3. hrvatski kongres o prevenciji i rehabilitaciji u

3. hrvatski kongres o prevenciji i rehabilitaciji u psihijatriji
Po tovane kolegice i kolege!
Pozivamo Vas da svojim aktivnim sudjelovanjem doprinesete uspjehu tre eg
hrvatskog kongresa o prevenciji i rehabilitaciju u psihijatriji, koji e se odr ati u Dubrovniku
od 18-21.travnja 2013. godine. Ovaj e se kongres odvijati istovremeno s me unarodnim
kongresom pod nazivom Person in Medicine and Healthcare- Science and Art , kojeg su ve
dosad podr ale brojna me unarodna i doma a udru enja i na kojem e se na najvi oj
akademskoj razini raspravljati o dana njim dometima znanosti u medicini, kao i u ulozi
umjetnosti u medicini i zdravstvu.
Tre i hrvatski kongres o prevenciji i rehabilitaciji u psihijatriji bavit e se
rehabilitacijom u psihijatriji i mentalnom zdravlju, i to u trenutku kada je svijet, pa i na u
zemlju, zahvatila najve a globalna ekonomska kriza, koja na alost nije zaobi la ni zdravstvo,
pa samim tim i psihijatriju.
ini se da u povijesti nikada kao danas nismo bili svjedoci tako brzih dru tvenih
promjena, znanstvenih uspjeha, produ enja o ekivanog trajanja ivota, pada nataliteta,
otu enju ovjeka od ovjeka, pomanjkanju socijalnog kapitala, sve ve ih pritisaka zbog
ekonomske situacije, ali i krize morala te sve ve ih zahtjeva i o ekivanja. Naravno, veliki su
pritisci i na zdravstveni sustav, jer nema dovoljno novca, a ogroman je raskorak izme u
znanstvenih i stru nih mogu nosti i realne dru tvene mo i. Na dru tvenom planu nerijetko
svjedo imo apatiji, depresiji, pa i osje anju bezna a. U ovakvom kontekstu tra imo i novu
paradigmu psihijatrije - psihijatrije po mjeri ovjeka,obitelji i zajednice. Kako na a psihijatrija
op enito funkcionira u okrilju dru tva?
Poku at emo odgovoriti na pitanja o tome to je rehabilitacija, to obuhva a danas
pojam rehabilitacije u psihijatriji, koje su mogu nosti izlje enja i to uop e zna i izlje enje i
mentalno zdravlje. Ponosni smo to je hrvatska psihijatrija u pro losti bila jedan od
pokreta a organizirane socijalne psihijatrije i predvodnica brojnih i vode ih svjetskih skupova
iz ovog podru ja. Me utim, ini nam se da danas u na oj zemlji puno vi e govorimo o
najvi im dometima primjenjene neuroznanosti (pa samim time o efikasnosti lijekova,
najnovijim tehnolo kim mogu nostima itd.), odnosno o personaliziranoj psihijatriji, nego o
individualiziranom pristupu psihijatrijskom bolesniku u smislu psihijatrije usmjerene
prema osobi. Iako i dalje treba maksimalno poticati i razvijati personaliziranu psihijatriju,
jednako je va no vidjeti osobu u cjelini, i to osobu koja sa svojim poreme ajem ili du evnom
bolesti ivi unutar obitelji, kao i u zajednici koja tako er ima svoje specifi nosti.
Za to vrlo rijetko ili gotovo nikada ne govorimo na stru nim skupovima o rehabilitaciji
i psihijatriji u zajednici? Koji programi na nacionalnoj razini na ovom podru ju uop e postoje i
tko ih provodi? to podrazumijevamo pod rehabilitacijom za osobe oboljele od shizofrenije,
depresije, bipolarnog afektivnog poreme aja, post-traumatskog stresnog poreme aja,
alkoholizma, ovisnosti o drogama, kockanju, ili za osobe koje su poku ale suicid, imaju
kognitivne poreme aje ili boluju od kroni nih tjelesnih ili neizlije ivih bolesti. Koja je uloga
psihijatra u somatskoj medicini? Kako rehabilitirati osobu u trenutku socijalno -ekonomske
krize, kada je velik broj na ih bolesnika nezaposlen, kada zbog te ke ekonomske situacije
trpe cijele obitelji, i kada zbog toga nerijetko svjedo imo obiteljskim bankrotima . Mijenja li
se danas uloga psihijatra, psihoterapeuta, psihijatrijske ustanove, bolnice, a vrlo je va no i
pitanje uloge medicinskog i srodnih fakulteta u edukaciji o kvalitetnoj rehabilitaciji? Koji su
ciljevi na ih lije enja i terapijskih postupaka? Kako personaliziranu psihijatriju pretvoriti u
dobru klini ku praksu? Kako dobru klini ku praksu povezati sa reintegracijom u zajednicu (sa
svim ishodima: biolo kim, psiholo kim, socijalnim i duhovnim)? Kako u okrilju socijalne dr ave
vratiti ili razvijati socijalnu psihijatriju i psihijatriju u zajednici? Da li je hrvatska psihijatrija
okrenuta ljudima kao osobama, a ne samo simptomima i dijagnozama, da li je okrenuta
obiteljima i zajednici. Koga i kako titi? Da li psihijatrija danas bri e granice izme u
biolo kog, psiholo kog, socijalnog, duhovnog kod pojedinca, obitelji i zajednice? Djelujemo li
u psihijatriji koja te i kulturi zdravlja? to obuhva a pojam kvalitete ivota na ih bolesnika? I
mo da najva nije pitanje - kako kvalitetno komunicirati i raditi u multidisciplinarnom timu s
ciljem rehabilitacije na ih bolesnika, jer svjedo imo oskudnim rezultatima i nerijetkim
neuspjesima samo jedne discipline?
Da li je razvoj kvalitetnih programa rehabilitacije u psihijatriji na svim razinama zdravstvene
za tite utopija ili realan cilj? Bez cilja, optimizma i vizije zasigurno ne e biti nikakvih pomaka i
promjena.
Koji je prvi korak?
Na susret u Dubrovniku, gdje emo poku ati zajedni ki stvoriti ciljeve i viziju, a
potrudit emo se da atmosfera cijelog kongresa bude optimisti na i kreativna. Hvala Vam na
Va im doprinosima i pozitivnim reakcijama na dosad odr ana dva kongresa. U ovom poslu
nema suvi nih ljudi, pa o ekujemo va e aktivno sudjelovanje i na Tre em hrvatskom
kongresu o prevenciji i rehabilitaciji u psihijatriji. U nastavku Vam predstavljamo vode e
teme skupa, a molimo Vas da svoje sa etke za kra e oralne prezentacije ili poster
prezentacije (do 250 rije i) po aljete na e-mail: [email protected] ili
[email protected], najkasnije do 15. velja e 2013. godine. Slobodno nam se
javite i ako imate neke druge ideje i prijedloge (promocije knjiga, okrugli stolovi i sl).
Vidimo se u Dubrovniku!
Predsjednik kongresa:
Prof.dr.sc. Veljko or evi , dr.med.
Okvirni program:
Plenarna predavanja:
to obuhva a rehabilitacija u psihijatriji? Povijesni pregled hrvatskih iskustava.
Rehabilitacija oboljelih od shizofrenije
Rehabilitacija oboljelih od depresivnog poreme aja i BAP-a
Rehabilitacija oboljelih od PTSP-a
Rehabilitacija ovisnika (alkoholizam, ovisnost o drogama, kocki i dr.)
Rehabilitacija oboljelih od demencije
Rehabilitacija oboljelih od te kih i neizlje ivih tjelesnih bolesti (transplantacijska medicina,
onkologija, kardiologija, neurologija i dr.)
to obuhva a prevencija i rehabilitacija kod djece i adolescenata
Forenzika i rehabilitacija
Simpoziji:
Psihijatrijska bolnica danas to se promijenilo u zadnjih nekoliko desetlje a
Uloga umjetnosti u rehabilitaciji u psihijatriji (filmska umjetnost, kazali te, knji evnost,
likovna umjetnost i dr.)
Uloga akademske zajednice u edukaciji o rehabilitaciji u psihijatriji i mentalnom zdravlju
Lije enje i psihosocijalna rehabilitacija u heteroobiteljima
Rehabilitacija u psihijatriji iskustva iz regije
Okrugli stolovi:
Mentalno zdravlje mentalna bolest psihijatrija u zajednici
Suicidalnost i poreme aji li nosti
Liaison (suradna) psihijatrija
Duhovnost i psihijatrija
Mediji i psihijatrija
Uloga civilnog dru tva i poslovnog sektora u rehabilitaciji u psihijatriji
Planiraju se i projekcije filmova, promocije knjiga i asopisa i niz drugih aktivnosti.
Organizatori skupa su Centar za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske
vje tine Medicinskog fakulteta Sveu ili ta u Zagrebu i Hrvatsko dru tvo za za titu i
unaprje enje mentalnog zdavlja HLZ-a, uz suorganizaciju Me unarodnog udru enja za
medicinu usmjerenu osobi (ICPCM), Ukrajinskog udru enja za bol (UASP), Muzi ke Akademije
Sveu ili ta u Zagrebu, Akademije dramske umjetnosti Sveu ili ta u Zagrebu i Akademije
likovnih umjetnosti Sveu ili ta u Zagrebu.
Organizacijski odbor skupa:
Veljko or evi (Predsjednik), Lovorka Brajkovi , Marijana Bra , Mladen Janjanin, Lukasz
Konopka, Patricia Scherer, Elizabeth Zimmerman.
Slu beni jezici kongresa: engleski i hrvatski.
Rok za ranu registraciju: do 19. velja e 2013.

Download Report