KUPRES Tiskanje brošure pomognuto od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma turistički vodič KUPRES 1. Općenito o Kupresu 2 Kupres se nalazi u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na Kupreškoj visoravni površine 622 km2 i nadmorskoj visini oko 1200m. Naziv Kupres se prvi put zvanično pominje u darovnici kralja Stjepana Tomaševića, bosanskog kralja, 18. rujna 1461. godine. Međutim, u ranijoj povijesnoj dokumentaciji za Kupres se vežu nazivi Tropolje, Vrhovine, Završje i Zapadne strane. Postoje različita tumačenja o nastanku imena Kupres. Međutim, mnogi su povjesničari najbliže onom, gdje se ime Kupres veže za staro-ilirske riječi: kup i rrash(raš). Prva riječ znači duboku zdjelu, a druga ravnicu. ”Dakle, kup-raš označuje ravan kupastog oblika, odnosno zatvorenu kotlinu, što savršeno odgovara kupreškom kraju, koji je kao kakva slika uokviren sa 16 planina Tako se od starijeg naziva Kupraš razvio tokom vremena oblik Kupris, Kupres, Kupreš,” piše naš Kuprešak fra Miroslav Džaja u svojoj knjizi : ”Sa Kuprečke visoravni”. Po svom političkom ustroju, Kupres se poslije rata nalazi u Hercegbosanskoj županiji, sa središtem u Livnu. Kupres ima izvrstan zemljopisni položaj, jer preko Kupresa vode putovi za mnoge centre u Bosni i Hercegovini, kao i u susjednu Republiku Hrvatsku i srednjoeuropske zemlje Kupres je udaljen od Splita, Mostara i Banjaluke oko 120 km, a nešto više od Sarajeva. Kad dolazite u Kupres iz bilo kojeg pravca vi se ”penjete”, a onda pred vama bljesne velika ravan, omeđena brdima i planinskim vijencima. Kupres i njegova sela su smješteni na tri ravna polja i to: Kupreško polje, Vukovsko polje i Ravananjsko polje. KUPRES 2. Osobitosti Kupresa Osobitosti Kupresa se ogledaju u zemljopisnom položaju, reljefu, nadmorskoj visini, klimatskim prilikama, iznimno bogatoj flori i fauni, bogato kulturno i povjesno nasljeđe i stanovnicima široka i otvorena srca. 3 2.1 Klima U Kupresu se ukrštaju kontinentalna i mediteranska klima. Zime su oštre, sa obilnim snijegom, mnogi će reći, kao sibirske. Zahvaljujući bogatstvu snijega, podesnim padinama i nadmorskoj visini, Kupres je odavnina prepoznat kao izvrsna turistička destinacija u zimskom periodu. Dok u većini drugih mjesta u proljeće krene vegetacija, Kupres, kao da spava još zimski san. A, onda zagrije mediteransko sunce na Kupresu i vegetacija naglo stasa i obdaruje nas bogatstvom raznolikog prirodnog cvijeća, što je doista fenomen. Ljeto je toplo i sunčano. Ali, i za najvećih ljetnih vrućina u Kupresu uvijek lahori blagi povjetarac, pa je ugodno. Posebno su lijepe i svježe večeri, gdje ćete uživati u šetnji po kupreškim krajolicima, a kad legnete da spavate, slobodno ćete se pokriti prekrivačem. Jesen na Kupresu zna biti izuzetno ugodna i lijepa, bez magle i sa puno sunca. Stari Kuprešaci takvu jesen prozvaše Miholjsko ljeto. Kukavičko jezero u jesen Kupres u jesen KUPRES 4 2.2 Kupres - mjesto prirodnog cvijeća Ne znamo da li još igdje ima toliko raznovrsnog prirodnog cvijeća, kao što to možete vidjeti na Kupreškoj visoravni. U proljeće i ljeto kupreško cvijeće se naprosto utrkuje da satka prostrane, šarene cvjetne tepihe, koji se naizmjenično mijenjaju svakih dvadesetak dana. I nije čudo, kad nekomu tko nije bio na Kupresu, pošaljemo naše stvarne fotografije cvijeća, da posumnja da to nisu fotomontaže ili neke slike. Cvijeće na Kupreškoj visoravni je pravi fenomen i Božji dar, te je zato neprestana inspiracija mnogih umjetnika. Osobito ističemo umjetničko djelo renomiranog slikara Gabriela Jurkića, koji je naslikao poznatu sliku, remek djelo, pod nazivom: ”Visoravan u cvatu,” koja se, kao nacionalno blago, čuva u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Ljepota kupreških polja u proljeće i ljeto se ne može opisati. To se naprosto mora doživjeti. Pogledajte neke od fotografija sa prikazom cvijeća na našoj web stranici www.attivo-kupres.org, u galeriji prirodnih ljepota. Kupreška visoravan je obdarena raznovrsnim ljekobiljem. Dr. J. Tucakov je 1971. godine proveo istraživanja ljekobilja i napisao knjigu o kupreškom ljekobilju. Dr. Tucakov navodi 92 ljekovite i aromatske biljke, a 24 biljke označuje kao endemske. Obzirom da su ovo najopsežnija istraživanja na području općine Kupres iz oblasti ljekobilja, iznosimo registrirane ljekovite i aromatične biljke. 1. Artemisia vulgaris- komonika 2. Allium ursinum srijemuž, medvjeđi luk 3. Anemone hepatica- jetrenka 4. Alchemilla vulgaris- virak 5. Anemone nemorosašumarica 6. Aquilegia vulgaris pakuljac, kandlika 7. Arctium lappa- čičak 8. Asplenium trichomanespapratka 9. Anthyllis vulneraria ranjenica, ranjenik 10. Arctostaphyllos uva-ursi medvjeđe uho, medvjetka 11. Asarum europaeum- kopitnjak 12. Asperula odorata- lazarkinja 13. Agrimonia eupatoria petrovac, turica 14. Aconitum variegatum- jadić 15. Artemisia absinthium- pelin 16. Atropa bella-donna- velebilje 17. Achillea millefolium stolisnik, hajdučka trava 18. Convalaria majalis đurđevak, đurđica 19. Crateagus monogyna jednoplodnički glog 20. Ceterach officinarum zlatna paprat 21. Capsella bursa-pastoris pastirska torbica, rusomača 22. Chenopodium bonus hernicus- divlji spanać 23. Circaea lutetiana- bahornica 24. Corydalis solida- mlađak, mlađa 25. Convolvulus arvensis slatkovina, veliki slak 26. Centaurea cyanus- različak 27. Chelidonium majus rosopas, rusa 28. Chrysanthemum leucanthemum volovsko oko 29. Dryopteris filix-mas- navala, šumska paprat 30. Digitalis ferruginea- naprstak 2.3 Ljekobilje KUPRES Ponekad, u potrazi za rješenjem naših zdravstvenih problema, zaboravimo na to, da nam je priroda već dala sve potrebno za zdravlje i da su nam na dohvat ruke prirodni i besplatni lijekovi. 5 31. Digitalis ambigua- žuti naprstak 32. Daucus carota- mrkva 33. Echium vulgare- lisičina 34. Erythraea centaurium gorka kičica, crveni kantarion 35. Fragaria vesca- šumska jagoda 36. Gentiana asclepiadea šumska sirištara 37. Gentiana cruciata- sirištara 38. Gentiana urticulosa putarnjica, naduta sirištara 39. Geum urbanum- zečja stopa 40. Glechoma hederacea- dobričica 41. Gentiana lutea- srčanik, lincura 42. Helleborus odorus- kukurijek 43. Hypericum perforatum žuti kantarion 44. Juniperus communis borovica, smrika 45. Linum flavum- žuti lan 46. Muscari comosum- presličica 47. Meliotus officinalis zdraljevina, kokotac KUPRES 6 48. Matricaria chamomillakamilica 49. Malva sylvestris- crni sljez 50. Malva moschata poljski sljez, mošusni sljez 51. Origanum vulgare vranilovka, mravinac, origano 52. Ononis spinosa- zečji trn 53. Plantago lanceolata bokvica, trputac 54. Pinus mugo- bor krivulj 55. Pulmonaria officinalis- plućnjak 56. Polygonum bistortasrčenjak 57. Polypodium vulgare slatka paprat, oslad 58. Primula vulgaris jaglac, jagorčevina 59. Prunus spinosa- crni trn 60. Platanthera bifolia- vimenjak 61. Polygonum aviculare- troskot 62.Parietaria officinalis prilip, crkvina 63. Phyllitis scolopendriumjelenak 64. Potentilla tormentilla poljska steža 65. Rubus idaeus- malina 66. Rubus fruticosus- kupina 67. Rosa cannina divlja ruža, šapurak 68. Rhamnus fallax- pasja lijeska 69. Ruscus aculeatus veprina uskolisna 70. Ruscus hypoglossum zelenika, širokolisna veprina 71. Sambucus ebulus abdovina, burjan 72. Sambucus nigra- bazga, zova 73. Saponaria officinalis- sapunjača 74. Satureja montana- vrisak 75. Saxifraga rotundifolia očoboljka, kamenjarka 2.4 Endemske biljke 76. Symphytum officinalis- gavez 77. Sorbus aucuparia- jarebika 78. Sanicula europaea milogled, zdravčica 79. Symphytum tuberosum bijeli gavez, žuti gavez 80. Scrophularia nodosa- strupnik 81. Sorbus aria- mukinja 82. Teucrium chamaedrys dubačac, podubica 83. Teucrium montanum- trava iva 84. Taraxacum officinalis- maslačak 85. Tussilago farfara- podbjel 86. Urtica dioica- obična kopriva 87. Urtica urens- mala kopriva 88. Vaccinium myrtillus- borovnica 89. Valeriana officinalis- odoljen 90. Veratrum album- bijela čemerika 91. Viola sylvestris- šumska ljubičica 92. Viola tricolor- poljska ljubičica • Gentiana lutea srčanik, lincura • Gentianella crispata gorčica • Scabiosa leucophylla svjetlolisna udovičica • Dactylohriza maculata pjegavi kaćunak • Erigeron glabratus planinska hudoljetnica • Nigritella rhellicani murika • Orchis simia majmunov kaćun • Saponaria bellidifolia ljepolisna sapunika • Crepis dinarica dinarski dimak • Platanthera bifolia vimenjak • Convalaria majalis đurđevak • Viola elengantula ljupka ljubica • Eryngium alpinum planinski kotrljan • Soldanella alpina alpska zvončica • Gentiana acaulis Kohova sirištara • Sorbus chamaemespillus mukinjica • Viola beckiana Beckova maćeha • Taxus baccata obična tisa • Ilex aquifolium božikovina • Fritilaria gracilis gorska kockavica • Veronica saturejoides vriskova čestoslavica • Daphne cneorum crveni uskolisni likovac • Genista sericea var. hercegovinica svilena žutilovka • Prunus padus sremza Gospina trava Majčina dušica Preslica Kamilica Kadulja KUPRES Jaglac 7 Kopriva Metvica Bokvica Zova Smreka ili Borovnica Glog Divlji šipak Divlji bijeli luk Maslačak Trava Iva od mrtva pravi živa KUPRES Ovi podaci jasno upućuju na zaključak da Kupres ima pravu bogatu riznicu ljekovitog bilja. Ovom prezentacijom želimo ukazati našim turistima i gostima to naše kupreško bogatstvo, u kojem mogu uživati i ako zažele mogu uz šetnju prekrasnim krajolicima i po svježem zraku sami sebi ubrati ljekovite biljke. 8 Domaće stanovništvo želimo potaknuti da više koristi ovo Bogom dato bogatstvo, kako u svojoj obiteljskoj apoteci, tako i u komercijalne svrhe, ali i skrenuti pozornost da zna čuvati i poštovati ovo neizmjerno bogatstvo. Šumsko voće: divlje borovnice, maline, kupine, divlje jabuke, kruške, trešnje, brusnice i drugo, pravo su malo bogatstvo, još nedovoljno iskorišteno. 2.5 Vrtače - japage Vrtače Japage su kraški fenomen Kupresa. Nalaze se u blizini sela Rastičevo. Postoji pet vrtača, koje su raspoređene na površini oko 1 km2. Na sjeveroistočnom dijelu Kupresa, na padinama planine Stožer, nalazi se veliki broj izvora bistre i hladne vode. Stari Kuprešaci kažu da ih ima koliko godina ima dana Fra Miroslav Džaja u svojoj knjizi : ”Sa Kupreške visoravni” ovako opisuje hidrografske karakteristike Kupreškog kraja: „Kupreški kraj se sastoji iz tri hidrografski dosta samostalne kotline: Bajramovačku na sjeveru, Mrtvičku u sredini i Milačku na jugu. Najneravnije tlo je bajramovačkog dijela, gdje su mnogobrojne kose, uvale i vrtače velikih razmjera, a tek na zapadu je prostrana ravan. Tuda protječe rječica Mrtvaja koja izvire kod sela Stražbenice, teče prema sjeverozapadu i ponire na kraju polja, blizu Šemanovaca. Mrtvačkom kotlinom teče rječica Mrtvica, u koju se ulijevaju potoci Smrdelj, Karićevac i Jazmak. Teče prema zapadu i sjeverozapadu i uvire pod Kurljajem, odnosno pod Jarmom. Milačkom kotlinom teče Milač, vodom najobilatija kupreška ponornica. Izvire iz Lupoglavskog jezera, istočno od Kukavica i nekoliko vrela u blizini, te prima pritoke: Otinovački potok, Kadinovac i Jurkovaču I teče smjerom jugozapada. Ponire u Pitomim livadama, Rilić polja, dok se ljeti gubi u ponoru ispod sela Gornji Malovan. Kukavičko jezero Rastičevsko jezero KUPRES 2.6 Izvori, planinske rijeke i jezera Jezero Turjača Uz pomenute tekuće vode, ima u kupreškom kraju još preko 20 vrtača glinenog podnožja, u kojima se voda zadržava, čineći jezerca sa 100-200 m promjera. Od njih neka imaju svoje vlastite izvore.” Obzirom da vode sa Kupreške visoravni teku prema Jadranskom moru i Crnom moru, na Kupresu je razdjelnica voda Jadranskog i Crnomorskog sliva. Najveće i najljepše jezero u kupreškoj općini je Kukavičko jezero kod sela Kukavice. To je glacijalno jezero površine 3750 m2, bogato je pastrmkom i rakom. Kukavičko jezero se nalazi u prekrasnom krajoliku, okruženom crnogoričnom šumom. Uz Kukavičko jezero treba spomenutu i dva manja glacijalna jezera, Turjača površine 2500 m2 i Rastičevo površine 1900 m2. 9 KUPRES 3. 10 Kulturna i povjesna baština Kupresa Nećemo opisivati povijesne etape i događaje na Kupresu. To nije ni potrebno, jer mi u Kupresu moramo zahvaliti Bogu da smo imali svog Kuprešaka, Miroslava Džaju, koji je zajedno sa Krunoslavom Draganovićem napisao monografiju svog kupreškog kraja pod nazivom: ”Sa Kupreške visoravni“ U toj knjizi, na 530 strana možete pronaći naprosto sve o Kupresu. Ovaj veliki čovjek učinio je to da otrgne od zaborava mnoge povijesne događaje, kulturna nasljeđa i povijesnu baštinu kupreškog kraja. Naš Džaja ovo djelo nazva skromnom monografijom svoga kraja. A to djelo je prava riznica o svemu što se događalo i što nam je ostalo, kao spomen na pojedina vremena, od pretpovijesnog doba do drugog svjetskog rata. U ovoj monografiji, također, možemo pronaći popis naselja, obitelji, migracije, običaje i sve što je bitno o Kupresu. Arheolozi: Šefik Bešlagić, Patsch, Basler, Ivo Bojanovski, Hamid Hadžibegić, Mehmed Mujezinović i Alojz Benac su dali veliki doprinos sa svojim istraživanjima vezanim za kupreški kraj, a i prilikom pisanja gore pomenute Džajine monografije. O novijoj povjesti i događanjima na Kupresu pisali su: Davor Marijan (Borbe za Kupres 1992. godine) i fra Ćiro Lovrić ( Tisuću dana bez Kupresa). Na Kupresu su boravili starosjedioci - nomadi, Iliri, Kelti, Rimljani, Bizantijci, Goti, Hrvati, Turci, a onda Kupres dolazi kao i drugi dijelovi Bosne pod upravu Austrougarske monarhije, a potom u sastav države SHS. Nakon drugog svjetskog rata Kupres je sastavni dio BIH i SFR Jugoslavije, sve do početka novog rata, početkom 1992. godine. Dakako, svaka civilizacija i vlast ostavila je svoj pečat i neke povijesne tragove. Život na Kupresu zabilježen je još 3000 godina prije nove ere. Uzrok ranog naseljavanja i stalne najezde različitih osvajača treba promatrati kroz interesantan geostrateški položaj Kupresa, njegovo veliko prostranstvo i upravo prirodne ljepote, koje se rijetko sreću. Ovdje valja istaći da se prošlost Kupresa, kao i drugih mjesta može pratiti od doba kada je čovjek počeo obrađivati kamen, praviti oruđe, posuđe od gline i ostavljati nekakve vidljive tragove iza sebe. Zato govorimo o ovom periodu, kao nekakvom početnom, jer od tada imamo vidljive dokaze života na ovom prostoru. Što je bilo ranije, da li je ovdje tko boravio prije ovog doba, možemo samo nagađati. Također, mi ne znamo ni kojem su narodu pripadali ti starosjedioci. 3.1 Tumulusi KUPRES Svjedočanstva o životu na Kupresu u periodu prije nove ere, imamo u: gradinama, kamenom oruđu i brojnim tumulusima. Mnogi su ispitivali ove ostatke, među kojima: Đuro Basler 1953 godine, Šefik Bešlagić 1954 godine, a najkompletnija istraživanja u svezi tumulusa napravio je arheolog Alojz Benac, 1986 godine, kada je na Kupresu registrirao 51 tumulus. Osim prepoznavanja i identificiranja tumulusa, arheolog Alojz Benac je otkopao jedan tumulus i došao do epohalnog otkrića. U središtu tumulusa pronađen je drveni sanduk u kome je bio sahranjen pokojnik, omotan vunenim tekstilnim plaštem. Ukopani muškarac je bio jedan od rodovskih ili plemenskih prvaka. Vuneni tekstilni plašt najstariji je i najveći u Europi iz toga vremena. A plašt je star oko 3680 godina, te potječe iz ranog brončanog doba. Ovim istraživanjima demantirano je kako je odjeća iz ženskog groba u Danskoj najstariji vuneni tekstil. Naime, kupreški tekstil pronađen u tumulusu na Kupreškom polju, stariji je 200 do 300 godina, i veće je dimenzije. Dragocjene ostavštine, pronađene u ovom tumulusu danas su izloženi u „Franjevačkom muzeju i galeriji, Gorica,” Livno. Tumulus u blizini sela Otinovci. tisućljećima plijeni pažnju kuprešaka i slučajnih prolaznika. Pored zemljanog humka, na ovom tumulusu se nalazi veliko kamenje, obraslo crvenom patinom. U narodu su potekle različite legende o ovom tumulusu i kamenju. 11 KUPRES 3.2 Gradine 12 12 Gradine su ostaci materijalne kulture prethistorijskih stanovnika, a u prvom redu starih Ilira, koje svjedoče o njihovom boravku na Kupresu. Gradine su na Kupresu zabilježene na više lokaliteta: Poganac kod Kupresa, Vrila, Ravno. Poznati arheolog Đuro Basler je zapisao u svom istraživačkom djelu: Prethistorijske gradine i njihova zaštita: Na Gradcu iznad Ravnog (Kupres) ostao je i danas je još djelomično sačuvan zid (na priloženoj skici, sl. označen sa »A«) na kome se dobro primjećuju tragovi stare konstrukcije. Njegova debljina iznosi 170 cm a konstruiran je tako da je prvo načinjen okvir od povećeg kamenja (8090 cm dužine), a zatim je u ograđeni okvir nabacano manje kamenje. (Sl. 6 i 7). Slobodan, neizgrađen prostor širine 215 cm, služio je kao ulaz. Terenski uslovi na tom mjestu, pa sama arhitektura i pomanjkanje pokretnog arheološkog materijala, daju naslućivati da je ovaj dio ravanjskog Gradca služio kao obor za smještaj stoke, dok se odmah u neposrednoj blizini uzidao objekat za zaštitu ljudi (u planu označen sa »B«) (Sl. 8), na kom je, vjerojatno zbog trošnosti, u rimsko doba izvršena generalna rekonstrukcija zidova, pri čemu je upotrebljena žbuka za povezivanje kamena. Gradine u mjestu Vrila, Kupres ocrtavaju se tragovi gospodarske djelatnosti nekadašnjih njihovih stanovnika Gradac iznad Ravnog (Kupres) - pogled sa istoka na utvrđenje »B«. Iza distalnog zida brijeg se spušta prema Ravanjskim Vratima, koja s druge strane zatvara još jedna gradina. Gradac nije utvrđen sa sjeverne strane, jer se na tom dijelu brijeg strmo ruši u dolinu, i na taj način pruža prirodni zaklon. (Snimio Đ. Basler 1952 g.) 3.3 Stećci KUPRES Kupreški kraj obiluje vrlo brojnim i umjetnički ukrašenim stećcima ili mašetama, kako ih na Kupresu obično zovu. Bešlagić ih je nabrojio čak 1055, ali je ustvrdio da ih ima još. Oni potječu iz srednjeg vijeka. 13 13 Nekropola Ravanjska vrata je nominirana ispred BiH na Listu svjetske baštine UNSCO-a. Debeli zidovi su napravljeni kao sklonište i zaštita stočnog fonda, kojeg su uzgajali njihovi vlasnici. 3.4 Rimska bazilika u Otinovcima Jedno od najznačajnijih ostataka iz doba rimskog carstva su temelji rimske bazilike u selu Otinovci, Kupres KUPRES 3.5 Kraljica Katarina Kosača Kotromanić na Kupresu 14 Bosanska kraljica Katarina je na temeljima rimske bazilike 1447. godine počela graditi zavjetnu crkvu posvećenu Presvetom Trojstvu i to godinu dana nakon udaje za pretposljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. Papa, kad je čuo za njene namjere uputio je posebnu bulu u kojoj je pisalo: „Svim hodočasnicima koji hodočaste crkvi Presvetog Trojstva, koju gradi kraljica Katarina, podjeljujem potpuni oprost. Papa Nikola V., 18. lipnja 1447.”. Od tada do danas, mnoštvo hodočasnika se slijeva u Otinovce. Iznad Begovog sela, u neposrednoj blizini Ski centra Stožer, postoji vrelo po imenu Kraljevac, a pored njega padina pod nazivom Velika i Mala Kraljeva lazina, što potvrđuje tezu o boravku bosanskog kralja Stjepana Tomaša i Kraljice Katarine upravo na ovom mjestu. Najprije, tu su imali sagrađen kraljevski ljetnikovac ili lovačku kuću. Kraljica Katarina se zbog najezde Turaka, najprije sklonila u Kozograd kod Fojnice, a potom u Dubrovnik, te preko Ankone u Rim, gdje je umrla 25. 10. 1478. godine Don Jakova Čotu, posljednjeg glagoljaša na Kupresu, štovali su jednako i pravoslavci i katolici. Kada je don Čota umro, pravoslavci i katolici su se svađali oko toga čiji je Čota. Pripovjeda se da su pravoslavci bili ukrali Čotu iz groba, a kada su katolici saznali zato, vratili su svog don. Čotu ponovno u njegov grob. Prema predanju, Dragun Lovrić iz Blagaja, otkopao je grob blaženog Čote 1942.godine i pronašao ga potpuno cijelog. Uzeo je iz groba glagoljski Brevijar. Župnik mu je naredio da to sve lijepo vrati na mjesto. Nakon II. svjetskog rata, točnije 1966. godine vjernici župe Rastičevo i njihov župnik Marijan Kopić, sagradili su mu lijepu spomen kapelu Danas je Čotin grob zaštićen. od zuba vremena, štiti ga novosagrađena kapela. A vjernici i danas štuju i u molitvama obraćaju se svome Čoti, koji je za njih odavna blaženi i sveti, iako zvanično nema o tomu potvrde od zvaničnih crkvenih institucija KUPRES 3.6 Čotin grob Don Jakov Čota je posljednji glagoljaš na Kupresu. Ali, ne samo to. Bio je izvrstan i omiljen svećenik. Džaja Matko o ovom svećeniku napisa: ”Ni na jednog svećenika, koji je živio na Kupresu, ni izdaleka nije sačuvana tako lijepa uspomena kao na Čotu, i ako je bilo dosta vrijednih i dobrih svećenika.” 15 KUPRES 16 3.7 Dan kosidbe “Strljanica” Dan kosidbe na Kupresu je tradicionalna kupreška kulturna, poljoprivredna, športska i turistička manifestacija, u narodu poznatija pod imenom “Strljanica”. Održava se na Kupreškom polju svake godine početkom mjeseca srpnja, točnije, svake prve nedjelje u srpnju. Dan kosidbe na Kupresu bila je inspiracija uglednom umjetniku Šimi Strikomanu, koji je ovu manifestaciju ovjekovječio u svojoj Milenijskoj fotografiji “KOSCI”. 3.8 HKD Napredak Kupres HKD NAPREDAK se bavi nizom aktivnosti, od kojih je i sada najvažnija kulturna djelatnost, kao i potpora studentima. Podružnica Kupres djeluje u sklopu zajednice čija je središnjica u Sarajevu. U oviru podružnice Kupres postoje: 1. Fond za stipendiju đaka i studenata 2. Glazbena škola ”Don Dragutin Alaupović” 3. KUD ”Stožer” KUD ”Stožer” se bavi kulturno djelatnošću. U sklopu KUD-a djeluje više sekcija, koje su do sada imale zapažene rezultate. Najaktivnija je Folklorna sekcija, koja se bavi čuvanjem narodnog blaga, kako Kupreškog kraja, tako i narodne pjesme i običaja iz cijele Bosne i Hercegovine. Posebice smo ponosni na našu narodnu nošnju koju smo obnovili i tako je sačuvali od zaborava. Pored folklora u društvu djeluje i zbor i tamburaški orkestar. Društvo broji više od 100 članova, a svi su isključivo volonteri. Do sada je društvo nastupilo na smotrama i svojim cjelovečernjim koncertima. Sudjelovalo je na festivalima, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u inozemstvu (Hrvatska i Italija) 3.9 Etnografska izložba Kupreškog kraja Ako želite osjetiti čar Kupresa iz starih vremena, onda ste na pravom mjestu. Stalna Etnografska izložba smještena je u Hrvatskom domu Kupres, na površini od 260m2 i raspolaže sa 300 eksponata sakupljenih na prostoru Kupresa i bliže okolice. Tu ćete vidjeti staru kuprešku nošnju, sa kojom su kuprešaci naručito ponosni, jer spada u red najljepših narodnih nošnji ovih prostora. Također, ovdje se mogu vidjeti predmeti vezani za tradicionalne zanate, te vezovi i različiti ručni radovi iz tih starih vremena. KUPRES Hrvatsko kulturno društvo “NAPREDAK”, podružnica Kupres djeluje od 1905. godine, kada je osnovano kao društvo za materijalnu potporu siromašnim studentima. Po završetku drugog svjetskog rata, bilo je zabranjeno, a 1990. godine je ponovno obnovljeno. 17 Kupreška janjetina KUPRES Teletina ispod sača 18 Gastronomska ponuda Kupresa 4. Domaća kobasica Kupres, mjesto proizvodnje zdrave hrane i prirodnih napitaka Zahvaljujući velikom prostranstvu pašnjaka i livada, te klimatskim uvjetima, Kupres je odavnina poznat kao stočarski kraj. Kupres ima bogate pašnjake i livade bogate mirisnom travom i ljekovitim biljem. Zato nema potrebe za pripravljanjem silaža i uzgoja stoke sa koncentratima. Iako Kuprešaci znaju da bi imali veće prinose da se okrenu intenzivnom uzgoju stoke, oni se nevoljko ili nikako ne odlučuju za ovakav uzgoj. Domaći pršut Sirevi Kupreške mljekare Kupreška pura Kupreški krompir Kuprško tele i janje posjeduju ekstra kvalitete mesa. Osobito je kupreška janjetina poznat specijalitet sa ražnja. Također, kupreški sirevi i kupreški kajmak imaju stoljetnu tradiciju proizvodnje na ovom prostoru. Još prije 150 godina kupreški sirevi su služeni na Bečkim dvorima. Danas u Kupresu postoje dvije mljekare, Kupreška mljekara i Eko flora, Kupres, koje proizvode tvrde i polutvrde sireve, vrhunske kvalitete. Med U Kupresu se uzgajaju i povrtlarske kulture, a osobito je poznat kupreški krompir, izuzetne kvalite . U Kupresu se proizvodi i med, koji je zbog bogate flore i faune izvrsne kvalitete i ljekovitog svojstva. Kruh ispod sača Domaće pite Iako se u Kupresu ne proizvodi rakija niti loza, mnogi stanovnici sami sa kupreškim ljekovitim travama proizvode različite travarice, koje posjeduju ljekovita svojstva.Zato ćete kao gosti uvijek biti ponuđeni nekom travaricom. Mi savjetujemo, nikad ne odbijajte, jer ćete popiti čašicu lijeka, jer Kuprešaci nikad neće uzeti nikakvu drugu rakiju i lozu, ako nije domaća i prirodna. A onda će se u tom piću naći različite ljekovite i aromatične biljke sa Kupresa. U Kupresu, kao rijetko gdje raste obilje divljih šipaka. Zato mnoga domaćinstva prave pekmez od šipka, a također se od šipka pripremaju čajevi i sokovi izvrsne kvalitete. KUPRES Kupreški jogurt Oranice se gnoje sa stajskim đubrivom. Zato su svi proizvodi sa kupreške zemlje zdravi i izvrsne kvalitete. Mlijeko proizvedeno na Kupresu ima izvrsne kvalitativne parametre, što izgleda nevjerojatnim za mnoge eksperte iz Europe, koji su provodili analize i istraživanja (mliječna mast, proteini, bjelančevine...) 19 U Kupresu postoji 7 restorana, gdje možete kušat tradicionalna jela kupreškog kraja, ali i sva druga po narudžbi. 1. Restoran hotela Maestral 2. Pansion Restoran Kraljica 3. Restoran Paladium 4. Restoran Kupres 5. Restoran i Pansion Bibac 6. Restoran Ognjište 7. Kupreška kuća Osim ovih restorana, možete posjetiti Piceriju Kuna, ako ste ljubitelji dobre pizza, ili restoran u Prodajnom centru Kupres. Također, tu su i brojni kafiići. KUPRES 5. Restorani 20 1 2 31 41 51 61 71 Ski Stožer Apartmani “Ogništa” Telefon: + 387 63 282 756 Adresa: Stožer bb 80 320 Kupres, BiH 6. KUPRES Smještajni kapaciteti 21 Hotel “Maestral” Telefon: + 387 34 274 665 Adresa: Hercegovačka Hotel “Kupres” Telefon: + 387 34 276 110 Adresa: Čajuša b.b. Hotel “ADRIA Ski” Telefon: + 387 34 275 100 Adresa: Splitska Gradska kavana Telefon: + 387 34 274 607 Adresa: Zagrebačka ulica Pansion “Kraljica” Telefon: + 387 34 274 568 Hotel “St. Markus” Telefon:+ 387 34 274 732 + 387 34 274 731 Adresa: Zagrebačka ulica Osim ovih smještajnih kapaciteta u ponudi je još oko 60 obiteljskih kuća sa uređenim apartmanima. KUPRES 22 7. Kupres je poznata turistička destinacija, osobiti u zimskom periodu. U Kupresu se možete ugodno smjestiti u mnogobrojnim smještajnim kapacitetima i uživati po vlastitom izboru. Skijanje, sanjkanje, snowboard, vožnja skuterom, vožnja saonicama sa konjskom zapregom, noćno skijanje na osvijetljenim stazama, škola skijanja, mogućnost iznajmljivanja skijaške opreme, fitnes centar, saune, disko klub i fantastična gastro-ponuda sadržaji su koji garantiraju dobar. Kupres zimi Već smo pokušali da Vam dočaramo Kupres ljeti. Stoga da samo podsjetimo na moguće sadržaje pri boravku na Kupresu u ljetnom periodu: • jahanje, škola jahanja • biciklizam • moto-cross • paragliding • dani kosidbe “Strljanica“ (poseban program) • razonoda, šetnja, čisti zrak, priroda • lov i ribolov • branje ljekobilja i šumskog voća KUPRES 8. Ljetnji period 23 www.attivo-kupres.org
© Copyright 2024 Paperzz
