ZAPISNIK Datum: 06.03.2014. Vrijeme: 08:30 – 15:30 Lokacija: Hlebine, Društveni dom Hlebine Vrsta sastanka: Druga lokalna radionica u okviru SEE River projekta Projekt: SEE River 8.30–9.00 Registracija 9.00-9.05 Riječi dobrodošlice Moderator Predstavnik Koprivničkokriževačke županije Zlatko Filipović, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Koprivničkokriževačke županije 9.05-9.35 Analiza riječnog koridora rijeke Drave: - 3 kratke prezentacije (po jedna od 3 hrvatska partnera prema problematici obrađenoj u Analizi riječnog koridora) Zavod za prostorno uređenje Koprivničkokriževačke županije Državni zavod za zaštitu prirode Hrvatske vode 9.35-10.50 Svi Diskusija: - Podjela u 3 grupe prema temama izlaganja Rotacija grupa svakih 30min - rad s kartama i posterima 10.50-11.10 Pauza 1 11.10-11.30 Prezentacija rezultata triju grupa Voditelji grupa 11.30-11.45 Riječni koridor rijeke Drave u Mađarskoj Miklos Szalay, NeKI 11.45-12.30 Diskusija – mogućnosti prekogranične suradnje s Mađarskom, iskustva s Mađarskim partnerima, upravljanje Dravom s mađarske strane i sl. Svi 12.30-13.15 Ručak 13.15-14.45 Koncepcija razvoja riječnog koridora rijeke Drave na pilot području: 14.45-15.30 - uvod: pregled pilot područja – Google earth video – 3min - diskusija - rad u malim grupama (5-6 grupa) - rad s kartama i drugim grafičkim prikazima Prezentacije rezultata radnih grupa i zaključna diskusija 2 Zavod za prostorno uređenje Koprivničkokriževačke županije Svi Riječi dobrodošlice Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije Zlatko Filipović: Pozdravio je nazočne u ime Zavoda za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije. 1. Analiza riječnog koridora rijeke Drave Mladen Matica (Zavod za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije): Projekt SEE River međunarodni je projekt unutar Programa Europske unije za Jugoistočnu Europu. Trajanje projekta je od 01. listopada 2012. do 31. listopada 2014. godine. U projektu sudjeluje ukupno 26 partnera iz Austrije, Bugarske, Mađarske, Italije, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Švicarske. Vodeći partner je Inštitut za vode Slovenije. Iz Hrvatske na projektu sudjeluju tri partnera: Zavod za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije, Hrvatske vode te Državni zavod za zaštitu prirode. Također, u projektu kao promatrač iz Hrvatske sudjeluje i Međunarodna komisija za sliv rijeke Save. Glavni cilj projekta je osigurati međusektorsku mrežu zainteresiranih strana koje dijele teritorij međunarodnog riječnog koridora sa ciljem razmjene znanja u vezi s planiranjem i implementacijom procesa integracije postojećih sektorskih politika, planova i programa te postići dogovor o integralnom upravljanju međunarodnim riječnim koridorima. Riječni koridor je dio riječnog sliva sa najvećom koncentracijom različitih pritisaka. Rijeke na kojima se nalaze pilot područja su rijeke Drava, Bodrog, Neretva, Prut, Soča i Vjoša. Pilot područje u Hrvatskoj se nalazi na rijeci Dravi od ušća rijeke Mure u Dravu do mosta u Repašu. Do sada je obavljena analiza postojećih procedura međusektorskog upravljanja riječnim koridorima te prikupljanje najboljih praksi o integralnom upravljanju međunarodnim riječnim koridorima potrebnih za izradu Toolkita, odnosno najboljeg zajedničkog pristupa za uspostavu okvira upravljanja. U njegovu izradu uključeni su relevantni dionici. Do sada je održan i prvi od dvaju nacionalnih seminara i to u lipnju 2013. godine. Osim ove lokalne radionice, održat će se još jedna i to u svibnju 2014. godine. Očekivani rezultati ovog projekta su Toolkit, odnosno Priručnik za upravljanje riječnim koridorima, donošenje akcijskih planova, smjernice, mjere i preporuke za izradu PPPPO rijeke Drave i druge potrebne dokumentacije, umrežavanje svih relevantnih dionika te donošenje novih projektnih prijedloga koji će se nastaviti nakon završetka ovog projekta. Ciljevi današnje radionice su predstavljanje Nacionalne analize riječnog koridora rijeke Drave, predstavljanje riječnog Koridora rijeke Drave u Mađarskoj te predstavljanje koncepcije razvoja riječnog koridora rijeke Drave na pilot području. Neven Trenc (Državni zavod za zaštitu prirode): izlagao je o Naturi 2000 te novim elementima upravljanja riječnim koridorom. U uvodnom dijelu daje pregled Regionalnog parka MuraDrava u Hrvatskoj te Biosfernog rezervata Mura-Drava-Dunav. Zatim spominje dvije temeljne Direktive – Direktivu o zaštiti ptica i Direktivu o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore i 3 njihove ciljeve. Natura 2000 je ekološka mreža koja obuhvaća područja važna za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske Unije. Na području EU 27 je cca. 30000 Natura 2000 područja na gotovo 20% teritorija. Dalje navodi da je sukladno Zakonu o zaštiti prirode iz 2013. Ekološka mreža istovjetna Europskoj ekološkoj mreži Natura 2000 te čitav niz dokumenata kojih se valja pridržavati prilikom bilo kakvih zahvata, planova ili projekata u prostoru. Standardna metodologija ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu predložena je za cijelu EU i ona mora donijeti jasni zaključak o tome ima li plan ili projekt značajan negativan utjecaj na Natura 2000 područje. Isto tako Neven daje kratak pregled i mogućnosti web portala Državnog zavoda za zaštitu prirode sa Natura 2000 područjima u Hrvatskoj. Osvrnuo se ukratko i na Zelenu infrastrukturu koja se odnosi na prostornu strukturu prirodnih i doprirodnih područja, ali i karakteristike okoliša koje koriste građanima svojim brojnim uslugama. Ulaganja u zelenu infrastrukturu vraćaju se višestruko i mogu biti financijski učinkovitija od tzv. sive infrastrukture, te ujedno pomaže interesima ljudi i prirode. Marina Barbalić (Hrvatske vode): dala je osvrt na analize koje su Hrvatske vode trebale izraditi. Radi se o analizi resursa, rizika, prostorna analiza, analiza institucionalnog ustroja, analiza projekata, analizi dionika te izradi karata problemskih područja. U svojoj prezentaciji iznosi općenite podatke o rijeci Dravi, o slivu i režimu te stanju površinskih voda iz ekološkog, hidromorfološkog i fizikalno-kemijskog aspekta. Stanje podzemnih voda iznosi1 054x106 m³ godišnje i relativno je dobro te ima prekogranični karakter. S morfološke strane se odvija degradacija korita, a glavni uzroci promjena su: presijecanje meandara tijekom 19. stoljeća, što je rezultiralo skraćivanjem nizvodnog dijela rijeke Drave za polovicu svoje prethodne duljine, izgradnja hidroelektrana u 20. stoljeću te eksploatacija šljunka i pijeska iz korita – kod Botova i Donjeg Miholjca je zabilježeno značajno smanjenje ukupnih godišnjih količina suspendiranog nanosa. Na području sliva živi oko 830 000 stanovnika u 970 naselja, oko 63% sliva su poljoprivredne površine sa znatno manjim udjelom šuma (25%) i prevladavaju tekstilna, drvna i prehrambena industrija. Koncepcija zaštite od poplava zasnovana je na obrambenim nasipima i širokim inundacijskim pojasevima uz vodotoke. Najveće poplave rijeke Drave zabilježene su 1964., 1965., 1966., 1972. i zadnja 2012. godine uslijed koje došlo je do prelijevanja nasipa te do oštećenja i rušenja dijela nasipa, a što je za posljedicu imalo plavljenje okolnih naselja i znatne materijalne štete na području Slovenije i Hrvatske. Hidrotehničke građevine imaju povoljan utjecaj (obrane od poplava, osiguranje vode za vodoopskrbu, proizvodnja električne energije, osiguranje vode za navodnjavanje, regulacija režima malih voda, sport, rekreacija, plovidba) međutim negativan utjecaj na prirodu i okoliš. Na kraju izlaže shemu u kojoj je prikazano sudjelovanje dionika na različitim nivoima, te planske dokumente od vodno gospodarskih (npr. Strategija upravljanja vodama, Plan upravljanja vodnim područjima itd.), dokumenata zaštite prirode (npr. Strateška procjena utjecaja zahvata na okoliš…) i prostorno planske dokumente (np. Strategiju prostornog uređenja. 4 Branka Španiček (Zavod za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije): Kao dio Analize provedena je i analiza resursa, i to: analiza kulturne baštine, gospodarskih resursa, odnosno poljoprivrede, turizma, eksploatacije mineralnih sirovina, šumarstva, lova, ribolova i ribnjačarstva te industrije i prometa. Područje riječnog koridora rijeke Drave izuzetno je bogato kulturnom baštinom. Čine ju brojni arheološki lokaliteti, sakralni, svjetovni ili gospodarski objekti, pokretni objekt i predmeti, nematerijalni oblici i duhovno stvaralaštvo te brojne kulturne manifestacije i tradicijski zanati. Poljoprivreda na području riječnog koridora zastupljena je kroz mala obiteljska gospodarstva koja posjeduju zemljište prosječne površine 2,2ha. Najrazvijenija je proizvodnja žitarica (kukuruz) i stočarstvo. Intenzivna poljoprivreda u novije vrijeme zamijenila je ekstenzivan tip poljoprivrede što uzrokuje razne probleme poput erozija tla, gubitka organske tvari, zagađenje tla i podzemnih voda. Većina poljoprivrednog zemljišta u privatnom je vlasništvu, a prevladavaju oranice, livade, trajni nasadi, pašnjaci. U stočarstvu je najzastupljeniji uzgoj svinja i goveda, dok je uzgoj peradi, koza, ovaca i konja slabije razvijen. U novije vrijeme sve se više govori o ekološkoj proizvodnji. Potrebne su mjere dodatnog poticanja ekološke poljoprivrede, agro-ekoturizma i uzgoja autohtonih vrsta životinja i biljaka. Turizam na području riječnog koridora slabo je razvijen iako ovo područje ima izuzetan turistički potencijal. Moguć je razvoj rekreacijskog turizma (promatranje ptica, sportski ribolov, kupanje, biciklizam). Eksploatacija mineralnih sirovina zastupljena je eksploatacijom šljunka i pijeska na riječnim terasama te eksploatacijom nafte i plina na poljima Gola, Molve, Kalinovac i Stari Gradac. Na ukupno 40 proizvodnih bušotina proizvede se 70% ukupnih količina plina u Hrvatskoj te 35% sveukupne proizvodnje primarne energije. Područje riječnog koridora pokriveno je poplavnim i nizinskim šumama. Iznimno su bitna područja pod močvarama koja čine retencijska područja za prihvat visokih voda. Šume imaju i zdravstvenu, estetsku, rekreacijsku i zaštitnu ulogu. Riblje vrste koje obitavaju u vodama ovog područja su som, šaran, štuka, smuđ, amur. Glavni problemi koji se javljaju kod ribolova su krivolov i poribljavanje alohtonim ribljim vrstama. Prehrambena, tekstilna, drvna, industrija papira i građevinskog materijala najrazvijenije su grane industrije na području riječnog koridora. Riječni promet isto je tako razvijen na području riječnog koridora Drave. Drava je plovna u dužini od 200km (od ušća u Dunav do sutoka Ždalice). Od ušća u Dunav do Osijeka proteže se plovni put četvrte kategorije plovnosti te je tu i najintenzivnija plovidba (dnevna i noćna). Najvažnija luka na rijeci Dravi je Osijek. U prošlosti, plovidba Dravom bila je okosnica gospodarskog razvoja prostora no prelaskom na željeznički, a zatim i na cestovni promet plovidba gubi značaj. Sjeverozapadnim dijelom riječnog koridora prolaze longitudinalni pravac (istočne Alpe – Donja Podravina) te transverzalni pravac (Budimpešta – Rijeka). Istočnim dijelom riječnog koridora prolazi transverzalni pravac Budimpešta – Ploče. Biciklistički promet karakterističan je za ovo područje i u daljnjem je razvoju. Najznačajnije biciklističke rute su ruta Dunav Hrvatska, Drava Route, Bilodravska ruta i Drava Bike Tour. 5 Diskusija Nakon prezentacija uslijedila je podjela sudionika na tri grupe prema temama iz analize riječnog koridora SEE River projekta u Hrvatskoj. 1. grupa – Hrvatske vode Diskusijom su uočeni sljedeći problemi i potrebe: • potrebno usklađivanje terminologije (termin Gornja, Srednja, Donja Drava) • inventarizacija sadržaja i vrijednosti po područjima (dabar, orhideja – na starom koritu kod HE Čakovec) • verifikacija inundacijskog prostora (dan je prostor rijeci da „diše“) • prilagodba gradnje novih zahvata – riješena kroz zakonsku regulativu • iskapanje šljunka na održiv način • razlikovanje eksploatacije šljunka u i izvan korita rijeke • mostovi kao prisilne točke u smislu ograničenja protočnosti korita 2. grupa – Državni zavod za zaštitu prirode Diskusijom su uočeni sljedeći problemi i potrebe: • za projekte koji mogu imati učinak na prirodu potrebno je provesti prethodnu ocjenu • novi zakon ima pojednostavljenu proceduru za projekte – dozvoljava samo idejni projekt • ribičke staze potrebno je proširiti na potoke • pokretanje prethodnog razvoja • važnost suradnje s športsko-ribolovnim društvima i svim korisnicima • potok Gliboki – zip line – razvoj turizma • robinzonski park • skela – zip line • važnost lokalne komunikacije • prekogranične skele novi element u koridoru • problem: istražna/eksploatacijska polja – zahvati koji imaju utjecaj i u Hrvatskoj i Mađarskoj • prekogranična suradnja – zajednička ocjena – ESPO konvencija • planovi gospodarenja – nedostatak uvjeta i mjera zaštite prirode u nekima • planovi gospodarenja ne dostavljaju se na regionalnoj razini – županijskim tijelima • nositelji gospodarstva, turizam, lovstvo • edukacija svih u prostoru za planirane zahvate • lokalne akcijske grupe – provedbena tijela – u projektima se dobivaju dodatni bodovi ako uključuju i zaštitu prirodnih vrijednosti 6 3. grupa – Zavod za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije Diskusijom su prikupljeni sljedeći podaci o problemskim točkama, projektima i dionicima: • Problemska točka – potok Bistra – zagađenje Novi projekti: • Three rivers – na listi čekanja • EKO TOP – razvoj turizma, VGUK, u tijeku, regionalna razina • INVEST PRO – turizam, prekogranična suradnja Hrvatske i Mađarske,VGUK, završen, regionalna razina • SEE Risk – klimatske promjene, u tijeku, međunarodna razina • Željezna zavjesa – razvoj biciklizma, u tijeku, međunarodna razina • Ruta 65 – povezivanje Baltika s Jadranom (svi vidovi prometa), u fazi organizacije, međunarodna razina • Modernizacija željeznice – koridor Budimpešta – Rijeka, u tijeku, međunarodna razina • Granični prijelazi – otvaranje novih graničnih prijelaza, inicijalna faza, međunarodna razina • Ekološko-edukativni kutak na rijeci Dravi – u pripremi, lokalna razina • Nasip kod Velike Čambine – inicijativa Hrvatske i Mađarske, nije prošao, regionalna razina • Uređenje Šoderice – pripremna faza, TZ Koprivničko-križevačke županije i Općina Legrad, lokalna razina • Vodenica Molve – pripremna faza, lokalna razina • Cycling in network – prekogranična suradnja Hrvatske i Mađarske, u tijeku, regionalna razina • Bicycle oasis - prekogranična suradnja Hrvatske i Mađarske, u tijeku, regionalna razina • Skela (most) na graničnom prijelazu Ferdinandovac – Vizvar prekogranična suradnja Hrvatske i Mađarske, inicijativa, regionalna razina • Skela Brodić (modernizacija i sanacija) – Općina Ferdinandovac i Hrvatske vode, regionalna i lokalna razina • Granični prijelaz Brodić – Bolho - prekogranična suradnja Hrvatske i Mađarske, inicijativa, regionalna razina Novi dionici: • Koprivničko-križevačka županija: gospodarstvo, komunalna djelatnost, poljoprivreda, međunarodne integracije • Društvo za povjesnicu i starine • HGSS • ŠRK Amur, Drava • TZ Srednja Podravina • LAG Podravina 7 • • • • • • • • • • • • • IGMA Ekološka udruga Legrad Udruga ekoloških proizvođača Koprivničko-križevačke županije LAG Međimurje (3 LAG-a) LAG Izvor (Rasinja) LAG Virovitički prsten LAG Slatina TZ Koprivničko-križevačke županije Zavod HAZU za Koprivničko-križevačku županiju TZ općina Sveučilište Sjever (Medijsko sveučilište) DVD-i općina Vatrogasna zajednica Koprivničko-križevačke županije 2. Riječni koridor rijeke Drave u Mađarskoj Miklós Szalay – Dragica Purger (NeKI): Pilot područje na rijeci Dravi u Mađarskoj proteže se južno od naselja Drávakeresztúr na zapadu do južno od naselja Gordisa na istoku. To je poljoprivredno područje s malim naseljima koja karakterizira trend napuštanja stanovništva. Zbog učinaka gospodarske krize ovo je područje jedno od najnerazvijenijih i najsiromašnijih u Mađarskoj. Iako je prirodni krajolik pogodnih odlika za razvoj turizma, zbog nerazvijene infrastrukture nije moguć njegov bolji razvoj. Ovo područje dio je Prekograničnog biosfernog rezervata Mura-Drava-Dunav. Na ovom se području nalazi veliki broj mrtvaja i rukavaca Drave koji su nastali kao posljedica regulacije rijeke Drave. Postoji nekoliko problema unutar pilot područja. Jedan od njih je usijecanje korita rijeke Drave koje iznosi 3cm godišnje. Do usijecanja korita dolazi zbog reguliranja rijeke jer hidroelektrane zaustavljaju nanose te zbog iskapanja šljunka. Kao posljedica toga javlja se smanjen protok vode u rukavcima, smanjuje se nivo podzemnih voda što uzrokuje štete u šumama (sušenje) te nestajanje ribljih mrjestilišta. Sljedeći problem je suša zbog manje količine oborina i povećanog isparavanja. Zbog toga se javlja sve veća potreba za navodnjavanjem poljoprivrednih površina unutar pilot područja. Kvaliteta voda također je jedan od problema jer većina naselja unutar pilot područja nema izgrađen kanalizacijski sustav zbog čega dolazi do onečišćenja podzemnih voda. Opasnost od poplava isto tako predstavlja problem jer, iako postoji izgrađen nasip, dijelovi 8 naselja u blizini rijeke Drave u opasnosti su od plavljenja. Za rješavanje ovih problema potrebno je pronaći zajednička rješenja jer je rijeka Drava ipak granična rijeka. Potrebno je još više surađivati na ostvarenju rješenja poput zaustavljanja usijecanja korita, rehabilitacije korita Drave, izgradnje biciklističkih staza i prateće infrastrukture za razvoj te vrste turizma, ali prije svega na zajedničkoj suradnji svih koji su povezani s riječnim koridorom rijeke Drave (vodoprivreda, zaštita prirode i turizam). 8 Diskusija Mladen Matica (Zavod za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije) uputio je prvo pitanje povezano s problemima u riječnom koridoru, kao što su suše i potreba za navodnjavanjem u poljoprivredi, također je bio zainteresiran u čijem su vlasništvu poljoprivredne površine koje su na mađarskoj strani mnogo veće od onih na hrvatskoj strani. Miklós Szalay (NeKI) je odgovorio da je radionica u sklopu ovog projekta pokazala da je interes i potreba za navodnjavanjem zapravo jako velika, međutim, do sada ne postoji značajno navodnjavanje iz rijeke Drave. A kada je riječ o poljoprivrednim površinama vlasnici su uglavnom stranci i neke veće tvrtke, poljoprivredne površine nisu u vlasništvu lokalnog stanovništva. Drugo pitanje je postavila Blaženka Lukšić (Zavod za prostorno uređenje Koprivničkokriževačke županije). Htjela je znati je li moguće napraviti jedan Prostorni plan, zajedno s Mađarskom, posebno za ovo prekogranično područje. Kolege iz Mađarske pozdravili su ovu inicijativu i iskazali svoje vjerovanje da je tako nešto svakako pozitivno i dobro pogotovo jer smo sada također članica EU. Treće pitanje podnijela Željka Kolar (Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Koprivničko-križevačke županije). Ona je bila zainteresirana za opći stav mađarskih kolega kada je riječ o izgradnji hidroelektrana na rijeci Dravi. Alajos Burián (DDVIZIG) odgovorio je da je izgradnja hidroelektrana je svakako složeno pitanje i da su bili uključeni u davanje mišljenja kada je u planu bila izgradnja HE Novo Virje i da su dali negativnu primjedbu. Franjo Babić (PORA) konstatirao je da s obzirom da je naglašena važnost prekogranične suradnje, mora naglasiti da je PORA sudjelovala na radionicama Programa prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska namijenjenim potencijalnim prijaviteljima s obje strane granice prihvatljivog područja, a teme su bile definiranje Prioriteta 2 (zaštita i razvoj kulturne i prirodne baštine, turizam, zbrinjavanje otpada i gospodarenje otpadom) i Prioriteta 4 (edukacija) Operativnog programa za period 2014-2020. Na radionicama su sudionici raspravljali o tematskim ciljevima, prioritetima, specifičnim ciljevima, aktivnostima, indikatorima, rezultatima, ciljanim grupama i korisnicima nacrta Operativnog programa. Stoga, novi Operativni program pruža razne mogućnosti za prekogranične projekte kojima bi se barem djelomično mogla riješiti zajednička pitanja te bi se te mogućnosti trebale iskoristiti. 3. Koncepcija razvoja riječnog koridora rijeke Drave na pilot području Nakon prezentacije videa koji prikazuje pilot područje na rijeci Dravi u Hrvatskoj, odnosno u Koprivničko-križevačkoj županiji uslijedila je podjela dionika na 5 grupa: poboljšanje statusa rijeke Drave, unaprjeđenja stanja zaštićenih područja, poljoprivreda i zaštita okoliša, razvoj turizma i rekreacije te promet. Rezultati i zaključci ovog dijela radionice bili su slijedeći: 9 1. grupa: Poboljšanje statusa rijeke Drave • potrebno je identificirati dionice na kojima se erozija korita javlja (između mostova), potrebno je izraditi stručne podloge • promjena toka rijeke javlja se kao prirodna pojava, potreban je samo monitoring • u izradi je Plan upravljanja poplavnim rizicima (2015.) koji će pomoći kod smanjenja rizika od poplava, poplave kao posljedica klimatskih promjena • regulacije riječnog korita nema na promatranoj dionici, nije relevantno • potrebna je implementacija mjera koje će zaustaviti devastaciju staništa, kompromisna staništa • rizične vrste potrebno je verificirati po dionicama, provoditi monitoring te riješiti problem invazivnih vrsta • suše su uzrokovane klimatskim promjenama, potrebno izvršiti uklapanje u regionalne modele, primjenjivati adaptacijske mjere (skupljanje vode u vrijeme kada je ima dovoljno) • za rješavanje problema zagađenja voda potrebno je postaviti biljne uređaje za pročišćavanje voda te izvršiti sanaciju praonice vagona • potrebno je provoditi preventivne mjere zbog mogućih slučajnih zagađenja 2. grupa: Unapređenje stanja zaštićenih područja • svi dionici sudjeluju u LAG-u • potrebna dodatna valorizacija prostora • ZŠRK Koprivnica – od Donje Dubrave do Molva • veliki vranac – uzrokuje štete, zaštićen na razinu EU, kod nas zaštićene gnijezdeće populacije • problem – na ribnjacima ih rastjeravaju • problem kormorana – ribojedne ptice • oscilacije zbog utjecaja HEP-a, veliki problem – mrjestilišno područje za ribe • uvođenje plovnog puta – čišćenje i vađenje panjeva • izgradnja – planiranje lučica i riječnih turističkih pristaništa – potrebno riješiti kroz planove – sistem pontona • sušenje šuma i devastacija poljoprivrednog zemljišta • prijetnja: nove HE na Dravi • ukopavanje strojarnice – poremećaj režima • sanacija odlagališta otpada • neriješena kanalizacija i pročistači • eroziju je moguće smanjiti revitalizacijom rukavaca, uklanjanjem nepotrebnih građevina u vodi 10 • • • • • • • • • • • • potrebno je uvesti materijalne naknade za gubitak zemljišta poribljavanje sadnja vegetacije važna komunikacija svih dionika vezano uz štete uzrokovane HE (ŠRD, zaštita prirode, šumarstvo, lovstvo, poljoprivreda, Hrvatske vode) promjena toka rijeke uzrokuje štetu u ribljim populacijama rizik od poplava moguće je smanjiti kroz prirodne retencije, širenje prirodnog poplavnog područja te spajanje rukavaca potrebno je cjelovito upravljanje projektima kod regulacije riječnog korita potrebno je poticati tradicionalnu poljoprivredu, pružati pomoć OPG-ima za razvoj ponude, pomoći kod ostvarivanja poticaja koje nude agencije, provoditi edukaciju, sve u vidu smanjenja pogoršanja stanja u staništima rizične vrste moguće je zaštititi spajanjem rukavaca, stvaranjem ribljih staza, prestankom unosa alohtonih vrsta, revitalizacijom te održavanjem nivoa vode suše je moguće suzbiti navodnjavanjem, zaustavljanjem procesa usijecanja korita prirodne retencije za pomoć kod suša radi smanjenja mogućih slučajnih zagađenja potrebno je pročišćavanje komunalnih voda, sanacija divljih odlagališta otpada (Gabajeva Greda – odlagalište otpada) te provesti sanaciju praonice vagona u Botovu 3. grupa: Poljoprivreda i zaštita okoliša • potrebno poticanje navodnjavanja i revitalizacije • poticanje agroekoloških mjera • očuvanje tradicionalnog korištenja zemljišta • poticanje ekološke poljoprivrede • promjena kultura • poštivanje nitratnih direktiva • edukacija stanovništva • priprema sustava za brzo reagiranje u slučaju zagađenja 4. grupa: Razvoj turizma i rekreacije Tijekom diskusije uočeni su slijedeći problemi: • nedostatak financijskih sredstava • kanalizacija • nekonkurentnost • slab razvoj gospodarstva • pitanje vlasništva • komplicirane prijave na natječaje za projekte 11 • • • • • • neznanje manjak informiranosti nedostatak smještajnih kapaciteta i ugostiteljskih objekata prekomplicirana administracija nedostatak promocije manjak turističkih vodiča U turizmu postoje sljedeći projekti: • slikarska škola u Hlebinama – suradnja s Hotelom Picok u Đurđevcu • Legrad – revitalizacija Šoderice • projekt Srce naive Alpe – Adria • osnivanje turističke zajednice više općina • projekt „Upecaj me ako možeš“ TZ Koprivničko-križevačke županije • Legrad – Ortilos bike projekt Tijekom radionice predloženo je: • izgradnja aquaparka i autokampa • promocija Galerijskih cesta • razvoj vjerskog turizma i marijanskih puteva • izgradnja smještajnih kapaciteta • edukacija ljudi • poticanje lovnog, ribolovnog turizma • dulje manifestacije • razvoj gospodarstva kao temelj razvoja turizma • provođenje cost benefit analiza • analiza održivosti turizma • marketing • nadogradnja ponude • dulje zadržavanje turista 5. grupa: Promet • revitalizacija postojeće pogranične cestovne infrastrukture s obje strane, na nova 4 granična prijelaza • izgradnja riječnih pristaništa • zadržavanje postojeće razine plovnosti odnosno neplovnosti • osmisliti i provoditi još više pograničnih aktivnosti • usuglašavanje prometnih pravaca 12 4. Nakon završene diskusije, voditelji grupa prezentirali su nazočnima rezultate dobivene ovom radionicom. Zaključeno je da je radionica bila veoma uspješna. Prikupljeni su novi podaci, dobivena nova mišljenja i saznanja koja će se svakako ugraditi u dokumente na SEE River projektu. Slijedeća radionica biti će održana u svibnju. Svim sudionicima biti će dostavljeni materijali s ove radionice. Teme slijedeće radionice: Akcijski plan, projektni prijedlozi, Koncept razvoja riječnog koridora i Koncepcija izrade prostornog plana rijeke Drave i ostale prostorno-planske dokumentacije. Prilog: Popis prisutnih Zapisnik sastavile: Branka Španiček i Maja Turinski 13
© Copyright 2024 Paperzz
