Rečičko
školski list učenika OŠ Rečica
Broj 2 školska godina 2013./14.
Događanja u školi
Povijest Rečice
Putopis
Holokaust
Intervju
Glazbeni kutak
Ovisnosti
Nasilje
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
Rečičko, broj 2, školska godina 2013./2014.
školski list učenika Osnovne škole Rečica
travanj, 2014.
broj 2, godina izlaženja II.
Adresa uredništva:
Rečica 33a, 47000 Karlovac
Tel. ++385(47)713 033 Fax. ++385(47)713 033
Izdavač: OŠ Rečica
Za izdavača: Novinarska družina OŠ Rečica
Glavni urednica: Gabriela Frklić
Zamjenik glavne urednice: Matija Zlatarić
Članovi novinarske družine: Veronika Banić, Marijan Gojšić, Leon Matasić, Ivan Mravunac,
Monika Purgar, Veronika Ribar, Paula Šepac, Matija Zlatarić, Lidija Žunac (5.r.), Gabriela
Frklić, Valentina Pevac, Petra Požgaj, Ana Škarica (6.r.), Luka Biljan, Sara Bolešić, Florijan
Gojšić, Lucija Horvatić, Dorotea Lukić, Magdalena Kapučija, Franjo Pevac, Martin Šafar,
Gabriela Šepac, Laura Vidović, Borna Zlatarić, Lucija Žeger (7.r.)
Napokon i taj dan! Nakon duge desetogodišnje stanke naša mala škola ima svoje
novine na čemu joj zavide mnoge veće škole. Naša novinarska družina, koja broji 25
članova, radila je marljivo tijekom prvog i dijela drugog polugodišta i u ovim novinama, koje
izlaze jednom godišnje, htjela je prikazati sve što se ove godine dogodilo u našoj školi.
Na sljedećim stranicama lista možete pronaći vijesti, intervjue, putopise, reportaže,
obljetnice, savjete, rubriku jeste li znali, razne priloge, viceve, učeničke bisere i još mnogo
toga.
Sloga je bila neizostavni dio slagalice u stvaranju ovih novina. Naša ekipa i ja želimo
vam ugodno čitanje, a svoje prijedloge, kritike i želje možete nam slati na adresu
uredništva.
zamjenik gl. urednice:
Matija Zlatarić
2
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
SADRŽAJ
Događanja u školi
3
Malo povijesti o Rečici
14
Naša škola
16
Učenička zadruga Ivančice
17
Naši prvašići
19
Natjecanja učenika
20
Putopis
23
Reportaža
25
Holokaus
28
Intervju
29
Dani hrvatskog jezika
33
Glazbeni kutak
36
Ovisnosti
37
Četiri sličice o ljubavi
40
Zbogom osmaši, učitelji i moja školo
42
Malo ekoloških mudrosti
43
Nasilje
45
Zašto učenici danas manje čitaju
47
Literarna i likovna mučionica
48
Horoskop
57
Malo razbibrige
60
3
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
DOGAĐANJA U ŠKOLI
RUJAN
Svaki novi početak je izazov, ali i veselje!
Na početku školske godine u 1. razred naše škole upisano je 9 učenika, 2 dječaka i 7
djevojčica. Dobrodošlicu smo im zaželjeli svečanom priredbom u kojoj su sudjelovali učenici
od drugog do šestog razreda. Učiteljica Marina Kružić ih je upoznala s učionicom i radom u
1. razredu. Svečano je prvi dan nastave bilo i u Područnoj školi Šišljavić u koju su upisane
dvije učenice. Želimo im uspješno i sretno školovanje!
Terenska nastava – otok Krk
Učenici predmetne nastave u četvrtak 19. rujna 2013. godine bili su na terenskoj nastavi na
otoku Krku. Kako bi se što bolje upoznali s krajevima kroz koji putuju, dobili su različite
zadatke iz geografije, povijesti i hrvatskog jezika. Prvo smo posjetili grad Krk i kroz
zanimljivo vodstvo i izlaganje naših vodiča naučili smo mnogo o povijesti grada i
znamenitim ličnostima koje su tamo živjele i vladale. Nakon odmora i zasluženog sladoleda,
odlazimo prema malom mjestu Jurandvoru blizu Baške u razgled crkve svete Lucije u kojoj
je davne 1851. pronađena Bašćanska ploča, jedan od najvažnijih jezičnih, povijesnih i
pravnih dokumenata hrvatskog jezika. U crkvici su učenici pogledali kratak film o Baški i
Bašćanskoj ploči, a nakon toga su postavljali zanimljiva pitanja vodiču i pokazali koliko
znaju o povijesti hrvatskog jezika. Na samom kraju, odlazimo u malo mjesto Bašku gdje su
učenici proveli, kako oni sami kažu, najzanimljivije trenutke svoga izleta.
Obilježavanje Hrvatskog olimpijskog dana
Hrvatski Olimpijski odbor osnovan je 10. rujna, sada već davne 1991. godine. Tim povodom
svake se godine na ovaj datum, u duhu sporta i olimpizma, obilježava Hrvatski olimpijski
dan.
Kako bi obilježili Hrvatski olimpijski dan, učenici predmetne nastave lagano su se odjenuli i
zajedno sa svojim učiteljima krenuli pješice prema lovačkom domu u Rečici. Nakon sat i pol
hoda, vratili su se nekoliko grama lakši, poneki vidno umorni, ali još uvijek spremni za igru i
druženje nakon nastave.
4
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
LISTOPAD
Književni susret s književnicom Brankom Primorac
U organizaciji školske knjižnice povodom Mjeseca hrvatske knjige u petak 18. listopada
2013. godine u našoj školi priređen je susret učenika predmetne nastave s poznatom
književnicom za djecu i odrasle Brankom Primorac.
Nakon pozdravnih riječi knjižničarke Svjetlane Basara, književnica je započela druženje s
učenicima govoreći o svom djetinjstvu, odrastanju, zanimljivostima o obiteljskom životu i
životnom putu. Ispričala je zašto je počela pisati i kako su nastajale njezine knjige. Otkrila je
da joj je obitelj najveća inspiracija za pisanje knjiga, da je najljepše kada čovjek radi ono što
voli i živi s osobom koju voli. Književnica je predstavila svoje knjige, a zatim su učenici
mogli pitati sve što ih zanima. Susret je završio potpisivanjem knjiga.
Knjižničarski laboratorij ili Što knjige ne vole?
Dok su učenici viših razreda uživali u razgovoru s književnicom Brankom Primorac, prvašići
su Mjesec hrvatske knjige obilježili prvim posjetom školskoj knjižnici. Tako je petak, 18.
listopada, bio veliki dan za naše prvašiće. Zajedno sa svojom učiteljicom Marinom posjetili
su školsku knjižnicu koju je knjižničarka Svjetlana – samo za njih – pretvorila u knjižničarski
laboratorij.
Dani kruha
U ponedjeljak, 21. listopada 2013. godine u našoj školi obilježili smo prigodnim programom
Dane kruha, dane zahvalnosti za plodove zemlje. Zahvaljujemo svim našim vrijednim
mamama i bakama i svim vrijednim rukama koje su nam za tu prigodu, kao i uvijek do sada,
umijesile i ispekle raznovrsne kruhove i ostale pekarske proizvode i kolače i njima obogatile
naš zajednički stol. Kako je vjeroučitelj naglasio, sjetimo se i njih koje su nam omogućile
sve te proizvode, ali nikad ne zaboravimo i sve koji su kod nas i u svijetu gladni kruha kada
ga mi imamo dovoljno.
5
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
Akcija Solidarnost na djelu i projekt Socijalne samoposluge
Svoju solidarnost pokazali smo i protekli tjedan prikupljajući, kupovinom bonova od 5 kn
Crvenog križa, sredstva za najpotrebitije. Naša škola se priključila i akciji Hrvatskog
crvenog križa – Socijalna samoposluga u kojoj smo prikupljali hranu (šećer, sol, brašno,
ulje, tjestenina...i sl.) i higijenske potrepštine. Sve prikupljeno ovom akcijom odneseno je u
prostorije Crvenog križa u Karlovcu.
Hvala svima koji su se priključili ovoj akciji i od svojeg odvojili dio za najpotrebitije našega
grada.
STUDENI
Posjet potencijalno darovitih učenika OŠ Lauder Hugo Kon
U četvrtak, 14. studenog, naši potencijalno daroviti sedmaši i osmaši – Mario i Martin te
Sanja, Vanessa, Dominik i Tin – posjetili su židovsku Osnovnu školu Lauder Hugo Kon u
Zagrebu. Družeći se sa svojim vršnjacima, otkrili su mnoge zanimljivosti: kako postoji škola
manja od OŠ Rečica, kako izgleda njihovo ime ispisano hebrejskim pismom, što je mezuza,
što znači šabat, kako izgleda unutrašnjost sinagoge…
No, najvrednije od svega je spoznaja koliko smo zapravo slični u svojoj različitosti:
podjednako cijenimo vlastite korijene i ponosimo se njima, s jednakim entuzijazmom
njegujemo običaje i tradiciju te uživamo u istim stvarima – čokoladi, glazbi, sportu, plesu…
Nakon posjeta školi, učenici su s voditeljicama, knjižničarkom Svjetlanom Basara i
psihologinjom Adrianom Sladić, posjetili i Muzej suvremene umjetnosti te razgledali izložbu
pod nazivom Anne Frank – povijest za sadašnjost koja govori o židovskim stradanjima za
vrijeme holokausta i poznatoj djevočici Anni Frank koja je svojim dnevnikom iskreno dječjim
srcem i promišljanjima prikazala svoju stvarnost, probleme i život u tajnom skrovištu.
6
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
Terenska nastava potencijalno darovitih učenika Duga Resi i Novigradu
na Dobri
Potencijalno daroviti učenici predmetne nastave posjetili su grad Duga Resu, razgledali
ured Gradonačelnika i ukratko porazgovarali s djelatnicima Ureda. Razgledali su i prostorije
Radio Mrežnice gdje su se upoznali s načinom rada radija, novinara, spikera, tonskih
majstora… Posjetili su i Novigrad na Dobri gdje su razgledali stari grad Novigrad i ronilački
klub.
Posjet mudre Mišice Milice
U petak 15.studenog 2013. u našoj školi gostovala je mišica Milica u izvedbi zaposlenika i
volontera karlovačkoga Crvenog križa. Mudra mišica je kroz radionicu učenicima od 1. do 4.
razreda objasnila koja su mjesta sigurna, upozorila ih na moguće opasnosti te poučila
sigurnom načinu ponašanja u kontaktima s nepoznatim
osobama. Uz razgovor, učenici su saznali i zašto je važno
znati svoje puno ime i prezime, imena svojih roditelja te broj
telefona na koji se uvijek netko može javiti.
Predavanje Učiteljskom vijeću o štetnosti pušenja
U utorak, 26. studenoga, ravnateljica,
učitelji i stručni suradnici naše škole na
Učiteljskom vijeću slušali su interaktivno
predavanje na temu Štetnost pušenja.
Predavanje su pripremili učenici 8. razreda,
a to je samo jedna od aktivnosti koje
provodimo u školi povodom obilježavanja
Mjeseca borbe protiv ovisnosti (15.11. –
15.12.).
Učenici su odraslima skrenuli pozornost na
štetne tvari koje sadrži duhanski dim,
opisali su kako nikotin djeluje na tijelo,
naglasili su i štetnost pasivnoga pušenja,
spomenuli su zakonsku regulativu glede konzumiranja duhanskih proizvoda te izračunali
koliko novaca mjesečno, pa onda i godišnje, potroši prosječni pušač na cigarete. Učenici će
7
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
isto predavanje ponoviti i na satovima razrednih odjela od 5. do 8. razreda. Ne trebamo
naglašavati obostranu korist od predavanja, i za učenike i za odrasle u školi.
Predavanje dr. Lepušića
U srijedu, 27.11.2013., održan je roditeljski sastanak za roditelje učenika 7. i 8. razreda. Na
roditeljskom sastanku gostovao je dr. Dubravko Lepušić, specijalist ginekologije zaposlen u
bolnici Sestara Milosrdnica u Zagrebu, koji po osnovnim i srednjim školama provodi projekt
za mlade Znanje je užitak, educirajući mlade o
temama vezanim uz spolnost.
I naše vrijedne novinarke razgovarale su s doktorom Lepušićem.
Ljubavna kemija
Naši potencijalno daroviti učenici 3. i 4. razreda,
uz pomoć psihologinje Adriane Sladić i
defektologa Ante Brozovića, u petak, 29.
studenoga, učinili su prvi korak prema
kemijskomu laboratoriju. Otkrili su kako se neke
tvari vole družiti, a neke baš i ne. Tako se soda
bikarbona i ocat jako vole družiti, ili kemijskim
rječnikom, vole ući u kemijsku reakciju. A ulje
i voda su tekućine koje baš i nemaju neku
volju za druženjem, pa se nakon miješanja,
ponovno razdvoje i vide kao dva sloja u čaši.
No, tako je bilo sve dok u smjesu ulja i vode
nisu umiješali tekući deterdžent. On ih je
8
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
potaknuo na druženje, odnosno pokrenuo je među njima ljubavnu kemiju.
PROSINAC
Preventivni program grada Karlovca u OŠ
Rečica
U četvrtak, 12.12.2013. naša škola dobila je dva nova
člana preventivnog tima, tako da sada na školi imamo
5 učiteljica koje su završile Program, a da na druga
radna mjesta nije otišlo 2 djelatnika bilo bi ih još i
više. Edukaciju
treće
generacije
Preventivnog
programa Grada Karlovca uspješno su završile
učiteljica razredne nastave Jasminka Alinčić i školska knjižničarka Svjetlana Basara na
čemu im od srca čestitamo. Za četvrtu generaciju prijavile su se još dvije učiteljice razredne
nastave na što smo jako ponosni jer i učenici i njihovi roditelji rado sudjeluju u radionicama i
tako stječu nove spoznaje i znanja.
Predavanje novinara Šikića učenicima osmog razreda
U srijedu 18.12.2013. u našoj školi gostovao je
novinar s Hrvatskog radija, gospodin Tomislav
Šikić, koji svojim stručnim znanjima iz medijske
kulture poučava učenike osnovnih škola diljem
Hrvatske. Gospodin Šikić ujedno volontira u
udruzi Civitas Zagreb čiji je cilj odmak djece i
mladih od negativne medijske identifikacije.
Održao je predavanje učenicima osmog razreda
koji su bogatiji za još jedno novo znanje i
iskustvo. Hvala, gospodinu novinaru, koji se već
nekoliko godina odaziva pozivu na gostovanje u
našoj školi i svaki put učenike, ali i učitelje, iznenadi zanimljivim temama i načinom
predavanja.
Svi radimo i sudjelujemo
Povodom božićnih i novogodišnjih blagdana učiteljice i
učenici izrađivali su božićne ukrase: kuglice, anđele,
ukrasne kutijice i još mnogo toga. Dio predmeta bio je
namijenjen uređenju interijera škole, a dio za dobrotvornu
prodaju. Radionicama su se priključili i roditelji na čemu im
od srca zahvaljujemo.
9
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
Sveti Nikola stiže i daruje dobre
Kao i svake godine u našu školu stigao je sveti Nikola i
na priredbi podijelio poklone svima koji su zaslužili.
Najsretniji su bili učenici razredne nastave koji su u čast
njegovog dolaska pripremili priredbu na kojoj je bilo
svega, pjesme, plesa, igrokaza i recitacija.
Božićna priredba
Predzadnjeg nastavnog dana ove godine, 19. prosinca, povodom radosnog blagdana
Božića i Nove godine održana je priredba u kojoj su sudjelovali svi učenici, uključujući i
učenike Područne škole Šišljavić, polaznici male škole i plesnog kluba Tango. Hvala svima
na uloženom trudu, volji i sudjelovanju.
10
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
SIJEČANJ
Ponovno u školi
Nakon tri tjedna zasluženog (kako kome) odmora započelo je drugo polugodište. Nadamo
se da će biti, kao i prethodno, prepuno novih znanja, spoznaja, igre, zabave i druženja,
puno dobrih ocjena, a svima koji su imali puno jedinica želimo da ih što prije i uspješno
isprave.
Književno gostovanje Željke Horvat - Vukelja
U petak, 26. siječnja, učenike razredne nastave posjetila je poznata dječja književnica,
Željka Horvat-Vukelja.
Iz svoje ljubičaste torbe, poput mađioničara, izvlačila je priču za pričom: zanimljive, šaljive,
vesele i poučne. I mi smo sudjelovali u nekima od njih, čak smo nakratko postali i živim
orkestrom!
Nakon punih sat vremena dobre zabave, zajedno s našim prijateljima iz PŠ Šišljavić,
poželjeli smo gospođi Horvat-Vukelja siguran put po snježnoj cesti, s pozivom da se
ponovno vidimo iduće godine.
VELJAČA
Učenici OŠ Rečica iz Blatnice, Koritinje i
Šišljaviću u vodi
Nakon topljenja obilnog
snijega i leda, došlo je do
porasta vodostaja svih
četiriju karlovačkih rijeka i
izlijevanja rijeke Kupe na
prometnicu u Koritinji i
Blatnici tako da su učenici
iz Blatnice, Koritinje i
Šišljavića gotovo dva
tjedna bili odsječeni od
svijeta i škole. Mnogima od njih i njihovim obiteljima voda je
ulazila u kuće i iza sebe ostavila veliku materijalnu štetu. A da ne bi bili baš bez ikakvih
obaveza i informacija učitelji su im nastavne
materijale stavljali na web stranicu škole. Učenici
PŠ Šišljavić su jedno vrijeme bili bez nastave, a
povlačenjem vode, njihove učiteljice su traktorom
išle kroz vodu održavati nastavu.
11
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
Predavanje na temu Pubertet - promjene
U četvrtak, 27. veljače 2014. godine
doktorica školske medicine, gospođa Vesna
Halper-Lukač u suradnji s medicinskom
sestrom održala je interaktivno predavanje i
razgovor s učenicima 5. razreda na temu
Pubertet - promjene. Predavanje je jedna u nizu
aktivnosti koje se u našoj školi provode u suradnji s
vanjskim suradnicima u okviru Zdravstvenog odgoja.
Učenici i učenice su pažljivo slušali i postavljali
brojna zanimljiva i korisna pitanja.
Radionica Reci drugim riječima
U petak, 28.2.2014. godine potencijalno daroviti učenici 5. i 6. razreda "zaigrali" su zajedno
s psihologinjom zanimljivu društvenu "igru o/u kojoj se govori" ili Alias.
Osnovni cilj igre je nasumično nanizane lagane ili teške
riječi na karticama (imenice, pridjevi, glagoli, ljudi, mjesta i
boje) objasniti svom paru riječima srodnog ili suprotnog
značenja, asocijacijama, i sl. Vrijeme za pogađanje riječi
je ograničeno - prije nego li pijesak u pješčanom satu
istekne do kraja, treba pogoditi što više riječi. Koristi od
igre su mnogobrojne: učenici se međusobno upoznaju,
obogaćuju vokabular, uče na temelju iskustva, povezuju
prethodna znanja
iz različitih
nastavnih
predmeta, a uz
sve to, dobro se
zabavljaju
slušajući tuđa,
ponekad kriva
ali originalna objašnjenja pojmova i odgovore.
12
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
Maskenbal u OŠ Rečica
I ove godine održana je tradicionalna "maškarada" u
našoj školi u kojoj su sudjelovali svi učenici razredne
nastave i njihove učiteljice. Učenici su uživali u plesu pod
maskama uz prigodnu fašničku glazbu, krafnama i
bombonima. Nakon toga uslijedio je i izbor najbolje
maske po razredima.
Veselo je bilo i u popodnevnoj smjeni…
OŽUJAK
Mogu ako hoću 1
U petak, 14. 3. 2014. učenici 4. razreda posjetili su PU
karlovačku i Trgovačko-ugostiteljsku školu u Karlovcu u
pratnji razredne učiteljice Dijane Perišin i psihologinje
Adriane Sladić.
13
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
Posjet PU karlovačkoj je jedna od aktivnosti koje
smo u ovoj školskoj godini planirali u sklopu
preventivnog projekta Zajedno više možemo čiji je
cilj edukacija učenika o opasnostima konzumiranja
alkohola i opojnih droga, o štetnim posljedicama
vandalizma kao i o nasilničkom ponašanju. U
policijskoj postaji dočekali su nas susretljivi policijski
službenici i policijski službenik za prevenciju PU
karlovačke koji
je
učenicima
održao prigodno
predavanje pod nazivom Mogu ako hoću 1. Policijski
službenici su ih proveli kroz postaju i objasnili im ulogu
pojedinih službi, te pokazali opremu i vozila potrebne za
svakodnevni rad policije. Ujedno upoznali su ih i s vrlo
važnom ulogom kontakt policajca.
U Trgovačko-ugostiteljskoj školi učenici su razgledali
školu, restoran, prodavaonicu, učionice, knjižnicu,
razgovarali sa starijim učenicima…Školski praktikumi
(kuharstva, slastičarstva) i ukusni zalogajčići, koje su nam u njima pripremili učenici, pravi
su adut za privlačenje potencijalnih budućih učenika.
Čudesan svijet molekula
Dana 19. ožujka u našoj školi gostovao je prof. dr. sc. Bertoša s Instituta Ruđer Bošković,
koji je darovitim učenicima sedmog i osmog razreda održao predavanje o čudesnom svijetu
molekula. Suradnja s Institutom Ruđer Bošković provodi se već neko vrijeme u sklopu
projekta Udruge za medijsko promicanje civilnog društva i zdravog načina života Civitas u
kojoj djeluju brojni znanstvenici, novinari, profesori, pedagozi, liječnici, pravnici te roditelji
mladih korisnika. Programi Civitasa su interdisciplinarni i osmišljeni u ciljevima nadgradnje
znanja usvojenoga unutar temeljnog odgojno obrazovnog procesa, a težište rada odnosi se
na provedbu aktivnosti u okvirima medijske pismenosti, promidžbu znanosti, očuvanja
zdravlja i zdravog odrastanja mladoga naraštaja. Učenicima se svidjelo predavanje, a
ujedno je prihvaćen poziv za posjet Institutu koji će biti 9. travnja.
Dan darovitih učenika
U petak, 21. ožujka, obilježili smo Dan darovitih učenika nizom zanimljivih radionica za
potencijalno darovite učenike naše škole koje su predvodile školska psihologinja A. Sladić i
knjižničarka S. Basara, a učiteljica kemije B. Mravunac vodila nas je na rijeku Kupu gdje
smo analizirali kvalitetu vode. U radionicama su sudjelovali i učenici Oš Draganići. Nakon
radionica u školi, skupina učenika sedmog i osmog razreda sudjelovala je na Otvorenom
danu Gimnazije Karlovac pod nazivom "1914. - godina promjena" gdje smo posjetili niz
radionica različite tematike.
14
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
MALO POVIJESTI O REČICI
Rečica je mjesto desetak kilometara istočno od grada Karlovca smješteno na
lijevoj obali Kupe. Poznata je kao kraj koji neumorno čuva svoju bogatu i
dugogodišnju tradiciju.
Prva spominjanja Rečice vezana su uz prodaju feudalnih posjeda u 15. stoljeću.
U 16. i 17. stoljeću Rečica se spominje kao meta turskih napada i kao važna
utvrda u Banskoj krajini.
U drugoj polovici 17. stoljeća u Rečici Draškovići počinju graditi, umjesto stare
drvene kurije, novi zidani dvorac čiji su ostaci sačuvani do danas. Prestankom
turskih najezda, Draškovići 1737. godine započinju gradnju nove crkve koja je i
danas jedna od najljepših sakralnih građevina baroknog stila u našim
prostorima.
Početkom 19. stoljeća dolazi do procvata Rečice i formiranja građanstva i
liberalnog plemstva, a Rečica postaje jednom od upravnih jedinica ilirskih
provincija. Pod utjecajem najznačajnijeg predstavnika hrvatskog narodnog
preporoda grofa Janka Draškovića, Draškovići počinju krajem 18. st. oslobađati
kmetove. U to revolucionarno vrijeme Rečica se 1848. godine oslobađa
kmetstva i započinje privredni i gospodarski uspon. Cvate prodaja žita, otvaraju
se manufakture, roba se prevozi Kupom te Rečica postaje trgovačko središte i
mitnica. Međutim, otvaranjem pruge Budimpešta – Zagreb – Karlovac – Rijeka i
stagniranjem riječnog puta Kupom trgovina u tom kraju slabi. U tom razdoblju
započinje i iseljavanje u prekomorske zemlje koje će trajati sve do početka
Drugog svjetskog rata. U to doba dolazi i do raslojavanja obiteljskih zadruga što
će trajati sve do tridesetih godina 20. stoljeća.
Zanimljivi su i podaci da je Rečica bila i poznata po proizvodnji sira trapista
(1870.), da je osnovana Hrvatska seljačka zadruga sa štedionicom i mnoga
postrojenja (mljekara, pilana). Gradi se i željeznička stanica, a 1928. godine
provedena je elektrifikacija sela s vlastitom elektrocentralom. Buja i kulturni i
društveni život: osniva se Pjevačko društvo, razna udruženja i organizacije,
tečajevi, te počinje sustavnija zdravstvena zaštita (prvi stalni doktori).
Početkom Drugog svjetskog rata sve se aktivnosti raspršuju, materijalna dobra
se uništavaju, a kulturni život stišava. Nakon tog rata, a i nedavnog
Domovinskog, aktivnosti se obnavljaju, ali privredni polet zamire. Što reći na
kraju? Nakon svih nedaća, uspona i padova, život u Rečici i njezinoj okolici
razvija se i teče dalje. Dolaze mlade generacije kojima je dana teška zadaća:
očuvati kraj, tradiciju i povijest za one koji dolaze.
napisala: Antonija Colnar, prof.
15
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
PREPOZNAJEMO SE PO …
( I PO JOŠ MNOGO ČEMU…)
Rečičke ljepotice u narodnim nošnjama
Župna crkva sv. Ivana
Krstitelja
Galerija Žunac
Dvorac Drašković
Rečički narodni vez
16
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
NAŠA ŠKOLA
Počeci školske pouke u Rečici sežu u daleku prošlost, čak u 17. st.
kada se podukom mladeži, uz tadašnjeg rečičkog župnika, bave i posebni
učitelji tzv. žakani. To su bili prvi pokušaji da se bar neki ljudi izvuku iz tame
nepismenosti. Tek 1886. godine, nastojanjem mjesnog župnika Nikole
Batušića, otvorena je nova školska zgrada i stvoreno je stalno učiteljsko
mjesto. Nakon turbulentne prve polovine 20. stoljeća sve poteškoće riješene
su izgradnjom nove školske zgrade 1965. godine pod imenom Matije Gupca,
a od godine 1990. ime škole nosi naziv mjesta.
Početkom Domovinskog rata, točnije 21. rujna 1991. godine
počinje napad i na Rečicu kada su oštećena mjesna crkva i zgrada škole, a
Rečica i Šišljavić postaju prve linije obrane grada Karlovca, te trpe velika
ratna razaranja. No, nastava je organizirana i odvijala se koliko i kako su to
dopuštala ratna zbivanja.
Nakon rata škola je 1995. godine obnovljena. Danas je u školi
zaposleno 33 djelatnika, točnije 21 učitelj i 4 stručna suradnika, ravnateljica i
7 namještenika na ostalim poslovima. Školske godine 2013./2014. upisano je
139 učenika, od čega 124 u matičnoj školi i 15 učenika u područnoj školi
Šišljavić.
Iako broj upisane djece u našoj školi varira iz godine u godinu i ima
tendenciju pada, učenici naše škole sudjeluju na brojnim natjecanjima i
postižu zavidne rezultate. Škola nije samo mjesto gdje učitelji i učenici rade,
nego je postala način života u kojem ostvarujemo najviše ciljeve učiteljskog
poziva i rada. Zgrada škole otvorena je za sve, tako da u prostorijama škole,
djeluju i Dječji forum Korabljica i Plesna škola Tango.
Učenici su upisani u brojne izvannastavne i izvanškolske programe
i aktivnosti od kojih su najznačajniji NK Mladost, DVD Rečica-Matica i DVD
Dolnja Rečica, Društvo Naša djeca, a suradnja je ostvarena i sa ZUK-om.
Od početaka svojeg rada pa sve do danas, škola je iznjedrila i
odgojila mnoge generacije uspješnih i dobrih ljudi.
napisala: Antonija Colnar, prof.
17
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
UČENIČKA ZADRUGA IVANČICE
 Učenička zadruga Ivančice osnovana je 2001. godine.
 Naš cilj je njegovati i oplemeniti narodnu baštinu te poticati
učenike na razvijanje svijesti o razvoju malog poduzetništva i
kućne radinosti.
 U Zadruzi se posebno razvijaju i njeguju radne navike, radne
vrijednosti i stvaralaštvo, stječu znanja i svijest o načinima
njegovanja baštine i pučkog stvaralaštva,
te stvaraju
preduvjeti za prijenos i praktičnu primjenu znanja u životu i
lokalnoj sredini.
 Glavni motiv naših radova je motiv rečičke narodne nošnje rečička ruža.
 Rečička ruža ima status suvenira grada Karlovca.
 Voditeljica naše zadruge je učiteljica Jasminka Alinčić.
 Današnja Zadruga ima dvije sekcije, likovnu (voditeljica Nada
Klarić i Jasminka Alinčić) i keramičarsku (voditeljica Dijana
Perišin).
 Sudjelujemo na županijskim i državnim smotrama od 2001.g.
Županijske smotre održavaju se tijekom svibnja i lipnja, a
18
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
natjecali smo se u Karlovcu 2001., 2002., 2003., Rečici 2004.,
Krnjaku 2005., Ozlju 2006., Karlovcu 2007., Ozlju 2008. i
2009., te Josipdolu 2010. i 2011.g. Postizali smo prva i druga
mjesta koja su nam bila izlučna za sudjelovanje na državnim
smotrama. Nastupili smo na državnim smotrama u Kaštel
Starom 2001., Sv. Filipu i Jakovu 2002., Poreču 2003.,
Biogradu na Moru 2004., Zadru 2005., Šibeniku 2006., Poreču
2008., Puli 2009., Podgori 2010. i Opatiji 2011.godine.
 Za učenike i voditelje organiziramo pohađanje radionica
primjerenog
karaktera.
Svoja
znanje
proširujemo
i
dopunjujemo na likovnim radionicama i radionicama keramike.
 Na stručne seminare idu voditeljice i educiraju se za bolje
vođenje učeničke zadruge. Do sada su bili posjećeni seminari u
Zagrebu, Donjoj Stubici, Sisku, Petrinji, Novoj Gradiški,
Primoštenu i drugim mjestima.
 Promidžba učeničke zadruge zastupljena je u gradu, županiji i
Republici Hrvatskoj. Promidžba se očituje na izložbama u Etno
galeriji Žunac, svake Cvjetnice od 2002.g., Gradskom muzeju,
Božićnom i Uskrsnom sajmu, smotrama i natjecanjima.
 Sudjelujemo u humanitarnim akcijama grada Karlovca,
Županije, a dio svog prihoda donirali smo djeci Afrike i
učenicima naše škole slabijeg imovinskog stanja.
 Surađujemo s Društvom Naša djeca - Zamršje kroz projekte i
konkretan rad na suveniru, te promocijom istog suvenira.
 Turistička zajednica grada Karlovca otkupila je dio suvenira za
prodaju i promociju u samom centru grada.
Jasminka Alinčić
19
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
NAŠI PRVAŠIĆI
Na početku ove školske godine u prvi razred naše škole upisano je devet prvašića, od čega
dvije učenice u područnoj školi u Šišljaviću. 25.9.2013. intervjuirali smo ovogodišnje prvašiće. Pitali
smo ih sviđa li im se učiteljica. Većina njih je rekla da imaju najbolju učiteljicu na svijetu, ali bilo je i
onih koji se nisu slagali. Nakon toga smo ih pitali sviđa li im se škola. Opet je bilo najviše onih koji
su mislili da imaju najljepšu i najbolju školu. Zamijetili smo da su većini najbolji predmeti Hrvatski i
Njemački jezik. Kada smo ih posjetili na predmetu tjelesne i zdravstvene kulture, primijetili smo da
su svi sportski ustrojeni. Na satu Hrvatskog jezika tog dana su učili slova š, c i v i svi su bili jako
vrijedni i uporni u izvršavanju svojih zadaća. Vidjeli smo da vrlo lijepo pišu, a čak su napisali i oslikali
svoju prvu slikovnicu pod nazivom Šimunov dvorac. Donosimo vam nekoliko najzanimljivijih
fotografija s druženja.
Ulomci iz slikovnice Šimunov dvorac
najzanimljiviji
dijelovi
nastave: prije
rada i učenja
razgibavanje
pripremio:
Prvašići Područne škole Šišljavić
Kako vam se sviđa u školi?
Nikolina: - Lijepo je.
Gabriela: - Dobro.
Što vam se najviše sviđa u školi?
Nikolina: - Kada se igramo.
Gabriela:- Kada učimo.
Je li vam se teško ustajati u školu?
Nikolina: - Nije.
Gabriela: - Ne.
Koji vam je najbolji predmet?
Nikolina: - Hrvatski jezik.
Gabriela: - Matematika.
Kako vam se sviđaju ostali učitelji?
Obje: - Svi su super.
I za kraj, volite li ići u školu?
Obje: - Da.
20
Razgovrala: Dorotea Lukić, 7. r.
Matija Zlatarić, 5. r.
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
NATJECANJA UČENIKA
Natjecanja
Tijekom siječnja, veljače i ožujka u našoj školi su održana brojna školska natjecanja
na kojima su sudjelovali brojni učenici. Učenici su sudjelovali na natjecanjima u poznavanju
hrvatskog i njemačkog jezika, matematike, kemije, fizike, geografije, tehničke kulture,
prometa i informatike. Održana je i Vjeronaučna olimpijada, Lidrano i smotra LIK. Pojedini
učenici su postigli zadovoljavajuće rezultate i tako se plasirali na županijska natjecanja:
Sanja Šajfar (njemački jezik), Ana Škarica (matematika), Tin Jurčević (informatika), Matija
Zlatarić (geografija, informatika i tehnička kultura), Stjepan Šepac, Anton Mravunac i
Gabriela Frklić (tehnička kultura), te Antonio Zebić (LIK).
Zahvaljujemo učiteljima i učenicima na trudu i radu, a svima čestitamo na
sudjelovanju i uspjehu.
Dorotea Lukić, 7. r.
Sportska natjecanja
Osim natjecanja u poznavanju gradiva iz
pojedinih nastavnih predmeta, učenici naše
škole su sudjelovali i na brojnim sportskim
natjecanjima i ostvarili zavidne rezultate. Za
natjecanja ih je pripremala učiteljica tjelesne
i zdravstvene kulture Zrinka Lovrović, a dio
učenika u svoje slobodno vrijeme aktivno i
uspješno trenira u svojim sportskim
klubovima te postiže izvanredne rezultate na
brojnim sportskim nacionalnim i europskim
natjecanjima: Antun Mravunac (Mačevalački
klub Karlovac), Borna Zlatarić (Taekwondo
klub Karlovac), Petra i Antonija Britvec, Paula Šepac (Rukometna škola Karlovac), Leon i
Lovro Mravunac, Bruno Lukić (Gimnastički klub Sokol).
Ove godine sudjelovali smo na natjecanjima u malom nogometu, stolnom tenisu (1.
mjesto na gradskoj razini), gimnastici (4. mjesto na županijskoj razini), šahu i badmintonu
(3. mjesto na županijskoj razini – djevojke i 1. mjesto – dječaci koji su se plasirali na
državno natjecanje u Rijeci).
Zahvaljujemo svima na izvanrednim rezultatima i sudjelovanju te se nadamo da
ćemo i sljedeće godine biti još bolji i uspješniji.
Borna Zlatarić, 7. r.
21
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
Natjecanje iz tehničke kulture
Održano je Školsko natjecanje iz tehničke kulture u kojem su
sudjelovali brojni učenici.
Učenici 5. razreda izrađivali su model stola od kartona.
Sudjelovali su: Veronika Banić, Ivan Mravunac, Paula Šepac,
Matija Zlatarić i Ivona Živko.
Učenici 6. razreda izrađivali su model vrtne kuće od kartona, a
sudjelovali su: Gabriela Frklić, Ana Škarica, Leonardo Kapučija i Franjo Vrane.
Učenik 7. razreda Anton Mravunac izrađivao je kutiju za olovke na
UNIMAT stroju od šperploče i kartona.
Učenici 8. razreda izrađivali su iz kategorije elektrotehnike.
Sudjelovali su: Marko Benšić, Stjepan Šepac i Antonio Zebić.
Pobjednici sa školskog natjecanja sudjelovali su na Županijskom
natjecanju iz tehničke kulture 2013./2014. godine koje je održano
u OŠ Švarča 7. ožujka 2014. godine.
Moramo se pohvaliti izvrsnim rezultatima: učenik Matija Zlatarić izradio je najbolji rad u
svojoj kategoriji maketarstvo i modelarstvo i plasirao se na 5. mjesto; učenica Gabriela
Frklić dijeli 2. mjesto u kategoriji graditeljstvo, a učenik Anton Mravunac napravio je najbolji
praktičan rad u svojoj kategoriji modelarstvo uporabnih tehničkih tvorevina na UNIMAT
stroju i plasirao se na 4. mjesto u Županiji, dok je učenik Stjepan Šepac također napravio
najbolji rad u svojoj kategoriji elektrotehnika i osvojio 1. mjesto u Županiji te odlazi na
Državno natjecanje u Primošten.
22
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
RAD S UNIMAT STROJEM
UNIMAT stroj je stroj namijenjen za izrezivanje tehničkih tvorevina od tanke šperploče i to
na siguran način. Učenici naše škole su jako zainteresirani za ovaj način rada, i kad god
učiteljica tehničke kulture Blaženka Mravunac ima slobodnog vremena, ostaju i izrađuju
različite stvari po svojim idejama ili gotovim šablonama.
Ove školske godine smo sudjelovali na Županijskom natjecanju iz modelarstva s dvije
ekipe: učenici 7. razreda Anton Mravunac i Franjo Pevac su činili ekipu „Zoro“, a učenice 6.
razreda Ana Škarica i Gabriela Frklić su činile ekipu „Zorice“. Natjecanje je održano 30. 11.
2013. godine u OŠ Grabrik, a izrađivali su Lanternu.
Od sredine prvog obrazovnog razdoblja izrađivali su se božićni ukrasi čija je prigodna
prodaja bila za vrijeme školske priredbe održane 19.prosinca 2013. u našoj školi.
U drugom obrazovnom razdoblju učenici su izrađivali prigodne ukrase za Valentinovo čija je
uspješna prodaja održana na Valentinovo u školi.
Nakon uspješne prodaje učenici izrađuju prigodne ukrase za Uskrs.
Učenici koji su se posebno istakli svojim radom u izradi ukrasa su učenici petog razreda
Veronika Banić, Matija Zlatarić, Ivan Mravunac, Ivona Živko i Paula Šepac pa se nadamo
da će i dalje ovako vrijedno raditi.
vrijedni učenici izrađuju
ukrase na unimat stroju
neki od proizvoda
priredila: Blaženka Mravunac,
učiteljica tehničke kulture
23
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
PUTOPIS
Putovanje na otok Krk - kolijevku glagoljice
Četvrtak je bio jedan od najljepših dana u mojem životu. Išli smo na izlet na
otok Krk. Prije nego što smo krenuli, bili smo uzbuđeni. U autobusu smo pričali,
zezali se i smijali. Putem smo vidjeli prekrasnu prirodu, mala sela i naselja,
guste zelene šume. Prolazili smo kroz mračne tunele koji su bili kao rajska
vrata, kad iz izgubljenog mraka dođeš u novo svjetlo.
Kada smo prošli i kroz posljednji tunel, ugledali smo blistavo, široko, plavo
more. Prelazeći Krčki most, gledala sam u more, u njegovu plavo-zelenu boju, a
obala je bila prekrasna. Vozili smo se još neko vrijeme, a onda smo stigli u grad
Krk gdje nas je dočekao vodič koji nas je poveo u razgled grada. Prolazili smo
kroz uličice koje su bile pune turista i
njihovog žamora. Kuće su bile kamene s
malim prozorima i drvenim "škurama".
Vodič nam je ukratko ispričao o povijesti
grada Krka. Saznali smo da je mnogo
različitih naroda i ljudi, od neprijateljski
raspoloženih
Mlečana
do
poznatih
Frankopana, upravljalo gradom Krkom
kroz njegovu stoljetnu povijest. Vidjeli
smo i glavnu krčku crkvu na čijem je
tornju anđeo s trubom, poznati simbol
razgled grada Krka uz turističkog vodiča
grada, koji se okreće u
smjeru vjetra.
crkva sv. Lucije
Kada smo dovršili razgled,
mnogi su se rashladili
sladoledom, a potom smo
krenuli prema Jurandvoru
i Baškoj. Posjetili smo
crkvu sv. Lucije. Prvo smo
pogledali zanimljiv film
crkvici i Bašćanskoj ploči i
saznali mnogo zanimljivih
podataka, a zatim smo uz vodiča razgledali
crkvicu i gipsanu kopiju Bašćanske ploče jer se
24
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
original čuva u HAZU-u u Zagrebu. Crkvica je malena sa samo nekoliko manjih
prozora. Zidovi su joj debeli i čvrsti. Bilo je hladno, ali ugodno. Oko crkve su
ostaci samostana, blagavaonice i još nekih prostorija koje su bile za svećenike.
Nakon razgleda, imali smo slobodno vrijeme u Baški. Šetali smo plažom. Valovi
i krikovi galebova nadopunjavali su sliku ovog prekrasnog mjesta. Krk je uistinu
jedan lijep otok i rado bih se opet vratila tamo gdje sam provela jedno ugodno i
prekrasno vrijeme. Bogata povijest, toplo sunce, miris mora, šum valova,
glasanje galebova i tihi žamor ljudi nadopunili su moje mišljenje o otoku Krku,
jednom od meni najljepših otoka.
Vanessa Zlatarić, 8. razred
zajednička fotografija ispred crkve sv. Lucije u Jurandvoru
Bašćanska ploča (oko 1100. g.)
starohrvatski spomenik, pisan
uglatom glagoljicom u 13 redaka
nađen u crkvi sv. Lucije.
25
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
REPORTAŽA
Tako različiti, a tako slični . . .
U četvrtak, 14. studenog 2013. godine, potencijalno daroviti učenici
sedmog i osmog razreda išli su na terensku nastavu u grad Zagreb s
psihologinjom A. Sladić i knjižničarkom S. Basara. Posjetili smo privatnu
židovsku Osnovnu školu Lauder Hugo Kon i izložbu Anne Frank – povijest za
sadašnjost u zagrebačkom Muzeju za suvremenu umjetnost.
Rano ujutro autobusom smo krenuli sa školskog parkirališta prema
Zagrebu. Stigavši u Zagreb, prvo smo posjetili školu u kojoj su nas učitelji i
učenici vrlo ljubazno dočekali s karticama na kojima su bila napisana naša
imena na hebrejskom jeziku. Prvo smo se upoznali s učenicima i učiteljima, a
zatim smo razgledali školu. Škola se nalazi na Trgu Petra Svačića na dva kata
jedne poslovne zgrade. Nastava se odvija u jednoj smjeni u pet učionica za
učenike razredne nastave i pet kabineta za predmetnu nastavu, a postoji i
produženi boravak u kojemu učenici pišu zadaće, uče i zabavljaju se kroz razne
vannastavne aktivnosti. Razgovarajući s učenicima i učiteljima, saznali smo
mnogo o njihovoj vjeri, običajima i povijesti. Neke od zanimljivosti su: Šabat sedmi dan u tjednu kada je Židovima zabranjen svaki oblik rada, a traje od
petka navečer do subote navečer; Mezuza – svitak s hebrejskim tekstom nekog
biblijskog odlomaka, u malom metalnom ili drvenom omotu koji se stavlja na
desni dovratak ulaznih vrata židovskih kuća; Jarmulka (Kipa) – okrugla kapica
koji su muškarci prije nosili na zatiljku tijekom cijelog dana, a u današnje
vrijeme samo za vrijeme obreda i objedovanja. Nakon kratkog upoznavanja sa
školom, učiteljima i osobljem, učenici su nam pokazali jedan film o svojoj školi,
a Tin i ja smo ukratko predstavili našu školu prezentacijom. Učenici su bili
zadivljeni okolišem naše škole i zelenilom koje je okružuje. Nakon toga smo
zajedno doručkovali. Domaćini su nas počastili tradicionalnim židovskim jelom,
paštetom od slanutka, koju oni nazivaju humus. Tijekom doručka smo se
sprijateljili, a domaćini su nas odveli i u posjet sinagogi gdje smo saznali mnogo
pojmova i zanimljivosti o judaizmu: u sinagogi muškarci i žene ulaze odvojeno i
odvojeno sjede u njoj; Aron Hakodes (sveta arka) je vrsta ormara u kojem se u
26
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
sinagogi čuvaju svici Tore; talit je bijela molitvena toga s plavim šarama i
resama koju muškarci i rabin odijevaju za vrijeme molitve.
Nakon ugodnog druženja u sinagogi, krenuli smo prema školi gdje smo je
oprostili od naših srdačnih domaćina. Posljednje minute druženja iskoristili smo
za razmjenjivanje brojeva mobitela i e-mail adresa, jer smo u relativno kratkom
roku uvidjeli da, iako nas dijeli vjera i način pohađanja škole, imamo puno toga
zajedničkog. I oni kao i mi cijene svoje korijene, tradiciju i običaje, a jednako
uživamo u svemu što nam pruža svakodnevica.
Na kraju svoje terenske nastave posjetili smo Muzej suvremene
umjetnosti i razgledali izložbu posvećenu djevojčici Anni Frank čiji je dnevnik i
dandanas jedna od najčitanijih lektira u kojem progovara o svojem životu, prvoj
ljubavi, odnosu s članovima obitelji, ali i ostalima koji s njom provode dvije
duge godine u Tajnom skrovištu skrivajući se od Gestapa i sigurne smrti.
Razgledali smo ulomke iz Annina dnevnika, fotografije Anne i njezine obitelji,
te brojnih Židova koji su stradali tijekom Drugog svjetskog rata.
Nakon razgleda krenuli smo svojim kućama bogatiji za još jedno novo
iskustvo, a zauvijek ćemo čuvati uspomene na naše nove prijatelje i nadamo se
da ćemo ostati u kontaktu.
Vanessa Zlatarić, 8. razred
MEZUZA – stoji na desnom dovratku vrata
TALIT – bijela molitvena toga s
plavim šarama i JARMULKA –
okrugla kapica koja se nosi na
tjemenu
27
ARON HAKODES – ormar u kojem se u
sinagogi čuvaju svici Tore
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
s novim prijateljima ispred njihove škole
tradicionalan židovski doručak
drvena maketa zgrade sinagoge srušene za
vrijeme 2. svjetskog rata u Zagrebu
zajednička fotografija u sinagogi
Putujuća izložba „Anne Frank – povijest za sadašnjost“ na
tridesetak izložbenih panela donosi brojne detalje iz života
židovske djevojčice i njezine obitelji s kraja Drugog svjetskog
rata, ali i aktualizira pitanje ponovne pojave nacističke
ideologije u suvremenom svijetu.
Djevojčica, u cijelom svijetu prepoznata kao simbol dječje
žrtve holokausta, rođena je u Frankfurtu na Majni 1929.
godine. Četiri godine poslije s obitelji seli u Amsterdam, nakon
što u Njemačkoj na snagu stupaju protužidovski zakoni.
Početkom Hitlerove okupacije, Frankovi sele u tajno skrovište,
gdje Anne tijekom dvije godine piše dnevnik. U kolovozu 1944. zabilježen je zadnji zapis u
dnevniku. Otkriveno je skrovište u kojem se s obitelji skrivala, petnaestogodišnja Anne umire u
logoru, a jedini preživjeli član obitelji je Otto Frank, njezin otac, koji je i objavio dnevnik.
28
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
HOLOKAUST
piše:
Martin Šafar, 7. r.
AUSCHWITZ
Broj ubijenih Židova u
holokaustu:
Broj žrtva u logorima:
-Auschwitz 1 000 000
-Treblinka 750 000
-Belzec 550 000
-Sobibor 200 000
-Kulmhof 150 000
-Lublin 50 000
Broj žrtava po zemljama:
-Poljska 2 700 000 / 3 000
000
-SSSR 2 100 000
-Mađarska 550 000
-Rumunjska 211 214
-Njemačka 165 000
-Čehoslovačka 143 000
-Nizozemska 102 000
-Francuska 76 134
-Austrija 65 459
-Jugoslavija 60 000 / 65 000
-Grčka 59 185
-Belgija 28 51
-Italija 9000
-Bugarska 1 393
-Luksemburg 1 2
-Norveška 758
-Albanija 591
-Danska 116
Ukupno ( minimalan i
maksimalan broj):
Holokaust –
grč. holos - čitav, sav
+kaustos - spaljen;
kod starih Grka žrtva
“paljenica“; bogovima
bi žrtvovali životinju
tako da je cijelu spale.
5 290 000 / 6 000 000
29
Izvorno riječ holokaust označava
žrtvu paljenicu, pri kojoj se spaljuje
cijela životinja. Danas je međutim u
cijelom svijetu ta riječ uobičajeno ime
za genocid nad Židovima, te u širem
značenju i sustavno istrebljivanje
drugih etničkih grupa (prvenstveno
Romi) za vrijeme nacističkog režima
u Njemačkoj. U holokaustu je
poginulo oko 4,6 milijuna Židova.
Najviše ih jepogubljeno u Poljskoj,
SSSR-u, Mađarskoj, Čehoslovačkoj i
Rumunjskoj. Najveći su logori smrti
u kojima se vršio masovni pokolj
Židova: Auschwitz, Chelmno,
Belzec, Sobibor, Treblinka i
Majdanek . Auschwitz je najveći
logor smrti. U njemu je poginulo oko
1,1 milijun ljudi. Najviše je bilo
Židova. 90% ljudi izgubilo je život u
Auschwitzu samo zato što su u očima
nacista počinili jedan jedini „zločin“:
Rodili su se kao Židovi.
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
INTERVJU
Mali glazbeni razgovori
Raspjevani profesor
S našim učiteljem Glazbene kulture Daliborom
Hercegom razgovarao sam, u iznimno opuštenoj
atmosferi školske knjižnice, potaknut njegovim radom
i uspjesima, kako učitelja, ali i sve poznatijeg
glazbenika. Učitelj Dalibor Herceg na našoj školi radi
već dugi niz godina, predaje glazbenu kulturu, vodi
školski zbor, a od ove godine i školski bend.
Znam da ste rođeni u Karlovcu i da ste gotovo
cijeli svoj život, osim nekoliko godina koje ste
proveli na fakultetu, proveli u relativno malom
mjestu Šišljaviću. Čega se najradije sjećate iz tih
prvih dana, iz djetinjstva u Šišljaviću?
- Dok ste dijete, sve vam se čini mogućim, nemate ozbiljnih problema, cijeli život vam je
igra i mom slučaju pjesma. Iskoristite to dok ste mladi.
U petom razredu dolazite, kao što i sada dolaze učenici Područne škole Šišljavić, u
Osnovnu školu Rečica. Kako ste se osjećali u novoj sredini, s novim učenicima u
istom razredu? Koji trenutci su Vam ostali u lijepom sjećanju, a koje pokušavate
zaboraviti?
- Mi smo bili generacija koje je u OŠ Rečica došla još ranije, već u četvrtom razredu. Lijepo
sjećanje veže me uz razne izvannastavne aktivnosti, loše uz ratne godine i pohađanje
nastave sedmog i osmog razreda pod uzbunama.
Koliko ste dugo učitelj Glazbene kulture u našoj školi?
- U školi radim od 2004. godine.
Ovu ste školu pohađali kao učenik. Je li Vam netko od današnjih kolega predavao?
Ako je tko i što?
- Da, predavale su mi učiteljica iz povijesti i učiteljica iz prirode, a ravnateljica mi je bila
razrednica u sedmom i osmom razredu.
Je li Vam bilo ljepše biti učenikom ove škole ili učiteljem u školi?
- Ljepše je biti učitelj.
Što se promijenilo u odnosu na doba kada ste Vi bili učenik škole?
- Promjene ovise najviše o generacijama koje pohađaju školu. Stvari u njoj su puno
opuštenije i odnos učenik učitelj se promijenio.
30
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
Kako ste i kada odlučili studirati na Glazbenoj akademiji? Koje sve instrumente znate
svirati?
- Oduvijek sam znao da ću ići na Akademiju te sam se posvetio tom cilju. Kada znate što
želite i hoćete u životu, onda to i ostvarite uz trud i rad.
Znam da se bavite glazbom u slobodno vrijeme. Snimili ste nekoliko pjesama. Kakav
uspjeh postižete? Čuo sam da je Vaša pjesma trebala ići na Euroviziju. Je li to
točno?
- U svoje slobodno vrijeme bavim se zabavnom glazbom. To radim jer me to veseli i
ispunjuje, a ne radi nagrade. Trenutno radim na novom albumu, u pripremi je još nekoliko
glazbenih spotova, a kako se ja ne volim previše hvaliti, o svemu tome možete saznati na
mojoj službenoj web stranici www.daliborherceg.com.hr.
Kakvi su Vam planovi u životu?
- Ostvariti se na području zabavne glazbe. Paralelno s time odgojiti još puno generacija
učenika ove škole.
Kada ćete kupiti auto?
- Ja imam auto, ali ne vozim.
Vaša poruka za kraj.
- Glazba oplemenjuje dušu, bavite se glazbom, svirajte, slušajte kvalitetnu glazbu.
Razgovarao: Marijan Gojšić, 5. razred
isječak iz Karlovačkog tjednika o uspjesima našeg profesora
31
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
INTERVJU
Na njemačkom, molim. . .
Naša nova mlada razrednica
Na početku ove školske godine dobili smo novu razrednicu, učiteljicu Perković, koju je brzo
zamijenila naša sadašnja razrednica učiteljica Larisa Ivošević. Kako smo mi vrlo radoznali, nismo
mogli odoljeti da je ne zamolimo za jedan "razrednički" razgovor, na što je odmah pristala iako nije
uopće znala što želimo sve o njoj saznati.
Znamo da dolazite iz Ogulina i da svakodnevno putujete u Rečicu. Kada biste trebali ukratko
predstaviti svoj grad, što biste o njemu rekli?
- Naoko miran, pomalo dosadan grad, no kada malo zagrebete ispod površine, uznemirite vile i
vještice koje vas očaraju.
Na našoj školi predajte njemački jezik i mijenjate učiteljicu Nikolinu. Kako vam se sviđa na
našoj školi?
- Da mogu, rado bih ostala zauvijek. Bilo bi lijepo gledati generacije kako odrastaju, a posebice
moje šestaše.
Gdje ste studirali?
- Studirala sam na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
Zašto ste odlučili biti učiteljica?
- Nisam ja odabrala to zanimanje, ono je odbralo mene.
S koliko ste prolazili u osnovnoj školi?
- Cijeli život odlikašica. ☺
Koji vam je predmet bio najdraži i zbog čega?
- Hrvatski (književnost), logika, psihologija i, naravno, moram li spominjati i njemački jezik.
Jeste li negdje prije radili? Što?
- Da, kao prevoditeljica u jednom austrijskom poduzeću.
Da imate čarobne moći, što biste promijenili?
- Svima onima koji ne rade, a željeli bi, osigurala bih plaćen posao.
Koja je vaša najveća ostvarena želja?
- Rad u školi.
Čemu ne možete odoljeti?
- Palačinkama.
Što biste učinili da ste na jedan dan muškarac?
- Rekla svim ženama da su lijepe.
32
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
Na što biste potrošili posljednji novac u novčaniku?
- Na dobitni listić lota.
Koja je najveća nepromišljenost koju ste u životu napravili?
- Ne smijem reći.
Volite li putovati?
- Jaaaaaako.
Postoji li vama drago mjesto koje ste posjetili ili biste htjeli posjetiti?
- Silno sam željela posjetiti Berlin, što sam i učinila, a nedosanjani san mi je Moskva.
Čime se bavite u slobodno vrijeme?
- Koje slobodno vrijeme?
Imate li kakav hobi?
- Da, vozim bicikl i treniram kick-boxing.
Igrate li igrice na kompjuteru ili mobitelu?
- Nikada, užasno me umaraju i živciraju.
Volite li radije gledati televiziju ili biti vani?
- Biti vani.
Koju vrstu glazbe slušate?
- Rock i mnoge njegove varijacije.
Imate li omiljenog glumca i glumicu?
- Od glumaca bih izdvojila Christopha Waltz i Woodija Allena.
Je li vam neka pjesma posebno draga i zašto?
- Ima ih nekoliko, a sve me one vežu za neke lijepe trenutke i lijepa životna razdoblja.
Imate li neki posebni film koji vam je omiljen da ste ga gledali nekoliko puta?
- Prljavi ples. Film moje mladosti i još uvijek me oraspoloži kada ga pogledam.
Imate li kakvu poruku za nas, učenike?
- Nikada ne recite: "To mi nikada neće trebati u životu."
Možete li već sada reći po čemu ćete nas pamtiti?
- Po tome što ste mi prva djeca. ☺
Razgovarale: Ana Škarica i Gabriela Frklić, 6.r.
33
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
dani hvatskog jezika
DANI HRVATSKOG JEZIKA
Svake godine u razdoblju od 11. do 17. travnja
obilježavamo Dane hrvatskog jezika s našom učiteljicom
hrvatskog jezika Antonijom Colnar. Ove godine nismo napravili
iznimku, naprotiv, i ove je godine bilo zabavno i zanimljivo. Osim
što smo puno naučili o tropismenosti i trojezičnosti Hrvata u
srednjem vijeku, prvim pisanim spomenicima i glagoljici, ove
godine smo bili jako marljivi i vrijedni pa smo od glinamola
izrađivali medaljone u koje smo štapićima utiskivali slova
glagoljice, različitim tehnikama oslikavali slova i pisali riječi. Sedmi
razred je učio o hrvatskom narodnom preporodu i Ljudevitu Gaju,
reformatoru našeg slovopisa, a osmi razred o razvoju hrvatskog jezika u 20. stoljeću u
kojemu su se Hrvati pokušavali izboriti za nacionalno ime svoga jezika i vlastiti jezik. Gledali
smo različite filmiće i prezentacije o Bašćanskoj ploči, rješavali križaljke, pisali sastavke i
natjecali se u kvizu o poznavanju jezika i njegovog povijesnog razdoblja. Pročitajte neke od
radova…
Pripremila: Gabriela Frklić, 6. r.
Hrvatski
se voli
radovi
učenica
8. znanjem
razreda o jeziku. . .
Hrvatski jezik je naš vrlo važan nastavni predmet koji je među težima i jako je
povezan i isprepleten s ostalim nastavnim predmetima u školi. Sva komunikacija se
ostvaruje hrvatskim jezikom.
Hrvatski jezik učimo od prvog razreda, podijeljen je na čak pet nastavnih područja:
hrvatski jezik, književnost, lektiru, jezično izražavanje i medijsku kulturu, a svi su sadržaji
usko povezani.
U današnjem svijetu važno je dobro znati svoj službeni jezik, a to je hrvatski. Danas se
učestalo koriste riječi iz drugih jezika, a ako želimo sačuvati svoj književni i nacionalni
jezik, pa tako i status, moramo se služiti njime, njegovati ga, učiti i obnavljati. Kada
učimo hrvatski jezik, usvajamo i primjenjujemo gramatička i pravopisna pravila, tek onda
saznajemo da nam je naš hrvatski jezik prirastao srcu i sve se više koristimo njime.
Neki ljudi iz drugih zemalja uče hrvatski jezik, ali je njima puno teže savladati ga i dobro
naučiti, zato što naš jezik ima složenu gramatiku i pravopis.
Meni je hrvatski jezik najljepši i najbolji jezik, zato što su sve riječi zvučne, lijepe i
moje, pa zato i lakše. Radujem se što sam od malih nogu govorila hrvatskim jezikom i
rodila se u predivnoj zemlji Hrvatskoj. Volim hrvatski jezik i nije mi teško učiti gramatiku i
pravopis koji su teški, ali s vremenom je sve lakše i lakše.
34
Lorena Horvatić
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
Hrvatski je moj… svijet
Sjedila sam u sobi na krevetu. U ruci sam držala običnu knjigu. Gledala
sam je s obožavanjem i zapitala se: - Zašto je hrvatski jezik moj svijet? Zašto ga
volim i poštujem? Ustala sam, uzela knjigu o povijesti hrvatskog jezika i čitala
je.
Hrvati su se doselili u ove krajeve u šestom i sedmom stoljeću. Bili su
mnogobošci i neobrazovani. Prihvatili su kršćanstvo i naš se jezik počeo
stvarati. Kroz povijest imali su tri jezika i tri pisma. Morali su se boriti za jezik
i jedinstvo. Tek 1991. godine stvoreni su uvjeti za razvoj našeg jezika i
književnosti. Zatvorivši knjigu, uzela sam papir i olovku i počela pisati. Pisala
sam o ljubavi, boli i hrabrosti svoga jezika. moj jezik je hrvatski. On je meni
sve: ljubav, čežnja, sreća, tuga, bol…On ima nešto što ni jedan jezik nema –
moju veliku ljubav prema njemu. On je istovremeno težak i mukotrpan, ali i
snažan i pun ljubavi. Mnogo ljudi izgubilo je život zbog moga jezika, moga
hrvatskog. To je dokaz da je on bio nepoštivan od drugih, ali i da je bio voljen.
Danas mu malo ljudi iskazuje ljubav. Svi govore hrvatski, ali ne iz srca, već
samo zato što im je službeni jezik, jezik koji moraju govoriti i učiti u školi.
Ponekad se prema njemu odnose bezobrazno i bezosjećajno, kao da je neka
stara krpa. Čak ga ne znaju ni poštivati i cijeniti. Da su naši preci ovdje, bili
bi najsretniji na svijetu. Napokon imaju svoj jezik i mogu ga govoriti slobodno
bez da ih netko mrzi zbog toga ili im prijeti smrću. I mi bismo trebali biti
sretni i ponosni jer su se naši stari izborili za nas.
Dragi moj jeziče, ovo je tekst o mojoj velikoj ljubavi prema tebi. Volim te i
ti to moraš znati. Ti si moj svijet. Da tebe nema, ne bi bilo nas, Hrvata. Zato,
iskreno hvala svima koji su se izborili za moj svijet, moj hrvatski jezik po
kojemu jesam to što jesam.
Vanessa Zlatarić
likovni radovi učenika na temu
glagoljskih slova
35
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
Jezik nam je svima domovina
U lijepoj našoj Hrvatskoj nalazi se mnogo naselja, sela i gradova. Kao što svaka
država ima svoj jezik, tako i svako selo i naselje, pa i grad ima svoje narječje i svoj mjesni
govor.
U Hrvatskoj razlikujemo tri narječja i veliki broj različitih dijalekata. Nije jednako
doći u lijepu ravnu Slavoniju i govoriti čakavskim narječjem, ili doći u Primorje i
govoriti kajkavskim narječjem. Sva tri se narječja razlikuju po svojim obilježjima, a
poneki dijalekti i mjesni
govori se toliko razlikuju da se stanovnici dvaju, nekoliko
kilometara udaljenih, mjesta uopće ne razumiju ukoliko govore na svojem zavičajnom
govoru. Ima jedna stvar koja sva naselja povezuje, a to je naš službeni jezik. Naš službeni
jezik ima osnovicu u štokavskom narječju i jekavskom izgovoru zato što većina ljudi u
našoj domovini govori time narječjem. Sada sigurno mislite da ljudi koji su rođeni u
Slavoniji nemaju problema u savladavanju književnog jezika, ali varate se. Istina je da
ljudima kojima je materinski štokavski, lakše savladavaju književni standardni jezik
nego kajkavcima ili čakavcima. Svako dijete je odraslo u učenju i shvaćanju pojedinih
riječi našeg jezika, ali to nas i povezuje.
Da, rekla sam nas jer mi smo kao jedna velika rijeka s mnogo riba. Odrasli smo u
materinskom jeziku i zato mogu reći da nam je jezik naša prava domovina ili kako bih
ja rekla jezik je svima dom u kojem smo ili još uvijek jesmo sretno odrasli.
Sanja Šajfar
Jezik nam je svima domovina
Zima je… iz tople sobe promatram snježne pahulje kako pokrivaju sleđenu zemlju.
Tamno, gotovo sivo nebo nadvilo se nad moj dom. Moj dom? Je li moj dom samo kuća u
kojoj živim ili je cijela Hrvatska moja domovina?
Svi ljudi koji u njoj žive, sva narječja, svi dijalekti, svi mjesni govori kojima govore
moja su domovina. Stari spomenici ponos su hrvatske države i hrvatskog nam jezika. Od
prvih pisanih spomenika, od Bašćanske ploče nastale 1100. godine, Valunske ploče,
Vinodolskog zakonika, Povaljske listine, Šibenske molitve do Misala po zakonu rimskog
dvora iz 1483. (prve tiskane knjige na hrvatskom jeziku) hrvatski jezik se razvijao, a
navedeni spomenici, kao i brojni drugi, dokaz su da se na području današnje Hrvatske
govorilo hrvatskim starim narodnim jezikom. U razvoju hrvatske kulture, književne
baštine i jezika srednjovjekovlje je imalo značajnu ulogu jer je na neki način pripremilo
tlo za razvoj i književnosti i jezikoslovlja. Stvorena su značajna djela, ne samo povijesne,
nego i trajne kulturne vrijednosti. Sve je Hrvate u jednom jeziku i u jednom slovopisu
ujedinio je Ljudevit Gaj. Dolaskom u današnju postojbinu Hrvati su počeli razvijati svoje
jezične osobine, tako da se i danas u hrvatskom jeziku mogu razlikovati tri narječja:
čakavsko, kajkavsko i štokavsko narječje. Svakim narječjem Hrvati su pisali svoju povijest.
Kroz tu povijest upoznajem svoj hrvatski jezik i svoju domovinu.
Tajana Žunac
36
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
GLAZBENI KUTAK
Upoznajmo naš školski bend
Od ove školske godine na školi djeluje školski rock bend koji čine učenici šestog, sedmog i osmog
razreda. Na gitarama sviraju: Lukas Špišić, Martin Šafar, Dominik Čujko i Marko Benšić, na
klavijaturama svira Filip Horvat, a violinu Franjo Vrane. Samo za vas donosimo intervju s njima.
Imate li kakav nadimak?
Tko vas je naučio svirati?
Martin: Šarko
Franjo: Profesor
Dominik: Čuki
Marko i Lukas: Josip Vušir
Lukas: Lula
Dominik i Martin: Električne gitare smo naučili
svirati sami.
Franjo: Njofra
Filip: Fićo
Gdje još svirate osim u školskom bendu?
Franjo: U crkvi i u glazbenoj školi.
Martin: Sviram u dva benda. U crkvenom bendu
pratim dječji zbor „Iskrice“ na bas gitari te sviram
električnu gitaru u drugom bendu u slobodno
vrijeme.
Kako su izgledali vaši prvi nastupi pred
publikom?
Franjo: Bio sam malen, imao sam tremu, bio
sam spontan.
Lukas: Jako puno treme, ali sve je bilo u redu.
Filip: Bio je u glazbenoj školi.
Marko: Moj prvi nastup izgledao je zastrašujuće jer se svirao pred publikom.
Martin: Imao sam puno nastupa s KUD-om „Rečica“ čak i na državnoj smotri u Osijeku i u
Našicama.
Imate li već sad neki životni cilj?
Koju vrstu glazbe slušate privatno?
Dominik: Završiti osnovnu školu.
Marko: Narodnu i cajke.
Lukas: Postati svirač.
Filip: Narodnu.
Martin: Postati glazbenik kojeg ljudi vole.
Martin: Rock, pop i punk.
Marko: Da negdje sviram.
Lukas i Dominik: Rock.
Franjo: Tamburašku i nešto slično rocku.
Što biste željeli poručiti čitateljima našeg školskog lista?
Franjo: Pokušajte i vi svirati poput nas.
Priredio: Dalibor Herceg, prof.
37
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
OVISNOSTI
U sklopu mjeseca borbe protiv ovisnosti učenici naše škole, posebice trećeg i
sedmog razreda, prisustvovali su brojnim radionicama koje su vodile psihologinja Adriana
Sladić i naša razrednica Antonija Colnar u sklopu Preventivnog programa grada Karlovca.
Sudjelujući u radionicama naučili smo puno o samima sebi, ali i drugima: shvatili smo da je
najvažnije prihvaćati različitosti, ali i o njima imati svoje mišljenje, kako steći povjerenje te
kojima osobama u svome životu možemo vjerovati, a kojima baš i ne, što je komunikacija i
kako komunicirati s drugima pomoću ja-poruka i što je aktivno slušanje.
Dio naših zadataka je i bio pripremiti materijale za plakate, a dio učenika osmog
razreda morao je napraviti referate i održati predavanje članovima Učiteljskog vijeća na
jednoj od sjednica.
Analizirali smo brojne ovisnosti i zaključili da danas sve više i više mladih osoba
počinje konzumirati alkohol i ostala sredstva ovisnosti zbog raznih pobuda i razloga, a
vodeći su pripadanje skupini i znatiželja, ali dosta njih počinje uzimati različita sredstva
ovisnosti i iz neznanja.
Što je ovisnost? Ovisnost je i psihičko i fizičko stanje naviknutosti na neke tvari,
ponašanje ili situaciju.
Što su droge? Droge su različite prirodne ili na umjetne načine dobivene tvari koje
unesene u organizam čovjeka mogu uzrokovati različita psihička i fizička djelovanja. Tako
drogom smatramo alkohol, tablete za umirenje, nikotin, marihuanu, kokain, heroin i druge
droge, ali u novije vrijeme sve se više pojavljuje i ovisnost o računalnim igricama,
društvenim mrežama i igrama na sreću.
Ovisnost o alkoholu
Alkoholizam je kronična ovisnost o alkoholnim pićima, a ujedno je i najstarija i najproširenija
ovisnost zapadnog svijeta. Vrlo često je alkohol MOST prema drugim vrstama ovisnosti.
Manifestira se kroz snažnu želju za pićem,
gubitkom kontrole prilikom pića, simptomima
fizičkog
odvikavanja
i
povećanom
tolerancijom na alkohol. Ovisnost o alkoholu
je težak psihički poremećaj, jer dolazi do
patološkog procesa, koji mijenja način na koji
mozak funkcionira. Alkoholizam na duži rok
uzrokuje cijeli niz ozbiljnih zdravstvenih
problema kao što su ciroza jetre, trovanje
alkoholom, srčane bolesti, bubrežne bolesti
kao i cijeli niz psihičkih poremećaja od kojih je
najpoznatija Korsakovljeva psihoza.
38
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
Nikotin
Nikotin je alkaloid koji sadrži dušik, a može se dobiti
od nekoliko vrsta biljaka uključujući i duhan. Proizvodi
se sintetiziranjem. Formula nikotina je C10H14N2.
Najčešće se konzumira pušenjem cigareta, ali i
žvakanjem i šmrkanjem nikotina u prahu. Udisanjem
dima koji nastaje izgaranjem duhana, nikotin se nađe
u ljudskom krvotoku i mozgu za oko 8 do 20 sekundi.
Relativno je i kratkog vijeka, polovica iz organizma
nestaje za oko 2 sata. Nikotin je istovremeno i
stimulans i sedativ. Stimulira adrenalne žlijezde koje onda oslobađaju adrenalin koji
stimulira tijelo s tim da se automatski oslobađa glukoza, a srce počinje ubrzano raditi te se
krvni tlak podiže. Indirektno nikotin potiče izlučivanje dopamina (kemijski spoj koji se
generira u mozgu, a utječe na emocije, raspoloženje te osjećaje boli i zadovoljstva) u
dijelovima mozga zaduženim za zadovoljstvo i motivaciju. Sličan efekt postiže se
uzimanjem heroina i kokaina. Bilo da se radi o ubrzavanju mentalnih procesa, anksioznosti,
poboljšanju fizičkog funkcioniranja, ugodi – ovi simptomi uzrokuju da pušač traži nikotin
ponovno, sve češće i češće. Simptomi apstinencije od nikotina su ljutnja, strah, nemir,
nervoza, depresija, problemi s koncentracijom, povećan apetit i jaka želja za nikotinom.
Ovisnost o drogama
Marihuana je osušeno cvijeće biljke konoplje (Cannabis sativa), koje se
koristi kao opojna droga, ali vrlo često i u medicinske svrhe. Često se i
cijela biljka naziva marihuana.
Sadrži primarnu psihoaktivnu
djlatnu tvar THC (tetrahidrokanabinol) te razne
druge kanabinoide. Kanabis se često konzumira
radi svojih psihoaktivnih efekata koji uključuju
relaksaciju, euforiju, pojačani apetit, te niz drugih
poželjnih pojava. Ali ona ima i niz nepoželjnih
nuspojava kao što su suhoća ustiju, kratkotrajni
ispadi kratkoroćnog pamćenja, konjunktivalnu
injekciju, te rijeđe osjećaj paranoje i anksioznost.
Ecstasy je polusintetička psihoaktivna droga iz obitelji
feniletilamina. Obično se smatra psihodeličnom drogom, iako
efekti koje uzrokuje odstupaju od tipičnih psihodelika, dajući
više stimulativne nego vizualne efekte. Uglavnom ima imidž
"rekreativne" droge te se asocira s burnim provodima u
diskotekama i noćnim klubovima uz elektronsku glazbu.
Kokain je bijeli prah kristalnog izgleda, a dobiva se ekstrakcijom iz lišća biljke koke. Teška
je droga i pripada jakim stimulatorima Od jednog kilograma lišća dobije se otprilike 125
39
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
grama kokaina. Ulični kokain dolazi u obliku kokain hidroklorida, koji je bijeli kristal gorkog
okusa s anestetičnim djelovanjem. U paketićima se
najčešće nalazi 1 g praha, a nemoguće je znati koliko je
od toga stvarno kokain (najčešće između 30-60%) jer
dileri u njega još dodaju škrob, puder, šećer, prokain ili
stimulanse kao što su amfetamini. Uzima se na različite
načine od ušmrkavanja, injektiranja i pušenja (crack).
Osobe koje konzumiraju kokain obično su blijede, gube
pamćenje i volju kao i tjelesnu težinu, imaju proširene
zjenice i kod onih koji ga ušmrkavaju nos je crven. Kada
djelovanje kokaina prestane, često se javlja depresija, koju
neki pokušaju izbjeći tako da nastave dalje uzimati kokain. Ovisno o načinju uzimanja
javljaju se i različite nuspojave, a ono što je zajedničko svim ovisnicima koji dugotrajno i
redovito uzimaju veće količine kokaina je i karakteristična paranoidna psihoza.
OVISNOST NE MORA BITI SAMO O DROGAMA I ALKOHOLU,
KOMPJUTERSKIM PROGRAMIMA I DRUŠTVENIM MREŽAMA
I IGRAMA NA SREĆU.
MOŽE BITI I O
Ovisnost o igrama na sreću, ovisnost o kockanju, patološko
kockanje ili ludopatija označava nesposobnost pojedine ovisne
osobe koje ne može odoljeti kockanju ili klađenju, čak i ako prijete
ozbiljne posljedice u osobnom, obiteljskom ili poslovnom
okruženju.
FaceCrack naziv je za novu vrstu ovisnosti o društvenim mrežama za koju, kažu mnogi
stručnjaci, da je jača možda čak i opasnija od ovisnosti o
primjerice cracku, najraširenijoj drogi u SAD.
Ovisnost o videoigrama smatra se kao oblik ovisnosti koju označava prinudno i pretjerano
korištenje računala i video igara. Ponekad se bolest manifestira i kao dio prekomjernog
korištenja interneta, koji se tada naziva ovisnost o Internetu. Mnoge kompjuterske igrice se
igraju online, a RPG igre s puno igrača istodobno na internetu kao primjerice MMORPGigre. U znanosti još ne postoji jedinstven stav da li se prekomjerno korištenje računalnih
može definirati kao bolest u smislu ovisnosti.
sastavio i priredio: Martin Šafar, 7. r.
40
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
4 sličice o LJ U B A V I . . .
Ah, ta ljubav. . .
Bili jedan muškarac i žena koji su se jako voljeli. Odlučili su se vjenčati, ali
nažalost su bili jako siromašni i nisu si mogli to priuštiti.
Jednoga dana muškarac je upoznao drugu ženu koja se zaljubila u njega, a bila
je bogata. Nakon nekog vremena odlučio se vjenčati s njom. Oženio se s njom samo
zato što je oduvijek htio konje koji trče po livadama, zlatni sat i još neke lijepe is
kupe stvari. Poslije vjenčanja je čuo da se njegova prva jedina ljubav udala za
drugoga. Tada mu je srce puklo i krenuo je od kafane do kafane i, kako se kaže,
tražio je spas u čaši. U svakom kafiću ljudi su ga poznavali, a onda jednoga dana je
nestao. Neki njegovi prijatelji po čaši su ga tražili, a konobar za šankom im je rekao
da je odavna otišao. On je zapravo kupio veliku bocu alkoholnog pića i otišao je u
šumu.
Nakon toga ga više nitko nije tražio, a njegova prva ljubav ga je zaboravila i
sreću pronašla u čovjeku koji ju je istinski volio.
Dorian Čujko, 5. r.
Ljubav
Djevojčica Maja sjedila je za kompjuterom i četala s prijateljicom Martom.
Porukom joj je povjerila da joj se sviđa David iz razreda, ali da nikome ne kaže. Marta
je obećala da nikome neće reći, ali obećanje nije održala.
Kada je Maja sljedeći dan prolazila hodnikom, svi su je gledali i smijali joj se.
Došla je do Marte i pitala je zašto je svi gledaju i smiju joj se. Ona joj je rekla da nema
pojma. No međutim od druge je prijateljice doznala da su poruke objavljene i da svi
znaju za Davida. Maja se jako naljutila i rekla da više nikada ne želi s njome
razgovarati te je odjurila u razred. Posramljena je čekala profesoricu. Dok je čekala,
do nje je došao David i rekao da se i ona njemu sviđa te su postali najbolji prijatelji.
Nakon nekog vremena Maja se pomirila s Martom te joj je ona rekla da je jako
pogriješila i da više nikada takvo nešto neće napraviti.
Ivona Živko, 5. r.
41
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
Na krilima ljubavi
Ljubav. Lijepo je kad imaš nekoga tko te voli i koga ti voliš. Lijepo je kada imaš
nekoga kome možeš reći sve, svaku sitnicu, svaku tajnu.
Jednoga dana sreća me dodirnula. Upoznala sam anđela. On je jedini koji me
može razumjeti., jedini koji mi može pomoći, samo s njim imam iskren osmjeh. I
zaista je lijepo kada imaš takvu osobu pored sebe. Takve ne treba nikada pustiti,
samo ih treba Čuvati voljeti i nikada ih ne ispustiti. On je ljepši od noći, rođen samo
za mene. Mogu reći da je moja druga polovica, srodna duša. Možda mu ponekad ne
pokazujem koliko mi znači u životu, ali on zna da ću uvijek biti uz njega, i sutra, i
danas, i prekosutra i zauvijek. Nisam ona koje će ga izdati i prestati voljeti, jer ne
želim kraj. Borim se i kada više nemam za čime. Nije iluzija kada maštate da trajete
zauvijek. Riječi volim te nije potrebno stalno izgovarati, dovoljno je osjećati srcem,
činiti dobro i davati ljubav. Ljubav je drugo ime za srce, ponekad ne slušaj razum, ne
slušaj tuđe priče, voli i budi sretan ili sretna. Zaslužio je da ga volim ovoliko, zaslužio
je da mi sve njegovo bude jako bitno, zaslužio je svakom ovom riječju, svakom
našom slikom, zaslužio je moju ljubav.
Nikada nemojte dozvoliti da izgubite ljubav, da ona umre, jer kad izgubite
nešto i nekoga do čega i koga vam je stalo, kao da ste izgubili komadić sebe.
Valentina Špelić, 8. r.
Moja mama
Jednog me jutra mama pozvala da s njom sadim cvijeće. Uzela je grabljice i
počela grabiti zemlju za cvijeće.
Pogledala sam je dobro i vidjela da joj je kosa na suncu smećkasta. Oči su joj
zelene poput listova breze. Moja mama ima trideset i osam godina, a visoka je sto
pedeset i devet centimetara. Malo je krupnije građe. Nos i uši su joj kao i kod svakog
čovjeka. Usne su joj ponekad crvene kao ruže u rano proljeće. Vrat joj nije ni
predugačak niti prekratak. Ruke su joj srednje velike, njima stalno nešto radi. Moja
mama ne voli nositi haljine i suknje, već traperice, hlače i moderne majice.
Prema svojoj majci osjećam puno ljubavi jer je dobra, brižna, puna ljubavi,
sretna, uvijek vesela i dobrodušna. Volim je jer mi uvijek u svemu pomaže i zato što
je najbolja mama na svijetu.
Veronika Ribar, 5.r.
42
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
I ove godine nas napušta još jedna generacija osmaša, a pamtit ćemo ih po…
Zbogom, osmaši, učitelji i moja školo…
Ne volim rastanke, nikada nisam. Teško mi je otići iz škole, zato jer se rastajem s meni
važnim osobama, osobama koje su mi prirasle srcu u tako kratkom vremenu, osobama s kojima
sam se i smijala i plakala, šalila i bila smrtno ozbiljna. Mnogo je uspomena. Naravno, nestajat će mi
i razrednica i razrednici, svi učitelji koji rado daju petice, ali i oni koji to ne čine olako, oni koji nam
čuvaju mobitele kada nam ih uzmu, svi vi koji nas hvalite kao i svi oni koji činite suprotno.
Sve će biti gotovo. Osam godina učenje i mučenja, smijeha i plača, slaganja i neslaganja.
Miješaju se i radost i tuga. Radost jer idemo naprijed, čeka nas neka nova škola, neka nova lica,
prijatelji, učitelji. Postajemo odrasliji, pametniji i važniji… Tuga jer odlazimo iz naše škole, iz
prostora koji nam je dugih osam godina bio drugi dom. Nikada više nećemo zajedno sjediti u našim
klupama, išaranim ljubavnim porukama i našim imenima. Bilo je suza zbog nepravde, suza zbog
ocjene, malih svađa kojih nije nikada ni trebalo biti. No, već sada pamtimo samo lijepe trenutke:
zezancije u razredu, smijeh kada bi netko od nas ili učitelja provalio kakav biser, veselje kada nismo
bili prozvani, a nismo naučili, maturalac…Bilo nam je odlično i uvijek ćemo se rado sjećati naših
osnovnoškolskih dana. Mnogo smo naučili, a najvažnije od svega što znači biti pravi prijatelj, što
znači biti čovjek, što znači voljeti i biti voljen. Možda smo nekada bili nestašni, zvrkasti, možda
nekada znatiželjni do ludila, ali ne zaboravite da smo u srcu uvijek bili puni ljubavi. Nemojte se ljutiti
na nas jer mi smo još uvijek samo djeca. U životu nema repriza, ali nadamo se da ovo nije kraj, nije
zbogom. Ovo je samo doviđenja. Kao i svake godine, dođe dan kada mi odlazimo, a dolazi
generacija učenika koja je spremna prihvatiti pravila školovanja i života. Vi, dragi učitelji, uz pomoć
naših roditelja, stvorili ste nas ovakve kakvi jesmo i htjela bih vam zahvaliti jer ste imali strpljenja,
hrabrosti, volje i ljubavi usmjeravati nas, voditi i podučavati. U možda najtežim danima svoga posla,
pokazali ste se kao pravi pedagozi, dali ste sve od sebe da dobro i s puno žara odradite svoj posao.
Dragi moji prijatelji iz razreda, dragi svi, a posebice oni koji još uvijek nisu shvatili da možda neće
uvijek biti složnog razreda za potporu u dobru i u zlu, zauvijek ćete ostati u mojem srcu. Dragi moji
prijatelji, budući liječnici, profesori, majstori, budući roditelji, tijekom daljnjeg školovanja, posebice
kada osjetite da vas srce zebe, sjetite se svih nas i naših nezaboravnih školskih dana. Želim vam od
srca puno uspjeha i sreće u životu.
Valentina Špelić, 8. r.
43
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
MALO EKOLOŠKIH MUDROSTI
Saznaj zanimljivosti o
Zemlji i otkad se
obilježava Dan
planeta Zemlje.
ZEMLJA – NAŠ PLANET
DOM ZA SEDAM MILIJARDI LJUDI
Zemlja je jedino mjesto u svemiru gdje je moguć ljudski
život. Iako znanstvenici tragaju za sličnim planetima u
Sunčevu sustavu, zasad je Zemlja naš jedini dom u kojem
živi 7 milijardi ljudi. Stisnuti smo na samo 29,9%
površine planeta jer ostalo je voda. Na Zemlji postoji 5
oceana i 140 mora, a na sedam kontinenata smješteno je
196 država i otprilike 250 000 gradova.
IDEALNA TEMPERATURA
Zemlja nije ni prevruća ni prehladna. Od Sunca je udaljena 150 milijuna
kilometara, pa je na njoj, zbog položaja koji ima u Sučevu sustavu, ugodna
temperatura. Štoviše, Zemljina atmosfera djelomično zadržava toplinu
koju stvaraju sunčeve zrake bez kojih bi bilo 10 stupnjeva hladnije.
ZAŠTITA OKOLIŠA,
BRIGA
VELIKA PUTNICA
SVIH LJUDI
Dan planeta Zemlje prvi je put obilježen 22. travnja
1970. godine u Americi kada je jedan političar pozvao
ljude na prosvjed za zaštitu okoliša, a odazvalo ih se
čak 20 milijuna! Dvadesetak godina kasnije u
obilježavanju Dana planeta Zemlje sudjelovalo je više
od 200 milijuna ljudi širom svijeta koji su shvatili da
je zaštita okoliša briga svih ljudi. U Hrvatskoj se Dan
planeta Zemlja organizirano obilježava od 1990.
44
Zemlja je stara otprilike 4,54
milijarde godina. Ne stoji na
mjestu, nego se vrti oko svoje osi
i oko Sunca. Potrebna su joj 24
sata (točnije 23 sata, 56 minuta i
4 sekunde) da se okrene oko
svoje osi i 365 dana i šest sati da
potpuno obiđe Sunce. Godišnje
tako prijeđe 940 milijuna
kilometara i to brzinom od
otprilike 100 000 km/h.
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
ZNAŠ LI…















Riječ zemlja u hrvatskom jeziku rabimo i za tlo i za planet.
Kinesko zagađenje zraka vidljivo je iz svemira, dok Kineski zid nije.
Čak 90 posto smeća u oceanima čini plastični otpad.
Oko 38 tisuća ljudskih rukotvorina lansirano je u zemljinu orbitu od 1957.
godine, odnosno lansiranja prvog satelita Sputnika.
U sljedećih 300 godina 75 posto životinjskih vrsta moglo bi biti istrijebljeno.
Svake se godine opiše se oko 2000 novih morskih vrsta.
Slana voda na Zemlji čini 97 posto ukupnih vodenih površina, a pitka samo tri
posto.
Na deset kilometara i 900 metara nalazi se najdublja točka nekog oceana,
točnije Tihog u Marijanskoj brazdi.
Temperatura zemljine jezgre je oko 5500 tisuća stupnjeva, što je jednako
onoj na površini Sunca.
Najviša temperatura ikada zabilježena na našoj planeti je 57.8 Celzijevih
stupnjeva, a izmjerena je 1922. godine u El Aziziji u Libiji. Najniža zabilježena
temperatura izmjerena je 1983. godine u Vostok stanici na Antartici.
Najsuša mjesta na zemlji su pustinje, a najsuša od najsuših pustinja je
Atacama u Južnoj Americi. U središtu te pustinje ima mjesta na kojima nikad
nije padala kiša.
Čovjek može bez zaštite preživjeti dvije minute u svemiru.
Smatra se da će 2050. godine na Zemlji živjeti 9,2 milijarde ljudi.
Dva čovjeka umiru svake sekunde.
Svaki dan se rodi 200 tisuća ljudi.
BUDI I TI MALI ČUVAR NAŠE VELIKE ZEMLJE !!!
1. Razvrstavaj otpad radi lakše reciklaže i odlaži ga u
odgovarajuće spremnike!
2. Ne bacaj smeće po ulicama, parkovima i u prirodi!
3. Služi se platnenom vrećicom umjesto plastičnom!
4. Ne uništavaj biljke i ne uznemiruj životinje jer su i one dio
zdrave prirode!
5. Ne troši vodu i struju bespotrebno! Dok sapunaš tijelo i kosu ili
četkaš zube, zatvori vodu! Ugasi svjetla kad izlaziš iz prostorije!
45
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
NASILJE
napisala: Vanessa Zlatarić, 8. razred
NASILJE MEĐU MLADIMA
Učenik (14) pretukao učenika (12). Takve i mnoge druge slične rečenice često
susrećemo u dnevnom tisku, medijima, internetu što nam govori da je nasilje među
mladima sve učestalije.
"Svako četvrto dijete u Hrvatskoj žrtva je vršnjačkog nasilja. Čak 27 posto djece
svakog ili gotovo svakog dana doživljava neku vrstu nasilja u školi dok se 16 posto djece
nasilnički ponaša prema drugima." To su podaci iz istraživanja Poliklinike za zaštitu djece
grada Zagreba. Nasilje među djecom ozbiljan je problem i tiče se cijelog društva. O takvom
nasilju govorimo kad jedno ili više djece uzastopno i namjerno uznemiruje, napada ili
ozljeđuje drugo dijete koje se ne može obraniti. Takvo nasilje može imati oblik prijetnji,
tjelesnih ozljeda, odbacivanja, ruganja, zadirkivanja, ogovaranja, uzimanja stvari, a često
uključuje neugodne komentare o djetetovoj obitelji ili rodbini. Netko nekoga pretuče
većinom iz glupih i banalnih razloga. U svome vlastitom životu vidjela sam nasilje. I psihičko
i fizičko. Često gledam ismijavanja i izrugivanja neke manje vrijedne osobe. Nakon toga
dolaze okršaji. Kada drugi vide sukob i okršaj, umjesto da ga zaustave, počinju uglavnom
navijati. Uglavnom izvikuju riječ fajt (eng.:fight – borba). Djevojke su uglavnom u ovakvim
situacijama povlače i odlaze, dok se dječaci sakupljaju oko mladih koji se tuku. Za takovo
njihovo ponašanje krivim roditelje jer se nasilje uglavnom proizlazi iz obiteljskog tj.
roditeljskog doma. Zatim, krivim i odrasle koji su takvu vrstu ponašanja mogli suzbiti i
zaustaviti, a nisu. Naravno, u ovakvim slučajevima, po mom mišljenju nema pobjednika.
Naprotiv, svi su gubitnici. Uvijek netko dobije i zasluži neku vrstu kazne, a netko (po)ostane
ozlijeđen. Većina "navijača" se pokušavaju iz svega toga izvući rečenicom da ne znaju ništa
i da ništa nisu vidjeli niti čuli. Za svaku vrstu zlostavljačkog i nasilničkog ponašanja treba
odmah pronaći uzroke, povod i rješenje. najčešće pomažu razgovori sa stručnim osobama:
psiholozima, pedagozima, razrednikom, učiteljima, itd. A najvažniji su u cijeloj toj priči i,
svakako, roditelji. Opušten razgovor, pravodobno odrađen, odgoj i usmjeravanje svakog
djeteta nizom nenasilnih radionica, uputa i savjeta, uvijek pomaže. Naravno, trebalo bi o
nasilju među mladima razgovarati i na satovima razrednika i roditeljskim sastancima.
No, osobno smatram da je najbolje i najučinkovitije rješenje odmah po početku
okršaja, zaustaviti ga i obavijestiti učitelje, roditelje ili druge odrasle osobe za bilo koju vrstu
nasilje kojoj je pojedinac ili osobe izložene. Posebice je potrebno potaknuti i mlade i njihove
roditelje na razgovor(e) o toj temi.
Dan ružičastih majica obilježio se u
Republici Hrvatskoj 26. veljače kako bi
se upozorilo na vršnjačko nasilje, ali
ga se i spriječilo.
46
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
Oblici nasilja među djecom
Nasilje među djecom možemo podijeliti u dva glavna oblika:
1. fizičko – najuočljivije, podrazumijeva udaranje, guranje, štipanje, čupanje i sl.
2. verbalno - najčešće prati fizičko, podrazumijeva vrijeđanje, širenje glasina, stalno
zadirkivanje, ismijavanje…
U navedenim oblicima nasilja mogu se izdvojiti četiri podvrste:
 Emocionalno nasilništvo je usko povezano s prijašnja dva, te uključuje namjerno
isključivanje žrtve iz zajedničkih aktivnosti razreda ili dječje grupe, kao i ignoriranje.
 Seksualno nasilništvo podrazumijeva neželjeni fizički kontakt i uvredljive komentare
(npr. dodirivanje i komentari „Imaš dobru guzu!“)
 Kulturalno nasilništvo podrazumijeva vrijeđanje na nacionalnoj, religijskoj i rasnoj
osnovi.
 Ekonomsko nasilništvo koje uključuje krađu i iznuđivanje novca.
Kako prepoznati nasilnika?
 imaju potrebu kontrolu i moći nad drugima, prkosni, sukobljavaju se s odraslim
osobama, asocijalni i skloni kršenju školskih pravila, skloni ljutnji i „lako
eksplodiraju“, teško se nose s frustrirajućim situacijama, često su i sami žrtve
fizičkog zlostavljanja i nasilništva u školi (ili u obitelji), ljuti i uznemireni zbog situacije
u školi ili kod kuće, nemaju suosjećanja za druge, lako se uvrijede i često
doživljavaju agresiju prema sebi čak i kad nije prisutna, loše samokontrole
Znakovi zlostavljanja u školaraca:











Znakovi u adolescenata:
lošija pažnja i koncentracija
često ometaju školske aktivnosti
loš uspjeh u školi
često upadaju u tučnjave s drugom djecom
na razočaranja, kritike i zadirkivanje reagiraju
iznimnom ljutnjom, krivnjom i osvetom
često gledaju nasilne filmove i igraju nasilne
igrice
imaju malo prijatelja, često neprihvaćeni zbog
svojeg ponašanja
sklapaju prijateljstva ss sličnima sebi
konstantno se suprotstavljaju odraslima
osjećaju se frustrirano
djeluju kao da ne suosjećaju s drugima.
Žrtve nasilništva često imaju i:





lošije socijalne vještine (ne znaju se „zauzeti za
sebe“)
manjak sigurnosti da potraže pomoć
manje potpore od nastavnika i drugih učenika
osjećaj krivnje te smatraju da su sami krivi za to što
im se događa
želju da se uklope, na bilo koji način.


ne poštuju autoritete
nedostaje im suosjećanja za
osjećaje i prava drugih
probleme rješavaju nasilnim
ponašanjem
postižu loš školski uspjeh i izostaju
iz škole bez razloga
isključuju ih iz škole
uzimaju alkohol i droge
sudjeluju u tučnjavama, krađama i
uništavanju javnog vlasništva.





Najčešće je žrtva:









47
novo dijete u razredu
nadareno dijete
mirno i ljubazno dijete
dijete koje ima dobar odnos s
učiteljem
dijete nižeg socijalnoekonomskog statusa
dijete iz druge etničke skupine
hendikepirano dijete/dijete s
posebnim potrebama
dijete razvedenih roditelja
dijete žrtva obiteljskog nasilja.
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
ZAŠTO UČENICI DANAS SVE MANJE ČITAJU?
napisala: Sanja Šajfar, 8. razred
U današnje vrijeme sve manje učenika čita i ne shvaća
posljedice toga. Danas učenici čitaju samo ono što
moraju, a njihovi interesi su raspršeni i nedovoljno
usmjereni prema čitanju. Čitanje doživljavaju kao nešto
što se mora.
Po mome mišljenju uzrok toga je modernizacija i velik
razvoj modernih tehnologija. Velika većina ljudi, pa tako i učenika je knjige zamijenila
internetom. Učenici veliku većinu svoga vremena (dnevno i po nekoliko sati) provode na
internetu i društvenim mrežama (Facebook, Twitter) što je postalo uobičajena praksa
svakog "modernog" školarca. Da bi učenici počeli čitati i vratili se knjizi, potrebna im je
motivacija za započinjanje čitanja. Motivacija je u ovom slučaju sve što dovodi do
čitanja i učenja. Dobrom motivacijom se jača radoznalost. Učenici, koji misle da je
čitanje dosadno, trebali bi prvo započeti čitati ili barem pokušati čitati njima
zanimljive knjige. Mnogi se pitaju zašto uopće čitamo? Što će nam to u životu? Odgovor
na ta i slična pitanja je vrlo jednostavan. Čitanjem učimo, dolazimo da znanja, otkivamo
i spoznajemo nove stvari, doznajemo zanimljive informacije. Čitanje je vještina koju
nikada ne možemo zaboraviti. čitanjem otkrivamo sami sebe i stvari koje volimo. A vrlo
malo djece čita knjige, neki čak ni ne čitaju obaveznu lektiru. Što napraviti? Kako ih
motivirati? Koga tražiti savjet? Mislim da to ovisi od čovjeka do čovjeka. Ako nešto
uistinu želimo, onda ćemo se potruditi oko toga. Tako je i s čitanjem. Potrebna je želja.
Ljudi koji se često drže s knjigom i čitaju razlikuju se od ljudi koji rijetko čitaju ili
uopće ne čitaju. Čitači i knjigoljupci imaju veći fond riječi, barataju stručnim
terminima i riječima, ne nedostaje im riječi za nešto izreći, imaju bujniju maštu, veću
kreativnost u pisanju i govorenju i naravno čitanjem dobivaju nove ideje. Ne biste li i vi
htjeli biti u toj skupini? Svi mi bismo htjeli imati odlične ocjene, biti pametni i najbolji
u svemu, ali bez truda nema ni profita! Bismo li trebali s nekim porazgovarati o tome?
Možda s roditeljima, školskim pedagogom, profesoricom hrvatskog jezika ili
knjižničarkom, poznatim piscem? Ne znam, ipak je to problem učenika koji ne čitaju.
Ipak, kad tako razmišljam, ipak moram zaključiti da poticajima i valjanom motivacijom
učenika možemo učiniti jedan mali korak prema napretku. Moramo se potruditi što više
čitati, veseliti se lektirama, dobroj knjizi koje su zanimljive i namijenjene našoj dobi
tako da ih shvaćamo i razumijemo. Najvažnije je to htjeti, htjeti ući u svijet pun snova,
knjiga, zabave, priča, mašte i još puno toga, a onda kako tko? A do tada možda vam
pomognu 10 prava čitatelja:
1. Pravo da ne čitamo.
4. Pravo da ponovo čitamo.
7. Pravo da čitamo bilo gdje.
naglas.
2. Pravo da preskačemo.
5. Pravo da čitamo bilo što.
8. Pravo da probiremo.
10. Pravo na šutnju.
48
3. Pravo da ne dovršimo.
6. Pravo na zanos.
9. Pravo da čitamo
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
LITERARNA I LIKOVNA MUČIONICA
Ja riba
Živjela sam u prljavoj rijeci kraj
velikog grada. Bila sam riba koje je jedva
preživljavala u svome zagađenom domu.
Stiglo je proljeće i ozelenilo kraj uz
rijeku. Razbudili su se i ljudi i počeli su čistiti
rijeku. Izvadili su velike traktorske gume,
stara zahrđala kolica, stare gumene čizme,
nekoliko šupljih lonaca. Odjednom se
vidljivost u rijeci poboljšala. Počela sam
lakše disati. Svakim danom veselije sam
plivala. Vratile su se i moje prijateljice.
Nikada nisam bila veselija. Smeće su ljudi
reciklirali, a okoliš uz rijeku počistili. Počele
su stizati i obitelji s malom djecom na obalu
rijeke kako bi proveli ugodno vrijeme u šetnji.
Proljeće je lijepo i mirisno kada je
okoliš čist.
Monika Purgar, 5. r.
Ja riba
Plivam rijekom i i naiđem na šumu trave koja
vrluda dok je nosi struja vode. Te raznovrsne trave
ispuštaju kisik u vodu za mene i za sva živa bića koja
žive u rijeci. Plivajući između trava, gledam taj
prekrasni svijet u vodi koji me je očarao svojom
ljepotom, zelenilom i raznim bojama bilja, ostalih riba i
samom bojom dna. Voda je čista i prozračna.
Uživajući u tom pogledu, naiđem na jednu podeblju
cijev koja se proteže dublje u korito rijeke. Prateći
cijev, dođem do njezinog kraja i shvatim da je to
industrijska cijev koja pušta otpad neke tvornice koja
se nalazi uzvodno u blizini rijeke. Dio rijeke i njezino
dno oko otvora cijevi je opustošen, bez biljaka, bez
živog svijeta, svi su pobjegli.
- Fuj! – pobjegoh ja. Plivajući dalje, naiđem na stare
tenisice, gume, limenke i štošta još.
Kako li je samo bio lijep onaj dio s travama i
mnoštvom riba, za razliku od ovoga u kojem se ne da
živjeti.
Ivona Živko, 5. r.
Proviri žuti jaglac iz trave
Došlo je proljeće i u naše krajeve,
provirio je žuti jaglac iz trave,
toliko je bio žut
da nije bilo ni traga tuzi.
Zagorski voćnjak
Na malenom brežuljku
u zagorskom kraju
sve je šareno kao u raju.!
Toliko je bio malen
pa su svi prijatelji kraj njega stali,
kad su bili u svađi.
Jabučice crvene, kruškice žute
nižu se redom uz seoske pute
šljivice plave pčelice zovu
da započnu igricu novu!
Nakon toga bio je manji,
jer u svađi se uvijek stanji.
Voćnjak pun je duginih boja
bogata bit će i berba ova.
Valentina Pevac, 6.r.
Bruno Lukić, 6. r.
Proviri žuti jaglac u travi
Jedan jaglac mali
javi se u travi.
Stiglo nam je proljeće
jurimo u planine.
U grmiću svome
on sam pjeva
da proljeće dođe
bez ijednog zijeva.
Brzinom vjetra jurimo
Prije proljeća!
Hajde požurimo!
Ljeto će nam brzo doći
morat će se sakriti
i u zemlju vratiti.
49
Iduće proljeće čekati
pod zemljom se skrivati
čekati
i uz sunčev sjaj pjevati.
Petra Požgaj, 6. r.
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
Domovino, u srcu te nosim
Jednog jutra čitao sam novine dok sam jeo putar namazan na kruhu. Pročitao sam da turistički
ured traži novinara koji će obići sve ljepote i svu raznolikost hrvatske domovine. Brzo sam dovršio
svoj doručak i uskočio u svoj crveni automobil i brzinom svjetlosti otišao u turistički ured koji je izdao
oglas. Pitao sam ih za posao novinara. Rekli su mi da će se napisano i objavljeno koristiti da se
turistima pokaže ljepota naše domovine. S veseljem sam prihvatio posao. Voditelj turističkog ureda mi
je rekao da će mi poštom poslati popis ljepota koje moram obići, fotografirati i napisati reportažu o
navedenoj ljepoti.
Nakon četiri dana sam u sandučiću pronašao kuvertu na kojoj je velikim slovima pisalo: TURISTIČKI
URED ZAGREB. Kada sam otvorio kuvertu, izvadio sam veliki komad papira na kojem rukom bilo
napisano: - Dragi gospodine, napisali smo Vam popis ljepota Lijepe Naše koje morate obići. Pazite,
roka je sedam dana. Uhvatio sam se glavu i viknuo: - Sedam dana! Meni je to izgledalo nemoguće, ali
sam se ipak spakirao i krenuo. Prva na popisu je bila Karlovačka zvijezda. Za pola sata sam već bio u
Karlovcu. Otišao sam u staru gradsku jezgru, fotografirao, malo istražio povijest, posjetio važne
građevine i spomenike i relativno brzo napisao članak. Ponovo sam pogledao svoj popis. Sljedeći na
popisu je bilo stari rimski amfiteatar Arena u Puli. I taj sam zadatak izvršio u relativno kratkom roku.
Da vam ne nabrajam koje sam sve dijelove domovine obišao, ispričat ću vam što mi se dogodilo na
posljednjem zadatku. Počeo sam fotografirati grad i njegove znamenitosti kada su me zaustavili
policajci koji su mi rekli da će me pritvoriti ukoliko nastavim s fotografiranjem. Brzo sam dohvatio
mobitel i nazvao turistički ured. Rekao sam im što mi se dogodilo. Rekli su mi da ne moram
fotografirati Dubrovnik već da samo napišem članak. Brzo sam napisao članak i odletio s aerodroma
Ćilipi kući u Zagreb.
Pogledao sam kalendar i izračunao da je danas šesti dan. Sjeo sam u svoj pouzdani
automobil i odvezao se u turistički ured. Rekli su mi da sam vrlo dobro obavio posao. Platili su mi
tisuću kuna,ali to meni nije bilo važno. Na svom putu vidio sam cijelu Hrvatsku i to mi je bilo važno.
Matija Zlatarić, 5. r.
Ja riba
Ja sam riba Poli i imam šest mjeseci. Živim u akvariju s mamom i batom. Ljudi koji se brinu za
nas i s kojima živimo zovu se Mateo i Monika. Jako dobro se brinu za nas i vrlo su simpatični.
Oboje rade pa se ujutro nema tko brinuti za nas, pa nas je posjećivala neka starica Marica.
Svaki put kad bi došla da nas, namrgodila bi se. Nije izgledala kao dobra osoba, baš suprotno. Kada
nas je hranila, davala bi nam ostatke od ručka, a ne hranu za ribe. Mama, brat i ja nismo htjeli jesti,
pa kada bi ona znala staviti ruku u vodu ja bih je ugrizla za prst. Kada bi se Mateo i Monika vratili s
posla, gospođa Marica bi završavala s poslom i odlazila. Kada bi otišla brat Lukas i ja skakali bi
veselo po vodi. Kada je Monika vidjela da je voda u akvariju prljava, a očistila ju je prije posla, nije
znala što da napravi. Morala nam je ponovno mijenjati vodu. Mateu je rekla da svaki put kada Marica
dođe vode se naglo zamuti i zaprlja. Ja bih joj najradije bila rekla da Marica to čini namjerno, ali ja
sam bila obična riba i nisam mogla komunicirati s ljudima. Prošlo je nekoliko dana. Monika je
svakodnevno čistila akvarij, a bilo joj je i čudno kako smo jako gladni kada dođe s posla. Sve to ju je
pomalo izluđivalo je Marici dala otkaz. Morala je uzeti godišnji dok na pronađe novu osobu koja će se
brinuti za kuću i nas. Nakon tri dana morala je do grada po hranu. Dok je Monika bila u gradu, Marica
je, znajući za sakriveni ključ od kuće, ušla u kuću. Zgrabila je mrežicu za ribice i sve nas troje
preselila u plastičnu vrećicu. Ostavila je poruku: -Nećete ih nikada pronaći! Odjurila je s vrećicom i s
nama do jezera i bacila nas u vodu među velike ribe. Svi troje smo se od straha stalno držali
zajedno. Bili smo gladni i umorni. Kada smo vidjeli neku malu glistu, svi troje smo je zagrizli i odmah
smo se našli na udici nekog gospodina. Stavio nas je u kantu i odjurio čamcem. Prošlo je tjedan
dana. Ponovno samo bili u akvariju i čudila sam se kako smo još uvijek živi. Gospodin, koji nas je
upecao, brinuo se za nas kao i naši prethodni vlasnici. Bio je dobrodušan, veselog i uvijek
nasmijanog lica: Hranio nas je nekom posebnom, finom hranom za ribice. Dao nam je i imena.
Nećete vjerovati nazvao me Poli, kao da je znao da sam se i prije tako zvala. Za mene je bio
poseban, bio je čovjek velika srca. Mama, brat i ja smo ga jako zavoljeli, Marica nam je ostala samo
u ružnom sjećanju.
Još uvijek ne shvaćam zašto nije voljela ribe i vodu.
Paula Šepac, 5. r.
50
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
Zima
Stigla je nečujno u moj kraj i zabijelila krovove kuća, ulice, polja i ogoljelo drveće. Sjedim u svojem
toplom dnevnom boravku. U kaminu gori vatra i pucketa kao suhe grančice kad po njima skakuću
zečevi u šumi.
Pogled mi odvraća zamagljeni prozor. Tiho pada snijeg. U daljini male kuće osvijetljenih
prozora iz čijih dimnjaka izlazi dim. Na brežuljku napušteni dvorac osamljen čeka nekoga ili možda
nešto. Stabla, prekrivena snijegom, stoje kao duhovi jedan do drugog. Izgledaju bespomoćno i
promrzlo. Iz jednog kuta promatra me mala jela. Približava joj se gospođa Barica noseći sjekiru. Za
nekoliko trenutaka počela ju je sjeći iz petnih žila, a ja u mislima čujem jelu kako viče: - Upomooooć!
Zgrabim jaknu i pojurim van. Vani je sve bijelo, mnoštvo sićušnih pahulja vrti se tiho i pada na tlo gdje
završavaju svoj put. Čujem Maju i Saru koje se igraju na snijegu. Pozivaju me da im se pridružim.
Jurim prema njima. Susjed Marko čisti dvorište i nešto mrmlja sebi u bradu. Vjerojatno ne voli snijeg.
Pridružujem se curama koje grade velikog ledenog snjegovića. Počele smo se valjati po snijegu i
grudati. Sara je napravila veliku snježnu kuglu i njome slučajno pogodila prozor gospođe Barice.
Susjeda Barica je podigla glavu i počela ljutito vikati. Tek tada sam se sjetila zašto sam izašla van.
Krenula sam spasiti jelu, a sada pokušavam spasiti sebe. Počela sam trčati prema svojoj kući i krajem
oka sam uspjela vidjeti ranjenu malu jelu. Ponadala sam se da će se jela oporaviti jer nije zaslužila
takvo što jer je još mala i nije stiglo njezino vrijeme. Gospođa Barica je trčala za mnom koliko su je
noge nosile. Divila sam se njezinoj snazi i brzini. Kad odjednom, bum! Okliznula se i pala. Ljutita nije
ni shvatila da se nalazi na zaleđenoj bari. Led je počeo pucati i upala je u hladnu vodu. U tom
trenutku sam pomislila da to i zaslužuje.
Iskoristila sam trenutak i pobjegla svojoj kući. Kroz prozor sam vidjela gospođu Baricu kako
posramljena odlazi svojoj kući i razbijenom prozoru, a ja sam već smišljala što ću raditi sutra.
Gabriela Frklić, 6. r.
PROLJEĆE NAM KUCA NA VRATA
Nakon zime dolazi proljeće. Proljeće nam donosi darove. Nosi nam
cvjetiće: ljubice, šafrane, visibabe. Ja uvijek rado puštam proljeće u
svoj dom.
Volim proljeće jer stablima daje ukrase. Proljeće ima svoju dragu
pratnju: lastavice i rode. One ukrase moj kraj kada dođu.
U proljeće je vrijeme lijepo i toplo. S neba mi se smije sunce. Kada
oblaci ukrase nebo, počinje kiša.
Volim proljeće jer me sunce grije, sve je šareno, mirisno i veselo.
Sva djeca vole proljeće jer se mogu igrati vani.
Eleonora Čujko, 2.r.
LIVADA U PROLJEĆE
Zasjalo je toplo sunce, otopio se snijeg i polako nam dolazi
proljeće.
U polju se zeleni trava i procvjetalo je proljetno cvijeće. Iz
trave su male tratinčice izvirile svoje bijele glave. Ima ih
puno, posvuda, u vrtu i dvorištu. Kada sunce ugrije zemlju,
one otvore svoje latice, a pred večer opet ih skupe u glavice.
Na hladnom povjetarcu cvijeće maše svojim glavicama ,
čekajući da sunce ugrije sve jače. Čekaju da se probude pčele
i da dođu na otvorene latice svakog cvijeta.
Volim proljeće i osjećam se ugodno i veselo.
Filip Biljan, 4.r.
51
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
NAJDRAŽA IGRAČKA
Došao je moj rođendan. Bio sam jako uzbuđen i znatiželjan što ću
dobiti na poklon.
Mama i tata su me iznenadili malim helikopterom na daljinsko
upravljanje. Bio sam jako sretan. Helikopter je bio žute boje s
crnim elisama, vrlo lagan. Stavio sam baterije i uključio ga.
Helikopter je letio po cijelom dvorištu. Odjednom se zapleo u
grane oraha. Prestrašio sam se hoće li se slomiti.
Pozvao sam brata u pomoć. Uspjeli smo ga skinuti s grane. Bio
sam veseo jer smo spasili moju najdražu igračku.
Mihael Purgar, 4.r.
IVANČICA
Na livadi rosnoj ivančica,
Cvjeta bijela pored
Bistrog potočića
Iznad malog sela Šišljavića.
VISIBABA
Jednog sunčanog poslijepodneva šećući
psa Dinga, ugledao sam iz daljine
prekrasno cvijeće. Približavajući se, vidio
sam da je to grmić visibaba.
Pažnju mi je privukla jedna visibaba i
izgledala je kao preslatko zvonce. Nisam
mogao odoljeti tom cvijetu, ubrao sam ga
za mamu. Kad sam došao kući, stavio sam
visibabu u vazu. S nestrpljenjem sam
očekivao mamu da dođe s posla. Kad je
stigla kući, ugledala je lijepu visibabu
koju sam ubrao za nju. Uzela je mobitel i
poslikala cvijetak i rekla mi kako će to
pokazati kolegicama na poslu.
Bio sam sretan što sam razveselio mamu
tako lijepom visibabom.
Dominik Špruk, 4.r.
Florijana Zekaj, 3.r.
ZEMLJA SE SMIJE
Zemlja je velika, okrugla lopta koja se okreće oko
Sunca i Mjeseca.
Zemlji treba jedan dan da se okrene oko sebe. Kada
bi se Zemlja počela kretati u suprotnom smjeru,
nama bi umjesto dana bila noć, a umjesto noći bio bi
dan. Ja bih Zemlju razveselila kada bih čistila
prirodu. Mi možemo rastužiti Zemlju ako bacamo
svakakvo smeće i ako bi svi ljudi trgali cvijeće.
Ja jako volim Zemlju.
Dora Žeger, 4.r.
ŠTO SI POSIJAO, TO I ŽANJI
Nikada nije lijepo biti zao i okrutan.
Jednog dana kada sam išla na ljetovanje, shvatila sam da što
posijemo to i žanjemo. Kada sam stigla na plažu, ušla sam u
vodu i kupala se. Bilo mi je jako dosadno i tada sam se
sjetila da bih mogla gurnuti Leona u vodu. Leon je bio suh i
hvatao je ribe. Prišuljala sam se i gurnula ga svom snagom.
Leon me nije tužio, nego me je nakon nekog vremena
gurnuo isto kao što sam i ja njega.
Uvijek moramo razmišljati o svojim postupcima jer kako
učinimo tako i dobijemo.
Laura Vukić, 4.r.
52
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
MOJA PRVA LJUBOMORA
Moja prva ljubomora bila je prema mom bratu Domagoju.
Za rođendan dobio je mobitel, a ja ne. Bila sam jako
ljubomorna. Kada sam mu rekla da mi ga posudi da igram
igrice, nije mi dao. Rekla sam mami da mi kupi mobitel.
Ona mi je rekla da sam još mala i da ću ga jednom dobiti.
Brat me je svako malo zadirkivao i davao mi da ga gledam
iz daljine. Tada sam bila jako ljubomorna i ljuta na njega jer
on ima ono što ja nemam. Jedva sam čekala da narastem, da
i ja dobijem isto takav mobitel.
Ljubomora nije dobra jer dok sam bila ljubomorna na brata,
nisam se dobro osjećala.
Elena Hlaj, 4.r.
BURA
Sjedim u sobi, pogledam kroz prozor, a ono vani bura bruji.
Zavjese njiše kao da je prozor otvoren. Svaku rupicu ona
nađe da se uvuče u stan. Gledam kroz prozor kako njiše gole
grane. Savija ih gore, dolje, lijevo, desno, a one se brane da
ih ne odnese. Tko hoda ulicom, stišće se u kaput da do njega
bura ne pronađe put.
I tako nam bura pokazuje zube i svoj oštri dah, da vidimo
kako je njezin prolaz hladan i jak.
Patricia Lukić, 4.r.
ZATREPERI RADOSNO LIŠĆE MLADIH BREZA
U proljeće mlado
ja cvijeće berem rado.
Kad vjetar zapuše ponosno
tada treperi radosno
Kada žarko sunce sja
lišće mladih breza.
tada je livada cvijeća punija.
Gabriela Frklić, 6.r.
Usred livade radosno stoji
mlada breza i na njoj list pokoji.
NA IZLETU U PRIRODI
53
Jednog dana mama, tata, Dora i ja otišli
smo na izlet u šumu.
Tamo smo se smjestili na lijepu livadu.
Vidjela sam puno lijepih cvjetova, jednu
malu srnu, puno pčela i leptira koji lete
oko cvijeća. Taj dan je bio lijep i sunčan.
Dora i ja šetale smo šumom i vidjele smo
lijepo drveće. Dora i ja smo nabrale buket
pun lijepog cvijeća i to smo poklonile
baki. Taj dan sam bila sretna i vesela.
Željela bih da se to opet ostvari.
Klara Žeger, 4.r.
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
SREĆA JE…
Za mene je sreća kada se
igram u prirodi.
Za mene je sreća kada idem
u školu.
Za mene je sreća kada se
igram škole.
Nikolina Lević, 1.r.
Za mene je sreća prvi dan škole.
Za mene je sreća nova školska knjiga,
nove cipele i novčići.
Za mene je sreća kada se igram sa svojim
prijateljima.
Sreća se mora dobro čuvati.
Sreća je još i mirisno cvijeće i kada ptice
dođu.
Gabriela Hlaj, 1.r.
Sreća je i bubamara na mojoj ruci.
Za mene je sreća kada je učiteljica jako,
jako sretna.
Eleonora Čujko, 2.r.
Za mene je sreća kada dobijem nešto novo i
kada mi tata peče štrudlu.
Mene usrećuje mamin osmijeh i tatin zagrljaj.
Veselim se kada mi tata kupi novu igru.
Za mene je sreća kada se ujutro probudim i
kada idem u školu.
Karlo Lević, 2.r.
54
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
Miš u školi
Jednom se rodio miš imenom Mirko. Živio je u
informatičkoj učionici iz koje se bojao izići pa je
pojeo sve kablove. Učiteljica se čudila zašto ne
radi internet i neki kompjuteri.
Moj prijatelj je vidio miša pa je pobjegao iz
učionice, a ja sam polako došao do miša i pitao ga
je li on pojeo žice. Svi su se čudili zašto ja
razgovaram s mišem, a onda se čuo njegov tihi
glas: - Jesam. Svi su se čudili kako on može
govoriti, ali ja sam znao da može. Otišao sam u kuhinju po sira i dao mu da jede. Na
kraju sam ga stavio u kutiju i ponio kući. Mirko nije znao kamo ga vodim pa je počeo
trčati po kutiji. Nitko, pa ni ja sam nisam znao što ću s njim. Miš mi je rekao da želi ići
sa mnom u školu kako bi učio isto što i ja. Sutradan sam ga ponio u školu iako nisam znao
hoće li to dopustiti ravnatelj. Mirko je bio tužan jer nam ravnatelj nije dozvolio, a i ja
sam bio tužan. Toga dana izbio je požar u informatičkoj učionici. Svi su bježali van, a
ja sam htio utrčati gasiti požar, ali nije mi dozvolila učiteljica. Mirko je munjevito
utrčao u svoju bivšu kućicu. U kućici je imao dva komadića sira, pojeo ih je za snagu,
uzeo svoj mali aparat za gašenje požara i počeo ga gasiti. Čudili smo se kao se plamen
smanjuje, a kada je nestao, Mirko je istrčao van iz škole. Svi su saznali za njegovu
hrabrost, postao je slavan i učenici su ga prozvali Vatrogasac Mirko. Bili smo ponosni na
njega, čak je i on sam bio ponosan na sebe. Išao sam na različite aktivnosti, pa je i
Mirko išao sa mnom, posebice ne vatrogasce.
Mišić je bio sretan što je živio sa mnom i što sam ga onoga dana ponio sa sobom kući.
Sebastian Zlatarić, 6.r.
To je proljeće
Nešto nam je došlo,
ali ne znamo što.
Sa sobom nam je donijelo
cvijeće, ptice i sunce.
Koga god pitam što je to,
nitko ne zna.
Onda sam se sjetila i
pitala malu ptičicu
koju je to nešto donijelo.
A ona se nasmije i reče:
-Pa to je proljeće.
Josipa Dolečki,6.r.
55
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
Miš u školi
Sagradila se škola u malenom kvartu
pokraj smetlišta na kojem je živio miš Miškić. Na
sebi je imao kariranu košulju i zelene hlače. Nos
mu je dugačak kao štap, oči žućkasto smeđe, a
uši velike. Jeo je hranu koju su ljudi bacali na
smetlište. Imao je kućicu u staroj pećnici. Bio je
jako dobar i prijateljski raspoložen.
Odjednom ljudi više nisu bacali smeće niti hranu, čak su dovezli i bagere kako bi očistili
smeće. Miškić više nije imao hrane ni doma, a kada je malo bolje promislio, sjetio se
škole. Sutradan je razgledao školu. Bila je zelena s mnogo prozora. Ušao je kroz prozor
u prvu učionicu, ali nije našao hranu pa odlazi u kuhinju. Ugledao je raznovrsnu hranu, a
oči su mu bile velike kao nikada. Pojeo je sve što mu je stalo u trbuh. Otiš ao je u
informatičku učionicu gdje je pregrizao sve kablove i žice pa je nestalo struje u cijeloj
školi. Na kraju dana odlazi spavati u svoju novu kućicu koju je sam izgradio u jednom od
školskih zidova. Sljedeći dan je miš nastavio sa svojim novim životom u školi, jeo je kad
je i što je stigao sve dok ga nisu zamijetili, ali on se nije predavao. Ravnatelj škole kupio
je dvadeset mišolovki i postavio ih je po cijeloj školi. Miško je bio pametan pa se nije
obazirao na hranu koja je služila kao mamac, već je nastavio raditi ogromnu štetu po
školi. Učenici i djelatnici su se udružili, donijeli su vilice, noževe, sjekire, čak i mačku.
Miškić se nije predavao, jurio je školom, uništavao imovinu, a nitko ga nije uspio
uloviti. Gađali su ga svime i svačim, a u različitim nastojanjima škola je bila potpuno
uništena. Miš je toga dana izgubio puno toga, ali ne i nadu. Vratio se svome starom
životu u svojoj pećnici.
Leonardo Mikuljan, 6.r.
PROVIRI JAGLAC
Vidi jednog jaglaca
kako se budi
pa će sada ponosno
svirat glavom budan.
Gle, počela je
rasti trava
tu će puno kukaca
da preživljava.
Vidi, ondje cvijeće cvjeta
to je najljepše cvijeće
ured cijelog planeta.
Šareni leptir ondje leti,
a smeđi medo da se
probudit treba
odjednom se sjeti.
Ana Škarica, 6.r.
56
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
Moj prvi poljubac
- Spremaj se, ubrzo krećemo! - viknula je moja
prijateljica već spremna za polazak u najljepši grad na
svijetu, Pariz. Oprao sam zube, otuširao se i obukao
najljepšu odjeću iz ormara. Moja prijateljica, nadam se
buduća djevojka, ispeglala je svoju dugu, savršenu, plavu
kosu. Obožavao sam njezine plave oči koje kada su tužne
postaju sive, a u svim ostalim trenutcima su plave. Nismo
nosili puno prtljage, oboje smo nedavno navršili 18 godina
pa smo putovali sami bez pratnje roditelja.
Vozili smo se avionom. Put nije bio dug koliko sam se
nadao da će biti. Oblaci su predivni. Smjestili smo se u hotel
s četiri zvjezdice. Posluga je bila super, čak sam stekao i
nove prijatelje. Htjeli smo razgledati cijeli grad, a ponajviše
Eiffelov toranj i jedan restoran koji mi je predložio jedan dobar stari prijatelj. Padala je
kišica. Osjećao sam leptiriće u trbuhu poput Bear Gryllsa jer sam osjećao toliku ljubav
prema njoj, ali bojao sam se joj priznati jer postoji velika šansa da ona ne osjeća isto. U
restoran nismo otišli, bio je daleko, a kiša je sve jača. Na kraju smo otišli u neki restorančić
brze hrane. Smijali smo se jedno drugome bez ikakvog razloga, a ja sam sve više
primjećivao kako je lijepa, osjećao sam leptiriće u trbuhu, ljubav u zraku. Eiffelov toranj nije
bio daleko, zato smo lagano potrčali u nadi da nećemo jako pokisnuti. Stigli smo. Njezina
prelijepa, plava kosa bila je mokra. Odlučili smo ići stepenicama (predložio sam to samo da
bi mogli što duže pričati). Na pola puta smo uzeli malu stanku. Pogled na vrhu je bio
predivan. Kiša je lagano padala i bilo je romantično. Pogledali smo jedno prema drugome.
Nisam mogao više izdržati, morao sam joj priznati što osjećam. Primio sam je za ruke i
jednostavno je izletjelo iz mene.
– Volim te. - rekao sam joj gledajući je u malom strahu. Nije mi dopustila da završim
ono što sam htio reći. Poljubila me.
Borna Zlatarić, 7. r.
57
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
HOROSKOP
OVAN
(21. ožujka - 20. travnja)
Prijateljstvo: Godinu ovu svuda ćete ići, nije ni čudo da nećete sve stići. Frendovi
će biti vaš adut, školsku torbu bacit ćete u kut. Uz prijatelje i zabavu sve vam
bolje ide, zaboravljate probleme i brige.
Ljubav: Prijateljstva sada ljubavlju zrače, ali vama malo znače. Zaigrani i veseli,
nije vam do ljubavi. Do ljubavi bit će vam tek krajem mjeseca, pazite da ne bude prekasno
tada. Obaveze: Za divno čudo u školi skakat ćete i pred rudo, zadaće pisat i kad to ne traže,
odgovoriti učiteljici i prije nego što „Tko zna?“, kaže.
Zdravlje: Uza svu tu žurbu nećete stići ni sjesti, ali nikako ne zaboravite pravilno jesti.
BIK
(21. travnja - 21. svibnja)
Prijateljstvo: Prijatelji vas baš neće razumjeti, ali nemojte se previše brinuti.
Krajem mjeseca bit će bolje, pa ćete biti i bolje volje. Lakše ćete s njima
razgovarati, a oni će manje prigovarati.
Ljubav: Bit ćete napeti i neraspoloženi pa ćete se ljubavi kloniti. Krajem mjeseca
dolazi sunce, jedna osoba osvojit će vaše srce.
Obaveze: Neće vam biti lako, morat ćete se potruditi jako. Samo se na sebe možete osloniti,
nitko vam drugi neće pomoći. Budite uporni, ne posustajte, a za nagradu u uspjehu uživajte.
Zdravlje: Vrijeme će vas jako izmoriti, morate jesti, spavati i odmoriti.
BLIZANCI
(22. svibnja - 21. lipnja)
Prijateljstvo: Krasan je mjesec pred vama, ispunjen druženjem i zanimljivim
temama. Radit ćete ono što najviše volite, brbljat ćete beskonačno, uživati
vječno.
Ljubav: Neuhvatljivi i lepršavi sve ćete stići: upoznati se, zaljubiti i otići. Iako
kratka avantura ova, mogla bi biti prava ljubav iz snova.
Obaveze: Obaveze vječno traju, a stalno vas na njih podsjećaju. Ne kritizirajte i ne
tvrdoglavite, radije se posla prihvatite.
Zdravlje: Ostanite dobro raspoloženi, sretni i bezbrižni.
RAK
(22. lipnja - 22. srpnja)
Prijateljstvo: Stalno vas nešto tišti, recite što, drugi vam ne mogu čitati misli.
Iskrenim razgovorom sve ćete riješiti, sve nesuglasice izgladiti.
Ljubav: Teško vam je u duši, veza vas guši. Ne osjećate se voljeni, jako ste
usamljeni. Slobodnima isto je tako, partnera ne pronalaze lako. Čekajte bolja
vremena, u mjesecu ovom za vas ljubavi nema.
Obaveze: Čekaju vas dodatni poslovi, ali sve ćete riješiti. Odgovorni ste i vrijedni, sve možete
izdržati, krajem godine za to će vas nagraditi.
58
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
Zdravlje: Prije nego posjetite doktora, razmislite, možda vam je za nesanicu kriva kava. Pijte
radije od kamilice čaj, vašim mukama doći će kraj.
LAV
(23. srpnja - 22. kolovoza)
Prijateljstvo: Izvrsno se slažete s prijateljima, posebno jednom osobom među
njima. Izlaziti ćete, zabavljati se i smijati, društva vam neće nedostajati.
Ljubav: Šarmantni i zavodljivi, bit ćete neodoljivi. Bit ćete spremni za izazove,
flert i plesne korake.
Obaveze: U mjesecu ovu lav je hrabar i kreativan, nitko mu nije ravan. Savjeti
okoline pomažu, nove se prilike slažu. Povoljno je razdoblje, sve će vam ići bolje.
Zdravlje: Dobro se osjećate, zdravljem zračite. Budete li zdravo jeli, bit ćete zdravi mjesec
cijeli.
DJEVICA
(23. kolovoza - 22. rujna)
Prijateljstvo: U kući bi atmosfera mogla biti malo napeta, ne brinite se nije kraj
svijeta. Nemojte se svađati, pokušajte sukobe izbjegavati. Izađite među
prijatelje, priuštite si veselje.
Ljubav: Tu novosti nema, tek pred kraj mjeseca ljubav se sprema. Netko iz vaše
prošlosti će se prikrasti, i prije nego što otkuca ponoć, srce vam ukrasti.
Obaveze: Početkom mjeseca puno ćete se truditi, ali to nitko neće primIjetiti. Nemojte se
sramiti pomoć tražiti. Nemojte učiteljicama prigovarati inače ćete se gorko kajati. Radije se
skoncentrirajte i kraj mjeseca pričekajte.
Zdravlje: Razvedrite se, izgled osvježite, za kraj škole se pripremite.
VAGA
(23. rujna - 22. listopada)
Prijateljstvo: Družite se i izlazite, dobro se zabavite. S prijateljima ćete se
dobro slagati, kad zatreba, rado će vam pomagati.
Ljubav: Osoba koja vam je u srcu s vama će se družiti, puno radosti vam pružiti.
Ljubomora će vas mučiti, iz toga ćete puno naučiti. U ljubav trebate vjerovati i
za nju se boriti!
Obaveze: Biti ćete hrabri, i svi će primIjetiti, ništa vas ne može sprIječiti. S lakoćom ćete sve
riješiti, nigdje nećete pogriješiti.
Zdravlje: Iako će zahladiti, nećete se prehladiti.
ŠKORPION
(23. listopada - 21. studenog)
Prijateljstvo: Cijeli mjesec ćete izlaziti, s prijateljima se nalaziti. Nema mjesta
na koje ne želite izlaziti.
Ljubav: S voljenom osobom dobro ćete se slagati, puno ćete razgovarati. Znati
ćete kako joj srce otvoriti, lijepim riječima ćete je očarati. I oni koji su sami
imat će sreće, nova ljubav prema njima kreće.
Obaveze: Sve ćete obveze izvršavati, ali se nećete previše zamarati. Prema svima ćete se
ljubazno odnositi, što će vam uspjeh donositi.
Zdravlje: Umor pobijedite C vitaminom, počastite se narančom i limunom.
59
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
STRIJELAC
(22. studenog - 21. prosinca)
Prijateljstvo: Ne opterećujte se tuđim problemima, bavite se svojim hobijima.
Uživajte u društvu osoba koje su dobre volje, kako bi i vama bilo bolje.
Ljubav: Voljenu osobu pažnjom ćete obasipati, puno joj vremena pokloniti. Ako
ste slobodni, status veze će se promijeniti, netko će ga ljubavnom izjavom
izmijeniti.
Obaveze: U punom ćete sjaju zasjati, ovaj mjesec ćete se proslaviti. Potrudite se prilike
iskoristiti i novim se iskustvom obogatiti.
Zdravlje: Uživajte u zdravlju, budite dobre volje, ne možete biti bolje.
JARAC
(22. prosinca - 20. siječnja)
Prijateljstvo: Željet ćete biti sami, da vam se sve razbistri u glavi. Radije
izađite među prijatelje, vratit će vam radost i veselje.
Ljubav: Više vas osoba privlači, ali prema samo jednoj osjećaji su najjači. Držite
se nje i put za sreću siguran je.
Obaveze: Držite se rješavanja manjih problema, oko većih bi mogli imati dilema.
Nemojte biti brzopleti i površni, pripazite i bit ćete uspješni.
Zdravlje: Crne misli vježbom i smijehom otjerajte i u veselju uživajte.
VODENJAK
(21. siječnja - 18. veljače)
Prijateljstvo: Puno ćete izlaziti i sa starim se prijateljima družiti. Ali početkom
mjeseca ovog, upoznat ćete i pokojeg prijatelja novog. Teško ćete podnositi
boravak u kući, srce će vas k prijateljima vući.
Ljubav: Više od drage osobe zanimat će vas prijatelji, a među njima moguće su i
nove ljubavi. Prije nego što se zaljubite, da li je ta osoba zauzeta provjerite.
Osigurajte se da bi bili u sreći, pazite da ne budete treći.
Obaveze: Dobro ćete se snalaziti, a i drugi će vam pomagati. Pred kraj godine malo ćete se
umoriti, ali nemojte motivaciju gubiti.
Zdravlje: Zdravlje će vas dobro služiti, nemate se na što potužiti.
RIBE
(19. veljače - 20. ožujka)
Prijateljstvo: Mogli biste se iznenaditi, iz starog prijateljstva ljubavni odnos
izgraditi. Pozive za zabave ne odbijajte jer upoznat ćete nove ljude i imati
provode lude.
Ljubav: S voljenom osobom dijelit ćete i dobro i zlo, možda se i porječkate, ali
nije važno to. Ako jedno drugo volite, zajedno budite.
Obaveze: Trud imate, samo još malo tolerancije i strpljenja za uspjeh dodajte.
Zdravlje: Pokušajte se opustiti i nervozu smanjiti. Nemir i razdražljivost samo vas umaraju i
vrijeme vam oduzimaju.
Pripremila i sastavila: Laura Vidović, 7. r.
60
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
MALO RAZBIBRIGE
OSMOSMJERKA
G
H
P
L
V
A
R
E
N
A
P
P
F
U
S
K
U
M
A
G
I
D
O
Z
O
J
J
D
R
J
N
V
C
G
T
P
N
M
X
I
V
H
R
C
I
M
M
R
P
M
Y
U
O
M
S
M
O
A
W
R
J
K
A
A
I
A
I
L
D
F
N
K
G
H
M
I
E
V
L
N
A
S
Z
A
O
Z
K
O
I
D
O
K
K
A
I
S
I
G
T
I
L
D
NJ
K
L
K
P
V
A
R
N
K
R
A
B
R
N
A
W
S
N
S
A
E
Y
N
S
O
U
Ć
I
Ć
A
R
I
J
A
M
T
N
B
E
K
J
O
M
I
Š
A
LJ
J
E
F
O
I
I
A
R
A
E
B
R
I
J
U
N
I
U
Q
K
J
C
B
L
O
Z
T
I
C
U
M
I
R
N
A
V
A
A
U
D
F
E
R
B
O
R
Č
A
V
I
M
A
E
U
R
D
M
R
S
M
C
Y
E
K
R
J
R
N
R
E
A
E
T
O
A
F
Q
C
Q
S
A
E
M
E
D
U
L
I
N
X
T
W
K
Y
J
I
S
K
X
F
T
V
B
B
T
T
Pronađi sljedeće
pojmove koji su vezani za Hrvatsko
primorje:
1. VRANSKO JEZERO 2. LIMSKI KANAL 3.
CRIKVENICA 4. DRAGONJA 5. MALINSKA
6. ĆIĆARIJA 7. OMIŠALJ 8. MEDULIN 9.
OPATIJA 10. BRIJUNI 11. VINODOL 12.
KVARNER 13. SMOKVA 14. RIJEKA 15.
MIRNA 16. TRSAT 17. ARENA 18. PAZIN
19. UNIJE 20. ISTRA 21. BURA 22. UMAG
23. PULA 24. CRES 25. UČKA 26. RAB
VICEVI
Vlak
Dolaze projektanti željeznice do kuće Ivičina tate. - Ovuda prolazi nova pruga i vlak će
prolaziti ravno kroz vašu kuću!
–Tata, tata! – javi se Ivica. – A hoće li onda zaposliti i nekog od nas da mu otvara vrata?
Ispit
Došao Perica na ispit i izvlači pitanja. Prvo ne zna, drugo ne zna,
treće ne zna. Profesor mu upiše u indeks „majmun“.
Perica vidi što je ovaj napisao i kaže:
- Profesore, ovdje je samo potpis, nema ocjene!
Policajac
Stoji debeli policajac kraj vrtića. Izlazi odgojiteljica i ljubazno ga pita: - Čekate li vi
dijete?
Policajac pogladi trbuh i kaže:- Ma ne! To je od pive!
61
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
Rečičko
UČENIČKI BISERI
Zagreb se danas zove Tomislavgrad.
U Bosni je bosanska religija.
Otapanjem ledenjaka nastaje led.
Panda je životinja listopadne šume u Hrvatskoj.
Ženka jelene je lasica.
Voda može biti kruta, tekuća i parovita.
Ribe plosnatice se zovu tako jer su
plodne.
Papaline pokazuju da je more
onečišćeno.
Vodu onečišćuju meduze.
Zametak se razvija u stidnici.
Trudnoća traje 4 tjedna.
Trudnoća traje 450 tjedana.
Muškarci imaju ovulaciju.
Učiteljica povijesti: - Čega ima
sedam?
Učenik: Sedam patuljaka.
Učiteljica geografije: - Na kojem kontinentu mi živimo?
Učenik:- Na kontinentu Hrvatska.
Vjeroučitelj: - Kakvu obljetnicu danas slavi Crkva?
Učenica: - Kakvu lopticu?
Učiteljica hrvatskog: - Rečenicu 'Ide kak da bi ga gdo z prutom gonil.' napiši na
književnom jeziku.
Učiteljica hrvatskog: - Nabroji padeže i padežna pitanja.
Učenik: - Nominativ - tko/što?
- Genetiv – ko/koga?
Učenik: - Ide kao da ga netko goni s keksićima.
Učiteljica hrvatskog: - Što su psalmi?
Učenik: -Ono što nastane križanjem psa i palme.
62
Školski list učenika Osnovne škole Rečica
63
Rečičko

10 razloga zašto upisati ELPROS - Elektrotehnička i prometna škola

IX. gimnazija Zagreb

Kada pogledamo oko sebe i pomalo se udubimo u

SRCEM U POHODE - Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac

Brosura - JU MSŠ Doboj Istok

DARUJMO ŽIVOT PRVA ŠKOLA U HRVATSKOJ U KOJOJ JE

Radni materijal s 10 zanimljivih zadataka

Školske novine- "SVJETLOST SUNCA" 2014.