KUNA
SLO 1,20 EUR 1,50 EUR
DVANAEST DJEVOJAKA IZ OBALNIH GRADOVA
BORILO SE ZA LASKAVU TITULU NAJLJEPŠE
Dugo ljeto
za Cetinske
i USKOK
Sara Milevoj
iz Novigrada
Kraljica Jadrana
PONEDJELJAK
39. TRKA NA
PRSTENAC
str. 19
str. 38
nezavisni dnevnik
Pula, 18. kolovoza 2014. Broj 220 GODINA LXX
LANJSKI SLAVODOBITNIK VITEZ IZ BARBANA OBRANIO TITULU, A PRIJELAZNI
ŠTIT PREDSJEDNIKA REPUBLIKE URUČIO MU JE PREDSJEDNIK IVO JOSIPOVIĆ
Danilo MEMEDOVI
7,00
POREZNE AKROBACIJE: ZBOG PROCEDURE
ŽALBE TUŽITELJA JOŠ SU NA ČEKANJU
ANDREJ
KANCELAR
u trećem pokušaju
pogodio u sridu!
Josipović je na novinarski upit sprema li možda podlu kampanju odgovorio kako ga ne
zanima što je gospođa Grabar-Kitarović rekla. Ako je rekla da će kampanja biti podla,
valjda nešto zna o tome i sprema takvu kampanju, zaključio je Josipović
str. 2 i 3
NESTAJE STOLJETNO GRADSKO ZELENILO: TRAŽE SE UZROCI NAGLOG
PROPADANJA STABALA HRASTA CRNIKE NA BROJNIM LOKACIJAMA
5. KOLO HNL-a: PULSKI NOGOMETAŠI NA
DROSINI UPISALI PRVU OVOSEZONSKU POBJEDU
M. MIJOŠEK
Istra 1961 Lokomotiva 3:2
Ugroženi
su pulski
drvoredi!
str. 8 i 9
HRVATSKA VISAŠICA DO
EUROPSKE MEDALJE
PLIVAČKI MARATON
STOJA - VALSALINE
Ana Šimić
brončana
u Zürichu
Urbaniju
pobjeda
i rekord
KIŠOVITOM I BLAGOM LJETU ITEKAKO SE RADUJU 23 ISTARSKA UZGAJIVAČA
Puževi vinogradnjaci se triput parili
str. 12 i 13
2
Glas Istre
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
ZAGREB - Hrvatski prijevoznici u svim
vidovima prometa ukupno su tijekom
prvog polugodišta ove godine prevezli
44,5 milijuna putnika, što je 2,2 posto
manje nego u istom prošlogodišnjem
razdoblju, a robe je prevezeno 50,2 mi-
Prevezeno
manje robe
i putnika
[email protected]
591-505
lijuna tona ili 6,9 posto manje, pokazuju podaci Dravnog zavoda za statistiku.
Pritom su prijevoznici u cestovnom i pomorskom i obalnom prijevozu prevezli
više putnika, dok je eljezniki prijevoz
putnika u padu, a zrani stagnira. (H)
*
JUČERAŠNJOM 39. TRKOM NA PRSTENAC ZAVRŠENO
Zagrebačka Ikea računa
i na kupce iz Srbije
BEOGRAD - Kupci iz Srbije moi e u zagrebakoj robnoj kui Ikea ostvariti povrat poreza (PDV) za iznose vee
od 740 kuna po jednom raunu, izjavila je beogradskom
tisku Jelena Grani, voditeljica za odnose s javnošu ove
švedske robne kue koja se idueg etvrtka otvara u Rugvici, nadomak Zagreba. Kupcima iz Srbije zagrebaka Ikea bit e najblia od svih iz lanca ove švedske tvrtke
otvorenih u okruju, a prema analizi cijene e biti povoljnije nego u Austriji, ali nešto više nego u Maarskoj, navodi
list Politika. “U Hrvatskoj oko 7.000 proizvoda, od ukupno
9.500, ima nešto niu ili priblino slinu cijenu kao u Austriji... Osnova za odreivanje strategije cijena u Zagrebu
su primanja graana, situacija na trištu i konkurencija.
Osim toga, gledali smo i cijene u Ikeinim robnim kuama
u okruju, primarno u Austriji i Italiji”, kae Grani.
Udaljenost robnih kua “Ikea” u Budimpešti i Zagrebu
od Beograda priblino je ista - nešto manje od 400 kilometara, ali je putovanje do Zagreba skuplje zbog cestarine. (H)
Andrej Kance
uzastopce osv
Dejan ŠTIFANI
U Hrvatskoj turisti
iz više od 75 zemalja
ZAGREB - U Hrvatsku
je u prvih sedam mjeseci ove godine pristiglo
turista iz više od 75 zemalja svijeta, pri emu
su minusi turistikih dolazaka i noenja u odnosu na prošlu godinu
zabiljeeni samo iz 18
zemalja, no meu njima
su i neke od najvanijih za hrvatski turizam
- Njemaka i Nizozemska. Stranih je turista
u Hrvatsku, po podacima Hrvatske turistike zajednice (HTZ), u
prvih sedam mjeseci
ove godine došlo 6,37
milijuna ili 4 posto više
nego u istom razdoblju
prošle godine, dok su s
33,63 milijuna noenja
u blagom plusu od 0,7
posto. Iako se hrvatska
turistika promocija zadnjih nekoliko godina
okree i brojnim novim,
rastuim i dalekim trištima diljem svijeta, u
statistici i dalje na prvih desetak mjesta po
turistikim dolascima i
noenjima prevladava-
ju ‘stara’ odnosno tradicionalna trišta, meu
kojima su i ona iji su
turisti i u svjetskom turizmu poznati kao najvei putnici i potrošai
- Njemaka, Francuska,
Ujedinjeno Kraljevstvo
i Italija.
Neke od vanijih porasta turistikih dolazaka i noenja hrvatski
je turizam ove godine zabiljeio s brojnih
dalekih trišta, meu
kojima je apsolutni pobjednik Koreja iz koje
je došlo ak 256,7 posto više turista ili 150
tisua, a ostvarili su
242 posto više noenja
ili 185 tisua, što pokazuje da se ti turisti u
Hrvatskoj vrlo kratko
zadravaju. Slino je i
s turistima iz Tajvana
(Kina) kojih je bilo oko
40 posto više, a poraste vee od 50 posto
te od 100 posto u odnosu na prošlu godinu
ostvarili su turisti iz Indije i Indonezije, ali na
maloj ‘bazi’. (H)
S&P zadržao Zagrebačkom
Holdingu kreditni rejting
ZAGREB - Agencija Standard&Poor’s (S&P) potvrdila je dugoroni kreditni rejting Zagrebakom Holdingu
na ‘B’, no zadrala je i njegovu negativnu prognozu. Takav rejting odraava procjenu te agencije da je likvidna
pozicija Zagrebakog Holdinga ispod adekvatne. No,
isto tako, taj rejting odraava stav S&P-a da postoji velik vjerojatnost da e 100-postotni vlasnik Zagrebakog
holdinga, grad Zagreb, u sluaju financijskih problema
osigurati toj tvrtki na vrijeme i dovoljnu izvanrednu potporu. Zbog stajališta o velikoj vjerojatnosti za pomo grada
Zagreba, rejting Zagrebakog Holdinga za dva je stupnja
viši od njegovog samostalnog rejtinga. (H)
Rame uz rame: bivši i sadašnji predsjednik
Ivan Jakovčić
PIŠE Paulo GREGOROVIĆ
SNIMIO Danilo MEMEDOVIĆ
BARBAN - Barbanac Andrej Kancelar jučer je ponovio lanjski uspjeh i opet pobijedio u Trci na prstenac. Time
se upisao kao jedini konjanik kojem je to uspjelo u 21.
stoljeću. Ovaj 32-godišnjak
jahao je na konju Vitorija, a
lani na konju Kalista.
Drugi najbolji konjanik je
bio Goran Špada iz Špadići, na konju Atila. Ovogodišnji trijumf barbanskih konjanika zaokružio je Andrejev
brat Kristijan koji zajedno s
Maksimilijanom Rojnićem
iz Petehi dijeli treće mjesto.
Kristijan je jahao Ramzesa,
Ovogodišnja trka donijela je trijumf barbanskom konjaniku, Andreju Kancelaru.
Drugoplasiran je Goran Špada iz Špadići, dok su treće mjesto podijelili Andrejev
brat Kristijan i Maksimilijan Rojnić iz Petehi
a Maksimilijan konja žestokog imena - Whiskey. Inače,
Kristijan Kancelar je lani bio
drugi, a već je jednom bio i
slavodobitnik.
Samo dvije sride
Rezultat je to tri održane
utrke 39. Trke na prstenac.
Do treće utrke bilo je neizvjesno tko će povesti jer su
čak četiri konjanika imala
više od 3,5 boda. No, samo
su dva pritom uspjela pogoditi u sridu. Uspjelo je to
u drugoj vožnji Maksimilijanu, a nakon toga i Goranu
Galantu iz Rovinja. Na vrhu
s najviše bodova bili su tu
još Andrej Kancelar i Gorana Špada.
U trećoj utrci Andrej pogađa sridu, ukupno treću
na utrci, i broj osvojenih
Nagrade
slavodobitniku
Slavodobitnik je juer za
svoju pobjedu nagraen
novanom nagradom od
30 tisua kuna, sponzora tvrtke ABS iz Potpina. Osim toga Flego mu
je uruio i Pticu prstenac, rad kipara Josipa
Dimini, a predsjednik
Josipovi prijelazni predsjedniki štit. Navedimo
da je Hrvatski asniki
zbor Istarske upanije
priznanje uruio konjaniku koji ima “najviteškije”
dranje, a ono je otišlo u
ruke Silviju Ukaru.
Glas Istre
novosti
Više
zaposlenih
u obrtima
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
ZAGREB - U obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Hrvatskoj je krajem lipnja
bilo 213.814 zaposlenih, što je za 5 posto ili 10.119 osoba više nego na kraju svibnja. U obrtu je krajem lipnja bilo
191.662 zaposlenih, što je 5,7 posto više.
Broj zaposlenih u djelatnostima slobodnih profesija istovremeno je smanjen za
287 osoba, na 22.152 zaposlenih. Najvei
porast broja zaposlenih iskazan je u obrtu u djelatnosti pruanja smještaja te pripreme i usluivanja hrane. (H)
3
*
*
TRODNEVNO BARBANSKO SLAVLJE, KOJE JE PRATILO OKO ČETIRI TISUĆE GLEDATELJA
elar drugi put
vojio prstenac
punti podiže na sedam što
se kasnije pokazalo kao nedostižno za sve ostale konjanike. On je lani bio jedini konjanik koji je pogodio
sridu. Drugoplasirani Špada zaključuje na pet punti,
a sa osvojenih 4,5 punti treće mjesto dijele Maksimilijan i Kristijan.
Prekjučerašnji pobjednik
Trke na viticu, Silvio Učkar
iz Barbana plasirao se kao
peti s četiri osvojena punta. No, Gradinu nije napustio praznih ruku. Osvojio
je priznanje za najbolje držanje, a konj America s kojim je to postigao je u dva
navrata bio najbrži u prešao 150 metara duge staze.
U drugoj trci je ostvario vrijeme od 9,56, a u trećoj 9,67
sekundi. Učkar je s istim
konjem i lani bio najbrži
kada je stazu dugu 150 metara progalopirao za 9,29
sekundi.
S druge strane konj Stela
nije uspio prevaliti tu udaljenost za manje od 12 sekundi pa je njegov konjanik,
debitant Marijan Goldin iz
Muntića napustio trkalište
bez osvojenih punti. Jedna-
predsjednik društva Trka na
prstenac. Načelnik Općine
Barban Denis Kontošić okupljene je podsjetio da je trka
započela davne 1696. godine, obnovljena je 1976. godine te naveo da mu je iznimna čast što svake godine u
Barban stižu i hrvatski predsjednici. Tu je tradiciju, podsjetio je, započeo predsjednik Mesić 2009. za čijeg je
mandata uvedena nagrada
prijelazni štit od predsjednika za slavodobitnika. Načelnik se, kao i lani, ponadao da će se Trka uvrstiti na
popis nematerijalne kulturne baštine Hrvatske, a što
čekaju godinu dana, kako bi
je mogli kandidirati za prestižnu UNESCO-vu listu te
na koncu za dobivanje sredstva EU fondova. Pojasnio je
kako očekuje pomoć i jučer
nazočnog europarlamentarca Ivana Jakovčića čija je bila
ideja da se trka kandidira za
EU fondove.
Istarski župan Valter Flego
je najavio da će i iduće godine pomagati trku, a predsjednik Ivo Josipović je rekao da se u Barbanu može
doživjeti ono o čemu pjeva
Drago Lovrić, Anka Mrak Taritaš, Ivo Josipović i Valter Flego
ko je prošao drugi debitant,
Antonio Osip iz Draguzeti,
s tom razlikom da je trkalište prešao u zadanom vremenu, ali pritom nije ni jednom pogodio prstenac.
Mjesto u UNESCO-u
Pobjednik 39. Trke na prstenac Andrej Kancelar
Josipović: Ako je rekla da će kampanja biti
podla, znači da sprema takvu kampanju
Hrvatski predsjednik Ivo
Josipović poručio je jučer
uoči dolaska u Barban da
neće voditi prljavu kampanju za novi predsjednički
mandat, uzvrativši time na
prekjučerašnje izjave HDZove predsjedničke kandidatkinje Kolinde Grabar Kitarović kako je svjesna da će
kampanja biti ne samo prljava, nego i podla.
Josipović je na novinarski upit sprema li to podlu kampanju, odgovorio
kako ga ne zanima što je
gospođa Grabar-Kitarović
rekla, “a ako je rekla da će
kampanja biti podla, valjda nešto zna o tome, valjda znači sprema takvu
kampanju”. “Što se mene
tiče, ja nikada nisam vodio kampanje koje bi bile
prljave. Kada je riječ o
onome što se do sada događalo, pa vidjeli ste iz čijeg je tima dolazilo ono
što ona naziva podlim”,
kazao je.
Na prozivke HDZ-ove
predsjedničke kandidatkinje kako su plaće nekih
njegovih savjetnika u rangu ministarskih Josipović
je rekao kako “neke jesu i
tako i treba biti”. “Savjetnika (u Uredu predsjednika) je više-manje onoliko
koliko i treba biti. Od kad
sam došao u ured, proračun se smanjio za 15-tak
posto, smanjio se broj ljudi, tako da je vidljivo da se
radilo na uštedama, tamo
gdje je to, naravno, bilo
moguće”, istaknuo je Josipović. (H)
Kao i Osip, jednako je
prošao i vođa konjanika te
slavodobitnik lanjske Vitice
Milio Grabrović iz Jurićevog
Kala te Aleksa Vale iz Puntere, Gvido Babić iz Barbana i Luka Kancelar iz Frkeči. Ovaj potonji izmamio je
velik pljesak publike s obzirom da je prstenac pogodio,
ali u najmanju rupu koja
ne donosi nikakve bodove.
Spomenimo i da je Bruno
Kožljan iz Barbana osvojio tri punta. On je bio najstariji među konjanicima i
ovo mu je bio 32. nastup na
trci. Toni Uravić otišao je s
trkališta s 3,5 punta, koliko
je osvojio i Goran Galant,
a Sanjin Pliško iz Manjadvorci na kraju je sakupio tri
punta.
Prije sportskog natjecanja 39. barbansku smotru
otvorio je Mladen Kancelar,
Načelnik Općine Barban
Denis Kontošić
okupljene je
podsjetio da je
trka započela
davne 1696.
godine, obnovljena je 1976.
godine
istarska himna Krasna zemljo. U svečanoj loži uz njih
su bili bivši predsjednik Stjepan Mesić, potpredsjednik
Sabora Nenad Stazić, ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak
Taritaš te načelnik Glavnog
stožera Oružanih snaga Drago Lovrić.
Velika fešta je nastavljena na barbanskoj placi uz
glazbeni program u kojem su
bili najavljeni članovi KUD-a
Barban, pjevačica Neda
Ukraden i vatromet.
4
novosti
Glas Istre
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
RADOVI U SABORNICI ZA VRIJEME LJETNE PAUZE: POSTAVLJA SE ELEKTRONSKI SUSTAV ZA GLASOVANJE
Novi sustav za elektronsko glasovanje
bit će u funkciji od 1.
rujna ove godine. Ishod glasovanja sada
bi trebao biti trenutno vidljiv na službenoj saborskoj internet
stranici
D. KOVAČEVI
Od rujna se očekuje znatno otežana
stranačka kontrola glasovanja
trebao prvo registrirati, a tek
potom stisnuti odgovarajuću tipku - za, protiv ili suzdržan. To se pokazalo kao nepremostiv problem za dio
zastupnika pa je od izvođača Siemensa zatraženo da
sustav poboljša. Nakon što
su Siemensovi stručnjaci napravili nekoliko kozmetičkih
izmjena odlučili su cijeli sustav testirati. U sabornicu su,
zastupnicima je bio neradni dan, pozvani saborski konobari i konobarice, kuhari i
kuharice, čistačice, pripadnici saborske straže, te pokoji saborski službenik. Njih
oko 150 koji su potom prošli cijeli strašni i komplicirani dril - okreni ključić i glasaj. I sve je u testiranju koje
je trajalo oko pola sata savršeno funkcioniralo. Međutim, samo dan kasnije zastupnicima je ključić opet bio
nepremostiv problem pa se
moralo glasati ručno.
PIŠE Zlatko CRNČEC
ZAGREB - Novi saborski sustav za elektronsko glasovanje bit će u funkciji od 1. rujna ove godine. Trenutno je u
tijeku demontiranje starog
sustava dok bi se novi trebao
početi ugrađivati početkom
sljedećeg tjedna. Tako da će
zastupnici na prvoj sjednici jesenskog zasjedanja koja
će započeti negdje u drugoj
polovini rujna na raspolaganju imati novi sustav koji bi
trebao biti pouzdaniji i jednostavniji, i koji bi trebao
omogućiti da se na puno
transparentniji način omogući uvid javnosti u to kako
je o pojedinoj točci dnevnog
reda glasao neki zastupnik.
Najniža cijena
Ta je informacija i dosad
bila dostupna - odmah nakon glasanja na ekranu postavljenom u sabornici ili
naknadno printanjem ishoda glasanja - dok bi sada
trebala biti trenutno vidljiva na službenoj saborskoj
internet stranici.
Postavljanje sustava za
glasovanje dio je rekonstrukcije kompletnog konferencijskog sustava sa-
Trenutno je u tijeku demontiranje starog sustava za elektronsko glasovanje koji nije bio učinkovit
Famozni ključići
bornice za što je natječaj
raspisan u kolovozu prošle
godine. Posao nabave, isporuke i instalacije konferencijskog sustava nakon provedenog postupka javnog
Nije tu bio problem to
što bi zastupnici eventualno
sporije mislili od onih koji
im svaki dan kuhaju kavu.
Jedan od važnijih razloga zašto se sustav želio prikazati
tako strašno kompliciranim
bila je i želja šefova stranačkih klubova da što bolje kontroliraju proces glasanja. Naime, prilikom dizanja ruku
uvijek se može kako-tako intervenirati ako neki zastupnik ne namjerava glasati
onako kako bi to željela stranačka vrhuška. Kod elektronskog glasanja to je nemoguće
jer se to kako je netko glasao
vidi kada je postupak glasanja već završen.
1,7
milijuna kuna stajat
će novi sustav
za elektronsko
glasovanje
nadmetanja dodijeljen je zajednici ponuditelja, tvrtkama LMT Laboratorij multimedijskih tehnologija i AS
Kongresni sistemi, a cijeli
posao stajat će porezne obveznike 1,7 milijuna kuna.
Nova bi oprema među
ostalim trebala omogućiti jednostavniju identifikaciju korisnika, povezivanje
sa saborskom televizijom,
novi sustav razglasa unutar
sabornice, te mogućnost
priključka slušalica u slučaju da je zastupnicima potreban prijevod. Rok za predaju ponuda bio je 16. rujan
prošle godine, a osnovni
kriterij za odabir najboljeg
ponuđača bila je najniža cijena. Među ostalim, ponuditelj je morao zajamčiti da će
za vrijeme saborskog zasjedanja, u roku od najviše sat
vremena, biti spreman intervenirati u slučaju problema
u funkcioniranju konferencijskog sustava.
Dosadašnji sustav, inicijalno vrijedan 200 tisuća eura,
cifra je narasla za još sto tisuća eura jer se nisu mogli koristiti dijelovi sustava iz 1996.,
u sabornicu je postavljen
2003. kada je prvi čovjek parlamenta bio tadašnji predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić.
Kako sustav radi, je li trebalo izabrati baš takav ili neki
drugi, te je li bio preskup u to je vrijeme sve to postalo jedna od jačih političkih
tema u zemlji. Sam Tomčić,
koji je u ljeto 2003. bio u službenom posjetu Velikoj Britaniji ne bi li omekšao blokadu
te zemlje hrvatskim pregovorima s EU, iskoristio posjet
Cardiffu da zatraži da mu se
detaljno objasni kako funkcionira sustav glasovanja u velškom parlamentu.
A s onim u Hrvatskom saboru od prvog je dana bilo
velikih problema. Uzrok svemu bili su famozni ključići. Naime, svaki je zastupnik
dobio ključić kojim se na
svom zastupničkom mjestu
EUROPSKI REVIZORSKI SUD: FUNKCIONIRANJE EUROPSKOG PARLAMENTA NA JEDNOJ LOKACIJI
ZAGREB - Kada bi se Europski parlament trajno preselio iz Strasbourga u Bruxelles, u europskom proračunu
ostvarile bi se značajne uštede, dok bi istovremeno preseljenje glavnog tajništva parlamenta iz Luxembourga u
glavni grad Belgije omogućilo tek marginalnu dodatnu
uštedu. Zaključio je to Europski revizorski sud koji se ovoga ljeta pozabavio analizom
mogućih ušteda u proračunu EU-a u slučaju da Europski parlament ubuduće ima
samo jedno sjedište.
Sam je parlament lani tražio od europskih revizora da
razmotre potencijalne uštede, a iako to od njih nije izričito traženo, revizori su razmatrali scenarij po kojem je
jedino mjesto rada Europskog parlamenta u Bruxellesu. Razlog za to je, kako navode u izvješću, činjenica da
se u dosadašnjim raspravama pokazalo da većina europarlamentaraca preferira
glavni grad Belgije kao sjedište parlamenta.
U izvješću su razmatrane razne opcije preseljenja:
da parlament više ne zasjeda u Strasbourgu, a da se taj
kompleks u francuskom gradu proda; mogućnost da parlament i dalje mora održavati
prazne zgrade u Strasbourgu;
varijantu po kojoj se tajništvo
seli iz Luxembourga u unajmljene prostore u Bruxellesu;
mogućnost da se u Bruxellesu
za 2.500 službenika glavnog
tajništva kupe novi uredski
prostori... Svaka od tih opcija,
napominje se u izvješću, utječe na procjenu koristi i troškova, pri čemu revizori upozoravaju i da uštede ovise o
vrijednosti nekretnina koje se
kupuju, odnosno napuštaju,
da je tržište nepredvidljivo, da
su u obzir uzeli približne tržišne vrijednosti ureda i zgrada i tome slično.
Unatoč mnogim nepoznanicama, njihova je analiza pokazala da bi preseljenje
REUTERS
Ušteda od preseljenja EP-a 114 milijuna eura
iz Strasbourga u Bruxelles,
bez seljenja iz Luxembourga, na godišnjoj razini uštedjelo oko 114 milijuna eura u
europskom proračunu. U taj
iznos ulaze uštede zbog ukidanja stalnih putovanja administracije i trasporta stvari
iz jednog u drugi grad, uštede koje proizlaze iz manjih
putnih troškova samih zastupnika, iz povećane učinkovitosti rada parlamenta i
slično. Postojali bi, naravno,
Ukinuti “putujući cirkus”
Kampanja za jedno sjedište Europskog parlamenta ide
dalje i u novom sazivu, objavili su na stranici www.singleseat.eu eurozastupnici koji se zalau da ukidanje
“putujueg cirkusa”, kako nazivaju redovito seljenje iz
Bruxellesa u Strasbourg. Njihove procjene troškova - pa
time i potencijalnih ušteda - od uvoenja jednog sjedišta parlamenta daleko su vee od procjena iz izvještaja
revizorskog suda. Osim financijskim, oni se bave i ekološkim posljedicama stalnog seljenja izmeu dvaju gradova pa tvrde da se time godišnje stvara 19 tisua tona
ugljinog dioksida te da kompleks u Strasbourgu 317
dana godišnje zjapi prazan, ali se ipak troši na grijanje,
hlaenje, osvjetljenje.
i troškovi, primjerice, 1,1 milijun eura za preseljenje te 39
milijuna eura za održavanja
praznog kompleksa u Strasbourgu tijekom dvije godine što je razdoblje u kojem
bi EU mogla naći novog korisnika tog prostora.
Problem bi, međutim, nastao ako se zgrada ne bi mogla prodati, jer se onda u proračun EU-a ne bi slio novac
od prodaje, a ukupni troškovi održavanja bi rasli.
Za preseljenje glavnog tajništva iz Luxembourga također u Bruxelles revizori
su zaključili da bi relativno
malo pridonijelo dodatnim
uštedama te da bi iznos ovisio o tome hoće li se za osoblje iznajmiti ili kupiti uredi u
glavnom gradu Belgije.
Svojom analizom revizori su dali doprinos višegodišnjoj raspravi o sjedištu Europskog parlamenta, u kojoj
se dio europskih zastupnika
zalaže da ta institucija radi
samo na jednom mjestu. No,
to pitanje puno je složenije
od obične financijske računice: osim povijesne simbolike
Strasbourga, i temeljni ugovori EU-a propisuju da Europski parlament mora održati 12 plenarnih sjednica u
Strasbourgu, a temeljni ugovori mogu se mijenjati samo
jednoglasnom odlukom svih
zemalja članica EU-a, dakle,
i Francuske.
Glas Istre
novosti
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
5
TURISTIČKA INSPEKCIJA: INSPEKTORI MINISTARSTVA TURIZMA OVE SEZONE RADILI PUNOM PAROM
Prekršajnim sudovima podneseno je 943
optužnih prijedloga, izdano 310 prekršajnih naloga u iznosu od 1.097.361 kunu,
a naplaćeno je 520
kazni u iznosu od
1.109.000 kuna
S. JEŽINA
U 6.003 nadzora utvreno
1.945 raznih povreda propisa
UGLAVNOM PROLAZNO
92
rješenja o
zabrani pružanja
ugostiteljskih
usluga donijeli
su inspektori od
početka godine
PIŠE Alenka JURIČIĆ
RIJEKA - Sanitarne prostorije
koje se nalaze u sklopu ugostiteljskih objekata, benzinskih
postaja, odmorišta, na autocestama, poluautocestama i državnim cestama diljem cijele
Hrvatske, higijenski su uglavnom ispravni. Manjih problema ima tek s ispunjavanjem
nekih minimalno-tehničkih
uvjeta, kao što je na primjer
nedostatak tople vode ili neispravnost tehničke opreme
u toaletima za goste.
Zaključili su to turistički inspektori Ministarstva turizma
koji su početkom kolovoza, od
8. do 11., ciljano kontrolirali sanitarne prostorije u ugostiteljskim objektima na odmorištima autoceste A-1, na
državnoj cesti Zagreb-Čakovec-mađarska granica, autocesti Dalmatina, autocesti
Rijeka - Zagreb, na području
riječke zaobilaznice, na izlazu s Krčkog mosta te na magistrali iz Rijeke prema Crikvenici, potom na području
Banjola, Pule, Vodnjana, Bala,
Buja, Poreča i Galižana, na autocesti Lužani-Sredanci, Sredanci-Bajakovo, Osijek-Velika
Kopanica te na državnim cestama D-2 i D-5. Provedeno
je, kažu u Ministarstvu turizma, više od 230 inspekcijskih
kontrola a zaključak je ohra-
Inspektori su kontrolirali odnos prema gostima, kupcima, zadovoljavanje potrebnih standarda, voenje poslovnih knjiga...
Lorencin: Nadzori će se nastaviti
D. JELINEK
Po 12 sati na dan
Akcijski inspekcijski
nadzori turistikih inspektora nastaviti e se
i dalje, kako bi svi pruatelji usluga poslovali u skladu s pozitivnim
propisima, te kako bi
gosti i turisti bili što zadovoljniji sa pruenim
uslugama.
- Aktivno djelovanje turistikih inspektora na terenu doprinosi podizanju kvalitete
Darko Lorencin
ugostiteljskih usluga
u turizmu, što svakako pozitivno utjee na percepciju
Hrvatske meu turistima koji trae visoki nivo usluga u
svim segmentima. Inspekcijski nadzori e se nastaviti te
emo u narednim tjednima nastojati obuhvatiti još vei
broj pruatelja usluga u turizmu i ugostiteljstvu, komentirao je ministar turizma Darko Lorencin.
brujući - gotovo svi objekti bili
su higijenski ispravni!
Turistički inspektori Ministarstva turizma, njih 59 koji
kontroliraju u kakvim se uvjetima i na koji način pružaju ugostiteljske i usluge u turizmu, od početka godine do
10. kolovoza, obavili su ukupno 6.003 inspekcijska nadzora i pri tome utvrdili 1.945 raznih povreda propisa. Riječ je
o propisima koji kontroliraju
odnos prema kupcima, gostima, zadovoljavanje potrebnih
standarda, vođenje poslovnih knjiga i slično. Nadležnim
prekršajnim sudovima podnijeli su 943 optužna prijedloga, izdali su 310 prekršajnih
naloga u iznosu od 1.097.361
kunu, a naplaćeno je 520 kazni na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 1.109.000
kuna. Od početka godine, turistički inspektori donijeli su i
647 upravnih rješenja, od toga
92 rješenja kojima su zabranili pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga.
S dolaskom sezone njihov
se rad osobito intenzivirao, a
organiziran je tako da više inspektora iz različitih ispostava
Pročešljani su
i ugostiteljski
objekti na području Banjola,
Pule, Vodnjana,
Bala, Buja, Poreča i Galižane
područne jedinice obavljaju
nadzor nad jednim područjem, i to svaki dan, uključujući i subotu i nedjelju, po 12
sati dnevno. O intenzitetu njihovog rada govori i podatak
da su od 7. do 12. kolovoza, u
užem centru Zagreba proveli
79 inspekcijskih nadzora u restoranima, barovima i ostalim
objektima u kojima se pripremaju i uslužuju jela, slastice,
pića i napitci.
Uključeni i gradovi
U istom periodu, u užem
centru Rijeke, Trsata te na području Raba i Paga, provedena su 54 inspekcijska nadzora, 16 ih je bilo u užem centru
Osijeka, 21 na području Novigrada, Poreča, Medulina i Pješčane vale te 24 na području
Splita. Samo na zagrebačkom
području, u 79 nadzora utvrđeno je 100 različitih povreda propisa. Oni se uglavnom
odnose na neispunjavanje
minimalno-tehničkih uvjeta,
primjerice nedostatak tople
vode i odgovarajuće opreme
u toaletima za goste, na nedostatke u kuhinji i prostoru za pripremu jela, na vidno
isticanje cijena ili oznake o
zabrani usluživanja i konzumiranja alkoholnih pića osobama mlađim od 18 godina.
RUPA BEZ DNA: MEGALOMANSKI PROJEKT IZ ERE PREMIJERA IVE SANADERA, KOJI JE BIO OSUĐEN NA PROPAST, TAKO JE I ZAVRŠIO
SPLIT -+ Trgovački sud u
Splitu ovih će se dana početi
baviti slučajem stečaja Tvrtke posebne namjene Sportski grad. O odlasku u stečaj
TPN Sportski grad, koja je
upravljala Spaladium Arenom, pisali smo u nekoliko
navrata, a povijest problema je više-manje poznata.
Naime, konzorcij tri građevinske tvrtke (Konstruktor,
IGH i Dalekovod) osnovao
je TPN Sportski grad, firmu
kojoj su banke odobrile kredite kako bi izgradili Spaladium Centar, dok su se Grad
Split i Vlada obvezali vraćati kredite idućih 30 godina,
nakon čega objekt ostaje u
gradskom vlasništvu. Arena
je za potrebe svjetskog rukometnog prvenstva izgrađena,
no ostatak Centra - poslovni toranj, trgovački centar i
garaže - nije. Prihodima od
tih sadržaja Grad je trebao
financirati svoje obaveze, pa
je bivši gradonačelnik Kerum
u siječnju 2012. shvatio da
nema smisla plaćati tri milijuna kuna mjesečno za nešto
što nije izgrađeno po ugovoru, u cijelosti. U međuvremenu su tri građevinske tvrtke
upale u svoje financijske dubioze i postalo je jasno da
nikad neće dovršiti projekt.
Konačno, prije nekoliko dana
na Fini u Zagrebu predstavnica Grada Splita odbila prihvatiti predstečajnu nagodbu
za TPN Sportski grad.
No, problem Spaladium
Centra i Arene ima nekoliko
sfera. Prva je početna, mega-
lomanska odluka o gradnji.
Tadašnji premijer Ivo Sanader uvjereno je tvrdio kako
“krize nema u Hrvatskoj” pa
koji mjesec potom “spremni
smo na krizu”, no bilo je kristalno jasno da je cijeli projekt osuđen na propast. Sugestije kako je možda bolje
i jeftinije urediti postojeće
dvorane i sportski centar na
Gripama, koji su ionako više
prazni nego polupuni, brzo
su ušutkane. Na tako postavljen start nadovezala se neizbježna gospodarska kriza,
pokosivši građevinsku branšu. Treća sfera je u ovom trenutku možda i najvažnija, jer
su na bubnju budući prihodi gradskog proračuna. Čak
ni u Gradu Splitu nisu potpuno uvjereni da će dobiti
S. DRECHESLER
Trgovački sud u Splitu uskoro o stečaju Spaladium Arene
Tvrtka Sportski grad koja je upravljala Arenom je propala
pred sudom ukoliko se dvije bankarske institucije odluče na tužbu, što je za očekivati, dok je procjenu stanja
u cijelom slučaju nedavno
lijepo formulirao gradona-
čelnik Ivo Baldasar izjavom
kako “vlada pravna zbunjoza”. Ipak i u Banovini rade na
kontrastrategiji pa će pokušati i oni zatražiti naknadu
štete nastale neizgradnjom
cijelog Spaladium Centra.
Neminovnim stečajem TPN
Sportskog grada na dražbama će se Spaladium Arena
prodavati kako bi se namirili
kreditori. Imovina pak vrijedi
onoliko koliko je netko spreman platiti, pa je izgledno da
banke neće dobiti svoj novac
nazad. Barem ne od prodaje dvorane u Lori, a hoće li iz
proračuna Grada Splita idućih godina odlaziti milijuni
eura tek će se vidjeti. Da su
gradski vijećnici odlučili drugačije i spasili Sportski grad
od stečaja, Grad bi preuzeo
vlasništvo nad dvoranom ali
i obavezu plaćati 54 milijuna eura kroz 25 godina, dok
su u aktualnoj situacije sve
oklade otkazane, cifra može
samo rasti.
M. MATANA
Glas Istre
novosti
BURZA RADA: OBRAĐENI ZAHTJEVI ZA AKTIVNE
MJERE ZAPOŠLJAVANJA IZ STUDENOG 2013.
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
NATJEČAJI TRAJU, INCIDENATA IMA, ALI ČEKAJU SLUŽBENE ŠEFOVE
N. REBERŠAK
6
Fali novca pa
je korisnika tri
puta manje
U prvih sedam mjeseci
2014. u program je uključeno 9.943 novih korisnika, a u istom periodu
lani u mjere zapošljavanja bilo je novouključeno
28.571 osoba
ti, obrade i odobre. Burza,
koja je lani u studenom
prestala odobravati zahtjeve jer su ostali bez novca,
u ovu godinu praktino je
ušla s minusom od 300
milijuna kuna (za ve odobrene i aktivne zahtjeve), a
ZAGREB - Mjerama aktaj se minus i dalje vue.
tivne politike zapošljavaPrema podacima HZZ-a,
nja u prvih sedam mjeseci zadnjeg dana srpnja mjeove godine obuhvaeno je rama aktivne politike zapogotovo tri puta manje nošljavanja bilo je obuhvaevih korisnika nego u istom no 38.236 korisnika, što je
periodu prošle godine.
oko tisuu korisnika manje
Posljedica je to smanjenja nego prije godinu dana.
sredstava za mjere aktivNo, od tog ukupnog brone politike zapošljavanja u ja korisnika njih je 9.943
prvom ovogodišnjem renovoukljueno, odnosno
balansu prorauna. Tada
mjerama su obuhvaeni u
je Hrvatskom zavodu za
prvih sedam mjeseci ove
zapošljavanje (HZZ) uzegodine. Svi ostali, u proto 177,2 milijuna kuna te
gramima su od lani. Uspoim je proraun od 511,56
redbe radi, u prvih sedam
milijuna kuna srezan na
mjeseci prošle godine u
nešto više od 334 milijumjere aktivne politike zana kuna. Posljedino, od
pošljavanja bilo je novokonca oujka bilo je obuukljueno 28.571 osoba,
stavljeno primanje novih
što je gotovo tri puta više
zahtjeva za mjere aktivne
nego u istom periodu ove
politike zapošljavanja. No, godine. Kada se usporepoetkom travnja osigura- de podaci prema pojedino je 100 milijuna kuna za nim mjerama, više je nego
zapošljavanje mladih. Sve jasno da se u proteklih neostalo donedavno je bilo
koliko mjeseci praktino
na ekanju.
nije radilo ni na emu osim
Sedmomjeseni prosjek na strunom osposobljavavjerojatno e se tijekom
nju bez zasnivanja radnog
Hrvatska bez glavnih
istražitelja u važnim
prometnim sferama
D. LOVROVI
Mjesta glavnih istražitelja zrakoplovnih, željezničkih i pomorskih
nesreća tek se popunjavaju, a neka tek
traže u ponovljenom
javnom natječaju
Početkom travnja osigurano je 100 milijuna
kuna za zapošljavanje mladih
rujna popraviti. Naime,
do konca srpnja burza je
uspjela obraditi oko 12 tisua zahtjeva korisnika
koji su zbog nedostatka
novca na ekanju bili još
od studenog prošle godine. Puni efekt obrade tih
zahtjeva, kao i zahtjeva
koji su primani tijekom ove
godine, ali koje nije bilo
mogue realizirati, trebao
bi se vidjeti do kraja rujna.
Rješavanje svih tih predmeta na ekanju, kako doznajemo, uslijedilo je jer
je Vlada osigurala dodatnih oko 170 milijuna kuna
za mjere aktivne politike
zapošljavanja. Zahvaljujui tom dodatnom financijskom impulsu, burza je
do konca srpnja obradila
kompletnu “listu ekanja”.
Kada se sve zbroji, HZZ-u
su u konanici za nezaposlene i njihovu pripremu za
trište, odnosno zapošljavanje, nadoknaena rebalansom oduzeta sredstva,
pa ak i malo poveana.
No, ta sredstva teško e
biti dovoljna da se svi zahtjevi, dakle i oni koji e
do kraja godine pristiza-
Incidenti zaredali a natječaji se uporno poništavaju, pa ponavljaju
odnosa, samozapošljavanju te javnim radovima za
što su sredstva osigurana
kako bi se pomoglo u obnovi poplavljenih podruja
na istoku Slavonije.
Javni radovi, kako se neslubeno moe uti, nisu
više popularna mjera i to
otkako su prije nekoliko
mjeseci promijenjeni uvjeti
pa u sufinanciranju javnih
radova trebaju sudjelovati
i korisnici. Lani je, primjerice, u sedmomjesenom
razdoblju u javnim radovima bilo novoukljuenih
10.562 osoba što je 6,7
puta više nego u prvih sedam mjeseci ove godine.
U sedam mjeseci ove godine nije odobrena niti jedna
potpora za usavršavanje,
a odobreno je svega 709
potpora za zapošljavanje.
Prije godinu dana u te je
mjere novoukljueno preko
6,5 tisua korisnika. Kada
je, pak, rije o potporama
za samozapošljavanje u
prvih sedam mjeseci ove
godine novoukljueno je
1.110 osoba što je gotovo
tri puta manje nego u istom
periodu lani.
G. GALIĆ
ZAGREB - Hrvatska još uvijek nema glavne istražitelje
zrakoplovnih, željezničkih i
pomorskih nesreća. Barem
ne one službeno izabrane. Jer
kako proizlazi iz dokumentacije objavljene na službenoj web
stranici ove agencije (www.azi.
hr) natječaji se uporno poništavaju, pa ponavljaju, a već za
koji mjesec, točnije 30. studenog, Agencija će morati podnijeti izvješće Vladi o svom
poslovanju, te financijskim
planovima za iduću godinu.
Da stvar bude gora (iako neki
tvrde bolja) nedavno je čelno
mjesto Agencije, iz još javno
neobjašnjenih osobnih razloga napustio Bojan Šenjug, koji
je ravnateljsku dužnost obavljao tek pet mjeseci.
Daljnja selekcija
U tijeku je pak natječaj za
glavnog istražitelja zrakoplovnih nesreća. Te istrage
nekoliko mjeseci, kao obnašatelj dužnosti, vodi Danko
Petrin, inženjer strojarstva, s
iskustvom u paraglajdingu.
Sasvim je izvjesno da Petrin
sada konkurira u javnom natječaju za ovo radno mjesto.
Doduše, to je drugi pokušaj
raspisivanja javnog natječaja za glavnog inspektora zrakoplovnih nesreća koji, prema zakonu, ima mandat od
pet godina.
Naime, isti je natječaj bio
raspisan još 19. srpnja, no
samo par dana kasnije, 23.
srpnja, tada još aktualni ravnatelj Šenjug donio je odluku o njegovom poništavanju.
Učinjeno je to jer tekst natječaja, greškom “Narodnih novina” nije objavljen u njihovom izdanju od 21. srpnja.
Temeljem kolektivnog ugovora za državne službenike
i namještenike javni natječaj mora se objaviti na službenoj web stranici institucije
koja ga raspisuje, u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, te u “Narodnim novinama”. Budući glavni istražitelj
zrakoplovnih nesreća vodit
će Odjel za istrage nesreća u
zračnom prometu, a uz same
istrage bit će zadužen i za donošenje tzv. sigurnosnih preporuka. Među propisanim
uvjetima uz adekvatnu stručnu spremu je i petogodišnje
iskustvo rada u struci.
Nedavno je okončano i
zaprimanje prijava za mjesto glavnog istražitelja željezničkih nesreća, te oni koji su
ušli u uži krug uskoro mogu
očekivati pozive za daljnju
selekciju. Kako je Agencija
objavila, prihvaćene su kandidature: Davora Belasa,
Darka Bukala, Velimira Kolara i Vilija Milkovića. Belas je
u AZI došao iz MUP-a gdje je
već radio na istragama željezničkih nesreća, među ostalima i onoj što se dogodila
u Rudinama. Bukal dolazi iz
Odjela inspekcije sigurnosti
željezničkog prometa za područje željezničke infrastrukture Ministarstva pomorstva,
prometa i infrastrukture. Velimir Kolar bio je profesor na
Fakultetu prometnih znano-
Problemi
s izborom
zaposlenika
AZI-ja
Da se doista nešto udno dogaa s izborom
zaposlenika AZI-ja potvruje i podatak da je
kandidatkinja, koja je
odabrana na javnom natjeaju za radno mjesto
šefice raunovodstva,
odbila potpisati ugovor
o radu što joj je ponuen. Zato je i taj natjeaj
poništen.
sti, a njegovo se ime nalazi i među osuđenima u korupcijskoj aferi “Index”, dok
Milković dolazi s iskustvom
iz HŽ-a, te predavanjima na
Zagrebačkom učilištu.
Natječaj za istražitelja pomorskih nesreća već je dvaput neslavno propao. Nakon
prvog, raspisanog sredinom
travnja, u svibnju je formirana lista kandidata koji su
prošli prvi dio selekcije. Nastavili su se, kako proizlazi iz
U zračnom prometu dogodilo
nekoliko incidenata - nestanak
struje u HKZ-u
i jednosatni
prekid nadzora
zračnog prometa, te pad
MIG-a 21
dokumenata AZI-ja, natjecati Juraj Bukša, doktor pomorskih znanosti, koji vodi
riječki HNS, Ljubomir Markulin, bivši voditelj projekata u brodogradilištu “Viktor
Lenac” koji sada ima vlastitu tvrtku za usluge u brodogradnji i turizmu, te poduzetnik Boris Belamarić. No,
u nastavku selekcije niti jedan od kandidata nije ostvario dovoljan broj bodova, pa
je natječaj poništen.
Novi natječaj
Novi je raspisan 30. lipnja, a poziv na nastavak testiranja dobio je samo Boris
Belamarić. Upravo je njega tadašnji ravnatelj Šenjug
predložio Upravnom vijeću
za glavnog istražitelja pomorskih nesreća.
Nakon razgovora s kandidatom na sjednici održanoj
7. kolovoza upravno vijeće
odbilo je dati suglasnost na
prijedlog ravnatelja, stoji u
obrazloženju odluke kojom
je natječaj poništen, a potpisala ga je Šenjugova zamjenica i aktualna obnašateljica
dužnosti ravnateljice AZI-ja
Anita Koprivnjak. Taj isti dan
Šenjug je dao ostavku.
Kada će konačno AZI
dobiti sve glavne istražitelje, te tko će biti novi ravnatelj krajnje je neizvjesno. U
međuvremenu se, pogotovo u zračnom prometu, dogodilo nekoliko incidenata
- nestanak struje u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe i jednosatni prekid nadzora prometa na nebu nad
Hrvatskom, te pad MIG-a 21
- o kojima bi se stručnjaci iz
AZI-ja zasigurno morali očitovati. Ana RAIĆ-KNEŽEVIĆ
Glas Istre
novosti
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
7
TRANSPORT ZA MAĐARSKU: HRVATSKA I INA NEMAJU NIKAKVE VEZE S POŠILJKOM PRISTIGLOM U OMIŠALJ
Za JANAF je najbitnije da su svi papiri koji
s tom naftom dolaze
“čisti”, što i jesu, i nismo mi ti koji će odlučivati može li nafta
iz Kurdistana putovati
svijetom, ili ne može,
ističe prvi čovjek JANAF-a Dragan Kovačević
M. ANIČI
Kurdistanska nafta za MOL
četvrta isporuka u dva mjeseca
Prema riječima Dragana
Kovačevića, prvog čovjeka
JANAF-a čiji su kapaciteti
jučer preuzeli kurdistansku
naftu za MOL, INA ni Hrvatska s ovom isporukom
nemaju nikakve veze.
“Mi naftu transportiramo,
odnosno JANAF s MOL-om
ima ugovor o transportu,
što znači da nismo kupci.
Za JANAF je najbitnije da su
svi papiri koji s tom naftom
dolaze “čisti”, što i jesu, i nismo mi ti koji će odlučivati može li nafta iz Kurdistana putovati svijetom, ili ne
može. Da postoji zabrana
izvoza nafte iz Kurdistana,
ona bi onda zastala već u
Turskoj”, ističe Kovačević.
PREKRCAN TANKER
PIŠU Bojana MRVOŠ PAVIĆ,
Boris PAVELIĆ
ZAGREB - Tanker s 80.000
kubika kurdistanske sirove nafte prekrcan je jučer
u omišaljskoj luci u JANAFove kapacitete, i odlazi dalje put naručitelja, MOL-a u
Mađarskoj. Riječ je o četvrtom dosad tankeru kojeg su
irački Kurdi, od lipnja naovamo, s naftom iz svojih nalazišta poslali u svijet ne bi
li zaradili sredstva za funkcioniranje Kurdistana i borbu protiv IS-a (Islamic State),
islamističkog džihadskog pokreta koji je već zauzeo trećinu Iraka i nadomak je Bagdada. Prekrcavanje prva dva
tankera koji su išli u SAD za
tamošnje rafinerije, međutim, američki je sud stopirao
na zahtjev SOMO-a, iračke
nacionalne naftne kompanije koja naftu slanu iz Kurdistana u svijet smatra ukradenom iračkom naftom. Ti
se tankeri i dalje nalaze na
moru, dok je treći tanker, također zaustavljen, na kraju
kod Malte pretovaren na drugi brod, te je nafta prodana
Izraelu.
Važan posao
N. R.
U zamjenu za mnogobrojne glasove Kurda, turski premijer, i njezin novi
predsjednik Recep Tayyip
Erdogan Kurdistanu je u
Ceyhanu na jugoistoku Turske omogućio priključak na
naftovod kojim i inače dolazi sva nafta iz Iraka. Svaki tanker vrijedan je oko
sto milijuna dolara, novac
Kurdistanu važan posebno
sada, kad islamističke snage nadiru sve dalje. Službe-
Planovi o oružju
Tanker koji je u subotu u
Omišalj dovezao kurdistansku naftu, dakle, četvrta je
pošiljka za MOL, odnosno
mađarske rafinerije. Ništa
od ove pošiljke MOL nije
zadržao za riječku rafineriju što je, kažu nam upućeni, bolje za Hrvatsku.
Preuzimanje kurdistanske nafte, unatoč činjenici
što se Kurdistan bori protiv IS-a, bilo bi, kažu, političko-diplomatska blamaža jer za izvoz nafte nema
odobrenje službenog Bagdada. MOL u Kurdistanu
ima svoje istražne koncesije, koje je od kurdskih vlasti
i dobio, i zbog kojih su mu
vjerojatno i odnosi sa službenim Irakom ionako narušeni. Na pitanje ima li omišaljska isporuka odobrenje
Bagdada i postoji li potencijalni diplomatski problem
za Hrvatsku zbog ove isporuke, iz MOL-a u Budimpešti našem listu jučer nije
odgovoreno.
Ministarstvo vanjskih i
europskih poslova nema
informacija ni detalja o po-
Dragan Kovačević: Da postoji zabrana izvoza nafte
iz Kurdistana, ona bi zastala već u Turskoj
Janaf s MOL-om ima ugovor o transportu nafte, a Hrvatska nije kupac
80 TISUĆA
KUBIKA
kurdistanske
sirove nafte
prekrcano je u
subotu u Omišlju
šiljci pristigloj na omišaljski terminal, pa ne može
ni komentirati posao, doznali smo u ministarstvu.
Nisu, kažu, dobili nikakve
negativne reakcije iz Bagdada, ali za to je još i rano,
s obzirom da Irak u Zagre-
bu nema veleposlanstvo, a
specijalni hrvatski izaslanik u Iraku Jerko Vukas napustio je Bagdad nakon što
je gradu prije dva tjedna zaprijetila invazija Islamske
države. “Za takve reakcije,
ako ih uopće i bude, još je
rano”, objašnjavaju u ministarstvu. Podsjećaju na odluku Vijeća ministara EU,
koje je u petak u Bruxellesu pozdravilo individualne
odluke zemalja članica da
pomognu kurdskoj samoupravi u Iraku, svaka zemlja
onako kako može i hoće,
sukladno vlastitim zakonima, mogućnostima i odlukama. U tom smislu, Ministarstvo vanjskih poslova
Ivo Josipović: S kim Ina posluje,
njena stvar dok ne krši propise
Na pitanje novinara kupuje li Ina od Kurda naftu, a da
se Bagdad tome protivi, predsjednik Ivo Josipovi juer
je za Hinu kazao on to “ne zna, niti treba znati”. Trište
je slobodno, kazao je, a s kim Ina posluje njena je stvar,
ukoliko ne krši neki meunarodni propis. “Koliko znam,
nikakvi se propisi ne krše. Prema tome, od koga Ina kupuje i da li kupuje, nije nešto ime bi se hrvatska drava
trebala baviti”, zakljuio je Josipovi.
još nije dobilo nikakve informacije da Hrvatska kani
oružjem ili vojnom opremom opskrbljivati irački
Kurdistan. “U Ministarstvu
obrane možda i postoje takvi planovi, ali Ministarstvo
vanjskih i europskih poslo-
va za njih ne zna. U svakom
slučaju, odluka o svakoj većoj isporuci oružja i opreme
mora proći sve razine odlučivanja, pa bi i Ministarstvo
vanjskih poslova trebalo biti
obaviješteno”, kažu u ministarstvu.
ni Bagdad, međutim, u financijski jakom Kurdistanu
također vidi prijetnju, zbog
čega oko 250 milijuna naftnih dolara još uvijek “pluta”
na dva stopirana tankera.
Irački SOMO je već nakon
prvog kurdistanskog tankera
koji se prije dva mjeseca otisnuo na put, sve potencijalne
kupce jeftinije kurdistanske
nafte - velike naftne kompanije u svijetu, upozorio kako
će ih, budu li tu naftu kupovali, staviti na “crnu listu”
onih koji više neće moći računati na iračku naftu. Dok
Bagdad s Kurdistanom ne
dogovori hoće li, i pod kojim
uvjetima, kurdistanska nafta putovati svijetom, američki je kupci, zasad, neće kupovati, makar su Amerikanci
najveći saveznici Kurdistana
u borbi protiv IS-a. Sudska
je odluka, barem u američkom slučaju, nadvladala geopolitičke saveze, no u Europu će, sudeći po tankeru u
Omišlju, kurdistanska nafta
ipak stizati.
Glas Istre
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
[email protected]
591-515
Floklorna večer na Forumu
PULA - U sklopu ovogodišnjeg programa “Na ulicama i trgovima 2014.”, u organizaciji SAKUD-a, sutra e
se na središnjem gradskom trgu Forum, s poetkom u
20.30 sati, odrati Folklorna veer na kojoj e se predstaviti Folklorni ansambl KUD “Uljanik”.
G. R.
Večer ritmičke gimnastike
PULA - U etvrtak e se na Portarati, s poetkom
u 20 sati, pa do 21.30 sati, odrati “Veer ritmike gimnastike” u organizaciji pulskog Kluba sportsko-ritmike gimnastike Gazela. Mlade pulske gimnastiarke predstavit e se “gimnastikim vratolomijama”
i virtuoznošu s rekvizitima koje nikog ne ostavljaju
ravnodušnima.
G. R.
M. A.
Sutra gladijatori u Areni
PULA - Sutra je u
Areni, s poetkom u
20.30 sati, na programu još jedna manifestacije Spectacula
Antiqua u kojoj se prikazuju borbe gladijatora. Osim atraktivnih
borbi, posjetitelji e
moi vidjeti i izradu antikih mozaika, keramikih posuda, frizura,
šminke. Ulaznice se
po cijeni od 70 kuna
za odrasle i 30 kuna
PULA - Puhaki orkestar grada Pule,
uz pokroviteljstvo Grada Pule i pulskog
TZ-a, organizira još tri ljetna programa
u kolovozu na Forumu, sve s poetkom
u 20.30 sati. Danas je tako na programu koncert Puhakog orkestra grada
Koncert
Puhačkog
orkestra
Pule i gostujueg orkestra iz Njemake, Blaskapelle Hohenau-Ringelai. U
etvrtak nastupa Evergrin kvartet E4 s
gošama, enskom klapom Teranke, a
28. kolovoza Evergrin kvartet E4 nastupa s pulskim maoretkinjama.
B. P.
*
GRADSKA UPRAVA INTENZIVNO TRAŽI RAZLOGE NAGLOG PROPADANJA
Ugroženi drvo
stadiona, robne
i na Boškovićevo
za djecu mogu kupiti
na blagajni Amfiteatra
ili Info centru pulske
Turistike zajednice.
Ova se manifestacija
odrava u organizaciji
Arheološkog muzeja Istre, Turistike zajednice Grada Pule i
Javne ustanove Pula
sport, te je dobitnik nagrade “Zlatna koza Capra d’oro” za najbolji inovativni projekt u
2013. godini.
G. R.
Koncert komorne glazbe
PULA - U sklopu Poluotoka radosti, 5. festivala komorne glazbe, koji se jednom tjedno odrava u Puli, a
iji su partneri pulska Turistika zajednica, Arheološki
muzej Istre i Istarska glazbena scena mladih, u etvrtak
e se, s poetkom u 21 sat, u izlobenom prostoru podzemlja Arene odrati nova koncertna veer. Rije je o jedinom festivalu komorne glazbe u ljetnim mjesecima na
kojem nastupaju eminentni hrvatski umjetnici, te mladi
umjetnici visoke kvalitete muziciranja na putu afirmacije,
stoga Festival djeluje i promotivno.
G. R.
Plesna večer u Arubi
PULA - U srijedu e se, s poetkom u 21 sat, u Aruba
clubu odrati nova plesna veer u organizaciji Plesnog
centra Studio. Pozivaju se svi zaljubljenici u plesne korake svih vrsta da uivaju u plesu do sitnih jutarnjih sati,
tonije do 2 sata, a ulaz je besplatan.
G. R.
Dežurstvo za hitne intervencije
PULA - Do nedjelje u sluajevima hitne intervencije
na kanalizaciji nakon završetka redovnog radnog vremena komunalnog društva Pragrande d.o.o. nakon 15
sati (ponedjeljak-petak), a subotom i nedjeljom cijeli
dan, o potrebi intervencije graani mogu deurnu slubu obavijestiti na broj mobitela 099-540-9039.
G. R.
bez struje
Danas e, od 8 do 11 sati, zbog radova na niskonaponskom postrojenju bez elektrine energije u Šikiima biti dio naselja oko Šišanske cesta kuni broj
173. Od 8.30 do 9.30 sati bez struje e biti naselje
Paganor, Fojbe, dio Vodnjanske ceste, dio Ulice Mate
Petrovia, Jeromelina i Butkovieva ulica, Linje
more, Antenska i Brunjakova ulica. Sutra e, pak,
bez struje od 9.30 do 10.30 sati, biti dio Ulice Put od
fortice oko broja 165/a. U sluaju lošeg vremena radovi se odgaaju.
Budući da razlog takvog stanja još nije u potpunosti razjašnjen
te da bi uopće utvrdili u kakvom su zaista stanju ta stabla, u
narednom ćemo periodu konzultirati i zatražiti mišljenja stručnjaka iz područja fitopatologije da bi sa sigurnošću utvrdili daljnji tretman stabala, piše u odgovoru Odsjeka za informiranje
PIŠE Sandra ZRINIĆ TERLEVIĆ
SNIMIO Milivoj MIJOŠEK
PULA - Pulski hrastovi
crnike naglo propadaju. O
ovom su problemu ozbiljno
počeli razmišljati nadležni
u Gradu Puli te je u planu
da u što skorije vrijeme u
grad iz Zagreba dođe nadležni stručnjak koji bi trebao
procijeniti stanje stabala i
odlučiti ima li im spasa ili
ih valja odsjeći. O tom smo
problemu nedavno poslali i
upit u Grad Pulu tražeći pojašnjenja o kojoj se bolesti
stabala radi i što se dalje planira s pulskim drvoredima
koji naoko propadaju.
Dejan ŠTIFANI
8
Mišljenje stručnjaka
iz fitopatologije
Kako smo doznali u odgovoru proslijeđenom iz Odsjeka za informiranje Grada
Pule, “na području grada zabilježeno je loše stanje stabala crnike koja su zasađena
u drvoredima na Marsovom
polju, u Dalmatinovoj ulici,
odnosno ispred zgrade OTP
banke, na Danteovom trgu,
te uz Boškovićev uspon prema Monte Zaru.
- Budući da razlog takvog
stanja još nije u potpunosti razjašnjen te da bi uopće
utvrdili u kakvom su zaista
stanju ta stabla, u narednom
Na rivi je porezan zdrav drvored crnike
Bolesne i palme
Valja se prisjetiti da nisu samo stabla hrasta crnike oboljele. Poetkom godine pisali smo i o oboljelim palmama. Tada su, naime, fitosanitarni inspektori iz Porea
poeli s kontrolom palma po gradu koje je napao “uvozni” štetnik palmin drvoto. Kontrolu su zapoeli na
Mornarikom groblju, a zatim nastavili s kontrolom palma na javnim površinama grada, ali i privatnim okunicama i to po pozivu graana koji su uoili da se njihove
palme nezaustavljivo suše. Tako smo doznali da je palmin drvoto napao palme na Stoji, Verudi, Kaštanjeru,
ali i sam centar grada pa i prigradska naselja.
ćemo periodu konzultirati i
zatražiti mišljenja stručnjaka iz područja fitopatologije
da bi sa sigurnošću utvrdili
daljnji tretman stabala, piše
u odgovoru Odsjeka za informiranje.
Dodaju, također, da su pojedina stabla crnike u iznimno lošem zdravstvenom
stanju. Točnije, preciziraju u
svom odgovoru, na tim stablima postoje naznake mogućnosti loma i pucanja te
kao takve predstavljaju opasnost za ljude i imovinu.
- Nastupanjem jesenskog
perioda, a sve radi pomlađivanja stabla, orezat ćemo
neka stabla, a dio stabala i
ukloniti, kažu iz Grada Pule.
Ukoliko se, pak, procijeni da je potrebno uklanjanje cijelih grupa drvoreda,
na lokacije na kojima je to
moguće, a obzirom na postojeću i planiranu infrastrukturu, pristupit će se
zamjenskoj sadnji stabala,
ističu se na kraju odgovora
iz Grada Pule.
pula
PULA - Danas i sutra na Forumu e se,
od 20 do 23 sata, odravati manifestacija “Istrian hand made” - ljetni sajam
istarskih suvenira. Sajam ve devetu
godinu uzastopno organizira pulska
Turistika zajednica. Na dvodnevnim
N. L.
Danas i sutra
Istrian hand
made
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
dogaanjima mnogobrojni e domai
obrtnici izlagati, prodavati, te proizvoditi suvenire i rukotvorine. Posebnost
manifestacije je svakako u tome što se
neki predmeti izrauju izravno ispred
zainteresiranih posjetitelja.
G. R.
HRASTA CRNIKE NA VIŠE PULSKIH LOKACIJA
oredi kod
kuće, Pošte
om usponu
9
*
*
NAKON ŠTO JE LUČKOJ UPRAVI PRODUŽENO
UPRAVLJANJE BUNARINOM DO KONCA 2016. GODINE
Neven LAZAREVI
Glas Istre
Kafić na Bunarini
tek nakon ljeta
Crnika bolesna
i u Zadru
Arhiva G. I.
Crnika se suši na Danteovom trgu
Da pulski hrast crnika
nije izuzetak, govore
i vijesti iz Zadra gdje
su u svibnju takoer
morali ispiliti oboljela
i osušena stabla crnike. Oni su svoja stabla,
koja dominiraju i u tom
primorskom gradu,
uvezli iz sjevernog dijela Italije po cijeni od
tisuu eura za svako
stablo, no, unato tako
visokoj cijeni, nije im
bilo spasa.
Neovisan o
turističkoj sezoni
Na jesen slijedi orezivanje stabala, a neka će se ukloniti
Tužna je činjenica da iz odlučiti za neku drugu biljsjemena stablo crnike može nu vrstu kao što je to bio sludoživjeti i tisuću godina. No, čaj na rivi.
očito urbana sredina sa svim
svojim manama ipak ostavlja
traga i na stablima.
Ladonja umjesto
crnike
Ostaje, dakle, sačekati procjenu ovlaštenog fitopatologa
da bi se znalo koliko je stabla
“bolesno” i ima li im spasa
ili će Pula ostati bez stoljetnih drvoreda koje će zamijeniti mlađe, zamjenske sadnice. Doduše, nismo uspjeli
doznati hoće li ih zamijeniti također hrastom crnikom
ili će se nadležni stručnjaci
“Nastupanjem
jesenskog perioda, a sve radi
pomlađivanja
stabla, orezat
ćemo neka stabla, a dio stabala i ukloniti.”
Grad Pula
Na rivi su, podsjetimo,
posjećena zdrava stabla
hrasta crnike zbog nužne izgradnje obalnog kolektora.
Buru negodovanja izazvala je činjenica da se posjekao zdravi stogodišnji drvored, a na njegovo su mjesto
zasađene mladice ladonje
te više od 700 ukrasnih grmova, penjačica i puzavica.
Unatrag četiri godine stabla
hrasta crnike otpiljena su
i zbog uređenja Gradskog
stadiona Aldo Drosina, a s
obzirom da crnika zahtijeva određene uvjete da bi se
mogla normalno razvijati i
rasti i ovdje je zamijenjena
ladonjama.
Kako će natječaj, pretpostavljamo, trajati, otprilike, mjesec dana, a nakon
toga slijedi i žalbeni rok, za
pretpostaviti je da je ovogodišnja turistička sezona
izgubljena za legendarni
kafić na Bunarini. No, ovaj
ugostiteljski objekt ionako
je iznimno popularan kod,
pogotovo starije generacije, Puljana, pa njegov rad
niti ne ovisi o turističkoj
sezoni, iako u ljetno vrijeme zasigurno, zbog blizine turističkih kapaciteta
Verudele, puno bolje posluje.
Prilikom dosadašnjeg
upravljanja Bunarinom,
nakon poznatih događaja u toj lučici zbog čega su
inspekcije i resorno ministarstvo oduzele upravljanje Uljanik Standardu, koje
je povećalo cijene vezova
kao da je komercijalno a
ne komunalno (za domaće
stanovništvo), čvor se raspetljao tako što je država
povjerila upravljanje Luč-
U tijeku je izrada dokumentacije natječaja koji će uskoro biti raspisan, predviđa se,
na mjesec dana, nakon čega slijedi žalbeni rok. Stoga se očekuje otvaranje popularnog ugostiteljskog objekta tek u listopadu
N. LAZAREVI
PULA - Lučka uprava
Pula ostala je upravitelj
Bunarine nakon što joj je
resorno ministarstvo produžilo upravljanje, pred
istek “dosadašnjeg ugovora”, do konca 2016. godine.
No, uz produžetak upravljanja lučicom resorno je
ministarstvo, za razliku od
dosadašnje dozvole upravljanja, ovog puta dozvolilo na Bunarini i rad ugostiteljskog objekta, koji je
prošle godine bio predmet
smutnje na Bunarini. Također, ugostiteljski objekt
treba se dodijeliti natječajem pa, prema neslužbenim informacijama, Lučka
uprava trenutno priprema
dokumentaciju natječaja,
koji bi uskoro trebao biti
raspisan.
koj upravi. Upravo su ulaganja pulske Lučke uprave,
te maksimalno prihvatljive
cijene za starosjedioce Bunarine koji godinama ondje imaju vezove za barke,
pokazale da Lučka uprava
može skrbiti o lučici u korist domaćeg stanovništva,
te manjeg broja ribarica
koje ondje posluju. Stoga
je produžetak upravljanja
Bunarinom starosjedioce
zasigurno ponajviše obradovao.
No, Bunarina je pred
prošlo ljeto iznova došla
pod povećalo nakon što je
Lučka uprava omogućila
Luci Pula, gradskoj poduzeću, otvaranje ugostiteljskog objekta koji se prema
prvobitnom rješenju ministarstva nije smio otvoriti. Potvrdila je to i prošloljetna odluka ministarstva
koje je naložilo zatvaranje
objekta, srećom, tek nakon
turističke sezone. No, ponovno srećom, sada je ministarstvo donijelo rješenje da ugostiteljski objekt
može poslovati pa će mno-
gi Puljani iznova hrliti na
omiljeno okupljalište mnogih generacija zbog čega je
nekad postala legendarna
poruka koju je osmislio radijski voditelj Budimir Žižović, “Mama ja sam na
Bunarni”.
Mama ja sam, opet,
na Bunarini
Iako je prošlo ljeto kafić
na Bunarini bio “povjeren”
Luci Pula, sada je situacija
izmijenjena. Ukoliko neko
komunalno poduzeće, čiji
je osnivač Grad Pula, ima
najveće šanse za vođenje
poslovanja ugostiteljskog
objekta onda bi to svakako bila nedavno osnovana
tvrtka Fratarski d.o.o., koja
skrbi o Fratarskom otoku, a
koja je kao nasljednica proizašla iz tvrtke nastale suradnjom Grada Pule i Uljanika. Naravno, ovisit će o
ponudama drugih zainteresiranih ulagača u ugostiteljski objekt, koji je uvijek
bio poznat po jeftinim cijenama i bezbrižnom okruženju.
G. ROJNIĆ
10
Glas Istre
pula
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
NI NAKON PREKOPAVANJA ZBOG KOLEKTORA NIJE RIJEŠEN PROBLEM STANARA DIJELA ULICE JASNE CRNOBORI
Stanari traže
da im se, kao
vlasnicima
kuća koji uredno plaćaju komunalni doprinos, omoguće
pristojni uvjeti
stanovanja
Ulica ili bazen
M. MIJOŠEK
PIŠE Sanda ROJNIĆ SINKOVIĆ razloga biti s obzirom da im
SNIMIO Manuel ANGELINI je vrlo često bio onemogućen prilaz kućama, obraćaPULA - Već dva desetljeća li su se žalbama, peticijama,
problem (ne)uređene Ulice te se sastajali s odgovornima
Jasne Crnobori u Valdebe- iz Mjesnog odbora i nadležku (kraj igrališta) muči nje- nog gradskog odjela za kone stanare. Učestala plavlje- munalni sustav i imovinu.
nja za njih su uobičajena, no Tako im je još 2010. godine
zadnjih im je godina, zbog iz resornog upravnog odjela
propalog asfalta čije su po- rečeno da izgradnja oborinstavljanje sami financirali te ske odvodnje na potezu od
nedostatka infrastrukture, kućnog broja 99 do kućnog
broja 42 tada nije u planu.
jednostavno “prekipjelo”.
Kao osnovni razlog neureHerculanea redovno
đenja navodila se izgradnja
ispumpava vodu
budućeg odvodnog oborinTijekom zime njihova je skog kolektora (u nadležulica bila potpuno raskopana nosti Hrvatskih voda) koji je
zbog gradnje kolektora Pra- bio predviđen, između ostagrande-Dolinka. Stanari, a radi lih i kroz ulicu Jasne Crnobose o onima kućnih brojeva od ri. No, iz očitovanja se, priča42 do 99, ponadali su se da će
po završetku tih radova njihova ulica napokon dobiti dugo
očekivanu oborinsku odvodnju, rasvjetu i nogostup, no
nažalost, ništa od toga. Naime,
rečeno im je tek da će izvođač
radova sporni dio ulice samo
vratiti u prvobitno stanje, i doista je tako učinjeno, ulica je
asfaltirana. Utješno za njih tek
su najave da će se po dovršetku kolektora stvoriti preduvjeti za rješavanje njihova problema s poplavljivanjem.
U više navrata ogorčeni
stanari, a to imaju itekako
M. ANGELINI
U zadnjeg očitovanju resornog pročelnika Damira Prhata, navodi se da je uređenje Ulice
Jasne Crnobori uvršteno u Program gradnje
objekata i uređaja komunalne infrastrukture 2014. godine. Na tom potezu se nalaze i
objekti stanara od kućnog broja 42 do kućnog
broja 99, a predviđeno uređenje obuhvaća
prometnu površinu s oborinskom odvodnjom
i javnom rasvjetom
Manuel ANGELINI
Dobili nazad asfalt i, zasad, to je sve
Umjesto ureenja vraćeno u prvobitno stanje
ju stanari, ipak dalo naslutiti
da će se nakon te gradnje
stvoriti preduvjeti da se pristupi uređenju dijela ulice
koji će se isto uključiti u prijedlog programa gradnje za
slijedeće obračunsko razdoblje. Stanari su naredne četiri godine nastavili živjeti u
OGLAŠAVAJTE se u GLASU ISTRE
OBKûJUBOJKFNSFHJPOBMOPNEOFWOPNMJTUV
OGLASI
objavite gotov oglas
u tiskanom izdanju ili
njegovu izradu
povjerite nama
WEB
objavite oglas
ULAGANJE (BANNER)
na portalu
PRILOGA www.glasistre.hr
OMOTNE FAŠETE
STICKERI
neuređenoj ulici bez ijednog
rasvjetnog tijela, boreći se
kod svake veće kiše s lokvama koje su onemogućavale
pristup kućama, no uredno
plaćajući račune za komunalnu naknadu i oborinsku
odvodnju. U međuvremenu su u spornom dijelu ulice izgrađene dvije zgrade s
24 stana Sindikata državnih
i lokalnih službenika i namještenika.
- Školarci ne mogu samostalno izlaziti iz dvorišta i autobusom nastaviti put do
škole, a sloj asfalta kojeg smo
si sami financirali prije dvadesetak godina dodatno se
uništio. Jedino što je dobro,
bile su uredne intervencije
gradskog poduzeća Herculanea čiji su djelatnici za većih kišnih dana i po nekoliko puta dnevno ispumpavali
vodu pred kućama, pričaju nam stanari, koji su krajem 2013. godine pozvani na
mjesni zbor građana kako bi
im se prezentirala izgradnja
odvodnog oborinskog kolektora planirana za siječanj
2014. godine.
Učestalo se ispumpava voda
Ureenje u ovogodišnjem Programu
Vijee MO-a Valdebek prihvatilo je prijedlog stanara te od
resornog gradskog odjela zatrailo objašnjenja vezano za
izradu projektne dokumentacije ureenja ulice koji slijedi nakon izgradnje odvodnog oborinskog kolektora i dovoenja radova u prvobitno stanje. Ubrzo stie odgovor
da je ureenje Ulice Jasne Crnobori uvršteno u Program
gradnje objekata i ureaja komunalne infrastrukture 2014.
godine. Sukladno tome, osim pokrenute pripreme za izgradnju dijela ulice prema idejnom projektu za Ulicu Jasne Crnobori - pristupna prometnica - Medulinska cesta,
pokrenuta je priprema za ureenje dijela Ulice Jasne Crnobori od raskrija s Ulicom Škokovica, do raskrija s Ulicom Jakova Ivania. Na tom potezu, kako se nadalje navodi u dopisu, nalaze se i objekti stanara od kunog broja
42 do kunog broja 99, a predvieno ureenje obuhvaa
prometnu površinu s oborinskom odvodnjom i javnom rasvjetom. Izgradnju ostale infrastrukture predloit e se vlasnicima, odnosno njenim upraviteljima.
Omogućiti pristojne
uvjete stanovanja
KFSMARKETING(MBTB*TUSF[OBLBLPüFUFCJUJ[BQBãFOJ
*OGPtNBSLFUJOH!HMBTJTUSFIS
- Do tog smo trenutka
bili uvjereni da će, nakon te
zahtjevne gradnje koja zahvaća upravo naš dio ulice,
konačno uslijediti i njeno
uređenje. No, na naše veliko razočaranje, pročelnik
Damir Prhat upoznao nas
je tada s činjenicom da investitor radova na izgradnji
kolektora Hrvatske vode ne
predviđa uređenje prometnica kojima prolazi kolektor te da Grad Pula u proračunu za 2014. godinu nije
Odnedavno asfaltiran dio ulice
planirao sredstva za uređenje te ulice, kažu stanari,
koji nastavljaju da ih je dotukla izjava da u proračunu
Grada Pule za 2014. godinu
nisu predviđena čak ni sredstva izrade projektne dokumentacije uređenja njihova
dijela ulice.
Stoga se sada pitaju kako
je moguće da nakon svih njihovih inicijativa u protekle
četiri godine Grad Pula nije
barem dao izraditi projektnu
dokumentaciju za uređenje
ulice. Od Mjesnog odbora,
kao zakonskog predstavnika, zatražili su da se na Gradskom vijeću ponovo pokrene pitanje uređenja ulice te
poduzme sve mjere da im
se kao žiteljima ovog grada,
vlasnicima kuća koji uredno
plaćaju svoje obveze po pitanju komunalnog doprinosa, omoguće pristojni uvjeti
stanovanja i pristupa stambenim objektima.
Glas Istre
pula
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
11
KREĆE NOVI CIKLUS RADIONICA ZA DJECU I RODITELJE OBITELJSKOG CENTRA I UDRUGE ART STUDIO
“Junior plus” za ranu obiteljsku
podršku svojim mališanima
Projekt je pokrenut
s ciljem animiranja i
uključivanja obitelji u
radionice s njihovom
djecom, a već prije tri
godine je prepoznat
od strane roditelja i
njihovih mališana
PULA - Obiteljski centar pri
pulskom Centru za socijalnu
skrb i udruga Art Studio još
sutra upisuju polaznike na
radionice u sklopu projekta
Junior plus. Projekt četvrtu
godinu uzastopno, u partnerstvu s Obiteljskim centrom,
provodi Udruga za promicanje stvaralaštva Art Studio,
a okuplja djecu i roditelje u
zajedničkim kreativnim, likovnim i keramičkim radionicama s ciljem rane obiteljske podrške.
Roditelji prepoznali
projekt
Ovogodišnji ciklus radionica započet će sutra uvodnom radionicom za roditelje
u novim prostorima Obiteljskog centra, u Ulici Sergije-
dolazili na radionice, prvo u
ugodne prostore Obiteljskog
centra Istarske županije, a
zatim u radionicu Rojcu.
Velik interes za radionicu Obiteljskog centra i Art Studija
vaca 2. Zajedničkih radionica
za djecu i roditelje, održavat
će se dva puta tjedno u prostorima Udruge Art studio pri
Centru gradskih udruga Rojca u Gajevoj 3. Za pohađanje
ovih besplatnih radionica i
ove je godine iskazan velik
interes, a službeno se prijave primaju do sutra putem
poziva u Obiteljski centra na
telefonski broj 391-425, radnim danom od 8 od 16 sati
ili u udruzi Art Studio na broj
091-5615-887. Projekt je sufinanciran sredstvima Istarske
županije - Upravnog odjela
za zdravstvo i socijalnu skrb.
Udruga i Obiteljski centar IŽ prije tri godine pokrenuli su partnerstvo sa zajedničkim, ali tada opreznim,
ciljem animiranja i uključivanja obitelji u radionice s
njihovom djecom. Nisu mogli znati hoće li roditelji i djeca prepoznati inovativne
namjere da kroz zajednič-
ke radionice obitelji međusobno provedu zanimljive
trenutke i da im se naprosto kroz radionički rad skrenu misli sa svakodnevnih aktivnosti i obveza. Već prve,
2011. godine, pa sve do danas, prepoznat je ovaj projekt od strane roditelja i njihovih mališana. Tako je do
sada već upisano 11 obitelji, odnosno 15-ero roditelja
i isto toliko njihove djece koji
će dvaput tjedno s veseljem
Sve radionice
besplatne
U radionicama će pod
vodstvom Igora Fabrisa nastajati originalni radovi u glini, stiroporu, a dotaknut će
se i slikarstva, odnosno batika, a svi polaznici, ako je
suditi po prošloj godini, sudjelovat će u izradi velikog
keramičkog mozaika koji
je prošle godine poklonjen
Odjelu za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije za-
hvaljujući čijoj se potpori radionice iz godine u godinu
održavaju i za polaznike su
besplatne.
Svi radovi koje polaznici
na radionicama naprave, nakon izložbe, ostaju im u trajno vlasništvo i nemjerljiv su
podsjetnik na susrete kroz
Junior plus. Tako će i četvrta
generacija velikih i malih Juniora plus polaznika dati doprinos očuvanju obiteljskih
vrijednosti te pokazati kako
interes za kvalitetno provođenje vremena sa svojom
djecom uistinu postoji i treba ga i ubuduće njegovati.
S. ROJNIĆ SINKOVIĆ
12
Glas Istre
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
Upozorenje za
maslinare na
Vodnjanštini
[email protected]
591-518
ju, Barbarigi i Faani, ali i praenjem broja
uboda na plodovima. Prag zaraenih plodova, poruuju, iznosi izmeu 10 i 15 posto. Po potrebi potrebno je prskati zatrovanim mamcima ili insekticidom, a koriste
se dozvoljena propisana sredstva. Z. S.
*
GODINA DEBELIH VINOGRADNJAKA: KIŠOVITOM I BLAGOM LJETU
Funtana u srijedu slavi sv. Bernarda
FUNTANA - Funtana u srijedu, na blagdan svog zaštitnika sv. Bernarda slavi Dan opine i Dan iseljenih
Funtanjana. U 11.30 sati u upnoj crkvi poinje sveana misa koju predvodi generalni vikar Biskupije mons.
Vilim Grbac. Sveana sjednica Opinskog vijea na kojoj e biti podijeljena priznanja zaslunima zakazana je
u 20 sati na Trgu sv. Bernarda. U etvrtak od 21 sat na
rivi je koncert klapa Motovun, Nevera, Sveti Pelegrin i
Tramuntana. Dan kasnije u 21 sat u galeriji Zgor murve
otvara se 21. izloba “Naiva u Istri”.
U subotu od 9 sati je boarski turnir, od 16 sati djeje
igre, a u 18 sati otvara se sajam domaih proizvoda u
organizaciji Bio Istre. Zabava i ples na rotondi nastavljaju se uz klapu Rišpet i Funbox bend. Nedjelju u 9 sati
otvara defile limene glazbe “Matko Laginja” iz Sv. Lovrea, a od 16 sati na rotondi su maioniar Magic Albin,
sajam Bio Istre te od 20 sati zabava uz Magazin i The
Night Express.
V. H.
V. HABEREITER
U berbu groža
za desetak dana
Zbog vlažnog
ljeta uzgajivači
puževa
trljaju ruke
NAPISAO I SNIMIO
Zvjezdan STRAHINJA
VIŽINADA - Za desetak dana poinje
berba groa na Viinaštini, doznali smo
od mladog vinara Olivera Armana, jednog
od 12 izlagaa na 7.
izlobi “Vina Viinade” odranoj u sklopu
proslave blagdana sv.
Marije Vele. Oliver nastavlja bogatu vinarsku
tradiciju svojih predaka i oca Franca, iji se
vinogradi proteu na
osam hektara u Narduima blizu Viinade.
- Zasad se malvazija,
teran, cabernet i merlot odlino dre, jedini
VODNJAN - Poeo je let druge generacije maslinove muhe na Vodnjanštini pa
iz Agroturista upozoravaju maslinare da
po potrebi zaštite masline. Let maslinove muhe Agroturist prati uz pomo lovki
u maslinicima u Galiani, Vodnjanu, Pero-
je problem sa sortama
koje imaju jako nabijene
bobice kao što su pinot
i chardonnay, jer dolazi do trulei zbog velike
koliine vode, ali treba
se prepoznati dobar vinar i u lošoj godini. Oko
28. kolovoza poinjemo
berbu chardonnaya, slijedit e pinot i oko 15.
rujna malvazija i ostale
sorte, kae Oliver koji
se na izlobi predstavio
malvazijom, muškatom,
teranom, roseom od terana i cabernetom, ali
i pjenušcem napravljenim od iste malvazije.
V. H.
Prijave štete od tuče do 26. kolovoza
MOTOVUN - Nakon što je slubeno proglašena elementarna nepogoda zbog posljedica tue koja je na podruju opine Motovun 3. kolovoza nanijela velike štete u
poljoprivredi te na zgradama i vozilima, opinska uprava
poziva sve koji su zbog toga pretrpjeli štetu da je slubeno prijave. Prijava mora sadravati ime i prezime ili naziv
pravne osobe koja je pretrpjela štetu, OIB i kontakt podatke te popis ošteenja i podatke o obimu štete. Prijave
se podnose na obrascima koji se mogu dobiti u motovunskoj opinskoj upravi ili skinuti s opinskih web-stranica. U Opini ispunjene prijave štete primaju radnim danima od 8 do 14 sati, do 26. kolovoza.
D. Š.
bez struje
Danas e zbog radova na niskonaponskoj mrei bez
struje na Labinštini biti mjesto Bobki od trafostanice
prema Vineu od 8 do 10 sati, a u Rapcu Omladinska,
Opatijska i dio Jadranske ulice od 13 do 14 sati. Na Puljštini bez struje e biti Šikići, i to dio Šišanske ceste oko
kunog broja 173, od 8 do 11 sati, te dio naselja Pavićini
oko brojeva 129, 135 i 144 od 9.30 do 11.30 sati.
Sutra na Labinštini struje nee imati Vinež od Juraja
prema školi od 8 do 10 sati. Potom e od 11 do 13 sati
bez struje ostati dijelovi Labina i to Prilaz Gria, kuni
brojevi od 1 do 14, zatim kuni brojevi 1, 3, 5 i 7 na Prilazu Kršin te brojevi 2, 4, 6 i Djeji vrti na Prilazu Vetva.
U sluaju lošeg vremena radovi se odgaaju.
GALIŽANA - Kišovito ljeto, vjerovali ili ne, nije mrsko svima. Vlažnoj i blagoj
sezoni itekako se raduju 23
istarska uzgajivača puževa, a
dogodine će u njenim blagodatima uživati i sladokusci,
ljubitelji ove kod nas ne baš
rasprostranjene delicije.
- Nikada nije bilo pogodnije vrijeme za uzgoj puževa nego ove godine. Toliko je
vlage, puževi bolje rastu, obavili su tri parenja, dok je lani
i preklani bilo jedno. Ove se
godine nisu povukli na ljetno
mirovanje koje nastupa kada
temperatura pređe 25 stupnjeva Celzija, a vlaga padne
ispod 50 posto, rekla nam je
Alma Cvjetković iz Matulji
koja se uzgojem puževa vinogradnjaka, latinskog imena Helix pomatia, bavi već 24
godine i zasigurno je najpozvanija osoba da govori o ovoj
poljoprivrednoj djelatnosti.
Nikada nije bilo pogodnije vrijeme za uzgoj puževa nego ove
godine. Toliko je vlage, puževi bolje rastu, obavili su tri parenja, dok je lani i preklani bilo jedno. Ove se godine nisu povukli na ljetno mirovanje koje nastupa kada temperatura pređe
25 stupnjeva Celzija, a vlaga padne ispod 50 posto, rekla nam
je Alma Cvjetković iz Matulji koja se uzgojem puževa vinogradnjaka bavi već 24 godine
Prva berba nakon
tri godine
Vlažna godina, koja puževima osigurava obilnu ispašu, osjetit će se na urodu sljedeće godine. S obzirom da je
izostalo mirovanje vinogradnjaci će biti veći, a zbog više
parenja, bit će i više mladih.
Toliko, kaže Cvjetković, da će
na farmama možda trebati
posegnuti i za dohranom.
U Galižanu ju je dovela Fešta od puži - Festa delle cioche, a razgovarali smo
u Zajednici Talijana gdje je
predstavila uzgoj, otkup i
preradu puževa. Njena tvrtka Helicikultura prodaje i gotove proizvode poput puževa
a la Bourguignonne, a Galižanci su imali priliku i kušati istarske kobasice s puževima. Bila je to prilika da
S prezentacije o uzgajalištima puževa u Galižani
Čistilište za
puževe
Alma Cvjetkovi, kada
govori o plasiranju vinogradnjaka na trište, govori o puu koji je ist,
suh i iv. O emu se radi?
- U istilištima ih prisilimo da se oiste, što bi
sami napravili zimi u mirovanju. U istilištu stoje
od 12 do 14 dana da bi
bili spremni za trište. Zavuku se u kuicu, oiste
i izgube vlagu, pa tako
mogu stajati mjesecima,
objašnjava Cvjetkovi.
zainteresirani saznaju kako
pokrenuti uzgajalište puževa, ali i naučiti osnovna pravila i uvjete za pokretanje
takve investicije. U pravilu,
otkriva nam, pužarstvom se
ljudi bave kao dopunskim
zanimanjem, za upotpunjavanje kućnog budžeta.
- Donja rentabilna granica
za pokretanje farme je zemljište od najmanje 2.000 kvadrata. Na takvom zemljištu moguće je ubrati približno 2,8
tona puževa, što, ovisno o otkupnoj cijeni, košta i do 7.500
eura. No, na tržištu ne smije
ići puž promjera otvora kućice, odnosno kalibra manjeg
od 34 milimetra, što odgovara
veličini trogodišnjaka. Dakle,
prva berba kreće nakon tri godine, kaže Cvjetković koja inače obavlja registraciju, izrađuje elaborate i projekte, pomaže
pri pokretanju farme i isporučuje glavne materijale, uključujući i matična legla, odnosno reproduktivne jedinke.
Uzgojna polja, jedinke,
reproduktori…
Na tih 2.000 četvornih
metara uzgojna se polja formiraju na oko 1.700 kvadrata. Široka su 3,8, a dugačka 45 metara pa jedno polje
ima 171 kvadrat. Po polju na
istra
Potpore za
energetsku
obnovu kuća
13
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
UMAG - Grad Umag u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša raspisao je natjeaj
za sufinanciranje poveanja energetske
uinkovitosti obiteljskih kua “Pametno s
energijom”. Za zamjenu vanjske stolarije
i fasade, ugradnju plinskih kondenzacij-
skih kotlova i ureaja za povrat topline slijedi 50 posto nepovratne potpore, do najviše 37,5 tisua kuna. Natjeaj i prijava na
slubenim su gradskim stranicama (www.
umag.hr) te na oglasnim ploama Grada.
Natjeaj je otvoren do 3. listopada. V. H.
RADUJU SE 23 ISTARSKA UZGAJIVAČA PUŽEVA
M. MIJOŠEK
Glas Istre
*
*
ROVINJŠTINA SVE ATRAKTIVNIJA BIKE DESTINACIJA
Biciklistima na
raspolaganju 74
kilometara staza
početku uzgoja ide 4.000 jedinki, reproduktora, od kojih može nastati 46.000 mladih vinogradnjaka. Ovisno
o kalibru konzumnog puža,
u kilogram ih ide nešto više
od 50, a za kilogram čistog
mesa potrebno je deset kilograma čistih, suhih i živih
puževa. U farmu ide toliko
jedinki koliko omogućuje
zelenilo, jer puževima treba
osigurati bilje za prehranu,
ali i ono koje čuva vlagu i zemlju čini rahlom. Puž dnevno pojede 35 grama zelenila, cijena kilograma puža
je iznad 2,5 eura, a 3,8 eura
za kilogram čistih, suhih…
Cifre bismo mogli navoditi
unedogled.
Očito, brojke su bitna
stavka pužarstva, kao i poštivanje pravila uzgoja i razumijevanja osnovnih zakonitosti prirode. Osim toga,
uvjerava nas Alma Cvjetković, to i nije zahtjevan posao, a ljudi koji se bave ili
se planiraju baviti uzgojem
ostvaruju pravo na poticaje
ili mogućnost kandidiranja
za bespovratna “europska”
sredstva.
- Uzgoj puževa ne zahtijeva cjelodnevni niti cjelogodišnji angažman. Važno je
redovno kositi jer time hranimo puža, a berbe se protežu od početka travnja do
sredine rujna, kaže Cvjetković, koja napominje da
puževi osim ljetnog imaju i
zimsko mirovanje.
Ima li straha da će puževi, kada ne miruju, pobjeći s farme? Unatoč mreži
koja okružuje uzgojno polje,
objašnjava Cvjetković, uvijek ima onih upornih koji bi
željeli preko. No, zato između uzgojnih polja postoje čiste, pokošene i suhe staze pa
puž nema interesa napuštati
svoje idealno stanište.
“Uzgoj puževa
ne zahtijeva
cjelodnevni niti
cjelogodišnji
angažman. Važno je redovno
kositi jer time
hranimo puža,
a berbe se protežu od početka travnja do
sredine rujna.”
Alma
Cvjetković
Pioniri pužarstva
Alma Cvjetkovi sa suprugom prvu je farmu na oko 4.000
kvadrata otvorila 1990. u bandaju, a u poslu su se odrali
samo zahvaljujui ugovoru o otkupu s institutom u Italiji. Deset godina kasnije objavila je prvi prirunik o uzgoju pueva,
nakon ega je poela popularizacija te djelatnosti. Do 2003.
njihova je farma bila jedina u zemlji, a te se godine pojavilo 17 potencijalnih uzgajivaa. Danas Cvjetkovi surauje
s njih 167 iz cijele Hrvatske, od kojih je 23 u Istri. Ve 2004.
otvorili su pogon za preradu pueva po HACCP sustavu, što
je bio prvi takav pogon u Hrvatskoj, a etvrti u Europi. Uzgajalište u Matuljima danas im slui kao ogledna farma.
Divlje puževe
zabranjeno skupljati
U Galižani i njenoj okolici, gdje je tradicija pripreme puževa s palentom, što
se kušalo i na fešti u petak u
ogromnim količinama - naručeno je 40 kilograma za
oko 650 porcija! - puževi su
se oduvijek skupljali u prirodi. Kako tradicionalisti gledaju na vinogradnjake iz uzgoja
umjesto na divljake?
- Galižanci su prisiljeni
jesti puževe iz kontroliranog uzgoja, jer je u Hrvatskoj od 1999. zabranjeno
sakupljanje puževa. Puževi iz kontroliranog uzgoja
kvalitetniji su nego iz prirode. Uostalom, moguće je,
na primjer, da puž u prirodi jede otrovne gljive pa
da naškodi osobi koja ga
konzumira, dok ovi iz uzgoja prolaze kontrolu. Berači
mogu sakupiti i mlade puževe ili prestare koji su prežilavi, kaže Cvjetković.
Objašnjava da se nakon
černobilske katastrofe 1986.
godine Europa preusmjerila na kontroliran uzgoj puževa, a mnoge su zemlje tada
i zabranile berbe u prirodi.
Razlog je, osim onečišćenog
okoliša, bilo i prekomjerno
sakupljanje, ali i sve manje
staništa puževa iz prirode.
Biciklisti na biciklističko-pješačko-edukativnoj stazi Basilica
Na području grada
tri su obilježene biciklističke staze - Limes, Rubinum i Vistrum, zanimljive po
brojnim atraktivnim
kulturnim i prirodnim lokalitetima uz
koje prolaze
ROVINJ - Iz godine u godinu Rovinj je sve više frendly grad prema biciklistima.
Grad obnavlja stara i stvara
nova parkirališta za bicikle,
dok Turistička zajednica financira održavanje postojećih staza - obnovu makadamskih putova i košnju
raslinja. Dakako, tu je i marketinška promocija odnosno
brošure tiskane na četiri jezika - hrvatskom, engleskom,
talijanskom i njemačkom, s
opisima lokaliteta i kartom, a
od ove je sezone u opticaju i
dvominutni promotivni film
o mogućnostima i ponudi
cikloturizma u Rovinju.
Dvije po 27 i jedna
od 32 kilometra
Na području Rovinjštine
markirane su tri staze - Rubinum, Vistrum i Limes, ukupne dužine 74 kilometra. Za
promociju i lakše snalaženje,
na startu su postavljene tabele s planom staza, a ukupno
je čak 187 putokaza. Tu su i
dvije biciklističke karte - bike
staze klastera “Istra bike” koji
obuhvaća staze na području Rovinja, Bala i Kanfanara
te druga “Istra bike” samo za
područje Rovinja.
Staza Limes duga je oko
32 kilometra, start je po-
red ulaza u Turističko naselje Amarin, a prolazi uz područje Saline, naselje Valalta
sve do Rovinjskog Sela, zatim natrag prema gradu uz
područje Gripole, opet na
početak - TN Amarin. Druga staza - Rubinum, kraća
za pet kilometara, počinje
ispred kampa Polari, prolazi
uz kamp Veštar preko Stancije Milić do Rovinjskog Sela,
pa natrag do područja Mondelaco, Porton Biondi te preko naselja Monfiorenzo, uz
močvaru Piliš, zatvara krug
vraćajući se na Polare.
Gotovo jednake dužine je i staza Vistrum, koja
se proteže kroz Park šumu
Zlatni rt, plažu Kuvi uz naselje Villas Rubin i kamp
Polari te uz plažu Cisterna
i močvaru Palud stiže sve
do arheološkog nalazišta
Monkodonja - Mušego.
Prošlogodišnje veliko
otkriće za brojne bicikliste
bila je staza Limes, koja
se jednim svojim dijelom
proteže na području sjevernog dijela grada, od
Valalte do Rovinjskog Sela
uz šire područje Limskog
kanala. Upravo lanjskim
trasiranjem dodatnih putova i njihovim pretvaranjem u biciklističko-pješačko-edukativnu stazu,
Basilica je postala jedna
od najposjećenijih meta
cikloturista.
Trasom bivše
željezničke pruge
Razlog tomu svakako
leži i u njenoj dužini od 19
kilometara ali i činjenici
da se isprepleće s trasom
nekadašnje željezničke
pruge Kanfanar - Rovinj,
ukinutom sredinom 60ih godina prošlog stoljeća. Jedan dio staze je asfaltiran, a ostali dio čini
makadamski put. Uz zaštićene prirodne lokalitete, poput obalnog pojasa,
lokvi i brdašaca, posebnu
atraktivnost daju joj i četiri očuvane crkvice iz prošlih stoljeća, a to su crkve
sv. Bartolomeja, sv. Kristofora, sv. Tome i sv. Prota,
koje su uz posebne upute Konzervatorskog odjela
očišćene i sanirane.
N. O. RADIĆ
14
Glas Istre
istra
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
BRTONIGLA PETODNEVNOM PUČKOM FEŠTOM PROSLAVILA BLAGDAN MJESNOG PATRONA SV. ROKA
Uvijek zanimljiva balinjerada ulicama Brtonigle
Sudionici svih dobi
U maštovitim karićima niz brtoniške
ulice domaćini su ipak nepobjedivi
U brzinskom spuštanju karićima prvo i
drugo mjesto pripalo
je Alenu Šimonoviću i
Ilariju Tončiću iz Brtonigle, a treći je bio Manuel Belè iz Nove Vasi.
Najoriginalniji karić
imao je Dario Klabot,
a najkarić po starinski
Sergio Civitan, obojica
iz Brtonigle
Rosanna Bubola, Šajeta i kuharske ekipe - Noa, Rocco i Danijel…
NAPISALA I SNIMILA već treću godinu za redom. zana Tuksar iz Brtonigle i
Vedrana HABEREITER Najstariji sudionik i ovaj je Aleksanda Klaj iz Marinčići.
BRTONIGLA - Najvećoj
pučkoj fešti u Brtonigli,
onoj sv. Roka, znanoj kao
šareni koktel sporta, zabave, glazbe, dječje animacije i
gastronomskih delicija, koja
je u pet dana privukla na tisuće posjetitelja, prekjučer
je bio glavni dan. Slavio se
zaštitnik mjesta sv. Rok, u
čiju je čast održana procesija, a onda i sveta misa koju
je predvodio biskup u miru
mons. Ivan Milovan. Tradicionalna procesija predvođena kipom sveca patrona
krenula je ispred crkvice sv.
Roka i išla do crkve sv. Zenona u centru mjesta, a pratili su je brojni mještani i turisti. Sveti Rok, rođen u 13.
stoljeću u Montpellieru, bio
je hodočasnik, svetac, dobrotvor i zaštitnik od kuge
i kolere.
put bio 86-godišnji Antonio
Zenone Barnabà.
Pobjednici utrke podijeljeni su u nekoliko kategorija, pa je tako u brzinskom spuštanju karićima
prvo mjesto osvojio Alen Šimonović iz Brtonigle, drugo
njegov sumještanin Ilario
Tončić, a treće Manuel Belè
iz Nove Vasi. Najoriginalniji
karić imao je Dario Klabot,
a najkarić po starinski Sergio Civitan, obojica iz Brtonigle. Najsimpatičniji karić vozio je Petar Klabot iz
Marije na Krasu. Najvozačicama su proglašene Su-
Među najmlađima posebne pohvale dobili su Rocco
Fernetich i Raul Barnabà za
izradu tehnički najatraktivnijeg karića.
Ministar Lorencin
suzu bi pustio
Svih pet godina u balinjeradi su sudjelovali inicijatori i koordinatori Maurizio i Marinela Bibalo, zatim
Sergio Civitan, Dario Klabot, Luciano Pregara, Moreno Pucer, Franco Turina,
Alen Šimonović, Ferminio
Civitan i David Cadenaro
koji su ovaj put sudjelova-
Odraslih 26, a djece
14 u 35 karića
Jedan od posebnih momenata fešte je i balinjerada, atraktivno spuštanje karićima brtoniškim ulicama,
koje je održano po peti put,
u petak navečer. Natjecalo se
26 odraslih i 14 djece na ukupno 35 karića, a sudjelovanje je bilo omogućeno svim
posjetiteljima, kako domaćim, tako i stranima. Među
njima su bili i gosti iz Motovuna koji se utrci pridružuju
Tradicionalna procesija s kipom sv. Roka
… te Lana, Alex i Raul
Pobjednici utrke Tihomir Bobolanović,
Daliborka Dokić i Lukas Brajković
U etvrtak je odrana atletska utrka San Rocco Run stazom dugom pet kilometara kroz okolne vinograde, u
suradnji sa sportskim društvom Trickeri iz Pazina. Od 60
sudionika najbolji u muškoj konkurenciji bili su Tihomir
Bobolanovi, Ivan Stani te Ivan Rnjak, a u enskoj Daliborka Doki, Larisa Prenc i Tina Kalac. U djejoj konkurenciji poredak je Lukas Brajkovi, Zita Brajkovi te Suri
Hodi Spremo. Najmlai je sudionik bio 5-godišnji Noa
Šuran, a najstariji 81-godišnji Josip Nadeni.
Takoer 60 sudionika bilo je i na 16. rekreativnoj biciklijadi San Rocco Bike, dugoj 25 kilometara, meu kojima je najmlai bio 10-godišnji Luka Radoševi iz Grobica, a najstariji 65-godišnji Rogero Kernjus iz Radini.
Srijedu je otvorio malonogometni turnir, a pobjedu su
odnijeli Gronjanci, ispred Marušii i Radini. Istog dana
pješailo se stazama Brtonigle uz 40-ak sudionika.
li pod motom “Le go passade tutte”.
Još jedno zanimljivo natjecanje održano je preksinoć, gdje su se u pripremanju njoka natjecali mališani
iz Brtonigle i Umaga. Zadatak je bio u što kraćem vremenu oguliti dva kilograma
krumpira te umijesiti i izvaljati njoke, u čemu su malim
kuharima pomagali animatori, a cooking show vodili Rosanna Bubola i Dražen
Turina Šajeta. Njoke je najprije napravila ekipa u kojoj su bili 6-godišnji Noa,
14-godišnji Rocco i 12-godišnji Danijel, ali je druga
ekipa sa 7-godišnjom Lanom te 12-godišnjim Aleksom i Raulom napravila čak
duplo više njoka pa je odlu-
ka bila da podijele pobjedu
i svi dobiju na poklon pakete školskog pribora.
- Neki vole u restoranu jelo
dobiti brzo, a neki vole da je
obilno pa tako možemo reći
da su obje ekipe zadovoljile standarde hrvatskog turizma. Da je ministar Lorencin ovdje, suzu bi pustio od
sreće, objasnio je u svom šaljivom stilu Šajeta. Male natjecatelje čekala je i večera u
agroturizmu Vinerino gdje
su jeli šugo s njokima koje su
sami pripremili.
Na talent showu plesne i
glazbene sposobnosti pokazali su Danijel, Aleks i plesačice Emily Peruško i Petra
Hrlić iz bujskog Fly Teama.
Roccomarket
i Roccoland
U sve dane manifestacije
bio je tu Roccomarket - izložba i promocija tradicijskih
proizvoda udruge Bio Istra,
zatim zabavni park za djecu
Roccoland, Brtonigla Wine
Point te Putevi okusa Brtonigle, projekt u koji se uključilo devet ovdašnjih ugostitelja s ponudom istarskih
specijaliteta, od tjestenina
do boškarina u krušnoj peći,
po promotivnim cijenama. S
pozornice posjetitelje su zabavljali klapa Sveti Pelegrin iz
Umaga te Masterbend i mladi pjevači udruge Mali veliki mikrofon, Tu i tamo bend,
The Night Express i Glamour band, a preksinoć nakon
kiše hladnu su večer zagrijali Gustafi i L’amour band te
Goran Griff.
- U ovom terminu fešti
ima puno diljem Istre, pa
smo se odlučili na tradicijsku feštu, što smo obogatili i drugim aktivnostima.
Drago nam da su gosti ciljano dolazili upravo radi toga,
animacije i dječje zabave,
kaže Antonela Frank Medica, direktorica Turističke
zajednice koja je zajedno s
Razvojnom agencijom i Općinom Brtonigla organizirala feštu.
Glas Istre
istra
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
15
SVEČANO OBILJEŽEN DAN OPĆINE PIĆAN I BLAGDAN ZAŠTITNIKA, SVETOG ROKA
Godina kad je obnovljena
pićanska starogradska jezgra
Među značajnijim rezultatima je i dovršetak
vodovodnih ogranaka na rubnim dijelovima
općina Gračišće i Cerovlje, čime su stvoreni
preduvjeti za izgradnju vodovoda prema njima susjednim dijelovima Pićanštine, a prvi će
se graditi ogranak Kukurini-Perinići-Vodogradnja, rekao je načelnik Ivan Franković
Dobitnici godišnjih nagrada općine Pićan
Pićonska borša
- prvi pićanski
izvorni suvenir
G. KRIZMAN
NAPISAO I SNIMIO podarskog odjela Hrvatskih
Davor ŠIŠOVIĆ voda Darko Višnjić, a u ime
Istarske županije potpredPIĆAN - Bogatim i razno- sjednica Županijske skuplikim programima Pićanci štine Tamara Brusić. Zahvalsu u subotu obilježili blag- nice su primili predstavnici
dan sv. Roka kojeg slave i labinskog HEP-a, pulske Plikao Dan općine. Na sveča- nare, pazinskog poduzeća
noj blagdanskoj misi Pićan Kamen, labinskog T-coma
je ugostio vlastitog biskupa: te Konzervatorskog odjela u
naime, misu je uz asistenciju Puli. Posebnom općinskom
brojnih domaćih svećenika nagradom nagrađen je Nikopredvodio pomoćni zagre- la Benazić, učenik 3. razreda
bački biskup Valentin Poza- labinske Srednje škole Mate
ić, koji inače nosi privreme- Blažine, koji je na državnoj
nu titulu naslovnog biskupa smotri učenika elektrotehninekadašnje Pićanske bisku- ke i računarstva osvojio prvo
pije. Predvečer je u dvorani mjesto.
Pićanski načelnik Ivan
pićanskog Centra za nematerijalnu kulturu Istre ravna- Franković izvijestio je da je
telj državnog arhiva u Pazinu među rezultatima općine u
Elvis Orbanić održao preda- minulih godinu dana među
vanje o ukidanju Pićanske bi- značajnijima dovršetak vodoskupije u vrijeme cara Josipa vodnih ogranaka na rubnim
II., a zatim je na istom mje- dijelovima općina Gračišće
stu održana svečana sjedni- i Cerovlje, čime su stvoreni
ca Općinskog vijeća na kojoj preduvjeti za izgradnju vosu uručene godišnje općin- dovoda prema njima susjednim dijelovima Pićanštine, a
ske nagrade.
prvi će se graditi ogranak KuLaureati institucije
kurini-Perinići-Vodogradnja.
i tvrtke
Počela je izgradnja dječjeg
Pićanski su vijećnici ove vrtića u Pićnu, a najznačajgodine odlučili nagraditi in- nije je postignuće popločestitucije koje su najviše po- nje i infrastrukturno opremogle u realizaciji velikih manje starogradske jezgre.
infrastrukturnih projekata, Obnova manifestacije Petiposebno pri uređenju staro- vina i devetogodišnja tradigradske jezgre. Tako su pla- cija pićanskog Legendfesta
kete općine Pićan primili u također pridonose ugledu i
ime Ministarstva regional- razvoju Pićanštine, rekao je
nog razvoja i europskih fon- Franković.
U ime dobitnika općinskih
dova Lili Mekterović Ružić,
u ime riječkog vodnogos- nagrada zahvalila se Lore-
dalo se na malonogometnom turniru, a prvo mjesto
osvojila je ekipa Zemljoradnik iz Pićna, drugi su Švići, a
treći Tupljak. Na revijalnom
turniru dobrovoljnih vatrogasnih društava pobijedili
su Pićanci, drugi je bio DVD
Gračišće, a treći Sutivanac.
U pianskoj je Galeriji
otvorena izloba fotografija istarskih motiva
minjske autorice Ane
Orbani, a vlasnik galerije Igor Grini predstavio je prvi izvorni pianski suvenir - pionsku
boršu, u dvije varijante:
na jednoj tlocrt Pina
oblikuje kap vode, a na
drugoj su ispisane rijei iz pianskog dijalekta, karakteristinog po
tome što u mnogim rijeima glas “a” prelazi
u “o”.
Bogat sportski
dio Rokove
Igor Gržinić s pićonskon boršon
lla Limoncin Toth, rekavši da
je “ugodno slušati o uspjesima koje je ova općina, iako
mala, postigla u ovoj godini” te ustvrdivši da je pićan-
ska starogradska jezgra sada
“itekako valorizirana”. U ime
susjednih općina i gradova
Pićancima je njihov praznik
čestitao labinski gradona-
čelnik Tulio Demetlika, a u
ime Istarske županije Tamara Brusić.
U sportskom dijelu pićanske Rokove osam ekipa ogle-
U boćarskom turniru prvo
mjesto osvojila je ekipa Kukurini, dok je Pićan bio drugi a Sveta Katarina treća. U
odnedavno u Pićnu izuzetno popularnoj igri - cornhole natjecalo se sedam parova, a pobjednici turnira su
Marko i Vedran iz Gračišća,
dok su Zdenko i Remiđo iz
Kunici drugi, a Silvano i Nenad također iz Kunici treći.
U zabavnom programu nastupili su folkloraši iz Pazina
i Kršana te Replay band i Lidija Bačić.
KRIŽANCI OBILJEŽILI BLAGDAN SV. MARIJE VELIKE
D. ŠIŠOVI
KRINGA - Tradicionalni
blagdan sv. Marije Velike u
Kringi je obilježen nizom
sportskih i zabavnih sadržaja,
a najatraktivnija je bila tradicionalna utrka u karjolama za
Veliku nagradu Kringe. Ove se
godine natjecalo šest posada,
a tijekom kružne utrke nakon
svakog su se kruga morali izmjenjivati vozač i “navigator”
odnosno onaj koji u karjoli
sjedi dok ga drugi gura. Za
neke se posade, čak i one koje
su izborile finale, ova utrka
pokazala i kao izuzetno naporna, tako da su uz zdušno
bodrenje publike za pobjedu
na kraju najviše snage smogli Toni Pinčan i Teodor Jehnić, koji su pod imenom “Pink
Panteri” pobjedom ponovili
svoj lanjski uspjeh i iz ruku
D. ŠIŠOVI
Velika nagrada Kringe ponovno Pinčanu i Jehniću
Nakon svakog kruga posada je mijenjala mjesta utrka u karjolama
tinjanskog načelnika Gorana Hrvatina preuzeli zasluženi pršut. Drugo je mjesto
osvojila ekipa “Karjola boys”
Pobjednici Toni Pinčan i Teodor Jehnić s načelnikom Goranom
Hrvatinom i zasluženim pršutom
Turnir u pljočkanju okuza koju su vozili Stefano Burić i Antonio Šegon, a treća je pio je deset ekipa, među
bila ekipa “Ja i njihovi” s po- kojima je najbolja bila ekipa Tinjan (Ljubi Milohanić
sadom Mate i Ivan Banko.
i Dragan Matika), drugo je
mjesto osvojila ekipa Nevodi (Branko Družeta i Sandi
Belac), a treće ekipa “45. pa-
ralela” (Drago Vitasović i Josip Tomišić). U malonogometnom turniru natjecalo se
osam ekipa, a prvo je mjesto
osvojio Višnjan, drugo Ruhci
i treće ekipa Gaučosi iz Žminja. Boćarski je turnir okupio šest ekipa među kojima
je najbolja bila Kringa, ispred
Pilati i Pauletići.
Revijalnim jahanjem promoviran je skori Croatia kup
u daljinskom jahanju, dva
aviona iz vrsarskog Aerokluba izvela su zračne akrobacije, nastupila je Kumpanija Kosirići s gostima
Noelom Šuranom i pjesnicima iz pazinskog Društva
tjelesnih invalida, a navečer su za ples zasvirali i zapjevali Ivana Kovač i Provin bend.
D. ŠIŠOVIĆ
16
Glas Istre
istra
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
DRUŠTVO PRIJATELJA ROVINJA IZLETOM OBILJEŽILO SVOJ DAN
Rovinj im je drugi najljepši grad na
svijetu, nakon mjesta iz kojih dolaze
Društvo okuplja stotinjak članova, pod
predsjedništvom je
Mirjane Humski i djeluje pod sloganom da je svim članovima
Rovinj drugi najljepši grad na svijetu, odmah iza mjesta iz kojih dolaze
ROVINJ - Biti Rovinjac znači voljeti ovaj grad, a ne pitati
živiš li mjesec, tri, šest ili više
u njemu, rekao je prilikom
ponovnog osnutka Društva
prijatelja Rovinja nekadašnji gradonačelnik Lido Sošić, čestitajući inicijatorima
na ponovnom oživljavanju
udruge te prvoj predsjednici Stanki Pavuni.
Rovinjci u Zagrebu
Šesnaest godina kasnije
udruga okuplja stotinjak članova, pod predsjedništvom
je Mirjane Humski i djeluje
pod istim sloganom - da je
svim članovima Rovinj drugi
najljepši grad na svijetu, odmah iza gradova iz kojih čla-
Stanka Pavuna, prva
predsjednica Društva
ke večere organizirala izlet u
unutrašnjost Istre a cilj su bili
gradići Buje i Grožnjan, dok
je posljednja stanica, pomalo
i već po tradiciji, bilo seosko
imanje “Ferlin” kod Žminja.
Tu smo i čekamo vas
Društvo prijatelja Rovinja na izletu po Istri
novi Društva prijatelja Rovinja dolaze.
Dakle, riječ je o udruzi
koja okuplja ljude koji povremeno žive u Rovinju i ovaj
grad prihvaćaju kao svoj drugi dom. Osim što se u njemu
dobro osjećaju, svi kao jedan
složni su da žele pridonijeti njegovom prosperitetu. A
da bi to i postigli potrebne
su im veze, zajedništvo i međusobno prijateljstvo, otud i
inicijativa za ponovnim oživljavanjem Društva prijatelja
Rovinja, čiji je statut izradila
Dafinka Večerina, inače druga predsjednica udruge.
U proteklim je godinama
aktivnost društva bila velika,
a valja podsjetiti i na odlično organizirane jednodnevne izlete Rovinjaca u Zagreb.
Istovremeno, rovinjski ljetni sugrađani trudili su se
svoj odmor i boravak u Rovinju iskoristiti na najbolji način. Sjetimo se samo njihovih plesnih večeri na bazenu
hotela Eden ili večeri u druš-
tvu glumca Bobija Marottija
i novinara Voje Šiljka, izložbe
grafika iz kolekcije Vladimira
Straže, slika kirurga-slikara
amatera Mladena Vidovića ili
emotivnih susreta i druženja
s korisnicima Doma za odrasle “Domenico Pergolis”.
I ove godine Udruga je nakon tradicionalne zajednič-
No, kako uvijek poslije lijepih događaja i druženja netko požali što se nije
odazvao ili možda znao za
izlet, valja opet istaknuti da
Društvo prijatelja Rovinja
ima otvorena vrata za sve
ljude dobre volje. “Tu smo
i čekamo vas. Zajedno smo
jači, veseliji i bolji”, poručila je predsjednica Društva prijatelja Rovinja Mirjana Humski.
N. O. RADIĆ
Glas Istre
istra
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
17
NA MEDULINSKOJ BIJECI ODRŽAN 16. PICIGIN OPEN
U konkurenciji deset
ekipa u kojima je sudjelovalo 60 piciginaša pobjedu je odnio
PK Kadin s Malog Lošinja. Srebro je osvojila domaća ekipa Pešekan TKZ, a broncu
također domaći Leteći
medvjedići
Neven LAZAREVI
Piciginski entuzijazam
pobijedio neveru s Kvarnera
… ali nije uspjela slomiti prkosni piciginski duh
MEDULIN - Na medulinskoj plaži Bijeca protekle je
subote održano poprilično
neobično, 16. izdanje turnira
“Picigin open” u organizaciji Udruge za promicanje igre
picigin “Pešekan”. Počelo je
prema planu, okupljanjem
ispred Beach Bara Barracuda, no od najavljenih 16 ekipa pristigla je polovina. Ostali su najavili kašnjenje zbog
velikih prometnih gužvi i zastoja. Baš kad je turnir trebao
započeti, zapuhala je olujna bura praćena pljuskovima koja je u trenu ispraznila
plažu. Zbog ekstremno loših
vremenskih uvjeta, pokisli i
klonuli organizatori dvojili su
o tome da li otkazati turnir,
no mučilo ih je i što učiniti sa sto litara već skuhane
maneštre i čobanca.
Ipak, nevera s Kvarnera,
koja je ispred Bijece nasukala i jednu veću jahtu, nije
uspjela slomiti prkosni piciginski duh. Većina ekipa
spontano je ušla u more i
unatoč svemu zaigrala masovni picigin. Oko 16 sati
pristigle su i zakašnjele ekipe s Malog Lošinja, Rijeke
i Rovinja. Odlučili su stoga
unatoč svemu održati natjecanje, a taj je entuzijazam
oko 17 sati i nebo nagradilo.
U konkurenciji deset ekipa u
kojima je sudjelovalo 60 piciginaša, pobjedu je odnio
Olujna bura praćena pljuskovima u trenu je ispraznila plažu…
PK Kadin s Malog Lošinja.
Srebro je osvojila domaća
ekipa Pešekan TKZ, a broncu također domaći Leteći
medvjedići. Nakon proglašenja, najbolje su ekipe nagrađene večerama u restoranima Gardelin, Vagabundo,
Candis i Bijeca.
Šampanjac je ipak otvoren!
KREATIVNE RADIONICE ZA DJECU “VESELI ROTONDIN VRTULJAK”
Istarska štorija za najmlae Vinkurance
Završni program uz podjelu nagrada održava se u petak
VINKURAN - Od danas do
petka u organizaciji udruge Rotonda u Vinkuranu se
održavaju dječje kreativne radionice “Veseli Rotondin vrtuljak”. Radionice traju od 18
do 19.30 sati, a ovogodišnja je
tema “Istarska štorija”. Zbog
različitih dobnih skupina, djeca će biti podijeljena u dvije
grupe - stariju i mlađu. Cilj je
organizatora, udruge Rotonda
u suradnji s udrugom Birikina iz Pule, da najmlađi i ljeti imaju priliku kreativno se
izražavati i stvarati, učiti o vrijednostima krajobraza i istarske kulturne tradicije.
U scenskoj radionici na
povijesnom putovanju Pa-
renzanom, improviziranim
vlakićem djeca će proći kroz
Istru i upoznati Velog Jožu
u Motovunu, susresti gladijatore u pulskoj Areni, posjetiti Pazinsku jamu, Poreč,
crkvu sv. Eufemije u Rovinju, labinske ugljenokope te
se vratiti u Vinkuran, gdje će
čuti priču o nastanku sela,
Vinkuranskoj vali, kamenolomu Cavae Romanae od čijeg se kamenja gradila pulska
Arena te o Park šumi Soline i
leptirima, njenom zaštitnom
znaku. U likovnim radionicama izrađivat će mozaike od
kamenčića i prirodno oblikovanih stakalaca te oslikavati platna. Završna manifestacija uz prigodni program,
podjelu nagrada i zahvalnica
održat će se u petak, 23. kolovoza, od 19.30 sati.
D. P.
Udruga za promicanje
igre picigin “Pešekan” osnovana 2006. godine i okuplja
30 članova. U njenoj se organizaciji održava srpanjski
turnir Pešekan Cup te kolovoški Picigin Open. Predsjednik udruge Mihael Idžaković
kaže da se turnirima u njihovoj organizaciji redovito odazivaju igrači picigina iz Pule,
Rijeke, Malog Lošinja, Baške
s Krka, Splita, crnogorskog
Herceg-Novog.
- I “Pešekani” odlaze na
ostale turnire, pa smo tako
prije dva tjedna gostovali na
Picigin Festu u Baškoj, a u
lipnju na splitskim Bačvica-
ma na Prvenstvu svita u piciginu. Turniri okupljaju oko
120 natjecatelja u 20-ak ekipa te barem dvostruko više
gledatelja, budući se radi o
cjelodnevnim beach partyjima. Zajedničkim naporima
hrvatskih piciginaša lani je
postignuto da se picigin kao
hrvatska autentična igra upiše u Registar kulturne nematerijalne baštine. Na medulinskoj Bijeci picigin igramo
cijele godine, a obavezno za
Božić, Novu godinu i Uskrs.
U djelovanju nas podupiru
Općina i Turistička zajednica
Medulina, kaže Idžaković.
S. ROJNIĆ SINKOVIĆ
Glas Istre
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
[email protected]
591-521
Šestanovca, gdje je osobni automobil
Fiat Bravo, pulskih registracija u oštrom
zavoju sletio s ceste i pao u provaliju na
dubinu od pet metara. Voza je poginuo
na mjestu nesree, dok je ozlijeeni suvoza prevezen u bolnicu u Splitu. (H)
*
BRUTALNI NAPAD: NASILNICI DIVLJAČKI PRETUKLI 17-GODIŠNJAKA
Zadobili potres mozga
i prijelom potkoljenica
BRAJKOVIĆI - Policijska uprava istarska izvijestila je
da je do sudara kombi vozila njemakih i motocikla talijanskih registracijskih oznaka koji se dogodio u subotu
oko 15.20 sati na cesti Sošii - Kurili došlo zbog greške
vozaa kombija, 44-godišnjeg Nijemca.
On je naime vozei spomenutom cestom nedaleko od skretanja za selo Brajkovii izgubio kontrolu nad
kombijem Mercedes Sprinter te sletio izvan kolnika na
travnatu površinu. Nakon toga se kombijem vraao na
cestu, a u tom je trenutku u njegov stranji dio prednjim
dijelom silovito udario motocikl BMW R1200GS kojim je
upravljao 46-godišnji dravljanin Italije. Teško ozljeeni
voza i suvozaica na motociklu su prevezeni u pulsku
Opu bolnicu gdje je utvreno da su zadobili potres
mozga te da voza motocikla ima prijelom lijeve, a njegova suvozaica desne potkoljenice.
P. G.
ARHIVA / D. L.
Našli im travu pa
prijetili likvidacijom
SPLIT - Dvojica mladia iz Imotskog svojski su se potrudili da
završe kod pritvorskog
nadzornika u “prunu” splitske Policijske
uprave. Sve su obavili
u nepuna 24 sata. Prvo
ih je zaustavila patrola
u Glavini Donjoj, dok
je 20-godišnjak vozio
Mercedes, iako nema
vozaku dozvolu. Dok
mu je prometnik ispisivao prekršajni nalog,
mladi se naljutio i napao policajca, pa mu
prijetio i usput izvrijeao. U sve se ukljuio
i njegov godinu dana
stariji kompanjon pa su
obojica uhieni i privedeni u postaju u Imotskom. U Mercedesu
je pronaen 21 gram
marihuane, da bi po
okonanju procedure
mladie pustili na slobodu, a cijeli predmet
je upuen u redovnu
proceduru. Istog dana
naveer u Ulici Brune
Bušia u Imotskom
SPLIT - U prometnoj nesrei na podruju
Šestanovca poginuo je još neidentificirani voza dok je 86-godišnji suvoza iz Zagreba teško ozlijeen, izvijestila je policija. Prometna nesrea dogodila se juer
oko 6 sati u mjestu Katuni-Prpuša kod
Poginuo u
autu pulskih
oznaka
sasvim druga policijska patrola ponovno
zaustavlja Mercedes
s etvoricom putnika.
Voza i još jedan putnik sa cijelom priom
nemaju nikakve veze,
zapravo su se sluajno
našli u društvu, ranije
uhienih 20-godišnjaka i 21-godišnjaka. Oni
su se, valjda, iznervirali zbog “šikaniranja”
policajaca pa su pri
rutinskoj kontroli osobnih iskaznica izašli iz
automobila i još jednom krenuli u obraun
s plavcima. Ovaj put
su bili konkretniji pa su
dvojici prometnih policajaca prijetili likvidacijom. Na koncu je mlai
i rabijatniji Imoanin
prijavljen zbog kaznenog djela napada na
slubenu osobu i prijetnji (uz optuni prijedlog
zbog marihuane), dok
se njegov prijatelj sumnjii za prijetnju i prisilu
prema slubenoj osobi.
M. M.
Afganistanci skriveni
meu spremnicima
ZAGREB - Osam Afganistanaca otkrili su carinici u kamionu što je na Bajakovu pokušao ui u Hrvatsku. Naime,
tijekom redovnog carinskog nadzora s RTG-ureajem kojim se kontrolira teretni promet na ulazu u prostor Europske unije, carinski slubenici su u teretnom vozilu bugarskih
registracijskih oznaka kojim je upravljao bugarski dravljanin, pronašli osam ilegalaca. Ubrzo je utvreno da se radi
o dravljanima Afganistana. Oni su se nalazili skriveni u tovarnom prostoru kamiona što je prevozio spremnike s UV
lakom. Bila je natovarena ukupno 21 paleta, teine preko
dvadeset tona. Unato impozantnom teretu ureaj na graninom prijelazu otkrio je da se u kamionu nalaze i osobe
na ilegalnom putovanju prema Europi. Ovaj kamion, potvreno je iz Carinske uprave, teret je prevozio iz Istambula, a
krajnje odredište bio mu je Corby u Velikoj Britaniji. A. R. K.
IZLJEV KRVI U M
Ozlijeeni
mladić
bori se
za život
Teški incident dogodio se u gluho doba
noći; oko tri sata
ujutro. Napadači su
pobjegli, a za njima traga policija,
no mladić je u tako
teškom stanju pa
nije mogao govoriti
s istražiteljima
D. KOVAČEVI
18
PIŠE Vanja VESIĆ
ZAGREB - Nepoznati nasilnici brutalno su pretukli
17-godišnjeg mladića ispred
narodnjačkog kluba Platinum Club Kennedy na zagrebačkom Kennedyjevom
trgu u subotu u noći, nakon 3 sata. Nažalost, od silnih batina, pogotovo ozljeda glave, mladić je doživio
izljev krvi u mozak. Njegovo
zdravstveno stanje je neizvjesno. S teškim tjelesnim
ozljedama primljen je u KBC
Zagreb.
Kobni turbofolk
Neslužbeno doznajemo
da liječnici poduzimaju iznimne napore da spase život
mladića koji se, po svemu
sudeći, zatekao na pogrešnom mjestu i u pogrešno vrijeme. Iz KBC-a Zagreb nisu
nam htjeli reći kako je tre-
Narodnjački klubovi periodično postaju poprišta divljeg mladenačkog nasilja
nutno stanje 17-godišnjeg
pacijenta.
PU zagrebačka izvijestila je
da je više nepoznatih napadača nasrnulo na maloljetnu žrtvu koja je te noći bila u
noćnom klubu, pretpostavlja
se, zajedno s nasilnicima.
Motiv divljačkog napada
nije poznat, ali, zasigurno je
potaknut viškom alkohola i
niskim strastima. Jesu li se
žrtva i napadači poznavali,
zasad, nije poznato. Najvjerojatnije je divljačkom napadu prethodio neki verbal-
ISTRAGA
Tko je pogriješio i kako se maloljetnik uopće našao u noćnom klubu bez pratnje, pitanje je na koje
će odgovoriti istraga
ni incident u klubu ili netom
pri izlasku iz objekta. Mladić
zbog teškog stanja u kojem
se nalazi policiji nije ni mogao dati opis napadača.
Napad se dogodio ispred
noćnog lokala, koji se nalazi
nasuprot zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Zasad
nije poznato jesu li zaštitari
i osiguranje kluba, napose i
sami posjetitelji vidjeli divljački incident u gluho doba
noći. Činjenica je da nesretnog mladića nitko nije
izvukao iz ralja brutalnih
nasilnika koji su ga iscipelarili i pobjegli u nepozna-
crna kronika
Nestao vozač
vodenog
skutera
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
SPLIT - Voza vodenog skutera nestao je
u subotu naveer na moru ispred Arbanije na iovu nakon pomorske nesree i
za njim još traje intezivna potraga. Nesrea na moru se dogodila u 20.35 sati kada
su se sudarili gliser i vodeni skuter na-
ISPRED NARODNJAČKOG KLUBA
19
*
*
ŽALBE TUŽITELJA NA ČEKANJU ZBOG PROBLEMA S PROCEDUROM
Sergej DRECHSLER
MOZAK
kon ega je voza skutera nestao. Pretpostavlja se da je prilikom sudara izgubio
svijest, pao u more i potonuo. U potrazi
sudjeluje Pomorska policija i brod Luke kapetanije Split i za sada nema traga
nestalome vozau vodenog skutera. (H)
S. DRECHSLER
Glas Istre
POREZNE AKROBACIJE
Dugo ljeto za bračni
par Cetinski i USKOK
Želje za brzim oporavkom
-Prije svega elimo brz i uspješan oporavak deku koji
je stradao ispred našeg kluba, javili su se iz kluba putem Facebooka.
- ao nam je zbog ovog nemilog dogaaja, nadamo se da e nam svima biti opomena da se treba
zabavljati i stvarati prijateljstva, a ne odmah udarati i
ulaziti u obraune radi “krivog pogleda”. Nadamo se
da se ovako nešto nikada nee ponoviti, jer radi gluposti jedan mladi ivot je ugroen, isto tako roditelji,
braa, prijatelji i svi koji poznaju ovog deka prolaze
kroz nešto grozno! - stoji u poruci.
tom smjeru. Policija intenzivno traga za nepoznatim
mladićima, najvjerojatnije
vršnjacima 17-godišnjaka.
Kamere video-nadzora na
ulici kao i samog noćnog
kluba mogle bi pomoći policiji u identifikaciji napadača. Ružne subotnje večeri
turbofolk okupljalište imalo
je svoj uobičajeni repertoar pod nazivom “Platinum
Madness” nakon ništa manje “ludog” petka.
Višak alkohola
Crna statistika pokazuje
da su fizički napadi ispred
narodnjačkih klubova česti, a rijetko se može čuti
jednostavan odgovor zašto.
Djelomično, izgredi se događaju jer takva mjesta pomodarski pohodi mlada i
nezrela populacija, koja se
još nije naučila nositi s konfliktnim situacijama i viškom alkohola. Osim pitanja što je maloljetnik radio
u gluho doba noći na ulici,
teže je odgovoriti što je razlog takve divljačke agresije.
U konkretnom slučaju mogli bismo govoriti o sigurnosti mjesta i okolice gdje
se dogodio napad, o klijenteli koja tamo zalazi, a manje o glazbenom ukusu.
Početkom svibnja izvijestili smo i o pijanom divljanju 22-godišnjeg Frane Vlahušića, sina dubrovačkog
gradonačelnika ispred narodnjačkog kluba “Team” u
centru Zagreba koji je nakon privođenja u policijsku
postaju odgurnuo policajca
u staklena vrata i teško ozlijedio. Gotovo zaboravljeni je
slučaj stradavanje perspektivnog hokejaša zagrebačkog Medveščaka, 19-godišnjeg Zvonimira Lovrenčića,
koji je u prosincu 2012. brutalno pretučen ispred ulaza
u spomenuti klub braneći
djevojke od uvreda koje su
im uputili nasilnici.
Prošlo je više od dva
tjedna otkako je
bračni par Cetinski
uhićen pa odlukom
suca istrage pušten
na slobodu, na što se
USKOK žalio, no odluke još nema...
Velika zabluda
PIŠE Ico MIKULIČIĆ
SNIMIO Sergej DRECHSLER
RIJEKA - Zanimljivim zapletima nastavlja se istraga
o aferi “Porezne akrobacije”
u kojoj je USKOK osumnjičio poznati bračni par Mirka
i Vinku Cetinski te dvoje riječkih poreznika za navodne mućke s provjerom imovine Cetinskih vrijedne čak
24 milijuna kuna.
Borba oko slobode
U sjenci glavne istrage vodi se dodatna borba
oko slobode osumnjičenih.
Prošlo je više od dva tjedna
od izbijanja afere, a neuobičajeno dugo se ne zna konačna odluka. Cetinski i poreznici su prvotno završili u
policijskom pritvoru, ali su
nakon ispitivanja odlukom
suca istrage koji je smatrao
da se mogu braniti i sa slobode - pušteni. No, ogorčeni USKOK je smatrajući da je
sudac pogriješio odmah najavio žalbu i nadu da će vijeće Županijskog suda stvari vidjeti drugačije i da će
osumnjičeni ipak morati u
zatvor da ne bi mogli utjecati na svjedoke i ometati istragu. Ta se pitanja obično riješe u nekoliko dana.
Kako je proteklo pola mjeseca, tako se mnogi pitaju što
se događa i je li USKOK odustao od žalbe i zahtjeva da
osumnjičeni budu u zatvoru. Iz USKOK-a nam je odgovoreno da nema ni govora o
njihovu odustanku. Istražitelji vele da su se u zakonskom
roku žalili Županijskom sudu
u Rijeci. Ne znaju zašto to još
nije riješeno.
Ne primaju odluke
U Županijskom sudu u
Rijeci, nam je glasnogovornik Zoran Sršen pojasnio da
su iskrsnule zakonske prepreke. Navodno branitelji i osumnjičenici još nisu
svi primili ni ranije rješenje.
Dok ga ne prime ne može se
provoditi daljnja procedura
s USKOK-ovom i eventualnim drugim žalbama.
Poznavaoci procedure komentiraju da godišnji odmori teoretski mogu
biti razlog neprimanja odluka, no prije vjeruju da se
radi o taktiziranju. Podsjećaju da osumnjičenima i obranama odgovara
da prolazi vrijeme i da se
strasti stišaju, pa zato nisu
preuzeli rješenja jer znaju
da im rok za odgovore i cijeli daljnji postupak počinje teći kad prime ta rješenja pa ih zato izbjegavaju.
Tako je sada, što se eventualnog pritvora tiče, slučaj u pat poziciji, no neće
ni to moći trajati unedogled i morat će se konačno odlučiti o USKOK-ovu
novu zahtjevu za pritvaranjem osumnjičenih.
Cetinski i porezni inspektori su porekli sve
optube i tvrde da nikakvih muki nije bilo i
da je USKOK u velikoj
zabludi, a sumnjaju i
da im se itav sluaj
podmee.
- Sama injenica da
u Uskokom predmetu nije odreen istrani zatvor za sve suokrivljenike, pa tako i
za mene, a koji nisu
priznali kazneno djelo, govori dovoljno o
samoj optubi. Naalost, argumentaciju o
razlozima na kojima
se optuba temelji te
rješenje o provoenju istrage i prijedloga
za odreivanje istranog zatvora ne mogu
komentirati i iznositi
u javnost jer je, zbog
postupka, obuhvaena tajnošu, navela je
u priopenju medijima
nakon afere bivša ministrica turizma i profesorica s rijekog fakulteta Vinka Cetinski.
USKOK osumnjičene tereti za zlouporabu položaja
i ovlasti (poreznici) te poticanje na zlouporabu i krivotvorenje dokumenata (supružnici Cetinski). USKOK
tvrdi da su porezni inspektori temeljem nevjerodostojnih i krivotvorenih oporuka,
darovnica i raznih potvrda
neosnovano prihvatili kao
zakonite prihode imovinu
Cetinskih od najmanje 24
milijuna kuna te vlasništvo
nad nekretninama.
20
Glas Istre
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
kolumne
Zemlja čuda
OraH - stranka odluke
P
reslagivanje figura na
hrvatskoj političkoj šahovnici daleko je od završnice. Iako su najveće stranke oko sebe još prije nekoliko
mjeseci, čak dvije godine prije
redovitog roka za parlamentarne izbore, okupile partnerske koalicije, aktualna istraživanja stranačkih rejtinga
pokazuju kako buduću vlast
neće biti lagano formirati.
“Blokovska” politika HDZ-a
i SDP-a, odnosno podjela na
crnu i crvenu koaliciju, kakva
je bila na svom vrhuncu na
izborima u studenom 2011.
godine, ugrožena je još uvijek ne posve definiranim trećim opcijama. U postojećim
okolnostima, kada koalicija
HDZ-a i HSS-a, uz sudjelovanje još nekoliko malih
stranaka dobiva oko 32 posto
glasova, dok postojeći Kukuriku savez zaprima podršku
oko 24 posto biračkog tijela,
jasno je kako OraH sa svojih 14 postotaka znači stranku odluke o tome tko će biti
buduća vlast. Na sceni su još
Hrvatski laburisti, uzdrmani porazom na europskim
izborima u svibnju, dok se
šanse za prelazak izbornog
praga daju još listi Milana
Bandića, “premijera” Zagreba, te desničarskoj koaliciji
okupljenoj oko Hrvatske zore
dr. Milana Kujundžića.
Uspjeh OraH-a, jedine
lijeve stranke na političkoj
sceni koja bilježi porast rejtinga, mogao bi imati dalekosežne posljedice za rasplet
društvene krize, te za dalje
perspektive čitave hrvatske
lijeve opcije. Političke inicijative koje stranka Mirele
Holy trenutačno plasira u
javnost izgledaju ozbiljno i
promišljeno, te su daleko od
populizma na koji smo navikli od konkurencije na političkom “trećem putu”. Iako
dio medija OraH predstavlja kao notornu prosvjednu
stranku, što živi na ogorčenju SDP-ovaca i HNS-ovaca neuspješnom politikom
Vlade, čini se kako je riječ
o promišljenijom poimanju političkog posla. Ključni trenutak u usponu bio je
dobitak jednog mjesta u Europskom parlamentu, gdje
su postali Davora Škrleca,
kompetentnog stručnjaka
za ekologiju s pristojnim političkim iskustvom. Izborna
kampanja bila je pozitivna,
bez ulazaka u konflikte s ve-
Dubravko Grakalić
Uspjeh OraH-a,
jedine lijeve
stranke na političkoj sceni koja
bilježi porast
rejtinga, mogao bi
imati dalekosežne posljedice za
rasplet društvene
krize, te za dalje
perspektive čitave
hrvatske lijeve
opcije
ćim strankama i diskreditiranje protivnika.
Hrvatski laburisti, koji
su tada, u svibnju, dobivali znatno veću medijsku pozornost, plaćali TV reklame
i čijih je šest saborskih zastupnika vrlo aktivno, nisu
uspjeli zadržati rejting. Njihov je pad započeo u tom
trenutku i upitno je hoće
li ponovno imati saborski
mandat. Razglašeni Nacionalni forum dr. Nikice Gabrića, potonuli “think thank”
koji je postao politička stranka, također predstavlja sjajan primjer neuspjeha. Oftamolog Gabrić u politiku
je ušao gromoglasnim obećanjima, poput onog o “Floridi na Jadranu”, te dokazao
kako birači ne vjeruju u fantazije. Primjer Nacionalnog
foruma dobra je pouka svim
“trećeputašima” koji se spremaju na slijedeće parlamentarne izbore. Radimir Čačić
i reformisti, Milan Bandić i
optimisti, Ljubo Jurčić i pesimisti - mogli bi loše proći
ako umjesto ozbiljne politike ponude populističke fraze da su baš oni ti koji jamče novac i posao. OraH ima
šanse za preuzimanje udje-
la u političkoj areni ne zbog
toga što je prosvjedna, nego
zbog toga što je perspektivna stranka čiji glasači do
sada, u dobrom djelu, nisu
bili prezentirani kroz postojeće stranačke organizacije. Glasači zelenih, kojih je dakako bilo na svim
parlamentarnim izborima
nakon 1990. godine, raspršivali su svoje glasove na lokalne i regionalne “ekološke”
stranke i pokrete. Strategija
OraH-a prema okupljanju
zelenih stranaka i pokreta
sigurno će pokazati uspjeh,
jer oni jamče “zeleni” utjecaj u Hrvatskom saboru, a
kako stvari sada stoje, i u
Banskim dvorima. Uz zelene, OraH je praktični jedini izbor urbane alternative,
ali i zagovornika moderne
ljevice, koji (više) ne vjeruju u svjetonazorsku poziciju koju SDP proklamira, ali
ne provodi u svojim politikama. OraH je zanimljiv jer
se ne bavi prošlošću - Mirela Holy ne govori o Titu, Tuđmanu i Paveliću, a čini se
kako je uopće ne zanima
Udba, Goli Otok, Bleiburg i
problematika poraća. U toj
se stranci radije bave proučavanjem sadnje industrijske konoplje, te ekonomskim perspektivama koje bi
ona donijela. Ipak, za uspjeh
OraHa i njegovo promicanje
u stranku odluke biti će potrebno još mnogo angažmana njegova vodstva, svježih
ideja i otvorenosti prema biračima. OraH bi mogao, a
vjerojatno i trebao ponuditi politike što će ih podržati
određene ugrožene skupine
- nezaposleni mladi koji traže prvo zaposlenje, urbani
srednji sloj na rubu egzistencije, mali poljoprivrednici
koji su u strahu od okrupnjavanja posjeda, nestajući
obrtnici... Drugim riječima,
novu poreznu i socijalnu politiku, uz prihvatljivije radno zakonodavstvo od onog
što ga je progurala SDP-ova
vlada. Posebna tema koja bi
na idućim izborima mogla
postati važna su zakoni koji
reguliraju rad banaka. Nakon presude u slučaju franak, te dobro ocjenjenih
promjena u zakonodavstvu bivšeg ministra Slavka
Linića, politika koja će “disciplinirati” bankarski sektor
dobiva sve važniju podršku
građana. Održivi razvoj Hrvatske (OraH) postaje, očito, stranka koja će pokazati
održivost lijeve opcije na političkoj šahovnici. Bez njih,
vlast će pojesti crnilo. SDP i
saveznici nemaju više mnogo vremena za uspjeh, ali ni
pravo na poraz.
Šćika na šćiku
Panin kao politički performans
N
akon prošle Šćike, u
kojoj sam, priznajem
- malo se zezajući,
sugerirao da se istarska turistička vanpansionska ponuda obogati gastrofestivalima
posvećenima ćevapčićima,
pizzama, sladoledu i još koječemu što ljudi bez obzira
jesu li ili nisu turisti izrazito
i tržišno dokazano vole, s neobičnim novim prijedlogom
obratio mi se jedan od čitatelja te kolumne. Zaboravio
sam, kaže on, u te projekcije uvrstiti festival od panini.
Panini su u ovom slučaju
sendviči. Ali ne, kaže on, od
onih šminkerskih panini kakve viđamo na reklamama
za majonezu, nego od onih
rudimentarnih, težačkih, jeftinih, a tako bi se tom festivalu priskrbila i dimenzija
međunarodnog festivala.
Kako sad međunarodna, čudim se ja, a on mi lijepo obrazloži da to proizlazi iz sastojaka. Recimo,
parizer ne sasvim nedvosmislena asocijacija na Pariz, a danas pomalo zaboravljena ljubljanska salama
otvoreno asocira na glavni
grad susjedne nam države
s kojom bi valjalo, pa ma-
kar i na ovakav način, svakako popraviti odnose. Ima
tu još svakojakih milanskih
salama, hamburške slanine, debrecinki, sad se već i ne
mogu sjetiti svih tih naziva.
Našlo bi se i tih po zemljopisnim pojmovima nazvanih salama i onih koji nama
nisu poznati, ali su tipični
za asortimane jeftinih dućana drugih podneblja, drugih
država i kultura, ukratko, festival od panini mogao bi
biti svjetski događaj! Autor te
ideje je nedvojbeno u pravu,
iako je očito da se i on više
nego malo zeza s tako detaljnom elaboracijom takve
ideje, ali povrh turističko-gastronomsko-ekonomske podatnosti takve zamisli, ja u
festivalu od panini vidim i
nešto više, vidim konotacije umjetničkog čina, štoviše,
čina alternativne umjetnosti, možda čak i subverzivne.
Parizer i ljubljanska salama, kolikogod te namirnice
možda imale i stvarnih obožavatelja, nisu baš na prvom
mjestu gastronomskih asocijacija ni domicilnom stanovništvu, a nekmoli turistima koji, došavši u tuđi kraj
na u ovo krizno vrijeme što
jeftiniji odmor, okrjepu ne
traže po restoranima već u
dućanima. Idejno, zamisao
o festivalu panini subverzivna je spram pokreta za afirmaciju autohtonih i tradicijskih delicija, jer, usprkos
proklamacijama o slobodi
i ravnopravnosti za sve, teško možemo zamisliti da se
na istom stolu u bilo kojoj
prigodi nađu, recimo, pršut
i parizer. I u logici i u praksi
mjesta ima samo za jednog
od njih, a dvojba među njima na neki je način i klasno pitanje, jer nisu iste kupovne moći potrošači koji si
mogu priuštiti jedno ili drugo. Parizer i ljubljanska salama mogli bi zapravo parirati, po pučkoj popularnosti,
jedino mortadeli, iako se
mortadela u nekim regijama naših zapadnih susjeda smatra vrhunskom delicijom, ali je u svijet krenula
kroz brojne pravno regulirane ili divlje licence i imitacije, i nikad nije u nazivu bila
vezana uz jedan određeni
zemljopisni pojam, grad ili
regiju. Mnogi naši stariji sugrađani znaju prepričavati anegdote iz prvih đačkih
dana kada su u školu došli
Davor Šišović
Suvremena
umjetnost nalazi
nove forme koje
se ne mogu objesiti na zid ili staviti
na postament pa
da se gledanjem
može opredijeliti
sviđa li nam se,
već se umjetnost
događa u trenutku, u činu, performansu
opskrbljeni sendvičima, paninima, za marendu: gradska djeca imala bi panine s
mortadelom, a djeca sa sela
panine s pršutom. I onda bi
oni s paninima s pršutom
čežnjivo gledali u panine s
mortadelom, a djeca kojima su mame spremile panine s pršutom zatomljivala
bi sline mjerkajući kod svojih školskih vršnjaka panine s mortadelom. U duhu
prijateljstva i uzajamnog
razumijevanja situacija bi
se razrješavala razmjenom,
na obostrano zadovoljstvo,
pače i oduševljenje; i tako
su među našim davnašnjim
prvašićima nastajala neraskidiva prijateljstva, tako
su se zbližavali selo i grad.
Možemo samo zamisliti
zahvalne poglede tih mališana dok punih ustiju uživaju u okusima kakve kod
kuće spoznaju vrlo rijetko
ili nikad. Pršut za mortadelu i mortadela za pršut, to
je bila prva pouka negdašnjim klincima iz naših krajeva o osnovama ekonomije i slobodne trgovine, korak
kojim su ušli u svoju kasniju životnu praksu razmjenjivanja i trgovanja autićima, sličicama, stripovima,
gramofonskim pločama,
čime već. No, da se vratim
na moju osobnu impresiju
o ovakvom subverzivnom
gastro-festivalu kao umjetničkom činu. Umjetnošću
se, smatraju neki, želi nešto poručiti. Neki među njima, malobrojniji od većine
koja razmišlja u tim okvirima, čak smatraju da umjetnost mora nešto poručivati,
da je angažiranost umjetnika društveni imperativ.
Drugi pak smatraju da
se poruke šalju pismima, emailovima, telegramima ili
SMS-ovima, a ne umjetnošću, te da umjetnost za primarni cilj mora imati estetiku, da se mora dopasti da
bi bila cijenjena, ili da barem izražava estetičke poglede na život i svijet svoga
autora. Već desetljećima suvremena umjetnost nalazi nove izričaje i forme koje
se ne mogu objesiti na zid
ili staviti na postament pa
da se gledanjem može opredijeliti sviđa li nam se to ili
ne, već se umjetnost događa u trenutku, u činu, performansu, u trenutačnom
odnosu između umjetnika
i publike, a svima koji nisu
tu pravi doživljaj ne mogu
prenijeti ni snimke ni kritike ni prepričavanja. I tako
smo opet sa željom da govorimo o gastronomiji ili o
umjetnosti, završili na - politici…
novo ruho
18. kolovoza 2014.
broj 298
DVOTJEDNI PRILOG GLASA ISTRE
C
M
Y
K
1
Pismo Spumoni, 240 pt
ružmarin
Poluot
Poluotok
otokk je zemljopisnii pojam, koji
označava kontinentalnu
označ
ontinentaln površin
površinu, koja
po
je s tri strane
ne okružena vodo
vodom.
dom. Poluotocii mogu imati površinu
površin odd ne
nekoliko
kvadratnih
dratnih kilometara, aali istoo tako
ta
njihova veličina i dužin
dužina ne m
mora
or dosegnuti više od
o stotinjak metara.
meta
tara.
C:40_M:Ø_Y:100_K:Ø
V. B.
Trešnjević i
džentlmen
Sladokusci štuju vrijeme
ljeto.
kad zaljeti ljeto
Tad na svakom zelen-stablu
rumen-trešnje eto!
Guraju se i vrpolje
ovjenčane sladom.
Njihov zalogaj se gricka
il’ glasno il’ kradom.
Sred krošnje se otvaraju
ples-dvorane sladi.
Valcerom se udvaraju
trešnjevići mladi.
Sve se dame zatrešnjile,
bujne i rumene,
pa pružaju peteljčice
plesom zanesene…
Natali Šarić
Praznik ljeta
Lipanj širi raskoš ljeta.
Ispred škole lipa cvjeta.
Zibaju se na sve strane
zlatnog praha pune grane.
Nad žitom se ševe dižu.
Zadnji dani škole stižu.
Zbogom ploče, klupe, knjige,
zbogom teške, đačke brige!
Sad će djeca širom svijeta
slavit praznik žarkog ljeta.
A kad minu dani ljetni,
oblaci će stići sjetni.
I kad grane budu gole,
pune sunca bit će - škole...
Gustav Krklec
Morska pjesma
U morima miruju morski mudraci:
jastozi, zvijezde, školjke, prstaci,
uhati, klobuci, morske lepeze!
(one su lijepe kao princeze)
alge i meduze, rakovi pustinjaci,
koralji, ježinci, lignje i žarnjaci,
hobotnice, rebraši, puževi svih boja,
vodenbuhe, pauci, ribe čudnog kroja,
kitovi, kornjače, konjici i krave,
divno morsko bilje, razne morske trave...
Silan je to narod kome nema kraja,
po izboru ljepote, raskoši i sjaja.
Sunčana Škrinjarić
Sladoled
Loris (11) i Luana (7) Ivušić, Parma-Pula
Kad toplo sunce
obasja dan,
svi odmah veseloo
izjure van.
Nitko ne želi
biti kod kuće,
kad dođe ljeto
i kada je vruće.
Tada svi traže
da se rashlade
uz rijeke, more
i limunade.
No slastica fina
bolja od meda,
ohladi nas
kao kockica leda.
S okusom voća
il’ čokolade,
naša se srca
brzo zaslade.
I svi već znaju
da ljetni je red,
provesti dan
uz sladoled!
Josipa Franjić Radulović
PITORESKNI GRADIĆ PIĆAN I OVE JE GODINE
2
Poluotok velikih razmjera se naziva
polukontinent, poput Europe, a njoj su
pripojeni veći poluotoci, kao dijelovi
koji sačinjavaju kontinent, kao što su:
Apeninski, Balkanski, Pirinejski poluotok i Skandinavija, te manja: Bretagna,
Jytland, Kanin, Kola, Krim, Pelopones i
Halkidiki.
C:40/M:Ø/Y:100/K:Ø
Divovi, patuljci, p
i srednjovjekovne
100 godina škole
Moglo bi se reći da povijest školovanja na Velom
Vrhu seže u prapovijesno doba, jer je ovo područje bilo nastanjeno još od doba neolitika (mlađeg
kamenog doba). Pretpostavlja se postojanje
jednog većeg stalnog naselja čije granice gospodarskog prostora seže u radijusu od 5 km. Mada
nema dokaza, ne može se isključiti postojanje
prapovijesnih naselja na Velom Vrhu prije oko
10.000 do 7.000 godina.
Nakon rimskog osvajanja Istre 177. prije Krista,
na Velom Vrhu se živi u vilama rusticama čiji
se nastanak povezuje s intenzivnijim poljoprivrednim iskorištavanjem zemlje (maslinarstvo,
vinogradarstvo), a tijekom srednjeg vijeka Veli
Vrh je vjerojatno bio naseljen o čemu govore
razni toponimi.
Bilo kako bilo, konkretan dokaz o postojanju škole na
Velom Vrhu nalazimo tek u poučnom, gospodarskom i političkom listu Naša sloga br. 37. od 11.
rujna 1913. godine. U njemu se u članku “Pogled
po Primorju” spominje skori početak školske
godine u hrvatskim školama u Puli. Također se
spominje da je tada u Puli postojalo 6 škola: u
Programi su se stalno
izmjenjivali, održano
je nekoliko lutkarskoigranih predstava,
a posjetitelji su išli
iz jedne u drugu
lokaciju gledati ove
zanimljive sadržaje
M
Arhiva/Branislav DANEVSKI
noštvo čudesnih
bića po ulicama,
priče o štrigama, ali
i o općim vrijednostima, šarenilo i do
sada najviše programa za najmlađe
- sažetak je to 9. Legendfesta, što se
prvog vikenda u kolovozu održao
u pitoresknom gradiću u središnjoj
Istri, za ovu priliku pretvorenom u
grad iz bajki - Pićnu.
Programi su se stalno izmjenjivali, održano je nekoliko lutkarskoigranih predstava, a posjetitelji su
išli iz jedne u drugu lokaciju gledati
Besenghijevoj Ulici, Ulici Kastropola (Castropola), Ulici Verudela (Verudella), na Velom Vrhu, te
još dvije škole u Šijani.
U 39. broju Naše sloge koji je izdan 25. rujna 1913.
godine spominje se da je 16. rujna te godine
otvorena nova narodna škola Veli Vrh. Stoga se
16. rujan obilježava kao početak suvremenog
školovanja na Velom Vrhu.
POPIS HRVATSKIH I SLOVENSKIH OSNOVNIH
ŠKOLA U PULI NA DAN 31. XII. 1914.:
Pula Šijana (s tri učitelja)
Veli Vrh Pula (s dva učitelja)
Pula ul. Besenghi (s četiri učitelja)
Pula ul. Castropola (s dva učitelja)
Vinkuran (s jednim učiteljem)
Jadreški (s jednim učiteljem)
Štinjan (s jednim učiteljem)
U Hrvatskom listu br. 954. od 3. ožujka 1918., u
članku “Roditeljima na Velom Vrhu” piše se o
glasanju za školovanje na hrvatskom jeziku te da
pravo na glasanje ima samo otac, majka ili skrbnik djeteta, također uz to mora pokazati sudsku
potvrdu kojom će dokazati da je on uistinu skrbnik. Isto tako, za svako dijete potrebno je imati i
krsni list. Naveden je i popis djece čiji roditelji ili
skrbnici mogu glasovati, te se to smatra najstarijim popisom učenika škole Veli Vrh.
U Hrvatskom listu br. 1038. od 2. lipnja 1918., br. 1038
navedeni su rezultati tog glasovanja. Svi koji su
toga dana glasovali opredijelili su se za hrvatsku
školu.
⇒
riče
igre
3
Sami poluotoci mogu imati poluotoke,
a ovi se dalje mogu dijeliti na manje
poluotoke, kao što pokazuje primjer
danskog poluotoka Jutland-DjurslandMols. Najveći hrvatski poluotok je Istra.
Neko je vrijeme nastava tekla glatko, no poteškoće
su se neminovno pojavile u tim nemirnim vremenima između dva rata. Tako u 45. broju tjednika
“Istarska riječ” koji je izdan 15. studenog 1923.
godine u Trstu u članku “Strašna statistika o našem školstvu u Istri” govori se o tome kako smo
nekad imali u pulskom kotaru 38 naših pučkih
škola, no dolaskom Talijana 1918. godine zatvorilo se i ukinulo 8 škola. Od tih 8 škola, 6 škola
nalazilo se u Puli, 1 u Banjolama i 1 u Prnjanu.
Sve ostale škole bile su postupno talijanizirane:
1918. god. - 12 škola
1919. god. - 11 škola
1921. god. - 3 škole
1922. god. - 1 škola
1923. god. - zadnje 3 škole.
1923. godine sve su škole u Istri bile talijanizirane.
U doba Italije tijekom 30-tih i 40-tih godina na Velom
Vrhu u današnjoj kući obitelji Svitić održavala se
nastava na talijanskom jeziku.
Prva učiteljica poslije Drugoga svjetskog rata bila je
Josipa Štefan koja je tri dana u tjednu radila na
Velom Vrhu, gdje je nastavu održavala na otvorenom, jer nije bilo prikladnih prostorija za školu.
Kasnije 1945. godine škola Veli Vrh je imala dva
odjeljenja, a učitelj se zvao Josip Rojnić. Nastava se vjerojatno održavala na dvije lokacije.
Zasigurno znamo da je nastava održavana u
tadašnjem Omladinskom domu poznatom kao
Tivoli. Pretpostavljamo da se 1946., nastava
održavala u jednoj kući na Partizanskom putu.
Krajem četrdesetih godina učiteljica u OŠ Veli
Vrh je i Marija Kopitar, poznata antifašistkinja i
sudionica Pazinskih odluka iz rujna 1943.
Početkom pedesetih godina, škola ima naziv V.
Osnovna škola i nastava se održava na lokaciji
gdje se danas nalazi kuća obitelji Paulin, a ovdje
se također nalazio i vrtić.
Prema kazivanju tadašnje ravnateljice Nade
Fištrović učenici su u rujnu 1957. prešli u tzv.
“žutu školu”. Nakon toga OŠ Veli Vrh postala
je četverorazredna područna škola OŠ Neven
Dejan ŠTIFANI
- svugdje se stalno nešto dešavalo, uvijek u vrlo dobroj i kreativnoj
atmosferi.
Teško je izdvojiti koji je program
bio najzanimljiviji - to dakako ovisi
o afinitetima svakog pojedinca, no
veliki je interes bio za “akcijski” dio,
odnosno onaj u znaku srednjeg
vijeka i, kako su ih klinci nazvali,
“čarobnih” sprava.
C:40/M:Ø/Y:100/K:Ø
UGOSTIO VEĆ TRADICIONALNI LEGENDFEST
V. BEGIĆ
Snimio Manuel ANGELINI
ove zanimljive sadržaje. Djeci su se
najviše svidjele igre streličarstva,
katapultiranja te srednjovjekovne,
kako su ih nazvali, čarolije, i to su
htjeli svi probati.
Divovi i patuljci koji su šetali na
raznim lokacijama Pićna samo su
doprinijeli čaroliji i dobrom raspoloženju, jer, kako su djeca saznala, to
su bili dobri divovi i patuljci, koji su
objašnjavali gdje se koja predstava
zbiva, što je na programu i kako se
zovu te čudne sprave.
Naravno, sve to nije moglo proći
bez pričanja priča - dakako punih
Kirac (današnja OŠ Šijana), pa OŠ 43. Istarske
divizije (današnja OŠ Vidikovac). Sedamdesetih
je godina naša škola bila područna škola OŠ Tone
Peruška, a krajem sedamdesetih Velovršani i
Štinjanci u pete razrede polaze u OŠ Moša Pijade
(današnja OŠ Centar). Takvo je bilo stanje do
1982.
Moderna, montažna škola sagrađena je sredstvima
M
samodoprinosa građana i svečano je otvorena
4. rujna 1982. Novosagrađena škola stajala je
66 milijuna dinara (od čega je samodoprinosom
osigurano 59 milijuna). Osnovnu školu Veli Vrh
tada je polazilo preko 200 učenika.
Godine 1984. otvorena je i školska knjižnica (jedna
G
od prvih knjižnica na otvorenom u Hrvatskoj). 27.
studenog 1985. godine škola je dobila ime “Josip
Broz Tito. Ime Veli Vrh vraćeno je 1991. godine.
Ta škola je po mnogočemu bila prva:
T
11985. u OŠ Veli Vrh otvorena je jedna od prvih
aduhova, vila, patuljaka, divovaa
i drugih raznih
fantastičnih bića,
te vještica - jer,
znamo, nisu sve
vještice zle, ima i
onih dobrih.
Bilo je tu i izlož-d
bi, koncerata - od
ne
Putokaza do Jelene
a, a
Radan i Meritasa,
svi su bili izvrsnoo raspoloženi. Posebnoo je bila
zanimljiva šetnja mjestom
⇒
⇒
Dejan ŠTIFANI
Greben ili sika je biološka struktura
koja se sastoji od ostataka koralja, algi
i ostalih organizama s vapnenačkom
ljušturom ili unutrašnjom strukturom, a
nastaju unutar 30 stupnjeva zemljopisne širine od ekvatora u toplim, plitkim,
sunčanim morima koja nemaju mnogo
raspršenog sedimenta. Izdižu se iznad
okolnog morskog dna.
5
Postoje tri tipa grebena. Obrubni
grebeni su plosnati grebeni pričvršćeni direktno uz obalu. Barijerni grebeni
protežu se paralelno obali od koje su
odvojeni širokom, dubokom lagunom.
Atoli su cirkularni grebeni s lagunom, a
okruženi su dubokom vodom.
C:40/M:Ø/Y:100/K:Ø
4
Uz vodene
sportove nikada
Manuel ANGELINI
B
knjižnica na otvorenom u Hrvatskoj, a voditeljica
je bila prof. Mira Sterpin.
U školskoj godini 1998./1999. Škola dobiva glazbeni
sastav Sunčane naočale koji još uvijek djeluje i
vrlo je popularan. Od školske godine 2007./2008.
OŠ Veli Vrh prva u gradu Puli pokreće Dan otvorenih vrata.
Iste školske godine škola otvara natječaj za logo i himnu škole. Školska godina 2000./2001. škola prva
u Puli pokreće projekt “Kvalitetnog roditeljstva”
koji vodi dr. Ines Poropat.
U požaru koji je 24. veljače 2008. zahvatio Osnovnu
školu Veli Vrh izgorjela je cijela škola.
Požar je zahvatio je krov škole, a potom uništio 16
učionica i zbornicu. Od cijele škole, ostale su
samo sportska dvorana, knjižnica i kotlovnica. Nakon što je škola izgorjela učenici od 4.-8. razreda
nastavu pohađaju u poslijepodnevnom terminu u
OŠ Centar, dok su učenici od 1. - 3. nastavu u prostorijama crkve. Od školske godine 2009./2010.
razredna nastava je u prostorijama iznad Puljanke,
viši razredi imaju nastavu u OŠ Centar, dok je tajništvo škole preseljeno u nekadašnju žutu školu.
Nakon tog kobnog požara Grad Pula poduzeo je sve
mjere za što bržu izgradnju nove škole. Osim školske zgrade, izgradio se dječji vrtić i prostor za rad
Mjesnog odbora Veli Vrh. Grad Pula je u suradnji
s Društvom arhitekata Istre izradio projektni zadatak sukladno Državnom pedagoškom standardu
osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja
i proveo javni arhitektonski natječaj za izbor
⇒
rojne se aktivnosti nude
djeci tijekom ljetnog razdoblja. Premda je svaka od
njih atraktivna na svoj način, ljetne radosti čine svaako i plivanje, skakanje, igre u vodi. To
kako
ilj zabava
b b
j ih kli
je omiljena
brojnih
klinaca, no,
te sportove treba znati pravilno prakticirati, jer je njihova korist vrlo velika
za zdravlje.
Na pulskom je Mornaru tijekom cijelog dana, a posebice poslijepodne,
velika gužva, jer tu svoje aktivnosti
imaju Plivački klub Pula te istoimeni
Vaterpolo klub.
Predsjednik kluba plivača Oliver
Orlić veli da su natjecatelji na zasluženim ferijama, nakon sjajnih rezultata,
no zato škola plivanja djeluje punom
parom.
Mnoštvo neplivača svakoga ljeta
upravo tu nauči plivati, a oni nešto stariji usavršavaju razne plivačke tehnike
pod paskom vrijednih trenera.
Kako je kazao Orlić, neki se klinci stal-
Na pulskom je Mornaru
tijekom cijelog dana, a
posebice poslijepodne,
velika gužva, jer tu
svoje aktivnosti imaju
Plivaki klub Pula te
istoimeni Vaterpolo klub
no vraćaju, svake godine da bi usavršili
što više tehnika, a kasnije idu i u natjecateljske skupine. Neki dolaze da bi
naučili pravilno plivati, drugi samo da
proplivaju, no atmosfera je uvijek na
visini - veselja ne nedostaje.
Vježbe počinju zagrijavanjem, a zatim i pravim plivanjem, uvježbavajući
tako stil, a ujedno se i dobro zabavljajući. Među klincima su se već rodila
prijateljstva, neki se znaju od ranije,
drugi su se upoznali na treninzima, a
dobar sportski duh zavladao je Mornarom. Treneri su Klara Hrastić Tiganj,
C:40/M:Ø/Y:100/K:Ø
VESELO PLIVAČKO-VATERPOLSKO POSLIJEPODNE NA MORNARU
arhitektonskog rješenja. Na natječaju je izabran za
prvonagrađeni rad rješenje društva Randić-Turato
iz Rijeke.
Otvorenje sadašnje škole Veli Vrh bilo je 6. rujna
2010., uz nazočnost tadašnje premijerke Jadranke
Kosor.
Nova škola je izgrađena i opremljena prema standardima mjerodavnog ministarstva, a predviđena je za
600 učenika i nastavu u jednoj smjeni. Kompletan
objekt
j jje ppod videonadzorom. Kompleks
p
sadrži i
kuhinju, knjižnicu i čitaonicu. Škola raspolaže s 12
učionica namijenjenih razrednoj nastavi, dok je 16
učionica namijenjeno za predmetnu nastavu gdje
profesori imaju svoje kabinete.
Sportska trodijelna dvorana raspolaže s 500 sjedećih
mjesta, elektropodiznim koševima, pregradama,
terenima za rukomet, odbojku, košarku, badminton, stolni tenis. Vanjsko igralište je za rukomet i
košarku, a tribine mogu primiti preko 1.000 ljudi.
Istraživanje
j je
j provela
p
Povijesna grupa OŠ Veli Vrh Pula, pod
vodstvom prof. Igora Jovanovića)
Što je to obitelj? Na temelju kojih vrijednosti i principa
se ona mora zasnivati? Koji su njeni oblici u različitim državama članicama EU? I, na kraju, u kakvom
je odnosu s izgradnjom jedne “Europske unije”?
Na ova i slična pitanja pokušalo se odgovoriti na međunarodnojj konferencijij mladih održanojj u “Europahaus Neumarkt” u pokrajini Štajerskoj u Austriji,
u kojoj je sudjelovalo, na ideju i prijedlog prof.
Mariete Djaković,
j
nekoliko učenika triju
j obrazovnih ustanova iz Pule: TSŠ-SMSI “Dante Alighieri”,
Gimnazije Pula i Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
Grupu iz Hrvatske činili su: Ema Badurina, Luisa Buić,
Lea Gudelj,
Nikol
d l Sanja Horvat, Marta Jurković,
k
k l
Pašalić, Davide Primc, Carla Šuran i Diana Zanghirella, te voditelj grupe prof. Teo Banko.
Okupljanje je organizirano od strane “Junge Europäische Föderalisten Steiermark (JEF)”, nezavisne
organizacije mladih koja ima svoje sjedište baš
u Štajerskoj i koja predlaže kao glavnu ideju
stvaranje novog europskog građanstva, temeljeći
ga na pojmu obitelji na europskoj razini, koje
može prepoznati važnost iste za gradnju vlastite
budućnosti, tj. jedne ujedinjene Europe, koja se
zasniva na vrijednostima koje su temelj njezina
identiteta: mir, pravda, jednakost, solidarnost,
tolerancija. Tema ovogodišnjeg okupljanja bila je
“Die Familie als kleinste Einheit Europas” odnosno
“Obitelj kao najmanja zajednica u Europi”. Kao
predstavnici Hrvatske, i novi članovi Europske
unije, naši su učenici imali priliku razmijeniti
mišljenja s mladima (otprilike šezdesetero mladih)
iz šest europskih zemalja: Slovačke, Rumunjske,
Slovenije, Italije, Mađarske i Austrije, putem raznih
radionica, konferencija, diskusija i didaktičkih igara
koje su poslužile povećanju znanja o drugačijim
stvarnostima koje čine današnju Europsku uniju.
Međusobno komunicirajući, uz timski rad, mladi
Europe shvatili su koliko je bitno uvažavati tuđa
mišljenja, cijeniti različitosti, ali i ideje koje nas
ujedinjuju kao “veliku europsku obitelj” te na taj
način izgraditi odnos prihvaćanja, solidarnosti i
jednakosti, s namjerom da se izgradi bolja budućnost. Grupa je, osim didaktičkih radionica koje su
se održale u Europahausu, imala priliku posjetiti
drugi najveći grad u Austriji - Graz i bivši koncentracijski logor smješten u dvorcu Lindt te otkriti
ljepote prirode uz odgojno-obrazovne šetnje, kao i
sudjelovati sportskim događanjima koje je organizirao domaćin JEF.
“Sudjelujući u ovome susretu stekli smo mnoga prijateljstva, čuli smo mnoge zanimljive priče i vratili
smo se kući s mnogo vrijednih uspomena. Ovakve
konferencije vrlo su korisne za proširiti i nadopuniti vlastito znanje, upoznati nove i zanimljive
osobe te motivirati mlade da sudjeluju u stvaranju
dobrobiti Europe.” (Luisa Buić)
g Bolković, Andi Drandić, Kristina
Igor
Šekuljica i Tea Miloš.
Osmogodišnji Ivan je tu već četiri
godine, upravo je ovdje i proplivao
te obožava kraul, 7,5 godišnja Mirna
također je tu naučila plivati, a najviše
li j SSaznajemo
j
d
volili prsno plivanje.
da se ne
boje ničega u vodi, pa niti morskog psa
i da im je tu super.
Isto tako dobro raspoloženje vlada među vaterpolistima. Oni dakako
trebaju znati plivati, a osnove tog vrlo
popularnog sporta uče uz igru. Na taj
način usavršavaju i svoje plivačko umijeće, ali i tehniku rada s loptom, i to pod
budnim okom trenera Dina Makovca,
Aide Šehić i Igor Jovin. Škola vaterpola
održava se tri puta tjedno u poslijepodnevnim satima, a pohađaju je klinci u
dobi od šest do devet godina.
Mali vaterpolisti jako su razigrani,
i jedva čekaju da počinju vježbanje s
loptama, jer im je to omiljeni dio.
V. BEGIĆ
Snimio D. ŠTIFANIĆ
⇒
•
6
Obrubni greben se javlja oko vulkanskog otoka. Otok počinje tonuti, ali ne i
greben koji se izdiže djelovanjem organizama koji ga grade. Polako prelazi u
barijerni greben, a ovaj, nakon što otok
u potpunosti potone, u atol.
C:40/M:Ø/Y:100/K:Ø
GLINAONICA KVARTOVSKOG ĐIRA NA VELOM VRHU SVAKE GODINE IMA SVE VIŠE POLAZNIKA
BRAIAN PERIN - UČENIK GENERACIJE OŠ MARIJE I LINE
Vrijedan,
dobronamjeran
i strpljiv
Za najboljeg učenika generacije na kraju 2013./2014. školske
godine proglašen je Braian Perin. Za to priznanje nominirano je pet učenica: Frane Batagelj, Lejla Kruševljanin,
Tea Pavičić, Braian Perin i Mia Matea Velenik. Svih osam
godina bili su odlikaši iz nastavnog programa i uzorna
vladanja. Na svečanosti podjele svjedodžbi maturantima
i priznanja za 13 odlikaša koliko ih je bilo na kraju ove
godine, upriličeno je i uručivanje posebnih nagrada
odličnoj petorki.
Pravilnik o pedagoškim mjerama odredio je učenika generacije. O Braianu Perinu (8. c) kome je razrednica bila profesorica Mirela Jovičić, među ostalim u obrazloženju piše:
- Svim traženim uvjetima, odnosno kriterijima da ga se
proglasi učenikom generacije udovoljava Braian Perin.
Iz svakog od školskih predmeta bio je odličan i izuzetno
aktivan u pomaganju drugima pri svladavanju nastavnih
sadržaja. Marljivo, odgovorno i savjesno je izvršavao
svoje školske i vannastavnim aktivnosti. Svih osam
godina je pohvaljivan od učiteljskog i nastavničkog
vijeća za uspjehe i uzorno ponašanje u školi i izvan nje.
Dobronamjeran je, strpljiv, uvijek optimistički raspoložen, s izrazitim osjećajem za suradnju. Sudionik je većine
projekata u školi, poželjan u društvu. Na državnom
natjecanju iz talijanskog jezika bio je drugi. Treba reći da
je odličan sportaš, ponajprije nogometni vratar. Uz dar
za sve odlikaše “Povijest - velika ilustrirana enciklopedija” poseban dar Braianu je u ime Grada Umaga uručio
dogradonačelnik Nike Čančarevića.
- Iznenađenje, uzbuđenje i sreća su se smjenjivali dok sam
slušao da mi je pripalo to veliko priznanje što je plod
osmogodišnjeg rada. Zahvalan sam svima koji su me
usmjeravali i puno utjecali na sve ono što sam postigao.
Korisna su bila razredna druženja, obogaćivanje znanja i
razmjena mišljenja, te nezaboravno igranje na umjetnoj
travi školskog igrališta. Ostaju dani za pamćenje
provedeni u osnovnoj školi. Vjerujem da će tako biti i u
nastavku školovanja, kazao je zadovoljno Braian Perin.
M. GAVRAN
Od mobitela
do sredozemne
medvjedice - sve
od gline
Najmlaa sudionica
na Velom Vrhu bila je
devetogodišnja Silvia
koja se, kao nam je
rekla, na radionicama
odlino provela,
pronašla prijatelje, a
najljepše joj je bilo
izraivati maku i ribice
“Hoće li se i ove godine održati
Glinaonica”, učenici počinju, kako
smo doznali, pitati još u travnju. A
budući da ih svake godine na radionici ima sve više i više, popularnost
ovih radionica, koje se u školi Veli
Vrh održavaju u sklopu programa
Obiteljskog centra Kvartovski đir, ne
treba previše pojašnjavati.
Ove se godine s Izabelom Bilić
Rovis izraziti u keramici naučilo
ukupno 25 učenika, od trećeg pa
sve do osmog razreda, a mnogi na
radionicu dolaze već redovito svake
godine. Ovog su se ljeta izrađivali
radovi na temu komunikacije - krenulo se s izradom računala i mobitela, modernih sredstva komunikacije, a onda su se učenici povezali
s prirodom te napravili još ljepše
uratke - školjke, ribice pa sve do
sredozemne medvjedice. Izrađivali
su i mačke, a djevojke su, kako su
nam odale, posebno uživale u izradi
ogrlica i medaljona.
Najmlađa sudionica na Velom
Vrhu bila je devetogodišnja Silvia
koja se, kao nam je rekla, na radionicama odlično provela, pronašla
prijatelje, a najljepše joj je bilo izrađivati mačku i ribice. Sestre Toya i
Tara, iz šestog i osmog razreda, na
radionice dolaze već četiri godine.
Kako vele, radionica im je“jako fora”,
a posebno ih je veselila izrada ogrlica. Na pitanje namjeravaju li doći
i iduće godine, odgovaraju jednoglasno - naravno.
B. PETROVIĆ
Snimio N. LAZAREVIĆ
Sestre Toya i Tara na radionice dolaze već četiri godine
Najmlađa sudionica na Velom Vrhu
bila je devetogodišnja Silvia
UDRUGA PICCOLI TERREMOTI DJELUJE SADA SAMOSTALNO
7
U paleozoiku najznačajniji grebenotvorci bile su vapnenačke alge i stromatoporoidi. Koralji postaju dominantni grebenotvorci tek u mezozoiku i kenozoiku.
priča
Prilikom našeg posjeta
pjevali su “Un piccolo
naviglio”, “Il coccodrillo”
i druge pjesmice, uei
i talijanske nazive za
razne dijelove tijela,
za životinje, dane u
tjednu, boje, godišnja
doba, te kratke i
jednostavne reenice
U
druga za rano usvajanje
talijanskog jezika od prije nekoliko tjedana djeluje u novim prostorima
na adresi Kaštanjer 4. Tu
djeca u dobi od tri do 12 godina uče
talijanski jezik uz igru, pjesme, zabavu, puzzle s diplomiranom učiteljicom razredne nastave na talijanskom
jeziku Ester Richter Kontošić.
Od ponedjeljka do petkaTerremoti
djeluju od 8 do 10.30 sati, a utorkom i
četvrtkom i od 11 do 13 sati.
Prilikom našeg posjeta pjevali su
“Un piccolo naviglio”, “Il coccodrillo” i
druge pjesmice, učeći i talijanske nazive za razne dijelove tijela, za životinje,
dane u tjednu, boje, godišnja doba te
kratke i jednostavne rečenice.
Piccoli terremoti su prije djelovali
u Udruzi Birikina, bili su česti gosti u
Dječjoj knjižnici u Dječjem kreativnom
centru (bivši Pionirski dom), surađivali
su s udrugom Udmosi, s udrugom Indeficienter Pet therapy…
Kako je rekla maestra Ester, na jesen se tu planiraju i tečajevi glazbe,
pa i drugih stranih jezika koji će voditi
kvalificirani stručnjaci. Tijekom jeseni
održavat će se razne igraonice učenja
talijanskog i u jutarnjim i u poslijepodnevnim satima.
Prilikom našeg posjeta atmosfera
je bila izvrsna, tim više što su Terremoti za rad u novom prostoru dobili
i slasnu tortu, i odmah su čekali da je
okuse. Klinci tu razvijaju kreativnost
na razne načine, od slikanja, crtanja,
izrađivanja leptira i ukrasa za zid…
Nikada nije dosadno, a uz zanimljive
sadržaje - zabavnije je učiti.
Napisala i snimila V. BEGIĆ
Bio je poseban dan kad je Mara odlučila unajmiti stan. Već ga je
zamišljala: u predjelu s puno zelenila i puno sunca koje daje
ugodnu toplinu i čudesni osjećaj mira te blagostanja. Ubrzo
joj se posrećilo naći stan u Čudnoj ulici.
Bio je prvi dan ljeta kad je počela sa selidbom. Angažirala je sve
dostupne rođake i prijatelje, i u nešto više od pola sata selidba je bila gotova. Našla se tako sama u svom dražesnom
skrovištu koje je samo čekalo da bude uređeno po njenom
ukusu. Odmah je počela, i za samo dva dana njeno je malo
sjedište bilo gotovo. Do tada je sve bilo kao što je i predvidjela. Bila je oduševljena stanom i njegovom pozicijom,
ali nisu je bili obavijestili o jednoj maloj pojedinosti, naime
stanovnici Čudne ulice nisu bili obični ljudi! Prve dvije noći
bile su duge za nju. Nije mogla ni oka sklopiti od brige da
nije što slučajno zaboravila, je li obavijestila šeficu da će
ostati par dana na godišnjem odmoru i još su joj se mnoge
stvari motale po glavi. Treću noć je, konačno, nakon što je
popila tri šalice kamilice, zaspala kao top.
Arhiva GI/Ilustrirao Vili PAOLETI
Impariamo
giocando učimo uz igru
Čudna ulica
Odjednom je usred noći probudi Beethovenova glazba. Zaglušujuća. Pogledala je kroz prozor ne bi li otkrila otkud dolazi.
Ulica je bila pusta, osvijetljena, doduše, ali nijedan prozor
nije bio otvoren, a glazba je nastavljala svom snagom. Nitko
nije ni provirio kroz prozor. To je začudi. Provela je noć hodajući gore-dolje po sobi, s dva smotuljka vate u ušima.
Zaspala je oko sedam. U devet zazvoni telefon: kolegica ju je
obavještavala da je hitno trebaju i da što prije dođe riješiti
jedan predmet. Na brzinu se spremila i neposredno pred
izlazak uključila je novu telefonsku sekretaricu.
Brzo je riješila posao i požurila kući. Uključila je sekretaricu i
poslušala poruku: “Dobar dan. Zovem se Alberto. Rekli
su mi da se mogu obratiti vama. Ribar sam od petnaeste
godine. Izabrao sam ovo zanimanje jer volim more. More je
za mene sve. Ne bih mijenjao to zanimanje ni za koje drugo
na svijetu. Ganut sam svaki put kad vidim zoru i zalazak
sunca. Naročito volim more kada je mirno. Mnogo toga vidiš
u ugodnoj tišini narušenoj samo glasanjem galeba. Jedino
ne podnosim nevrijeme. Nemam više žetona, Doviđenja!”.
Zbog čega je nju nazvao? Ah, vjerojatno je pogriješio broj! Ali,
kakvog li čudnog govora! Pripremala je ručak pomalo razočarana. Posvetila se kuharskom umijeću s toliko entuzijazma
da bi zasigurno zasjenila i najbolje svjetske kuhare. Upravo
je pripremala omiljeni specijalitet kad netko pozvoni. Iznervirano otvori. Pojavi se gospođa srednjih godina, obučena u
kinesku kućnu haljinu, kose spletene u dvije labave pletenice
s tanjurom u ruci.
“Dobar dar”, reče. “Ja sam susjeda s gornjeg kata. Možete li mi
posuditi dva čavla?”
“Žalim gospođo, ali ih nemam”, odgovori Mara.
“Dobro, onda ću se zadovoljiti čašom mlijeka”, nastavi ona
pružajući joj tanjur. “Žao mi je što ću vas opet razočarati, ali
jutros sam popila mlijeko”, odgovori Mara.
“Draga djevojko! U kući treba uvijek imati najnužnije stvari”,
uzvrati joj i otiđe.
Mara ostade na vratima začuđena.
Popodne otiđe u kupovinu. Vraćajući se kući opazila je da se
ispod njenog stana nalazi elegantna trgovina bižuterije. Radoznalo uđe. Prostor je bio lijepo uređen, kao draguljarnica,
puna mramora, ogledala, moketa. Prodavačica je posluživala
crvenokosu gospođu, koja htjede probati par naušnica.
Promatrala se dugo u ogledalu, zatim se obrati prodavačici:
“Recite mi, koliko košta ogledalo?”. Mara se nije mogla
suzdržati od smijeha. Morali su je udaljiti iz dućana. Vratila
se kući smijući se na sav glas. U poštanskom je sandučiću
našla poziv. Predsjednik kućnog savjeta priređivao je zabavu
i molio goste da dođu... na kraj slavlja! Pa baš se i ne može
reći da je u Čudnoj ulici dosadno!
Mirella MALUSA’
bla onica
LEONARD COHEN svoj 80. rođendan slavi 21. rujna,
a kako se “šuška”, dan kasnije svjetlo dana bi trebao
ugledati i njegov novi album. Bit će mu to trinaesti album, a kako je navedeno na
Cohenovoj fan stranici, naziv
albuma bi trebao biti “Popular Problems”. “Leonard
se potrudio snimiti album
s posve novim pjesmama.
Zamolio me da vam kažem
da “Popular Problems” stiže
krajem rujna, nakon njegovog osamdesetog rođendana”, poručio je Jarkk Arjatsalo, koji vodi Cohenovu fan
stranicu…
JIMI HENDRIX, slavni gitarist, dobit će svoj memorijalni park i to u Seattleu. Čelništvo grada Seattlea, tri
godine nakon najave, dalo je zeleno svjetlo za početak
izgradnje Hendrixovog memorijalnog parka, a maketa
parka, koji će biti u obliku gitare, čija izgradnja kreće
tijekom sljedeće godine, ovih je dana predstavljena u
gradskom muzeju Northwest African American Museum. Organizator parka
je The Jimi Hendrix Park
Foundation, a oni smatraju da će u tom parku
ljudi različitih uvjerenja
pronaći motivaciju za
istraživanjem glazbe i
umjetnosti, dok slave
kulturno naslijeđe Seattlea. Glavni dizajner parka je
Scott Murase, a njegova izgradnja podijeljena je u
dvije faze: fondacija je prvu imenovala “Little Wing”,
po Hendrixovoj pjesmi iz 1967. godine, te će se tu
izgraditi ulaz i stepenice do jugoistočnog kuta parka,
kao i popločiti staza obilaska, vremeplov Hendrixova
života i vrt u obliku leptira. Druga faza još nije definirana te se očekuju sredstva donatora, a planira se
gradnja centralnog skloništa, pozornice za nastupe te
osjenčanog zida na kojem će se izmjenjivati Hendrixove slike u obliku silueta…
AC/DC su nedavno snimili novi album u studiju Bryana
Adamsa u Vancouveru, a bubnjar ovog sastava, Phil
Rudd je našao vremena i za svoj solo album, nazvan
“Head Job”. To je njegov prvi samostalni album, i bit
će objavljen 29. kolovoza. Za prvi singl izabrana je
pjesma “Repo Man”…
DURAN DURAN snimaju novi album koji bi trebao biti
objavljen na proljeće sljedeće godine, a ovom nekad
popularnom sastavu na
snimanju su se pridružili i brojni slavni gosti
- John Frusciante, Mark
Ronson i Nile Rodgers.
Rodgers je s bendom, između ostalog, surađivao
tijekom osamdesetih na
albumu “Notorious” (1986.) i hitovima “The Reflex”
i “Wild Boys”, a posljednji su put radili skupa prije
deset godina na albumu “Astronaut”.
QUEEN, 50Cent i 2Unlimited neki su izvođača koje bi
trebali slušati ako želite zadržati kontrolu pred stresne
situacije, poput razgovora za posao. To su zaključili
znanstvenici iz The Society For Personality And Social
Psychology, koji su istraživanjem utvrdili da slušanje
glazbe s izraženom i naglašenom bas-linijom pomaže
zadržavanju kontrole. Posebno su se uspješne pokazale pjesme poput “In Da Club” 50Centa, “We Will Rock
You” Queena te “Get Ready For This” 2Unlimiteda…
NICK DRAKE, britanski kantautor, gitarist i pjevač, preminuo je prije 40 godine, a krajem ove godine u prodaji će
se naći prva autorizirana
knjiga o njegovu životu i
djelu. Knjigu pod nazivom
“Nick Drake: Remembered For A While” sastavili
su njegova sestra Gabrie-
A
mira Medunjanin, poznata pjevačica sevdaha,
predstavlja na
novom albumu pod nazivom “Silk & Stone” devet
pjesama prožetih emocijama, strašću i sve to u
jedinstvenoj interpretaciji.
Nekad davno sevdah se pjevao samo uz saz, tiho, ispod
glasa. U to je vrijeme bio
sasvim muška priča: pjevač
i saz sevdahom su utišavali
mahalu, grad i cijeli svemir
da bi ih čula ona kojoj se
obraćaju. Ženski sevdah je
pak živio daleko od očiju i
ušiju javnosti, a iako je formom jednak muškom sevdahu, suštinom je posve
drugačiji medij od muškog.
U muškom sevdahu žena
je u pjesmi, u ženskom je
pjesma u ženi: to su ona
ljubavna pisma što ostaju
zauvijek u ladici, poslana
zapravo onome tko će ih
jednog dana pronaći.
Amira Medunjanin upravo
ovo donosi na novom albumu - i to kroz devet pjesama
kerko” “Čula jesam
- “Eleno kerko”,
da se dragi ženi”, “Kradem ti
se u večeri”, “Iz banju ide šejtan devojče”, “Sejdefu majka
buđaše”, “Ima dana”, “Ajde da
li znaš, pametiš Milice”, “Što
te nema” i “Telal viče”.
Uz Amiru Medunjanin, na
ovom albumu su svirali još
pijanist Bojan Zulfikarpašić,
kontrabasist Nenad Vasilić,
Yurdal Osman Tokcan svira
oud (arapsku preteču lutnje), Hakan Güngör svira
turski žičani instrument kanun, a gitaru pak na albumu
svira Boško Jović.
Album “Silk & Stone”
producirao je cijenjeni jazz
pijanist Bojan Zulfikarpašić,
koji je ujedno i aranžer, a
na dvije pjesme aranžman
potpisuje i gitarist Boško Jović. Za miksanje je zaslužan
Nenad Vasilić, sjajni kontrabasist i dugogodišnji Amirin
suradnik, dok je mastering
radio Raphaël Jonin. Album
je snimljen u studiju male
koncertne dvorane “Vatroslav Lisinski” sa snimateljem
Filipom Vidovićem (Morris
Studio).
TI RITU PIRI PIP - Gram pameti
THE FRAJLE - A strana ljubavi
Danilo MEMEDOVI
Jedna od definicija grebena bila bi:
stjenoviti ostatak abrazijom razorenog
otočića ili stijenskog bloka u razini,
ispod ili iznad (za oseke) morske razine.
U Hrvatskoj ih ima 78.
C:40/M:Ø/Y:100/K:Ø
8
Priredila Tea TIDI
AMIRA MEDUNJANIN - Silk & Stone
MENART SUMMER HITS 2014.
Autorski funk & roll
Prepoznatljiv potpis
Za svakog ponešto
Tri godine nakon prvijenca “Tritu tritu”, Ti ritu piri
pip, sastav sedmorice muzičara iz Šibenika i
okolice, predstavlja svoj drugi album - “Gram
pameti”. Album sadrži deset autorskih funk &
roll pjesama i najavljen je s tri uvodna singla:
“Cyberjunkie Facebook @”, “Chuna” i “Funk
& Roll”. “Gram pameti” je snimljen u TRPP
studiju u Šibeniku, glazbenu produkciju potpisuje Zvonimir Dusper Dus, Antonia Dobrota
je zaslužna za dizajn, a Sanja Lyidia Kulušić za
fotografije. Osim članova TRPP-a, na albumu
su gostovali i gitaristi Siniša Jelovčić i Ante
Stošić, trombonist Luka Berak, narator Josip
Palinić i klavijaturist Ante Pavić, te pjevači Ivana Gulin, Pavla Pulić, Dora Mijat, Ante Maras,
Toni Bojčić i Josip Palinić.
Objavom novog radijskog singla “Ko se to meni zaljubio” Frajle - Marija Mirković, Nataša Mihajlović
te Jelena i Nevena Buča - najavile su objavu svoj
debitantskog EP-ja, nazvanog “A strana ljubavi”.
Debitantski album “Naš prvi album s putovanja”
objavljen je 2012. godine, te su se već tada etablirali
po prepoznatljivom imidžu i zanimljivim prepjevima najvećih svjetskih pop, rock, jazz i r’n’b hitova.
Na novom izdanju se među sedam pjesama tako
nalaze “Meni trebaš ti” Zdenka Runjića i “Čukni
vo drvo” Vlatka Stefanovskog. Te skladbe su dobile
pred više mjeseci nove aranžmane u pravom ruhu
vojvođanskog tanga. Uz neke već prokušane suradnike poput Vojislava Aralice i Ante Gele, na popisu
glazbenika pojavljuju se i nova imena - Aleksandar
Pešut Schatz! i Magnifico.
Ukupno 36 pjesama nalazi se na kompilaciji pod
nazivom “Menart Summer Hits 2014.”, a riječ je
o dvostrukom CD izdanju. Svaki od izvođača ovdje je predstavljen s jednom do dvije pjesme, a
izdanje otvara ljetni hit Lane Jurčević “Majica”.
Ima tu za svakoga ponešto - “Usne varane” Ivana Zaka, “Zašto” Lollobrigide, “Messi” Hladnog
piva, “Bolji si” Elementala, “Prijateljica” Pamele
Ramljak, kao i pjesama za ljubitelje tamburaških
sastava, kao što su “Opatice”, “Sinove ravnice”
ili pak “Kao ringišpil” grupe Tamburaši. No, ima
tu stvari i za pobornike urbanog zvuka, poput
pjesme Yammata “Tragovi”, Libra “Ne mogu ti
reći zbogom”, “Nikad” grupe Nola, “Svi tvoji
poljupci” Boe i Ivane Kindl, “Kako ćemo reći
mamama” Pink Studija i druge.
lle i Zaklada, a na 380 stranica u boji
naći će se njegova biografija, rukopisi
stihova i slično. Uz obično izdanje
koje će se od studenog prodavati po
35 funti, najavljeno je i deluxe izdanje
po cijeni od 150 funti biti obogaćeno
i vinil pločom na kojoj je pet pjesama
iz 1969. snimljenih za BBC John Peel
Session…
NIGHTWISH će netko vrijeme
morati nastupati bez svog
bubnjara Jukke Nevalainena, koji
je objavio da uzima pauzu od
rada u bendu zbog zdravstvenih
problema uzrokovanih nesanicom. Kaže on da već dugi niz
godina ima problema s nesanicom, a u posljednjih mjesec
dana su postali jako intenzivni,
te je postao svjestan da tako ne
može obavljati svoje dužnosti u
bendu, pa je bio prisiljen pronaći
zamjenu. Zato će album na kojem
Nightwish trenutno radi, dovršiti
Kai Hahto iz Wintersuna, a hoće li
se Jukka vratiti u bend - još uvijek
se ne zna…
>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>glavni urednik ranko borovečki / urednica priloga vanesa begić / izdavač glas istre novine d.o.o. / prilog izlazi svaki drugi ponedjeljak
Glas Istre
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
Turisti nestali
u brodolomu
DŽAKARTA - Desetero stranih turista i petero Indoneana vodili su se u nedjelju kao
nestali nakon što je njihov brod potonuo
na istoku indonezijskog otoja, nedaleko
od otoka Balija, rekao je elnik spasilake
slube. Turistiki brod s 25 putnika prevr-
nuo se dok je plovio izmeu otoka Lamboka i Komoda. Spašeno je deset turista
iz Novog Zelanda, Velike Britanije, Španjolske, Nizozemske, Njemake i Francuske.
Dunosnik nije rekao iz kojih drava dolaze turisti koji se vode kao nestali. (H)
29
*
OFENZIVA: BORCI IRAČKOG KURDISTANA POKUŠAVAJU ZAUSTAVITI NAPREDOVANJE DŽIHADISTA
Brana na rijeci, udaljena 360 kilometara
od Bagdada, ključan je
strateški objekt s kojeg se kontrolira opskrba strujom i vodom
cijeloga područja. Napredovanje Peshmergi otežavale su mine
iznenađenja i mine
postavljene na cestama, ali su im pomogli
američki zračni udari
REUTERS
Kurdi uz pomoć SAD-a
vratili mosulsku branu
PROTUNAPAD
Bojišnica u Siriji
Bojišnica izmeu vladinih snaga u Siriji i IS-a
otvorila se nakon munjevite ofenzive IS-a u
Iraku u lipnju i proglašenja islamskog “kalifata”
na podrujima koje kontrolira u Iraku i u Siriji.
U ratu koji hara Sirijom,
vlasti se ve tri godine
bore s pobunjenicima
koji su takoer u sukobu
s pripadnicima IS-a. Vlada usprkos ratu izmeu
pobunjenika i dihadista obje skupine trpa u
istu vreu. “Reim udara
IS ondje gdje je moan.
U podrujima gdje se
ta skupina bori s pobunjenicima, ne miješa se
kako bi se ta dva njegova neprijatelja oslabila”,
rekao je Abdel Rahman.
Osim Deir Ezora, IS kontrolira veinu Rake i potisnuo je sirijsku vojsku
s dvaju vanih poloaja
u toj pokrajini. Vojska ondje nadzire samo vojni
aerodrom u Tabki.
PIŠE Boris PAVELIĆ
P
REUTERS
Kurdske snage uz podršku američkog zrakoplovstva pokrenule ofenzivu
REUTERS
eshmerge, borci iračkog
Kurdistana, potpomognuti američkom zračnom potporom, krenuli su u
protunapad na Islamsku državu i jučer joj uspjeli preoteti branu kod Mosula, strateški objekt s kojeg se kontrolira
opskrba strujom i vodom cijeloga područja, izvijestili su
svjetski mediji. Jučer ujutro,
Peshmerge su osvojili gradove Tel Skuf, oko 15 kilometara istočno od mosulske
brane, te obližnje gradove
Ashrafia i Batnaya. Napredovanje Peshmergi otežavale su
mine iznenađenja i mine postavljene na cestama, ali su
im pomogli američki zračni udari, u kojima je uništeno petnaestak vozila Islamske države.
Zračni napadi
Paradoks je u tome što je
uglavnom riječ o vojnim vozilima američke proizvodnje, koje su teroristi Islamske
države osvojili napredujući
iračkim Kurdistanom. Ponajviše američkog oružja Islamska država je osvojila ušavši
u veliku vojarnu u Mosulu,
gdje je bilo američko oružje dodijeljeno iračkoj vojsci,
koja se pred naletom Islamske države naprosto raspala
i razbježala.
Amerikanci su jučer iz zraka napali položaje Islamske
države oko Mosula i Irbila,
ali naglašava se kako je riječ
o “ograničenim napadima”.
Dopisnica Al Jazeere iz Irbila
Jane Arraf izvijestila je, međutim, da su američki zračni udari efikasni kada je riječ
o većim ciljevima, ali da ne
uspijevaju neutralizirati borce Islamske države, naročito
ne one unutar zgrada. S njima će se, očito, morati boriti
kurdski Peshmerge.
Brana na rijeci Tirgis kod
Mosula, 360 kilometara sje-
U ratu koji hara Sirijom, vlasti se već tri godine bore s pobunjenicima koji su takoer u sukobu s pripadnicima IS-a
Njemačka protiv nezavisnog Kurdistana
Njemaka se protivi uspostavi nezavisnoj dravi irakih Kurda, izjavio je njemaki ministar vanjskih poslova
Frank-Walter Steinmeier, koji se u subotu vratio iz posjeta regiji, gdje se sastao i s dunosnicima irakih Kurda.
“Nezavisna iraka drava samo bi dodatno destabilizirala regiju i zapoela nove tenzije, moda i sa susjednom
irakom dravom takoer”, kazao je Steinmeyer. Po njegovim rijeima, cilj je “nastojati sauvati teritorijalni integritet Iraka”, a formiranje nove vlade u Bagdadu nazvao
je “moda i posljednjom prilikom da se sauva jedinstvena iraka drava”.
verozapadno od Bagdada,
ključan je strateški objekt
koji su Peshmerge morale
oteti Islamskoj državi. Teroristi su je osvojili 7. kolovoza,
i dosad su kontrolirali opskrbu strujom i vodom velikih
gradova nizvodno, ali su ih
mogli i poplaviti da su srušili branu.
Tko kontrolira branu, ima moć
U međuvremenu, nastav- da se potčine novoj vlasti, što
ljaju ubijati kamo god sti- su ovi odbili. U subotu, Signu. Sirijski opservatorij za rijska nacionalna koalicija
ljudska prava izjavio je su teroristi proteklih dana ubili
oko 700 ljudi plemena Sheitat u selima Ghranij, Abu Hamam i Kashkiyeh u provinciji Deir Ezzor u istočnoj Siriji.
Nije poznata sudbina još oko
1.800 ljudi iz tog područja.
Vapaj iz Sirije
Prema informacijama tog
izvora, ubijeno je stotinjak boraca i šestotinjak civila. Ubojstva su počinjena brutalno,
mnoga odrubljivanjem glave.
Pokolju je prethodio zahtjev
Islamske države mještanima
“Šutnja međunarodne zajednice je nevjerojatna. Nema
izlike za prešućivanje onoga
što se događa
u Siriji.”
Hadi al Bahra
(SNC), skupina koja se bori
protiv sirijskog režima Bashara al Assada, pozvala je Ameriku i zapadne saveznike da
pokrene zračne napade protiv
Islamske države i u Siriji. Vođa
SNC-a Hadi al Bahra održao
je konferenciju za novinare u
Turskoj te međunarodnu zajednicu optužio za dvostruke
standarde. “Šutnja međunarodne zajednice je nevjerojatna. Nema izlike za to što prešućuju ono što se događa u
Siriji. Posjedujemo izvještaje
poduprte dokumentima i video snimkama da svaki dan
čine zločine protiv čovječnosti u pokrajini Deir Ezzor”, kazao je al Bahra.
30
Glas Istre
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
Fiorentina
srušila Real
[email protected]
591-513
PRVA HNL
PALA “CRNA MAČKA”
Rezultati 5. kola
Dinamo - Split 1:0
Rijeka - Slaven B. 3:0
Hajduk - Zadar 6:0
Zagreb - Osijek 1:2
Istra 1961 - Lokomotiva 3:2
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
3
1
1
1
1
1
1
1
0
0
1
3
2
1
1
1
1
0
0
0
1
1
2
3
3
3
3
4
16:4
14:3
16:7
6:6
4:7
8:10
6:10
4:12
5:16
11:15
15
15
10
6
5
4
4
4
4
3
Cristiana Ronalda, no “viole” su u nastavku susreta okrenule rezultat. Izjednaio je Mario Gomez u 26. minuti, a pobjedu Fiorentini donio je Marcos Alonso u
69. minuti. Osim Modria zbog lakše ozljede nije nastupio niti Isco. (Hina)
*
NOGOMETAŠI ISTRE 1961
Puljani “blitzkrie
M. MIJOŠEK
Dinamo
Rijeka
Hajduk
Istra 1961
Split
Zagreb
Osijek
S. Belupo
Zadar
Lokomotiva
U pripremnoj utakmici uoi nove sezone Fiorentina je u Varšavi pobijedila Real
Madrid 2:1, a za “Kraljevski klub” zbog
lakše ozljede lea nije nastupio hrvatski
reprezentativac Luka Modri. Aktualni prvak Europe je poveo u 4. minuti golom
Sljedee kolo (23. kolovoza): Zadar - Istra 1961 (21),
Split - Slaven B. (24. kolovoza, 19), Lokomotiva - Rijeka
(24. kolovoza, 19), Osijek - Hajduk (24. kolovoza, 19),
Dinamo - Zagreb (24. kolovoza, 21).
Hajduk - Zadar 6:0
SPLIT - Stadion Poljud. Gledatelja: 10.000. Sudac: eljko Frkovi (Gospi) 5. Pomonici: Krmar (Zagreb), Fejer (Bjelovar). Strijelci: 1:0 Caktaš (12’-11m), 2:0 Maglica
(25’), 3:0 Kouassi (32’), 4:0 Kouassi (51’), 5:0 Gotal (55’),
6:0 Maglica (72’). uti kartoni: Maloa (Hajduk), Ješe, Jerbi, Hrgovi (Zadar).
HAJDUK: Kalini 6,5, Vršajevi 7, Maloa 6,5, Milovi
6,5, Mili 6,5, Anelkovi 6,5 (od 54’ Mezga 6), Suši 7,5
(od 64’ Vlaši 6), Caktaš 7, Kouassi 8, Maglica 7,5, Gotal
7,5 (od 58’ Milevskij 7).
ZADAR: Matkovi 5, Iki 5, Ješe 5 (od 81’ Viduka -), Šimurina 5, L. irjak 5, Sari 5, Jerbi 5, Hrgovi 5 (od 46’ F.
irjak 5), Terkeš 5 (od 58’ Sura 5), Weitzer 5, Ivani 5.
Liverpool - Southampton 2:1
LIVERPOOL - Hrvatski nogometni reprezentativac
Dejan Lovren odigrao je svih 90 minuta za Liverpool u
2:1 pobjedi protiv njegova donedavnog kluba Southamptona u susretu 1. kola novog engleskog prvenstva igranom na Anfieldu. Pogotke za Liverpool postigli
su Raheem Sterling (23) i Daniel Sturridge (79), dok je
uspješan za Southampton bio Nathaniel Clyne (56).
U drugom juerašnjem susretu Manchester City je u
gostima svladao Newcastle s 2:0 golovima Silve u 39.
i Aguera u 90. minuti, dok e 1. kolo danas zakljuiti
Burnley i Chelsea. (Hina)
Brandao slomio nos Motti
PARIZ - Francuski nogometni prvak Paris St Germain pobijedio je u susretu 2. kola Bastiju 2:0 ubiljeivši prvu
pobjedu sezone, meutim utakmica je ostala u drugom
planu zbog incidenta koji se dogodio u tunelu nakon dvoboja. Nakon utakmice napada Bastije Brandao je fiziki
nasrnuo na Thiaga Mottu i udarcem glavom u glavu slomio je nos veznjaku PSG-a. Brandao, koji je stigao u Bastiju poetkom kolovoza iz St Etiennea, doekao je u tunelu
Mottu i opalio ga po nosu.
Rezultati 2. kola: Lorient - Nice 0:0, Metz - Nantes 1:1
(N’Gbakoto 12’-11m / Veretout 3’), Lens - Guingamp 0:1
(Douniama 90’), Rennes - Evian 6:2 (Toivonen 7’, 57’,
Mexer 39’, 43’, Ntep 76’, 87’ / Wass 34’, 83’), Toulouse Lyon 2:1 (Akpro 10’, Yedder 45’ / Lacazette 75’), Marseille Montpellier 0:2 (Mounier 19’, Sanson 69’), St Etienne - Reims 3:1 ( Gradel 60’, Paquet 70’, Erdinc 81’/ Perrin 27’-ag).
Poredak: St Etienne 6, PSG, Nice, Lorient, Nantes, Lille 4.
Jadran - Izola 2:1
POREČ - Prijateljska nogometna utakmica: Jadran - Izola
2:1 (1:0). Igralište u Zelenoj laguni. Gledatelja: 50. Strijelci:
1:0 Šendula (12’), 2:0 Tomi (49’ - 11m), 2:1 Mihailovi (76’).
JADRAN: Petruši, Krizmani, Fabijani, Pelizzar,
Sumi, Tikas, Tomi, Dujani, Beluši, Banko, Šendula.
Još su igrali: Legovi, Ibri, Uila, Temaj, Arambaši.
IZOLA: Rupnik, Novak, D. Gavri, Marši, Knafelc,
Peroša, Brnadi, Brec, Finkšt, Mihailovi, Kremenovi.
Još su igrali: Lalovi, an, S. Gavri, Šor, Kotnik.
Oštarije - Istra 1961 B 1:5
OŠTARIJE - ISTRA 1961 B (I poluvrijeme): Miranda,
Mihaljevi, Paji, Romi, Hadi, Kapi, Marini, Ivanovi, Mio, Slavica, Repi.
ISTRA 1961 B (II poluvrijeme): Miranda, Maki, Omazi, Stojevi, Bariši, Škiljan, Jereb, Macan, Bubi, Gali, Kapi.
Nogometaši druge momadi Istre 1961 gostovali su
u Oštarijama, gdje su odigrali susret protiv istoimenog
nieligaša i tako uveliali proslavu 25-godišnjice kluba.
Golove su postigli Mio i Gali po dva i Hadi.
ZELENO-ŽUTI PREGAZILI LOKOSE - Dario Tomić prolazi Karla Bručića
U šest sjajnih minuta, od 51. do 57. minute, “zeleno-žuti” su s dva gola Radonjića i
jednim Matoša upisali premijernu prvenstvenu pobjedu vrijednu četvrtog mjesta
PULA - Nogometaši Istre
1961 svladali su jučer Lokomotivu u posljednjem susretu petog kola Prve HNL.
Bilo je to dugo čekano pulsko slavlje protiv njihove
“crne mačke”, kluba kojeg
dvije godine nisu svladali i
od kojeg su izgubili sve četiri prošlosezonske utakmice. Sad su napokon uspjeli
probiti led i to na utakmici
u kojoj su postigli isti broj
pogodaka koliko i u cijeloj
dosadašnjoj sezoni.
Istra 1961 istrčala je s
onim sastavom i u formaciji koju je Igor Pamić najavio
na uobičajenoj konferenciji za novinare i propratio
komentarom da nitko neće
vjerovati da će stvarno s tim
igračima krenuti u dvoboj
protiv svoje Lokomotive.
Ostao je Paminjo dosljedan
svojoj ideji za koju je vjerovao da će mu omogućiti trijumf nad Zagrepčanima, ali
na žalost, njegova koncepcija brzo je pala u vodu, već
nakon manje od devet minuta igre kad je Luka Vučko
“zalegao” na travu, a domaća liječnička služba odmah
signalizirala klupi da neće
moći nastaviti igru. Tu su
krenuli problemi, jer drugi
od dojučerašnjih standardnih “zeleno-žutih” stopera, Ivan Graf, nije bio niti
među rezervistima i stoga
su krenule pretumbacije.
Istra 1961 Lokomotiva 3:2
Utakmica 5. kola Prve HNL: Istra 1961 - Lokomotiva 3:2
(0:1). Gradski stadion “Aldo Drosina”. Gledatelja: 2.000.
Sudac: Tihomir Pejin (Donji Miholjac) - 6,5. Pomonici:
Grgi i Berger (oba Osijek). Strijelci: 0:1 Rukavina (14’),
1:1 Radonji (51’), 2:1 Matoš (56’), 3:1 Radonji (57’), 3:2
abraja (71’). uti kartoni: Dreven (Istra 1961), Leko, Doleal (Lokomotiva).
ISTRA 1961: Brki 6, Obšiva 6,5, Vuko - (od 14. Matoš 6,5), Woon 6, Heister 6,5, Pavlovi 5,5, Vukman 6, Blagojevi 6, Tomi 6,5 (od 77. Batur -), Špehar 5,5, Radonji
7 (od 89. Gregov -).
LOKOMOTIVA: Zelenika 5, Brui 6, Mrela 6, aluši,
Musa 6, Pavii 6, Leko 5,5 (od 75. Begonja -), Šovši 6,
Doleal 6, Rukavina 6 (od 66. Kolar 6), Miši 5 (od 63. abraja 6,5).
Obšivač je s desnog beka
prebačen na stopersku poziciju, Pavlović je vraćen na
svoje uobičajeno mjesto, a
svoj debi u pulskim redovi-
ma upisao je Matoš, koji je
zaigrao u veznom redu.
No, bio je tu još jedan
problem, a on je ležao u činjenici da je ozljeda Vučka
Glas Istre
sport
Marina Kaić
u repesažu
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
Veslaica Medulina Marina Kai nije
uspjela iz prvog pokušaja izboriti nastup u polufinalu skifova na Olimpijskim
igrama mladih u kineskom Nanjingu.
Ona je u skupini 1 osvojila peto mjesto,
a kako je polufinalnu vizu izborila samo
31
prva, Bjeloruskinja Staraselets, Marina
e polufinale pokušati izboriti danas
kroz prvu utrku repesaa koja starta u
10 sati. Najbolje dvije iz te e utrke u sutrašnje polufinale, a ostale e natjecanje
nastaviti u C ili D finalu. (R. C.)
*
*
JUČER SU NAPOKON USPJELI SVLADATI LOKOMOTIVU I OSTVARITI PRVU POBJEDU SEZONE
M. MIJOŠEK
egom” srušili Zagrepčane
Minuta šutnje
za Bearu
Kao i pred poetak svih
susreta petog kola Prve
HNL, i onom odigranom
juer na “Drosini” prethodila je minuta šutnje
u ast nedavno preminulom Vladimiru Beari,
nogometnoj legendi i
svojevremeno jednom
od najboljih golmana na
svijetu.
Samo mijena
stalna jest
U etiri mjeseca koliko
je proteklo od posljednjeg susreta Istre 1961
i Lokomotive, obje
momadi poprilino su
izmijenile igraki kadar.
Na Maksimiru 16. travnja u poetnoj postavi Lokomotive bila su
samo dvojica igraa
koja su zapoela i juerašnji susret, Josip
aluši i Damir Šovši,
dok ih je u “zeleno-utim” redovima bilo ak
tri - Jure Obšiva, Luka
Vuko i Slavko Blagojevi.
M. MIJOŠEK
DVOSTRUKI STRIJELAC - Dejan Radonjić
Ključni momenti
9’
Ozljeda Vučka, spora reakcija domaće
klupe koja pet minuta nije napravila
izmjenu i Rukavina je u 14. minuti
iskoristio brojčanu nadmoć Lokomotive
- 0:1
51’
Vukman je izborio slobodni udarac s
desne strane, Tomić ubacio loptu na
peterac, a Radonjić između neodlučnog
Zelenike i Leke glavom zatresao mrežu
- 1:1
56’
Opet je Tomić izveo slobodni udarac,
Zelenika umjesto da mirno pokupi loptu
kratko ju je izbio nogom, taman do
Matoša koji je to znao kazniti - 2:1
57’
Tek što su krenuli s centra, gosti su
izgubili loptu koje se dokopao Radonjić
te nakon solo prodora opalio s ruba
kaznenog prostora i svladao Zeleniku - 3:1
71’
Osam minuta nakon što je ušao u igru,
Čabraja je iskoristio lošu reakciju domaće
obrane i s par metara zatresao mrežu
nemoćnog Brkića - 3:2
DEBITIRAO GOLOM - Marin Matoš i Jerko Leko
očito zatekla pulsku klupu
nespremnu i predugih pet
minuta Istra 1961 je igrala s
igračem manje. Istini za volju, uspjeli su Puljani dok su
bili brojčano slabiji, preko
Radonjića, pogoditi prečku
u 13. minuti, ali već minutu kasnije Rukavina je uspio okruniti jedinu ozbiljnu
gostujuću akciju u prvom
dijelu i dok je Matoš uz aut-
liniju čekao prekid da uđe
u igru, on se dogodio u trenutku kad su Puljani morali
krenuti s centra.
Sve ostalo vrijedno spomena u prvih 45 minuta dogodilo se pred gostujućom
mrežom, koja se usprkos
nekoliko izglednih prilika
domaćina nije zatresla. Još
jednom se u tragičara prometnuo Špehar, koji je najprije u 17. minuti sporo reagirao i dopustio Leku da
mu ukliže u udarac i izbije loptu u korner, dok je u
34. minuti primio loptu neometan u kaznenom prostoru, okrenuo se i potom
s desetak metara pucao pored gola. Osim pogođene
prečke, prijetio je Radonjić
i u 24. minuti kad je iskoristio neodlučnost Zelenike,
izbio ispred njega i uputio
udarac koji je gostujući golman uspio zaustaviti nogom, a kad je dvije minu-
te prije odmora u dvoboju
istih igrača Švabo izišao kao
pobjednik i zatresao mrežu,
poravnanju rezultata ispriječio se pomoćni sudac koji
je signalizirao zaleđe.
Ako je tada Radonjiću
sudačka zastavica uskratila
prvi povratnički gol za Istru
1961, ona je u šestoj minuti nastavka ostala u “stanju
mirovanja” i pulski je prvoligaš, po prikazanom na terenu posve zasluženo, stigao
do poravnanja. Izjednačujući gol dao je dodatna krila
Puljnaima koji su nastavili s
napadima na gostujući gol
i to im se uskoro višestruko
isplatilo nakon što su Matoš i još jednom Radonjić
zaključili pulski “blitzkrieg”.
Tri pogotka u šest sjajnih
domaćih minuta u potpunosti su prebacili vodu na
pulski mlin i da je Radonjić
u 64. minuti nakon sjajnog
prodora i ubačaja Heistera
bio samo malo prisebniji,
mogla je Lokomotiva i puno
teže stradati. No, i bez tog
gola teško da je netko od
dvije tisuće ljudi koji su jučer pohodili “pulsku bombonijeru”, žalostan otišao
sa stadiona, usprkos činjenici da su u završnici susreta poprilično strepili nakon
što je Čabraja postigao drugi gostujući pogodak.
Ivica CEROVAC
32
Glas Istre
sport
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
IVAN RAKITIĆ JE ZA NAŠ LIST PODIJELIO SVJEŽE DOJMOVE IZ SVLAČIONICE I TRENING-TERENA
MOJI DANI U BARC
P
rošlo je sasvim dovoljno
vremena da bi se slegli
dojmovi, a Ivan Rakitić
popričao o svojih prvih četrdesetak dana u Barceloni. Dakle...
- Novi suigrači su me prihvatili jako dobro od prvog
dana - kaže Ivan Rakitić. - Sve
ide svojim tokom, sve je dobro. Još malo pa počinje prvenstvo, onaj uobičajeni ritam,
treba stisnuti zube i raditi kako
treba.
Osjećate li se već kao zvijezda jedne velike momčadi?
- Ne. Osjećam se kao dio
jedne velike momčadi. Znam
u kojem sam klubu i znam tko
su zvijezde. Tako se i ponašam.
Želim napredovati iz dana u
dan, uvijek pružiti svoje najbolje igre i potvrditi se kao igrač
kojega je Barcelona željela i
uložila u njega neke novce.
Oduvijek vas krasi gard koji
ne zazire od veličina. Nikad
nijednom igraču, kako se god
on znao, na terenu niste željeli priznati da je bolji. Kad ste se
odlučili za hrvatsku reprezentaciju, na prvom ste treningu
svima dali do znanja da niste
došli sjediti na klupi. Je li tako
i kad je u pitanju konkurencija u Barceloni?
- Da vam kažem... Meni
je predobro i prelijepo bilo u
Sevilli da bih odlazio u Barcelonu samo da bih jednoga
dana mogao reći da sam igrao
u tom velikom klubu. Nije to
bila moja ideja. U suprotnom
nikad ne bih niti napuštao Sevillu. U Barcelonu sam došao
napraviti sve najbolje što može
napraviti jedan nogometaš,
svjestan sam da sam došao
u jedan od najvećih klubova
na svijetu. Pozitivni pritisak je
tu, ali to sam i želio. Htio bih
jednog dana sebi reći da sam
napravio nešto s Barcelonom.
Došao sam ovdje dati sve od
sebe, raditi, učiti, napredovati...
Drugi svijet
Kažu da se Barcelona teško
napušta?
- Polako, tek sam došao,
ha, ha, ha... Volio bih s Barcelonom doživjeti ono što sam
proživljavao u Sevilli gdje mi
je stvarno bilo fenomenalno.
Znam da je ovo drugi svijet, ali
to je i moja budućnost. Želim
jednog dana reći da mi je i u
Barci bilo fenomenalno.
Kako je biti dio te svlačionice u kojoj stanuju najbolji
igrači na svijetu?
- Fenomenalno. Atmosfera je od prvog dana odlična, a suigrači su mi od prvog
dana prilagodbu na novu
sredinu učinili nevjerojatno lakom. Nisu ovo floskule, ali u svlačionici “Barce”
Uglavnom je Messi
taj koji drugima gura
kroz noge. U njegovom svakom dodiru
s loptom vidi se njegova klasa, njegov je
pas toliko miran, njegov udarac toliko precizan. Čast mi je da
mogu igrati uz njega,
učiti od njega i napredovati. Zahvalan sam
što imam taj privilegij, kaže Ivan Rakitić
se zaista osjeća da svi dišu
kao jedan.
Tko je vaš “cimer” u svlačionici?
- Jordi Alba. S njim za sada
najviše komuniciram, jer sjedimo jedan pored drugoga, ali i
sa svim ostalim igračima dosta
razgovaram. Općenito puno
razgovaramo međusobno, i u
svlačionici i na terenu. Takva je
filozofija u “Barci”. Ma... Svlačionica je ujedinjena, ali doslovno. Svi jedan drugome pomažemo koliko god treba.
U čemu je posebnost treninga Barcelone?
- U tome da se sve radi s loptom. Svima je u glavama samo
pas, to je ono najvažnije. Sve
je podređeno tom segmentu
igre. Nijedan pas na treningu
ne događa se bez veze, pažnja
je usmjerena na svaki detalj u
pas-igri, sve se radi smisleno.
Sve je dogovoreno, pripremljeno do najsitnijih detalja.
Tu ste na svome...
- Istina, ali želim biti još bolji. Zato sam i došao ovdje.
Messijevi savjeti
Luis Enrique je izvjesno vrijeme insistirao na vašem dolasku. Kakav je dojam na vas
ostavio kao stručnjak?
- Jako je ozbiljan trener, perfekcionist, pazi na svaki detalj
u igri, ništa nije prepušteno
slučaju. U stručnom stožeru je
okupio prave stručnjake, koji ti
ne daju povoda da u išta sumnjaš kad je u pitanju način igre
ili neki drugi segment. Sve je
kristalno jasno, ne trebaju dodatna pitanja i potpitanja. Sve
ti objasne kako treba, to je ono
što me oduševilo. Svi sve znaju
što trebaju raditi, nema nikakvih iskakanja. Inače, rekao mi
je da je shvatio kako sam sjajan
kad sam igrao za Sevillu protiv
Celte koju je tada trenirao.
Tko je gazda u svlačionici
i na terenu, Messi ili Luis Enrique?
- To morate pitati njih dvojicu, ha, ha, ha... Šalimo se malo,
naravno. Ono što mogu reći
jest činjenica da se Messija
maksimalno respektira. Znaju
Reuters
RAZGOVARAO
Marko CVIJANOVIĆ
Reuters
Messi samo slučajno može zav
U Barcelonu
sam došao napraviti sve najbolje što može
napraviti jedan
nogometaš,
svjestan sam
da sam došao
u jedan od najvećih klubova
na svijetu
KLASAN SVAKI DODIR S LOPTOM - Lionel Messi
svi jako dobro koliko je on bitan za momčad i tako se ponašaju, ali on na svakom treningu pokazuje zašto je to tako.
On radi razliku već kad igramo ševu, to se vidi iz aviona.
Nije to priča o jednom jako
dobrom igraču, nego priča o
najboljem nogometašu svih
vremena.
Uđe li katkad Messi u
ševu?
- Dogodi se nekad slučajno, ha, ha, ha... Međutim, to
su zaista jako rijetke situacije,
uglavnom je on taj koji drugima gura kroz noge. U njegovom svakom dodiru s loptom
vidi se njegova klasa, njegov je
pas toliko miran, njegov udarac toliko precizan. Čast mi je
da mogu igrati uz njega, učiti od njega i napredovati. Zahvalan sam što imam taj privilegij.
Kakav je privatno?
- Ne poznajem ga dovoljno
da bih mogao donositi sud, ali
o njemu kao o momku mogu
reći samo sve najbolje. Daje
mi savjet kada je to potrebno,
u svakom je trenutku spreman
na razgovor, rado mi ukaže na
neke stvari u igri, pozitivna
osoba u svakom slučaju.
Faza uigravanja
Kako izgleda jedan radni
dan u “Barci”?
- Nakon treninga često imamo sastanak. Obično svi zajedno i ručamo. Podijelimo se za
dva, tri stola. Za jednim su starosjedioci Messi, Xavi, Iniesta,
nekad sjedim s njima. Uvijek
kad idemo na put s nama idu i
klupski kuhari. Ništa se ne prepušta slučaju.
sport
33
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
DANAS U BERLINU POČINJE EUROPSKO PRVENSTVO
KATALONSKOG DIVA
CELONI
vršiti u ševi
Iniestine pohvale
Kad su ga pitali za Ivana Rakitia, Andres Iniesta silno je
pohvalio novog suigraa.
- Gledao sam ga i prije, znao sam, kao i svi vi, da se
radi o kvalitetnom igrau. On je spektakularan veznjak,
fiziki je vrlo snaan, dominira i lijevom i desnom nogom, kompletan je igra. Barcelona je u potpunosti pogodila kad ga je dovela - rekao je Iniesta.
U potrazi za kućom
Još uvijek ivite u hotelu. Kad se moe oekivati useljenje u novu kuu?
- Traimo je, još uvijek smo u hotelu blizu stadiona. Ma,
meni je najvanije da je obitelj sa mnom, a kad uselimo
u novu kuu bit e nam još ljepše. Grad još nisam stigao
upoznati iz jednostavnog razloga što ne izlazim puno.
Borba za trofeje
Što moemo oekivati od Barcelone u novoj sezoni?
- Kao i uvijek - trofeje. Barcelona je klub koji ne priznaje
prosjenost, borit emo se za najviše pozicije u svim natjecanjima u kojima se budemo natjecali. To je za “Barcu”
normalna stvar.
Primera e ove sezone s hrvatskog stajališta biti silno
zanimljiva s obzirom na troboj najboljih hrvatskih igraa u
ovom trenutku: Luke Modria (Real Madrid), Marija Mandukia (Atletico Madrid) i Ivana Rakitia (Barcelona)?
- Lijepo je što se Hrvatska u jednoj tako jakoj ligi na
svijetu moe pohvaliti trojicom igraa u najveim klubovima. eka nas velika borba s Realom i Atleticom, ali, ako
Bog da, prvak e biti Barcelona.
Katalonski jezik
Uite li katalonski?
- U svlaionici je slubeni trening španjolski, ali pria se i
katalonski. Poeo sam ga pomalo uiti, ima dosta razlika i
dosta je teak. Trebat e mi vremena da sve pohvatam.
Sanja, Mario i štafeta aduti
Očekivanja? Dva finala i nekoliko polufinala. Pritom
mislim na Sanju
Jovanović i Marija Todorovića, a
moguće je da se i
štafeta plasira u finale, kaže izbornik
Miloš Milošević
RIJEKA - Danas u Berlinu počinje Europsko prvenstvo u plivanju, najvažniji
ispit sezone u velikim bazenima i ovoga puta neće
proći bez hrvatskih predstavnika. U prvom će planu opet biti oni najiskusniji, Sanja Jovanović (50 i
100 leđno) i Mario Todorović (50 i 100 slobodno, 50
i 100 delfin), koji će predvoditi novi val hrvatskoga
plivanja. Novi budući da je
hrvatska reprezentacija sastavljena od pretežno mlađih plivača, kojima bi ovo
natjecanje trebalo poslužiti u skupljanju iskustva za
godine koje dolaze. Tako će
hrvatske boje u Berlinu braniti Ana Radić (Dubrava, 50,
100 i 200 prsno, 200 mješovito), Nikša Stojkovski
(Mornar, 50 i 100 slobodno, 50 i 100 delfin), Ivan Levaja (Mladost, 50, 100 slobodno), Marko Krce Rabar
(Igra, 50, 100, 200 leđno),
Teo Kolonić (Primorje EB,
100 i 200 leđno), Mislav Sever (Mladost, 50 i 100 slobodno) i Matea Samardžić
(Mornar, 100 i 200 leđno).
Dresovi
Gdje se primaju predbiljebe za vaše dresove?
- Joooj, ne pitajte. Imam dosad valjda ve milijun upita.
Da, više trae Messijev nego moj dres, ha, ha, ha... Ve
sam ih dosta podijelio, ali bit e toga još.
PLIVANJE
Sanja Jovanović
Najviše se tako, kao i na
svim velikim natjecanjima, očekuje od najbolje
hrvatske plivačice Sanje
Jovanović, koja će u utrci
na 50 metara leđnim načinom braniti srebrno odličje iz Debrecina prije dvije
godine. Iza Marija Todorovića je šestomjesečna
epizoda treniranja na Floridi u kampu španjolskoga stručnjaka Sergija Lopeza, ali i nekoliko američkih
natjecanja. U Hrvatsku je
stigao dan uoči državnog
prvenstva na kojem je slavio u svojim glavnim disciplinama, na 50 (24.42) i
100 delfin (54.27). Njego-
va su primarna želja osobni rekordi (23.47 i 52.92),
koji bi mu jamčili plasman
u polufinale.
- Očekivanja? Dva finala i nekoliko polufinala. Na koga pritom mislim? Na Sanju Jovanović
i Marija Todorovića, koji
je plasmanu u finale bliži
na 50 metara delfin, ali vidjet ćemo, sve je otvoreno
- kratko je poručio Miloš
Milošević, izbornik hrvatske plivačke reprezentacije, koji velike nade polaže
i u štafetu 4x100 slobodno.
Ivan Levaj, Mario Todorović, Mislav Sever i Nikša
Stojkovski “generalnu pro-
bu” odradili su u prosincu
prošle godine na Europskom prvenstvu u kratkim
bazenima u danskom Herningu u kojem su u štafeti 4x50 slobodno isplivali
peti rezultat.
- Moguće je da se i štafeta plasira u finale, to
nam je želja. Ovo je projekt za Olimpijske igre u Rio
de Janeiru, uigravanje za
Svjetsko prvenstvo u Kazanu iduće godine na kojem nam je cilj biti među 12
najboljih štafeta i ostvariti
plasman na Olimpijske igre
nakon Pekinga 2008. godine - kaže Milošević.
I. VAUPOTIĆ
GRAND PRIX ODBOJKAŠICA
Hrvatska treća u Bugarskoj
SAMOKOV - Susret za treće mjesto treće jakosne skupine FIVB World Grand
Prixa: Hrvatska - Kazahstan 3:0 (25:20, 25:22,
25:17). Arena Samokov. Gledatelja: 150. Suci: Lee (Hong
Kong) i Coutinho (Brazil).
HRVATSKA: Ušić Jogunica 10, Grbac 3, Jelić (L),
Kaleb 2, Čutuk, Jerkov 10,
Miloš 8, Fabris 21, Klarić 1,
Brčić, Alajbeg 1, Poljak 8.
Reuters
D. ŠKOMRLJ
Glas Istre
KAZAHSTAN: Mudrickaja 12, Isajeva, Anarkulova 7,
Anarbajeva 5, Nasedkina,
Omelčenko 3, Išimceva 1,
Lukomskaja 2, Storoženko
(L), Berešneva 3, Matvejeva
3, Fendrikova.
Hrvatska ženska odbojkaška reprezentacija osvojila je treće mjesto na završnom turniru treće jakosne
skupine FIVB World Grand
Prixa, igranom u bugar-
skom Samokovu. Nakon
što su u polufinalu u “ruletu” petog seta pokleknule u srazu s reprezentacijom Češke, hrvatske su se
odbojkašice jučer vratile na
pobjedničke staze i s “čistih” 3:0 nadjačale Kazahstan. Hrvatsku izabranu
vrstu predvodila je Samanta
Fabris, s 21 realiziranim poenom najučinkovitija igračica susreta.
Hrvatskoj je reprezentaciji nastup na završnici
Grand Prixa poslužio kao
jedna od posljednjih provjera pred Svjetsko prvenstvo koje će se od 23. rujna do 12. listopada održati
u Italiji, a na kojem će naše
odbojkašice igrati u skupini A s Italijom, Dominikanskom Republikom,
Njemačkom, Argentinom i
Tunisom. (I. C.)
MARC MARQUEZ BEZ POSTOLJA
Može li se već nazrijeti pozicija u momčadi na kojoj ćete
igrati?
- Ništa još nije definirano,
faza uigravanja momčadi još
uvijek traje. Osjećam da trener
ima u mene povjerenja, a ja
znam da je “Barca” momčad u
kojoj se moraš iznova dokazivati na svakom treningu i utakmici. Tako se i ponašam.
Prvi put poslije izvjesna
vremena Barcelona je odjednom dovela nekoliko klasnih
pojačanja?
- Istina. Očito su ljudi u klubu željeli nadograditi momčad, ali još uvijek se “Barca”
oslanja i na svoje mlade snage. S nama su pripreme proš-
li osmorica mladih igrača, od
kojih je najstariji imao samo
dvadeset godina. Dakle, “Barca” se ne mora brinuti za svoju budućnost, mladi igrači koji
dolaze bit će pravi, u to ne treba sumnjati.
Jedan od njih je i Alen Halilović. Kako se uklopio?
- Jako dobro. Doduše, rekli
su mu prije nekoliko dana da
se opet vraća u B momčad, jer
su se neki prvotimci opet vratili u normalni ritam treniranja.
Međutim, pitanje je dana kad
će opet biti s nama. O Alenu
doista svi u Barceloni pričaju u
superlativima, jer je, uza sve to
što je izuzetno talentirani igrač,
ujedno i jako dobar momak.
MOTOCIKLIZAM
BRNO - Marc Marquez
nije slavio na Velikoj nagradi Češke u klasi Moto GP, 11.
utrci sezone voženoj na stazi
u Brnu. Seriju od deset uzastopnih pobjeda 21-godišnjeg Španjolca prekinuo je
njegov zemljak Dani Pedrosa, iza kojeg su ciljem prošli Jorge Lorenzo i Valentino
Rossi, dok je aktualni svjetski prvak osvojio tek četvrto
mjesto. Prvi je to put u njegovoj karijeri da se Marquez u “kraljevskoj klasi” nije
popeo na jednu od stepenica pobjedničkog postolja u
Pedrosa slavio u Brnu
utrci u kojoj je prošao ciljem,
posljednji put takav se scenarij dogodio na VN Italije
15. srpnja 2012. godine dok
je još vozio u klasi Moto2.
Jučer je serija stala na brojci od 36 utrka na kojima je
Marquez, uz tri odustajanja,
prikupio 21 pobjedu.
U klasi Moto2 slavio je
vodeći u ukupnom poretku, Španjolac Esteve Rabat,
dok je u najslabijoj klasi
Moto3 najbrži bio Francuz
Alexis Masbou.
Rezultati VN Češke,
MotoGP: 1. Dani Pedrosa
(Špa/Honda) 42:47.800, 2.
Jorge Lorenzo (Špa/Yamaha) +0.410, 3. Valentino Rossi (Ita/Yamaha) 5.259, 4.
Marc Marquez (Špa/Honda) 10.454, 5. Andrea Iannone (Ita/Ducati) 17.639.
Moto2: 1. Esteve Rabat
(Špa/Kalex) 41:05.058, 2.
Mika Kallio (Fin/Kalex)
+3.274, 3. Sandro Cortese (Njem/Kalex) 6.227,
4. Thomas Lüthi (Švi/Suter) 8.083, 5. Dominique
Aegerter (Švi/Suter) 8.145.
Moto3: 1. Alexis Masbou
(Fra/Honda) 40:59.759, 2.
Enea Bastianini (Ita/KTM)
+0.157, 3. Danny Kent
(VBr/Husqvarna) 0.187, 4.
Alex Marquez (Špa/Honda) 0.200, 5. Jack Miller
(Aus/KTM) 0.217.
Ukupni poredak, MotoGP: 1. Marquez 263, 2.
Pedrosa 186, 3. Rossi 173,
4. Lorenzo 137, 5. Dovizioso 118. Moto2: 1. Rabat
208, 2. Kallio 196, 3. Vinales
150, 4. Aegerter 123, 5. Corsi 100. Moto3: 1. Miller 169,
2. Marquez 146, 3. Vazquez 145, 4. Fenati 135, 5. Rins
125. (I. C.)
34
Glas Istre
sport
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
HRVATSKA ATLETIČARKA TREĆE UZASTOPNO EUROPSKO ZLATO U DISKU OSVOJILA 18. NAJBOLJIM HICEM SVIH VREMENA
Sada napadam i svjetski rekord!
Živim iz dana u dan,
sebi sam najveći motiv, najveći idol i najveći rival. Na svakom
natjecanju pokušavam pobijediti samu
sebe. Sada napadam
i svjetski rekord. Cilj
mi je što duže trajati
i ići iz godine u godinu, kaže Sandra
RIJEKA - Ona je jedna, jedina, neponovljiva. Vladarica
diska. Ona je - Sandra Perković. Dvadesetčetverogodišnja Zagrepčanka koja je
prije dva dana na stadionu
Letzigrund hicem od 71,08
metara, najboljim na svijetu
od davne 1992. godine, osvojila svoju treću titulu europske prvakinje zaredom. Prije četiri godine u Barceloni
postala je najmlađa europska prvakinja u bacanju diska u povijesti, dvije godine
kasnije u Helsinkiju se izjednačila s Ninom Dumbadze
(1946., 1950.), Tamarom Press
(1958., 1962.), Fainom Melnik
(1971., 1974.) i Ilike Wyluddom (1990., 1994.), koje su
dvaput osvajale zlato na europskim smotrama, od prošle se subote može pohvaliti
dosegom koji nije ostvarila bolji rezultat na svijetu. Uoči
niti jedna diskašica u povi- Züricha imala je samo jedjesti.
nu želju, nastaviti trogodišnju dominaciju i još jednom
Bolje ne može
pobijediti svoju najveću proTrima europskim zlatnici- tivnicu. Samu sebe. Sada ima
ma. Najboljim je hicem u po- sve. Tri europska zlata, svjetsljednje 22 godine i 18. svih sko i olimpijsko zlato te tri
vremena za 56 centimetara najbolja rezultata na svijetu
nadmašila svoj tri mjeseca u posljednja dva desetljeća
star državni rekord i šesti put (71,08, 70,52, 70,51 m).
ove sezone popravljala naj- Osjećam se fenomenal-
poraz ove sezone. Srećom pa
je tamo bio Anthony Star Geoghegan, koji je pomogao i
Blanki Vlašić.
- U Zürich sam došla
spremna i znala sam da disk
može daleko letjeti. Samo su
se trebale sve stvari poklopiti. Kao što znate, zadnja četiri
tjedna muči me ozljeda leđa,
prije pet dana na treningu
sam ozlijedila prst svoje bacačke ruke, što je vrlo osjetljivo kod nas diskaša. U subotu me, hvala Bogu, ništa nije
boljelo, sve je išlo kako treba.
Sada slijedi Stockholm, potom odmah letim za Zürich
u kojem ću boraviti sedam
dana kao promotorica dječje
lige. Mislim da osvajanje DiLea
jamantne lige više nije upitProšle subote u Zürichu no, a onda slijedi Hanžek na
kojem se moram iskupiti za
sve je išlo prema planu.
- Mislim da sam Hrvatsku prošlu godinu.
ovoga puta poštedjela borbe
sa živcima, krenula sam laga- Rekordi
no i vidjela da ovoga puta to
Sandra Perković najviše
neće biti niti Barcelona niti ipak voli rušiti rekorde. Jedan
Helsinki. Znala sam da sam ima u planu srušiti 28. kolodobra, ali ovim sam hicem voza upravo na Letzigrundu.
iznenadila samu sebe.
- Sandra Perković nema
Prošlu je sezonu htjela za- granica, mogu to slobodno
vršiti hicem preko 70 metara, reći. Živim iz dana u dan,
magičnu granicu ipak je pre- sebi sam najveći motiv, najbacila u ožujku ove godine veći idol i najveći rival. Na
na svojem prvom natjecanju, svakom natjecanju pokušaOtvorenom prvenstvu Hr- vam pobijediti samu sebe.
vatske u Splitu, na kojem je Hvala Bogu što sam dosad
njezin disk letio do 70,51 me- uspjela. Želim baciti rekord
tra. Dva mjeseca kasnije na na svim mitinzima Dijaotvaranju Dijamantne lige u mantne lige, to mi je cilj. JeŠangaju Sandra Perković sla- dan od njih je Zürich i 70,30
vila je s još jedan centimetar metara pa ćemo vidjeti.
dužim hicem. Na putu do Sada napadam i svjetski renjezinog trećeg europskog kord. Cilj mi je što duže trazlata nije je mogla zaustaviti jati i ići iz godine u godinu.
niti obnovljena ozljeda leđa Spremna sam i fokusirana,
zbog koje je na posljednjoj motiva mi nikada ne nedoprovjeri uoči europske smo- staje. Takva sam u duši, nitre, mitingu Dijamantne lige kako ne mogu biti sita.
Ivana VAUPOTIĆ
u Glasgowu, doživjela prvi
ttgarta u vlasništvu Njemice
Diane Sachse. No, emocije
su ipak bile prejake i sprava
je završila u mreži...
- Ostala sam kratka za 28
centimetara, ali nije lako
napadati rekord u ovakvim
uvjetima u kojima ne znate
hoće li pasti kiša ili neće, te u
kojima je zbog kladivaša početak natjecanje kasnio 45
minuta. Cijelu sam noć molila Boga da bude lijepo vrijeme. I bilo je. A onda nam se
dogode kladivaši i kašnjenje.
Oni su mi uzeli tih 28 centimetara, ali nakon natjecanja
nisam bila ljuta. Treba nešto
ostaviti i za Amsterdam 2016.
godine.
SANDRA
PERKOVIĆ
no. Još sam jednom ispisala
povijest i osvojila svoje treće zlato zaredom daljinom
koju smo svi priželjkivali. Bolje od ovoga ne može - rekla je Sandra Perković, koja
je i ovoga puta bila - sigurna oklada. U njezinu pobjedu nitko nije sumnjao. Tako
je to kada u krug stane Sandra Perković. Pitanje je samo
na kojoj će se daljini zausta-
viti njezin disk. Znaju to dobro i njezine suparnice. Tako
je bilo i na Letzigrundu. Na
krilima gledatelja bacila je,
do pete serije, četvrti najbolji
rezultat ove sezone na svijetu od 68,78 metara, a nakon
prijestupa je uslijedila prava
bomba - 71,08 metara i napad na rekord europskih prvenstava od 71,36 metara,
koji je od 1986. godine i Stu-
HRVATSKA VISAŠICA USPJEŠNA U FINALU
RIJEKA - Ana Šimić jučer je
na ciriškome stadionu Letzigrund od nade postala uzdanica, djevojka koja je do prošloga petka još uvijek sanjala
svoj prvi finale na velikom
natjecanju na Europskom prvenstvu u Zürichu osvojila je
brončano odličje preskočivši 199 centimetara! Nisu tu u
pitanju rezultati, koji u posljednje dvije sezone imaju
samo uzlaznu putanju, već
“prokletstvo jutarnjih skokova”, koje je sada napokon skinuto. Što je možda i najveća
pobjeda 24-godišnje visašice. Uostalom, Ana Šimić je
do svoje prve medalje s velikog natjecanja stigla prvim
uspješnim skokom na visini svojeg novog osobnog rekorda. Zlato je osvojila braniteljica naslova iz Helsinkija
prije dvije godine i jučer najiskusnija natjecateljica, 35godišnja Španjolka Ruth Beitia, koja je skokom preko 201
centimetra izjednačila najbolji rezultat ove sezone na
svijetu što je do jučer bio u
vlasništvu Ruskinje Ane Čičerove, srebro je pripalo Ruski-
Nisam očekivala medalju,
uoči Züricha mi je najvažnije bilo proći kvalifikacije jer sam u njima uvijek
zapinjala. Kad sam prošla
tu prepreku, znala sam da
će u finalu biti jako dobro,
rekla je Šimić
Reuters
Ana Šimić osvojila broncu sa 199 cm!
SENZACIJA
nji Mariji Kučini sa 199 centimetara.
- Jako sam sretna, još sam
pod dojmom. Nisam očekivala medalju, uoči Züricha
mi je najvažnije bilo proći
kvalifikacije jer sam u njima
uvijek zapinjala. Kad sam
prošla tu prepreku, znala
sam da će u finalu biti jako
dobro. Odlično sam se osjećala i dobro sam skakala.
Znala sam da sam spremna,
ali tu je uvijek prisutan pritisak velikih natjecanja. Vrijeme je, za razliku od onoga
u kvalifikacijama, bilo odlično - započela je Ana Šimić,
USPJEH KARIJERE - Ana Šimić
koja je natjecanje otvorila
uspješnim skokovima preko 185, 190 i 194 centimetra. Kučinom i Ukrajinkom Ok- neuspješan prvi pokušaj na
U tom je trenutku u rukama sanom Okunevom. Usko- 197 centimetara Anu Šimić
imala zlato koje je dijelila s ro je uslijedio prvi problem, gurnuo je na četvrtu pozici-
Rezultati
Rezultati pobjednika,
atletiari, maraton: 1.
Daniele Meucci (Ita)
2;11.08; 1.500 m: 1. Mahiedine Mekhissi-Benabbad (Fra) 3:45.60;
4x400 m: 1. Velika Britanija 2:58.79; dalj: 1.
Greg Rutherfprd (VB)
8,29; koplje: 1. Antii Ruuskanen (Fin) 88,01;
5.000 m: 1. Mo Farah
(VB) 14:05.82; 4x100 m:
1. Velika Britanija 37.93.
Atletiarke, kugla:
1. Christina Schwanitz
(Njem) 19,90; 4x400 m:
1. Francuska 3:24.27;
3.000 m zapreke: 1. Antje Möldner-Schmidt
(Njem) 9:29.42.
ju, povratak na pobjedničko
postolje jamčio joj je samo
novi osobni rekord od 199
centimetara. I uspjela je,
opet je imala medalju oko
vrata, ali slavlje još nije moglo početi. Nakon 199 centimetara najbolja je bila Kučina, dotad jedina s čistom
listom, Ana Šimić imala je
srebro, Poljakinja Justyna
Kasprzycka, koja je uspješnim skokom preko 199 centimetara izjednačila osobni
rekord, bila je treća zbog rušenja na 185 i 197 centimetara, dok je Beitia bila bez
medalje.
Rasplet skoka uvis dogodio se na visini od 201 centimetra, na kojoj je Marija
Kučina ostala bez zlata nakon što je Ruth Beitia iz prve
preskočila 201 centimetar.
Ana Šimić je i nakon dva neuspješna skoka imala broncu, u trećem su emocije učinile svoje... Tada je sve nade
polagala u treći neuspješan
skok Justyne Kasprzycke nakon koje su njezini snovi postali java.
- Na 199 centimetara sam bila sigurna, na 201
sam skroz zeznula, emocije su bile prejake. Ali, super
je osjećaj preskočiti 199 centimetara. Nadam se da ovo
nije kraj, da će biti još finala.
Ove sezone jako dobro skačem, tri sam puta popravljala osobni rekord. Bila sam
dobra na svim natjecanjima,
tako da mi je samo bilo važno proći kvalifikacije. Sada
me čekaju dva mitinga Dijamantne lige, onaj u Stockholmu i Zürichu, kao i nastup na
Hanžekovićevom memorijalu. Onda ćemo slaviti - dodala je Ana Šimić koja je jučer
ostvarila svoj najveći uspjeh
karijere.
I. VAUPOTIĆ
Glas Istre
sport
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
35
PLIVAČI IZ TRSTA DOMINIRALI JUČERAŠNJIM 35. IZDANJEM PLIVAČKOG MARATONA “STOJA - VALSALINE”
Urbani je srušio Lackovićev rekord za čak minutu i 48 sekundi, a kolege mu iz tršćanskog
kluba Ponterosso uspješno su zauzeli drugo,
treće i peto mjesto. Anja Trišić slavila u konkurenciji plivačica
Tradicionalni plivački maraton ‘’Stoja-Valsaline’’ okupio je ove godine 222 natjecatelja koji su se u nedjelju
ujutro otisnuli s kupališta na
Stoji, a od čega je njih 220
uspješno doplivalo do 1850
metara udaljenog cilja na popularnom Mornaru. Sredozemna medvjedica ipak nije
sudjelovala. A kao što je već
rečeno, do cilja je prvi došao 27-godišnji Talijan, Marco Urbani, u rekordnom
vremenu od 20 minuta i 22
sekunde.
Posebne nagrade
Kao i svake godine, posebno su nagraeni najstariji i najmlai sudionik
maratona. Najmlaa je
ove godine bila osmogodišnja Mirna Rajli, dok
titula najstarijeg ve godinama pripada neumornom, 80-godišnjem Jaki
Barau. Dodatno priznanje treba odati i Walteru
Kapovu, neizostavnom
sudioniku koji je od dosadašnjih 35 maratona
odradio - isto toliko.
SAM PROTIV ŠTOPERICE - Novi rekorder Marco Urbani ulazi u cilj
Hrženjaku dres Istre 1961
Posebna zanimljivost vezana za ovogodišnji Maraton je i
njegov slubeni spiker. Naime, rije je o dugogodišnjem
lanu PK Pula, Stanku Hrenjaku. Zvui poznato? Da,
to je isti onaj ovjek koji je napunio naslovnice domaih medija kad je prije dva tjedna pilotirajui neispravnim
MiG-om sprijeio katastrofu spasivši svoj, ali i ivote stanovnika naseljenih podruja iznad kojih se njegov avion
srušio. Prisutni su ga za to nagradili velikim aplauzom,
dok mu je Daniel Sponza u ime NK Istra 1961 uruio
klupski dres kao prigodnu zahvalu. Za one koji to nisu
znali, pilot Hrenjak ve dugi niz godina ivi u Puli i skupa sa svojom djecom koja treniraju plivanje aktivno sudjeluje u radu PK Pula i organizaciji ovog natjecanja.
A. MUSEMI
Sjajan maraton
TALIJANSKI ŠTIH
N. LAZAREVI
PULA - Izgleda da se u susjednoj nam Italiji pročulo
kako u Puli postoji plivački
maraton koji već godinama
osvaja isti čovjek. Ekipa plivača iz Trsta odlučila je to
promijeniti. Došli su i pomeli konkurenciju. Tome je
u prilog išla i činjenica da se
dosadašnji pobjednik Dario
Lacković nije ni pojavio na
startu. Kao da je znao što se
sprema. Marco Urbani srušio je njegov rekord za čak
minutu i 48 sekundi, a kolege mu iz tršćanskog kluba
Ponterosso uspješno su zauzeli drugo, treće i peto mjesto. Pulski maraton tako je
na svom 35. izdanju neočekivano zaradio talijanski štih.
Šteta što Trst nije naš.
N. LAZAREVI
Marcu Urbaniju pobjeda
i novi rekord staze
POBJEDNIČKI OSMIJEH - Anja Trišić
Semafor
N. LAZAREVI
Rezultati, ukupno: 1. Marco Urbani (20.22), 2. Andrea Crevatin (21.08), 3. Dino Schorn
(21.20), 4. Tin Kauri (21.47), 5. Alessandro Piovesan (21.50), 6. Luka Paliska (21.54),
7. Aljoša Pribac (22.36), 8. Andrej Pribac (22.37), 9. Anja Triši (22.48), 10. Danijel itar
(22.49), 11. Bruno Blaškovi (23.01), 12. Arne Dolenc (23.10), 13. Valentina Vrlji (23.14),
14. Matea Sumajstori (23.27), 15. Sebastian Ramljak (24.04)...
Pobjednici po kategorijama, ene, poetnice: Valnea Ramljak, kadetkinje: Aleksandra
Stevi, mlae juniorke: Matea Sumajstori, juniorke: Elisabetta Vitasovi, mlae seniorke:
Anja Triši, seniorke: Katarina Košmrlj, mlae veteranke: Daniela Berniardi, veteranke: Ljiljana Kvaranta, starije veteranke: Slavica Satoni.
Muškarci, poetnici: Patrick Ramljak, kadeti: Luka Tkalevi, mlai juniori: Arne Dolenc, juniori: Tin Kauri, mlai seniori: Marco Urbani, seniori: Aljoša Pribac, mlai veterani: Dino Schorn, veterani: Carlo Tevarotto, stariji veterani: eljko Sušek.
Gužva na startu
Stanko Hrženjak
- Čast mi je i sretan sam
zbog ovog rezultata. Došao
sam ovdje na preporuku prijatelja koji su mi pričali o
ovom sjajnom maratonu. I
doista je dobar. Staza je nešto kraća, ali pliva se brzo i
zato je trebalo dosta napora
da se ostvari ovakav rezultat
- rekao je nakon ulaska u cilj
talijanski plivač koji je sa svojim kolegama već usavršio
osvajanje Maratona po našoj obali. Nedavno je slavio u
Limu i Novom Vinodolskom,
dok je u Crikvenici osvojio
četvrto mjesto.
Kad je već u muškoj konkurenciji došlo do talijanizacije postolja, barem je u ženskoj ono ostalo netaknuto.
Anja Trišić ponovno je opravdala status prve dame Maratona. Valjda se dogodine
neće i njoj ispriječiti kakva
Talijanka ...
Pliva za gušt
- Ha, ha. Ma neka dođe,
dapače. Ja se ionako ne pripremam više kao nekad. Plivam za gušt, rezultat je u drugom planu - kaže Anja. Ali
i s takvim pristupom, kon-
kurencije joj i dalje nema.
Još od svog prvog maratona
1998. godine, kad je na postolju pravila društvo Damiru Buriću, nijedna je djevojka
nije uspjela prestići. Druga
se mjesta mijenjaju, ali ona
ostaje.
- Istina, svake godine se
konkurencija mijenja, dolaze neke druge djevojke, ali
nikako da jedna od njih prođe tu moju granicu. Ne znam
zašto, ove godine iskreno nisam očekivala da ću ovako
brzo plivati, ali eto. Uvjeti su
bili odlični i to sam iskoristila - kaže Anja koja je s vremenom od 22 minute i 48
sekundi osvojila deveto mjesto u ukupnom poretku. Zanimljivo, uz talijanski trojac
na vrhu, čak je šest natjecatelja plivalo ispod Lackovićevih
22.10, zaključno s Lukom Paliskom, jedinim Istrijanom, a
uz Tina Kaurića i jedinim Hrvatom u društvu ‘’rekordera’’. Ostali plivači do Mornara
su došli s nešto većim prolaznim vremenom, no čak
i oni koji su pristigli među
posljednjima uspješno su
ostvarili svoj temeljni cilj.
Ugodno sportsko druženje nastavljeno je i nakon natjecanja, uz nagradnu igru,
ručak i glazbenu potporu Master banda, te podjelu diploma za sudjelovanje
i zasluženih odličja najbržim plivačima u devet dobnih kategorija. Ove je godine
u dodjeli sudjelovao i istarski župan Valter Flego, počasni pokrovitelj natjecanja.
I on je, kao i svaki od sudionika, na poklon dobio prigodnu majicu s posebnom
porukom - ‘’Za bazen!’’. Uz
istovjetne povike prisutnih.
Tek toliko da podsjeti kolege
iz gradske vlasti kako sportu
koji okuplja ovoliki broj ljudi
još uvijek nešto duguju ...
Dameo RAMIĆ - KOVAČIĆ
36
Glas Istre
kultura
[email protected]
591-516
U POVODU DESETE OBLJETNICE DJELOVANJA
HRVATSKE MATICE ISELJENIKA - PODRUŽNICE PULA
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
Završila ljetna
škola Šipan
2014.
DUBROVNIK - Jedanaesta Ljetna škola
filma - Šipan 2014. završila je s radom.
Ove godine u produkciji Mira Bronzia i
Nilsa Neuberta Ljetna škola filma bila je
podijeljena u tri radionice - fotografsku,
animatorsku i radionicu dokumentarnog
filma. Fotografsku radionicu vodio je slovenski fotograf Mirko Bijukli, a sudionici
su se na svojoj izlobi predstavili nizom
portreta i zanimljivih motiva iz Šipanske
luke. Domaini i gosti su mogli uivati u
itavom nizu zanimljivih programa. (H)
*
FILMSKI FESTIVAL U LOCARNU
Koncert Kristine Šop
i mladih gostiju
iz operete, a u drugom su
dijelu na rasporedu bile
skladbe iz popularnih mjuzikla.
Tako je Šop otpjevala
Haendelovu ariju “Lascia
ch’io pianga” iz opere “Rinaldo”, “Caro mio ben”,
iz Giordanijeve “Arie antiche”, “Ah non giunge” iz
Bellinijeve “La sonnambula”. Drugi je dio bio u
znaku poznatih hitova, od
Gershwina, pa do melodija iz “arobnjaka iz Oza”,
“My fair lady”, pa sve do
Runjia i Ronevia.
Franz Josef Walter izveo
je i klavirske skladbe koje
je sam komponirao.
Uenici glazbene škole
potvrdili su još jednom pohvale koje dobivaju. V. B.
D. MEMEDOVI
PULA - U povodu desete obljetnice djelovanja Hrvatske matice iseljenika podrunice Pula, u subotu
je u crkvi sv. Franje odran
koncertni program.
Nastupila je sopranistica Kristina Šop, roena
u Slavonskoj Poegi koja
ve godinama ivi u Njemakoj, njemaki pijanist
Franz Josef Walter, koji
dio godine provodi i blizu
Koprivnice, gdje je kupio
kuu, te mladi talentirani
uenici pulske glazbene
škole, sopranistica Elena
Roce, mezzosopranistica
Vilma Grazia mak i klavirist Josip Dobri.
Šop je u prvom dijelu
koncerta povela nazone
kroz operne arije te arije
Komadići filipinske prošlosti - iz filma Lava Diaza
Filipinsko prokletstvo
ta konce njihovih egzistencija,
njihove mitove, boli, prirodu i
rituale u seriji fragmentarnih
slika. Dok oni ulaze u kadar
i izlaze iz njega, jedino priroda ostaje sveprisutna u svojoj
moćnoj nepokretnosti. Vrhunac Diazova filma je nevjerojatna scena u kojoj očajna
Itong nosi na leđima bolesnu
sestru Joselinu prema svetoj
stijeni gdje je često molila za
IZ LOCARNA Dragan RUBEŠA njeno ozdravljenje.
Za petosatni film
filipinskog autora Lava
Diaza treba strpljenja,
ali se ono isplati jer
je riječ o remek-djelu
- njegova u isti mah
minimalistička i monumentalna priča krajnje
je koherentna
Walter i Šop
Počeli 10. “Dani Dioklecijana”
SPLIT - Premijerom mjuzikla “Diokles” na splitskom Peristilu u subotu su otvoreni 10. “Dani Dioklecijana”, nakon
ega je u Podrumima Dioklecijanove palae odrana sveana veera s carem, a na Vonom trgu Dan antike. Libreto za mjuzikl “Diokles” napisao je Vedran Matoši, glazbu
Jovica Škaro, dok je redatelj mjuzikla Ivan Leo Lemo. U
ulogama Dioklecijana i Priske nastupili su glumci Ivo Perkuši i Zorana Kai. Inae, manifestacija “Dani Dioklecijana” poela je jutro prije teatrom cara Dioklecijana u Staroj
gradskoj vijenici na Pjaci, a nastavila se otvorenjem izlobe “Tribute to Robert Adam”, akademskog slikara Vjekoslava Stipice. U podne na splitskoj Rivi je prezentiran original
makete Dioklecijanove palae koja je rekonstruirana prema izgledu iz 305. godine. Spliani i njihovi gosti na Rivi su
se takoer mogli okrijepiti uz atiku hranu i pie. U 20 sati
ispred Podruma postrojila se sveana povorka i krenula
zajedno s koijom na kojoj su se, kao car Dioklecijan i njegova ena Priska, nalazili splitski glumac Ratko Glavina i direktorica splitske Turistike zajednice Alijana Vukši. (H)
Završeno 60. Splitsko ljeto
SPLIT - Dodjelom nagrade Judita violinistu Marcu Grazianiju i glumcu Nikoli Ivoševiu za najvrjednija umjetnika ostvarenja u glazbenom i dramskom programu, krajem
minulog tjedna na Peristilu je završeno 60. Splitsko ljeto na
kojem je za jednomjesenog trajanja izvedeno pedesetak
opernih, dramskih i baletnih predstava, koncerata te prireene su likovne i fotografske izlobe. Festival je zatvorenim
proglasio upan splitsko-dalmatinski Zlatko evrnja, a zatim je spuštena festivalska zastava. Nazoio je predsjednik
Republike Ivo Josipovi, te gradonaelnici Splita i Zagreba
Ivo Baldasar i Milan Bandi. Na sveanosti zatvaranja festivala uprilien je i koncert Zagrebake filharmonije. Kako se
navodi u obrazloenju ocjenjivakog suda, Judita za glazbeni doseg ide violinisti Marcu Grazijaniju, solistu u koncertu za violinu i orkestar u D-molu P. Iljia ajkovskog. Za laureata Nikolu Ivoševia, dugogodišnjeg lana Drame HNK-a
u Splitu u obrazloenju ocjenjivakog suda navedeno je da
je razotkrio gledateljstvu lik Jaga u Shakespeareovu “Otelu” kao osobu u kojoj stoluje sama ideja mrnje. (H)
P
rokleta su to vremena.
Ali još nismo vidjeli dolazak prokletstva. Da
smo možda promatrali izbliza i složili komadiće... - kaže
Sito u završnici petosatnog filma Lava Diaza “Što je bilo prije”, prikazanog u konkurenciji
za nagrade na festivalu u Locarnu, čiji originalni filipinski
naziv - “Mula sa kung ano ang
noon” zvuči poput neke budističke molitve. Takav je i njegov veliki film. Smiren, meditativan i spor poput molitve.
Te riječi Sito je izgovorio Horaciju, moleći ga na samrti da
mu kremira mrtvo tijelo i baci
pepeo u rijeku. Ali Diaz promatra izbliza i slaže sve komadiće filipinske prošlosti, barem
one potrebne fragmente. Zato
u njegovu filmu za kojeg treba
jako puno strpljenja da bismo
shvatili kako se ovdje radi o ultimativnom remek-djelu, što
praktički vrijedi i za sve autorove maratonske komade, ne
postoji nepotrebni ili nebitan
kadar, iako je prošlo pola filma, a da nam se u prvi mah
učinilo kako se u njemu ništa
ne događa. A zapravo se događa puno toga.
Prokletstvo na koje se referira Sito filipinsko je prokletstvo, konkretnije, Marcosova
diktatura, čiji se razorni efekti
zrcale u sudbini žitelja jednog
filipinskog sela. Priča se odvija
između 1970. i 1972. godine.
Bile su to godine kad je diktaror Ferdinand Marcos uveo
prijeki sud. Diaz suptilno hva-
Film o teatru
I dok većina filmova koje
smo vidjeli u Locarnu pokušava kretati se prema nekim
novim predjelima da bi pro-
ur Lost” (Izgubljeni ljubavni
trud), koji uvježbavaju junakova cura koja se zavjetovala
da će mu zauvijek biti vjerna,
njegova ljubavnica, njena prijateljica potajno zaljubljena u
njega te totalna nepoznanica
Carla koja bi mogla biti njegova nova vječna ljubav.
Film je to o teatru koji oponaša život. Filmu o izgubljenim i pronađenim pismima i
ljubavnim lažima koje prelaze
od usta do usta. Ima u filmu
poneka ingeniozna scena, poput nogometne utakmice čiji
se igrači doimaju kao da plešu. Način na koji Pineiro koreografira likove igra na “deus ex
novinarska projekcija dogodila se nakon što sam već napustio Locarno. A na onu rezerviranu za predstavnike
takozvane filmske industrije (kupci, distributeri) nisam
bio dobrodošao, iako je dvorana jedinog multipleksa u
Locarnu rezervirana za te famozne “industrijalce”, u kojem bočica mineralne košta
nevjerojatnih pet “švicaraca”,
tada zjapila prazna. Na moju
opasku kako svi festivali u takvim situacijama puštaju u
zadnjem trenu novinare da
popune prazna mjesta, hladna Švicarka na ulazu u dvoranu nije se previše obazirala.
Iz filma Martina Rejtmana “Dos disparos”
našli novi izričaj, Diazova u
isti mah minimalistička i monumentalna priča krajnje je
koherentna. Jer, kako to kaže
jedan od njegovih protagonista - “Još ne znam što je život. Za mene on ostaje veliki
misterij”.
Za razliku od Diazova filma,
najnoviji komad argentinskog
sineasta Matiasa Pineira “La
princesa de Francia” (Francuska princeza) koji traje samo
sedamdeset minuta, svojevrsna je varijacija na njegov prethodni film “Viola”, nešto poput “work-in-progresa”. Samo
što teatar zamjenjuje radiodrama, konkretnije, Shakespeareov komad “Love”s Labo-
machina” efekt. No nastavi li i
Utjehu sam pronašao u
dalje snimati filmove u istom obližnjem “Kursaalu” na protonu, mogao bi upasti u za- jekciji bressonovske komedimku shematizma.
je “Dos disparos” u režiji Martina Rejtmana koja nanovo
Hladna Švicarka
dokazuje autorovu maksimu
Sličan “work-in-progres” da najdramatičnije situaciefekt proizvodi i opus ma- je proizvode najnedramatičestralnog Portugalca Pedra nije efekte. Izgubljeni obiteljCoste čiji je najnoviji komad ski pas. Problemi s flautom.
“Cavalo dinheiro” (Novčani Izlet na plažu koji se završava
konj) bio najiščekivaniji film s drugom djevojkom. Preciovogodišnjeg Locarna (au- znost i osjećaj za detalje ovdje
tor je bio gost zagrebačkih su dovedeni do perverznog
“Filmskih mutacija”). Prema savrštenstva. Jedan susret rađa
šturim podacima iz festival- drugi. A scene se više nagomiskog kataloga, film je ambi- lavaju no što prirodno teku.
jentiran u doba revolucije ka- Sve se događa kao u nekom
ranfila i njegov neizostavni zamršenom klupku, i ništa se
Ventura opet je tu. Nažalost, ne događa. Kao i u životu.
Glas Istre
kultura
Završavaju
Fažanski
sutoni
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
FAŽANA - Istarska glazbena scena mladih i Turistika zajednica Opine Faana
veeras s poetkom u 21.30 sati u crkvi sv. Kuzme i Damjana organiziraju posljednji ovogodišnji koncert iz ciklusa Faanski sutoni. Nastupaju bariton Ronald
37
*
*
Braus, pijanistica Vesna Ivanovi Ocvirk,
ujedno i organizatorica ove manifestacije
te mlada violinistica Paola Puar. Na programu su solo pjesme, kao i operne arije. Ivanovi Ocvirk i Braus ve su nastupali u ovoj crkvi prije tri godine.
V. B.
NA NOVIGRADSKIM ULICAMA POČELO PETO IZDANJE FESTIVALA VIZUALNIH UMJETNOSTI ARTERIJA
Umjetnost izvan uvrijeenih
prostora muzeja i galerija
Radovi iz projekta Body limits/Granice tijela
Projekt Body Limits
vić. “Granice tijela” je, kako
objašnjavaju njegovi autori, multimedijalni umjetnički projekt koji se bavi emocijama, baziran na istraživanju
izazova s kojima se suočavamo i s kojima se suočavaju oni koji se oporavljaju od
vidljivih i nevidljivih ozljeda
uzrokovanih stresom i različitim oblicima traumatskih
ozljeda. Simptomi potresa
mogu biti burni i intenzivni.
Ove godine u programu sudjeluju autori
Elvis Berton, anino
Božić, Slavica Marin,
Dragana Sapanjoš i
Šikuti Machine iz Istre,
te N!03 iz Italije
NAPISALA Vedrana HABEREITER
SNIMIO Milivoj MIJOŠEK
NOVIGRAD - Festival vizualnih umjetnosti Arterija,
peta po redu u organizaciji
novigradskog Muzeja - Museo Lapidarium, počela je u
subotu navečer bez posebnog programa otvaranja, razmiljevši se po gradskim parkovima, ulicama, trgovima
i drugim lokacijama u starogradskoj jezgri gdje će se
do srijede (20.08.) svaki dan
moći razgledati izložbe, projekcije, performansi, instalacije, skulpture, videoprojekcije i druge umjetničke forme
autora koji dolaze iz Istre i
ostalih krajeva Hrvatske, te
Italije i Srbije.
Sudjeluje i publika
Sedam gladnih godina Elvisa Bertona
Meunarodna razmjena
Osnovna ideja ove manifestacije je međunarodna razmjena umjetnika i izlaganje
izvan uvriježenih prostora
galerija i muzeja, te interakcija s publikom.
Ove godine u programu
sudjeluju autori Elvis Berton,
Đanino Božić, Slavica Marin, Dragana Sapanjoš i Šikuti Machine iz Istre, te N!03 iz
Italije. Predstavit će se i profesori i studenti Fakulteta
Slavica Marin izrauje svoju instalaciju
dramskih i Fakulteta primenjenih umetnosti, Univerziteta umetnosti u Beogradu
uz čiji se slojeviti multime-
dijalni umjetnički projekt
pod nazivom “Granice tijela” (Body limits), nadovezuje
i trodnevna radionica “Body
Project/Paper Dress/Kostim
Objekt” pod vodstvom vrsne
i višestruko nagrađivane kostimografkinje Ljiljane Petro-
Dekonstrukcija kompaktne strukture na više fragmenata i razlaganje, simbolični
vizualni prikazi, činjenica
da ozljede narušavaju unutrašnju ravnotežu kako tijela tako i uma, kontrast i
spoj suprotstavljenih svjetova, fizičkog i psihičkog, razuma i emocija, individualnog i kolektivnog, naučenog
i spiritualnog, bili su osnovni motiv za kreiranje filmova i kostima instalacija. Dio
eksponata ovog projekta je
po pozivu Ontario Science
Centra prikazan i na izložbi
Bodies od knowledge u Idea
gallery u Torontu.
- Kroz ovogodišnju Arteriju željeli smo pokazati
proces nastanka umjetničkog djela i zato smo festival obogatili s raznim radovima poput onoga Slavice
Marin koja će ovih dana od
20 do 23 sata u parku gdje
su izložene njezine skulpture izrađivati svoje radove pred publikom i pokazati kako su oni nastali. Bitna
je i suradnja s beogradskim
Sveučilištem s kojeg su studenti zajedno s profesorima osmislili zanimljiv projekt koji prate i radionice u
kojima sudjeluje i publika.
Radionice su već od prvog
dana privukle kako djecu od
pet godina tako i one starije, kazala nam je ravnateljica Muzeja Ketrin Milićević
Mijošek.
Kako je dodala, kroz festival ne žele samo prezentirati umjetnost, već i poticati
umjetnike na stvaranje novih
djela, pa je tako nastala i instalacija Šikuti Machinea na
krovu muzeja, dok će novigradska umjetnica Dragana
Sapanjoš ovih dana izvoditi
performans Memento Mori.
Moći će se pogledati i vizualno-zvučna instalacija “Sedam gladnih godina” Elvisa
Bertona, instalacija “Šetnje
iz Tourvesa” Đanina Božića,
te videoprojekcija “Albertov
san” talijanskog tima N!03.
Kompletan program festivala nalazi se i na lecima
koji se mogu naći na raznim
punktovima u Novigradu, a
cijelu će Arteriju zaključiti u
srijedu završnica u 21.30 sati
uz koncert grupe Vatra, trenutno najpopularnijeg hrvatskog rock benda čiji je singl “Tango” punih pet mjeseci
u kontinuitetu broj jedan na
hrvatskoj Top 40 ljestvici.
Podršku manifestaciji dali
su Grad Novigrad, Odjel za
kulturu Istarske županije,
Ministarstvo kulture i novigradska Turistička zajednica.
38
Glas Istre
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
Photosession
unuke Audrey
Hepburn
[email protected]
591-516
Emma Ferrer, unuka slavne holivudske
glumice Audrey Hepburn, nedavno je
odradila prvi photosession koji e biti
predstavljen u rujanskom izdanju Harper’s
Bazaara. Atraktivne modne fotografije snimio je Michael Avedon, unuk poznatog
fotografa Richarda Avedona ija je muza
bila upravo legendarna Hepburn. Inae,
Emma Ferrer ki je Seana Ferrera, najstarijeg sina Audrey Hepburn i njezinog
prvog supruga Mela Ferrera. Emma nije
upoznala slavnu baku. (I. Ko.)
*
PREDSTAVLJANJEM REZULTATA RADIONICA ZAVRŠEN FESTIVAL SEDAM DANA STVARANJA
Izložba “Priprema”
Prezentacija završnih rezultata radionica počela je od neformalnog festivalskog kluba
Bunker, gdje je najprije otvorena izložba pod nazivom
“Priprema”, koja se počela sastavljati prvog dana festivala, s ciljem da okupi radove iz
prijašnjih godina i recentne
radove koji su ovih dana nastajali u Pazinu. Kroz sedam
dana izložba je prilično narasla i njome se predstavilo
ukupno 17 autora, s raznim
formatima, formama i motivima. Na putu od Bunkera do
Kaštela predstavljena je serija
fotografija Lee Anić nazvana
Stari zanati
Skulpture su poslužile kao scenografija i rekviziti
“Analiza svjetla”, a u predvorju Kaštela postavljena je instalacija “Kristali” Luane Lojić
kroz koju su posjetitelji ulazili
u dvorište Kaštela gdje su se u
završnici isprepleli radovi preostalih radionica. Najprije je u
formi izložbe predstavljen niz
gipsanih odljeva uzetih s asfalta pazinskih trgova, koji su
pri stvaranju minulih dana
nehotice doživjeli i intervenciju slučajnih prolaznika koji
bi u njih nenamjerno ugazili, što je onda prihvaćeno ne
kao nezgoda, već kao autorski doprinos. Ti su odljevi rezultati rada kiparske radionice
“Šenji IV” koju je vodio Valter
Černeka. Isti ti radovi poslužili su kao kulise i rekviziti sljedeće izvedbe, predstave koju
su izveli polaznici kazališne
radionice “Kompromis” koju
je vodio Šandor Slacki. U već
Polaznici glazbene radionice
izgleda tradicionalnoj festivalskoj maniri, kojom se slični motiv varira različitim autorskim pristupima, i ova je
završna predstava pričala priču o kolektivizmu nasuprot
individualizma, o osobnim i
zajedničkim strastima, o asimilaciji ili izopćenju kao dvije
krajnosti djelovanja i postojanja unutar neke grupe odnosno zajednice.
DVANAEST DJEVOJAKA S HRVATSKE OBALE BORILO SE ZA TITULU NAJLJEPŠE
LOPAR - Sara Milevoj iz
Novigrada kraljica je Jadrana za 2014. godinu. Pobijedila je u izboru održanom u
Loparu u turističkom naselju
San Marino, u konkurenciji
11 djevojaka sa svih dijelova
hrvatske obale. Razdraganoj
kraljici krunu je predala prethodnica Lukrecija Dragić iz
Dubrovnika, prvom princezom je postala Tara Bičević
iz Malog Lošinja, a drugom
Karla Vidović iz Pule. Dodijeljene su još dvije titule pa
je tako kraljica osobnosti postala Ines Kelava, a fotogeničnosti Ena Dellabernandina.
Bio je to spektakularna večer
tijekom koje je sve, kada su
u pitanju zbivanja na pozornici, bilo u ženskim rukama.
Osim kandidatkinja, bile su
tu voditeljice Ava Karabatić i
S. JEŽINA
Sara Milevoj iz Novigrada Kraljica Jadrana
Tara Bičević, Sara Milevoj i Karla Vidović
Maja Curavić, pjevačice Dora
Bačić i Petra Kovačević, dvije
bivše pobjednice, četiri članice plesne skupine Megablast te jedan član.
Djevojke su izlazile više
puta na binu više puta i prisutne oduševljavale mlado-
šću i ljepotom. Žiri doista
nije imao lagan posao, no
među prvih pet na koncu su
se plasirale Ines Kelava, Tara
Bičević, Ena Dellabernandina, Sara Milevoj i Karla Vidović, koje su na koncu podijelile sve nagrade. Zanimljivo
je bilo i tijekom odgovaranja
na pitanja članova žirija, jedna je djevojka na pitanje novinara Davora Garića “što bi
smanjila, a što povećala na
sebi” priznala da bi povećala
grudi. Recimo samo da ona
nije pobijedila...
I ako je nekome na trenutak uspjelo biti dosadno,
onda je tu bila nenadmašna Ava Karabatić. Upravo
gledate u najbolje noge u
Hrvatskoj, rekla je u jednom trenutku, misleći naravno na svoje. Kako će to
izgledati kada krenu pred
oltar, kandidatkinje su mogle osjetiti u posljednjem
predstavljanju, kada su bile
odjevene u vjenčanice. Iza
toga uslijedilo je završno
proglašenje i after party.
I. BALEN
Glazbenu podlogu ovoj
predstavi dali su polaznici
glazbene radionice u kojoj
su svoje multiinstrumentalne improvizacije pojačane
maštovitom uporabom auS. JEŽINA
PAZIN - Završnom prezentacijom radionica u kojima
su polaznici sa svojim voditeljima stvarali tijekom svih
festivalskih dana, u subotu
navečer završen je 11. festival
Sedam dana stvaranja. Tridesetak je mladih umjetnika boravilo u Pazinu i radilo u radionicama kroz svih
sedam festivalskih dana, još
je njih pedesetak sudjelovalo
u večernjim programima, a
došli su iz Italije, Srbije, Slovenije, Francuske, Španjolske, Australije i naravno Hrvatske.
dio-tehnologije isprepleli
Goran Farkaš, Trevor Brown,
Veronica Canale i Tin Dožić. Nakon što je predstava
formalno završila, ali su se
glazbene improvizacije nastavile, uslijedila je dinamična višestruka projekcija dijapozitiva nastalih u radionici
“Stari zanati” koju je vodio
Sven Stilinović, da bi prezentacijska večer završila predstavljanjem priča nastalih u
radionici kreativnog pisanja
“Inter-punkt” koju je vodila
Neva Lukić, ali tekstove nisu
čitali autori već glumci.
Darko Škrobonja/7DS
Tridesetak je mladih umjetnika boravilo u Pazinu i radilo u radionicama kroz
svih sedam festivalskih dana, njih pedesetak sudjelovalo je u
večernjim programima, a došli su iz Italije,
Srbije, Slovenije, Francuske, Španjolske, Australije i Hrvatske
Darko Škrobonja/7DS
Kolektivizam ili individualnost?
Okrunjenje Novigraanke
Kasno u noći, dok je već
trajao završni festivalski koncert u kojem su svoje pristupe glazbi izmiješali DJ Filip
Motovunski i polaznici glazbene radionice, prikazan je
radni materijal još nedovršenog filma “Sedam” kojim su
polaznici filmske radionice
ispričali priču o svojem viđenju krsnika i štriga kao istarskih nadnaravnih bića.
“Jako smo zadovoljni ovogodišnjim festivalom, a završna prezentacija u kojemu
su rezultati rada svih radionica međusobno isprepleteni i stopljeni u zajednički
medij, jedna je od najuspješnijih otkako postoje Sedam
dana stvaranja”, rekli su nakon prospavane noći festivalski koordinatori David Belas i Ida Skoko.
Dokumentacija o svim festivalskim rezultatima i na
njemu nastavim kulturnim
dobrima bit će predstavljena na festivalskom webu, a
predstava koja je činila središnji dio završne prezentacije prikazat će se na jesen
na beogradskom festivalu
“Art market u kući sv. Petra”.
Davor ŠIŠOVIĆ
Glas Istre
mozaik
Priprema se
za porod
i vjenčanje
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
Mila Kunis uskoro e roditi, a šuška se i
o njezinom vjenanju s Ashtonom Kucherom. Osim što se priprema za dva velika
dogaaja u ivotu, poznata glumica bavi
se i prodajom kue. Peterosobnu kuu od
460 etvornih metara izgraenu i ureenu
u mediteranskom stilu 30-godišnja glumica kupila je 2008. godine za 2,8 milijuna
dolara, a sada se nada da e je uspjeti
prodati za 3,9 milijuna. Kako piše US Weekly, Kunis e staru adresu zamijeniti za ekskluzivni dio Los Angelesa. (I. Ko.)
39
*
*
U SASTAVU PROGRAMA LJETO NA KAŠTELU NASTUPILA AMIRA MEDUNJANIN
Nadahnutim i emotivnim
izvedbama oduševila publiku
Pred brojnom publikom, Medunjanin je
bila izvrsno raspoložena, zabavljala je, nasmijavala, a i pričala viceve.
Večer je bila, za razliku
od proteklih, i više nego
svježa, no ova Sarajka,
kako su je kritičari pozvali bosanskom Billie
Holliday, svojim predivnim glasom i šarmom,
zagrijala je duše i srca
nazočnih
NAPISALA Vanesa BEGIĆ mamila i sa starogradskom
SNIMIO Danilo MEMEDOVIĆ “Ima dana kada ne znam što
da radim”. U pratnji izvrsnih
PULA - Ljeto na Kaštelu glazbenika, klavirista Bojau svojoj trećoj uzastopnoj na Zulfikarpašića i kontrakoncertnoj večeri ugostilo basista Nenada Vasilića, koji
je vrhunsku interpretatoricu je vrlo uigrano i nadahnubosanskih sevdalinki Amiru to prate, nizale su se sevdaMedunjanin, pjevačicu koja linke, druge pjesme, koje su
s jednakim žarom, snagom, u prvom, službenom dijekao i ljepotom glasa izvodi i lu i prevladavale, te zabavne
dosjetke.
pjesme iz drugih krajeva.
Kada joj je netko u prvom
Uigrano i nadahnuto
dijelu, dok se šalila s publiPred brojnom publikom, kom, rekao uz smijeh “pjeMedunjanin je bila izvrsno vaj”, odmah je u zabavnom
raspoložena, zabavljala je, na- tonu dometnula “mora da te
smijavala, a i pričala viceve. poslala moja svekrva”. OtkriVečer je bila, za razliku od pro- la je i da je Medunjanin njeziteklih, i više nego svježa, no no prezime nakon udaje, da
ova Sarajka, kako su je kriti- je sretno udana, te da je nječari pozvali bosanskom Billie zino djevojačko prezime DeHolliday, svojim predivnim dić. Stoga nije mogla izostati
glasom i šarmom, zagrijala je jedna Arsenova - sve to vrlo
inspirirano i emotivno.
duše i srca nazočnih.
Publika je izvrsno prihvaVrlo je sugestivna bila
“Eleno kerko”, a ovacije je iz- ćala svaku pjesmu, svaku
dosjetku, pokazavši još jednom da voli ovu pjevačicu
koja je česti gost na ovim
prostorima (prije dva mjeseca nastupila je na rovinjskom Avantgarde Jazzu, a
prije desetak dana u utvrdi
Minor na Malom Brijunu u
sastavu programa kazališta
Ulysses).
Opuštanje i sjeta
Pjevala je i pjesme gdje su
protagonistkinje jake žene,
a ne samo one koje čekaju svog dragog. Koncert je
u izvrsnom raspoloženju,
uz ovacije publike, priveden
kraju izvedbama poznatih
sevdalinki. Publika je tražila
legendarnu “Eminu”.
To je sevdalinka nastala na
tekst mostarskog poete Alekse Šantića koju je napisao
pod utiskom ljepote Mostarke Emine Sefić, udate Koluder. Iako je prvobitno sama
pjesma objavljena 1902.
godine u časopisu Kolo,
kasnije je postala popularna sevdalinka.
Ova pjevačica svojom suptilnom
izvedbom stvara
meditativno raspoloženje, svojevrsnu sjetu,
emotivni trenutak kod
posjetitelja, ali ne i
tugu, već prije neku introspekciju, opuštanje.
I prije nego što je koncert
počeo, bilo je zorno da publika jedva čeka da čuje te
divne melodije, koje stvaraju posebno stanje duše, jednu sasvim posebnu simbiozu između emocija i glazbe,
jer ova glazba je prepuna
emocija.
oglasi
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
Na temelju članka 39. 40. 41. i 42. Zakona o ustanovama, članka 154.
Zakona o socijalnoj skrbi, članka 26. i 27. Statuta Doma za starije
i nemoćne osobe “Atilio Gamboc” Umag, Upravno vijeće raspisuje
dana 14.08.2014.
OBAVIJEST O OBJAVI POZIVA
za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Pule
za 2015. godinu
Na temelju Zakona o proračunu („Narodne novine” br. 87/08 i 136/12),
Zakona o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave
(„Narodne novine“ br. 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01,
107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08, 25/12, i 19/13)
Grad Pula-Pola, Upravni odjel za kulturu dana 18. kolovoza 2014.
objavio je
NATJEČAJ za izbor Ravnatelja/ice
POZIV
Doma za starije i nemoćne osobe “Atilio Gamboc” Umag
Za Ravnatelja Doma može biti imenovana osoba koja ispunjava
slijedeće uvjete:
• Da ima hrvatsko državljanstvo
• Završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani
preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada, socijalne
politike, prava, psihologije, sociologije, socijalne pedagogije,
edukacijske rehabilitacije, logopedije, medicinskih, humanističkih ili
drugih društvenih znanosti
• Najmanje pet (5) godina radnog staža u propisanom akademskom
zvanju i akademskom stupnju, od toga najmanje tri (3) godine
u djelatnosti socijalne skrbi ili u drugoj društvenoj djelatnosti u
propisanom akademskom zvanju ili akademskom stupnju
• Da ne postoje zapreke za rad u djelatnosti socijalne skrbi, sukladno
čl. 213. Zakona o socijalnoj skrbi
Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Pule
za 2015. godinu.
Javne potrebe u kulturi za koje se sredstva osiguravaju iz Proračuna
Grada Pule jesu kulturne djelatnosti i poslovi, projekti, programi i
manifestacije u kulturi od interesa za Grad Pulu, te programi i projekti
udruga civilnog društva.
Pravo prijavljivanja na Poziv za predlaganje programa javnih potreba
u kulturi Grada Pule za 2015. godinu imaju ustanove u kulturi,
umjetničke organizacije, samostalni umjetnici, građani i udruge koje
obavljaju djelatnost iz područja kulture, te udruge i organizacije iz
djelokruga civilnog društva.
Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Pule za
2015. godinu objavljen je na službenoj stranici Grada Pule www.pula.
hr, u rubrici Upravni odjel za kulturu pod Dokumenti i izvješća, te na
službenim stranicama Upravnog odjela za kulturu Grada Pule www.
pulakultura.com.
Stručno vrednovanje podnesenih prijedloga programa provest će
Kulturna vijeća Grada Pule. Prihvaćeni će se programi sufinancirati
prema mogućnostima Proračuna Grada Pule.
Kulturna vijeća Grada Pule, svako u svom djelokrugu, nakon
provedenog postupka vrednovanja zaprimljenih prijava, dostavljaju
prijedlog programa pročelniku nadležnog upravnog tijela.
Zaključak o usvajanju Programa javnih potreba u kulturi Grada Pule
za 2015. godinu sa obrazloženim programima donosi Gradsko vijeće
Grada Pule zajedno s donošenjem proračuna Grada Pule za 2015.
godinu. Zaključak o usvajanju Programa javnih potreba u kulturi Grada
Pule za 2015. godinu objavljuje se u Službenim novinama Grada
Pule. Upravno tijelo Grada nadležno za poslove kulture obavještava
podnositelje prijava o donesenim odlukama. Usvojeni Program javnih
potreba u kulturi sa prikazom raspodjele sredstava Proračuna Grada
Pule objavljuju se na web stranici Grada Pule.
Predlagatelji programa obvezni su svoje prijave programa podnijeti
u pisanom obliku na posebnim obrascima u elektroničkom obliku
(e-prijavnice) koji se nalaze na službenoj stranici Grada Pule www.
pula.hr, u rubrici Upravni odjel za kulturu pod Dokumenti i izvješća,
te na službenim stranicama Upravnog odjela za kulturu Grada Pule
www.pulakultura.com/prijavnica. Jedan primjerak ispunjenog obrasca
(e-prijavnice) predlagatelji su dužni predati u pisarnicu Grada Pule u
ispisanom obliku s prilozima ili poslati poštom na adresu: GRAD PULAPOLA, UPRAVNI ODJEL ZA KULTURU, Sergijevaca 2, 52 100 Pula.
Rok za podnošenje prijedloga programa traje od 18. kolovoza 2014.
do 18. rujna 2014.
Nepotpune prijave i one prijave koje ne budu dostavljene u navedenom
roku, te prijave korisnika koji nisu dostavili šestomjesečno izvješće o
realizaciji programa za 2014. godinu, neće biti razmatrane niti uvrštene
u Program javnih potreba u kulturi Grada Pule za 2015. godinu.
Tekst poziva na: www.pula.hr
Ravnatelja/icu se imenuje na mandat od četiri (4) godine,a ista osoba
može biti ponovno izabran/na.
Uz prijavu na Natječaj kandidati trebaju priložiti slijedeću dokumentaciju:
- Diplomu o stručnoj spremi (dokaz o stručnoj spremi), preslika
- Potvrdu o radnom stažu u struci (preslika radne knjižice s
podacima do 30.06.2014. i/ili elektronički zapis potvrda o podacima
evidentiranim u bazi podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko
osiguranje, potvrda poslodavca o poslovima koje je radnik obavljao
i/ili preslika ugovora o radu)
- Životopis
- Vlastoručno potpisanu Izjavu da ne postoje zapreke iz čl. 213.
Zakona o socijalnoj skrbi (izvornik)
- Plan i program rada Doma za starije i nemoćne osobe za
četverogodišnje poslovanje
Prijave s potrebnom dokumentacijom o ispunjavanju uvjeta natječaja,
podnose se Upravnom vijeću na adresu: Dom za starije i nemoćne
osobe “Atilio Gamboc” Umag, ulica 154. brigade Hrvatske vojske
5, 52470 Umag, s naznakom “Natječaj za Ravnatelja - ne otvaraj” u
roku od 8 dana od dana objave ovog natječaja.
Nepotpune i nepravovremene prijave neće se razmatrati.
U razmatranje će se uzeti samo pravovaljane i pravovremeno pristigle
prijave. Pravovaljana prijava je ona prijava koja sadrži sve podatke i
priloge navedene u natječaju, u obliku navedenom u natječaju. Osoba
koja nije podnijela pravovaljanu i pravodobnu prijavu ili ne ispunjava
formalne uvjete iz natječaja, ne smatra se prijavljenim kandidatom, a
toj osobi će biti dostavljena pisana obavijest u kojoj će biti navedeni
razlozi zbog kojih se ne smatra kandidatom prijavljenim na natječaj.
Osoba nema pravo podnošenja pravnog lijeka protiv te obavijesti.
O rezultatima Natječaja kandidati će biti pisano obaviješteni u
zakonskom roku.
Ep2118
Upravno vijeće
Doma za starije i nemoćne osobe “Atilio Gamboc”
Ep2123
Ep2124
GRAD VODNJAN-DIGNANO - CITTÀ DI VODNJAN-DIGNANO
GRADSKO VIJEĆE - CONSIGLIO CITTADINO
OBAVIJEST
o raspisanom natječaju za prodaju nekretnina
I. Na temelju Odluke Gradskog vijeća Grada Vodnjana-Dignano od 31. srpnja 2014. godine KLASA:021-05/14-01/04 URBROJ: 2168-04-02-14-5
raspisuje se natječaj za prodaju nekretnina na području Grada Vodnjana-Dignano:
Red.
br.
1.
Adresa
Površina
Katastarska
lokacija
Katastarska čestica
cijele
općina
nekretnine
nekretnine
Galižana
Galižana 2100/9145 dijela k.č.br. 1089/4
9145
Na temelju Zakona o proračunu („Narodne novine” br. 87/08 i 136/12)
i Zakona o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave
( „Narodne novine“ br. 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01,
107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08 i 25/12) Grad
Pula-Pola objavljuje
Početna cijena u
EUR-ima
II. Jamčevina za sudjelovanje na natječaju prikazana je u točki I
tabelarnog prikaza plativo u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem
tečaju HNB i uplaćuje se za svaki redni broj posebno.
Jamčevina se uplaćuje na IBAN račun Grada Vodnjana-Dignano
broj HR3223600001850200007 Grad Vodnjan – Proračun, pozivom
na broj HR68 7757-OIB za fizičke i pravne osobe, do početka javnog
nadmetanja.
Za zainteresirane ponuditelje organizirat će se razgledavanje
nekretnine i to dana 21. kolovoza 2014. godine na Velikom trgu u
Galižani u 10,00 sati.
Natječaj za prodaju građevinskog zemljišta i zgrada iz točke I.
ove obavijesti provest će se usmenim javnim nadmetanjem u
52.500,00
Jamčevina u EUR plativo u Kn Jamčevina je iznos ulaganja u
protuvrij. po sred. tečaju HNB EUR-ima plativo u Kn protuvrij. po
na dan uplate
sred. tečaju HNB na dan uplate
5.250,00
prostorijama Grada Vodnjana, Trgovačka 2/1 kat, dana 26. kolovoza
2014. godine s početkom u 9,00 sati.
Kompletni tekst natječaja i popis dokumentacije koju su natjecatelji
dužni priložiti na javnom nadmetanju nalazi se na oglasnoj ploči Grada
Vodnjana-Dignano, Vodnjan, Trgovačka 2 i na internet stranici www.
vodnjan.hr
Sve obavijesti glede nekretnina izloženih na natječaju zainteresirani
ponuditelji mogu dobiti tijekom uredovnog radnog vremena u Upravnom
odjelu za komunalni sustav, prostorno uređenje i imovinske poslove Grada
Vodnjana-Dignano u Vodnjanu, Trgovačka 2/2 kat ili na telefon broj 535966, 511-522.
GRADSKO VIJEĆE GRADA VODNJANA-DIGNANO
za predlaganje programa javnih potreba Grada Pule - Pola
u društvenim djelatnostima za 2015. godinu
I. Javne potrebe koje se sufinanciraju iz proračuna Grada Pule Pola su djelatnosti, programi, akcije i manifestacije u interesu grada
Pule - Pola. U programe javnih potreba Grada Pule - Pola, u skladu
sa Zakonom i ocjenom izvršenja programa za 2014. godinu, uvrstit
će se ponuđeni programi i projekti iz djelokruga Upravnog odjela za
društvene djelatnosti i to za programe ustanova i udruga:
- odgoja, obrazovanja, sporta i tehničke kulture i
- socijalne skrbi i zdravstva
Pravo prijavljivanja na ovaj poziv imaju pravne osobe koje obavljaju
djelatnosti navedene u točki I. i registrirane su za provođenje pojedinih
programa ili projekata u Puli te fizičke osobe s prebivalištem u Puli, i to:
- ustanove kojima je osnivač Grad Pula i ostale ustanove
- udruge i organizacije
- savezi i zajednice udruga
- te ostale pravne i fizičke osobe iz djelokruga društvenih djelatnosti.
II. Ponude moraju biti sastavljene u skladu sa Zakonom o proračunu
(„Narodne novine” br. 87/08, 136/12).
Prijave programa podnose se u pisanom obliku, na obrascima koje
izrađuje nadležni Upravni odjel. Uz prijavu se prilaže dokumentacija
sukladno Javnom pozivu pojedinog odsjeka Upravnog odjela za
društvene djelatnosti.
III. Nakon objave ovog poziva, u nadležnom Upravnom odjelu mogu
se preuzeti obrasci koji sadrže elemente bitne za izradu ponuda te na
službenoj stranici Grada Pule www.pula.hr, u rubrici Upravni odjel za
društvene djelatnosti pod Dokumenti i izvješća.
Ponude pripremljene u skladu s ovim pozivom predaju se u pisarnici
Grada Pule - Pola, Stara tržnica 1 za: Upravni odjel za društvene
djelatnosti Sergijevaca 2, 52100 Pula ili elektronski na e-mail:
[email protected] .
Rok za podnošenje ponuda je od 18. kolovoza do 08. rujna 2014.
godine.
Napomena: Nepotpune prijave i one prijave koje ne budu dostavljene u
navedenom roku, te prijave korisnika koji nisu dostavili šestomjesečno
izvješće o realizaciji programa za 2014. godinu, neće biti razmatrane niti
uvrštene u programe javnih potreba Grada Pule - Pola za 2014. godinu.
Na temelju članka 25. Statuta Županijske uprave za ceste Istarske
županije (Službene novine Istarske županije 5/05) v.d. ravnatelja
raspisuje
NATJEČAJ
za prijem na radno mjesto
1. Suradnik za građenje i održavanje objekata - na neodređeno
vrijeme uz obavezni probni rad u trajanju od 3 mjeseca.
Uvjeti:
- završeni preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani
preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski
stručni studij ili stručni studij građevinske ili druge odgovarajuće struke,
- najmanje tri godine radnog iskustva,
- poznavanje rada na računalu (Auto CAD, Excel, Word).
- aktivno znanje engleskog jezika
Prijavi je potrebno priložiti:
- životopis,
- preslik domovnice,
- dokaz o stečenoj stručnoj spremi: ovjerenu presliku diplome,
- dokaz o radnom iskustvu (presliku radne knjižice stranice 1-7, ili
potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o razdobljima
prijave na mirovinsko osiguranje),
- potvrdu poslodavaca ili drugi odgovarajući dokument (presliku ugovora
o radu, presliku rješenja) s opisom posla i navedenim vremenskim
razdobljem u kojemu je obavljao ili obavlja odgovarajuće poslove.
- uvjerenje nadležnog suda da se protiv podnositelja prijave
ne vodi kazneni postupak (ne starije od 6 mjeseci) u izvorniku
Kandidat je dužan u roku od godine dana proći izobrazbu iz pripreme
projekta za EU fondove.
Prijave se podnose u roku osam (8) dana od objave ovog oglasa u
dnevnom listu “Glas Istre” na adresu: Županijska uprava za ceste
Istarske županije Pazin, M. B. Rašana 2/4, 52000 Pazin s naznakom
"Za natječaj". Nepravodobne prijave neće se razmatrati. Zadržava se
pravo poništenja natječaja. O rezultatu natječaja kanditati će biti pisano
izvješteni u zakonskom roku od isteka roka za podnošenje prijava.
2*/$61$6/8æ%$*/$6$,675(
,
e
s
la
g
o
ijalne
c
r
e
m
o
Nek
o
primam m:
o
n
a
d
radnim
!"#$
%
&"#$
'"#$
2JODVQDVOXçED3RUWDUDWDEU3XOD
7HO)D[
Ep2122
Glas Istre
REPUBLIKA HRVATSKA
ISTARSKA ŽUPANIJA
GRAD UMAG
REPUBBLICA DI CROAZIA
REGIONE ISTRIANA
CITTA' DI UMAGO
Grad Umag sa sjedištem u Umagu, G. Garibaldi 6, putem Upravnog
odjela za društvene djelatnosti (Ulica Tribje 2), objavljuje sljedeću
OBAVIJEST
o raspisivanju Javnog poziva za prijavu programa, projekata,
manifestacija i građanskih inicijativa namijenjenih zadovoljavanju
javnih potreba Grada Umaga u 2015. godini
Cjeloviti tekst Javnog poziva objavljen je od današnjeg dana na
oglasnoj ploči Grada Umaga te na internet stranicama Grada Umaga
(www.umag.hr).
Rok za podnošenje prijava: 19.09.2014.
GRAD UMAG
Upravni odjel za društvene djelatnosti
Ep2117
Ep2125
40
Glas Istre
osmrtnice
2%$9,-(67,26057,
S tugom u srcu javljamo svoj
rodbini, prijateljima i znancima žalosnu vijest da nas je
16.8.2014. u 83. godini života
napustila naša voljena
Tužnim srcem javljamo žalosnu
vijest svoj rodbini i prijateljima
da nas je 17.8.2014. u 79. godini
života iznenada napustio naš
voljeni
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
U dubokoj boli javljamo svoj
rodbini, prijateljima i znancima
da nas je 15.8.2014. u 78. godini
života napustio naš dragi
Posljednji pozdrav dragom
),25( æ(/-.8
$1$ 602/,&$
Posljednji ispraćaj naše drage
pokojnice na vječni počinak bit
će u ponedjeljak, 18.8.2014. u
17,30 sati na mjesnom groblju Sv.
Ivan od Šterne u Svetom Ivanu.
Počivala u miru Božjem.
Ožalošćeni: kćerke MILENA i
BRANKA, zeti SAVO i ÐONI, unuci TATJANA, DAVID s ADELIN,
SABRINA i TINA, praunuka MIRJAM, brat BEPO s familijom te ostala tugujuća rodbina i prijatelji
U dubokoj boli javljamo tužnu
vijest rodbini, prijateljima i
znancima da nas je u svojoj 78.
godini života napustio naš dragi
,9$1 %5$-129,ý
Posljednji ispraćaj našeg voljenog pokojnika bit će u ponedjeljak, 18.8.2014. u 17 sati na mjesnom groblju u Rovinjskom Selu.
Ožalošćeni: supruga MARIJA,
sin DENIS, kći GORDANA, nevista OLIVERA, unuci SARA,
MARTINA, IVAN, ENI i LUCIJA
te ostala tugujuća rodbina
S tugom u srcu javljamo svoj
rodbini, prijateljima i znancima
da nas je 15.8.2014. u 93. godini
života napustio naš dragi suprug, tata, nono, pranono i brat
Posljednji pozdrav dragom zrmanu
41
Posljednji pozdrav ocu našeg
zeta Kristijana
æ(/-.8 ),25( 0,5.29,ý8
),25( æ(/-.8
0,/2-.2 0(ÿ8/-
Zrmani MIRJANA i LIVIO s familijama
od PIERA, FRANKE, obitelji
STIPANČIĆ i KIRIN
od TIHOMIRA i LIDIJE
Sahrana dragog nam pokojnika obavit će se u ponedjeljak,
18.8.2014. u 17 sati na mjesnom
groblju Brest pod Učkom.
Posljednji pozdrav ocu naše
djelatnice
Posljednji pozdrav bratu našeg
zeta i kunjada
),25( æ(/-.8 0,5.29,ý8
æ(/-.8 0,5.29,ý8
Posljednji pozdrav tati naše prijateljice Kristine
Ožalošćeni: brat BORIS, kunjada RADOJKA, nevodi ALJOŠA,
MARINA i SENKA s obiteljima
te ostala tugujuća rodbina
U dubokoj boli javljamo da nas
je 16.8.2014. u 83. godini života
napustila naša voljena
JADRANSKO OSIGURANJE d.d.
Familija ORBANIĆ
),25( æ(/-.8
A DA , Z VON KO, I VA N A i
GORAN
Podružnica Pula
Posljednji pozdrav
Posljednji pozdrav voljenom
sinu
Posljednji pozdrav dragom
prijatelju
,9$1.$-85$9,ý5$é(129,ý
rođ. Miše
,9$1 0,/,ý
%5812 ä72.29,ý
Pogreb dragog nam pokojnika obavit će se u ponedjeljak,
18.8.2014. u 16 sati na groblju
Prnjani.
Ožalošćeni: sestra L AUR A,
nećakinja TANJA s familijom te
ostala tugujuća rodbina
U dubokoj boli javljamo sven
rodu, pretelima i znancima
da nas je u 63. litu iznenada
napuštija naš voljeni sin, muž,
otac, dide, brat, kunjado i zet
Posljednji ispraćaj dragog
nam pokojnika obavit će se u
ponedjeljak, 18.8.2014. u 17 sati
na gradskom groblju u Poreču.
Počivao u miru Božjem.
Ožalošćeni: supruga NATALIJA, kćerka ÐINA, sinovi EVIO
i SILVANO s obitelji, unuci
MARTINA, MARKO, GORAN,
ARIJANA i DORIJAN, praunuk
SVEN, sestra KATICA i brat
BENJAMIN s obiteljima te ostala tugujuća rodbina
Tužnim srcem javljamo svoj
rodbini, prijateljima i znancima žalosnu vijest da nas je
15.8.2014. u 78. godini života
napustila naša voljena
Pogreb naše voljene obavit će se
u ponedjeljak, 18.8.2014. u 15,30
sati na Gradskom groblju u Puli.
Ožalošćeni: sin SILVIO, nevjeste
NADA i SLAVICA, unuci DEJAN,
DAMIR i NINA, sestre LJUBICA, SLAVICA, IVANICA i brat
VENCESLAV te ostala tugujuća
rodbina
32='5$9,
),25( æ(/-.8
Neka te anđeli čuvaj!
Počivaj u miru.
Mama FUMA
Teta MARIJA, zermani: MARIJA, LIVIO, ANA, FUMICA i
KLAUDIA s obiteljima
Posljednji pozdrav dragom
bratu, kunjadu i barbi
æ(/-.8
od obitelji GRGORINIĆ, ERLIĆ,
TANGER i CRNOBORI
Posljednji pozdrav vjernom
izlagaču
Posljednji pozdrav dragom
nevodu
Posljednji pozdrav voljenoj
mami
),25( æ(/-.8
$1, 602/,&$
Kćerka MILENA s familijom
Posljednji pozdrav voljenoj
mami
),25( æ(/-.2 0,5.29,ý
æ(/-.8 0,5.29,ý8
æ(/-.8 0,5.29,ý8
od ujca MARTINA s familijom
iz Betige
STANKO, INES, ANA i INGRID
sa SAŠOM
Posljednji pozdrav dragen kunjadu i tecu
),25( æ(/-.8
Djelatnici Turističkih zajednica Vodnjana, Pule, Medulina,
Fažane, Rapca i Novigrada
Posljednji pozdrav prijatelju
Posljednji pozdrav zrmanu
Fiore
Funera dragega pokojnega biti
će u ponediljak, 18.8.2014. na
groblju u Vodnjanu u 15 sati.
Želja pokojnega je da ne hitate
šolde na rože.
Oža lošćeni: mama FUM A,
žena EDA, dica KRISTINA i
KRISTIAN, unuki NOEL, KARLO, MARTIN i VIKTORIA, nevista NATAŠA, brat STANKO,
kunjadi i kunjade: DARKO,
SMILJANA, NADIJA, DAVOR
i INES, tast KARLO, punica
FUMICA i sva ostala tugujuća
rodbina
2
0$5,-$ /-(ä.29,ý
rođ. Vitasović
Posljednji ispraćaj voljene nam
pokojnice obavit će se u ponedjeljak, 18.8.2014. na gradskom
groblju Vodnjan u 16,30 sati.
Ožalošćeni: sin K ALUDIO i
kćerka DARINKA, nevista MIRANDA, zet MURAT, unuci i
praunuci te ostala tugujuća
rodbina
),25( æ(/-.8
$1,
Kćerka BRANKA s familijom
Posljednji pozdrav
æ(/-.8
SILVANO, ROBI, ADRIANO,
MARTINA s familijama
DARKO sa SMILJANON, NADIJA s DAVORON, nevodi IRENA, DANIJEL s LOREDANON
i ELOM, LIVIJANA s IGORON i
EMANUEL
),25( æ(/-.8
UDRUGA ISTARSKI GUŠT,
IZL AGAČI ISTR A GURNE,
UDRUGA MASLINA
Posljednji pozdrav dragom
članu
Posljednji pozdrav dragen zetu
Posljednji pozdrav dragom
kumu i zrmanu
),25( æ(/-.8 0,5.29,ý8
),25( æ(/-.8
),25( æ(/-.8
2JODVQDVOXçED
3RUWDUDWD
WHOID[
QDWMHĀDML‡ĀHVWLWNH‡PDOLRJODVL‡RVPUWQLFH
SRVOMHGQMLSR]GUDYL‡VMHþDQMD‡]DKYDOH
æ(/-.8 0,5.29,ý8
od ALEKSANDRA, MARINE,
MICHELLA, MATEA i ASTRID
IDS - DDI Vodnjan
Tast KARLO i punica FUMICA
od ANE KUTIĆ s familijom
Obavijesti o smrti, posljedni pozdravi, sjećanja i zahvale za objavu sljedećeg dana primaju se radnim danom od 8 do 17,30, subotom od 9 do 13, nedjeljom i praznikom od 11 do 14,30 sati
42
Glas Istre
Posljednji pozdrav dragom
prijatelju
æ(/-.8 ),25( 0,5.29,ý8
RATKO, MILAN, MARIO U.,
DAVOR, MATILDA, MARIO K.
i BEPO
osmrtnice
Posljednji pozdrav dragom
,9$18 %5$-129,ý8
SILVANO JURADA s familijom
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
Posljednji pozdrav dragoj babi
i svekrvi
Posljednji pozdrav dragoj babi
i prababi
,9$1.,
0$5,-,
od NINE i NADE
Posljednji pozdrav voljenoj sestri i teti
Posljednji pozdrav voljenoj sestri i teti
,9$1.,
Bose
),25( æ(/-.8 0,5.29,ý8
Posljednji pozdrav dragom
kunjadu i barbi
,9$18 %5$-129,ý8
Kunjada ANA, nevoda MIRJANA, ÐANI, SANDRA i ANA s
familijama
Tužno sjećanje na naše voljene
roditelje
),25( æ(/-.8 0,5.29,ý8
$1721$ 3$/$',1$
St reljačko dr ušt vo “Pijat”
Vodnjan
17.8.2009. - 17.8.2014.
i
Posljednji pozdrav dragom tati
Posljednji pozdrav mami našeg
zeta
Posljednji pozdrav dragom
članu i prijatelju
Udruga Agroturist i Poljoprivredna zadruga Vodnjan
DUŠ A N s A NOM, I VA N s
AMANDOM, praunuci LUCIJA
i DUŠAN
Posljednji pozdrav dragom kolegi i prijatelju
Sestra SLAVICA, nećakinja SUZANA i nećak DARIO s obiteljima
Posljednji pozdrav voljenoj
sestri i teti
,9$1.,
Bose
Brat VENCESLAV sa suprugom
ANKOM i djecom JOŠKOM
i M A RIJA NOM i nji hov im
obiteljima
0$5,-, /-(ä.29,ý
,9$1., %26(
Posljednji pozdrav mami našeg
Silvija
0$5,-,
,9$1., %26,
Sestra LJUBICA, nevodo DRAGOSLAV i pranevodo ZRINKO
10.9.1989. - 17.8.2014.
Neka te anđeli čuvaju i vode
dalje.
U našim srcima uvijek voljeni,
u mislima nikad zaboravljeni.
Sin SILVANO s obitelji
Hvala svima koji vas se sjećaju i
posjećuju vaš tihi dom.
6-(ý$1-$
Vaši sinovi: VLADO, DAMIR,
DAVOR i DINO s familijama
Sjećanje na dragog oca, brata
i nona
Posljednji pozdrav voljenoj sestri i teti
Sestra IVANICA i nevodo ARSEN
,9$18
Familija MILOVAN
Posljednji pozdrav dragoj teti
od SVJETLANE, TANJE i BORISA s familijama
Posljednji pozdrav dragoj zrmani
9(521,.8 3$/$',1
$1721$ 0$5,ý$
1993. - 2014.
i
Tužno sjećanje na voljene
roditelje
$1721,-8 ÿ(.,ý
18.8.2010. - 18.8.2014.
i
Posljednji pozdrav
Posljednji pozdrav dragoj mami
i svekrvi
,9$1.,
,9$18 %5$-129,ý8
Kunjada ANA, nevodi VILIM i
ELVIS s obiteljima
0$5,-,
Djelat n ici i gost i konobe
“Puležana”
Posljednji pozdrav voljenoj
mami
Posljednji pozdrav ocu moje
prijateljice
0$5,-,
S i n K L AU D I O i n e v i s t a
MIRANDA
od MARIJE iz Manjadvorci s
familijom
Posljednji pozdrav dragoj kumi
i šantuli
Posljednji pozdrav dragoj
mami, punici i babi
SUZANA s famejom
SILVIO-ŠILJO
Posljed nji pozd rav babi i
svekrvi
Posljednji pozdrav dragom
2005. - 2014.
Vrijeme prolazi, ali sjećanja
na vas ostaju u našim mislima
i srcima.
Supruga i mama MARIJA, sinovi i baraća MARIO, TONI,
MIRKO, MARTIN, SILVANO
i ROMANO s familijama, nevista i supruga SLAVICA, unuka PATRICIA sa suprugom i
sinovima
0$5,-,
0$5,-,
Ljubav, tuga, uspomena na vas,
ostat će vječno u našim srcima.
Kćerka NEVIJA s obitelji
Tužno sjećanje
Kćerka DARINKA, zet MURAT,
unuci i praunuci
Trajno će biti naše sjećanje na
tvoje prijateljstvo, drugarstvo,
poštenje i čestitost, dragi
18.8.2010. - 18.8.2014.
52%(57$ +2'æ,ý$
18.8.1995. - 18.8.2014.
od MLADENA i SAŠE
25.6.1992. - 18.8.2014.
(0,/,2 3$ÿ,ý
ULIKA, SLAVKO i ÐANI PAČIĆ
Posljednji pozdrav dragoj teti
,9$18 %5$-129,ý8
,9$1$ ÿ(.,ý$
Tužno sjećanje na voljenog sina
i brata
,9$1.,
,9$18 %5$-129,ý8
5(0,é$ 0$5,ý$
Uvijek si u našim srcima i mislima s ljubavlju.
Mama ANITA, tata ISMET, sestra SELMA
,9$1.,
od unuka DEJANA i DAMIRA
te neviste SLAVICE s mamom
ANOM
0,/2-.2
0$5,-, /-(ä.29,ý
NEVIO ORLIĆ s familijom
D u b ok a s u ć u t n j e g o v i m
najbližima.
ALDO RUMAC s familijom
Prošle su tužne godine otkad
nisi s nama. S ljubavlju i tugom
čuvamo te u našim mislima i
srcima.
Supruga NATALIA, sin ALDO,
unuka BARBARA s familijom i
ostala tugujuća rodbina
0$5.(7,1*
7UJ,LVWDUVNHEULJDGH,,,
3XOD
Obavijesti o smrti, posljedni pozdravi, sjećanja i zahvale za objavu sljedećeg dana primaju se radnim danom od 8 do 17,30, subotom od 9 do 13, nedjeljom i praznikom od 11 do 14,30 sati
Glas Istre
osmrtnice
Tužno sjećanje
Sjećanje voljenoj
Tužno sjećanje
(51(67 )5$1.29,ý
18.8.2003. - 18.8.2014.
S ljubavlju i tugom nosimo Te
u srcima.
Tvoji: supruga MARIJA i kćerke
KLARA i NIRVANA s familijama
In memoriam
0$5,1(//$ %5$-$1
%$/$1=,1
18.8.2011. - 18.8.2014.
IO SONO ANCORA QUA,
EH GIA!
To nije samo stih naše pjesme,
već obećanje. Obećanje da
ćemo uvijek biti zajedno i potpora jedni drugima. Obećanje
da nas nikada ništa neće moći
razdvojiti. Uvijek si u našim
mislima i srcima i zauvijek
ćeš biti!
Tvoji LISA, BRUNO i JOLANDA
-26,3 02+2529,ý
Tužno sjećanje na voljenog
Bepi
18.8.2009. - 18.8.2014.
U svim ovim godinama bez
tebe, u našim se životima izmjenjuju događaji, vrijeme leti,
život teče dalje... Ostalo je samo
sjećanje, ljubav i bol u duši što
više nisi među nama.
Tvoja obitelj
Hvala svima u čijem si sjećanju.
Sjećanje na našeg dragog
Pepeta
0,5(1 52-1,ý
18.8.2007. - 18.8.2014.
...do tebe me nosi tišina
na krilima vremena mjesta
još uvijek ima.
Kada zastanem pitat ću zvijezde
koliko me dijeli
do tebe i tvojih visina...
Vole te tvoji: mama MIRJANA,
tata MLADEN, sestra MAJA s
AUROROM i GORANOM
0,/$1$ )$-0$1$
Supruga ANA, sinovi ELIO i
BRUNO s familijama
Tužno sjećanje na najdražega
supruga, tatu, tasta, deda i
pradeda
52%(57$ &(5,1$
18.8.1989. - 18.8.2014.
Prošlo je 25 godina. Najteže je
sjećati se lijepih trenutaka u
tuzi. Vječno ćeš biti u našim
srcima, mislima, a pogotovo
uz nas.
Volimo te!
Mama NATALIA, sestra MIRIJANA s EDOM, MONIKOM i
ARIANOM s obiteljima
-26,3$ 02+2529,ý$
0,/$1 +$/$8ä
BRANKA, ALEKSANDAR i RADE
Zauvijek si u našim srcima i
mislima.
Sjećanje
Supr uga FUM A i kćerke s
obiteljima
Sjećanje
0,5,-$1$ %$67,-$1,ý
Nina
18.8.2010. - 18.8.2014.
=25( '8ä$1
rođ. Sošić
Povodom bolnog rastanka od
našeg voljenog
17.8.2010. - 17.8.2014.
0,5(1
18.8.2007. - 18.8.2014.
Sve više nam nedostaješ.
IVAN, MATIJA, NEVEN
'5$*$1$ 78äý$1$
Karla
0$5.(7,1*
7UJ,LVWDUVNH
EULJDGH,,
,
3XOD
u nemogućnosti da se svima
osobno zahvalimo, ovim putem
zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, susjedima, znancima,
Domu za starije i nemoćne osobe Novigrad, kao i svima koji
su je za života cijenili, izrazili
nam sućut te dragu nam pokojnicu zajedno s nama dostojanstveno ispratili na vječni
počinak.
ADRIAN, GABRIEL, KRISTIAN,
BARBARA i LUCIANO
/-8%$1 0$5-$129,ý
Supruga ANA, sinovi DRAGAN
i NENAD, nevjeste VIDA i DARIJA, unuci ANDREA, MARCELLO, ENI i LUKA
rođ. Amidžić
Dirnuti iskrenim suosjećanjem
u trenucima bolnog rastanka
od naše voljene
=$+9$/(
Volimo te i mislimo na tebe.
0$5( 0$5,-( ),/,329,ý
Tugujuća obitelj
18.8.2010. - 18.8.2014.
Fališ nam svaki dan.
Posebno se za hva ljujemo
m j e š t a n i m a G o l o g or i c e ,
Općoj bolnici Pula, Hrvatskim željeznicama, Klanjac
d.o.o., Valalti Rovinj, Osnovnoj
školi Pazin, FINI, vlč. Anti
Stjepanoviću i župnom zboru
Gologorica.
Tugujuća obitelj
Nedostaješ nam
Bepa
18.8.2009. - 18.8.2014.
najiskrenije se zahvaljujemo
svoj rodbini, prijateljima i znancima na riječima utjehe i dostojanstvenom ispraćaju na vječni
počinak.
Dirnuti iskrenim suosjećanjem
i pažnjom u trenucima rastanka
od naše najmilije
S puno ljubavi i poštovanja
čuvamo uspomenu na tebe.
Volimo te.
-26,3$ %8%,ý$
Sjećanje na našeg voljenog
18.8.1994. - 18.8.2014.
Nedostaješ.
2
Dirnuti pažnjom i iskazanim
poštovanjem u trenucima bolnog rastanka od našeg voljenog
WHO
43
2VPUWQLFHPRçHWHSUHGDWL
XQDåLPSRVORYQLFDPD
LDJHQFLMDPDX,VWUL
‡%8=(7
‡´0$5,1$&9,'(2µ
7UJ)RQWDQD
WHOID[
‡´),1$µSRVORYQLFD%X]HW
7UJIRQWDQD
‡%8-(
‡´),1$µSRVORYQLFD%XMH
7UJVORERGH
‡/$%,1
‡.RPXQDOQRSRGX]HþH
´0$-µ9LQHç
WHO
‡129,*5$'‡´),1$µSRVORYQLFD1RYLJUDG
$XWREXVQLNRORGYRUEE
WHOID[
‡3$=,1
‡´86/8*$µGRR
ä.XUHOLþD
WHOID[
‡´),1$µSRVORYQLFD3D]LQ
UXMQDWHO
ID[
‡325(ÿ
‡´86/8*$325(ÿµ
.DUOD+XJXHVD
WHOID[
‡´6811<:$<µ
$1HJUL
WHOWHOID[
‡´),1$µSRVO3RUHĀ
91D]RUD
WHOID[
‡38/$
‡2JODVQDVOXçED
*/$6$,675(
3RUWDUDWD
WHOID[
‡529,1-
‡7XULVWLĀNDDJHQFLMD
´1$7$/(µ
&DUGXFFL7UJQDORNYL
WHOID[
‡´),1$µSRVORYQLFD5RYLQM
7UJP7LWD
‡80$*
‡´),1$µSRVORYQLFD8PDJ
(3DVFDOL
Tugujuća obitelj
2
zahvaljujemo se rodbini, susjedima, prijateljima, znancima i svima koji su ga cijenili i
poštivali te koji su nam izrazili
sućut.
Hvala za svaki zagrljaj, stisak
ruke, za svaki cvijet i dostojanstveni ispraćaj našeg voljenog
pokojnika.
Zahvalne tugujuće obitelji
u nemogućnosti da se svima
pojedinačno zahvalimo, ovim
putem upućujemo najtoplije
riječi zahvale rodbini, susjedima, prijateljima i znancima koji
su je cijenili i poštivali za života
te dostojanstveno sa nama
otpratili na vječni počinak
i u miru i tišini okitili odar
cvijećem i svijećama.
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
2JODVQDVOXçED
3RUWDUDWD
WHO
ID[
Obavijesti o smrti, posljedni pozdravi, sjećanja i zahvale za objavu sljedećeg dana primaju se radnim danom od 8 do 17,30, subotom od 9 do 13, nedjeljom i praznikom od 11 do 14,30 sati
vodič kroz istru
Pula
DANAS - KINO VALLI - u 20
sati projekcija filma Walking
on sunshine, glume: Annabel Scholey, Leona Lewis,
Greg Wise, režija: Max Giva,
Dania Pasquini • u 22 sata
projekcija filma Herkul - 3D,
glume: Dwayne Johnson,
Irina Shayk, John Hurt, režija:
Brett Ratner
CISCUTIJEVA ULICA - tijekom dana tradicionalni Sajam
antikviteta, do 31. kolovoza
FORUM - od 20 do 23 sata
Istrian hand made
IZLOŽBE - GALERIJA STARI
GRAD - izložba slika i fotografija Maria Rosande¸ svakodnevno od 18 do 22 sata, do
18. kolovoza
SVETA SRCA - interaktivna
izložba XYZT - Abstract Landscapes Adriena Monota i Claire
Bardainne, do 20. kolovoza
DNEVNI BORAVAK DC-A
ROJC - izložba 20 godina
PUF-a: Retrospektiva plakata
1994.-2014. i izložba slika
Seada Gavranovića Galeta “U
inat INAT-u!”, radno vrijeme od
17 do 21 sat, do 25. kolovoza
ČITAONICA KLUBA UMIROVLJENIKA - izložba Antona Parisa “Istarski suveniri
20. stoljeća neophodni za
život istarskog kraja”, do 30.
kolovoza • filatelističko-kartofilska izložba Nikole Taratina
“Zaštita prirode u filateliji”, do
30. kolovoza
PROSTOR ECPD-a - izložba
od stakla “Prostor-staklo-svjetlost” umjetnice Istre Lazari
Toner i umjetnika Studija Valeria iz Medulina, svakodnevno
od 10 do 15 sati ili po dogovoru, do 31. kolovoza
GALERIJSKI PROSTOR C8
- izložba “Umjetničko blago
fažanske župe”, svakodnevno
od 9 do 23 sata, do 31. kolovoza
ČITAONICA KLUBA UMIROVLJENIKA - izložba slika
Slavice Porubi Kukal pod
nazivom “Nježnost”, do 12.
rujna
PROSTOR INFORMATIVNOG CENTRA TZ PULE
- izložba oslikanih majica
umjetnika Bojana Šumonje,
svakodnevno od 9 do 23
sata, do 31. kolovoza • izlog
Antona Parisa “Stari istarski
alati - Old Istrian tools”, svakim
danom od 9 do 23 sata, do
15. rujna
POVIJESNI I POMORSKI
MUZEJ ISTRE - Izložba:
ALOJZ OREL Pulski album
/ Album di Pola / The Pula
Album, svakodnevno od 8 do
21 sat, do 15. rujna
GALERIJA SINGULAR - izložba Alexeja Titarenka “Grad
sjena”, do 12. listopada
GRADSKA GALERIJA, Kandlerova 8 - Izbor iz fundusa
Zbirke umjetnina Grada Pule,
umjetnička zbirka i zbirka
istarskih autora i A. Motika
XIV. izbor iz donacije “Boja”,
radnim danom od 10 do 13 i
od 18 do 21 sat, subotom od
10 do 13 sati, www.zbirka-antun-motika.com
GALERIJA TENI URAN
(Maksimijanova 4) - Stalni postav slika istarskih umjetnika,
po najavi na 098/9315-866
ZBIRKA ANTUN MOTIKA,
Laginjina 5, INK II. kat, Izbor za
stalni postav 2014./2015.
MUZEJI - AMFITEATAR svakodnevno od 8 do 21 sat,
za najave van radnog vremena informacije na 351-318,
fax. 351-333, mail gaby@
ami-pula.hr
ARHEOLOŠKI PARK NEZAKCIJ - od 9 do 12 i od 16 do
20 sati, najave van radnog
vremena na 351-318, fax 351333, mail [email protected]
ARHEOLOŠKI MUZEJ ISTRE
- zatvoren zbog radova
AUGUSTOV HRAM - radnim
danima od 9 do 21 sat, subotom i nedjeljom od 9 do
15 sati
SVETA SRCA - svakodnevno
od 9 do 21 sat
ZEROSTRASSE, svakim
danom od 10 do 20 sati, do
15. rujna
OSTALO - AKTIVNOSTI
LIGE PROTIV RAKA PULA:
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
utorkom do 19 sati, uz preporuku prethodne najave na tel.
391-425
KNJIŽNICA ŽMINJ - ponedjeljkom od 16 do 20 sati,
utorkom, srijedom, četvrtkom
i petkom od 8 do 12.30 sati,
LJEKARNE - CENTAR, Gisubotom (1., 3. i 5. u mjesecu)
ardini 14, nono dežurstvo
od 8 do 13 sati
svakodnevno od 21 do 7 sati, ČITAONICA KLUBA UMItel. 222-551 i 222-544
ROVLJENIKA - ponedjeljkom,
srijedom i petkom od 7 do 14
VETERINARI - Veterinarska sati, utorkom i četvrtkom od
ambulanta Andar - Pre12.30 do 19 sati, subotom od
manturska cesta 205, tel.
7 do 13 sati, do 31. kolovoza
573-128, radno vrijeme od
ZAVIČAJNA KNJIŽARA PEponedjeljka do petka od 8 do TIT (Kandlerova 24, kod kate20 sati, subotom od 8 do 12
drale) - zavičajna zbirka knjiga
sati; Veterinarska ambulanta istarskih nakladnika i autora,
Pula, Trinajstieva 1, radnim
svakodnevno 9-20 sati, tel.:
danima od 7 do 19, subotom 544-111, 098/1790-200
od 8 do 12, nedjeljom od 8 do KNJIŽNICA DOMA HRVAT9 sati, tel. 541 - 100 i 540-077; SKIH BRANITELJA - ponedežurni veterinar 098/9811- djeljkom od 11 do 19 sati, od
666; Info centar skloništa
utorka do petka od 7.30 do
za životinje 098/9812-583,
15.30 sati
“Tisuću i jedna noć”, autor: Adel Seyoun, do 18.
kolovoza
GRADSKA GALERIJA izložba slika Anesse Alagi
Negri pod nazivom “Xsenofobija jedne boje”, radnim danima osim nedjelje
od 10 do 13 i od 19 do 23
sata, do 2. rujna
ATELJE VINKO ŠAINA
(G. Martinuzzi 15) - stalna
izložba umjetnina, posjete
po najavi na 852-082 ili
098/1830-901
GALERIJA MERANIA - Postav lončarskih proizvoda
i autohtonih istarskih suvenira, svakodnevno osim
nedjeljom od 10 do 13 sati;
tel. 857-280
Umag
DANAS - TRG SLOBODE
- 6. dani srpske kulture - u
20.30 sati koncert nastup
KUD “Kraljevačka riznica”,
Trubačkog orkestra “27.
Septembar” i Etno grupe
Kraljevo
Buzet
Lovely, lipanj 2014., autorica Jeanette Marie Bernic
Savjetovalište Kluba laringektomiranih: ponedjeljkom
od 10 do 12 sati, prostor Lige,
Nobileova 1; Psihološko
savjetovalište: utorak - četvrtak od 10 do 12 sati, prostor
Onkološke ambulante, Opa
bolnica Pula, Negrijeva 6; Savjetovalište Lige protiv raka:
srijedom od 10 do 12 sati,
prostor Lige, Nobileova 1;
Savjetovalište Stoma Kluba:
četvrtkom od 10 do 12 sati,
prostor Lige, Nobileova 1.
Kontakti tijekom dežurstva na
tel. 540-592 ili dežurni telefon
091/9513-242
SAVJETOVALIŠTE CENTRA
POJAČANE SKRBI ZA OBOLJELE OD ALZHEIMEROVE
DEMENCIJE I DEMENCIJA
(Mažuranieva 10) - stručna
pomo oboljelima, članovima obitelji, zbrinjavateljima,
srijedom od 17 do 19 sati uz
prethodnu najavu tel./fax.:
211-695
HRVATSKA LIGA PROTIV
REUMATIZMA, OGRANAK
ZA ISTARSKU ŽUPANIJU:
Savjetovalište za osteoporozu: srijedom od 8 do 10
sati, Ordinacija za fizikalnu
medicinu i reumatologiju
Pula, Heinigerova 2, tel. 210
955
SOS - TELEFON U NEVOLJI,
radnim danom od 16 do 20
sati mogue je obratiti se na
SOS telefon Istarske županije
0800- 8484
U svim slučajevima kada vam
je potrebna podrška i prijateljska pomo
CENTAR ZA SOCIJALNU
SKRB PULA-POLA, PODRUŽNICA OBITELJSKI
CENTAR, Sergijevaca 2, trei
kat - Obiteljsko savjetovalište,
individualno, partnersko i
obiteljsko savjetovanje, svakodnevno od 8 do 16 sati,
098/9812-580, svi upiti na vet.
[email protected]; Veterinar d.o.o. Krševanova stancija 2, radnim danom od 8 do
12 i 17 do 19 sati, subotom
od 8 do 12 sati, nedjeljom i
praznikom zatvoreno, tel. 540391, dežurni veterinar i veterinarska inspekcija, 098/440188; Veterinarska ambulanta
Franco, Fažanska cesta 2,
radnim danima od 8 do 15,
subotom i nedjeljom od 8
do 10 sati, dežurstvo 0-24 na
098/255-616; Veterinarska
ambulanta za male životinje
Hajster, Jakova Puljanina 1,
tel. 500 - 501, za hitne intervencije 0-24, 098/1801-999,
radno vrijeme radnim danima
od 8 do 12.30 i od 17 do 20,
subotom od 8 do 13, a nedjeljom od 8 do 10 sati
SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA SVEUČILIŠTA JURJA
DOBRILE, Herkulov prolaz
1 - ponedjeljkom, utorkom,
četvrtkom i petkom od 8 do
16 sati, srijedom od 12 do
20 sati, subotom od 8 do 13
sati, tel. 213-888 • SPOMEN
SOBA ANTONIA SMAREGLIE, Forum, Augustov prolaz 3 - radnim danima i subotom od 11 do 12 sati, utorkom
i petkom u večernjim satima
od 20 do 21 sat, tel. 213-888
MORNARIČKA KNJIŽNICA
(spomenik kulture), Dom hrvatskih branitelja, Leharova mogui posjet radnim danom
uz najavu na 213-888
SUDOVI - Kranjčevieva
8, tel. 377-600 - uredovno
vrijeme ZK Pisarnice soba
6, zaprimanje podnesaka za
KNJIŽNICE - SREDIŠNJA
uknjižbu u zemljišne knjige i
KNJIŽNICA (Kandlerova 39)
izdavanje gotovih ZK izvada- ponedjeljkom, utorkom, če- ka od ponedjeljka do petka
tvrtkom i petkom od 7.30 do
od 08.30 do 11 sati; ure14 sati, srijedom od 12.30 do dovno vrijeme ZK odsjeka,
20 sati, subotom od 7.30 do
soba broj 8, ponedjeljkom,
13 sati, tel. 300-404
srijedom i petkom od 8 do 11
DJEČJA KNJIŽNICA (Radisati, utorkom i četvrtkom od
eva ulica) - ponedjeljkom,
8 do 9.30 sati; za odvjetnike
utorkom, srijedom, četvrtom
i javne bilježnike ponedjelji petkom od 7.30 do 14 sati,
kom, srijedom i petkom od
subotom (1., 3. i 5. u mjesecu) 12 do 13.30 sati, utorkom i
od 7.30 do 13 sati, tel. 213četvrtkom od 9.30 do 10.30
882
sati; sve ostale pisarnice,
KNJIŽNICA VERUDA - pone- osim kaznene, ponedjeljkom,
djeljkom od 12.30 do 20 sati, srijedom i petkom od 08.30
utorkom, srijedom, četvrtkom do 11 sati
i petkom od 7.30 do 14 sati,
subotom (1., 3. i 5. u mjesecu) Rovinj
od 7.30 do 13 sati, tel. 211DANAS - TRG M. TITA - od
611
20.30 sati Program rovinjKNJIŽNICA VODNJAN skih Udruga i KUD-ova
ponedjeljkom od 12.30 do
20 sati, utorkom, srijedom,
Labin
četvrtkom i petkom od 7.30
do 14 sati, subotom (1., 3. i 5.
u mjesecu) od 7.30 do 13 sati, IZLOŽBE - GALERIJA
ALVONA - izložba slika
tel. 512-572
IZLOŽBE - STARI GRAD,
MALA VRATA - Oružarnica, stalni postav Hladno
i vatreno oružje iz zbirke
Slavomira Cerovca, radnim
danom od 9 do 15.30 sati
uz prethodnu najavu u
muzeju
GALERIJA AURORA stalni postav Antikviteti i
izložba slika autora vezanih
uz Istru, svakodnevno od 9
do 19 sati
GALERIJA SIBYLLA (Konti
28) - stalni postav, mob.
091/7242-589
Po Istri
FAŽANA - CRKVA SV. KUZME I DAMJANA - u 21.30
sati koncert iz ciklusa “Fažanski sutoni”, nastupaju:
Ronald Braus (bariton), Vesna Ivanović Ocvirk (klavir),
Paola Pužar (violina)
PREMANTURA - PLACA
- od 20 do 23 sata Istra gourmet
ATELIER IWAN SEIKO izložba “Moonshine”, autori:
Iwan Seiko, Nicole Taubinger, Kata Mijatovi, do 30.
kolovoza
ŽMINJ - KULA - izložba “Ni
piet ni šies nego - žminjski
kreativci”, do 24. kolovoza
Stradali u prometu
Udruga obitelji osoba
stradalih u prometu - pruža
podršku žrtvama i svjedocima na besplatni telefon:
116 606
Halo, niste sami
Halo, niste sami - 24-satni
nadzor starijih osoba. Prijave za dobivanje socijalnog
alarma na telefone Doma za
starije i nemone “Alfredo
Štigli” 223-233, 222-956 i
099/675-2386.
Sigurna kuća Istra
Sigurna kuća Istra - pomo
ženama žrtvama obiteljskog
nasilja - 500-148, radnim
danom od 9 do 13, a ponedjeljkom i petkom od 9 do
13 i od 17 do 19 sati.
45
ŽMINJ
Izložba žminjskih
kreativaca
Jedinstvena izložba nazvana na
mjesnom dijalektu “Ni piet ni šies
nego - žminjski kreativci” postavljena je u Kuli. Cilj izložbe je
potaknuti mlade žminjske kreativce
da pokažu svoj talent te da njihovi
radovi budu izloženi i predstavljeni
i široj javnosti. Izložbu je moguće
pogledati do 24. kolovoza.
POREČ
Izložba u galeriji Sinčić
Izložba “Polje znanja: povijest
porečke poljoprivredne znanosti
i obrazovanja” koja je od studenog 2013. godine postavljena u
porečkoj Galeriji Sinčić Zavičajnog
muzeja Poreštine produljuje se i
bit će izložena do 1. rujna. Na
izložbi se mogu pogledati iznimno
vrijedni predmeti koji dokumentiraju djelatnosti i aktivnosti
porečkog poljoprivrednog instituta
i poljoprivredne škole kroz povijest.
Sama izložba postavljena je u
četiri dijela, odnosno podteme:
pokusno imanje, laboratorij, vinski
podrum i obrazovanje, čiji likovni
postav potpisuje Kristina Kalčić iz
Poreča. Izložena je brojna laboratorijska, vinarska i druga oprema,
edukativni materijali i nastavna
sredstva, papirna dokumentacija,
a pogledati se mogu i digitalizirani
fotografski albumi i snimke kazivača s njihovim svjedočanstvima
vezanim uz ovu temu. Organizatori izložbe su Zavičajni muzej
Poreštine i Institut za poljoprivredu
i turizam iz Poreča. Galerija je
za posjetitelje otvorena radnim
danima od 10 do 13 sati.
PULA, 22.00
“Herkul” večeras
u kinu Valli
Ovaj povijesno-akcijski spektakl
snimljen je prema popularnom
stripu Radical Comicsa. Temeljen na klasičnom mitu i prepun
efekata, Herkul će ispričati priču
o najsnažnijem čovjeku-polubogu
i zadacima koji su bili stavljeni
pred njega. S pet vjernih suradnika Herkul putuje carstvom i prodaje svoje usluge za zlato. Svoju
reputaciju koristi da bi zastrašio
neprijatelje. Ali kad njegovu pomoć zatraži vladar obližnje Tracije
i njegova kći, on im pomaže
poraziti zastrašujućeg ratnika
i ne može više živjeti samo
okružen mitom koji ga prati.
Mora naučiti prihvatiti vlastiti
mit i postati herojem u kojeg
ljudi vjeruju.
dogaaji
Glas Istre
OBJAVITE FOTOGRAFIJU
U GLASU ISTRE
Poštovani čitatelji, stranica Vodiča kroz
Istru otvorena je i vama. Da bi bila
objavljena, svaka vaša fotografija mora
biti snimljena u Istri, a uz nju morate
obavezno istaknuti: sadržaj/motiv s
fotografije, datum kada je snimljena, ime i prezime autora te
kontakt-telefon. Svaki autor može
poslati najviše 3 fotografije mjesečno.
Autora najboljeg rada Glas Istre nagrauje besplatnom jednomjesečnom
pretplatom na naš list. Fotografije nam
možete slati e-mailom na redakcija@
glasistre.hr (s naznakom ZA VODIČ
KROZ ISTRU).
Informacije za Vodič kroz Istru
možete javiti radnim danom od 16 do
19 sati na tel. 591-511, fax. 591-555
e-mail: [email protected]
46
tv program
Glas Istre
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
HRT 3 22.15
ALL THAT JAZZ, 1979.
Uloge: Roy Scheider, Leland Palmer, Ann
Reinking
Redatelj: Bob Fosse
VRATNE LAHVE, 2007.
Uloge: Zdenek Svorák, Tatiana Vilhelmová
Redatelj: Jan Svorák
Dok u grudima osjeća sve veću bol kao
posljedicu srčane bolesti od koje pati, plesni
koreograf i filmaš Joe Gideon (R. Scheider) o
svom životu razgovara s prekrasnim anđelom
smrti (J. Lange). Gideon je strastveni
umjetnik koji ima ozbiljnih problema s alkoholom, drogom i konzumiranjem lijekova, darovit
ali i prilično autodestruktivan čovjek iza kojeg je zbog njegove nevjere propali brak. Gideon
trenutno radi na dva milijuna dolara skupoj plesnoj produkciji na Broadwayu, za koju vjeruje
da će predstavljati krunu njegove čitave karijere.
Obitelj Neufeld, Rick i
Sheila i njihov sin Luke, sele se iz Kanade u Australiju, zato što je Rick izumio
poseban poljoprivredni
stroj koji bi mogao biti hit
na golemom australskom tržištu. Oni žive u Winnepegu, a u
Australiju će putovati brodom, na koji će se, zajedno s poljoprivednim strojem i namještajem, ukrcati u Vancouveru.
Neufeldovi, točnije Luke, imaju i psa Hectora, zvanog Heck.
Na dan selidbe ništa ne ide kako treba. I kad Neufeldovi napokon krenu u Vancouver, Luke otkriva da je Heck nestao...
Č HRT 1 22.54
Uloge: Miodrag Radovanović, Elizabeta Kukić, Fabijan
Šovagović Redatelj: Fadil Hadžić
Jedan dan u
podsljemenskoj vili bivšega
ambasadora Milkovića.
Nekoć ugledni partizan, a
potom i ambasador,
Milković ima velikih
problema sa svojom
djecom. Depresivna kći
posvećuje većinu vremena
razmišljanju o pokojnoj majci, a sin druži se s gradskim
propalicama i svira u rock'n'roll bandu. Te večeri vilu
posjećuje i ambasadorov stariji sin, liječnik, kojemu hitno
treba pozajmnica od nekoliko tisuća dolara.
– HRT 1 10.15
Niall Ferguson se pita kako
Kina uspijeva živjeti u komunističkom režimu, a da istodobno cvate kapitalistička ekonomija. U nizu revolucija koje
je pokrenuo vođa Mao Ce Tung
ubio je više ljudi od Hitlera i
Staljina zajedno. A ipak tog tvrdokornog komunista koji je
ubijao poduzetnike Kinezi danas štuju kao utemeljitelja
moderne kapitalističke supersile. Zašto? Da bi odgovorio
na ovo pitanje, Niall iz Pekinga putuje u Maovo rodno
mjestu u Šaošanu pa u novi supergrad Chongqing i u zabačeno provincijsko selo Anhui da pronađe ljude koji su
proživjeli Maovo mahnitanje, novopečene milijardere i štovatelje Maoa koji vjeruju da je budućnost njihova.
06:00 Dobro jutro
06:30 Servisne informacije
06:33 Dobro jutro
07:00 Jutarnja kronika HR
07:30 Servisne informacije
07:33 Dobro jutro
08:00 Najava događaja
08:15 Puntapet – čakavska
minijatura
08:17 Dobro jutro
08:30 Kamo danas
08:45 Vrijeme za vrijeme
09:00 Vijesti
09:15 Sportarije
09:30 Pod stijenama Kantride
10:00 Vijesti
10:15 Život je lijep iako je
ponedjeljak
10:30 Notiziario
10:40 Calcio
11:00 Vijesti
11:10 Dobre vibracije
11:45 Lektira
12:00 Vijesti
12:30 Notiziario
12:35 Pressing – pregled tiska
13:00 Vijesti
13:30 Županijska pitanja
14:00 Vijesti
14:05 Ponedjeljkom
14:30 Notiziario
14:45 Vrijeme za vrijeme
15:00 Danas aktualno
16:00 Giornale radio
16:30 Kamo danas 2
16:35 Glazba
18:00 Eurominute
18:05 Crockodil (glazbena
emisija: top lista domaće
glazbe)
19:15 Servisne informacije
19:18 Crockodil
20:00 Vijesti
20:05 Glazba
22:00 Kronika dana HR
22:30 Radio Sova
01:00 – 06:00 Glazba
Digitalno: 29 kanal (538 Mhz)
MaxTv: 812 kanal
B.net: C-10
OptiTv: kanal 52
www.tvistra.hr
Tv Istra: T: 052 637 990; F: 052 637 991;
[email protected]
Marketing: T: 052 624 624; F: 052 638 846;
[email protected]
Josef Tkaloun radi kao učitelj u jednoj
praškoj školi. Nezadovoljstvo na poslu
ponuka ga da sve više počne razmišljati
o sebi i, naravno, o činjenici da je
ostario. Ne želeći to prihvatiti, Josef
odluči uzeti stvar u svoje ruke: za
početak, pomisli da bi mu bilo najbolje promijeniti posao - zaposli se kao raznosač tvrtke City
Express, no kad shvati da je to prenaporno, odluči raditi kao preuzimatelj rabljenih boca u
samoposluzi. Film je osvojio nekoliko nagrada na međunarodnim filmskim festivalima, među
kojima i nagradu žirija za scenarij na festivalu u Karlovym Varyma.
Ć HRT 2 12.44
HRT 3 20.05
06.42 TV kalendar
06.55 Dobro jutro, Hrvatska
09.06 Sve će biti dobro,
telenovela 35/180R
09.51 Vijesti iz kulture
10.00 Vijesti
10.10 Vrijeme
10.15 Kina – trijumf i kaos.
Maostalgija, dok. serija
11.04 Dr. Oz 3, talk show
108/150R
11.46 TV kalendar
12.00 Dnevnik 1
12.15 Sport
12.18 Vrijeme
12.23 Znaj da te volim,
telenovela 146/187
13.08 Pošteno i prema zakonu
2, serija 3/13R
13.50 Hrana kao lijek. Maslina,
dok. serija 1/10R
14.21 Vijesti iz kulture
14.30 Vijesti uz hrvatski
znakovni jezik
14.40 Vrijeme
14.43 Libar Miljenka Smoje oli
ča je život vengo
fantažija. Volin ludi grad,
dok. serija 1/4R
15.43 Punom parom 1, TV
serija 7/9R
16.42 Fotografija u Hrvatskoj R
16.54 Eurovijesti
17.00 Vijesti
17.10 Vrijeme
17.12 Navrh jezika
17.15 Hrvatska uživo
18.00 HAK – promet info
18.03 Večer na 8. katu. Meri
Cetinić R
18.52 Stipe u gostima 1,
humoristična serija
15/15R
19.30 Dnevnik
19.57 Sport
20.01 Vrijeme
20.06 TV Bingo
20.28 Fokus
21.31 Prijatelji, ljubavnici,
drame 3 – serija 122/6
22.18 Dnevnik 3
22.38 Sport
22.41 Vrijeme
22.43 Vijesti iz kulture
22.54 Ambasador – ciklus
FILM hrvatskog filma 12R
00.30 Fokus
06.10 Vijesti iz kulture
06.17 Prkosna ljubav,
telenovela 80/162R
06.59 Prkosna ljubav,
telenovela 81/162R
07.39 Hello Kitty i prijatelji,
crtana serija 25/26
08.05 Živomir Gic, crtana serija
10/52
08.15 Campi Campi, crtana
serija 22/26R
08.40 TV vrtić. Oklada R
08.50 Čarobna ploča. Engleski
– Slovo Z R
09.04 Papreni detektivi 2,
serija za djecu 11/26R
09.31 Život s Derekom 3, serija
za djecu 20/26R
09.52 H2O! Uz malo vode 2,
serija za djecu 20/26R
10.18 Whistler 1, serija za
mlade 2/13R
11.02 Mućke 7A, humoristična
serija 4/6R
11.53 Ideje za uređenje
prostora, dok. serija
17/30R
12.17 Okusi Grčke s Lyndey i
Blairom, dok. serija
3/8R
12.44 Heckov povratak,
FILM kanadski film R
14.13 Glee 3, serija za mlade
15/22R
14.57 Lovci na natprirodno 7,
serija 7/23R
15.39 U uredu 7, humoristična
serija 6/27
16.00 U uredu 7, humoristična
serija 7/27
16.23 Kuhajmo zajedno.
Gratinirana tjestenina s
pancetom i povrćem,
emisija pod
pokroviteljstvom
16.30 Regionalni dnevnik
16.57 Večernja škola.
Praznovjerje
17.29 Genijalci 16.em.
18.05 Berlin. Plivanje, EP –
prijenos
19.32 Svijet čokolade, dok.
serija 6/13R
19.56 I to je to, crtani film
20.07 Žuti marker. Liječi li vas
dr.Google? talk show
20.39 Zakon!, humoristična
serija 9/24R
21.13 Elvis nije tu, američki
FILM film R
22.42 Zakon i red. Odjel za
žrtve 13, serija 1221/23
23.24 Most 1, serija 124/10R
00.22 Sestra Jackie 4, serija
00.49 Ludnica u Clevelandu 3,
humoristična serija
07.00 Mornar, američki film R
FILM
07.45 Odabrani trenutak.
»Muzika za violu« A.
Marković R
07.50 Antologija dramskog
programa. Zora Dirnbach
– Đavolje sjeme
09.10 Pokvareni trgovac,
FILM britanski film R
10.49 Skica za portret. Zorka
Sever R
11.00 Znanstveni krugovi
1/30R
11.30 Kroz tvoje oči 2, dok.
serija 36/40
12.00 Direkt. Od 9 do 5 2005.
R
12.25 TV izložba. Vasko
Lipovac R
12.30 Na rubu znanosti.
Rupert Sheldrake i nova
znanost o životu R
13.20 Sedam ruku kreča
2013., emisija pučke i
predajne kulture R
13.50 Jeguja po horoskopu
2001., dokumentarni
film R
14.20 Na vodenome putu 6.
Brodom kroz Škotsku –
Kaledonski kanal, dok.
serija 36/39 R
15.05 Šahovski komentar R
15.25 Voda – Zlarin 1975. R
15.50 Osmjesi ljetne noći,
FILM švedski film R
17.36 Trikultura. Dan D R
18.08 Perry Mason 8. Štetni
zahtjev, serija 29/30
19.00 Klasika mundi. Vokalni
ansambl Antiphonus i
Dmitrij Sinkovski na 38.
osorskim glazbenim
večerima R
20.05 Ususret Vukovaru.
FILM Povratne boce, češkobritanski film
21.45 Na terapiji, TV serija
31/45R
22.15 U Europi. 1900. –
Početak, dok. serija
1/35R
22.50 Ususret Liburniji.
Purgatorij 2005. R
23.15 Sav taj jazz, američki
FILM film – ciklus večer
Zlatnih palmi 12
01.15 Ljubav na putu – Skitnje
po Gorskom Kotaru, Lici,
Kordunu
18.00 Vijesti
18.10 Sjeverna Koreja – gladna
djeca komunizma,
dokumentarni film R
19.00 Vijesti
19.05 Eurovijesti
19.10 Dokumentarna reportaža
R
19.15 TV kalendar
19.26 Bez komentara
19.30 Dnevnik
19.58 Bez komentara
20.00 Vijesti na engleskom
jeziku
20.05 Eurovijesti
20.10 Dokumentarna reportaža
R
20.15 Studio 4
20.50 Dokumentarna reportaža
R
21.00 Vijesti
06.30 RTL Danas, informativna
emisija R
07.15 Moji džepni ljubimci,
crtana serija
07.30 Virus attack, animirana
serija
07.50 Villa Maria, dramska
serija 1E125/160
08.55 Inspektor Alex,
kriminalistička serija
1E05/13 R
10.00 Voljeni dr. Martini,
humorna drama 1E05 R
11.40 Tko će ga znati! - nove
epizode, game show
2E40/70 R
12.45 Tog se nitko nije sjetio! nove epizode, game
show 3E30/55 R
13.45 JAG, kriminalistička
drama 4E11/24
14.40 JAG, kriminalistička
drama 4E12/24
15.30 Inspektor Alex,
kriminalistička serija
1E01/13
16.30 RTL Vijesti, informativna
emisija
16.45 Voljeni dr. Martini,
humorna drama
7E06/26
18.30 RTL Danas, informativna
emisija
19.10 RTL Vrijeme,
informativna emisija
19.15 Tko će ga znati! - nove
epizode, game show
2E41/70
20.00 Tog se nitko nije sjetio! nove epizode, game
show 3E31/55
21.00 Nevjerojatni Hulk, igrani
FILM film, fantastični/ akcijski
23.00 RTL Vijesti, informativna
emisija
23.20 Dr. House, dramska
serija 1E13/22
00.15 Southland,
kriminalistička drama
2E06/06 12
01.00 Igre strasti, erotska serija
1E13/52 18
01.50 Dr. House, dramska
serija 1E13/22 R
7.20 Zabranjena ljubav
8.10
9.15
10.20
10.50
12.05
12.55
14.40
15.30
16.20
17.20
18.15
19.10
20.00
20.55
21.50
22.45
23.40
0.35
K.T. 2
Krv nije voda
Pervanov dnevnik
Zabranjena ljubav
Večera za 5
Cobra 11
Krv nije voda
K.T. 2
Svijet prema Jimu
Dva i pol muškarca
Teorija velikog praska
Pravila igre
Moderna obitelj
Dva i pol muškarca
Teorija velikog praska
Pravila igre
Moderna obitelj
Svijet prema Jimu
05.40 Dnevnik Nove TV R
06.30 Sutkinja Marija Lopez,
serija 77/130
07.00 Traktor Tom, crtana
serija R
07.10 Traktor Tom, crtana
serija 14/26
07.25 Pčelica Maja, crtana
serija R
08.00 Ninja ratnici, serija R
08.45 Zauvijek susjedi, serija R
10.00 inMagazin vikend R
10.45 Draguljareva kći, serija R
12.20 Toscana, serija R
13.40 Navy CIS, serija 8-9/24
15.20 Ninja ratnici, serija
56/104
15.50 Zauvijek susjedi, serija
72, 70/100
17.00 Vijesti Nove TV
17.25 inMagazin
18.10 Ljubav, vjera, nada,
serija 73/100
19.15 Dnevnik Nove TV
20.05 Draguljareva kći, serija
31/55
21.35 Toscana, serija 60min
31/40
22.45 Večernje vijesti
23.05 Do smrti i natrag, igrani
FILM film 12
00.55 Policijska akademija 3.
FILM Ponovno u školi, igrani
film R
02.20 Ratna bolnica, serija
11/13
06.45 Naša mala klinika, serija
R
07.30 Looney Tunes show ,
crtana serija R
07.55 Oluja u raju, serija
69/185
08.55 Divlja u srcu, serija R
09.45 Amazonke, serija
94/120
10.50 Navy CIS LA, serija R
11.40 Naša mala klinika, serija
14/30
12.45 Bumerang TV, serija
11/32
13.30 U ime časti, serija
36/140
14.35 Sila, serija 56/79
15.30 Sila, serija 56/79
16.40 Marisol, serija 3132/145
18.15 Divlja u srcu, serija
87/162
19.05 Mala nevjesta, serija
959-960/1250
20.00 Navy CIS LA, serija
18/24
20.45 Navy CIS, serija 1011/24
22.20 Tragovi zločina, serija
21/22
23.10 Navy CIS LA, serija R
00.00 Navy CIS, serija R
Glas Istre
tv program
%
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
HRT 2 21.13
Gdje god se pojavi, a zbog posla je u svojemu ružičastome cadillacu neprestano na putu, Elvisovi oponašatelji,
kojih je Amerika prepuna, stradavaju pod nerazjašnjenim
okolnostima. U opasnosti je i Miles Taylor, vlasnik newyorške oglašivačke agencije, i to samo zbog činjenice što
u prtljažniku automobila ima Kraljev kostim. Naime, njegova bivša dat će mu konačni razvod samo pod uvjetom
da joj donese odjeću u kojoj će moći sudjelovati na godišnjoj konvenciji Presleyevih obožavatelja u Las Vegasu. Iako joj se zgodni reklamni mag sviđa, Harmony bježi od
njega, svjesna da između nje i Elvisovih oponašatelja postoji golem i nebjašnjiv problem. Groteskna trupla koja ostaju svugdje za njom ipak neće biti prepreka za ljubav...
ELVIS HAS LEFT BUILDING, 2004.
Uloge: Kim Basinger, John Corbett, Annie Potts, Philip Charles
Redatelj: Joel Zwick
Harmony Jones je uspješna putujuća prodavačica
kozmetike, poznatija pod nadimkom Pink Lady.
Kratkotrajan susret s majčinim idolom Elvisom, koji
je doživjela u djetinjstvu, utječe na njezin cijeli život.
47
”Glas Istre” je počeo izlaziti u
narodno-oslobodilačkom pokretu
kolovoza 1943. godine kao antifašističko
glasilo naroda Istre.
Kao dnevnik izlazi neprekidno
od 1. studenog 1969.
Nakladnik Glas Istre novine d.o.o.
Pula, Riva 10
UPRAVA
Albert FAGGIAN
UREDNIŠTVO
Glavni urednik
Ranko BOROVEČKI
Zamjenik glavnog urednika
Srećko PERŠIĆ
14.00 Najava programa
14.01 Dječji program
14.30 Tv izlog
14.45 Hrana i vino – emisija o
kulinarstvu
15.20 Tv izlog
15.35 Telenovela
16.35 Tv izlog
17.05 Živa istina /R
18.00 Tv izlog
18.15 Putomanija
18.50 DNEVNIK RITV-a
19.15 Hrana i vino – emisija o
kulinarstvu/R
19.45 Tv izlog
20.00 Telenovela / R
20.55 VIJESTI RITV-a
21.00 Sport nedjeljom – emisija o
sportu 1. dio
22.00 VEČERNJI DNEVNIK RITV-a
22.25 Sport nedjeljom – emisija o
sportu 2. dio
23.00 Arka – astro show ( 18)
01.00 Odjava programa
15.20 Kanal Ri petica, glazbena emisija
15.45 Moja Istra, emisija (r)
16.30 TV prodaja
16.50 Od mora do gorja +, reportaža
17.05 Orlando, sportski talk show (r)
18.05 TV prodaja
18.25 U zdrav mozak Summer 2, ep. 35
19.00 DNEVNIK
… Vremenska prognoza za
Kvarner
… Servisne informacije
19.20 Kanal Ri classic, glazbena
emisija
20.00 PLANET RI – mozaična emisija
20.50 Auto moto nautic vision, emisija
21.25 Planet Croatia, emisija
22.00 DNEVNIK
… Vremenska prognoza za
Kvarner
… Servisne informacije
22.20 U zdrav mozak Summer 2, ep.
22.45 Zeleno plava razglednica,
reportaža (r)
23.00 Zapisano u zvijezdama, astro
show (18)
Videostranice
09.40 Tv prodaja
10.30 Pressica (r)
11.30 Tv prodaja
12.30 Jezik na žlicu, obrazovna emisija
13.00 Tv prodaja
15.20 Video Istra (r)
15.55 Ifest (r)
16.20 Tv prodaja
18.00 Info Istra
18.30 Riznica znanja, obrazovna emisija
19.00 Druga strana, emisija o
sociološkim temama
19.30 Info Istra
20.05 Vijesti
... sport
... vrijeme
20.30 Ljetni magazin, mozaik
21.30 Život piše priče, dokumentarna
emisija
22.05 Vijesti
... sport
... vrijeme
22.30 Ljetni magazin (r)
23.35 Notiziario, vijesti na talijanskom
jeziku
00.00 Odjavna špica
Videostranice
11.20 Tjedni pregled regionalnih vijesti
(R)
11.50 Aniela, sapunica (R)
12.40 TV Prodaja
14.00 Hrana i vino (R)
14.30 Planet Croatia (R)
15.00 TV Prodaja
16.30 Hrana i vino
17.00 Život s morem (R)
17.45 Comunita’ (R)
18.20 Aniela, sapunica
19.10 3 Kraljevstva,povijesna serija
20.00 Vijesti Istre i Kvarnera
20.35 49.Smotra narodne glazbe i plesa
Istre (Idio)
22.05 Turistički magazin
22,20 SFRJ za početnike
23.10 Alen;Bioterapeut Kristaloterapeut,emisija uživo
07.00 Glazbeni trenutak, glazbena
emisija
07.15 Izlog
07.30 Dječja TV , dječja emisija (R)
08.30 Serbus Zagreb, informativna
emisija (R)
08.50 Zagrebancija, info show (R)
09.35 Izlog
10.05 Svakodnevica, mozaična emisija
11.30 Groznica subotnje večeri,
zabavna emisija (R)
13.00 Hrana i vino, kulinarski show (R)
13.30 Izlog
14.00 Svi smo mi purgeri, emisija o
nacionalnim manjinama (R)
14.30 Izlog
14.45 Čovjek i zdravstvena kultura,
kontakt emisija (R)
15.45 Izlog
16.00 TV klinika, emisija o zdravlju (R)
17.00 Izlog
17.30 Hrana i vino, kulinarski show
17.55 Serbus Zagreb, informativna
emisija
18.15 Moja županija, kontakt emisija
18.43 Info
18.45 Zagrebancija, info show
19.30 Dječja TV , dječja emisija
20.05 Svakodnevica, mozaična emisija
21.25 Na kraju dana, informativna
emisija
21.30 Nitko nema dva života, zabavna
emisija
23.00 Arka (18), alternativni kutak
09.25 Moj kvart dubrava (R)
10.00 Zoom Zagreb (R)
11.00 1x2
12.00 Pregled programa
12.01 Dali B. Show
12.30 Novi milenij (R)
13.00 Sport nedjeljom (R)
14.29 Pregled programa
14.30 Zoom Zagreb
15.30 Sat za zdravlje
16.30 Svakodnevno
18.30 Mirovinski odrezak (R)
19.00 Vijesti
19.24 Pregled programa
19.25 Podebljaj do 11(R)
20.00 S Anitom aktualno
21.00 Zoom Zagreb (R)
22.00 Vijesti (R)
22.30 Dali B. Show (R)
23.00 Nera (18)
12.20 Pannonian Challenge Osijek,
snimka
14.45 Nogomet, MAXtv Prva liga:
Dinamo -Split, snimka
17.00 Prehrana i sport,
magazin
17.25 TV automagazin
18.00 Školska liga, dječja emisija
18.30 Svijet automoto nautike, magazin
19.00 Istra 100 milja, reportaža
19.45 Nogomet, MAXtv Prva liga:
Rijeka- Slaven B., snimka
21.45 TV automagazin
22.20 Svijet automoto nautike, magazin
22.50 Atletika, magazin
6.00 Euronews 6.10 Unomattina estate 6.30 TG1
6.45 Unomattina estate 11.25 Don Matteo 5, serie
13.30 Telegiornale 14.00 TG1 economia 14.05
Legami 15.00 Capri, serie 16.50 Rai parlamento
17.00 TG1 17.10 Un amore di lana, film 18.50
Reazione a catena, gioco 20.00 Telegiornale 20.30
Techetetechete 21.20 Il commisario Montalbano,
serie 23.40 Miss Fisher, telefilm 0.40 TG1 1.15
Sottovoce
!
6.00 La strada per la felicitá 7.30 Buona fortuna
Charlie, serie 7.50 Sorgente di vita 8.20 Le sorelle
McLeod, telefilm 9.45 Pasion prohibida, serie 10.30
TG2 insieme 11.20 Il nostro amico Charly, telefilm
12.10 La nostra amica Robbie, telefilm 13.00 TG2
13.30 Costume e societá 13.50 Medicina 33 14.00
Ricetta per un delitto, film 15.40 Senza traccia, serie
16.20 Guardia costriera, telefilm 17.45 TG2 17.50
Rai TG sport 18.15 TG2 18.45 Il Commissario Rex,
telefilm 20.30 TG2 21.00 Lol, sketch 21.10 Voyager
23.15 TG2 23.30 Splice, FILM 1.10 Rai parlamento
"
7.00 TGR Buongiorno 8.00 Agora 10.20 Romanzo
d'amore, FILM 12.00 TG3 12.15 La signora del
West, telefilm 13.45 Kilimangiaro album, doc. 13.15
Rai educational 14.00 TG regione 14.30 TG3 14.50
TG3 Piazza affari, rubrica 15.00 TG3 15.00 Terra
nostra 2, serie 15.45 Rulet Russa, film 17.25 Geo
magazine 2014., rubrica 19.00 TG3 19.30 TG
regione 20.00 Blob 20.10 Ai confini della realtá,
telefilm 20.20 Missing, serie 21.05 I sogliti ignoti,
film 23.00 TG regione 23.10 TG3 notte 23.25
Correva l'anno 0.20 Mediterranea
#
6.00 Prima pagina 8.00 TG5 8.45 Flatelli Benvenuti,
serie 10.05 TG5 11.00 Forum 13.00 TG5 13.40
Beautiful 14.45 Uomini e donne e poi, talk show
16.30 La voce del cuore, FILM 18.15 TG5 18.20
Cuore ribelle, serie 19.00 Il segreto, serie 20.00 Tg5
20.40 Paperissima sprint, show 21.10 Dirti Dancing,
FILM 23.30 The Tudors, serie 1.30 TG5
6.45 Xena, principessa guerriera, serie 9.35 A-team,
serie 11.30 Human target, serie 12.25 Studio aperto
13.00 Sport mediaset 14.05 I Simpson, an. 14.30
Futurama, an. 14.55 Nikita, serie 16.40 The O.C.,
serie 18.30 Studio aperto 19.20 C.S.I. , serie 21.10
Persona d' interesse, serie 23.05 D uninvited, FILM
00.50 Sport mediaset
$
6.20 Media shopping 6.50 Zorro, serie 7.20 Miami
Vice, serie 8.15 Distretto di polizia, serie 10.45
Ricette all' italiana, rubrica 11.30 Tg4 12.00
Renegade, telefilm 13.45 Lo sportello di Forum
15.30 Hamburg distretto 21, telefilm 16.35 My life,
serie 16.50 Il comandante Florent, serie 18.55 TG4
19.35 Ieri e oggi in tv 19.55 Tempesta d' amore,
telefilm 20.30 Il segreto, serie 21.15 Arma letale 3.,
FILM 23.55 L' ispetore Callaghan, FILM 1.50 TG4
notte 2.15 La visita, FILM
Izvršni urednik
Leonid SLIJEPČEVIĆ
Marina VUKŠIĆ (Desk)
Jasna ORLIĆ (Desk)
Sandra ZRINIĆ TERLEVIĆ (Pula)
Vesna ČAMDŽIĆ (Istra)
Duška PALIBRK (Istra)
Tea TIDIĆ (Portal)
Bojana ĆUSTIĆ JURAGA
(Kultura i Mozaik)
Nenad JANKOVIĆ (Sport)
Silva BODLAJ IVAŠIĆ
(Crna, Svijet, zadnja)
Gordana JEZDIĆ (Nedjelja)
Nataša KRESO (grafika)
Milivoj MIJOŠEK (fotografija)
REDAKCIJA
centrala (052) 591-500
direktor i tajništvo 300-630
glavni urednik 591-504
urednici:
591-505, 591-583 (Novosti)
591-515 (Pula)
591-518 (Istra)
591-516 (Kultura, Mozaik)
591-521 (Crna)
591-513 (Sport)
uredništvo faks 591-555
dopisna služba 591-509
e-mail: [email protected]
www.glasistre.hr
DOPISNIŠTVA
BUZET:
tel./faks 662-522
694-140, 694-141
LABIN:
tel. 885-057
faks 885-059
PAZIN:
tel. 625-036, 616-270
faks 621-738
POREČ:
tel. 431-924, 427-246, 427-247,
427-248, 427-249
faks 452-863
ROVINJ:
tel. 840-694, 840-695
faks 811-143
TRST:
faks 0039/040/9381245
ZAGREB:
mob. 099/2167977
MARKETING
06.00 Tisuću riječi 07.30 Batman. Povratak Viteza
Tame, 2. dio 08.45 Marley i ja 2 10.10 Čovjek s dva
mozga 11.40 Šest stupnjeva 13.05 Sretna Nova
godina! 15.00 Fantastična četvorka 16.45 Croods
18.20 Starci 2 20.05 Ray Donovan, ep. 8 21.00
Preostali, ep. 8 22.00 Kalifornikacija VII, ep. 7 22.30
Potpredsjednica III, ep. 6 23.00 Jahači valova 00.50
Sestrina noćna mora 02.20 Spektakularna sadašnjost
03.55 Kraljevi kvarta 2 05.30 Filmovi i zvijezde VI,
ep. 33
10.00 Odgoj za početnike IV, ep. 12 10.25 Božićna
priča 2 11.50 Pametnjakovići 13.10 Scooby Doo i
čudovišta iz cirkusa 14.30 Sretni Louie, ep. 5 14.55
Sretni Louie, ep. 6 15.20 Sretni Louie, ep. 7 15.50
Božićna priča 2 17.10 Zakucavanje iz snova 18.35
Odgoj za početnike IV, ep. 12 19.00 Ja'mie. Djevojka
iz privatne škole, ep. 3 19.30 Ja'mie. Djevojka iz
privatne škole, ep. 4 20.00 U iščekivanju 21.25
Druga sestra 23.35 Ja'mie. Djevojka iz privatne
škole, ep. 3 00.00 Ja'mie. Djevojka iz privatne
škole, ep. 4 00.30 Ovo je kraj 02.15 Zabava
uznesenja
06.00 Manny i Lo 07.25 Nosorog u trku 07.45
Longford 09.20 Njemački prijatelj 11.05 Iza vrata
Actors Studia, ep. 20 11.50 Kao netko zaljubljen
13.40 Stari dečki dobro praše 15.15 Djevojčica 16.50
Longford 18.20 Zajednički stol i postelja 20.00 Puste
strasti Judith Hearne 22.00 Izopačeni 23.45 Žica III,
ep. 8 00.45 Riff-Raff 02.20 Normalan život 04.05
Kao netko zaljubljen
08.50 Opaka tuna: Morske psine i rekreacija 09.40
Opaka tuna: Moćni ugriz 10.30 Zagonetni dosjei: Kralj
Artur 10.55 Natprirodna priroda: Vidovnjačke moći
11.45 Majmuni lopovi: Prosjačka gozba 12.15
Znanost glupog: 1: nastavak 12.45 Brain Games:
Fokus pokus 13.15 Brain Games: Kretanje 13.45
Kozmos: Odiseja u prostoru i vremenu: Čista soba
14.45 Je li to istina?: Dijete divljine 15.10 China's
Lost Pyramids 16.05 Istrage zrakoplovnih nesreća:
Operacija Babylift 17.00 Sekunde do katastrofe: Pad
crnog jastreba 18.00 Zatočeni u inozemstvu: Uhićenje
u Tokiju 19.00 Preživljavanje na Aljasci
6.00 Jezero, drama 8.00 Kako postati heroj,
dokumentarni 9.30 Dječja TV, glazbeno - animirani
program 10.15 Sreća na uzici, dječji 12.00 Partizani,
ratni 14.00 Leptirov oblak, komedija 16.00 KLASIK TV
ratnika, akcijski 18.00 Doktor Mladen, ratni 20.05
Virdžina, drama 22.00 Dragan Nikolić. Nacionalna
klasa, komedija 0.00 Za sada bez dobrog naslova,
drama 2.00 Doktor Mladen, ratni (R) 4.00 Dragan
Nikolić. Nacionalna klasa, komedija (R)
09.00 Vrijeme promjena 11.00 Izgubljena moć 13.14
Život drugih 15.45 Lovac 17.23 Rover-dok. 17.25
Filmske vijesti. 17.45 Biti najbolji 19.24 Planet
majmuna. Revolucija-dok. 19.27 Filmske vijesti.
19.44 Jakuza 21.39 Plaćenici 3-dok 22.01 Banditi
00.06 Pročišćenje. Anarhija-Dok 00.30 Kocka.početak
02.09 Lucy-Dok. 02.30 Hotel 04.25 Filmski noviteti
08.00 Plavi čelik 10.00 Operacija delta force 4 11.37
Herkul-dok. 12.00 Ubojstvo i margarite 13.40 Step
Up All in-dok. 14.00 Underworld 2 15.52 Plaćenici 3dok 16.14 Mračne tajne 18.00 Umijeće slušanja
19.32 Rover– Dok. 19.40 Lucy-Dok. 20.01 Zmajev
poljubac 21.42 Planet majmuna. Revolucija-dok.
22.00 Borba za Opstanak 23.29 Pročišćenje.
Anarhija-Dok 23.37 Herkul-dok. 23.59 Kameno srce
01.38 Plaćenici 3-dok 02.00 Mračni planet 03.37
Filmski noviteti
08.30 Streličarstvo 09.00 Biciklizam. 09.30 Plivanje
EP 12.00 Atletika 13.30 Biciklizam 14.30 Berlin
16.00 Nogomet 17.00 Atletika. 17.45 Plivanje EP
20.00 WATTS 20.30 Hrvanje 21.00 Hrvanje. Vintage
Collection 22.00 Atletika 23.00 Biciklizam
Trg I. istarske brigade 10/III, Pula
tel. 591-539, faks 591-544
e-mail: [email protected]
Oglasni odjel
(mali oglasi, osmrtnice,
posljednji pozdravi,
sjećanja i zahvale)
tel. 388-470 i 591-543
faks 388-471
PRETPLATA
Trg I. istarske brigade 10/III, Pula,
tel. 052/300-655
faks 052/501-949
e-mail: [email protected]
Računovodstvo tel. 052/591-542
IBAN: HR5523600001102157321
kod ZAGREBAČKA BANKA d.d.
Zagreb
OIB 89054078461
List izlazi svaki dan. Slog Glas Istre Pula.
Tisak Novi list Rijeka, Zvonimirova 20.
Rukopisi i fotografije se ne vraćaju
Ponedjeljak, 18. kolovoza 2014.
DANAS POSLJEDNJI REDOVNI KUPON
SUTRA REZERVNI "X"
NA AERODROMU ODBILI PRIMITI NIJEMCA S NAJVIŠE PIERCINGA NA SVIJETU
Najizbušeniji čovjek
nepoželjan u Dubaiju
Sakupi i pokupi!
od 8. do 19. kolovoza 2014.
10
kupon
Pedesettrogodišnjeg
muškarca koji na tijelu
ima 453 piercinga i dva
roga na glavi, aerodromske su vlasti vratile bez obrazloženja
Telefon:
UPUTE ZA SLANJE OMOTNICA:
Vaše omotnice (isključivo bijele ili plave boje) s 10 kupona nagradne
igre, od kojih jedan može biti zamijenjen rezervnim "x" kuponom,
dostavite do 28. kolovoza 2014. u:
- Oglasnu službu u Puli, Portarata 4
- Glas Istre novine d.o.o. u Puli, Riva 10
Poštom omotnice dostavite na adresu:
Glasnogovornik hotela u kojem je
Buchholz trebao nastupiti, rekao je
da uprava hotela “usprkos pokušajima” nije uspjela ishoditi dopuštenje za njegov ulazak u Dubai
Na Biokovu
6,7 Celzijevih
stupnjeva
ZUERICH - Zapovjednik švicarske vojske Andre
Blattmann donio je uredbu prema kojoj e se vojnicima ubudue servirati uglavnom domai poljoprivredni proizvodi, objavio je u nedjelju list Neue
Zuericher Zeitung. Sukladno toj odluci, švicarska
e vojska na stol dobivati domai kruh, jaja, sir,
mlijeko, meso i ribu. Uredba, koja e se poeti primjenjivati 2015., predstavlja reakciju vojnog vrha
na pritube vojnika koji su se alili da moraju jesti
jeftinu maarsku piletinu iz masovnog uzgoja. Budui da je domaa hrana skuplja od uvozne, vojska e poveati i proraun za hranu s dosadašnjih
54 milijuna eura na 55,2 milijuna. List piše da dvije
treine hrane za vojsku ve potjee iz domae proizvodnje. (H)
Loto 6/45
33.kolo
8, 19, 25, 29, 30, 38 (43)
Dobitni broj 058989
MAKARSKA - Najnia
temperatura u Hrvatskoj
zabiljeena je juer na Biokovu, na ijem je najvišem
vrhu Svetom Juri izmjerena temperatura od 6,7 Celzijevih stupnjeva. Tako niska temperatura dva dana
nakon Velike Gospe nije
dugo godina zabiljeena,
ali “zna se zalomiti”, kazao
je deurni tehniar na odašiljau HRT-a na Biokovu.
Malo oblaka s ponešto
kiše u vrijeme ljeta spusti
temperaturu zraka na Biokovu i do desetak Celzijevih stupnjeva, kazao je deurni tehniar i dodao da
je vrh Sveti Jure juer bio
u oblacima, a na Biokovu
je puhao lagani sjeverni
vjetar. (H)
Ubijenu majku spremila u kofer
REUTERS
ZA NAGRADNU IGRU
Švicarska vojska želi domaću hranu
ARHIVA
Adresa:
Izvlačenje imena dobitnika
29. kolovoza 2014.
m iz Istatovao je zrakoplovom
vornik
nbula. Glasnogovornik
hotela gdje je Rolf Butuchholz trebao nastuipiti, rekao je za novia
ne da uprava hotela
“usprkos pokušajima” nije uspjela
ishoditi dopuštenje za ulazak Buchholza u Dubai.
Buchholz je putem
Twittera poručio da
avlasti u tom emiratu sumnjaju da se on
m.
bavi crnom magijom.
DUBAI - Nijemac Rolf Buchholz, čovjek s najviše piercinga na svijetu, vraćen je
iz Dubaija nakon što je sletio u zračnu luku u tom emiratu u Perzijskom zaljevu.
Ondje je naime imao dogovoren nastup u jednom luksuznom hotelu, piše u ne- Izbušeni
djelju tamošnji dnevnik Al informatičar
Emarat al Jum.
Rolf Buchholz inače
nače
je informatičar, a njegoStigao iz
va sklonost piercingu,
gu, odIstanbula
nosno brojnost pierceva
rceva po
Pedesettrogodišnjeg muš- cijelom tijelu mu je 2012.
karca koji na tijelu ima 453 godine priskrbila naziv
aziv “najka u svijepiercinga i dva roga na glavi, izbušenijeg” čovjeka
aerodromske su vlasti vrati- tu pa je tako ušao i u Guinnele bez obrazloženja. Dopu- ssovu knjigu rekorda.
da. (H)
Ime i prezime:
p.p. 106 i 107
52100 PULA
Riva 10
NUSA DUA - Indonezijska policija prošloga je
tjedna u koferu 19-godišnje Amerikanke Heather
Mack pronašla leš njezine
62-godišnje majke Sheile
von Wiese-Mack iz Chicaga
te uhitila djevojku i njezinog 21-godišnjeg mladia
Tommyja Schafera. Da nešto nije u redu s koferom
posumnjao je voza taksija
koji je djevojku i njezinog
deka pokupio u turistikom resortu u mjestu Nusa
Dua na Baliju. Kofer je bio
krvav, a taksist je bio prestravljen kada ga je otvorio
i u njemu pronašao ostatke ubijene ene. Tinejderica i Schafer uhieni su
zbog sumnje da su ubili
62-godišnjakinju, a budu li
osueni prijeti im smrtna
kazna.
M. Ko.
TEÈAJNA LISTA br. 156
utvrðena na dan 14.7.2014.
primjenjiva od 15.8.2014.
Jedinica
Šifra Valute
48
978 EUR1
756 CHF1
840 USD1
Kupovni za devize
7,580000
6,139789
5,555140
Srednji za devize,
efektivu i èekove
7,627060
6,293992
5,699918
Prodajni za devize
7,680000
6,463930
5,825746
Kupovni za efektivu,
èekove i kred. pisma
7,570000
6,105172
5,535190
Prodajni za efektivu
7,690000
6,495400
5,860086
!"#$$%&'()*+'(-"/$2*++3(:*;$<+3&='>)?!"#$?";*&+&(
/$+(
@$A33&+(*@"!3&(-?"!/=&(BG*A"/*++=&+(I"J2?+&(L*<"!==++

21.03.2015. - Župa sv. Terezije Avilske Suhopolje

glasnik 107

Župni listić od 2.11.2014.

Bilten 107 - adventisti.org

U tebe se, Gospodine, uzdam - Župa bl. Alojzija Stepinca, Zagreb

Izdanje 460. (25. siječnja 2015.) - Svi Sveti

Bilten 142 - adventisti.org

listić br.18 - Župa sv. Josipa Radnika Osijek

Glasilo HaGeZe, Veljača 2015.