Stručni izvještaj Dipl. ing. Hardy Ernst Dipl.ing. Markus Tuffner, Bosch Industriekessel GmbH Tehnologija za život Osnove projektiranja za optimalnu proizvodnju vodene pare i toplinske energije za grijanje Ušteda energije i smanjenje emisija dimnih Programi zagrijavanja umjesto velikih kotlova plinova ne samo su vizija naših političara, nego Brižljivo određivanje količine toplinske energije/vodene pare stvara temelje optimiziranja. Kotlovske jedinice koje služe za pokrivanje rijetkih vršnih toplinskih opterećenja pri pokretanju, dimenzionirane su s većim učinkom vodene pare, rade u fazama slabog toplinskog opterećenja, čestim uključivanjima i isključivanjima ložišnog uređaja, često neeekonomične i ekološki neprihvatljivo. Zahvaljujući programu zagrijavanja i pokretanja kotlovskog postrojenja upravljanom potrošnjom toplinske energije vodene pare, gdje između nadređenih i podređenih potrošača postoji vremenska diferencijacija, generator topline se je mogao dimenzionirati uz slabiji učinak. Time se istodobno povećava područje regulacije za ekonomičan izlaz iz slabog toplinskog opterećenja. i ciljevi svakog korisnika kotlovskog postrojenja. Gubici se na minimum mogu smanjiti s modernim postrojenjima za proizvodnju energije kao i s učinkovitim uređajima za regeneraciju otpadne topline. Suviše često se međutim zanemaruju dinamički utjecajni faktori. U ovom članku govori se o sniženju investicijskih i troškova pogona generatora pare i toplinske energije, za industriju i javnu opskrbu toplinskom energijom, do učinka od 55 t/h vodene pare, odnosno 38 MW/ kotlovskoj jedinici. Razdvajanjem proizvodnje vodene pare i grijanja zgrada smanjuju se troškovi pogona kotlova Potrošači toplinske energije s maksimalnom razinom temperature/ tlaka odlučujući su za dimenzioniranje računskog tlaka generatora topline. S rastućim računskim tlakom povisuju se troškovi kompletnog kotlovskog postrojenja. Zbog toga je najčešće neekonomično ako se s visokotlačnim kotlovskim postrojenjima namijenjenim za proizvodnju vodene pare, istodobno opskrbljuje sustav grijanja neke zgrade. Niža razina temperature i potreba za toplinom grijanja izvan vremena proizvodnje, opravdavaju zasebnu proizvodnju toplinske energije grijanja. Ovdje se može dodati i ušteda na troškovima zbog toga što nije potreban nadzor postrojenja sa 110 °C maksimalne temperature. Pod određenim okolnostima čak je preporučljivo jednom pojedinačnom potrošaču, sa izuzetno visokim tlakom i relativno malom količinom topline, pridružiti vlastiti generator vodene pare. 2 | Osnove projektiranja za optimalnu proizvodnju vodene pare i toplinske energije za grijanje Ekstremno malo toplinsko opterećenje zahtjeva podjelu ukupnog učinka Osim sigurnosti opskrbe, raspon između najmanje i najveće potrošnje toplinske energije razlog je za podjelu ukupnog učinka na više kotlovskih jedinica. Najmanja potreba za učinkom često je manja od najmanjeg toplinskog opterećenja neke kotlovske jedinice, tako da je svrsishodna podjela učinka prilagođena slabom toplinskom opterećenju. Na taj se način izbjegava pogon s uključivanjem/isključivanjem ložišnog uređaja, koji za sobom povlači gubitke i kojim se zagađuje okoliš i pospješuje prijevremeno trošenje. Za velika postrojenja granice učinka generatora toplinske energije određuju broj kotlovskih jedinica. Optimalna je podjela ukupnog učinka na konstrukcijski identične kotlovske jedinice. Dovoljan su razlog tome smanjeni broj potrebnih rezervnih dijelova na skladištu i zamjenjivost dijelova. Samo ako se sa tako pronađenim najmanjim kotlovskim jedinicama ne može provesti ekonomičan pogon s najmanjim kotlovskim jedinicama, mora se koristiti prilagođena kotlovska jedinica malog toplinskog opterećenja. Za velike potrebe za učinkom povoljniji su kotlovi s dvije plamene cijevi Učinak kotla s jednom plamenom cijevi ograničen je konstrukcijskim mogućnostima i propisima. Bosch Industriekessel gradi kotlove s jednom plamenom cijevi do učinaka od cca. 19 MW odnosno 28 t/h. Za ukupne učinke koji se više ne mogu zadovoljiti s jednim kotlom, često je povoljnija primjena jednog kotla s dvije plamene cijevi u usporedbi s više kotlova s jednom plamenom cijevi. Dovoljan razlog za to su niži troškovi instaliranja, održavanja i ispitivanja. Kotao s dvije plamene cijevi u pojedinačnom pogonu oba ložišna uređaja Od najvećeg broja toplinskih mreža za opskrbu toplinskom energijom traži se dinamička prilagodba toplinskog opterećenja, jako promjenjivoj potrošnji toplinske energije. Zbog toga se moraju koristiti kotlovi s dvije plamene cijevi koji su prikladni i odobreni za neograničeni pojedinačni rad plamenika. Ovi kotlovi s dvije plamene cijevi ne samo da su opremljeni s odvojenim dimnim kanalima, nego su i specijalno konstruirani za slučaj opterećenja u „pogonu s jednom plamenom cijevi“. Ložišni uređaji su potpuno samostalno izvedeni i mogu raditi pojedinačno ili paralelno. Automatskim uključivanjem i isključivanjem plamenika u ovisnosti od potrebe za toplinskom energijom, s redoslijednim uključivanjem, za svaku kotlovsku jedinicu, automatski je na raspolaganju područje regulacije, od najmanjeg opterećenja nekog plamenika do maksimalnog opterećenja oba plamenika. Time se udvostručuje modulirajuće regulacijsko područje i na polovicu se smanjuje broj uključivanja i isključivanja plamenika pri slabom opterećenju. Neprekidna opskrba gorivom kroz veliko regulacijsko područje, jamči proces prijenosa toplinske energije bez prekida i neprekidnu dinamičku cirkulaciju kotlovske vode. U slučaju smetnji u radu ložišnog uređaja, pored toga na raspolaganju je daljnjih 50 % učinka kotla (slika 1). Optimalnim kombiniranjem kotla i plamenika povećavaju se koristi za kupca uz 0-tarifu Za prethodno zadanu potrebu za toplinskom energijom, proizvođač kotla usmjeren prema kupcima, nudi različite kombinacije kotla i plamenika. Da bi se mogla pronaći kombinacija kotla i plamenika s maksimalnim koristima za kupca, potrebno je izučavanje alternativnih rješenja. U tablici 1 usporedno su prikazana dva tipa kotla, za potrebu topline grijanja od 1800 kW, 90/70 °C, s loženjem na prirodni plin. Primjenom kotla tipa UT-L 16 slijedeće veće veličine, s graničnim učinkom od 2000 kW toplinskog učinka, postižu se povećane koristi za kupca, zahvaljujući slijedećim prednostima: X primjena manjih plamenika X veće područje regulacije plamenika X smanjena učestalost uključivanja plamenika pri slabom opterećenju X viši stupanj djelovanja kotla X manja potrošnja goriva X manja NOx-količina štetnih tvari u dimnim plinovima X niži investicijski troškovi, budući da se povećanje cijene kotla kompenzira nižom cijenom plamenika Izbor slijedećeg većeg tipa kotla ne dopušta uvijek primjenu manjeg plamenika. Zbog toga se trebaju istražiti i mogućnosti neznatnog smanjenja učinka grijanja, posebno pri podjeli ukupnog učinka grijanja, postrojenja s više kotlova, na više kotlovskih jedinica. Slika 1: Troprolazni kotao s dvije plamene cijevi-dimnom cijevi, s odvojenim kanalima za dimne plinove, za pojedinačni rad plamenika i s ugrađenim ekonomajzerom za zagrijavanje napojne vode Osnove projektiranja za optimalnu proizvodnju vodene pare i toplinske energije za grijanje | 3 Tablica 1: Usporedba dvije kombinacije kotla i plamenika Kombinacija kotla i plamenika A B Tip kotla UT-L 14 16 Nazivni učinak u kW 1800 1800 Granični učinak u kW 1900 2000 Otpor kotla u mbar 7,5 5 Potreban tip plamenika G 9 20 Motor plamenika u kW 6,5 3 Regulacijsko područje plamenika 1 : 3,9 1 : 5,6 Stupanj djelovanja kotla u % 91,14 92,37 191 188 1,77 1,08 Sadržaj NOx u dimnim plinovima u mg/m 150 130 Investicijski troškovi Kotao + plinski plamenik u % 100 93,2 3 Količina goriva u m /h Specifično opterećenje komore loženja u MW/m3 3 Profitirati s izmjenjivačem topline dimnih plinova Za parne kotlove UNIVERSAL UL-S (sustav jedne plamene cijevi do 27 t/h) i ZFR (sustav dvije plamene cijevi do 55 t(h), s ugrađenim izmjenjivačem topline dimnih plinova, ekonomajzer je ugrađen u toplinski izoliranoj dimovodnoj komori i u okviru dopuštenih transportnih dimenzija, predmontiran spremno za priključak. zahvaljujući tome nisu potrebni dodatni temelji i montaža na licu mjesta. Za naknadnu ugradnju, izmjenjivač topline dimnih plinova ECO Stand Alone može se izravno postaviti i priključiti iza kotla. Primjena izmjenjivača topline dimnih plinova pruža idealnu mogućnost za uštedu energije i zaštitu okoliša. Izmjenjivač topline dimnih plinova za „suhi“ rad Generatori topline najčešće se napajaju s potpuno otplinjenom napojnom vodom, temperature od cca. 103 °C. Temperatura dimnih plinova na izlazu iz kotla ravna se prema temperaturi kotlovske vode i dotičnom opterećenju kotla. Za optimiziranje učinka, toplina dimnih plinova kroz ekonomajzer se dovodi napojnoj vodi u struji dimnih plinova. Dijagram 1: Ostvarivo optimiziranje učinka pomoću izmjenjivačem topline dimnih plinova za „suhi“ rad tA 110 96 150 Stupanj djelovanja u % 94 170 Dobitak na stupnju djelovanja 5 - 7 % 190 92 210 230 Temperatura dimnih plinova u °C 130 ECO III ECO II ECO I bez tA ECO III ECO II ECO I bez 90 250 270 88 20 30 40 50 60 70 Toplinsko opterećenje u % 80 90 100 4 | Osnove projektiranja za optimalnu proizvodnju vodene pare i toplinske energije za grijanje „Suhi“ način rada prikladan je za lako loživo ulje i prirodni plin i u kombinaciji s dimnjacima osjetljivim na vlaženje. Spuštanje temperature rosišta ispod granične vrijednosti može se izbjeći regulacijskim uređajem za dimne plinove. Ekonomajzeri s kućištima, dimovodnim kanalima i eventualno korištenim prigušivačima buke dimnih plinova, mogu biti izrađeni od čelika. S ekonomajzerima za „suhi“ rad mogu se postići stupnjevi djelovanja kotla viši od 95% (dijagram 1). Visokotlačni generatori tople vode za procesne sustave ili sustavi magistralnih toplovoda najčešće rade s temperaturama povratnog voda sustava višim od 100 °C, tako da se može koristiti i izmjenjivač topline dimnih plinova za „suhi“ rad. Pri tome se najčešće vodi diona struja od povratnog voda, preko izmjenjivača topline dimnih plinova. Eco sustavi za visokotlačne vrelovodne generatore, na novim kotlovima ugrađeni su u dimovodnoj komori, a za naknadnu ugradnju, mogu se isporučiti za postavljanje izravno iza kotla. Oni se kao opcija opremaju s regulacijskim uređajem temperature vode i/ili dimnih plinova, za izbjegavanje spuštanja temperature rosišta ispod granične vrijednosti, u ECO i/ili u dimnjaku. Vrelovodni generatori za izravno grijanje zgrada, rade s po mogućnosti nižom razinom temperatura. Ovisno od temperature polaznog/povratnog voda kotla i njihovog raspona, postižu se srednje temperature kotlovske vode između 60 - 100 °C. Za kotlove koji rade ekonomično, na izlazu iz kotla mogu se postići temperature dimnih plinova na izlazu iz kotla između 160 - 190 °C kod punog opterećenja i 120 - 150 °C kod malog opterećenja. Kotlovi za grijanje zgrada samo nekoliko dana godišnje rade punim učinkom. Maksimalni godišnji sati pogona kreću se u srednjem i donjem području opterećenja. Stupnjevi djelovanja koji se mogu postići u ovom području djelomičnog opterećenja, kreću se između 93 - 94 %. Priključeni izmjenjivač topline za suhi rad, snižava temperature dimnih plinova do 75 °C i time se jamči daljnje povišenje stupnja djelovanja sve do 98%. Izmjenjivač topline dimnih plinova za „mokri“ rad Generatori topline loženi prirodnim plinom proizvode dimne plinove bez sadržaja čađe i sumpora. U međuvremenu je postalo dostupno i gorivo loživo ulje s malim sadržajem sumpora (sadržaj sumpora maksimalno 50 ppm = 0,005 težinskih %), s kojim se postiže slično izgaranje bez ostataka, kao i s prirodnim plinom. Za ove dimne plinove, kao učinak grijanja dodatno se može koristiti toplina kondenzacije. Na industrijskim generatorima vodene pare, iza ekonomajzera za „suhi“ rad, za grijanje napojne vode, ugrađuje s jedan drugi izmjenjivač topline od nehrđajućeg čelika, kao kondenzator dimnih plinova. Svi dimovodni kanali koji iza toga slijede, isto tako se opremaju kondenzacijskim vodovima otpornim na koroziju. Preduvjet za primjenu kondenzacije dimnih plinova su niskotemperaturni potrošači. Primjer: U toplinski intenzivnim proizvodnim pogonima s izravnim potrošačima vodene pare, bez povrata kondenzata, može se zagrijati kemijski pripremljena dodatna voda i/ili proizvesti ili pregrijati potrošna topla voda (slika 2). Za visokotlačne vrelovodne kotlove neprimjenjiva je kondenzacija dimnih plinova jer su temperature povratnog voda mreže osjetno više od temperature rosišta. Vrelovodni kotlovi loženi prirodnim plinom, odnosno loživim uljem s malim sadržajem sumpora, za optimiziranje učinka isto tako se mogu opremiti s izmjenjivačima topline dimnih plinova za „mokri“ rad (slika 3). Niskotemperaturni krugovi grijanja vode se preko izmjenjivača topline dimnih plinova od nehrđajućeg čelika i djeluju na kondenzaciju dimnih plinova. Slika 2: Generator vodene pare s dvostupanjskim pogonom - ekonomajzer/kondenzator dimnih plinova; ušteda goriva do 15% Ekonomajzer: Predgrijač napojne vode kotla za „suhi“ pogon kotla Kondenzator dimnih plinova: Dodatni predgrijač/predgrijač potrošne tople vode za „mokri“ način rada Varijanta A Modul napojne crpke Varijanta B Dimnjak Kondenzator za dimne plinove Servisni modul vode Neutralizacija kondenzata Vodena para Ekonomajzer Parni kotao Moduli crpki Dodatna voda Hladna voda odvesti za odmuljivanje ekspanzijske posude Osnove projektiranja za optimalnu proizvodnju vodene pare i toplinske energije za grijanje | 5 Stupanj djelovanja kotla, u ovisnosti od temperature povratnog voda, može se povisiti i iznad 105 %, svedeno na donju ogrjevnu vrijednost goriva (dijagram 2). Pri grijanju s uljno/plinskim loženjem, izmjenjivač topline dimnih plinova oprema se bajpasom i izvršnom zaklopkom na strani dimnih plinova, za zaobilaženje izmjenjivača topline, za loživo ulje sa sadržajem sumpora. Zbrinjavanje kondenzata Mjereno s pH-vrijednošću, kao stupanj kiselosti za tekućine, kondenzat dimnih plinova nastao izgaranjem prirodnog plina, ima pH-vrijednost između 2,8 - 4,9, odnosno kondenzat dimnih plinova nastao izgaranjem loživog ulja s niskim sadržajem sumpora, ima pH-vrijednost između 1,8 - 3,7. Temperature kondenzata kreću se u temperaturnom području između 25 - 55 °C. Za neutralizaciju kondenzata u malim kotlovskim postrojenjima koristi se filtar s obnovljivim dolomitnim punjenjem, a za velika kotlovska postrojenja koriste se spremnici s dozirnim uređajima za natronsku lužinu. Pri ispravnom izboru i dimenzioniranju uređaja za neutralizaciju treba održati dopuštene vrijednosti za ispuštanje neutraliziranog kondenzata u javnu kanalizacijsku mrežu. Ispuštanje ovakvog kondenzata moraju odobriti nadležni organi. Postrojenja s više kotlova, s optimiziranim redoslijednim uključivanjem Koncepcija postrojenja s više kotlova nudi mogućnost povišenja ukupne ekonomičnosti i za optimiziranje učinka. Kao primjer prikazano je postrojenje s više kotlova za grijanje zgrada. U odnosu na postrojenje s jednim kotlom postavljaju se povišeni zahtjevi na spajanje hidraulike sustava i regulacijsko-tehničko spajanje. Regulacija kruga grijanja Potrošači, uz maksimalnu sigurnost opskrbe toplinskom energijom zahtijevaju najbolju moguću prilagodbu dotičnim potrebama za toplinskom energijom. Promjenjive količine toplinske energije najbolje se proizvode s konstantnim volumnim protocima i promjenjivim temperaturama. Zbog toga se u krugove grijanja ugrađuju troputni mješači, za puštanje vode povratnog voda u polazni vod. Regulacija temperature polaznog voda kruga grijanja, vođena vanjskim prilikama, djeluje na regulatore protoka troputnog mješača i opskrbljuje mješače s temperaturom medija prijenosnika topline, koja se upravo traži za zadovoljavajuću količinu topline. Regulacija kruga kotla Vrelovodni kotlovi prvenstveno zahtijevaju održanje minimalne temperature povratnog voda, u svrhu izbjegavanja spuštanja temperature rosišta ispod donje granične vrijednosti. Zbog toga se u krugove grijanja hidraulike sustava, npr. ugrađuju troputni mješači, za puštanje vode polaznog voda u povratni vod (održanje visokom temperaturom povratnog voda). Proizvedena količina topline povisuje se ili snižava preko jednog ili više vrelovodnog kotla, u ovisnosti od vanjske temperature, temperature polaznog voda sustava i raspona temperature polaznog/povratnog voda sustava. Ako količina topline vodećeg kotla nije dovoljna, prema redoslijedu se aktivira crpka kruga kotla i plamenik pratećeg kotla. Prateći kotao se najprije u krugu kotla zagrijava na minimalnu temperaturu povratnog voda. Iza toga se provodi predaja topline preko 3-putnog mješača u polazni vod sustava (slika 4). Pri manjoj potražnji za toplinskom energijom provodi se smanjenje učinka plamenika. Za izbjegavanje čestih uklapanja, provodi se uključivanje i isključivanje plamenika uz vremensku zadršku (stupnjeva). Volumni protoci Za spajanje hidraulike sustava ovih postrojenja s više kotlova, regulacijom kruga kotla postižu se primarni, a regulacijom kruga grijanja postižu se sekundarni različiti volumni protoci koji obostrano utječu jedan na drugi. „Kruto“ u seriju spojenom primarnom i sekundarnom stranom, npr. dovodom mješača kruga grijanja, primarnog volumnog protoka može se ići prema nuli, tako da se ne zadovolji potražnja za minimalnim volumnim protokom za vrelovodni kotao i stalnog izlaganja senzora temperature polaznog voda, za redoslijed kotlova. Slika 3: Vrelovodni kotao s jednom plamenom cijevi-dimnom cijevi, u troprolaznom principu, s izmjenjivačem topline dimnih plinova 6 | Osnove projektiranja za optimalnu proizvodnju vodene pare i toplinske energije za grijanje Dijagram 2: Krivulje stupnja djelovanja za UNIMAT vrelovodni kotao, kod temperatura polaznog/povratnog voda kotla 70/50 °C Područje opterećenja s maksimalnim brojem sati pogona godišnje 108 107 106 105 Stupanj djelovanja kotla, svedeno na (Hu) % 104 3.3 103 102 3.2 101 100 3.1 99 Regulacija Sigurna funkcija i sposobnost optimiziranja postrojenja s više kotlova zahtjeva primjenu učinkovitog regulacijskog sustava. Osim izvršavanja funkcionalno opravdanih zadaća regulacije, mora se postići po mogućnosti manja potrošnja energije, uz najbolju moguću zaštitu okoliša. Regulacijski sustav mora biti u stanju da kotlovsko postrojenje vodi redoslijednim uključivanjem, vođeno vremenskim prilikama (regulirano na temperaturu polaznog voda mreže ili regulacijom ovisnom od količine toplinske energije). Nadzor vrelovodnog kotla, regulacija, kao i uključivanje i isključivanje plamenika i crpki kruga kotla, pri tome preuzima regulacija kruga kotla. Preko zajedničkog Bus sustava provodi se stalna razmjena podataka između pojedinačnih sustava upravljanja BOILER CONTROL (BCO) za nadređeni sustav upravljanja SYSTEM CONTROL (SCO), tako da se kotlovsko postrojenje vodi prema najvišim zahtjevima. Sažetak 2 98 97 96 Standardni koeficijent korisnosti 95,9% 95 1 94 93 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 Toplinsko opterećenje kotla % 1 2 Kotao bez izmjenjivača topline dimnih plinova 3 Kotao s izmjenjivačem topline dimnih plinova, za korištenje učinka kondenzacije 3.1 3.2 3.3 Kompenzacijski vod hidraulike sustava Apsolutno pouzdano rješenje ovog problema sastoji se u primjeni kompenzacijskog voda hidraulike sustava. U tu su svrhu potpuno odvojeni volumni protoci primarne i sekundarne strane hidraulike sustava i isključen je njihov međusobni utjecaj. Rasporedom zajedničkog senzora polaznog voda na izlazu sekundarne strane, osigurano je izlaganje senzora s prvom potražnjom toplinske energije. Kotlovima koji nisu u pogonu, blokira se hidraulika sustava, prema uredbi za instalacije grijanja. Svaki se kotao izlaže približno konstantnom volumnom protoku. Crpke kruga kotla moraju se podijeliti prema nazivnim učincima vrelovodnog kotla. Vaša ukupna transportirana (dobavljena) količina mora odgovarati najmanje 1,1x maksimalni 1,5x ukupni volumni protok kruga grijanja. Kotao s izmjenjivačem topline dimnih plinova, za „suhi“ rad Temperatura ulazne vode 50 °C Temperatura ulazne vode 40 °C Optimizirano prema učinku, počinje se s osnovnim registriranjem parametara učinka količine topline, tlaka i temperature. Značajne su potrebe za toplinskom energijom pri vršnoj potrošnji i pri slabom toplinskom opterećenju. Zatim, usklađeno, provodi se podjela na više kotlovskih jedinica s prilagođenim učinkom. Odlučujuće je pitanje odvajanja proizvodnje toplinske energije i topline grijanja. Za veće učinke nudi se primjena kotlova s dvije plamene cijevidimnom cijevi, i prednosti optimiziranja za pojedinačni rad oba ložišna uređaja. Kotlove i plamenike treba promatrati kao funkcionalnu jedinicu, kako bi proizvođač kotla mogao odrediti optimalnu kombinaciju kotla i plamenika, svedeno na potrebe za toplinskom energijom. Ovisno od raspoloživih goriva, mogu se koristiti različiti sustavi regeneracije topline dimnih plinova. Maksimalno optimiziranje učinka postiže se iskorištenjem kondenzacije dimnih plinova. Postrojenja s više kotlova, primjenom sustava upravljanja s programirajućom memorijom, nude raznolike mogućnosti za optimiziranje sustava. Vrelovodni kotlovi mogu se voditi vođeno vremenskim prilikama, s najboljim stupnjem iskorištenja, ako se odabere odgovarajuće spajanje hidraulike sustava. Temperatura ulazne vode 30 °C Projektantu postrojenja na raspolaganju su raznolike mogućnosti za realizaciju postrojenja za proizvodnju toplinske energije, uz optimizirani učinak. Moraju se provesti detaljna pojedinačna razmatranja, s materijalnim i energetskim bilanciranjem različitih alternativa. Osnove projektiranja za optimalnu proizvodnju vodene pare i toplinske energije za grijanje | 7 Slika 4: Postrojenje vrelovodnog kotla vođeno vremenskim prilikama s kompenzacijskim vodom hidraulike sustava 1 2 SCO HW 3 BCO 4 5 6 7 BCO 8 9 10 11 1 8 ECO/ulazna temperatura 9 Regulacija učinka 2 Vanjska temperatura Temperatura polaznog voda mreže za redoslijedno upravljanje kotlom 3 Teleservice 10 Održavanje topline 4 Centralna upravljačka tehnika 11 ECO/regulacija ulazne temperature 5 Osigurana temperatura povratnog voda 12 Polazni vod 6 Temperatura polaznog voda 13 Povratni vod 7 Temperatura povratnog voda Slika 5: Sustav upravljanja kotlom i postrojenjem BCO/SCO za jedno složeno vrelovodno kotlovsko postrojenje Teleservice Sustav upravljanja procesom SCO BCO UT UNIMAT vrelovodni kotao BCO BCO WA Uređaj za analizu vode WTM Modul za pripremu vode WSM Servisni modul za vodu UT UNIMAT vrelovodni kotao BCO 12 13 Robert Bosch d.o.o. Toplinska tehnika Kneza Branimira 22 10040 Zagreb - Dubrava Tel. +385 (0)1 295 80 81 Fax.+385 (0)1 295 80 80 www.bosch-industrial.com/hr
© Copyright 2024 Paperzz
