Geneza današnjega političkog jugoslavenstva 23. 08. 2014. Po četak Izbo rnik Nalaz ite s e o vdje: Po č etak Hrvats ka O nama Ko ntakt Aktualno Najnovije vijesti Uvodnik Hrvatska Unutarnja politika Gospodarstvo Bosna i Hercegovina Vanjska politika Iseljeništvo Gledišta Povijest Kultura Znanost Društvo Religija Kolumne Feljtoni Intervjui Izjave tjedna Po veznice Vlada RH Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Matica hrvatska Nacionalna i sveučilišna knjižnica Hrvatski državni arhiv Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Hrvatski institut za povijest Društvo hrvatskih književnika Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvatski informativni centar Hrvatski memorijalno dokumentacijski centar Domovinskog rata Glas koncila Slobodna Dalmacija Novi list online Hina Anket a Genez a današ njega po litič ko g jugo s lavens tva Ne treba nam o vakav Us tavni s ud č etvrtak, 21. ko lo vo z 2014. 13:30 Tko je gubitnik nakon odluke Ustavnog suda o skidanju ćiriličnih ploča? Zoran Milanović Ivo Josipović Milorad Pupovac Pravo pis z a s ve, s amo ne z a hrvats ki jez ik uto rak, 19. ko lo vo z 2014. 11:58 Netko drugi Glasuj Vidi detalje HTV i Rudo lf Steiner č etvrtak, 21. ko lo vo z 2014. 13:20 Subota, 23/08/2014 08:12:44 T ko je Online? Trenutačno aktivnih gostiju: 1364 gostiju i jedan član online Geneza današnjega političkog jugoslavenstva O bja vlje no pe ta k, 22. kolovoz 2014. 00:00 | | pretražite... Napredna mladež U t om ot užnom ozračju, nasuprot vladajućem hrvat skom nagodbenjačkom legit imizmu i oporbenjačkom pravaškom t raženju t rijalist ičkog rješenja za Monarhiju, Napredna omladina, pod budnom prismot rom masonst va, odbacuje svaku nacionalnu „hrvat sku uskogrudnost “ t e st rast veno zast upa t ezu kako je svejedno jesmo li Hrvat i ili Srbi, glavno da se oslobodimo od Aust rijanaca i Mađara. Mladi književnici, budući pisci i polit ičari pokreću mnošt vo list ova radi promicanja južnoslavenskog jedinst va. U Hrvat skoj su t o Ujedinjenje, Jug, Val, Zastava, Novi život, Napredak, Nova riječ, Narodno jedinstvo, Vihor i dr., dok se u inozemst vu pokreću Zora u Beču, Vila u Ženevi, Jugoslavija u Pragu. Pored t oga Napredna omladina razvija izrazit u polit ičku djelat nost gdje u Beču javno proklamira da više nije ni za Beč, ni za Pešt u, već isključivo za Beograd kao historijski Pijemont Južnih Slavena. (Franjo Tuđman: Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, Knjiga prva, Hrvat ska sveučilišna naklada, Zagreb, 1993., st r. 85. i 87.) Prijavi se Korisničko ime Lozinka Zapamti me Prijava Zaboravili ste lozinku? Zaboravili ste korisničko ime? Kreiraj korisnički račun U inozemst vu je najveći ut jecaj slobodnih zidara na hrvat sku int eligenciju bio u Pragu, gdje je većina hrvat skih int elekt ualaca nast avila st udiranje nakon spaljivanja mađarske zast ave 16. list opada 1895. godine na Trgu bana Jelačića. Naprednjaci su došli pod izrazit i ut jecaj slovačkog filozofa i polit ičara Tomaša Garriguea Masaryka i češkog sociologa i polit ičara Edvarda Beneša. Obojica su bili poznat i svjet ski masoni, poglavit o Masaryk koji se u masonskim krugovima smat ra najvećim svjet skim „masonom bez pregače“ t oga vremena. Tomaš Masaryk će 1918. godine post at i prvi predsjednik Čehoslovačke Republike koja je nast ala na razvalinama Aust rougarske Monarhije, a skrojena je u masonskim ložama t ako da joj je pripao t erit orij Sudet ska oblast , nast anjen isključivo njemačkim pučanst vom Masaryk je pragmat ski osuđivao negat ivnu aust rijsku i mađarsku polit iku prema Hrvat ima, ali samo zat o št o je podupirao srpske hegemonist ičke pret enzije prema Hrvat skoj. Zanimljivo je da je Masaryk u svom dugogodišnjem bavljenju južnoslavenskim pit anjem ispočet ka sugerirao hrvat skoj sveučilišnoj mladeži ideju slavenske solidarnost i i aust roslavist ičku realist ičku polit iku, da bi pod int egralist ičkom iluzijom čehoslovakizma naprasno počeo pot icat i nacionalnu jednorodnost južnoslavenskih zemalja, ot voreno st ajući na plat formu Velike Srbije. Njegov doprinos u st varanju zloglasne Kraljevine SHS jednako je mjerljiv kao i doprinos brit anskih srbofilnih masona Seat on-Wat sona i St eeda. Svakako je nužno spomenut i dio t e nemirne jugoslavenske nacionalist ičke mladeži koja se hranila na djelima „ arhit ekat a kult ure smrt i“, Mazzinija, Sighelea, Byrona, Renana, Georgesa Sorela, Barresa, Schopenhauera, Niet zschea, Krapot kina, t e drugih masonskih mislit elja i ruskih anarhist a i revolucionara. Najveći ideolog Skerlićevog jugoslavenst va u Dalmaciji i Primorju bio je hrvat ski književnik, polit ičar, a pot om i filmski djelat nik, slobodni zidar Milan Marjanović (1879.1955.). Poznat je kao ant iklerikalac i bunt ovnik koji je zbog prot umađarskih demonst racija ist jeran iz karlovačke gimnazije t e u Pragu polazi t rgovačku školu. U Pragu sluša predavanja T. G. Masaryka, t e od 1903. godine učest vuje u ilegalnim polit ičkim borbama. Uređivao je poznat a glasila, Crvenu Hrvatsku, Novi list, Pokret i dr. U Beogradu mu je 1943. godine u organizaciji Srpske književne zadruge objavljena knjiga masonskog izričaja Savremena Hrvatska. Kao zaslužni mason poslije Prvog svjet skog rat a bio je član mirovne delegacije Kraljevine Jugoslavije u Parizu, a nakon Drugog svjet skog rat a, kao krunu svoje karijere, obnašao je dužnost predsjednika Jadranskog instituta JAZU-a. http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/hrvatska/11506-geneza-danasnjega-politickog-jugoslavenstva 1/2 Geneza današnjega političkog jugoslavenstva 23. 08. 2014. Robert William Seat on Wat son Nije slučajno da se u Dalmaciji, kolijevci hrvat ske državnost i, u najčišćoj hrvat skoj zemlji, u ognjišt u hrvat ske književnost i, iz koje je zbog st oljet nog polit ičkog sužanjst va i ekonomske iscrpljenost i st ot ine t isuća Hrvat a iselilo u prekooceanske zemlje, a t isuće njih su prekrst ili pravoslavni popovi koji su uz t o i doveli t isuće novih bizant inskih došljaka na dalmat inski krš, st vorilo središt e unit arist ičke hrvat ske mladeži. Upravo se u Split u, pod vodst vom t ri dalmat inska slobodna zidara i gnusna ant iklerikalca, hrvat skih književnika, Oskara Tart aglije, Vladimira Čerine i Nike Bart ulovića, 1911. godine osnovala Hrvat sko-srpska radikalna omladina. Radikalna omladina, kao pret eča fašist ičkoj Orjuni (Organizacija jugoslavenskih nacionalist a) koja je imala usku suradnju s Udruženjem čet nika, gajila je neskrivenu mržnju, ne samo prema kat oličkom kleru, već i prema frankovcima, separat ist ima, Radiću, Trumbiću it d. Prema nekim procjenama, npr. jednog od čelnika Radikalne omladine, Milost islava Bart ulice, Hrvat sko-srpska radikalna omladina imala je prije Prvog svjet skog rat a oko st ot injak omladinskih nacionalist ičkih organizacija s više od deset t isuća članova, t e je t iskala t rideset i dva list a i časopisa. Među njima su po radikalizmu i aniklerikalizmu najpoznat iji bili masonski časopisi Vihor i Val. U organizaciji Čerine i Tart aglije u proljeće 1912. godine skupina od 156 zagrebačkih sveučilišt araca posjet ila je Beograd, javno manifest irajući cilj Radikalne omladine, Ujedinjenjem oslobođenju. Nacionalist ičke sveučilišt arce su primili srpski minist ri, braća iz lože Ujedinjenje, članovi čet ničke organizacije Crne ruke, člankopisci Piem o nt a it d. Prema pisanju Oskara Tart aglije, najdirljiviji mu je susret bio s Brankom Božovićem koji mu se hvalio kako je on prvi kat olik, Hrvat i Dalmat inac koji je post ao član Crne ruke. Masonski prvak Oskar Tart aglia, kako je i sam za sebe govorio, od kada je počeo polit ički mislit i, oduvijek je antiklerikalac i srbofil - još više Srbin, i nikada nije pravio razliku između Srbina i Hrvata. Tart aglia je o sebi ist icao i t o da je čit ao at eist ičku i anarhist ičku lit erat uru, a čak je i preveo i t iskao knjigu Omladini ruskog anarhist a Pet ra A. Kropot kina. Tart aglia je zajedno s Čerinom donio cjelovit i program nacionalist ičke omladine poslije svog posjet a Srbiji. Program je imao jasan cilj da se kult urno u masonskom, polit ički u južnoslavenskom duhu, na način t alijanskog ujedinjenja kojemu su predvodili masoni, ost vari ujedinjenje Južnih Slavena. Ta unit arist ička omladina, u svojoj borbi za zajedničku državu Srbo-Hrvat a, t jerala je u t u borbu i st arije polit ičare. Niko Bart ulović, t akođer jedan od masonskih prvaka unit arist ičke omladine, konst at irao je slijedeće: „Gospodar ulice, gospodar širokih raspoloženja, nisu bili t i polit ičari, već omladina. Ona je st varala št imunge, izazivala namjerno incident e, organizirala demonst racije, palila aust ro-ugarske zast ave, dizala javno mišljenje, i st ariji su morali da je slede“. (Ivan Mužić: Masonstvo u Hrvata, Knjigot isak, Split , 2001., st r. 87., 89. i 91.) Slavko Cuvaj Između „slavnog“ split skog hrvat skog književnog t rolist a, Tart aglije, Bart ulovića i Čerine, svakako Čerini pripada orjunaška perjanica hrvat skog herost rat a, najvećeg mrzit elja svog Hrvat skog roda. Kao neprepoznat ljiv i oskudan književnik i poet a, nikada ne bi doživio ni najmanji spomen na svoj minorni književni rad – rad u kojemu nema ni zrnce est et ske i umjet ničke vrijednost i, jer on je kao i sva nacionalist ička jugoslavenska omladina u svemu polit izirao pa t ako, na njenu št et u, i u književnost i – ali ost at će it ekako zapamćen u masonskom ozemlju. Ost at će upamćen kao vođa Hrvat sko-srpske radikalne omladine, kao silnik bogohulnih uradaka u masonskim glasilima, kao organizat or at ent at a na hrvat skog bana Slavka pl. Cuvaja, kao izdajnik svoga naroda, kao t ekst opisac najsablasnije besramne poruke upućene 1914. godine Zagrepčanima u njegovu Vihoru, koja glasi: „Ako u Zagrebu ima 80 000 st anovnika, 50 000 njih bi t rebalo povest i u klaonicu, 5 000 njih da odnese Sava, 5 000 da pot opi kakav nerazmišljeno silovit dažd, a sa velikom masom od preost elih dvadeset hiljada t rebalo bi u kakav moralni i nacionalni (jugoslavenski) purgat orij... Ovom gradu cinika t reba silom dat i dušu i mozak onoga grada heroja, koji se zove Beograd“. (Nedjeljko Kujundžić: Hrvati u stoljeću smrti, H. P. P., Zagreb, st r. 32.) (Korišt eni dijelovi iz knjige Masoni protiv Hrvatske) Mladen Lojkić Samo regis trirani ko ris nic i mo gu do davati ko mentare. JCo mments Co pyright © Hrvats ki Fo o kus . Sva prava pridrž ana. Iz rada: Re nato Smokrović http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/hrvatska/11506-geneza-danasnjega-politickog-jugoslavenstva 2/2