Masonstvo i Nezavisna Država Hrvatska 14. 04. 2014. Po četak Izbo rnik Nalaz ite s e o vdje: Po č etak O nama Unutarnja po litika Ko ntakt Aktualno Najnovije vijesti Uvodnik Hrvatska Unutarnja politika Gospodarstvo Bosna i Hercegovina Vanjska politika Iseljeništvo Gledišta Povijest Kultura Znanost Društvo Religija Kolumne Feljtoni Intervjui Izjave tjedna Po veznice Vlada RH Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Matica hrvatska Nacionalna i sveučilišna knjižnica Hrvatski državni arhiv Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Hrvatski institut za povijest Društvo hrvatskih književnika Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvatski informativni centar Hrvatski memorijalno dokumentacijski centar Domovinskog rata Glas koncila Slobodna Dalmacija Novi list online Hina Anket a Mas o ns tvo i Nez avis na Drž ava Hrvats ka 1991. GODINA - KOJA SE (NE) VRAĆA? - Obnavlja s e veliko s rps ka agres ija č etvrtak, 10. travanj 2014. 14:22 Zašto Nadan Vidošević nije progonjen kao Ivo Sanader? Jer je manje kriv Jer je ljepši Jer je pametniji Jer je manje ukrao Mas o ns tvo i Nez avis na Drž ava Hrvats ka s rijeda, 09. travanj 2014. 23:36 Nešto peto Glasuj Vidi detalje Hrvats ko j trebaju ko mpetentne, djelo tvo rne i o dgo vo rne ins tituc ije među... č etvrtak, 10. travanj 2014. 10:37 Ponedjeljak, 14/04/2014 16:04:11 T ko je Online? Masonstvo i Nezavisna Država Hrvatska O bja vlje no pe ta k, 11. tra va nj 2014. 00:00 | Trenutačno aktivnih gostiju: 754 gostiju i nema članova online | Srbi i Srbijanci su počeli s ubijanjem Hrvata tri dana prije uspostave hrvatske države pretražite... Po st arom običaju nit i jedan režimski hrvat ski medij nit i ove godine nije spomenuo št o se zbilo u noći 7.- 8. t ravnja 1941. godine u okolici Bjelovara. Naime, t e noći je u Velikom Grđevcu pričuvni puk 108. kraljevske jugoslavenske vojske, popunjen Hrvat ima, pod zapovjedništ vom narednika Ivana Čveka ot kazao poslušnost jugoslavenskoj vladi, razoružao srpske časnike i krenuo prema Bjelovaru. Na put u im se pridružuje i 40. dopunski puk poručnika Leopolda Supančića. Zauzimaju grad Bjelovar od žandara i preost ale jugoslavenske vojske, t e gradonačelnik dr. Julije pl. Makanac 8. t ravnja 1941. godine proglašava Nezavisnu Državu Hrvat sku. Hrvat ska država proglašena je voljom hrvat skog naroda u Bjelovaru, bez nazočnost i nit i jednog pripadnika njemačkih, t alijanskih ili ust aških post rojbi. Prijavi se Korisničko ime Lozinka Zapamti me Prijava Zaboravili ste lozinku? Zaboravili ste korisničko ime? Kreiraj korisnički račun Ovaj događaj hrvat ska hist oriografija ne bilježi, kao i činjenicu da su prve žrt ve u Drugom svjet skom rat u na t lu Hrvat ske bili Hrvat i, i t o njih t rideset ak iz okolice Bjelovara, koje su masakrirali srbočet nici između 8.-10. t ravnja 1941. godine u režiji srpskog konjaničkog puka Car Dušan Silni nakon pobune hrvat skih vojnika. Njemačka se bjelovarskim događajima našla pred got ovim činom posve nespremna. Žurno je ponudila vlast Vlat ku Mačeku, ali Maček jednost avno nije ht io preuzet i odgovornost za sudbinu hrvat skog naroda u najdelikat nijem t renut ku njegove povijest i. Prit isnut t alijanskim ult imat umom, dr. Ant e Pavelić je prihvat io t u zadaću, pokušavajući spasit i št o se spasit i dade, misleći bolje i krnja država i krnja sloboda nego da cijela Hrvat ska padne pod okupacijski režim Njemačke i It alije. U ime dr. Pavelića, Slavko Kvat ernik je 10. t ravnja u Zagrebu na opće oduševljenje hrvat skog naroda službeno proglasio Nezavisnu Državu Hrvat sku. Bilo je t o ost varenje t isućljet nog sna hrvat skog naroda. Da je golema većina Hrvat a željela svoju državu najzornije nam je pot vrdio povjesnik dr. Dušan Bilandžić, part izanski prvoborac i visoki dužnosnik Komunist ičke part ije, rekavši: „Sam čin proglašenja NDH, u koju je uvrštena i BiH, izazvao je euforično oduševljenje većine hrvatskog naroda. Oko nove vlasti okupili su se ljudi iz različitih društvenih slojeva, spremni da grade svoju nacionalnu državu, uskrslu nakon osam stoljeća.“Ivan Mešt rović je u svojim memoarima zapisao izjavu brit anskog konzula u Zagrebu, Thomasa C. Rappa, prigodom proglašenja hrvat ske države 10. t ravnja 1941. godine: „Bez svake sumnje, Država Hrvatska je tu i narod je za nju.“ Na žalost , Hrvat i kroz cijelu povijest nisu mogli sebi birat i saveznike. Tako je bilo i s NDH. Namet nuli su joj se ideološki gospodari nacizma i fašizma, Njemačka i It alija, koji joj prečest o nisu bili prijat elji i koji su surađivali s njenim najvećim neprijat eljima. Uzaludni su bili pokušaji vlade NDH t ijekom cijelog perioda rat a uspost avit i kont akt s Velikom Brit anijom. Naivno je t o bilo uopće t ražit i jer masonskoj V. Brit aniji samost alna hrvat ska država nije bila u nikakvim planovima, bila ona ust aška ili kakva god. Ona ne post oji u masonskom polit ičkom zemljovidu, ona je samo „ružna mrlja“ na masonskom krvot oku Washingt on – London - Jeruzalem. http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/unutarnja-politika/10361-masonstvo-i-nezavisna-drzava-hrvatska 1/5 Masonstvo i Nezavisna Država Hrvatska 14. 04. 2014. Donji Most i - odavanje počast i pobijenim Hrvat ima 1941., nekoliko dana prije uspost ave hrvat ske države S kraljem Pet rom II. i jugoslavenskom vladom puno je masona u t ravnju 1941. godine izbjeglo iz zemlje: Juraj Knežević, Jovan Banjanin, Milan Gavrilović, Većeslav Wilder, Srđan Budisavljević, Radoje Knežević, Bogoljub Jeft ić, Jovan Đonović i mnogi drugi. Od posebnog povjerenja brit anskog Okruglog st ola bili su Radoje Knežević i hrvat ski mason Ilija Jukić, ali i svi ost ali emigrant i masoni bili su pod st rogim nadzorom brit anskog masonst va. Umreženo masonst vo među zaraćenim st ranama, a svi u službi brit anskih obavješt ajnih službi, kont roliralo je razvoj događaja u zaraćenoj Europi, poglavit o na prost orima bivše Jugoslavije t e odlučivalo, ili obavješt avalo suprot nu st ranu, o sudbonosnim odlukama neprijat eljske st rane. Iz t og razloga je infilt rirano masonst vo u samom vrhu NDH imalo sasvim drugačiju zadaću od masonst va u Nacionalnom komit et u Draže Mihajlovića u kojemu su značajniji masoni bili dr. Đura Đurović, dr. Aleksandar Popović, dr. Đuro Milović, dr. Vladimir Belajčić, Ljubiša Trifunović, Dragiša Vasić, St evan Moljević, Mihajlo Kujundžić i Hrvat raspop Đuro Vilović. Uloga mnogih hrvat skih masona, poglavit o ciljano ubačenih, je bila u službi razgradnje NDH, dok je uloga masona u čet ničkom pokret u bila očuvanje Kraljevine Jugoslavije, odnosno st varanje Velike Srbije. Zbog t oga je i bila obilat a pot pora čet ničkom pokret u od st rane Velike Brit anije i SAD-a. Kasnije su masonske sile V. Brit anija i SAD promijenile svog nepouzdanog igrača Mihajlovića s pouzdanijim Brozom. Nepobit na je činjenica da su se u Ust aški pokret još od njegovog osnivanja infilt rirali mnogi masoni iz zakut ne Simboličke Velike lože Libertas.Razvidno je da je loža Libertas bila ut očišt e, kako hrvat skih domoljuba koji su snoviđali hrvat sko nacionalno masonst vo poput „Draškovićevog masonst va“ iz 18. st oljeća, t ako i masona Židova koji su se s ost alim hrvat skim masonima suprot st avljali velikosrpskom ant isemit izmu. Na žalost , u ložu se je uvuklo i puno provokat ora, unit arist a, brit anskih doušnika it d., koji su se vješt o zakrinkali krinkom hrvat skog nacionalizma. Ovdje t reba nešt o reći o loži Libertas kao i o srpskom masonst vu. Poznat o je kroz povijest da su Srbi vješt o korist ili svoje „dvorske Židove“ u svim krit ičnim t renut cima kada je dolazilo u opasnost njihovo hegemonist ičko velikosrpst vo. Kada su ponovo osnažili i dobili državu po svom ukusu – Kraljevinu SHS, pomoć Židova više im nije bila pot rebna. S druge st rane u Hrvat skoj je Židovima bilo sve dozvoljeno pošt o Hrvat i nisu nikada bili ant isemit i i gajili su sust avnu naklonost prema Židovima. Vidljivo je t o i iz činjenice da Židovi za sjedišt e svog cionist ičkog pokret a u Kraljevini SHS izabiru Zagreb. Osim t oga u Zagrebu izlazi glasilo Židovska smotra, kasnije Židov,sve do 1941. godine kada dolazi do prve pojave ant isemit izma u Hrvat skoj. Budući da je u zagrebačkoj loži Prometej bilo mnogo uglednih Židova na čelu s poznat im hrvat skim Židovom Ladislavom Sit zerom, dodat no se zaošt rio sukob između Velike lože Jugoslavije u kojoj se pojavio veliki ant agonizam prema braći „Mojsijeve vere“ i lože Prometej. Sukob je kulminirao kada je Veliki besednik Velike lože,Damjan Branković javno napao Židove. Rezult at sukoba je suspendiranje lože Prometej i z Velike lože Jugoslavije. Međut im, mnogi hrvat ski masoni nisu bili zadovoljni t om suspenzijom, t e masonska braća iz novoosnovane lože Amititia,lože Ljubav bližnjega,t e lože Prometej osnivaju 29. svibnja 1927. godine u Zagrebu Simboličku Veliku ložu Libertas. Osnivanju su nazočila delegirana braća iz sve t ri lože, među kojima ist aknimo dr. Vladimira Rukavinu, Dragut ina Libermanna, Ignjat a Fischera, Hugu Hoffmana, Feliksa Mikolaša, Milana Schwart za, Bogdana Nemčića, Milana Vidmana, Branimira Domca i Janka Koščevića. Za velikog majst ora Velike lože Libertas izabran je Veljko Tomić. Ivan Mešt rović Dokaz da je Velika loža Jugoslavija imala znat an ut jecaj u svjet skom masonst vu t aj je št o Veliku ložu Libertas nije priznala nit i jedna inozemna velika loža. Budući da je Velika loža Jugoslavija radila pod zašt it om francuskog Velikog Orijenta, Veljko Tomić okreće se http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/unutarnja-politika/10361-masonstvo-i-nezavisna-drzava-hrvatska 2/5 Masonstvo i Nezavisna Država Hrvatska 14. 04. 2014. anglosaksonskom masonst vu t ražeći u Londonu priznanje lože Libertas. U t om t raženju pot pore zanimljive su Tomićeve izjave o romanskom masonst vu, kako t o masonst vo nije pravo masonst vo, kako t o nisu „masonske radionice“ već polit ički klubovi it d. Za anglosasko masonst vo Tomić je pun hvale. On ist iče kako je masonst vo „duhovna st var“ t e da je st oga anglosaski t ip masonst va puno bliži t ranscendent nost i, okult nost i i filozofiji nego polit ici. Međut im, Tomićevi naivni pokušaji nisu urodili plodom, jer kolika god bila konkurencija među masonst vom zbog borbe za prevlast , ono je ipak ponajprije „masonst vo“. Simbolička Velika loža Libertas nikada nije priznat a, t ako da su sve lože koje su radile pod njenom zašt it om radile kao „divlje lože“. (Ivan Mužić: Masonstvo u Hrvata, Knjigot isak, Split , 2001., st r. 233., 234. i 237.) Poznat o je da su se članovi Simboličke Velike lože Libertas počet kom Drugog svjet skog rat a st avili na raspolaganje poglavniku dr. Ant i Paveliću, ist ičući kako je njihova Velika loža uvijek bila žarišt e hrvat skog domoljublja t e da su se u njoj okupljali Hrvat i koji su gajili nadu u bolje dane. Svakako je t a konst at acija u većoj mjeri t očna. Znakovit o je da su se ust aške vlast i izuzet no blago odnosile prema slobodnim zidarima, št o je bilo u izrazit oj suprot nost i od t adašnjih aut okrat skih režima, primjerice nacizma. Iako je masonst vo bilo formalno zabranjeno, svi uhićeni masoni prigodom uspost ave ust aške vlast i u NDH, vrat ili su se 6. t ravnja 1942. godine iz kaznionice u St aroj Gradišci t e su nesmet ano nast avili radit i na svojim prijašnjim radnim mjest ima t ijekom cijelog rat a, i oni hrvat sko-domoljubne orijent acije (Julije Benešić, Ant un Bonifačić it d.), kao i oni unit arist ičko-jugoslavenske orijent acije (Ant un Barac, Grga Novak, Gust av Krklec it d.). Neki masoni gospodarst venici (St anko Švrljuga, Branko Pliverić i dr.) su usko surađivali sa vlast ima NDH. ( Ivan Mužić: Masonstvo u Hrvata, Knjigot isak, Split , 2001., st r. 239. i 343.). Ist o t ako apsolut no se može pot vrdit i da nije bilo nikakvog ant isemit izma nit i u načelima Ust aškog pokret a nit i u njegovom djelovanju do Drugog svjet skog rat a. Ust aški pokret je čak bio naglašeno filosemit ski, ne samo zbog predsjednika Čist e st ranke prava pokršt enog Židova dr. Josipa Franka od kojega pot ječu korijeni ust aškog pokret a, već i zbog cijele elit e Židova i polužidova u samom vrhu pokret a. Svakako su najut jecajniji Židovi u pokret u bili: Vlado Singer koji je rođen i odgajan kao Židov, a kasnije je u NDH vodio obavješt ajni odjel Glavnog ust aškog st ana; Ivo Korsky, jedan od ideologa Ust aškog pokret a, a za vrijeme NDH-e bio je sudac Kot arskog suda u Osijeku i vijećnik Sudbenog st ola; zat im prvaci pokret a Ivan Frank, Srećko Kremzier, Krunoslav Vilček, Vikt or Gut man, St ipe Mosner i mnogi drugi. Osim t oga supruga dr. Ant e Pavelića, Mara, imala je židovske krvi; Eugen Dido Kvat et rnik bio je polužidov pošt o je njegov ot ac pukovnik i slavni vojskovođa Slavko Kvat ernik bio oženjen kćerkom Josipa Franka, a i sam je Dido bio oženjen Židovkom it d. U vojsci Nezavisne Države Hrvat ske među mnogim vojnicima i časnicima židovskog podrijet la bilo je i 28 generala, št o Židova, št o djelomično židovskog podrijet la: Hinko Alabanda, Ladislav vit ez Aleman, Edgar Angeli, Emanuel Balley, Ot on Ćuš, Julio Frit z, Josip Gamberger, Ferdinand pl. Halla, Dragut in Helbich, Đuro Isser, Oskar Kirchbaum, Rudolf Kraus-Tudić, Rikard Kubin, Josip vit ez Met zger, Milan Miesler, dr. Milan pl. Praunsperger, Julio Resch, Dragut in Rumler, Julio Sach, Julio Simonović, Nikola vit ez St einfel, Ivan Šarnbek, Ivo vit ez Šnur, Josip Scholt z, Kvint ijan Tart aglija, Rudolf Wanner, Mirko Vit ez Zgaga i Božidar Zorn. (Vjenceslav Topalović: Srednja Bosna- ne zaboravimoHrvatske žrtve 1941.-1945./ 1991.-1995. Hrvat ski Informat ivni cent ar, Zagreb, 2001., st r. 70.-74.). Valja zamijet it i i t o da su od šest hrvat skih generala koji su na Bleiburgu pregovarali sa „saveznicima“, samo t rojica bili čist e hrvat ske krvi, dok je jedan bio čist okrvni Židov. Osim t oga, među pogubljenim hrvat skim vojnicima na Bleirbuškom polju i Križnom put u bilo je oko 2500 st radalih Židova. St evan Moljević i Draža Mihailović Sve t o ukazuje na dvije činjenice. Jedna je t a da ust aški pokret ni u kom slučaju nije zamišljen kao rasist ički, fašist ički ili nacist ički. Dokaz t omu je t o št o je ust aška vlast neposredno nakon proglašenja NDH zabranila rad Govedićeve Hrvat ske nacionalsocijalist ičke st ranke. S druge st rane, ist ina je kako je samo u Zagrebu, kao jedinom glavnom gradu u okupiranoj Europi, Židovska općina radila t ijekom cijelog rat a! Pavelić je t ek pod prit iskom Hit lerove Njemačke uveo rasno zakonodavst vo. Tu svoju pogrešku, prema pisanju židovskog povjesnika Leona Urisa, ust aško je vodst vo odmah ublažilo prihvaćanjem zakona o „počasnom arijevst vu“. Vlast i NDH su u prvim godinama rat a i drugim načinima pokušale izbjeći dosljednu primjenu t ih zakona, t rudeći se pronaći najraznovrsnije oblike mimikrije kako bi spasili št o više nedužnih Židova, ali nakon dolaska Himmlera u Zagreb u ljet o 1943. godine i njegovog nezadovoljst va „rješavanjem židovskog pit anja u Hrvat skoj“, ust aške vlast i su poošt rile svoj odnos prema Židovima t e vršili deport aciju Židova u Njemačku. Ako usporedimo odnos ust aških vlast i prema Židovima s primjerice vishyjevskom vladom maršala Philippea Pet ainea u neokupiranom dijelu Francuske, vlašću Strjelastih križeva Ferenca Szalasyja u Mađarskoj, čet ničkom st rahovladom u Nedićevoj Srbiji, gdje je Beograd kao jedini glavni grad pod kont rolom fašist ičkih ili nacist ičkih vlast i već u svibnju 1942. godine bio u pot punost i očišćen od Židova i „ponosno“ nosio ime Judenfrei,it d., razvidno se uočava da je svuda post upak prema Židovima bio kudikamo radikalniji, okrut niji i drast ičniji. Ali, t ko danas za ant isemit izam opt užuje francuski, mađarski ili srpski narod... Upravo st oga masonst vo daje odgovor na niz st rat eško-polit ičkih odluka i događaja t ijekom Drugog svjet skog rat a na prost orima NDH, nepojmljivih običnom čovjeku. Poznat o je da je još uoči Drugog svjet skog rat a u Komunist ičkoj part iji dolazilo do ozbiljnog prijepora između ist inskih ant ifašist a, mahom int elekt ualaca i Tit ovih „šloserskih“ komunist a. Ant ifašizam je prvenst veno imao nacionalno obilježje, a ne komunist ičko. Izrast ao je iz ant ifašizma Vladimira Gort ana koji se sa ost alim ist arskim Hrvat ima prvi u svijet u suprot st avio Mussolinijevom fašizmu, u vremenu dok je još brit ansko masonst vo na čelu s Winst onom Churchillom sokolilo i „t apšalo po ramenu“ Mussolinija. Kerest inovački slučaj je prvi obračun Tit ovih komunist a, kojima nije bilo do nikakvog ant ifašizma, do nikakve borbe prot iv okupat ora, već samo do vlast i u cijeloj Jugoslaviji, sa hrvat skim ant ifašist ima, August om Cesarcem, Božidarom Adžijom, Ot okarom Keršovanijem, Ognjenom Pricom i drugima. Tit o je u zat vor na Kerest incu poslao poruku da zat vorenici svladaju nejaku ust ašku st ražu, i da će ih pred zat vorom čekat i dva kamiona kojima će pobjeći u part izane. Hrvat ski ant ifašist i su povjerovali Tit u i svladali st ražare, no umjest o kamiona sačekala ih ust aška vojska. Masonerija je odradila svoje. Redarst vo NDH imalo je t očnu informaciju od Tit a o planu bijega zat vorenika. Ust aše su uhit ili i ubili zat očenike u bijegu i t ime uništ ile hrvat sku ant ifašist ičku elit u. Time su si zadali „smrt ni udarac“ jer na suprot st avljenoj st rani više nisu imali http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/unutarnja-politika/10361-masonstvo-i-nezavisna-drzava-hrvatska 3/5 Masonstvo i Nezavisna Država Hrvatska ant ifašist ičku int eligenciju koja je prot uhrvat ske horde. 14. 04. 2014. poput njih sanjala hrvat sku državu, već bogohulne Kerest inački slučaj znakovit je po nekoliko nepobit nih činjenica. Pokazao je da su masonska braća u sukobljenim st ranama t ijekom cijelog rat a komunicirala i radila na rušenju hrvat ske države. Osim t oga pot puno je nelogično zašt o su ust aše ubili zat vorenike, jer poznat o je da većih sukoba između njih nije bilo. Cesarec je u više navrat a t ijekom svog sužanjst va viđen kako slobodno šeće kerest inačkom šumom u prijat eljskom razgovoru s jednim ust aškim časnikom. Tko je onda uopće naredio od ust aških dužnosnika da zat vorenici budu ubijeni, kada je bilo očit o da t im smaknućima dobivaju samo Tit ovi komunist i, dok ust aška vlast st rahovit o gubi? Taj slučaj još krije jedan bit an element o kojemu se ne govori. Raspadom Jugoslavije, Komint erna je namjeravala odobrit i osamost aljenje KPH od KPJ i izvršit i smjenu t it ovskog Cent ralnog Komit et a KPH. Ubojst vom hrvat skih ant ifašist ičkih prvaka smjena se više nije mogla dogodit i. Još prije pada It alije saveznici su skrojili t ajni plan o iskrcavanju savezničkih snaga na Jadran. Ht jeli su pret eći Crvenu armiju t e pored oslobađanja It alije oslobodit i i prost ore bivše Jugoslavije. Jedna od mogućnost i rješenja ranijeg dogovora Churchill - St aljin bila je i podjela bivše Jugoslavije na dvije int eresne sfere, jer Brit ancima je st rat eški cilj kont rolirat i cijeli Jadran, žilu kucavicu prema Bliskom Ist oku. Preko masonst va Tit o je saznao za plan saveznika t e već u ožujku 1943. godine prvi put a dolazi do separat nog mira između Njemačke i part izana. U Zagrebu u Eksplanadi vođeni su t ajni pregovori između njemačkog opunomoćenog generala u Hrvat skoj, Gleisea von Horst enaua, t e Milovana Đilasa, Koče Popovića i višest rukog agent a Vladimira Velebit a, kao izaslanika Josipa Broza. Dogovor je post ignut da se zajedničkim snagama Tit ovi part izani kao „ljut i ant ifašist i“ i njemačke oružane snage suprot st ave event ualnoj savezničkoj invaziji na hrvat skoj obali. Razvidno je iz ovog dogovora, da je komunist ima bilo jedino st alo do vlast i, vjerujući da će Nijemci uskoro kao poraženi u rat u napust it i prost ore bivše Jugoslavije. Za razliku od Tit ovih part izana koji su imali jasni zadat ak sukobit i se sa saveznicima svim snagama ukoliko se iskrcaju na Jadranu, oružane snage NDH imale su st rogu, sasvim drugu zapovijed, ne dolazit i u sukob sa savezničkim snagama. Plan o iskrcavanju saveznika bio je vrlo realan u ljet o 1944. godine, ali je na kraju Churchill odust ao od njega po nagovoru masonske poluge Tit o-MacLean. Dok su se u više navrat a part izanski čelnici dogovarali s Nijemcima o zajedničkom oružanom djelovanju, „nemoguća misija“, žudnja za savezom s Englezima kod goleme većine u vlast i NDH se povećavala. Ust aška vlast , koju je zast upao minist ar u vladi NDH Mladen Lorković, još je sredinom 1943. godine nudila prvaku HSS-a August u Košut iću, zet u St jepana Radića, da preuzme vlast uz samo jedan uvjet , da brani opst ojnost hrvat ske države. Nakon jalovih pregovora Košut ić, koji je bio pod izrazit im ut jecajem engleskog masonst va, ponudu je odbio, neizravno dajući do znanja da Brit anci nisu prot iv ust aške vlast i u hrvat skoj državi, već a priori prot iv hrvat ske države. ( Dubravko Jelčić: 100 krvavih godina, P. I. P. Pavičić, Zagreb, 2005., st r. 95., 141.i 144.). U ljet o 1944. godine Ant e Vokić i Mladen Lorković organiziraju puč s namjerom da oružane snage NDH st ave na raspolaganje saveznicima. U t o vrijeme vlast i NDH kont rolirale su golemu većinu svoga t erit orija sa zavidnom vojnom silom od oko 250 000 vojnika visoke borbene spremnost i. Ust aški krilnik Vokić imao je razrađen plan kako će hrvat ske oružane snage prijeći na st ranu saveznika, št o samo dokazuje da je ust ašama jedini cilj bio sačuvat i hrvat sku državu, a ne branit i nekakav fašizam koji im je bio ideološki posve st ran. Kada je Vokić preko punkt a u Švicarskoj javio Englezima t očan raspored i naoružanje oružanih snaga kojima raspolaže, Englezi su samo smiješkom uzvrat ili da t o oni jako dobro znadu. Engleskom masonst vu nije bilo ni na kraj pamet i privući NDH na savezničku st ranu, za razliku od t akođer kat oličke, ali nažalost puno više iredent ist ičke i masonske It alije, koja kao i u Prvom svjet skom rat u počinje rat na st rani gubit nica, a završava na st rani pobjednica rat a. Ne samo t o, Englezi preko čvrst o ispreplet enog masonst va, uz pomoć svog agent a Josipa Broza obavješćuju Pavelića o urot nicima u svojim redovima. Ot užno je završio još jedan u nizu bezuspješnih pokušaja da NDH prist upi pobjednicima rat a. Kako se rat približavao svom završet ku, brit ansko masonst vo je pot puno met ast aziralo vlast iNDH. Jer kako drugačije uopće shvat it i t u podmuklu masonsku podvalu gdje se t ako snažna oružana sila hrvat ske vojske predala upravo Englezima bez borbe. Je li net ko u t oj vlast i radio na t ome da odvede hrvat ske mladiće i obezglavljeni hrvat ski puk na klaonicu? Izdvojimo još jedan događaj iz kojega se zorno vidi ut jecaj ubačenog masonst va u vlast i NDH. Dok su t rajali pregovori Tit ovih part izana i Hit lerovih generala, a mnogi dužnosnici iz vrha vlast i NDH bezuspješno pokušavali prići saveznicima, St aljin je krajem 1944. godine ponudio Paveliću sporazum. U t om sporazumu bi NDH izašla iz savezništ va s Nijemcima i ušla u savezništ vo s SSSR-om. Sličan sporazum je St aljin pot pisao i sa rumunjskim kraljem Karlom II. Jedini su uvjet i bili da Pavelić dozvoli nesmet an prolaz ruskim t rupama u sjevernu It aliju, t e da NDH u t adašnjim granicama bude poslije rat a u sklopu sovjet skog komunist ičkog sust ava. St aljin za razliku od Engleza nije gajio posebne simpat ije prema Srbima, a prepredenom Tit u nije vjerovao poznajući njegovu halapljivu žeđ za vlašću. Prijedlog je bio pot puno realan, jer ne smije se zaboravit i da je St aljin bio spreman priznat i NDH još u t ravnju 1941. godine, kao št o je priznao i Slovačku Republiku. Naravno, St aljinova prvobit na ponuda vrijedila je do 22. lipnja ist e godine. U Hrvat sku je 1944. godine na pregovore s Pavelićem došao osobni St aljinov izaslanik, pukovnik Sokolov. Pavelić je pod ut jecajem „svojih savjet nika“ St aljinovu diskret nu ponudu odbio. Vinko Nikolić: Bleiburška tragedija hrvatskog naroda, Art st udio Azinović, Zagreb, 1995., st r. 15.) Dr. Pavelić je čest o o t om sporazumu pričao u inozemst vu kako nije mogao vidjet i Hrvat sku pod ut jecajem sovjet ske sfere. Međut im, posljedice neprihvaćanja t og sporazuma su bile užasne za hrvat ski narod. Činjenica je da bi Hrvat i pot pisom t og sporazuma živjeli u komunist ičkoj sovjet skoj Hrvat skoj, ali ipak u Hrvat skoj. Ovako su živjeli čet rdeset i pet godina u komunist ičkom velikosrpskom zlosilju koje je počelo st rahot ama Bleiburga, poniženi, obespravljeni, vječno obilježeni u svjet skoj, jugoslavenskoj i hrvat skoj hist oriografiji kao ust aše, fašist i, kleronacist i it d. Zanimljivo bi bilo post avit i hipot et sko pit anje št o bi se dogodilo s It alijom, možda i s Francuskom da je Crvena armija preko Hrvat ske došla u It aliju? http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/unutarnja-politika/10361-masonstvo-i-nezavisna-drzava-hrvatska 4/5 Masonstvo i Nezavisna Država Hrvatska 14. 04. 2014. Danas se NDH opt užuje za svakojake zločine i progone, nad Židovima, Srbima, pripadnicima part izanskog pokret a, it d. O Židovima kao „sraslom t kivu“ Ust aškog pokret a je rečeno, a o progonu nad Srbima i „oslobodilačkom pokret u“ t akođer t reba nešt o dodat i. Št o se t iče odnosa NDH prema Srbima nešt o se uporno prešućuje. Činjenica je da je i u Hrvat skom državnom saboru bilo dost a zast upnika pravoslavaca (Srba). Dr. Savo Besarić, odvjet nik iz Sarajeva bio je minist ar u vladi NDH, a devet orica generala pravoslavaca bila su u hrvat skom domobranst vu: Đuro Dragičević, Fedor pl. Dragojlov, Jovan Iskrić, Đuro Gruić, Mihajlo Lukić, Lavoslav Milić, Dušan Palčić, Zvonimir St imaković i Milan Uzelac. Primjerice, upravo je general Đuro Gruić bio najveći Pavelićev pouzdanik koji je kao glavar St ožera u Glavnom st anu predlagao da se hrvat ska vojska u svibnju 1945. godine ne povuče iz Hrvat ske, već da se brani na hrvat skom t lu. (Dubravko Jelčić: 100 krvavih godina, P. I. P. Pavičić, Zagreb, 2005., st r. 84., 92., 94., 120.i 126.). Znakovit o je da dok je t rajao pakt Hit ler - St aljin, nikakvih sukoba nije bilo između vlast i NDH i pripadnika Komunist ičke part ije. U prošlost i su se čak svesrdno pomagali članovi Ust aškog pokret a i komunist i, odnosno oni ist inski ant ifašist i koji su t akođer sanjali samost alnu hrvat sku državu. Neka st ara prijat eljst va iz mit rovačke kaznionice zadržala su se i poslije 10. t ravnja 1941. godine, t ako da su pojedinim komunist ima ponuđene i visoke dužnost i u vladi NDH. Tek napadom Hit lerove Njemačke na Sovjet ski Savez 22. lipnja 1941. godine počinju t erorist ička djelovanja komunist ičkog pokret a kod sela Žabno. Tu t reba nadodat i kako je upravo brit anski agent , najveći zločinac nad hrvat skim narodom, Josip Broz Tit o, saznavši od svoje masonske braće t očan dat um napada Njemačke na Sovjet ski Savez o t ome obavIjest io St aljina. Terorist ičke part izanske akcije post upno prerast aju u zločine, na koje oružane snage NDH odgovaraju, čest o t akođer zločinima. Treba post avit i još jedno hipot et sko pit anje, bi li komunist i uopće digli oružanu pobunu da je ost ao na snazi pakt o prijat eljst vu između Hit lera i St aljina? Zar bi uopće zarat ili prot iv svog saveznika, Hit lerove Njemačke? Dok god je pakt bio na snazi nije im bilo do nikakvog ust anka. Slojevit a povijest NDH zauvijek će izazivat i mnoge prijepore jer većinu dokumenat a je komunist ička vlast odmah uništ ila, valjda da se ne bi pobile „oslobodilačke“ t eze njenog pokret a, a neke je iz ist og razloga i krivot vorila. Gorka je ist ina da se brit anska masonerija „poigrala“ s vlašću NDH i u više navrat a ju izigrala. Na kraju je zločinačkim činom na bleiburškom polju izručila hrvat ski obezglavljeni puk Tit ovim krvnicima. Ono št o se t akođer može zamijet it i je i t o, da danas hrvat ska hist oriografija t ret ira NDH kao pot puno samost alnu državu kada ju t reba opt užit i za progone i zločine nad Židovima, Srbima…, ali kad ju t reba ponizit i kao sat elit sku državu, marionet sku i nesamost alnu, onda se obvezno NDH navodi kao „t akozvana“. (Korišt eni dijelovi iz knjige Masoni protiv Hrvatske) Mladen Lojkić Samo regis trirani ko ris nic i mo gu do davati ko mentare. JCo mments Co pyright © Hrvats ki Fo o kus . Sva prava pridrž ana. Iz rada: Re nato Smokrović http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/unutarnja-politika/10361-masonstvo-i-nezavisna-drzava-hrvatska 5/5
© Copyright 2024 Paperzz
