Razgovor s publicistom Ivicom Ko akom o AMAC-u i sudjelovanju na Sajmu knjiga u Frankfurtu Frankfurt- Dru tvo biv ih studenata i prijatelja hrvatskih sveu ili ta u Njema koj (AMACDeutschland e.V.) iz Njema ke je nastala na osnovu svijesti o potrebi promicanja obrazovanja, znanosti i kulture hrvatskog naroda, Sveu ili ta u Zagrebu i ostalih hrvatskih sveu ili ta, kao i obnove domovine, kako stoji u Dogovoru o pristupanju Savezu dru tava biv ih studenata i prijatelja hrvatskih sveu ili ta, potpisanom u lipnju1992. godine u Zagrebu. Osnovana je s istim ciljevima kao i istoimena udruga osnovana prilikom proslave 320. godi njice postojanja Sveu ili ta u Zagrebu, 19. listopada 1989. godine. Statutom, AMAC iz Njema ke, kao samostalna, nekonfesionalna i nestrana ka udruga, obvezuje se na intenziviranje i njegovanje odnosa me u samim lanovima kao i sa sveu ili tima u RH i u Njema koj, te promicanja hrvatsko-njema kih, kao i hrvatsko europskih odnosa, razmjene studenata i nastavnika, te promicanje demokratske misli. lanovi udruge AMAC su organizirali zna ajnu humanitarnu pomo , brojna predavanja, izlo be, tribine, obilje avanja zna ajnih godi njica, dodjelu stipendija, studijska putovanja itd. Udruga je sudjelovala na internacionalnim seminarima kao npr. na me unarodnoj konferenciji o uporabi bioenergije i drugih alternativnih oblika energija 1998. godine u Würzburgu. Od 1993. redovito publicira svoj asopis “Glasnik” koji donosi niz sadr aja iz ivota i rada Udruge i njenih lanova, te kulturolo ke i gospodarstvene teme. AMAC je sve do ove godine aktivno sudjelovao i na Me unarodnom sajmu knjiga u Frankfurtu. Ivica Ko ak, publicista, u dva mandata predsjednik AMAC-a u Njema koj, a sada lan Predsjedni tva rado se odazvao na poziv za razgovor o AMAC-u i Me unarodnom sajmu knjiga u Frankfurtu.“ AMAC je u po etku svog rada bio ve inom anga iran u prikazivanju svijetu Hrvatske u njenim dnevno politi kim potrebama, a poslije vi e na znanstvenoj i pedago koj razini, da bi na a stru na kompetencija vi e do la do izra aja. Zna ajno je pokretanje inicijative za sudjelovanjem na me unarodnim znanstvenim skupovima, seminarima, te stalnu suradnju sa mre om organizacija biv ih studenata na njema kom govornom podru ju - Alumni-clubs-netom pojasnio je Ivica Ko ak. Na Me unarodnom sajmu knjiga u Frankfurtu AMAC je sudjelovao indirektno, organiziranjem knji evnih tribina u vrijeme odr avanja sajma, ili pak, direktno. Tako je 2001. predstavljena knjiga prof. Ludwiga Steindorffa “Kroatien” vom Mittelalter bis zu Gegenwart, a 2002 Tribina pod nazivom Hrvatska knjiga na sajmu u Frankfurtu, u suradnji sa Zajednicom hrvatskih nakladnika. Godine 2003., 2005. i 2006. AMAC je aktivno sudjelovao na Sajmu s tim da je 2003. organizirao tribinu pod mazivom “Hrvatska knjiga – most za svijet”, a 2005 tribinu sa sudjelovanjem vi e predava a.” U suradnji s Maticom hrvatskom iz Zagreba pripremljen je iscrpan referat Ivice Ko aka o Indiji u hrvatskoj knji evnosti, koji je autor predstavio na hrvatskom tandu 2006. povodom izbora Indije kao posebnog gosta na sajmu. U okviru predstave odraza indijske kulture u hrvatskoj literaturi na centralnom tandu zemlje doma ina, uru ena su predstavnicima Indijske nacionalne zaklade djela Ja a Dalmatina-potkaralj Gu urata autorice Ivane Brli Ma urani i Povijest plesa azijskih civilizacija autorice Ane Maleti . Oba djela iz naklade Matice hrvatske. Indijska je kultura ostavila duboki trag i u hrvatskoj knji evnosti. arobni svijet istoka odra ava se i u hrvatskim narodnim pjesmama. Tema Indije prisutna je u djelima Marka Pola, Marina Dr a, Mavra Vetranovi a, Ivana Gunduli a… Benedikt Kotruljevi donosi u 15. stolje u opis puta u Indiju u kojoj e ne to kasnije biti osnovana i dubrova ka trgova ka kolonija. Tradicija prevo enja koja zapo inje prepri avanjem usmene predaje, prosvjetiteljskim radom Matije Antuna Reljkovi a, zaokru uju suvremene monografije, tematski brojevi asopisa i znanstveni radovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Hrvatski misionari u Indiji prikazuju Domovini, ne samo ozbiljnu i duboku religioznost indijskog stanovni tva, nego i socijalne i gospodarske uvjete ivljenja u toj zemlji. Prva enciklopedijska obrada jezika i indijske tradicije u Europi objavljena je u 18. st., a potje e iz pera hrvatskog misionara Ivan Filipa Vezdina. Studij indologije je neizostavan dio programa Zagreba kog sveu ili ta koji uklju uju hrvatsku kulturu u kontekst me unarodne kulture suvremenoga svijeta. U suradnji sa Maticom hrvatskom iz Zagreba, prikupljeni su i obra eni podatci o pedesetak autora i preko stotinu knji evnih radova indolo kog karaktera. Ove godine AMAC nije sudjelovao, ali nadamo se da emo sudjelovati sljede e godine, kad je Turska odre ena za zemlju doma ina,” optimisti an je Ivica Ko ak. Jasna Lovrin evi
© Copyright 2024 Paperzz
