ZAPISNIK Datum: 19. 11. 2013. Vrijeme: 09:35 – 14:00 Lokacija: Koprivnica, Hrvatska gospodarska komora Vrsta sastanka: Prva lokalna radionica u okviru SEE River projekta Projekt: SEE River Riječi dobrodošlice Elizabeta Rebernišak (moderator): Pozdravila je nazočne i zahvalila im na odazivu. Zahvalila je i Hrvatskoj gospodarskoj komori Koprivnica na ustupljenom prostoru. Nakon toga zamolila je zamjenika župana Koprivničko-križevačke županije i ravnatelja zavoda za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije da pozdrave nazočne. Zamjenik župana Koprivničko-križevačke županije Darko Sobota: Pozdravio je prisutne u svoje i Županovo ime i izrazio zadovoljstvo što prisustvuje ovome događaju. Također, pozdravio je i jaku ekipu HEP-a i izrazio zadovoljstvo što je energija jedna od točaka dnevnog reda jer ona zanima mnogo ljudi i vrlo je važna u svakodnevnom životu ljudi. Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije Zlatko Filipović: Pozdravio je nazočne u ime Zavoda za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije. Izrazio je želju da se različita mišljenja i stajališta približe i usuglase kroz ovaj projekt pa tako i kroz ovu radionicu. 1. Provođenje SEE RIVER projekta u Republici Hrvatskoj Mladen Matica (Zavoda za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije): Projekt SEE River nastao je temeljem Međunarodnog simpozija u Mariboru održanog u rujnu 2008. godine kada je 110 stručnjaka iz područja upravljanja rijekama, zaštite prirode, elektrana i prostornog planiranja donijelo Deklaraciju o Dravi s 10 ciljeva kao prioriteta za budućnost. Projekt je dio Transnacionalnog programa za jugoistočnu Europu (SEE) te je bio prijavljen na 4. poziv. Od ukupno 342 prijavljena projekta izabrano je njih 37 od kojih je ovaj projekt bio najbolje ocijenjen. Trajanje projekta je od 01. listopada 2012. do 30. rujna 2014. godine. U projektu sudjeluje ukupno 26 partnera iz Austrije, Bugarske, Mađarske, Italije, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Švicarske. Vodeći partner je Inštitut za vode Slovenije. Partnerstvo čini 17 aktivnih partnera i 9 promatrača. Iz Hrvatske na projektu sudjeluju tri partnera: Zavod za prostorno uređenje Koprivničkokriževačke županije, Hrvatske vode te Državni zavod za zaštitu prirode. Također, u projektu kao promatrač iz Hrvatske sudjeluje i Međunarodna komisija za sliv rijeke Save. Projekt pokušava dati rješenja za najvažnije probleme koji se javljaju na prostoru rijeke Drave. Glavni cilj projekta je osigurati međusektorsku mrežu zainteresiranih strana koje dijele teritorij međunarodnog riječnog koridora sa ciljem razmjene znanja u vezi s planiranjem i implementacijom procesa integracije postojećih sektorskih politika, planova i programa te postići dogovor o integralnom upravljanju međunarodnim riječnim koridorima. Riječni koridor je dio riječnog sliva sa najvećom koncentracijom različitih pritisaka. Rijeke na kojima se nalaze pilot područja su rijeke Drava, Bodrog, Neretva, Prut, Soča i Vjoša. Pilot područje u Hrvatskoj se nalazi na rijeci Dravi od rkm 238 do rkm 208, donosno od ušća rijeke Mure u Dravu do mosta u Repašu. Do sada je obavljena analiza postojećih procedura međusektorskog upravljanja riječnim koridorima te prikupljanje najboljih praksi o integralnom upravljanju međunarodnim riječnim koridorima potrebnih za izradu Toolkita, odnosno najboljeg zajedničkog pristupa za uspostavu okvira upravljanja. U njegovu izradu uključeni su relevantni dionici. Do sada je održan i prvi od dvaju nacionalna seminara i to u lipnju 2013. godine. Osim ove lokalne radionice, održat će se još dvije i to u ožujku i svibnju 2014. godine. Ova prva lokalna radionica omogućit će aktivno sudjelovanje svih nazočnih dionika, a kroz radni dio radionice pristupit će se predlaganju novih projektnih prijedloga potrebnih za izradu Akcijskog plana te kreiranju zajedničke vizije rijeke Drave. Očekivani rezultati ovog projekta su Toolkit, odnosno Priručnik za upravljanje riječnim koridorima, donošenje akcijskih planova, smjernice, mjere i preporuke za izradu PPPPO rijeke Drave i druge potrebne dokumentacije, umrežavanje svih relevantnih dionika te donošenje novih projektnih prijedloga koji će se nastaviti nakon završetka ovog projekta. 2. Projekt hidroelektrana na rijeci Dravi HE Molve 1 i HE Molve 2 Domagoj Puzak (HEP d.d.): Hidroelektrane Molve 1 i Molve 2 sastavni su dio Strategije energetskog razvoja RH prema kojoj je izgradnja hidroelektrana jedan od prioriteta u daljnjem energetskom razvoju. S obzirom na to da se Republika Hrvatska opredijelila za iskorištavanje obnovljivih izvora energije, izgradnja hidroelektrana jedan je od planiranih zahvata u energetskom sektoru. Kod njihove izgradnje poštivat će načelo najmanjeg mogućeg utjecaja na biološku i krajobraznu raznolikost s posebnim naglaskom na zaštićena područja. Hidroelektrane koriste vodu kao obnovljiv izvor energije te imaju mnoge prednosti. Hidroenergija pomaže u borbi protiv klimatskih promjena jer se proizvodnjom u hidroelektranama umjesto u elektranama koje proizvode stakleničke plinove usporava proces globalnog zatopljenja, a izgradnja hidroelektrana doprinosi sveukupnom razvoju područja izgradnjom infrastrukture. Ukupno su izgrađene 23 vodne stepenice na rijeci Dravi, od toga 12 u Austriji, 8 u Sloveniji, a 3 u Hrvatskoj, s time da HE Dubrava nije izgrađena kao posljednja HE na Dravi, već postoji mogućnost za izgradnju novih HE. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća Mađarska i tadašnja Jugoslavija započele su planiranje sustavnog uređenja i korištenja rijeke Drave nizvodno od ušća Mure. Bila je planirana izgradnja četiriju vodnih stepenica: Đurđevac, Barč, Donji Miholjac i Osijek. Nakon toga dolazi do odustajanja Mađarske od zajedničkog projekta VS Đurđevac. Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 7. srpnja 1992. godine započelo je istraživanje uređenja i energetskog korištenja rijeke Drave nizvodno od HE Dubrava, a projekt je nazvan HE Novo Virje. Zaključno s 2000. godinom provedena su sva istraživanja, izrađeni idejni projekti, studija utjecaja na okoliš te dobiveno rješenje o prihvaćanju iste. No od plana izgradnje ove HE se također odustalo, tj. on je zamijenjen s planom izgradnje dviju manjih, protočnih HE Molve 1 i Molve 2. Njihovo područje zaposjedanja proteže se kroz dijelove općina Drnje, Peteranec, Gola, Hlebine, Molve i Novo Virje. Također, njihovom izgradnjom planirana je i izgradnja unutar područja zauzetog vodozaštitnim nasipima, omogućavanje prihrane vodom prirodno vrijednih i zaštićenih područja (šume i močvare), navodnjavanje poljoprivrednih površina, ali i poboljšanje zaštite od poplava i stabilizacija korita i vodnog vala. HE Molve 1 nalazila bi se u Gabajevoj Gredi (213 rkm). Imala bi 3 turbine i prosječnu godišnju proizvodnju od 235 Gwh. Za potrebe rada HE nastalo bi 12,6 km dugo akumulacijsko jezero prosječne širine 690 m, ukupne površine 8,7 km². Najveća visina nasipa kod pregradnog profila bila bi 7,1 m. HE Molve 2 izgradila bi se kod Čambine (199 rkm), također bi imala 3 turbine i godišnju proizvodnju od 248 Gwh. Za potrebe njenog rada nastalo bi 14,2 km dugo akumulacijsko jezero, prosječne širine 710 m, i površine od 10 km². Najveća visina nasipa kod pregradnog profila iznosila bi 5,25 m. Za razliku od prethodno planiranih hidroelektrana, HE Molve 1 i 2 nalazile bi se isključivo na hrvatskom teritoriju, bile bi pribranske, odnosno protočne. Također, visina nasipa bila bi puno manja (od 5 do 7 m visine) u usporedbi s planiranom visinom nasipa kod HE Đurđevac i HE Novo Virje. Izgradnjom hidroelektrana ostvarila bi se bolja zaštita od poplava i erozije, vodoprivredni ciljevi, navodnjavanje, energetski ciljevi, ali i zaštita okoliša kroz očuvanje kvalitete površinske i podzemne vode, povrat flore i faune, poboljšanje kakvoće zraka. Isto tako, zemljište uz rijeku Dravu moglo bi se urediti za različite rekreacije, a moguća je izgradnja i prometne infrastrukture te sveukupno poboljšanje gospodarskih uvjeta. Osim navedenog, došlo bi i do razvoja općina zbog naknade koje bi dobivale zbog izgradnje HE (0,01kn/kWh isporučene električne energije). Goran Šafarek (Baobab): Izrazio je zabrinutost zbog utjecaja izgradnje HE na prirodu. Smatra da je proizvodnja struje i izgradnja građevina samo jedan segment. Predlaže da je za zaštitu od poplava mnogo bolje rijeci osigurati veće poplavno područje nego izgraditi HE. Irma Popović – Dujmović (WWF Hrvatska): Smatra da bi se svi planovi za ovo područje trebali zajednički rješavati. Također, smatra da bi bilo dobro prezentirati i ostale planove za razvoj ovog područja, a ne samo planove za izgradnju HE te da bi se obrana od poplava mogla riješiti i na neki drugi način. Neven Trenc (Državni zavod za zaštitu prirode): Pojasnio je da je jedan od ciljeva SEE River projekta identifikacija „hot spotova“, odnosno mjesta sukoba, povezivanje dionika i pronalaženje zajedničkih rješenja. Ivan Hodić (stručnjak): Izrazio je zadovoljstvo što je sudjelovao u ovoj radionici. Pozdravlja nova i poboljšana rješenja za izgradnju hidroelektrana jer je razvoj ovog područja je iznimno bitan i stoga su potrebna nova, ali i zajednička rješenja. Branko Mesarov (Općina Novo Virje): Primjećuje da sva zbivanja na rijeci imaju vrlo velik utjecaj na okolno stanovništvo. Ne podržava ni građevince, ali ni zaštitare okoliša i smatra da se moraju postići zajednička rješenja i dogovori jer će klimatske promjene imati još veći utjecaj na rijeku Dravu, a samim time i na lokalno stanovništvo. Stjepan Behin (Koprivničko-križevačka županija): Naglašava da je za razvoj ovog područja bitno stvaranje novih radnih mjesta. Konstatira da hidroelektrane imaju sve susjedne države stoga je vrlo bitno da se i Hrvatska uključi u procese iskorištavanja hidroenergije. 3. Diskusija Nakon izlaganja uslijedio je radni dio radionice. Nazočni su podijeljeni u dvije skupine. Prva skupina se bavila projektnim prijedlozima, a druga vizijom rijeke Drave 2030. Radionicom je utvrđeno da je ovo područje bilo predmetom nekoliko EU projekata od kojih su neki već završeni, a neki su u tijeku. EU projekti koji su uključivali ovo područje su Usluge ekosustava (projekt u tijeku, njegovo pilot područje je Drava na području Koprivničkokriževačke županije), Dravis 3 (prekogranični projekt Hrvatske i Mađarske), SEE RISK (projekt Transnacionalnog programa za Jugoistočnu Europu – SEE), Rural Strategy (prekogranični projekt Hrvatske i Mađarske) te projekti SNAPSEE i SARMA. Također, zaključeno je da je potrebno dodatno konzultirati Šumarsko-gospodarsku osnovu i Strateški plan za LAG „Podravina“. Radionica je rezultirala i novim projektnim prijedlozima kao što su projekt Problemski plan, LIFE +, projekt Turizam i rekreacija (ušće Mure u Dravu), projekt Pristaništa na Dravi, 3 RIVERS (EU projekt Hrvatske i Mađarske) te projekt Navodnjavanje. Da bi se ostvarila zajednička vizija rijeke Drave potrebno je ostvariti multidisciplinarni pristup te otvoreni dijalog u rješavanju problema i planiranju među svim sektorima. Isto tako, potrebno je uočiti i sagledati sve potencijale koje ovaj prostor nudi (gospodarski, turistički...), a u rješavanje problema i donošenje odluka vrlo je važno uključiti različite znanstvenike, stručnjake, biologe, gospodarstvenike, ali i lokalno stanovništvo. Potrebno je poticati revitalizaciju mrtvica, očuvanje sprudova i poplavnih šuma te održivi razvoj područja koji uključuje i čovjeka, ali i iskorištavanje hidroenergije, ali na najbolji i najprihvatljiviji mogući način. Radionicom je također zaključeno da je prostor Drave iznimno bogat turističkim potencijalom kojeg bi trebalo iskoristiti poticanjem konjičkog, biciklističkog, školskog, kajakaškog i ostalih oblika turizma. Od iznimne je važnosti i poboljšanje opće organizacijske strukture i logistike. Potrebno je i poraditi na boljoj informiranosti i dostupnosti informacija o ovom području (web vodič, informacije o području, atrakcijama, kako do njih i kada doći, podaci o drugim informacijama i atrakcijama i sl.). Za ostvarenje bilo kakve turističke aktivnosti važna je i izgradnja nove smještajne infrastrukture, stajališta, promatračnica, šetnica i poučnih staza, ali i iskorištavanje i obnova postojećih kapaciteta. Osim toga, zajedničku viziju Drave moguće je ostvariti i kroz povezivanje atrakcija s manifestacijama i povezivanje brenda Prekograničnog rezervata Mura-Drava-Dunav sa lokalnim proizvodima i uslugama, poticanjem razvoja turizma i ekološke proizvodnje u općinama te vršenjem sustavne potpore malih domaćinstava koja se bave proizvodnjom autohtonih proizvoda. Prilozi: Popis prisutnih Zapisnik sastavila: Branka Španiček