3. hrvatski kongres o prevenciji i rehabilitaciji u psihijatriji Po tovane kolegice i kolege! Pozivamo Vas da svojim aktivnim sudjelovanjem doprinesete uspjehu tre eg hrvatskog kongresa o prevenciji i rehabilitaciju u psihijatriji, koji e se odr ati u Dubrovniku od 18-21.travnja 2013. godine. Ovaj e se kongres odvijati istovremeno s me unarodnim kongresom pod nazivom Person in Medicine and Healthcare- Science and Art , kojeg su ve dosad podr ale brojna me unarodna i doma a udru enja i na kojem e se na najvi oj akademskoj razini raspravljati o dana njim dometima znanosti u medicini, kao i u ulozi umjetnosti u medicini i zdravstvu. Tre i hrvatski kongres o prevenciji i rehabilitaciji u psihijatriji bavit e se rehabilitacijom u psihijatriji i mentalnom zdravlju, i to u trenutku kada je svijet, pa i na u zemlju, zahvatila najve a globalna ekonomska kriza, koja na alost nije zaobi la ni zdravstvo, pa samim tim i psihijatriju. ini se da u povijesti nikada kao danas nismo bili svjedoci tako brzih dru tvenih promjena, znanstvenih uspjeha, produ enja o ekivanog trajanja ivota, pada nataliteta, otu enju ovjeka od ovjeka, pomanjkanju socijalnog kapitala, sve ve ih pritisaka zbog ekonomske situacije, ali i krize morala te sve ve ih zahtjeva i o ekivanja. Naravno, veliki su pritisci i na zdravstveni sustav, jer nema dovoljno novca, a ogroman je raskorak izme u znanstvenih i stru nih mogu nosti i realne dru tvene mo i. Na dru tvenom planu nerijetko svjedo imo apatiji, depresiji, pa i osje anju bezna a. U ovakvom kontekstu tra imo i novu paradigmu psihijatrije - psihijatrije po mjeri ovjeka,obitelji i zajednice. Kako na a psihijatrija op enito funkcionira u okrilju dru tva? Poku at emo odgovoriti na pitanja o tome to je rehabilitacija, to obuhva a danas pojam rehabilitacije u psihijatriji, koje su mogu nosti izlje enja i to uop e zna i izlje enje i mentalno zdravlje. Ponosni smo to je hrvatska psihijatrija u pro losti bila jedan od pokreta a organizirane socijalne psihijatrije i predvodnica brojnih i vode ih svjetskih skupova iz ovog podru ja. Me utim, ini nam se da danas u na oj zemlji puno vi e govorimo o najvi im dometima primjenjene neuroznanosti (pa samim time o efikasnosti lijekova, najnovijim tehnolo kim mogu nostima itd.), odnosno o personaliziranoj psihijatriji, nego o individualiziranom pristupu psihijatrijskom bolesniku u smislu psihijatrije usmjerene prema osobi. Iako i dalje treba maksimalno poticati i razvijati personaliziranu psihijatriju, jednako je va no vidjeti osobu u cjelini, i to osobu koja sa svojim poreme ajem ili du evnom bolesti ivi unutar obitelji, kao i u zajednici koja tako er ima svoje specifi nosti. Za to vrlo rijetko ili gotovo nikada ne govorimo na stru nim skupovima o rehabilitaciji i psihijatriji u zajednici? Koji programi na nacionalnoj razini na ovom podru ju uop e postoje i tko ih provodi? to podrazumijevamo pod rehabilitacijom za osobe oboljele od shizofrenije, depresije, bipolarnog afektivnog poreme aja, post-traumatskog stresnog poreme aja, alkoholizma, ovisnosti o drogama, kockanju, ili za osobe koje su poku ale suicid, imaju kognitivne poreme aje ili boluju od kroni nih tjelesnih ili neizlije ivih bolesti. Koja je uloga psihijatra u somatskoj medicini? Kako rehabilitirati osobu u trenutku socijalno -ekonomske krize, kada je velik broj na ih bolesnika nezaposlen, kada zbog te ke ekonomske situacije trpe cijele obitelji, i kada zbog toga nerijetko svjedo imo obiteljskim bankrotima . Mijenja li se danas uloga psihijatra, psihoterapeuta, psihijatrijske ustanove, bolnice, a vrlo je va no i pitanje uloge medicinskog i srodnih fakulteta u edukaciji o kvalitetnoj rehabilitaciji? Koji su ciljevi na ih lije enja i terapijskih postupaka? Kako personaliziranu psihijatriju pretvoriti u dobru klini ku praksu? Kako dobru klini ku praksu povezati sa reintegracijom u zajednicu (sa svim ishodima: biolo kim, psiholo kim, socijalnim i duhovnim)? Kako u okrilju socijalne dr ave vratiti ili razvijati socijalnu psihijatriju i psihijatriju u zajednici? Da li je hrvatska psihijatrija okrenuta ljudima kao osobama, a ne samo simptomima i dijagnozama, da li je okrenuta obiteljima i zajednici. Koga i kako titi? Da li psihijatrija danas bri e granice izme u biolo kog, psiholo kog, socijalnog, duhovnog kod pojedinca, obitelji i zajednice? Djelujemo li u psihijatriji koja te i kulturi zdravlja? to obuhva a pojam kvalitete ivota na ih bolesnika? I mo da najva nije pitanje - kako kvalitetno komunicirati i raditi u multidisciplinarnom timu s ciljem rehabilitacije na ih bolesnika, jer svjedo imo oskudnim rezultatima i nerijetkim neuspjesima samo jedne discipline? Da li je razvoj kvalitetnih programa rehabilitacije u psihijatriji na svim razinama zdravstvene za tite utopija ili realan cilj? Bez cilja, optimizma i vizije zasigurno ne e biti nikakvih pomaka i promjena. Koji je prvi korak? Na susret u Dubrovniku, gdje emo poku ati zajedni ki stvoriti ciljeve i viziju, a potrudit emo se da atmosfera cijelog kongresa bude optimisti na i kreativna. Hvala Vam na Va im doprinosima i pozitivnim reakcijama na dosad odr ana dva kongresa. U ovom poslu nema suvi nih ljudi, pa o ekujemo va e aktivno sudjelovanje i na Tre em hrvatskom kongresu o prevenciji i rehabilitaciji u psihijatriji. U nastavku Vam predstavljamo vode e teme skupa, a molimo Vas da svoje sa etke za kra e oralne prezentacije ili poster prezentacije (do 250 rije i) po aljete na e-mail: [email protected] ili [email protected], najkasnije do 15. velja e 2013. godine. Slobodno nam se javite i ako imate neke druge ideje i prijedloge (promocije knjiga, okrugli stolovi i sl). Vidimo se u Dubrovniku! Predsjednik kongresa: Prof.dr.sc. Veljko or evi , dr.med. Okvirni program: Plenarna predavanja: to obuhva a rehabilitacija u psihijatriji? Povijesni pregled hrvatskih iskustava. Rehabilitacija oboljelih od shizofrenije Rehabilitacija oboljelih od depresivnog poreme aja i BAP-a Rehabilitacija oboljelih od PTSP-a Rehabilitacija ovisnika (alkoholizam, ovisnost o drogama, kocki i dr.) Rehabilitacija oboljelih od demencije Rehabilitacija oboljelih od te kih i neizlje ivih tjelesnih bolesti (transplantacijska medicina, onkologija, kardiologija, neurologija i dr.) to obuhva a prevencija i rehabilitacija kod djece i adolescenata Forenzika i rehabilitacija Simpoziji: Psihijatrijska bolnica danas to se promijenilo u zadnjih nekoliko desetlje a Uloga umjetnosti u rehabilitaciji u psihijatriji (filmska umjetnost, kazali te, knji evnost, likovna umjetnost i dr.) Uloga akademske zajednice u edukaciji o rehabilitaciji u psihijatriji i mentalnom zdravlju Lije enje i psihosocijalna rehabilitacija u heteroobiteljima Rehabilitacija u psihijatriji iskustva iz regije Okrugli stolovi: Mentalno zdravlje mentalna bolest psihijatrija u zajednici Suicidalnost i poreme aji li nosti Liaison (suradna) psihijatrija Duhovnost i psihijatrija Mediji i psihijatrija Uloga civilnog dru tva i poslovnog sektora u rehabilitaciji u psihijatriji Planiraju se i projekcije filmova, promocije knjiga i asopisa i niz drugih aktivnosti. Organizatori skupa su Centar za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vje tine Medicinskog fakulteta Sveu ili ta u Zagrebu i Hrvatsko dru tvo za za titu i unaprje enje mentalnog zdavlja HLZ-a, uz suorganizaciju Me unarodnog udru enja za medicinu usmjerenu osobi (ICPCM), Ukrajinskog udru enja za bol (UASP), Muzi ke Akademije Sveu ili ta u Zagrebu, Akademije dramske umjetnosti Sveu ili ta u Zagrebu i Akademije likovnih umjetnosti Sveu ili ta u Zagrebu. Organizacijski odbor skupa: Veljko or evi (Predsjednik), Lovorka Brajkovi , Marijana Bra , Mladen Janjanin, Lukasz Konopka, Patricia Scherer, Elizabeth Zimmerman. Slu beni jezici kongresa: engleski i hrvatski. Rok za ranu registraciju: do 19. velja e 2013.
© Copyright 2024 Paperzz