Definiranje načela održivog razvoja

Tehnički propis za asfaltne kolnike
(u fazi donošenja)
PRILOG D – agregat
Agregat s obzirom na porijeklo i način proizvodnje može biti:
 prirodni,
 industrijski (razne troske, zgure),
 reciklirani (predrobljeni beton, cigla, kamen…- dopušten
isključivo za proizvodnju asfaltbetona za nosive slojeve).
S obzirom na veličinu zrna, odnosno s obzirom na raspon veličine
zrnja, agregat se dijeli na:
 krupni agregat,
 sitni agregat,
 miješani agregat,
 punilo
PRIRODNI AGREGAT
– “prirodni prirodni agregat” (vađenje šljunaka i pijesaka)
– “prirodni drobljeni agregat” (vađenje i prerada tehničkograđevnog kamena)
– “drobljeni prirodni agregat” (vađenje i predrobljavanje
šljunaka)
PRIRODNI AGREGAT
je zapravo usitnjena, granulirana stijena odnosno kamen
Stijena – sastavni dio zemljine kore, određenog načina
geološkog pojavljivanja, sklopa (teksture i strukture) i
mineralnog sastava
Kamen – prirodno ili umjetno odvojeni dio stijene koji se
odlikuje sklopom (teksturom i strukturom), mineralnim
sastavom i fizičko-mehaničkim svojstvima
PRIRODNI AGREGAT
Stijene prema njihovom načinu postanka dijelimo na:
1) Magmatske
Intruzivne (dubinske, plutonske)
– nastaju kristalizacijom magme u dubini zemljine kore
– granit, sijenit, diorit, gabro, peridotit, dunit
Efuzivne (vulkanske, eruptivne)
– nastaju kristalizacijom magme (lave) na površini zemlje
– riolit, trahit, andezit, bazalt
Hipabisalne (žilne, subvulkanske)
– nastaju kristalizacijom magme plitko ispod površine z.
– pegmatiti, lamprofiri, dijabaz, spilit
PRIRODNI AGREGAT
2) Sedimentne
Nastaju na i pri površini zemlje taloženjem (sa ili bez očvrščivanja,
litifikacije) koje se odvija prema određenim fizikalnim, kemijskim,
biološkim i geološkim procesima, bilo na račun trošenja starijih stijena,
bilo kao proizvodi životne djelatnosti organizama ili pak kemijskim
izlučivanjem iz otopina
Klastične (egzogene) sedimente i sedimentne stijene
– šljunci, konglomerati, breče, pijesci, pješčenjaci, pelitni i
glinoviti sedimenti
Biokemijske i kemijske (endogene) sedimente i sed. stijene
– vapnenci, dolomiti, gips, anhidrit, soli
Mješovite sedimente i sedimentne stijene:
– lapor, kalcitični lapor, glinoviti vapnenac, kalcitični siltit
PRIRODNI AGREGAT
3) Metamorfne
Nastaju metamorfozom ili izmjenom postojećih stijena pri
promjeni fizičko kemijskih uvjeta (temperatura, tlak,
kemijski aktivni fluidi)
– tinjčevi škriljavci, zeleni škriljavci
– gnajs, amfibolit
– mramor
PRIRODNI AGREGAT
Stijene prema njihovom mineralnom sastavu možemo
svrstati u dvije glavne skupine:
1) Silikatne
– sastoje se pretežno od silikatnih minerala (sadrže silikatnu
anionsku grupu koja se uglavnom sastoji od Si i O)
– silikati su glavni petrogeni minerali, čine 90 % mase
zemljine kore i 1/3 od broja svih poznatih minerala
– gotovo sve magmatske stijene (izuzev karbonatita), gotovo
sve metamorfne stijene (izuzev mramora) i veliki dio
sedimentnih stijena
PRIRODNI AGREGAT
2) Karbonatne
– sastoje se pretežno od karbonatnih minerala (sadrže
karbonatni anion CO3)
– vapnenci i dolomiti (sedimentne stijene)
– mramori (metamorfne stijene)
PRIRODNI AGREGAT
Svojstva drobljenog kamenog agregata ovise o:
– obilježjima ishodišne stijene odnosno tehničko-građevnog
kamena od kojeg se agregat proizvodi
– tehničko-tehnološkim čimbenicima proizašlim iz načina
proizvodnje (miniranje, drobljenje, separiranje,
otprašivanje…)
PRIRODNI AGREGAT
Na obilježja tehničko-građevnog kamena utječu:
– mineralni sastav
– struktura (međusobni odnos i raspored strukturnih
sastojaka s obzirom na njihovu veličinu, oblik i stupanj
kristaliniteta)
– tekstura (način na koji su strukturni sastojci zauzeli ili
ispunili prostor u stijeni)
– postgenetski procesi (tektonika, hidrotermalne izmjene,
površinsko trošenje…)
MIKROFOTOGRAFIJA GRANITA
MIKROFOTOGRAFIJA DIJABAZA
PRIRODNI AGREGAT
Svojstva agregata koja bitno utječu na ponašanje asfalta a
uvjetovana su obilježjima tehničko-građevnog kamena:
1) Otpornost na drobljenje (udar)
– “Los Angeles” test (LA)
– predrobljavanje prilikom proizvodnje i ugradnje
2) Otpornost na habanje
– otpornost na površinsku abraziju (AAV) i otpornost na trošenje
metodom micro-Deval (MD)
3) Otpornost na zaglađivanje (polirnost)
– polished stone value test (PSV)
– površina kolnika postaje glatka, produžava se zaustavni put
kod kočenja
INDUSTRIJSKI AGREGAT
Nastao drobljenjem nusprodukata industrijske
proizvodnje, najčešće iz metalurške industrije (troske,
zgure, šljake)
1) troske iz proizvodnje željeza
2) troske iz proizvodnje bakra
3) troske iz proizvodnje cinka i olova
4) troske iz proizvodnje fosfora
INDUSTRIJSKI AGREGAT
1) troske iz proizvodnje željeza
– visokopećna troska
- ovisno o načinu hlađenja (polagano na zraku, naglo vodom,
utiskivanjem vode pod pritiskom, u struji zraka…) dobije se
troska različite strukture (kristalizirana, staklasta, šupljikava,
vlaknasta…)
- dobra otpornost na udar (drobljenje) i na zaglađivanje
(PSV), dobra volumna stabilnost
– čeličanska troska
- dobra mehanička svojstva
- loša volumna stabilnost zbog velikog udjela CaO
INDUSTRIJSKI AGREGAT
– troske iz proizvodnje željeznih legura
- ferokromna troska daje agregat dobrih mehaničkih svojstava
ali obratiti pozornost na povećani udio stakla (nizak PSV)
2) troske iz proizvodnje bakra
- agregat dobrih mehaničkih svojstava
- mogućnost povišenog udjela As
3) troske iz proizvodnje olova i cinka
- mogućnost povišenog udjela (i ispuštanja) teških metala
4) troska iz proizvodnje fosfora
- agregat dobrih mehaničkih svojstava
- mogućnost povišenog udjela radioaktivnih elemenata
PRILOG D – agregat
Tehnička svojstva smjese agregata za izvedbu habajućih slojeva
Tehnička svojstva
Granulometrijski sastav
(nadzrnje i podzrnje)
Najmanji dopušteni razred udjela sitnih
čestica
Najmanji dopušteni razred udjela
drobljenih zrna i udjela lomljene površine
zrna
Krupni agregat
2/4, 4/8, 8/11, 11/16
Najveći dopuštenirazred indeksa oblika
Najveći dopuštenirazred indeksa
plosnatosti
Najveći dopušteni razred otpornost na
predrobljavanje metodom «Los Angeles»
Ispitna
metoda
Primjenske kategorije smjese agregata
AG1
AG2
HRN EN 933-1
G C90/15
HRN EN 933-1
f1 f2 (b)
HRN EN 933-5
C100/0
HRN EN 933-4
SI20
HRN EN 933-3
FI20
HRN EN 1097-2
LA 20
Najveći dopušteni razred otpornosti
agregata na površinsku abraziju
HRN EN 1097-8,
Dodatak A
AAV 15
Najveći dopušteni razred otpornosti
agregata na trošenje
HRN EN 1097-1
MDE20
Najmanji dopušteni razred otpornosti
agregata na polirnost
HRN EN 1097-8
PSV 50
Najveći dopušteni razred upijanja vode za
ocjenu otpornosti na smrzavanjeodmrzavanje
Najveći dopušteni razred otpornosti na
smrzavanje-odmrzavanje ili magnezijev
sulfat
Prionjivost bitumenskog veziva
AG3
AG4
AG5 (a)
C100/0
C90/1
C100/0
LA30
LA 20
AAV 20
AAVNR (c)
M DE 20
MDENR (c)
PSV Dekl.30
PSV NR (c)
HRN EN 1097-6
WA 241
HRN EN 1367-1
ili
HRN EN 1367-2
F 1 ili MS 18
HRN EN 1269711, Metoda A
 80 % (6h) (d)
AAV 15
MDE20
PSV 50
PRILOG D – agregat
Sitni agregat
0/2 (drobljeni)
Tehnička svojstva smjese agregata za izvedbu habajućih slojeva (nastavak)
H R N E N 9 3 3 -1
G F 85, G T C 10
N ajveći d op u šten i razred u d jela sitn ih
čestica
H R N E N 9 3 3 -1
f 10 (e)
f 10 (e)
N ajveći d op u šten i razred k valitete sitn ih
čestica
H R N E N 9 3 3 -9
M B F 10
M B F 10
H R N E N 9 3 3 -6
E C S 30
E C S 30
H R N E N 1 0 9 7 -6
W A 24 1
W A 24 1
N ajm an ji d op u šten i razred u glatosti zrn a
(k oeficijen t p rotok a)
N ajveći d op u šten i razred u p ijan ja vod e za
ocjen u otp orn osti n a sm rzavan jeod m rzavan je
P orijek lo
(f)
0/4 (drobljeni)
Miješani agregat
G ran u lom etrijsk i sastav
N ajveći d op u šten i razred u d jela sitn ih
čestica
N ajveći d op u šten i razred k valitete sitn ih
čestica
N ajm an ji d op u šten i razred u glatosti zrn a
(k oeficijen t p rotok a)
N ajveći d op u šten i razred u p ijan ja vod e za
ocjen u otp orn osti n a sm rzavan jeod m rzavan je
P orijek lo
(a)
G F 85,
G T C1 0
G ran u lom etrijsk i sastav
(f)
-
(P SV 50 )
(P SV D ekl.30 )
(P SV N R ) (c)
(P SV 50 )
H R N E N 9 3 3 -1
G A 90
G T C 10
H R N E N 9 3 3 -1
f 10
H R N E N 9 3 3 -9
M B F 10
H R N E N 9 3 3 -6
E C S 30 (g)
W A 24 1
H R N E N 1 0 9 7 -6
-
(P S V D ekl.30 )
om jer masenog udjela miješanog agregata 0/4 mm i sitnog agregata 0/2 m m u bitumenskoj m ješavini ne smije biti veći od 1,2
(b)
za frakciju 2/4 m m dopušten je razred f 2
u slučaju primjene za zaštitne slojeve hidroizola cije
(d)
u slučaju kad je prionljivost m anja od 80 % , m ora se upotrijebiti dodatak za poboljšanje prionjivosti
(e)
za smjesu zrnja 0/2 mm eruptivnog porijekla, udio sitnih čestica m anjih od 0,063 mm sm ije biti najviše 5 % (m /m )
(c)
(f)
(g)
sirovina od koje je proizveden agregat navedenog razreda PSV
koeficijent protoka zrnja veličine  2 m m izdvojenog iz frakcije 0/4 mm
(P SV D ekl.30 )
(P SV D ekl.30 )
(P SV N R ) (c)
PRILOG D – agregat
Kategorije smjese agregata (opisno i pojednostavljeno):
AG1 – sve frakcije silikatnog sastava (ili troska s PSV>50)
AG2 – frakcija 0/2 karbonatnog sastava a ostale silikatnog
AG3 – frakcija 0/4 karbonatnog sastava a ostale silikatnog
AG4 – sve frakcije karbonatnog sastava (ili troska s PSV>30)
AG5 – kombinacija frakcije 0/4 karbonatnog sastava i frakcija 0/2
i 2/4 silikatnog sastava, dok su krupnije frakcije u potpunosti
silikatnog sastava
PRILOG D – agregat
Tehnička svojstva smjese agregata za izvedbu nosivih slojeva
Miješani agregat
0/4 (drobljeni)
Krupni agregat
4/8, 8/16, 16/22, 16/32, 22/32
Tehnička svojstva
Ispitna metoda
Granulometrijski sastav
Granične vrijednosti i tolerance
HRN EN 933-1
Najveći dopušteni razred udjela sitnih čestica
HRN EN 933-1
Najmanji dopušteni razred udjela drobljenih zrna i
udjela lomljene površine zrna
HRN EN 933-5
Najveći dopušteni razred indekas oblika
HRN EN 933-4
Najveći dopušteni razred otpornost na
predrobljavanje metodom «Los Angeles»
Najveći dopušteni razred upijanja vode za ocjenu
otpornosti na smrzavanje-odmrzavanje
HRN EN 1097-2
HRN EN 1097-6
HRN EN 1367-1
Najveći dopušteni razred otpornosti na smrzavanje- ili
odmrzavanje ili magnezijev sulfat
HRN EN 1367-2
Primjenske kategorije smjese agregata
AG6
AG8 (a)
AG7
GC90/15
G20/15 (b)
f2
C100/0
GC90/20
GNR
f2
C50/30
SI20
SI25
LA30
LA30
WA241
F1 ili MS18
HRN EN 1269711, Metoda A
 70 % (6h) (c)
Granulometrijski sastav
HRN EN 933-1
GA90, GTC10
Najveći dopušteni razred udjela sitnih čestica
HRN EN 933-1
f10
Najveći dopušteni razred kvalitete sitnih čestica
HRN EN 933-9
MBF10
HRN EN 933-6
ECS30(d)
HRN EN 1097-6
LA30
WA242
Prionjivost bitumenskog veziva
Najmanji dopušteni razred uglatosti zrna
(koeficijent protoka)
Najveći dopušteni razred upijanja vode za ocjenu
otpornosti na smrzavanje-odmrzavanje
CNR
WA241
WA242
AG9
PRILOG D – agregat
Miješani agregat
0/4, 0/8, 0/11, 0/16, 0/22, 0/32
Tehnička svojstva smjese agregata za izvedbu nosivih slojeva (nastavak)
(a)
Granulometrijski sastav
HRN EN 933-1
Najveći dopušteni razred udjela sitnih čestica
HRN EN 933-1
Najveći dopušteni razred kvalitete sitnih čestica
HRN EN 933-9
Najmanji dopušteni razred udjela drobljenih zrna i
HRN EN 933-5
udjela lomljene površine zrna
Najmanji dopušteni razred uglatosti zrna
HRN EN 933-6
(koeficijent protoka) (e)
HRN EN 933-3 ili
Najveći dopušteni razred indeksa plosnatosti ili
indekas oblika
HRN EN 933-4
Najveći dopušteni razred otpornost na
HRN EN 1097-2
predrobljavanje metodom «Los Angeles»
Najveći dopušteni razred upijanja vode za ocjenu
HRN EN 1097-6
otpornosti na smrzavanje-odmrzavanje
Najveći dopušteni razred otpornosti na smrzavanje- HRN EN 1367-1
odmrzavanje ili magnezijev sulfat
ili
HRN EN 1367-2
HRN EN 12697Prionjivost bitumenskog veziva
11, Metoda A
dopuštena je uporaba i kombiniranih (dvije ili više) susjednih frakcija krupnog agregata
odnosi se na frakcije 8/16 i 16/32 mm
(c)
u slučaju kad je prionljivost manja od 70 %, mora se upotrijebiti dodatak za poboljšanje prionjivosti
(d)
koeficijent protoka zrnja veličine 2 mm izdvojenog iz frakcije 0/4 mm
(e)
odnosi se samo na frakciju 0/4 mm
(b)
GA90
GTCNR
f10
MBF10
C50/30, CNR,
ECSNR
FI20 ili SI25
LA30
WA242
F1 ili MS18
 70 % (6h)(c)
OČUVANJE OKOLIŠA
Skupina znanstvenika objavila je knjigu “Granice rasta”
(“Limits to Growth”, Maedows et al., 1972.)
– rast korištenja prirodnih resursa je eksponencijalan
(poljoprivreda, industrija) do kolapsa u XXI. stoljeću
– predviđalo se da će do kraja XX. stoljeća 11 osnovnih
mineralnih sirovina biti iscrpljeno
– knjiga “Granice rasta” je jedna od temeljnih i početnih
ideja održivog razvoja
Definiranje načela održivog razvoja
“Održiv razvoj (sustainable development) je razvoj koji
zadovoljava današnje potrebe a ne ugrožava buduće
generacije i njihove potrebe” (World Commission on
Environment and Development, 1987).
OČUVANJE OKOLIŠA
Projektom “Rudarstvo, mineralne sirovine i održivi
razvoj”, kojeg je izradio International Institute for
Environment and Development (IIED&WBCSD,
2002.), utvrđeno je devet ključnih točaka održivog
razvoja u djelatnosti vađenja mineralnih sirovina.
Pod okriljem UN-a prošlog desetljeća održan je i okrugli
stol u Berlinu gdje su usvojene “Upute za rudarstvo i
održivi razvoj” (United Nations Environment Programe,
2002.).
OČUVANJE OKOLIŠA
Koncept održivog razvoja u EU temelji se na
dokumentu koji je prihvaćen u Gothenburgu 2001.
godine:
“Održiva Europa za bolji svijet: strategija održivog
razvoja Europske unije”
Za industriju mineralnih sirovina u EU najveći značaj ima
dokument pod nazivom:
“Promicanje održivog razvoja u industriji
neenergetskih mineralnih sirovina Europske
unije” (Commission of the European Communities,
2000, 265)
OČUVANJE OKOLIŠA
Dokumentom “Promicanje održivog razvoja…” utvrđene
su važne činjenice:
- eksploatacija mineralnih sirovina (rudarstvo) je pod
povećanim utjecajem konkurentnih načina
iskorištavanja tla kao što su urbani razvoj,
poljoprivreda, očuvanje prirode
- potrebno je uravnoteženo razmatranje ekonomskih,
ekoloških i socijalnih aspekata da bi se osigurao
održivi razvoj industrije
- nužna je usklađena politika zajednice
OČUVANJE OKOLIŠA
Dokumentom su istaknuta dva problema s gledišta
održivog razvoja:
- korištenje neobnovljivih resursa može dovesti do
toga da ti resursi neće biti dostupni budućim
generacijama
- osiguranje kvalitete okoliša uz postojanje općenitih i
posebnih rizika prilikom eksploatacije
OČUVANJE OKOLIŠA
Većina zemalja članica EU poduzela je mjere za
provođenje načela održivog razvoja s naglaskom
na:
- zaštitu okoliša
- promicanje smanjene upotrebe mineralnih
sirovina
- recikliranje otpada
OČUVANJE OKOLIŠA
NE
Zahtijevati ugradnju asfalta sa silikatnim agregatom gdje to nije
tehnički opravdano (prometne površine s malim brzinama!!!)
NE
Protiviti se primjeni novih tehnologija (recikliranje postojećih
kolničkih konstrukcija) ili alternativnih materijala (troske,
reciklirani agregati)
ALI
Zbog manjka iskustava s novim tehnologijama i alternativnim
materijalima uvijek temeljito provesti istražne radove,
ispitivanja, planiranja (po potrebi i detaljnije nego kod upotrebe
“virgin materials”)
OČUVANJE OKOLIŠA
ZAŠTO NE???
Jer “korištenje neobnovljivih resursa može dovesti
do toga da ti resursi neće biti dostupni budućim
generacijama”
– sedimentne stijene zauzimaju 75% površine Zemlje ali u
Hrvatskoj je to 95% (3-4% metamorfne i 1-2%
magmatske)
– od preko 250 eksploatacijskih polja za vađenje tehničkograđevnog kamena na samo 13 se vadi silikatna sirovina
– zbog svojstava, samo 10 od tih materijala su pogodni za
proizvodnju agregata za asfalt, a od tih 10 zbog lokacije
(park prirode) ili nemogućnosti širenja ne rade 3
OČUVANJE OKOLIŠA
Ležišta tehničko-građevnog kamena Si sastava u RH:
- dijabaz na Papuku (eksploatacijska polja Brenzberg-Točak,
Žervanjska),
- dijabaz kod Lasinje na Baniji (eksploatacijsko polje
„Kremešnica“),
- dijabaz na Kalniku (eksploatacijsko polje „Hruškovec“),
- dijabaz na Medvednici (eksploatacijsko polje „Jelenje Vode“),
- dijabaz na Baniji kod Topuskog (eksploatacijsko polje „Bojna“),
OČUVANJE OKOLIŠA
- dijabaz na Baniji kod Hrvatskih sela (eksploatacijsko polje
„Hrvatsko selo“)
- amfibolit na Papuku (eksploatacijsko polje „Vetovo“),
- amfibolit na Psunju (eksploatacijsko polje „Fukinac“)
- andezit (eksploatacijsko polje „Fužinski Benkovac“)
- trahiandezit na Krndiji (eksploatacijsko polje „Torine“)
- amfibolit, granit, gnajs na Moslavačkoj gori (eksploatacijsko
polje „Pleterac“),
- gnajs na Moslavačkoj gori (eksploatacijsko polje „Mikleuška“)
ZAŠTO NE???
Zbog “osiguranja kvalitete
okoliša uz postojanje
općenitih i posebnih rizika
prilikom eksploatacije”
OČUVANJE OKOLIŠA
Ako upotrijebimo silikatni agregat za 1 km ceste u Istri
Prosječna potrošnja teretnog vozila:
35 l/100km
Bojna-Pazin i natrag:
500 km
Utrošak goriva po kamionu:
175 l
1 km prometnice širine 6 m:
P=
6000 m2
debljine habajućeg sloja 4 cm:
V= 240 m3
gustoća asfalta u zbijenom stanju:
2,55 t/m3
masa asfaltne mješ. za hab. sloj:
612 t
masa frakc. agregata u asf. mješavini:
612 x 0,9 = 551 t
Za prijevoz agregata potrebno:
27 kamiona
OČUVANJE OKOLIŠA
Utrošak goriva:
175 x 27 = 4725 l
Iz 1 l goriva se oslobađa:
0,1 kg CO
2,5 kg CO2
0,03 kg NOx
Emisija plinova prilikom transporta:
472 kg CO
11812 kg CO2
141 kg NOx

Download Report