4.1 OPTIMALIZACIJA TROŠKOVA DOGRIJAVANJA MAZUTA U TEHNOLOŠKOM PROCESU Savez energetičara Hrvatske Društvo energetičara Split Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Split Pripremio: Damir Buzov 20. listopada 2014. SADAŠNJE STANJE Vremenska potreba za isporukom pare za grijanje mazuta za tehnološke potrebe iznosi približno 240 sati godišnje, Relativno mala potreba za vodenom parom, oko 10%, u odnosu na projektirano stanje, Neefikasno rješenje za dogrijavanje mazuta s ukupnim stupnjem iskorištenja topline i manjim od 50%, Radi postizanja zadovoljavajuće spremnosti kotlova za isporuku pare jedan se značajan dio vremena drži u ˝toplom stanju˝ pri čemu se najveći dio utroška goriva odnosi na gubitke topline kroz velike površine oplošja napojnih spremnika i samog kotla, Postojeći kotlovi s pripadnom opremom mogu raditi isključivo uz stalni nadzor stručnih osoba. -1- USPOREDBA DIMOCIJEVNIH I VODOCIJEVNIH KOTLOVA • MANE DIMOCIJEVNIH KOTLOVA: • PREDNOSTI VODOCIJEVNIH KOTLOVA: • • • • • Veliki gabariti, • • • • Mali gabariti (posebno u vertikalnoj izvedbi), • • Mali toplinski gubici kod starta, Sporo parospremanje (6 do 8 sati), Visoki investicijski troškovi postrojenja, Veliki sadržaj vode; veliki gubici topline, Veliki toplinski gubici kod starta. Brzo parospremanje (nekoliko minuta), Niski investicijski troškovi postrojenja, Niski sadržaj vode; nema velikih gubitaka topline, Niski troškovi održavanja. -2- PRIJEDLOZI RJEŠENJA - USPOREDBE Revizija postojećeg vrelouljnog sustava Kontejnerski vrelouljni sustav -Nema korozije u sustavu, -Nema korozije u sustavu, -minimalan rizik od -minimalan rizik od probijanja probijanja grijalica, grijalica, -Blizina potrošača i brzi -rješavanje sadašnjeg uskog odziv u postizanju radnog grla – pratećeg grijanja režima kotla, mazuta od obale do - blizina potrošača, visokotlačnih pumpi mazuta - nema potrebe za stalnim (zagrijavanje sustava za oko 1 nadzorom rada kotlova, sat), - minimalni pogonski -nema potrebe za stalnim troškovi. Prednosti nadzorom rada kotlova, -Relativno veliko ulaganje u odnosu na druge varijante, - Veći pogonski troškovi Nedostaci radnog medija. -Složena nadogradnja sustava, ugradnja samo jednog kotla, Revizija parne kotlovnice i ugradnja kotla za brzu proizvodnju pare -Minimalni zahvati na instalacijama i infrastrukturi, - jednostavnija mogućnost posluživanja svih dosadašnjih potrošača, ukoliko će to biti potrebno, - minimalno ulaganje u drugi kotao ukoliko se iznajmi veliki spremnik mazuta, -Najmanja investicija. - razvijanje korozije u cjevovodima obzirom na iznimno malo vrijeme korištenja sustava, - nemogućnost korištenja povrata kondenzata, - veći rizik od probijanja štednih grijalica na spremnicima mazuta, - veći pogonski troškovi radnog medija - zahtjevniji nadzor opreme od strane stručne osobe. -3- BILANCA TROŠKOVA Pogonski troškovi Trošak goriva Trošak osoblja Trošak soli i kemikalija Trošak vrelog ulja Trošak održavanja Ukupni godišnji trošak: Kotao za brzu Kontejnerski Revizija vrelouljnog Sadašnje stanje proizvodnju pare vrelouljni sustav sustava 1.164.240 kn 178.200 kn 178.200 kn 178.200 kn 300.000 kn 0 kn 0 kn 0 kn 75.000 kn 40.000 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 6.000 kn 50.000 kn 60.000 kn 20.000 kn 10.000 kn 10.000 kn 1.599.240 kn 238.200 kn 194.200 kn 238.200 kn Ušteda: 0 kn 1.361.040 kn 1.405.040 kn 1.361.040 kn Investicija: 0 kn 700.000 kn 850.000 kn 1.600.000 kn 0,55 0,65 1,26 Vrijeme povrata investicije (godina): Tablica 3 Usporedba sadašnjeg stanja i mogućih rješenja; troškovno je najveći zahvat u slučaju opcije s revizijom postojeće instalacije vrelog ulja. Preostala dva moguća rješenja minimalno se razlikuju u iznosu investicije i pogonskim troškovima. Prednost se daje izvedbi za brzu proizvodnju pare radi kontinuiteta rada s istim medijem i mogućnosti zadržavanja postojeće instalacije. -4- ZAKLJUČAK Ugradnjom kotla za brzu proizvodnju pare u kotlovnici smanjuju se ukupni pogonski troškovi za dogrijavanje mazuta za tehnološke potrebe za oko 1,4 MHRK/godišnje, Projekt će kandidirati na natječaju za sufinanciranje iz sredstava ˝Fonda zaštite okoliša i energetske učinkovitosti˝ koji je otvoren do 15. prosinca 2014, Smanjenje emisije CO2 iznosi približno 600 t/godišnje (oko 80%). -5-
© Copyright 2024 Paperzz