Specifičnosti u radu s djecom s poremećajima autističnog spektra

Specifičnosti u radu
s djecom s
poremećajima
autističnog spektra
Radionica za
odgajatelje
predškolske
djece
Vedrana Vučković
Prof. rehabilitator
Specifičnosti u radu s djecom s poremećajima autističnog spektra
DEFINICIJA AUTIZMA
Autizam: pervazivni razvojni poremećaj
Autistični poremećaj je razvojni poremećaj koji spada u grupu pervazivnih razvojnih poremećaja.
Ti su poremećaji karakterizirani odstupanjima u razvoju multiplih bazičnih psihičkih funkcija koje
su relevantne za razvoj socijalne intrakcije, komunikacije i pažnje, percepcije, provjere realiteta
i motorike.
POREMEĆAJA AUTISTIČNOG SPEKTRA –
BIHEVIORALNI MODEL
Karakteristike poremećaja autističnog spektra promatraju se kroz dva modela, bihevioralni i
kognitivni.
BIHEVIORALNI MODEL promatra autizam kroz triadu poremećaja i daje naglasak na promatranju
ponašanja.
Triadu poremećaja obuhvaćaju
1. Kvalitativno oštećenje socijalnih interakcija
2. Kvalitativno oštećenje komuniciranja
3. Ograničeni repetitivni obrasci ponašanja interesa i aktivnosti
NEDOSTATAK KOMUNIKACIJE
NEDOSTATAK
SOCIJALNE INTERAKCIJE
NEDOSTATCI IMAGINACIJE I RIGIDNOST
1
Specifičnosti u radu s djecom s poremećajima autističnog spektra
SOCIJALNA INTERAKCIJA
M OGUĆE POTEŠKOĆE :
•
DRUŠTVENO IZOLIRANI
•
DRUŠTVENI ZAHTJEVI OKOLINE MOGU UZROKOVATI ANKSIOZNOST
•
NEDOSTATAK STRATEGIJA ZA RAZVIJANJE PRIJATLJSTVA
•
MOGU SE PONAŠATI DRUŠTVENO NEPRIHVATLJIVO
•
MOGU UVRIJEDITI BEZ STVARNE NAMJERE
•
NE ZNAJU KAKO REAGIRATI NA TUĐE OSJEĆAJE
•
MOGU DJELOVATI EGOCENTRIČNO I BEZOSJEĆAJNO
SAVJETI:
•
PROMOVIRATI SVJESNOST O AUTIZMU KAKO BI OKOLINA MOGLA POMOĆI
•
POTICATI AKTIVNOSTI SOCIJALNE INTERAKCIJE I‘’NAIZMJENIČNOSTI’’
•
NAGRADITE PRIMJERENA PONAŠANJA; DIJELJENJE, POKAZIVANJE BRIGE
•
KROZ IGRE POTIČITE INTERAKCIJU, NAIZMJENIČNOST I DIJELJENJE
•
STVORITE PRILIKE ZA RAZGOVOR O OSJEĆAJIMA
•
PODUČAVAJTE KAKO PONAŠANJE MOŽE UTJECATI NA LJUDE IZ OKOLINE (FILMOVI)
•
ANALIZIRAJTE SNIMLJENE MATERIJALE IZ VRTIĆA
•
PODUČAVAJTE O RAZLIČITIM ‘’BOJAMA GLASA’’, IZRAZIMA LICA I OSOBNOM PROSTORU KORISTEĆI IGRE
ULOGA I REALNE SITUACIJE
•
KORISTITE SOCIJALNE PRIČE
•
DAJTE DJETETU NEKU DUŽNOST
•
EDUCIRAJTE VRŠNJAKE
2
Specifičnosti u radu s djecom s poremećajima autističnog spektra
KOMUNIKACIJA
M OGUĆE POTEŠKOĆE
•
IZOSTANAK GOVORA
•
GOVOR MOŽE BITI PEDANTAN I PREFORMALAN
•
GLAS S NEDOSTATKOM EKSPRESIJE
•
NEOBIČAN NAGLASAK, PRETIH GOVOR
•
NE RAZUMIJEVANJE IMPLIKACIJE RAZLIČITIH TONOVA GLASA
•
POTEŠKOĆE U RAZUMIJEVANJU NEVERBALNE KOMUNIKACIJE
•
DOSLOVNO SHVAĆANJE
S AVJETI
•
STVORITE POTREBU ZA KOMUNIKACIJOM
(DA UČENIK MOŽE ZAHTIJEVATI AKTIVNOST, HRANU, PREDMETE...)
•
JASNO IZRAZITE SVOJA OČEKIVANJA
•
POJEDNOSTAVNITE JEZIK
•
UMJESTO ZABRANE ‘’NE’’ RECITE ŠTO OČEKUJETE...
•
NAGRADITE PRIMJERENE REAKCIJE
•
PROVJERITE JE LI VAS UČENIK RAZUMIO – NE PRETPOSTAVLJAJTE
•
OGRANIČITE IZBORE (MAKSIMALNO 2 IZBORA)
•
PODUČAVAJTE SOCIJALNU FUNKCIJU GOVORA (NAIZMJENIČNOST...)
3
Specifičnosti u radu s djecom s poremećajima autističnog spektra
RIGIDNO MIŠLJENJE
M OGUĆE POTEŠKOĆE
•
NEOBIČNI I ZAOKUPLJAJUĆI INTERESI
•
INZISTIRANJE NA RITUALIMA I RUTINAMA
•
OGRANIČENA MOGUĆNOST IGRE I KREATIVNOG MIŠLJENJA
•
PROBLEMI S PRENOŠENJEM NAUČENIH VJEŠTINA U NOVE SITUACIJE
•
IZOSTANAK FUNKCIONALNE IGRE
•
IZOSTANAK SIMBOLIČKE IGRE
S AVJETI :
•
SURAĐUJTE S RODITELJIMA I VRŠNJACIMA KAKO BI OSIGURALI KONSTANTNOST
•
KORISTITE PODSJETNIKE SA SLIKAMA, SIMBOLIMA, TEKSTOM
•
PLANIRAJTE PROMJENE KORISTEĆI RASPOREDE, SOCIJALNE PRIČE
•
STRUKTURIRAJTE DAN KORISTEĆI RASPOREDE I CHECK-LISTE
•
OZNAČITE JASAN POČETAK I KRAJ AKTIVNOSTI KORISTEĆI TIMERE ILI SEMAFORE
•
KORISTITE KUTIJE ZA POČETAK I KRAJ AKTIVNOSTI
•
ORGANIZIRAJTE OKRUŽENJE SA JASNO ODREĐENIM CENTRIMA AKTIVNOSTI
•
PRUŽITE JASNE VIZUALNE UPUTE O PROCEDURAMA KOD PRIJELAZA IZMEĐU AKTIVNOSTI (DORUČAK,
SPAVANJE, IGRALIŠTE, ODLAZAK KUĆI...)
•
ISKORISTITE POSEBNE INTERESE KAO NAGRADU I MOTIVATOR
•
ISTRAŽITE POSEBNE INTERESE KAKO BI BILI SIGURNI DA SU PRIMJERENI DOBI I SIGURNOSTI
•
PREDVIDITE MOGUĆE PROBLEME
4
Specifičnosti u radu s djecom s poremećajima autističnog spektra
KOGNITIVNE TEORIJE
KOGNITIVNI MODEL daje naglasak na specifičnostima razmišljanja i nastoji razumjeti način na koji
osoba s autizmom doživljava svijet oko sebe i u sebi. U kognitivne modele spadaju: Autistično
mišljenje, Teorija uma, Centralna koherencija i Izvršne funkcije.
AUTISTIČNO MIŠLJENJE u pristupu tumačenju autizma polazi od:
• načina na koji su informacije percipirane,
• načina doživljavanja svijeta oko sebe,
• načina na koji su informacije pohranjene,
• uloga emocija kao konteksta u kojem se ti procesi mogu ili ne mogu odvijati.
Spoznaja svijeta oko sebe - ”Autistično učenje” ostaje na razini informacija. Sjećanje na događaje
ne sadrži osobni karakter.
Memorija - Osobama s autizmom trebaju pomoć u prisjećanju. Uskraćivanje smjernica za
prisjećanje osobama s autizmom je besmisleno i okrutno
Emocije kao kontekst učenja- Osobe s autizmom ne razumiju vlastite ni tuđe emocije, što može
dovesti do nesposobnosti kontroliranja emocionalnih izljeva, nemogućnosti ekspresije nesputane
ekspresije osjećaja, ”ispadima ponašanja” i u konačnici do negativne reakcije okoline.
ZDRUŽENA PAŽNJA
Združena pažnja je trostrana socijalna interakcija (dijete-odrasla osoba-predmet/događaj) koja
uključuje dijeljenje, slijeđenje i usmjeravanje pažnje kroz pogled ili gestu. To je socijalno
kognitivna vještina koja je preduvjet razumijevanja misli i uvjerenja druge osobe - teorije uma.
Prvo se razvija između djeteta i roditelja, kasnije između djeteta i njegovih vršnjaka.
Djeca s autizmom spontano ne dijele fokus vizualne pažnje s odraslom osobom. Ne pokušavaju
privući pažnju odrasle osobe na ono što rade i na svijet oko njih. Ne provjeravaju prati li odrasla
osoba njihove radnje. Imaju vrlo malo ili uopće nemaju strategija za združivanje pažnje.
5
Specifičnosti u radu s djecom s poremećajima autističnog spektra
Jedno od objašnjenja povezanosti između jezika i združene pažnje je da je sam jezik naučen tijekom
epizoda združene pažnje. Združena pažnja i simbolička igra predstavljaju početak razumijevanja
mentalnih predodžbi drugih.Nerazvijenost simboličke igre i združene pažnje upućuju na poremećaj
iz autističnog spektra. Teorija uma je druga socijalno-kognitivna vještina koja se razvija nakon
simboličke igre.
TEORIJA UMA
Teorija uma je socijalno – kognitivna vještina koja nam omogućuje dočarati mentalna stanja
drugih, pretpostavljati što drugi ljudi znaju, žele, osjećaju ili vjeruju .
Teškoće teorija uma se odnose na teškoće u prepoznavanju da se misli drugih ljudi razlikuju od
vlastitih.
Test lažnih uvjerenja (Sally i Anne test) pokazuje nam ima li dijete razvijenu teoriju uma.
Zadnja istraživanja teorije uma uključuju čitanje emocija s lica druge osobe.
CENTRALNA KOHERENCIJA
Centralna koherencija je poriv za integracijom i sažimanjem informacija u kontekst sa značenjem.
To je proces sakupljanja informacija kako bi se došlo do višeg značenja.
Slaba centralna koherencija karakterizirana je pažnjom usmjerenom na selektivne informacije bez
da se iz njih tvori smislena cjelina ili zaključuje pomoću konteksta.
Osobe s PAS zadržavaju pozornost na detaljima bez mogućnosti sagledavanja šire slike.
Usmjereni su na detalje pri čemu se ne uočava koncept, smisao cjeline i onemogućava se
generalizacija, usmjereni na konkretno, doslovno nasuprot apstraktnom razmišljanju, nemogućnost
shvaćanja metafore.
6
Specifičnosti u radu s djecom s poremećajima autističnog spektra
Djeci s poremećajima iz autističnog spektra je važno podučavati u sagledavanju šire slike.
Kako pomoći?
Integrirati djelove i cjelinu
Bit: pronaći poantu
Odvojiti značajno od beznačajnog
Razumjeti uzrok i posljedicu
Predviđanje, zaključivanje
IZVRŠNE FUNKCIJE
Izvršne funkcije uključuju vještine potrebne za svrhovitu aktivnost usmjerenu ka cilju.
Izvršne funkcije su potrebne za planiranje, inhibiciju presnažnih odgovora, fleksibilnost,
organizirano pretraživanje, samo evaluaciju (praćenje), korištenje radne memorije.
Poteškoće kod izvršnih funkcija
Vrijeme- je apstraktni proces
Savjeti
Teškoće sekvencioniranja
Organizirajte aktivnost usmjerenu ka
cilju
Teškoće sa započinjanjem (iniciranje)
Fokusirajte
Teškoće sa konceptom “završenog”
Usmjerite mu pažnju ( na prave stvari )
Prebacite pažnju
Potreba za predvidljivošću
Pronaći redoslijed u gradivu
Potreba za rutinom
Treba razviti i naučiti organizacijske strategije
7
Specifičnosti u radu s djecom s poremećajima autističnog spektra
KONAČNI CILJ
je poboljšanje kvalitete življenja zadovoljavanjem
specifičnih potreba kroz pružanje primjerene podrške tj. maksimalno moguće
postizanje kompetentnosti, autonomije, prihvaćenosti, uvažavanja – inkluzije.
TEMELJNA NAČELA U RADU S DJECOM S
POREMEĆAJIMA AUTISTIČNOG SPEKTRA
1. Pomoći djetetu da savlada i nadomjesti osnovne teškoće koje su vezane uz
simptome autizma.
2. Smanjiti ili otkloniti probleme ponašanja osobito u odnosu na stereotipije i
rigiditet koje nalazimo gotovo u svim aspektima dječje ličnosti.
3. Povećati razinu socijalne kompetencije, razviti lingvističke motoričke i spoznajne
sposobnosti, poticati usvajanje znanja na praktično-životnom i obrazovnom
području.
4. Pomoći osobi s autizmom da ostvari kvalitetu življenja zadovoljenjem osnovnih
potreba, prihvaćanjem uvažavanjem njegove ličnosti.
5. Poticati proces normalizacije integracije i inkluzije u svim njegovim aspektima.
6. Strogo poštovati proces individualizacije u izboru metodskog pristupa, sadržaja
rada, rehabilitacijskih tehnika i uvjeta rada.
8
Specifičnosti u radu s djecom s poremećajima autističnog spektra
OSNOVNI PRINCIPI:
•
PRETVORITE DNEVNE AKTIVNOSTI U RUTINE
•
PRUŽITE SMISLENE I MOTIVIRAJUĆE NAGRADE
•
BUDITE PREDVIDLJIVI I DOSLJEDNI
•
PROVJERITE JE LI VAS UČENIK RAZUMIO
•
IZBJEGAVAJTE APSTRAKTNE POJMOVE, ŠALE, SARKAZAM I PRENESENA ZNAČENJA
•
STVORITE MOGUĆNOSTI ZA PRENOŠENJE I GENERALIZACIJU VJEŠTINA
OPĆI SAVJETI:
•
UPOZNAJTE DIJETE, STUPITE U KONTAKT S TERAPEUTIMA
•
KORISTITE VIZUALNU PODRŠKU ZA PLAN, SADRŽAJ I CILJEVE
•
KORISTITE PODSJETNIKE (SLIKOVNE, SIMBOLE, PISANE)
•
PREDVIDLJIVE SITUACIJE KOJE UČENIK MOŽE PREPOZNATI
•
OSIGURAJTE STALNU RUTINU
•
POTIČITE SAMOSTALNOST POSTUPNIM SMANJIVANJEM PODRŠKE
•
DIJETE NE SMIJE BITI OVISNO O POMOĆI ODRASLE OSOBE
9
Specifičnosti u radu s djecom s poremećajima autističnog spektra
12 SAVJETA ZA INKLUZIJU:
1. DRŽITE SE STRUKTURE
2. KORITITE VIZUALNU PODRŠKU
3. KORISTITE RASPOREDE
4. SMANJITE DISTRAKTORE (SVE ONO ŠTO MU SMETA)
5. KORISTITE ŠTO KONKRETNIJI JEZIK
6. NE DOŽIVLJAVAJTE OSOBNO
7. NAJAVITE PROMJENE
8. POTIČITE SAMOSTALNOST
9. NAGRAĐUJTE PRIMJERENA PONAŠANJA I USPJEHE
10.KORISTITE U PODUČAVANJU CHECK- LISTE
11.ISKORISTITE SVOJU KREATIVNOST
12.NEKA SITNICE OSTANU SITNICE
10
Specifičnosti u radu s djecom s poremećajima autističnog spektra
U RADU S DJECOM S POREMEĆAJIMA AUTISTIČNOG
SPEKTRA NEOPHODNO JE KORISTITI STRUKTURIRANO
UČENJE I VIZUALNU PODRŠKU
S TRUKTURIRANO UČENJE JE SISTEM ORGANIZIRANJA PROSTORA I
ODGOJNO - OBRAZOVNIH PROCESA I METODA PRILAGOĐENIH DJECI SA
AUTISTIČNIM SPEKTROM .
O ČEKIVANJA SU KONKRETNA I JASNA .
S TRUKTURIRANO UČENJE IM OMOGUĆUJE PREDSTAVLJANJE INFORMACIJE I
UPUTE VIZUALNIM PUTEM .
Struktura prostora
Struktura vremena
raspored
Individualni sistem rada
Vizualna struktura i
informacija
V IZUALNA PODRŠKA JE JEDNOSTAVAN NAČIN OBJAŠNJAVANJA AUDITIVNIH
INFORMACIJA VIZUALNIM PUTEM .
V IZUALNE INFORMACIJE ČINE STVARI MNOGO RAZUMLJIVIJIM I
OMOGUĆAVAJU IM DA UČE ŠTO LAKŠE I SAMOSTALNIJE .
11
Specifičnosti u radu s djecom s poremećajima autističnog spektra
ZNAKOVI KOJI UPUĆUJU NA SUMNJU NA POREMEĆAJ IZ
AUTISTIČNOG SPEKTRA
U DOBI OD 18-24 MJESECA :
N E POKAZUJE INTERES ZA DRUGU DJECU .
N E POKAZUJE KAŽIPRSTOM KAKO BI POKAZALO INTERES ZA NEŠTO .
N E DONOSI PREDMET SAMO DA V AM GA POKAŽE .
N E IMITIRA V AS . ( NPR , KADA NAPRAVITE NEKI IZRAZ LICA ILI POKRET )
N E REAGIRA NA SVOJE IME KADA GA POZOVETE .
K ADA POKAŽETE NA IGRAČKU NA DRUGOJ STRANI SOBE , DIJETE NEĆE
POGLEDATI U TOM SMJERU .
Dijete ne reagira na glas majke / bliske osobe i ne uspostavlja direktan pogled u oči s majkom /
bliskom osobom.
U dobi od 6. mjeseci dijete se ne smiješi majci / bliskoj osobi koja ga redovito njeguje.
Izostaje gugutanje do 9. mjeseca i korištenje bilo koje jednostavne geste u dobi od 12. mjeseci:
pokazivanje željenog ili zanimljivog objekta, gesta pa-pa na odlasku.
Često reagira kao da je gluho. Ne reagira na svoje ime.
U 16. mjesecu života dijete još ne izgovara niti jednu izoliranu riječ ili samo stereotipno ponavlja
riječ koju čuje.
Ne zna koristiti jednostavne igračke, samo ih ispituje, reda ili vrti.
S dvije godine ne slaže fraze od 2 riječi. Ne govori ili govori repetitivno ili koristi neobične izraze.
Ne dijeli interes za objekt ili akciju s bliskom osobom.
Ne pokazuje interes za drugu djecu i igru s njima
Jako se veže za dnevne rutine i ne prihvaća promjene.
Repetitivno se kreće, vrti oko svoje osi, leprša rukama ili prstima, neprestano vrti kosu, tapka po
nekom mjestu na sebi i sl.
12
Specifičnosti u radu s djecom s poremećajima autističnog spektra
10 STVARI KOJE SVAKO DIJETE S AUTIZMOM ŽELI DA ZNATE
1. Ja sam dijete s autizmom. Ja nisam "autističan". Moj autizam me ne definira kao osobu.
2. Moje osjetilo opažanja je poremećeno. Uobičajeni prizori, zvukovi, mirisi i okusi mogu biti vrlo
bolno iskustvo za mene.
3. Molim vas razlikujte između neću i ne mogu. Ja slušam upute, ali ih ne razumijem. Obraćajte
mi se direktno jednostavnim riječima.
4. Razmišljam vrlo konkretno i doslovno interpretiram jezik. Igre riječima i sarkazam ne razumijem
i molim vas nemojte ih upotrebljavati u razgovoru.
5. Budite strpljivi sa mojim ograničenim rječnikom. Teško mi je izreći što želim kada ne znam
izraziti riječima ono što osjećam.
6. Izražavanje i jezik mi ne idu baš sjajno, bolje mi ide vizualno učenje. Kada mi nešto pokušavate
objasniti, pokažite mi kako.
7.Usmjerite se na ono što mogu i znam, a ne na ono što ne mogu ili ne znam .
8. Pomozite mi u socijalnoj interakciji. Možda izgleda kao da se ne želim igrati sa ostalom djecom u
parku, no najčešće samo ne znam kako započeti razgovor ili druženje.
9. Pokušajte utvrditi koji su okidači mojih nepoželjnih ponašanja, odnosno što im je prethodilo i
uzrokovalo ih. Ako nađete okidač – mogu se spriječiti.
10. Molim vas VOLITE ME BEZUVJETNO. Ni vi niste uvijek ispunjavali sva očekivanja vaših roditelja
i sigurno ne želite da vas se stalno podsjeća na to.
Uz vašu podršku i smjernice, mogućnosti su šire nego što možda mislite.
13