devet sportova – nogomet (pobjednik ekipa Metković – Dubrovnik), košarka (Šibenik),
tenis (pojedinačno – Miro Stančić iz Dubrovnika), stolni tenis (Zadar I), šah (Emil Stanić – HE Zakučac), boćanje (Drniš), kugla360
361
362
363
Diploma s 3. Memorijala "Branko
Androš"
Izvješće o radu za razdoblje od 2001. – 2003. od 29. 12. 2003. u Zadru; Arhiv ROJH.
Zapisnik sa 6. sjednice Predsjedništva ROJH – a od 21. lipnja 2002. u Splitu; Arhiv ROJH.
Zapisnk s 4. sjednice Predsjedništva ROJH – a od 27. 5. 2003. u Šibeniku; Arhiv ROJH.
Zapisnk sa 6. sjednice Predsjedništva i Izvršnog odbora ROJH – a od 19. 9. 2003. u Splitu; Arhiv ROJH.
REGIONALNI ODBORI (ROJH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za južnu Hrvatsku (ROJH)
209
REGIONALNI ODBORI (ROJH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
210
Ekipa ROJH – a na Memorijalu "Branko Androš" 2003. godine u Baškom Polju
S otvaranja sportskih igara ROJH – a, Baško Polje 2004. godine
nje (Šibenik), streljaštvo (Milan Pavić –
Sinj) i plivanje u kojem se natjecalo u četiri discipline – prsno i leđno (Željko Šeparović, Dubrovnik) i kraul i leptir (Nenad
Matošić, Split). Sudjelovalo je ukupno 110
sportaša. Najbolja ekipa bila je iz Šibenika,
a najbolje pojedince imala je ekipa iz Dubrovnika.364 Nakon toga uslijedili su tradicionalni sportski susreti Udruge. Od 1. do
3. listopada 2004. godine u Osijeku je održan Memorijal „Branko Androš“ na kojem
je ROJH osvojio 3. mjesto. Peti sportski
susreti ROJH – a održani su od 27. do 29.
Sportske igre ROJH – a, Baško Polje 2004. godine
svibnja 2005. godine ponovno u Baškom Polju. Natjecalo se 140 sportaša u 9 disciplina kao i prethodne
godine. U malom nogometu prvo je mjesto osvojila ekipa Metkovića, u košarci ekipa Velebita, u tenisu
Toma Tomaš iz Trogira, u stolnom tenisu ekipa Zadra, u šahu Marinko Bukvić iz Zadra, u mini ma364
V HEP 160, svibanj 2004., str. 42 – 43, „Razvili športska jedra“ – V. Garber.
Ekipa ROJH – a na Memorijalu u Osijeku 2004. godine
Ekipa ROJH – a na Mamorijalu u Umagu 2005. godine
ratonu u plivanju 2 x 250 m prvo mjesto osvojio je Nenad Matošić iz Splita, u kuglanju ekipno ekipa
DP Šibenik, a pojedinačno Ivica Škorić također iz DP Šibenik, u streljaštvu Milan Pavić iz HE Đale, a
u boćanju ekipa iz Drniša.365 Te godine od 30. rujna do 2. listopada u Umagu održan je Memorijal "B.
Androš". ROJH je u ukupnom plasmanu osvojio 2. mjesto.
Godine 2006. sportske igre ROJH – a bile su održane od 19. do 21. svibnja u Baškom Polju. Natjecalo
se u 9 sportova sa 140 sportaša. Prvo mjesto u košarci i kuglanju osvojila je ekipa Šibenika, u boćanju
ekipa iz Vrgorca, šahu Ivo Šuman iz Ploča, stolnom tenisu Josip Čubelić iz DP Split, u tenisu Toma Tomaš iz Trogira, u plivanju Nenad Matošić iz DP Split, streljaštvu Dario Gašpar iz Vrgorca i u nogometu
ekipa Dalmatinski sliv.366
Od 29. rujna do 1. listopada 2006. godine Memorijal "Bruno Androš" održan je u Kutini. Umjesto
plivanja održan je turnir u ribolovu. Ekipa ROJH – a zauzela je ukupno treće mjesto. Razlozi tome bili
su nedolazak pojedinaca i ekipa koje su otkazale svoje sudjelovanje u zadnjem trenutku, pa se nije mogla
pronaći adekvatna zamjena.367
365
366
367
Bilten sportskih susreta ROJH – a u Baškom Polju od 27. do 29. 5. 2005.
V HEP 184, svibanj 2006., str. 62, „Prijateljstvo i sloga“ – V. Garber.
Zapisnik sa 6. sjednice Predsjedništva i Izvršnog odbora ROJH – a od 12. 10. 2006. u Sinju; Arhiv ROJH.
REGIONALNI ODBORI (ROJH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za južnu Hrvatsku (ROJH)
211
REGIONALNI ODBORI (ROJH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
212
Osmi sportski susreti ROJH – a ponovno su
održani u Baškom Polju od 11. do 13. svibnja 2007. godine. Uz uobičajene sportove tada
je bilo uvedeno natjecanje u briškuli i trešeti. Natjecalo se oko 140 sportaša. U malom
nogometu pobijedila je ekipa Metković/Sinj/
Imotski, u košarci Šibenik, boćanju Drniš,
stolnom tenisu i tenisu Josip Čubelić iz Elektrodalmacije Split, plivanju Željko Šeparović iz
HE Dubrovnik, kuglanju HE Miljacka, šahu
Ivo Šuman iz Ploča, streljaštvu Senijo Šabić
iz HE Đale i briškuli i trešeti Ante Vlahušić i
Mile Milivoj iz Dubrovnika.368 Iste godine od
5. do 7. listopada u Baškom Polju održane su
Sportske igre ROJH – a, Baško Polje 2008. godine
i sportske igre Udruge Memorijal "Branko
Androš“. ROJH je zauzeo ukupno treće
mjesto. 369
Od 9. do 11. svibnja 2008. godine održane su sportske igre ROJH – a ponovno
u Baškom Polju uz sudjelovanje oko 150
sportaša. U malom nogometu prvo mjesto
osvojila je ekipa ROJH – a, u košarci Šibenik, u tenisu i stolnom tenisu Josip Čubelić
Boćanje, Baško Polje 2008. godine
iz Splita, u šahu Anto Šerka iz Dubrovnika,
u plivanju Željko Šeparović iz Dubrovnika, u kuglanju HE Miljacka, u streljaštvu Milan Pavić iz HE
Đale, te u boćanju Drniš.370 Od 3. do 5. listopada 2008. godine Memorijal "B. Androš" održan je u
Vukovaru. Ukupni plasman ROJH – a bio je treće mjesto.371
Od 15. do 17. svibnja 2009. godine sportski susreti ROJH – a održani su u hotelu "Medena" kraj Trogira. Natjecalo se 145 branitelja u 9 sportova. U nogometu prvo je mjesto osvojila ekipa Elektrodalmacije
Streljačko natjecanje, Baško Polje 2008. godine
368
369
370
371
V HEP 196, svibanj 2007, str. 54 – 55, „Svi su pobjednici“ – V. Garber.
Zapisnik sa 14. sjednice Predsjedništva ROJH – a od 18. 10. 2007. u Splitu; Arhiv ROJH.
V HEP 208, svibanj 2008., str. 57 – 59, „Pokali i medalje – zajedničko postignuće“ – V. Garber.
Zapisnik sa 6. sjednice Predsjedništva i Izvršnog odbora ROJH – a od 17. 10. 2008. u Splitu; Arhiv ROJH.
Split (Sinj, Vrgorac, Imotski, Metković), u
košarci i kuglanju Elektra Šibenik, boćanju
Pogon Vrgorac, streljaštvu Milan Pavić iz
HE Đale, u tenisu i stolnom tenisu Josip
Čubelić iz Elektrodalmacije, u šahu Tihomir Mandac iz PrP Split, u pikadu Boro
Čarapina iz Pogona Metković, u briškuli i
trešeti Ivan Balić i Branko Alfirević iz Elektrodalmacije i PrP-a. Najviše prvih mjesta
osvojila je ekipa Elektrodalmacije.372
Deseti Memorijal "Branko Androš" održan je od 25. do 27. rujna 2009. u Umagu.
Ekipa ROJH – a ponovno je osvojila treće
mjesto.373
Pobjednička ekipa, Baško Polje 2008. godine
S otvorenja sportskih igara ROJH – a, Trogir 2009. godine
Jedanaesti po redu športski susreti UHB HEP-a Regionalnog odbora za južnu Hrvatsku održani su od
14. do 16. svibnja 2010. u hotelskom kompleksu "Medena" u Trogiru. Svečanom otvaranju nazočili su
Hrvoje Olujić, direktor PP HE Jug, Renato Prkić, direktor Elektrodalmacije Split, Ivan Krnić, rukovoditelj HE Zakučac, Ivan Ramljak, rukovoditelj Pogona Trogir, te predsjednici svih ostalih regionalnih
odbora u sklopu UHB HEP-a na čelu s Josipom Gracinom, predsjednikom ROJH-a i Ivicom Kopfom,
čelnim čovjekom Udruge, koji je nakon pozdravnih riječi i dobrih želja svim sudionicima proglasio igre
Košarkaški susret, Trogir 2009. godine
372
373
Boćanje, Trogir 2009. godine
V HEP 220, svibanj 2009., str. 56, „Najviše odličja Elektrodalmaciji“ – V. Garber.
Zapisnik s 13. sjednice Predsjedništva i Izvršnog odbora ROJH –a od 7. 10. 2009. u Splitu; Arhiv ROJH.
REGIONALNI ODBORI (ROJH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za južnu Hrvatsku (ROJH)
213
REGIONALNI ODBORI (ROJH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
214
otvorenima. „Najznačajnije je da smo još uvijek tu, da je iza nas petnaest godina postojanja i rada ove
Udruge, jedanaest godina športskih susretanja, te da smo i nadalje cjeloviti i jedinstveni“ istaknuo je
pritom I. Kopf. Tijekom dva dana blizu 160
branitelja natjecalo se u jedanaest športova,
a najviše športske sreće imali su natjecatelji
iz Šibenika i Elektrodalmacije.
Streljačko natjecanje, Trogir 2009. godine
Jedanaesti sportski susreti Memorijal „Branko Androš“ održani su od 1. do 3. listopada 2010. godine u Kutini uz sudjelovanje
preko 170 natjecatelja. Ekipa ROJH – a
osvojila je ukupno treće mjesto zahvaljujući
pobjedama u košarci, boćanju i pikadu.
S otvorenja sportskih igara ROJH – a 2010. godine
Košarkaški susret, Trogir 2010. godine
Prije početka nogometne utakmice, Trogir 2010. godine
Ekipa ROJH – a na Memorijalu "Branko Androš" 2010. godine u Kutini
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za južnu Hrvatsku (ROJH)
1. Elektrodalmacija Split - Drago Šerić, Jure Radan, Mate Durdov, Marko Parać, Ivica Brakus
Tihomir Lasić, Mire Rajčić
2. ED Split-Sinj – Marko Botica, Branko Paleško, Ivica Poljak
3. ED Split-Trogir – Krešimir Ivanković, Milan Gašpić, Perica Ivković
4. ED Split-Omiš – Ante Čečuk, Ivan Kovačić, Igor Grubišić
5. ED Split-Imotski – Iko Gudelj, Tonči Petričević
6. ED Split-Otoci – Andrija Tadić, Dino Čikalović
7. ED St-Metković – Mišo Veraja, Stjepan Mikulić, Vlatko Glavaš, Nikola Rakić
8. ED St-Vrgorac - Ozren Gašpar
9. ED St-Makarska – Stanko Zelić
10. ED St-Ploče – Marin Markota
11. Elektra Šibenik – Miroslav Perić, Rajko Marin, Ivan Knežević, Josip Gracin,Veljko Bušac, Ivan Pažanin
12. Pogon Drniš – Vlado Radeljak, Milan Barišić
13. Pogon Knin – Branimir Marić, Miroslav, Budimir
14. Elektra Zadar – Petar Baričević, Božidar Grancarić, Zdravko Goić, Slavko Šare, Božidar Dijan,
Miljenko Zupčić
15. Pogon Benkovac – Željko Buljat, Ante Knez, Darko Vukoja, Ljubomir Čačić
16. Pogon Nin – Tomislav Ljubičić, Ivica Miočić, Damir Jović
17. Pogon Posedarje – Vinko Ramić, Boris Veršić, Dragan Krapić, Goran Radić
18. Pogon Obrovac – Mile Maričić, Željko Anić, Zoran Marić
19. Elektrojug Dubrovnik – Frano Stabille, Zoran Stanković, Marinko Kmetović, Tonći Kovačević,
Mladen Prnjat, Luko Banovac, Antun Maškarić, Danijel Vuković, Mario Đerek
20. Elektrojug – Pelješac – Baldo Pavić, Slobodan Špaleta, Mirko Grbavac
21. Elektrojug – Otoci – Milan Veselin, Frano Jurjević
22. HE Dubrovnik – Željko Šeparović, Ivica Goga, Ivica Zvrko
23. HE Zavrelje – Ivica Kmetović
24. HE Orlovac - Ivan Vidalina, Tonči Ćurković, Frano Delbello, Damir Vučković
25. HE Peruča - Marin Jadrijević, Tiho Župić, Frano Kelava, Luka Runje, Boris Filipović-Grčić
26. HE Đale - Marinko Akrap, Pjero Filipović – Grčić, Ivo Kovačević, Milan Pavić, Senio Šabić
27. CS Buško Blato - Ante Čaleta, Jozo Mišković
28. HE Zakučac - Nikola Čečuk, Joško Kursar, Boris Čagalj, Božidar Kordun, Ivica Marušić
29. HE Kraljevac - Velimir Bajić, Luka Škarica, Jakov Krnić
30. HE Golubić – Vinko Dujić
31. HE Miljacka – Dubravko Čevid
32. HE Jaruga - Ante Despot, Boris Škugor, Marinko Jakelić, Živko Kalauz
33. RHE Vila Velebita – Ivan Vrkić, Luka Erslan, Stipe Maruna
34. PrP Split - Ivica Miljković, Josip Čondić – Galinčić, Mladen Alajbeg, Ivan Balint,
Zvonko Roglić, Siniša Vidić, Hrvoje Galić
35. PrP Split – Dubrovnik – Ston – Branko Alfirević
36. PrP Split – Šibenik – Zadar – Dragan Štrelov, Damir Skorić
REGIONALNI ODBORI (ROJH)
POPIS PREDSJEDNIKA PODRUŽICA I OGRANAKA ROJH-a
215
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
REGIONALNI ODBORI (ROJH)
STATISTIČKI PODACI O ČLANOVIMA U OGRANCIMA ROJH-a
216
UKUPNO umirovljenici poginuli umrli
Br.
OGRANAK
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
ELEKTRODALMACIJA SPLIT
POGON TROGIR
POGON OMIŠ
POGON IMOTSKI
POGON SINJ
POGON OTOCI
POGON VRGORAC
POGON MAKARSKA
POGON METKOVIĆ
POGON PLOČE
ELEKTRA ZADAR
POGON BENKOVAC
POGON OBROVAC
POGON POSEDARJE
POGON NIN
ELEKTRA ŠIBENIK
POGON KNIN
POGON DRNIŠ
ELEKTROJUG DUBROVNIK
POGON PELJEŠAC
OGRANAK OTOCI
HE DUBROVNIK
HE ORLOVAC
HE PERUČA
HE ĐALE
BUŠKO BLATO
HE KRALJEVAC
HE ZAKUČAC
HE GOLUBIĆ
HE MILJACKA
HE JARUGA
RHE VELEBIT
PrP SPLIT
PrP ŠIBENIK
PrP STON DUBROVNIK
85
16
14
17
28
10
6
11
20
9
103
16
4
13
7
74
20
36
47
15
13
22
11
28
14
6
12
35
8
20
15
26
39
12
6
3
0
1
1
9
0
0
0
1
0
10
0
2
1
1
4
2
1
1
1
0
1
2
5
0
0
0
1
1
2
4
1
2
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
1
0
0
0
0
1
0
0
2
0
0
0
0
0
0
0
0
1
2
0
2
0
3
1
0
0
0
0
7
0
0
0
0
0
0
1
3
0
0
1
0
1
0
1
UKUPNO:
818
58
5
28
0
0
1
1
3
1
0
0
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za južnu Hrvatsku (ROJH)
Podružnica HE na
Krki i Zrmanji
Ogranak Velebit
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
Brala Živko
Brkić Mile
Brkić Željko
Brnin Milovan
Buljat Ivica
Buljat Jerolim
Buljat Juko
Bužonja Mile
Erslan Luka
Josić Damir
Jurjević Boris
Jurjević Jure
Jurjević Šime
Kordić Miroslav
Laušić Josip
Marić Zdravko
Maruna Ivica
Maruna Martin
Maruna Stipe
Modrić Dinko
Prpić Ante
Rukavina Frane
Rupnik Milica †
Šakić Mirko
Šarlija Dragan †
Šarlija Ivan
Šarlija Milan
Šimičević Jerolim
Šimurina Miljenko †
Vrkić Ivan
Vrkić Tomislav
Vrkić Zdravko
Župan Josip
Ogranak Golubić
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Bilić Goran
Ćaćić Nikola
Dujić Vinko
Ramljak Ivan
Silov Marko
Skelin Josip
Šimić Dragan
Šimić Miroslav
Zelić Jakov
Ogranak Jaruga
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
Banovac Mate
Belamarić Ivo †
Blatarić Emil
Boban Jurica
Božikov Zvonimir
Bračić Ratko
Despot Ante
Jakelić Marinko
Jelić Vesko
Kalauz Jere
Kalauz Živko
Karabatić Blaž
Matas Slavko
Mudronja Boris
Ojdanić Marija
Paškalin Vlade
Šarić Joško
Škarpa Miljenko
Škugor Boris
Tucak Ivan
Tepić Nikola
Ogranak Miljacka
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
Aralica Ante
Aralica Augustin †
Barišić Nikola
Bilić Jadranka
Bračić Zdenko
Bronić Zdravko
Bronić Željko
Burnač Jandrija
Čevid Dubravko
Duvančić Joso
Duvančić Marko
Džaja Ivan
Džaja Ive
Džapo Šime
Džepina Damir
Kabić Mile
Karaga Željko
Kardov Vojin
Parać Andrija
Pokrovac Ivan
Stanić Josip
Škarica Želimir
Zelić Željko
Županović Dragan
Podružnica Prijenosno Područje Split
Ogranak Split
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
Alajbeg Mladen
Andučić Josip
Balint Ivan
Bućan Frane
Ćurin Dragan
Čizmić Ivo
Čondić-Galiničić Josip
Čurepić Jure
Gabela Ante
Galić Hrvoje
Glučina Jakša
Jajac Ivanko
Jurić Andrej
Katurić Ivo
Kero Dalibor
Kosor Filip
Kusačić Ante
Kusijanović Dean
Laptoš Vladimir
Lasić Tihomir
Mandac Tihomir
Maretić Ivica
Miličević Velimir
Milin Rolando
Minigo Petar
Paro Nikola
Pavković Jerislav
Pauk Ante
Petrić Šimun
Pinjuh Mladen
Pupačić Stipan
Ravlić Željko
Roglić Filip
Šarić Ivica
Škarica Dalibor
Turić Nikola
Vidić Siniša
Zebić Nediljko
Zec-Orlović Jure
Ogranak Šibenik Zadar
1. Bek Josip
2. Grubišić Damir
3. Karamarko Kuzman
REGIONALNI ODBORI (ROJH)
POPIS ČLANOVA - PO OGRANCIMA ROJH
217
REGIONALNI ODBORI (ROJH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
218
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
Miljković Ivica
Mrđen Renato
Petrić Oliver
Rakić Ivan
Ramadža Jere †
Skorić Damir
Škrobonja Stanko
Štrelov Dragan
Štulić Gojko
Šuste Jure
Ogranak StonDubrovnik
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Alfirević Branko
Bigunac Ante
Konjuh Miho
Kunica Dario
Letunić Marijo
Nadilo Neno
Podružnica Zadar
Ogranak Zadar
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
Andrić Zoran
Atanasovski Đorđo
Bajlo Arsen
Baričević Petar
Barić Tomislav
Begonja Zoran
Bibić Željko
Bilić Vladimir
Blažić Mate
Bobanović Frane
Bonja Ante
Bračić Edi
Bračić Marko
Brala Nenad
Brižić Mladen
Brkić Mile
Budanović Zoran
Bukša Boris
Bukvić Marinko
Burčul Branko
Burčul Gojko
Burčul Mile
Burčul Stanko †
Čakarun Marko
Čvrljak Denis
Dellavia Ivan
Dellavia Nikola
Dellavia Nino
Didović Denis
Dijan Božidar
Dijan Ante
Dobrović Marin
Dražić Tomislav
34. Dujić Mirko
35. Duka Eduard
36. Duka Branko
37. Duka Dario
38. Dunatov Damir
39. Firšt Marijan
40. Goić Zdravko
41. Goršić Zvonimir
42. Grancarić Božidar
43. Grbas Robert
44. Grbić Nado
45. Grdović Bernaed
46. Gregov Ivica
47. Gregov Josip
48. Grgin Branimir
49. Grubelić Neven
50. Ivković Denis
51. Jakovljev Ivan
52. Jakušić Zoran
53. Jelenković Nevio
54. Jelenković Renco
55. Jelenković Rikardo
56. Jerak Božo
57. Jović Anđelko
58. Jović Dalibor
59. Jović Miljenko
60. Jukić Ante
61. Klarić Hrvoje
62. Kolanović Marko
63. Kovačević Jurica
64. Kranjec Vladimir
65. Kurilić Josip
66. Lasić Vitomir
67. Letinić Damir
68. Lončar Ivan
69. Lovrinov Goran
70. Lulić Ante
71. Marušić Goran
72. Mašina Neven
73. Medić Božidar
74. Meić Svemir
75. Mikulandra Vinko
76. Mileta Denis
77. Miljanić Željko
78. Miočić Nikša
79. Musić Željko
80. Nikpalj Enio †
81. Ostrogonac Ivan
82. Padovan Borko †
83. Paleka Miljenko
84. Pastuović Smiljan
85. Pedišić Dražen
86. Perić Zvonko
87. Petani Zlatko
88. Piasevoli Petar
89.Predovan Zvonko †
90. Ražov Goran
91. Ražov Srećko †
92. Rogić Marijan †
93. Samodol Šime
94. Santini Josip
95. Sikirić Damir †
96. Sikirić Petar
97. Skočić Ante
98. Skroče Gvido
99. Skroče Lidija
100. Smolić Željko
101. Sorić Josip
102. Stipanov Rajko
103. Strenja Elio
104. Studentić Viktor
105. Šare Hrvoje
106. Šare Slavko
107. Šestan Ante
108. Šešelja Ivan
109. Šikić Mladen
110. Šimičević Jerolim
111. Šindija Ivica
112. Šindija Jerolim
113. Škara Zoran
114. Šoša Petar
115. Špralja Marin
116. Tokić Esad
117. Torić Tonći
118. Ukalović Joso
119. Ušalj Vojko
120. Vedrić Ive
121. Zdravković Milenko
122. Zekanović Janko
123. Zrilić Grgo
124. Zupčić Miljenko
125. Župan Zoran
126. Mandić Kristijan
127. Vukić Zvonimir
Ogranak Benkovac
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
Baković Danijel
Bobanović Svemir
Buljat Željko
Čačić Ljube
Čačić Mile
Došen Milivoj
Knez Ante
Macarol Ante
Macuka Zdenko
Orlović Stanko
Panđa Čedo
Polegubić Renato
Vukoja Darko
Vuksan Krešan
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za južnu Hrvatsku (ROJH)
Ogranak Nin
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Bokara Ante
Božić Ringo
Dušević Ante
Jović Damir
Ljubičić Tomislav
Miočić Ivica
Pekić Aldo
Švorinić Denis
Ogranak Obrovac
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Anić Željko
Brajnović Dragan
Francetić Miro
Gjerga Mladen
Maričić Mile
Marić Zoran
Ogranak Posedarje
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
Ivčić Boris
Jukić Ante
Klapan Slavko
Krapić Dragan
Kurilić Josip
Marasović Danijel
Milovac Tomislav
Nekić Mladenko
Nikola Zurak
Oštrić Šime
Pedić Vladimir
Ramić Rajko
Ramić Vinko
Trošelj Josip
Veršić Boris
Podružnica HE na
Cetini Omiš
Ogranak Kraljevac
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
Bajić Velimir
Čizmić Branko
Čizmić Ivo
Krnić Jakov
Krželj Damir
Krželj Duje
Krželj Ivan
Ribičić Ivan
Škarica Luka
Šupuk Ivan
Tadić Stipe
Tadić Željko
Ogranak Zakučac
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
Alaburić Mladen
Bajaj Denis
Banović Lovrenco
Bartulović Joško
Oršulić Vice
Burazin Mate
Čagalj Boris
Čečuk Nikola
Čizmić Mijo
Galić Teo
Juras Petar
Juretić Ante
Kalajžić Ivica
Kalajžić Miljenko
Kordun Božidar
Krželj Ante
Kursar Joško
Kuvačić Boris
Lelas Neven
Marunčić Željko
Marušić Ivica
Perica Ante
Peričić Živko
Raljević Ante
Rodić Boris
Rogošić Ljubo
Sovulj Vitomir
Stanić Emil
Šantić Branko
Šaškor Stipe
Tadić Marin
Žuljević Jozo
Žuljević Nikola
Žuljević-Mikas Jozo
Sekelez Tomislav
Podružnica 1 Elektrodalmacija Split
Ogranak Imotski
1. Bošnjak Marijan
2. Ćosić Ozren
3. Grančić Zvonimir
4. Grbavac Tino
5. Gudelj Iko
6. Jurić – Kaćunić Petar
7. Lapenda Stipe
8. Lončar Ivan
9. Petričević Tonći
10. Rebić Tonći
11. Stipić Dragan
12. Sušić Alen
13. Šimunović Miro
14. Škeva Branislav
15. Tomasović Željko
16. Ujević Ivan
17. Vuković Ante
18. Zdilar Frano
Ogranak Omiš
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
Bartulović Robert
Baučić Ivica
Čečuk Ante
Dragošević Drago
Grego Romano †
Grubišić Igor
Jerčić Ivo
Jovanović Božidar
Kovačić Ivan
Pavković Drago
Rogošić Renato
Stanić Branko
Stanić Ranko
Šakić Jerko
Tafra Ivica
Tokić Ivan
Žagar Žalimir †
Ogranak Otoci
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
Bogdanić Tomislav
Čikalović Dino
Ćurin Romeo
Delić Srećko
Dulčić Damir
Kurtić Pavlek †
Marković Željko
Mihaljević Mate
Odak Nenad
Plenković Ivo
Radočaj Željko
Stančić Vido
Tadić Andro
Ogranak Sinj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
Balajić Dražen
Bikić Jozo
Boškin Miljenko
Botica Marko †
Dolić Ante
Filipović Grčić Svemir
Gilić Jakov
Grgić Ivan
Gugić Dušan †
Janković Stjepan
Jerkan Zlatko
Klarić Zoran
Kokot-Zivalj Boško
Križanac Robert
Kutlešić-Baran Nikola
Labrović Petar
REGIONALNI ODBORI (ROJH)
15. Vundać Branko
16. Zrilić Ante
219
REGIONALNI ODBORI (ROJH)
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
220
17. Majstorović Ivica
18. Maras Milan
19. Marić-Drvoličanin
Zdravko †
20. Marković Branko
21. Marković Denis
22. Odrljin Damir
23. Odrljin Frano
24. Paleško Branko
25. Palinić Jakša
26. Panza Mario
27. Pavičić Ante
28. Pavić Ivica
29. Pavić Ante Ivica
30. Poljak Ivica
31. Radan Ante
32. Runje Tomislav
33. Šepćek Ivica
34. Tomašević Anđelko
35. Turudić Zvonko
36. Uvanović Dario
37. Vučemilo Luka
38. Vučković Damir
39. Vučković Miro
40. Vukasović Ivo
Ogranak Trogir
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
Barada Ivica
Dorotić Jakov
Gašpić Milan
Gulišija Ante
Hrabar Ante
Ivanković Krešimir
Ivica Ivan
Ivković Perica
Jadrić Marin
Lovrić Mijo
Pereža Vinko
Šimić Ivan
Tomaš Toma
Zelalija Mate
Žuvan Joško
Ogranak Split
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
Anić Slobodan
Balić Ivan
Bašćevan Boško
Batinić Željko
Bitanga Branko
Bolčić Mario
Božidar Marko
Brajević Ivica
Brakus Ivica
Bučić Slavko
Budiša Vlado
Carević Leo
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
Cecić Frane
Čizmić Drago †
Ćubelić Josip
Dragun Ivica
Dujmović Ivan
Dukan Tonći
Durdov Mate
Duvnjak Boško
Dužević Pavao
Grgurević Ivan
Hajder Boro
Ivanišević Ante
Ivanišević Joško
Ivčević Ivan
Ivković Ivan
Jelaska Vinko
Jeličić Ivan
Jeličić Mladen
Jerčić Andrija
Jerčić Željan
Jerković Hrvoje
Jurić Ivo
Kalebić Ivo
Klaić Ivan
Komadina Marko
Komar Boško
Krokar Stipe
Krstulović Miroslav
Kučić Milivoj
Leški Boris
Lisica Milenko
Lovrinčević Ivica
Majić Ivan
Marinković Vedran
Marinović Branko
Marinović Ivica
Marinović Milan
Matošić Nenad
Mihanović Lucijan
Mijat Boris
Mijić Zvonimir
Mikšić Igor
Milanović Dražen
Miletić Joško
Mitrović Branko
Modrić Ante
Mucić Jurica
Neveščanin Zvonko
Nosić Krešimir
Odak Jozo
Parać Marko
Parađina Lucijan
Perić Miho
Popović Vitomir
Prnjak Ivan †
Pulišelić Mladen
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
Puljak Matko
Puljak Stjepan
Radan Jure
Radovan Dražen
Rajčić Mire
Runje Mato
Serventić Dino
Sfarčić Andro
Sinovčić Davor
Stojan Jozo
Strunje Ante
Šerić Vedran
Šimundža Ivica
Škec Eduard
Šolić Petar
Šore Gorki
Trebotić Goran
Vrdoljak Ivan
Vulić Tonći
Zamberlin Edi
Zec-Peškirić Ante
Zekan Ante
Žurić Josip
Podružnica Šibenik
Ogranak Šibenik
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
Anić Dalibor
Bilić Ante
Bilić Željko
Bošnjak Mladen
Brajković Zdravko
Brčić Antonio
Bujas Siniša
Bumbak Nenad
Bušac Neven
Bušac Veljko
Ceronja Ratko
Cukrov Alen
Cvitan Mladen
Čala Vinko
Čubrić Petar
Despot Ivo
Ercegović Siniša
Furčić Predrag
Gojanović Joško
Gracin Josip
Grgurica Vlade
Gulin Robert
Jelić Boris
Jelić Jere
Jurić Darko
Jurković Marko
Karađole Alen
Knežević Ivan
Koloper Zdravko
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za južnu Hrvatsku (ROJH)
Kranjac Ivica
Krnić Ante
Kunčić Ivan
Kursan Jere
Labor Mate
Lambaša Joso
Levarda Branko
Lucić Žarko
Marčić Dalibor
Marenzi Rikard
Matešić Jakov
Meić-Sidić Željko
Milković Nikica
Morić Dalibor
Morić-Gluhaić Zvonimir
Muić Damir
Nadoveza Dragan
Nakić Damir
Ninić Ivan
Ninić Mate
Ninić Mladen
Ožegović Branko
Paić Davor
Pancirov Tonći
Pažanin Ivan
Perica Zoran
Perić Miroslav
Perkov Goran
Pešo Ivica
Roca Goran
Rupić Miro
Seper Branko
Slavica Josip
Srdarev Ivica
Stegić Damjan
Svirčić Boris
Šare Ante
Šare Dragan
Šarić Drago
Šarić Petar
Šego Dean
Škugor Branko
Tabula Ante
Tepić Jure
Trlaja Joško
Tucanović Zoran
Vlaić Miro
Vrcić Ozren
Vuković Joško
Ogranak Drniš
1.
2.
3.
4.
5.
Abramac Vinko
Barišić Milan
Bilić Mile
Brakus Boris
Copić Vice
6.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
Drezga Marko
Duvančić Ante
Dželalija Ivica
Galić Ivan
Goreta Milan
Grcić Boško
Grcić Mate
Jakelić Ivan
Jelčić Stipe
Jukica Ante
Jukica Boško
Jukica Šimun
Labor Roko
Marin Davor
Marin Milovan
Marin Zoran
Matić Nikica
Odak Miro
Pandža Marinko
Ponoš Mladen
Ponjević Mile
Radeljak Vlade
Ramljak Marko
Reljanović Mate
Silov Tomislav
Skelin Zvonimir
Šiklić Jerislav
Šiklić Zvonimir
Tomić Boško
Vranjković Damir
Vrekalo Ante
Vukičević Anton
Živković Roko
Ogranak Knin
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
Bešker Lindo
Bojčić Ante
Bračić Miroslav
Budimir Miroslav
Čavara Zoran
Čupić Edo
Ćaćić Žarko
Dadić Nedeljko
Erak Ivica
Grcić Marko
Ille Roko
Jelić Mile
Lilić Radoslav
Marić Branimir
Marin Marko
Matić Josip
Mihaljević Josip
Pamuković Ante
Prgeša Zvonko
Radak Zoran
Slavica Ivan
22. Šarić Milan
23. Totić Nenad
24. Zrnić Ivo
Podružnica Elektrojug
Dubrovnik
Ogranak Dubrovnik
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
Banovac Luko
Benić Stjepan
Bokarica Niko †
Bušurelo Petar
Cvjetković Tonći
Ćurčija Tomo
Dubretić Đuro
Džamarija Marinko
Džamonja Pero
Đerek Mario
Fertić Nado
Galić Vinko
Grljević Ivica
Hajdić Boško
Hodžić Zlatko
Kalinić Matko
Klobasa Miljenko
Kmetović Marinko
Končić Željko
Kovačević Tonći
Kriste Jure
Kristić Đuro
Krkić Tomislav
Lonac Niko
Marojica Luko
Martinović Božo
Martinović Tonći
Maškarić Antun
Matić Đuro
Obrvan Ante
Opušić Luka
Papac Božo
Popović Igor
Prnjat Mladen
Prokurica Niko
Radonić Vlaho
Radulović Dragan
Raguž-Vodenac Vido
Rašić Vlado
Regio Miho
Stanković Zoran
Stjepović Mato
Šegedin Hrvoje
Šurko Vlaho
Tutman Baldo
Vojčić Dragi
Vukičević Ivica
Vuković Danijel
REGIONALNI ODBORI (ROJH)
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
221
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
REGIONALNI ODBORI (ROJH)
49. Zec Vicko
50. Zrno Nikola
51. Žuvela Tomislav
222
Ogranak Pelješac
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
Antunica Ivica
Baletić Dražen
Bilušica Gorki
Daničić Ivo
Grahovac Goran
Grbavac Mirko
Kalinić Jozo
Kopanica Zdravko
Kraljić Antun
Milin Milivoj
Pavić Baldo
Perušina Luko
Pitarević Ivo
Špaleta Slobodan
Vlahušić Ante
Vuković Petar
Ogranak Otoci
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
Alduk Zvonko
Bačić Branko
Bosnić Damir
Bosnić Vinko
Dadić Ante
Džambota Goran
Gatti Joško
Jurjević Frane
Kirhmajer Siniša
Poša Ivo
Šarić Nenad
Šimunović Dalibor
Veselin Milan
Podružnica HE
Dubrovnik
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
Asanović Matko
Bečić Nino †
Burić Josip
Čokljat Ivo
Dobroslavić Marinko
Fišer Frano
Goga Ivica
Julčić Jurica
Koprivec Josip
Lukšić Čedomil
Marić Borislav
Nardeli Silvio
Pavlović Željko
Prce Petar
Prkačin Nikša
Prlenda Zoran
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
Radić Srećko
Rajković Antun
Staničić Miroslav
Šeparović Željko
Šimunović Antun
Šimunović Niko
Škrabić Zoran
Vekarić Branko
Zvrko Ivica
Kmetović Ivica
Podružnica 2 Elektrodalmacija Metković
Ogranak Metković
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
Bebić Renato
Bulam Ivica
Cvitić Marko
Čarapina Boro
Čović Branko
Franić Boris
Galić Drago
Glavaš Vlatko
Markota Ivica
Mikulić Stjepan
Milan Jure
Milić Branko
Nikolac Ante
Njavro Branimir
Petrov Josip
Rakić Nikola
Rastočić Ante
Šiljeg Goran
Veraja Mišo
Vidović Pavao
Zovko Jurica
Bulum Ivica
Dodig Veseljko
Ogranak Vrgorac
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Gašpar Branko
Gašpar Dario
Gašpar Ozren
Jović Dejan
Primorac Franjo
Šimunović Mat
Ogranak Ploče
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Antović Predrag
Bajnoci Ištvan
Kordić Vladimir
Markota Marin
Medak Mijo
Musulin Zdenko
Ružičanin Ante
Šuman Ivo
9. Ujdur Ljubomir
Ogranak Makarska
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
Gojak Igor
Gojak Sretan
Granić Miodrag
Grbavac Ante
Iličić Hrvoje
Pantelić Vladimir
Puharić Dragan
Radalj Željko
Radić Ante
Topić Joško
Zelić Stamko
Žarnić Matko
Podružnica HE na
Cetini Sinj
Ogranak Buško Blato
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
Brčić Marin
Ćaleta Anto
Ćurić Draško
Ćurić Renato
Krezo Renato
Kuliš Stipo
Mišković Jozo
Pavlinović Velimir
Pervan Jozo
Radić Žaran †
Šimunac Miroslav
Šimunac Zdravko
Ogranak Đale
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
Akrap Ivan
Akrap Marinko
Bošnjak Branko
Budimir Ivan
Erceg Stipe
Filipović-Grčić Pjero
Ivišić Stipe
Jurić-Šolto Vjekoslav
Kovačević Ivica
Pavić Milan
Šabić Senio
Vrca Ivan
Vukasović Stipe
Živalj Vitomir
Ogranak Orlovac
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Ćurković Dragan
Ćurković Tonći
Dalbelo Frano
Galić Dražen
Kelava Ivan
Križanac Ante
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
Labrović Stipe
Nikolić Marijo
Perić Ivica
Poljak Boris
Radan Vid
Vidalina Ivan
Vučković Damir
Dorić Željko
Filipović-Čugura Damir
Krnić Josip
Ogranak Peruča
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
Alčić Ivan
Alebić Andrija
Anušić Nikola
Atlaga Tonći
Balić Miodrag
Barać Frano
Buljan Zdravko
Čačija Milan
Filipović-Grčić Boris
Filipović-Grčić Duje
Grabovac Dražen
Grčić Marinko
Hrgović Filip
Hrgović Slavko
Jadrijević-Tomas Marin
Jadrijević-Tomas Neven
Janjić Pavao
Jerkan Ante
Kelava Frano
Kelava Vrdoljak Janko
Macan Josip
Macan Niko
Macan Pjerinko
Marunica Ante
Matić Josip
Pavić Ante
Poljak Mate
Poparić Ivan
Romić Stipe
Runje Joško
Runje Luka
Tiganj Goran
Župić Ante †
Župić Tihomir
REGIONALNI ODBORI (ROJH)
U OBRANI SVJETLA | Regionalni odbori  Regionalni odbor za južnu Hrvatsku (ROJH)
223
U OBRANI SVJETLA | Zaključak
Zaključak
Djelovanje Udruge hrvatskih branitelja Hrvatske elektroprivrede 1990. – 1995. predstavlja svijetli primjer u odnosu prema braniteljskoj populaciji nakon ratnih događanja. Uloga Udruge nije samo u okupljanju pojedinaca već i u naglašavanju njihove važnosti kod formiranja slobodne i neovisne Hrvatske,
očuvanju digniteta Domovinskog rata, borbi za prava branitelja, očuvanju njihovih radnih mjesta… U
današnjem vremenu, 15 godina nakon Domovinskog rata, još je uvijek potrebno govoriti o njegovoj
ulozi u modernoj hrvatskoj povijesti. Potrebno je govoriti ne samo iz sentimenta prema tom vremenu
već i da se ne zaboravi to herojsko razdoblje. Upravo je Udruga omogućila da se braniteljska populacija
okupljena na jednom mjestu čuje u javnosti, da se istina o Domovinskom ratu ne zaboravi, da se ideja o
njegovoj važnosti širi i dalje i da je dignitet branitelja jedan od važnih segmenata u odnosu prema tom
ratu. S druge strane Udruga ispunjava i onu osnovnu društvenu i socijalnu funkciju, a to je druženje
između članova, međusobna suradnja, izmjena iskustava. Na taj način osigurava se kvalitetna integracija
u civilno društvo.
Udruga je formirana 1. 12. 1995. godine, nakon što je gotovo čitava Republika Hrvatska bila oslobođena, osim Podunavlja. To je bilo vrijeme kada je veliki broj branitelja bio razvojačen i kada se trebalo
vratiti svakodnevnom životu. To naravno nije bilo lako. Udruga je pomogla da se to ostvari. Zajedničkim akcijama svih članova pokazano je jedinstvo u razmišljanjima i idejama na svim pravcima. Bilo
da se radilo o procesu privatizacije i restrukturiranja, socijalnim pravima pojedinaca, odnosu prema
Domovinskom ratu…
Udruga je ujedno ostavila trajan trag ne samo među braniteljskom populacijom već i u ostaloj javnosti.
To je omogućeno stalnom prisutnošću u javnosti, održavanjem raznih manifestacija poput sportskih
natjecanja ili postavljanja spomenika poginulim braniteljima.
Na taj način poginuli nikada neće biti zaboravljeni, a branitelji će uvijek s ponosom moći reći da su
članovi Udruge hrvatskih branitelja Hrvatske elektroprivrede 1990. – 1995.
„ZAJEDNO U RATU – ZAJEDNO U MIRU“
ZAKLJUČAK
Udruga je kontinuirano razvijala svoju organizaciju. Prilagođavala se uvjetima koji su se pojavljivali na
terenu. Na taj je način ustrojena teritorijalno – Istok, Zapad, Jug i Središnja Hrvatska – na čelu sa Središnjim odborom i predsjednikom. Tako teritorijalno ustrojena Udruga danas ima 3371 člana u svim
dijelovima Hrvatske. Ima demokratski izabrano vodstvo koje svojim djelovanjem predstavlja Udrugu
na svim razinama.
225
FOTO ALBUM-zajedno u ratu
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
226
Foto album
FOTO ALBUM-zajedno u ratu
U OBRANI SVJETLA | Foto album  Zajedno u ratu
227
FOTO ALBUM-zajedno u ratu
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
228
FOTO ALBUM-zajedno u ratu
U OBRANI SVJETLA | Foto album  Zajedno u ratu
229
FOTO ALBUM-zajedno u ratu
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
230
ROSH - Sisak, 2000.
ROJH - Dubrovnik, 2002.
ROSH - Sisak, 2000.
ROSH - Sisak, 2002.
ROIH - Baranja, 2003.
ROZH - skupština 2003.
Osijek, 2004.
Rovinj, 2004.
FOTO ALBUM-zajedno u miru
U OBRANI SVJETLA | Foto album  Zajedno u miru
231
FOTO ALBUM-zajedno u miru
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
232
ROJH - Osijek, 2004.
ROJH - Knin, 2004.
ROIH - Vukovar, 2004.
ROJH - Baško Polje, 2004.
ROSH - Ovčara, 2004.
ROSH - Vukovar, 2004.
ROIH - Osijek, 2004.
ROSH - Vukovar, 2004.
Središnjica - Knin, 2004.
ROIH - Donji Miholjac, 2004.
ROZH - Vukovar, 2004.
Središnjica - Vukovar, 2004.
ROZH - Rovinj
FOTO ALBUM-zajedno u miru
U OBRANI SVJETLA | Foto album  Zajedno u miru
233
FOTO ALBUM-zajedno u miru
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
234
Vukovar, 2004.
ROIH - Osijek 2005.
ROSH - Bjelovar, 2003.
ROJH - Zadar, 2005.
Središnjica - Šibenik, 2005.
ROSH - Međugorje, 2005.
Šibenik, 2005.
Umag, 2005.
Središnjica - Knin, 2005.
ROZH - Umag, 2005.
Šime Samodol, 2005.
FOTO ALBUM-zajedno u miru
U OBRANI SVJETLA | Foto album  Zajedno u miru
235
FOTO ALBUM-zajedno u miru
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
236
Ovčara, 2005.
ROIH - Zagreb, 2006.
ROSH - Crikvenica, 2006.
ROSH - Baško Polje, 2006.
ROSH - Vinjani, 2006.
ROJH - Vukovar, 2006.
ROZH - Umag, 2006.
Zagreb, 2006.
Središnjica - Vukovar, 2006.
Baško Polje, 2006.
ROSH - Orvieto, 2007.
Središnjica - Knin, 2007.
FOTO ALBUM-zajedno u miru
U OBRANI SVJETLA | Foto album  Zajedno u miru
237
FOTO ALBUM-zajedno u miru
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
238
ROIH - Baranja, 2007.
ROSH - Koprivnica, 2007.
ROIH - Umag, 2007.
Knin, 2007.
ROSH - Kalnik, 2007.
ROSH - Vatikan, 2007.
ROZH - Umag, 2007.
ROZH - Umag, 2008.
Osijek, 2008.
ROSH - Jertovec, 2008.
Središnjica - Vukovar, 2008.
Središnjica - Zagreb, 2008.
Plitvice, 2008.
Baško Polje, 2008.
FOTO ALBUM-zajedno u miru
U OBRANI SVJETLA | Foto album  Zajedno u miru
239
FOTO ALBUM-zajedno u miru
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
240
Bleiburg, 2008.
ROSH - Lourdes, 2008.
ROZH - Aljmaš, 2009.
Središnjica - Vukovar, 2009.
Središnjica - Zagreb, 2009.
Međugorje, 2007.
ROZH - Umag, 2009.
ROSH - Kalnik, 2009.
ROZH - Rijeka, 2009.
ROZH - Nadzorni odbor, 2009.
Neretva, 2009.
ROJH - Škabrnja, 2009.
FOTO ALBUM-zajedno u miru
U OBRANI SVJETLA | Foto album  Zajedno u miru
241
FOTO ALBUM-zajedno u miru
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
242
TE-TO Osijek, 2009.
Trogir, 2009.
Kutina, 2010.
Umag, 2009.
Sisak, 2010.
ROJH - Cetina, 2010.
Središnjica - Međugorje
ROSH - HE Gojak, 2010.
ROSH - Poreč, 2010.
ROZH - Hreljin, 2010.
Split, 2010.
FOTO ALBUM-zajedno u miru
U OBRANI SVJETLA | Foto album  Zajedno u miru
243
FOTO ALBUM-zajedno u miru
15 GODINA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 1990.-1995.
244
Središnjica - Gornja Jelenska, 2010.
Središnjica - HE na Cetini, 2010.
Umag, 2010.
Središnjica - Knin, 2010.
Vukovar, 18. 11. 2010.
U OBRANI SVJETLA | Sadržaj
Sadržaj
5
Uvod
13
Domovinski rat i HEP
15
Poginuli i nestali
28
Osnivanje Udruge i djelovanje Središnjeg odbora
35
Memorijal "Branko Androš"
75
Regionalni odbor za istočnu Hrvatsku (ROIH)
87
Regionalni odbor za zapadnu Hrvatsku (ROZH)
117
Regionalni odbor za središnju Hrvatsku (ROSH)
147
Regionalni odbor za južnu Hrvatsku (ROJH)
195
Zaključak
225
Foto album - zajedno u ratu
226
Foto album - zajedno u miru
231
SADRŽAJ
Predgovori
247
ISBN
978-953-6834-53-2

izborna skupština 2013. godine

Pravila online natječaja za foto i kratke video uratke „NEKA SE

Nekada učili prva slova, a sada će prve speleološke korake

(01.08.2014.)Kako se približava 05. kolovoz, Dan pobijede i

IZVJEŠĆE O RADU U 2014. GODINI I USLUGE KOJE PRUŽAMO II

izvještaj o radu Udruge za 2014

godišnja skupština - Udruga `PODMORNIČAR`

File - Vrgorac u Splitu

A M A C T F S

("Narodne novine", broj gg/01), na sjedniciskupitine Udruge