O. Bilan: Nova arheoakustička i arheoastronomska teorija Vestibula Dioklecijanove palače u Splitu I dio Holistički osvrt na Rimski imperij, znanost i gospodarstvo na prijelazu III i IV stoljeća Bilan Audio Site Nova arheoakustička i arheoastronomska teorija Vestibula i Dioklecijanove palače u Splitu I dio - Dioklecijan Kratki holistički osvrt na Rimski imperij, znanost i gospodarstvo na prijelazu III i IV stoljeća New Archaeoacoustics and Archaeoastronomy Theory: Vestibule and Diocletian's Palace in Split A Short Holistic Overview of the Roman Empire, Science and Economy at the Turn III - IV Century copyright© Ozren Bilan 2014. II dio /III III dio /III A.Einstein What we have called matter is energy, whose vibration has been so lowered as to be perceptible to the senses. There is no matter. N.Tesla Želite li otkriti tajne svemira, razmišljajte o energiji, frekvenciji i vibraciji Rimska Nemo propheta in patria sua Mnoge Dioklecijanove odluke bile su bez presedana u povijesti, a reforme su produžile život Rimskog carstva te dale smjer Bizantu koji je nastojao kontrolirao sve što mu je bilo u moći. Dioklecijan je dokazao da je sjajan administrator, ali nije ni slutio da je arhitekt imperijalizma od IV stoljeća do danas. 1 / 10 O. Bilan: Nova arheoakustička i arheoastronomska teorija Vestibula Dioklecijanove palače u Splitu I dio Holistički osvrt na Rimski imperij, znanost i gospodarstvo na prijelazu III i IV stoljeća Dioklecijan, Salona 22.12.244.- Split 3.12.312. Ključne riječi, Keywords: Arheoakustika, arheoastronomija, Peristil, Vestibul, Dioklecijanova palača, Dioklecijan, Servus, Galerije, Maksimijan, Konstantinije, Konstantin, Pompeji, Sirija, Egipat, Perzija, Tunis, Castrum, Sol Invictus, Mitra, Aleksandrija, Senat, Mediolanum, Solun, Nikomedija, Trier, Valerija, Teodora, Istanbul, Venecija, Dioklecijanopolis, Trakija, Karakala, Terme, pet počasnih stupova, Rim, Edikt, akvadukt, Split, tajni kultovi, Mitraizam, mitreum, Antikitera, Jupiter, Sunce, Venera, Merkur, Mars, Uran, Mjesec, Saturn, Sirius, Orion, Bik, Aldebaran, Rigel, Belatriks, okulus, kupola, cardo, decumanus, precesija, ekliptika, geodezija, Tutmozis III, Aurelije, balneum, sfinga, Hadrian, Villa Tivoli, Roccabruna, Jupiterov hram, Romula, mauzolej, Isisina krv, Horus, Sunce u Biku, akustički valovod, planeti u nizu, Hipogeum, šišarka, Huni, Slaveni, Kelti, Felix Romuliana, Panteon, Fors Fortuna, Herkules, Accademia, Tiberije, ekvinocij, Vila Jovis, Horologium Augusti, Dies Natalis Solis Invicti, Numo, Nummo, Dogoni, kalendar 2 / 10 O. Bilan: Nova arheoakustička i arheoastronomska teorija Vestibula Dioklecijanove palače u Splitu I dio Holistički osvrt na Rimski imperij, znanost i gospodarstvo na prijelazu III i IV stoljeća Nova arheokustička i arheoastronomska teorija Vestibula Dioklecijanove palače u Splitu I DIO Uvod II dio /III III dio /III Dioklecijan, punim imenom Gaius Aurelius Valerius Diocletianus Augustus, gr. Διοκλητιανός, je bio rimski imperator od 284. do 305. Ime Dioklecijan potječe od grčke verzije imena Diokles gr. Διοκλης, što na starogrčkom ima značenje Zeusova slava. Od riječi Διος (Dios), sa značenjem Zeusov i κλεος (kleos) što znači slava. Suvremeni povjesničar T. Barnes uzima za njegov datum rođenja 22.12. Na isti datum nailazimo i u članku J. D. Thomasa University of Durham: Diocletians Birthday. Članak je dostupan. Autor se poziva na papirus iz Kaira s troškovima proslave rođendana imperatora Dioklecijana, kojeg je analiziralo Sveučilište Michigann i u kojem eksplicitno stoji datum rođendana 22.12.244. Drugi izvori nisu u to potpuno sigurni. Tako Britanska encikopedija navodi 245.-316., Encikopedija navodi 244.-311. , a Wikipedija 245–311. U detaljnom članku možemo pročitati da je umro u Splitu 3.12.312. Analizom članaka i izvora odakle su podaci izvedeni, možemo kao najtočnije uzeti 22.12.244.- 3.12.312., a te podatke točnima drži i Sveučilište Princeton. Pretpostavka je da je rođen u Rimskoj provinciji Dalmaciji u mjestu Salona, današnji Solin. Dioklecijan se brzo uspinjao kroz rimsku vojnu hijerarhiju dok konačno nakon smrti Kara i njegovog sina Numeriana, za vrijeme rata u Perziji, nije proglašen imperatorom. Naslov imperatora tražio je i drugi sin, Karin kojeg je Dioklecijan pobjedio u bitci na rijeci Margus, danas Morava, u Meziji. Dioklecijanova pobjeda je dovelo do rješenja krize u trećem stoljeću i povratak stabilnosti Rimskog Carstva. Dioklecijanov uspon i reforme U mnogim knjigama nailazimo na tezu da je Konstantin osnovao Konstantinopol u IV. st. temeljem Dioklecijanovih reformi: Barnes, T. D. (1982). The New Empire of Diocletian and Constantine. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Corcoran, S. (2008). Diocletian. In A. A. Barrett, Lives of the Caesars. MA, USA: Blackwell Publishing Diehl, C. (1969). History of the Byzantine Empire. New York: AMS Press Lenski, N. (2008). Constantine. In A. A. Barrett, Lives of the Caesars. MA, USA: Blackwell Publishing Mango, C. (1984). Byzantium and its Image. London: Variorum Reprints Southern, P. (2001). The Roman Empire from Severus to Constantine. New York: Routledge Williams, S. (1985). Diocletian and the Roman Recovery. London: B T Batsford Wilkes, J.J. Diocletian’s Palace, Split: Residence of a Retired Roman Emperor. Short Run Press Ltd., Great Britain, 1993. Temeljem navedene literature, u najkraćim crtama, opisat ćemo Dioklecijanov uspon i reforme, a usputno ćemo spomenuti važnije arhitektonske pothvate, kako bi lakše shvatili ideje na kojima se temelji arhitektonski projekt Dioklecijanove palače. Dioklecijanov uspon na vlast Dioklecijan se penje na vlast pod sjenkama sumnje. Servus, imperator prije Dioklecijana, nije imenovao nasljednika pa nakon smrti nastaje vojna anarhija, borba neobrazovanih moćnih časnika za vlast. Imperator Kar, nakon smrti je ostavio dva sina koji su ga naslijedili; Numerijana i Karina. Kako je Dioklecijan bio zapovjednik jedne od najmoćnijih postrojbi tadašnjeg svijeta, Numerijanove teške konjice, to mu je pošlo za rukom. Dioklecijan je zapovjedao carevom pratnjom s 2 konjičke legije od 5000 vojnika, te 9 pješačkih kohorti od 500 vojnika. Uz tu pratnju car je imao i pretorijance, 3 / 10 O. Bilan: Nova arheoakustička i arheoastronomska teorija Vestibula Dioklecijanove palače u Splitu I dio Holistički osvrt na Rimski imperij, znanost i gospodarstvo na prijelazu III i IV stoljeća kojima je tada zapovijedao Numerijanov tast, prefekt Arije Flavije Aper (aper, lat. vepar). Nakon ubojstva Numerijana, Dioklecijanu su do preuzimanja vlasti stajale još mnoge prepreke (Southern, 2001). Nije poznato je li Dioklecijan učestvovao u zavjeri, ali je osudio na smrt počinitelja Apera, koji se morao ubiti vlastitim rukama pred vlastitim postrojbama. Legenda kaže da je Galska proročica rekla Dioklecijanu da će postati imperator tek nakon što ubije svog divljeg vepra. Numerijanov, brat Karin, također je želio biti imperator, pa je Dioklecijan i njega eliminirao na bojnom polju. Za razliku od svojih suparnika u bitci za vlast, Dioklecijan je obećavao liberalni smjer imperije, pa su ga podržali. Nagovorio je jednog od Julijanovih časnika da ga ubije, a zatim ga je nagradio s posjedom i titulom. Vladao je sam, kao Rimski imperator/Cezar: od 20. studenog, 284 – do 1. travnja 286, kao August Istoka 1. travnja, 286 – 1. svibnja, 305 (kao August Istoka uz Maksimijana kao Augusta Zapada. Imenovali su dva Cezara za pomoć pri upravljanju carstvom). Maksimijanov rođak, Galerije, Dioklecijanov zet, zapovjedao je legijama na Dunavu, a Konstancije (Maksimijanov zet) Britanijom, Šanjolskom i Galijom. Od početka vlasti Dioklecijan je imao nove vizije Carstva i Rima te je velikim reformama, u cilju jačanja vlastitog položaja i stabilnosti Carstva, obuhvatio administraciju, financije, poreze, vojsku i teritorijalni ustroj. Administrativne reforme U trenutku preuzimanja vlasti Dioklecijan je prvo uočio da je Rimsko carstvo financijski uništeno (korupcijom) s tendencijama daljnjeg slabljenja. Prvu polovinu III stoljeća obilježili su ratovi, kuga, inflacija, gospodarski kolaps, korupcija i propadanje gradova. (Barrett, 2008). Danas nije poznato je li imao rješenja na umu u trenutku kada je preuzeo vlast ili ih je donosio u hodu. Najvažniji prioritet, u tom trenutku, bio je ponovno uvođenje zakona i reda u pobunjenim provincijama te povrat stabilnosti na granicama Carstva. Trebao je pouzdane vojne zapovjednike koji će bez pogovora izvršavati naredbe, kojima je mogao vjerovati pri rješavanju teritorijalnih problema. (Southern, 2001). Vrlo važno je bilo i to što nije imao muškog nasljednika. To se već nekoliko puta događalo u Carstvu i u takvim situacijama, bilo je nepisano pravilo da oni usvoje muško dijete koje će ih naslijediti. Dioklecijan je izabrao vjernog vojnika Marka Aurelija Maksimijana kao Cezara s kim će podijeliti vlast. Njegov rođak, Galerije, mu je postao zet jer je oženio Valeriju, Dioklecijanovu kći. (Barnes, 1982). Dioklecijanov spomenik u Pompejima predstavlja najveći memorijalni stup. To je golema kolumna od crvenog granita, visine 28 m s promjerom baze 2.7 m, a prema kapitelu sužava se na 2.3 m. Na gornjem dijelu, sa zapada je natpis na grčkom jeziku koji glasi: Za najvećeg cara Dioklecijana, zaštitnika Aleksandrije, nepobjedivog Dioklecijana, Postumus, Prefekt Egipta (je podigao ovaj spomenik). To je jedina slobodnostojeća monolitička kolumna iz jednog dijela, najveći drevni monolit i jedan od najvećih monolitičkih stupova koji su ikad podignuti. Najzanimljivija riječ citiranog natpisa je invictus – nepobjedivi. Službeni rimski kult naziva se Sol Invictus. Natpis na najvećem monolitu dovodi Dioklecijana u neposrednu vezu s božanstvom. Od samog početka vladavine, Dioklecijan je iz svih kombinacija izbacio Senat grad Rim. Dotadašnji glavni grad više nije bio siguran, a uspješno je napadan nekoliko puta. Druga Dioklecijanova želja bila je udaljavanje od korumpiranih senatora i guvernera koji su spletkarili i živjeli u Rimu. Napravio je sve 4 / 10 O. Bilan: Nova arheoakustička i arheoastronomska teorija Vestibula Dioklecijanove palače u Splitu I dio Holistički osvrt na Rimski imperij, znanost i gospodarstvo na prijelazu III i IV stoljeća da odvoji Rimski senat od kontrole nad Imperijem. (Southern, 2001). De facto, Dioklecijan ruši oslabljenu republikansku i uvodi vojnu vlast. Tako su 291. Dioklecijan i Maksimijan odlučili proslaviti jačanje Carstva, ne u Rimu, nego u Milanu koji se tada nazivao Mediolanum. (Southern, 2001). Rim više nije bio centar. Nadalje, Dioklecijan je odlučio da će centar vlasti biti u mjestu u kojem se nalazi Imperator. (Southern, 2001). 293. g. podijelio je Carstvo na četiri dijela i imenovao još dva Cezara. Konstantin, koji će osnovati Konstantinopolis, bit će sin Konstancija. Ova podjela je bila u povijesti bez presedana. To nije bila ni demokratska ni normalna podjela. Cilj je bio slijedeći, svaki tetrarh će stolovati u određenom području i po potrebi će ratovati ili obavljati druge funkcije unutar svoga područja. Nakon toga četiri tetrarha su uspješno surađivala u ratovima i jačanju vlasti Carstva, a Dioklecijan je ostao poglavar četvorke. (Southern, 2001). Odlučio se povući u trenutku kada je uvidio da tetrarhija slabi Carstvo zbog osobnih nesuglasica i sukoba. (Barnes, 1982). Podjela na četiri vladara poznata je kao tetrarhija - možemo je nazvati rođenjem imperijalizma. Četiri glavna tetrahijska glavna grada bila su: u Galiji, Trier (u kojem je bio Konstancije I); u Italiji i Akvileji, Mediolanum, današnji Milano (Maksimijan); na Balkanu, Thesalonika, današnji Solun (Galerije), Sirmium na Savi, današnja Srijemska Mitrovica, nedaleko od ugrožene granice na Dunavu; a na istoku Nikomedija, današnji Izmit (Dioklecijan), Antiohija u blizini Perzijskog fronta i Cezarea. Zanimljivo: Split je jednako udaljen od Milana i Soluna, kao i od Nikomedije i Triera. RODOVSKA STRUKTURA TETRARHIJE 1. DIOKLECIJAN Valeria, kći Dioklecijana 3. usvojeni sin 2. putem braka MAKSIMIJAN Theodora, kći Maksimijana GALERIJE 4. KONSTANCIJE Upravlja Sirijom, Palestinom, Egiptom i istočnim granicama Upravlja Galijom i Britanijom KONSTANTIN Konstantinijev sin, a Maksimijanov unuk, osnovat će Konstantinopol Porfirijska skulptura portreta četiri tetrarha datira oko 300. Od srednjeg vijeka nalazi se na kutu fasade Bazilike sv. Marka u Veneciji. Pretpostavlja se da je bila dio dekoracija javnog trga u Konstantinopolu (Istanbulu) - Filadelfiona. Na skulpturi nedostaje dio pete tetrarha koji se danas nalazi u Istanbulskom Arheološkom Muzeju. 5 / 10 O. Bilan: Nova arheoakustička i arheoastronomska teorija Vestibula Dioklecijanove palače u Splitu I dio Holistički osvrt na Rimski imperij, znanost i gospodarstvo na prijelazu III i IV stoljeća Termalni izvori uvijek su privlačili veliki broj ljudi, posebno poznate i bogate. Ista situacija postojala je u III stoljeću u blizini planine Sredna Gora, pored današnjeg grada Hisarja u južnoj Bugarskoj. Pored naselja starijeg od 8000 godina, kasnije naseljenog Tračanima, arheolozi su otkrili palaču koju je osobno posjetio imperator Septimije Sever. U pozadini monumetalne fortifikacije nalaze se palače, široke ulice popločane kamenom, mramorne terme, kružni amfiteater. Zidovi visine 14 m branili su Dioklecijanopolis, treći najveći grad u provinciji Trakiji, nakon Filipopola, današnjeg Plovdiva i Beroe, današnje Stare Zagore. Način gradnje sličan je splitskoj palači. Ostaci Dioklecijanopolisa, trećeg najvećeg grada Trakije Gotovo stoljeće, nakon što je Karakala sagradio Rimljanima svoje thermae, car Dioklecijan, zasjenio je svog prethodnika gradnjom najvećih i najraskošnijih termi koje je svijet ikad vidio. Thermae Diocletiani u Rimu građene su od 298. do 306. Dioklecijan je prvi put posjetio Rim, 303. god. Tada je proslavljena vicennalia, dvadeseta godina vladavine i decennalia, deset godina tetrarhije. U Rimu je tada podigao pet počasnih stupova: jednog za Jupitera (zaštitnika Dioklecijana) i četiri za tetrarhe. Sačuvan je samo jedan. Thermae Diocletiani u Rimu, današnji izgled i tlocrt Projekt je izvorno naručio Maksimijan po povratku u Rim u jesen 298., a gradnja je nastavljena nakon njegove i Dioklecijanove abdikacije za vrijeme Konstantinovog oca Konstancija. Iako su mnoge terme imale iste elemente, Dioklecijanove su jedinstvene po raskoši i veličini. 6 / 10 O. Bilan: Nova arheoakustička i arheoastronomska teorija Vestibula Dioklecijanove palače u Splitu I dio Holistički osvrt na Rimski imperij, znanost i gospodarstvo na prijelazu III i IV stoljeća Financijske reforme Na području financija Dioklecijan je najprije stvorio budžet. Težnja mu je bila potpuni nadzor rashoda i prihoda. Slijedeći Dioklecijanov potez posramio je Rimljane: Italija je morala plaćati poreze i tako je učinio jednaku provincijama. Samo je grad Rim bio pošteđen poreza. (Barnes, 1982). Nakon toga formirao je iugum – sustav koji je donosio odluke koliki dio žetve moraju davati poljoprivrednici. Sustav je uzimao u obzir kakvoću tla, vrstu žitarica i dostupnost vode za navodnjavanje. Tako su poljoprivrednici na lošijim zemljištima i sa slabom irigacijom plaćali manje poreze. Porezni sustav vodio je računa i o tome koliko osoba živi u kućanstvu. Svaki muškarac doprinosio je jedan caput, a svaka žena ½ caputa. Ukupna suma mogla je korisnicima donijeti olakšice. (Williams, 1985). Inflacija u godinama prije Dioklecijana bila je vrlo visoka jer kovanice više nisu imale dovoljan postotak plemenitih metala. Slab novac doveo je do naglog porasta cijene proizvoda. Inflacija u Rimskom carstvu - kolaps Rimskog monetarnog sustava temeljenom na srebru. Na apscisi je količina čistog srebra, a na ordinati godina. Dioklecijan je preuzeo vlast 20.11.284., 43 godine nakon početka inflacije. Dolje: fragment Dioklecijanovog edikta protiv inflacije otkriven u Aphrodisijasu u Turskoj. Kako bi zaustavio inflaciju, Dioklecijan je reformirao izradu novca. Uveo je nove kovanice, a stavio izvan uporabe manje vrijedne. (Williams, 1985). Stvorio je i sustav nepromjenjivih cijena uobičajenih proizvoda. (Barrett, 2008). U selu Geraki, na Peloponezu, crkvica sv. Ivana ima ugrađena četiri impresivna dijela Dioklecijanovog poznatog Edikta o cijenama (Inscriptiones Laconiae et Messeniae V1 : 1115A - D ; Corpus Inscriptionum Latinarum III2 : 816-1) postavljena tako da u potpunosti uokviruju glavni ulaz u obliku dovratnika i nadvratnika. Povećao je proizvodnju mrežom industrijskih postrojenja koja su proizvodila oružje, odjeću i obuću, te grimizno sukno, tkaninu za sve vrste rimskih postrojbi. (Barrett, 2008). 7 / 10 O. Bilan: Nova arheoakustička i arheoastronomska teorija Vestibula Dioklecijanove palače u Splitu I dio Holistički osvrt na Rimski imperij, znanost i gospodarstvo na prijelazu III i IV stoljeća U samoj palači te izvana sa zapadne strane, postojalo je više desetaka izvora pitke vode. Međutim, sagrađen je akvadukt s izvora rijeke Jadro dug 9 km i rezervoar, vjerojatno na području Gripa. Ta ogromna količina vode, koja se u Trasa akvadukta Splitu koristi i danas, vjerojatno je služila za potrebe tekstilne proizvodnje. Podatak iz Notitia dignitatum, dokumenta iz petog stoljeća, prema kojemu se u Dioklecijanovoj palači nalazila carska radionica za izradu sukna – Gynaeceum iovense aspalatho, tumačila se tako da se u palaču, nakon careve smrti, uselila masovna proizvodnja. Da je to točno ne bi imala pridjev iovense, koji ukazuje na nastanak tvornica za života Cara - Jupiterovog sina. Kako smo naveli, u palači i u njenoj blizini nalazi se i danas veći broj izvora vode koji mogu zadovoljiti potrebe za pićem. Za proizvodnju je potrebna mnogo veća količina. Dioklecijan je naložio i gradnju velikih skladišta za čuvanje kupljenih i zaplijenjenih žitarica. Kako bi jačao poslovanje i trgovinu, osnivao je trgovačke udruge gilde. Unutar njih postojala je i mogućnost obrazovanja djece te bi nasljednici poslovanja automatski Današnji izgled akvadukta postajali novi članovi. Dioklecijan je posvetio pozornost rudnicima i kamenolomima koji su bili najviše izloženi korupciji. Naredio je pomnjivo praćenje njihovih aktivnosti kako bi se korupcija smanjila na minimum i tako carstvo došlo do potrebnih sredstava za prevladavanja krize. (Barrett, 2008). Kako bi pratio stanje budžeta, Dioklecijan je naredio popis stanovništva svakih pet godina. (Williams, 1985). Reforma vojske i teritorijalnog ustroja Dioklecijan je nastojao stvoriti veću i bržu vojsku s posebnim naglaskom na mobilne snage za brze intervencije i jake stacionarne snage na teško branjivim mjestima. (Williams, 1985). Dioklecijan nije povećao samo svoje vojne snage, nego i ostalim tetrarsima. Prvo je unovačio vojnike, a zatim je smanjio veličinu rimske legije s 5000 na 1000 vojnika. (Southern, 2001). Manje legije bile su pod zapovjedništvom generala u rangu equestriana, koji su se zvali Duces. Svaki tetrarh koristio je vojsku po potrebi. Za razliku od Augusta, Dioklecijan je držao postrojbe na vanjskom dijelu provincija, umjesto u unutrašnjosti. Tako je smirio stanje na granicama koje su bile ugrožene izvana. (Barrett, 2008). Lokocije na kritičnim granicama ili na glavnim komunikacijskim linijama postale su imperijalne rezidencije s glavninom vojnih snaga za brze intervencije. To su bili alternativni glavni gradovi ukrašeni monumentalnim zgradama. Sve granične utvrde Dioklecijan je renovirao, pojačao i modernizirao. Veća gospodarstva i industrijski pogoni imali su stalne vojne postrojbe kako bi se zaštitili od upada, a vojnicima omogućile sve potrebe. (Williams, 1985). 8 / 10 O. Bilan: Nova arheoakustička i arheoastronomska teorija Vestibula Dioklecijanove palače u Splitu I dio Holistički osvrt na Rimski imperij, znanost i gospodarstvo na prijelazu III i IV stoljeća Tunis: Dioklecijanov luk u Sbeïtlai u Tunisu, na jugoistočnom ulazu grada sagrađen u kasnom III stoljeću. Iza luka cesta vodi kroz drevni grad u blizini današnjeg Sfaxa, kroz nasade maslina. Desno Porta Aurea Palače u Splitu, Sirijski stil Konstantinov uspon Dioklecijan je 304. obolio pa se povukao u palaču u Splitu. (Barrett, 2008). 1. svibnja 305., odlučio je skinuti imperijalnu togu - napustiti prijestolje. Simbolički, 1.svibnja je dan kojeg Vergilije označava početkom sjetve i usponom najsjajnije zvijezde Sirijus - simbol boginje Isis. U povijesti se nikad nije dogodilo da Imperator dobrovoljno napusti vlast. Nakon povlačenja s vlasti živio je u Splitu, geometrijskom centru Rimskog carstva, jednako udaljenom od Mediolanuma i Soluna te Triera i Nikomedije. U Palači u Splitu, jedinstvenoj građevini koja nema uzora u arhitekturi i graditeljstvu, kako po stilu, tako i po sadržaju, živio je do 3.12.312., iako razni izvori nisu sigurni što se tiče točnog datuma smrti. Prije povlačenja s vlasti, Dioklecijan je unaprijedio Galerija u Augusta, a Maksimijana u Cezara. Maksimijan je bio Galerijev rođak, prema Wilkes, 1993. Istodobno je Maksimijan, na Dioklecijanov nagovor, nerado predao vlast Konstanciju, te imenovao Severa kao Cezara. Međutim, nova tetrarhija nije bila dugog vijeka jer je uskoro nastao veliki sukob novoimenovanih Cezara. (Barrett, 2008). Nakon što se Konstantin, koji je bio Konstancijev sin, a Maksimijanov unuk, imenovao za Cezara, dolazi do konačnog sloma Tetrarhije (Wilkes, 1993). Isti autor dalje navodi: U pokušaju damnatio memorie na Dioklecijanovu i Maksimijanovu vladavinu, naredio je da se unište sve slike i kipovi Dioklecijana i Maksimijana, a obitelji Galerija i Dioklecijana, uključujući Dioklecijanovu suprugu Prisku i kći Valeriju, udovu Galerija, uhvate i ubiju. Konstantinov stup (snimio Viktor Bilan), je rimski monumentalni spomenik, visok 35 m, napravljen 330. godine po naređenju Rimskog Imperatora Konstantina Velikog. podsjeća na deklaraciju Bizanta o novom glavnom gradu Rimskog Imperija. Stup je postavljen na Yeniçeriler Caddesi, starom putu Divan Yolu između Hipodroma Konstantinopola i Teodozijevog Foruma. Uvodni zaključak Proučavanje imperijalne vlasti u vrijeme Dioklecijana pokazuje nekoliko važnih aspekata. Možemo usporediti učinkovitost centralizirane i decentralizirane vlasti, različite načine vladanja kao i odnose pripadnika vlasti i građanske populacije. Tetrarhija pokazuje međuljudske odnose i konflikte koji su se pojavili. Prijelaz vlasti između Dioklecijanove i Konstantinove vlasti možemo promatrati dugoročnim razvojem društva po pitanju vrijednosti, tradicije i običaja u kriznom stanju koje prati stvaranje novih kultova. Problemi koje danas osjećamo u modernim državama, slični su problemima koje je zatekao Dioklecijan dolaskom na vlast. Ono što je Dioklecijan reformirao u III stoljeću ostalo je do danas. To su 9 / 10 O. Bilan: Nova arheoakustička i arheoastronomska teorija Vestibula Dioklecijanove palače u Splitu I dio Holistički osvrt na Rimski imperij, znanost i gospodarstvo na prijelazu III i IV stoljeća borba protiv inflacije, periodični popisi stanovništva, oporezivanje temeljeno per capita i kvaliteti resursa te određivanje maksimalnih cijena poljoprivrednih proizvoda u cilju borbe protiv inflacije. Mnoge Dioklecijanove odluke bile su bez presedana u povijesti, a reforme su produžile život Rimskog carstva bar 200 godina, te dale smjer Bizantu koji je nastojao kontrolirati sve što mu je bilo u moći. Dioklecijan je dokazao da je sjajan administrator, ali nije ni slutio da je prvi arhitekt imperijalizma od 5. stoljeća do danas. Dioklecijan je izveo reforme koje su restrukturirale i obnovile umiruće carstvo. Osigurao je stabilnost na granicama i reorganizirao vojsku, financije, gospodarstvo te uveo kolektivno upravljanje Tetrarhiju. Pod njegovom vlašću Rimsko carstvo postalo je strukturirano i s izglednom budućnosti. Dioklecijanova vlast utrla je put Konstantinu kako bi se utemeljio Konstantinopol. Dioklecijan je 1. ožujka 293. imenovao Galerija i Konstancija kao Cezare. Pod tetrarhijom ili vladavinom četvorice, svaki imperator vladao je četvrtinom carstva kojem je u središtu bio Split, jednako udaljen od Triera i Nikomedije te Milana i Soluna. Dioklecijan je osigurao granice i eliminirao sve vanjske prijetnje, bilo svojoj vlasti, bilo Carstvu. Od 285. do 300. u ratovima je ugušio nekoliko pobuna, uključujući onu u Egiptu, te je pobjedio tradicionalnog neprijatelja Perziju. Dioklecijan je odvojio i podvostručio carske civilne i vojne službe te reorganizirao podjelu na provincije. Tako je stvorio najveću birokraciju u povijesti svijeta, koju su povećanim porezima plaćali slobodni građani. Osnovao je nove glavne gradove i administrativne centre u Nikomediji, Mediolanumu, Antiohiji i Trieru, koji su bili mnogo bliži vanjskim granicama od Rima. Porast birokracije i vojske, trend prema apsolutizmu, autokratski stil vlasti, novi oblici dvorskih ceremonija, nova arhitektura, podrška novim kultovima, konstantni ratovi i građevinski projekti strahovito su povećali državne troškove. To je rezultiralo sveobuhvatnom poreznom reformom. Od 297. nadalje imperijalni porezi su se pomalo izjednačili, ali općenito su višestruko porasli. Vrlo je vjerojatno da je Dioklecijan - vojni zapovjednik, koji je najbolje znao ratovati odluke donosio prema savjetima, najvjerojatnije elite kultova. Dioklecijanu nisu uspjele sve reforme, a posebno edikt o maksimalnim cijenama 301. godine. Pokušaj zaustavljanja inflacije kontrolom cijena bio je kontraproduktivan i brzo je zaboravljen. Tetrarhija, iako je bila učinkovita za vrijeme njegove apsolutne vlasti, njegovim povlačenjem je ubrzo propala. Progoni kršćana 303. – 311. su samo 12 godina nakon Dioklecijanove smrti, 324. doveli da Kršćanstvo, za vrijeme Konstantina, postane glavna religija Carstva. Iako su Dioklecijanove reforme imale i nedostataka, temeljno su promijenile strukturu rimske imperijalne vlasti te pomogle stabiliziranju Carstva, kako u gospodarskom, tako i u vojnom smislu. Carstvo je preživjelo i ostalo netaknuto bar za još 200 godina. Oslabljen bolešću, Dioklecijan je dobrovoljno abdicirao na dan uspona Siriusa, 1. svibnja 305. Tako je postao prvi imperator koji je dobrovoljno napustio vlast. Živio je u palači u Splitu, jedinstvenom djelu bez uzora u povijesti arhitekture, koja je postala jezgra suvremenog grada. Mauzolej i vestibul Dioklecijanove palače, u sredini zvonik Kraj I dijela /III II dio /III 10 / 10 III dio /III
© Copyright 2024 Paperzz
