NATREG

NATREG
Upravljanje prirodnim vrijednostima i zaštiæenim podruèjima kao
moguænost za odrivi regionalni razvoj
Zaštiæena podruèja ne predstavljaju samo vane instrumente zaštite bioraznolikosti, veæ sadre
i ogroman potencijal za socijalni i ekonomski razvoj. Meðutim, ovi potencijali nisu još
dovoljno prepoznati, odnosno zaštita prirode nije dovoljno povezana s razvojem zaštiæenih
podruèja.
NATREG projekt upuæuje na spomenuti izazov, èiji je glavni cilj potvrda i promocija
potencijala prirodnih vrijednosti i zaštiæenih podruèja, kao pokretaèa odrivog regionalnog
razvoja i poveæanja svijesti o zaštiti prirode kao vrijednom dobru.
Projekt povezuje šest zaštiæenih podruèja na Alpe-Adria-Panonija teritoriju.
www.natreg.eu
REGIONALNI PARK MURA-DRAVA
U KOPRIVNIÈKO-KRIEVAÈKOJ UPANIJI
Regionalni park Mura-Drava preventivno je zaštiæen u veljaèi 2008. godine. Regionalni park protee se
od granice s Republikom Slovenijom do Dunava kroz 5 upanija.
Regionalni park Mura-Drava na prostoru Koprivnièko-krievaèke
upanije zauzima 167 km2, smješten je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Rijeka Drava na podruèju Koprivnièko-krievaèke upanije
najoèuvanija je jer ima još uvijek prirodan tok s brojnim meandrima,
mrtvicama i rukavcima s raznolikim biljnim i ivotinjskim svijetom.
Predloenim regionalnim parkom obuhvaæeno je 12 naselja (dio
naselja je raštrkan - "konaki") i 3.000 stanovnika. Gradska središta
Koprivnica i Ðurðevac nalaze se 10 km od korita rijeke Drave.
Podravina je izrazito poljoprivredno podruèje s razvijenom
prehrambenom industrijom (Podravka-"Vegeta") i najveæi je izvor
prirodnog plina (2/3 proizvodnje u Republici Hrvatskoj), a uz plin otkrivena su i bogata nalazišta
geotermalne vode. Ovdje je nastalo naivno slikarstvo.
Kljuèna pitanja i izazovi u upravljanju zaštiæenim podruèjem
Ovo je podruèje s velikim padom broja stanovnika. Jedan od problema je nedostatak komunikacije
izmeðu odgovornih institucija na dravnoj i regionalnoj razini (razvoj, prostorno planiranje, zaštita
prirode) što se odraava i na upravljanje ovim prostorom. Plan upravljanja ovim podruèjem ne postoji,
prostorni plan podruèja posebnih obiljeja rijeke Drave nije izraðen i nedostatak je znanstvenih
podataka o bioraznolikosti. Protekle i sadašnje razvojne strategije previðaju za ovo podruèje izgradnju
hidroelektrane, plovnost rijeke Drave od Osijeka do Ferdinandovca, uporabi geotermalne energije,
razvoj turizma, intenzivnu poljoprivredu i 3 prirodna zaštiæena podruèja.
Projektni ciljevi u pilot podruèju
Poèetak intenzivne komunikacije i suradnje izmeðu institucija i postizanje dogovora o zajednièkom
nacrtu upravljanja.
U proces planiranja upravljanja ukljuèiti lokalnu zajednicu i odgovornima prezentirati primjere dobre
prakse.
Promocija parka i povezivanje s drugim relevantnim institucijama uzdu rijeke Drave u Maðarskoj,
Sloveniji i Austriji.
Razvoj ideja za daljnje investicijske projekte u parku.
Oèekivani rezultati
Nacrt plana upravljanja za najvrjednija vodena podruèja.
Studija odrivog razvoja turizma i studije bioraznolikosti.
Unapreðenje regionalne i lokalne politike na podruèju zaštite
prirode.
Meðusektorsko umreavanje.
Internet stranica za promociju prirodnih vrijednosti na podruèju
Koprivnièko-krievaèke upanije.
Izdavanje brošure o regionalnom parku
Projektni prijedlozi.
Lokalni partneri
Zavod za prostorno ureðenje
Koprivnièko-krievaèke upanije, Koprivnica
Mladen Matica, [email protected]
www.prostorno-kkz.hr
Javna ustanova za upravljanje zaštiæenim prirodnim vrijednostima
na podruèju Koprivnièko-krievaèke upanije, Koprivnica
eljka Kolar, [email protected]
www.zastita-prirode-kckzz.hr
DELIBLATSKA PEŠÈARA
Specijalni rezervat prirode (SRP) Deliblatska pešèara je jedna od zadnjih i najveæih oaza pješèane,
stepske, šumske i vegetacije vlanih staništa u Panonskoj nizini. SRP Deliblatska pešèara je
smješten i jugoistoènom dijelu Autonomne pokrajine
Vojvodine (Srbija), uzdu regionalne ceste izmeðu
Beograda i Temišvara (Rumunjskoj), izmeðu rijeke
Dunav i Karpata.
Ovo elipsoidno prostrano podruèje, s površinom od
34829 hektara, s velikim pješèanim masama okrueno
plodnim poljoprivrednim zemljištem jedan je od najveæih
centara biološke raznolikosti u Europi i regija od opæe
vanosti za zaštitu prirode. Lokalitet Labudovo okno je
Ramsarsko podruèje i to stanište moèvarnih ptica kao i
najveæe migracijsko podruèje u ovom djelu Europe. Zbog bogatstva biljnog svijeta (900 biljnih
vrsta, neke od njih su relikti i rariteti) i mnogo ptièjih vrsta (osobito orla krstaša i stepskog sokola),
ovo podruèje je oznaèeno kao IBA podruèje (Important Bird Area).
Kljuèna pitanja i izazovi u upravljanju zaštiæenim podruèjem
Zbog nesporazuma i nedostatka komunikacije izmeðu odgovornih institucija javlja se nedostatak
plana za odgovorno upravljanje zaštiæenim podruèjem. Podruèje takoðer vapi za promocijom i
strategijom razvoja turizma, zato što nema konsenzusa izmeðu upravljaèa JP Vojvodinašume i
Zavoda za zaštitu prirode Republike Srbije o kljuènim turistièkih punktovima. Ukljuèivanje
lokalnog stanovništva i lokalne zajednice u upravljanje zaštiæenim
podruèjem je slabo, kao i sudjelovanje u pronalaenju prilika za
razvoj i rast prihoda od turizma. Negativni demografski trend je
registriran unutar i oko granica rezervata prirode.
Projektni ciljevi u pilot podruèju
Zapoèeti intenzivniju komunikaciju i suradnju izmeðu institucija
i sektora i sklopiti dogovor o zajednièkim principima i mjerama
upravljanja.
Zapoèeti ukljuèivati lokalnu zajednicu u upravljanje i promociju SRP Deliblatska pešèara na
širem podruèju, kao jedinstvenog mjesta od lokalnog i globalnog znaèaja.
Prezentirati dobre strane suradnje i uèešæa relevantni institucija i pozvati ih da sudjeluju u
razvoju novih ideja za buduæa ulaganja u projekte, posebno da se zaustavi negativni demografski
trend.
Oèekivani rezultati
Jaèanje suradnje, bolji prijenos znanja i podjela iskustva izmeðu vanih institucija i vlasti, kao i
kreiranje pogodnih uvjeta za promociju i edukativne aktivnosti koje se odnose na zaštitu prirode i
zaštiæenih podruèja.
Podizanje svijest o vanosti zaštite prirode i biološke
raznolikosti, poveæati kapacitete za odrivi razvoj,
poveæanje participacije (ukljuèivanja) interesnih
grupa.
Lokalni partneri
Javno Poduzeæa Vojvodinašume, Petrovaradin
Miljan Velojiæ, [email protected]
Ivana Grujièiæ, [email protected]
www.vojvodinasume.rs
POHORJE
Pohorje, planinski kompleks koji prekriva 840 km2, smješten
je na sjeveroistoku Slovenije, juno od rijeke Drave. Smreka
i bukva na kiselom tlu su raširene u beskrajnim pohorskim
šumama, dok uzdu potoka u klisurama moete naæi
miješane bjelogoriène šume. S obzirom na nepropusno tlo,
treset, oformljena su mala jezera i moèvarno šumsko
zemljište. Planinske šume predstavljaju stanište za brojne
stanovnike, ponekad i ugroene vrste ptièjih vrsta kao što su
djetliæ, sova, una itd. Strmi dolinski tokovi s bjelogoriènim
šumama su takoðer vani kao staništa ugroenih vrsta leptira i vodozemaca.
Glavna gospodarska aktivnost na Pohorju je eksploatacija šuma, poljoprivreda i turizam. Godine 2001.
je potpisan ugovor o osnivanju Regionalnog Parka Pohorje. Pohorje je 2004. godine proglašeno Natura
2000 podruèjem (SPA i SCI).
Kljuèna pitanja i izazovi u upravljanju zaštiæenim podruèjem
Pohorje je danas preoptereæeno s negativnim utjecajima koji prijete vrijednostima podruèja zbog
nekoordiniranog upravljanja. Veliki dio konflikata nastaje iz administrativne razdijeljenosti podruèja
zbog razlièitih inicijativa prostornog planiranja, regionalnog razvoja i sektora za zaštitu prirode.
Podruèje je teritorijalno podijeljeno izmeðu 16 opæina, 3 regionalne razvojne agencije, 4 glavne
turistièka poduzeæa i 2 regionalne jedinice oèuvanja prirode, što dovodi do prebacivanja odgovornosti
s jednog sektora na drugi. Dakle, usklaðenje tenji æe biti jedan og glavnih cilja u projektu NATREG.
Projektni ciljevi u pilot podruèju
Osnovna namjena je omoguæiti odrivi razvoj na cijelom podruèju Pohorja po
prepoznatljivoj oèuvanoj prirodi kao jednoj od glavnih vodilja za razvoj
planiranja i investicija .
Specifièni ciljevi NATREG probnog podruèja su :
Široko prepoznavanje potencijala podruèja.
Ukljuèiti javnost i NGO-s u procese planiranja upravljanja.
Razviti integrirani plan upravljanja za podruèja Natura 2000.
Razvoj prijedloga projekata koji æe uslijediti, a koji potièu iz prepoznatih
potencijala podruèja.
Pokrenuti proces usvajanja Regionalnog parka Pohorje.
Oèekivani rezultati
Glavni rezultat projekta biti æe usklaðivanje aktivnosti u kljuènim sektorima,
predstavljenim po podruèjima u integralnom planu upravljanja, da eliminiraju administrativne i bilo
koje druge prepreke. Konzorcij lokalnih gospodarstvenika æe postiæi dogovor o razvojnoj inicijativi kao
i mjerama za oèuvanje probnog podruèja Pohorje koje æe biti donesene i predstavljene kroz niz
radionica. Odriv razvoj i zaštita prirode æe biti ukljuèeni u sve razvojne planove regije Pohorje, i svijest
lokalnog stanovništva o tome æe bitno porasti.
Lokalni partneri
Zavod za zaštitu prirode Republike Slovenije, Ljubljana
Jurij Guliè, [email protected]
www.zrsvn.si
Republika Slovenija, Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja,
Uprava za Prostorno Planiranje, Ljubljana
Blanka Bartol, [email protected]
www.mop.gov.si
Regionalni centar za okoliš, Ured Slovenija, Ljubljana
Milena Marega, [email protected]
www.rec-lj.si
REGIONALNI PARK
DELTE RIJEKE PO
Regionalni park Delte rijeke Po, koji se prostire na 70.500
hektara i talijanskim regijama Veneto i Emilia Romagna,
oblikovan je zajednièkom aktivnošæu dijelova rijeke koji utjeèu u
Jadransko more i samoga mora, predstavljajuæi jednu od
najvanijih moèvarnih zona na mediteranu i Europi zbog svog
krajolika, s natprosjeènim biljnim i ivotinjskim staništima i
natprosjeènom bioraznolikošæu.
Vani lokalni gospodarski resursi su komercijalne luke Ravenna i Porto Viro, poljoprivreda,
proizvodnja hrane i turizam. Osim toga, lov predstavlja jaki nadolazeæi faktor i igra glavnu ulogu u
odrivosti NATURA 2000 mree. Delta se danas suoèava s problemima poput smanjenja broja
stanovnika, nestabilnim gospodarstvom i utjecajem intenzivnijih, negativnih klimatskih promjena na
okoliš. Osim ovih ugroenosti, Delta Po nudi obeæavajuæe uvijete za razvoj niza aktivnosti.
Kljuèna pitanja i izazovi u upravljanju zaštiæenim podruèjem
Prirodni uslovi i gospodarski elementi na podruèju Delte Po izazvali su sukob koegzistencije
upravljanja bioraznolikostima i gospodarskim razvojem. Proširenje
površina parka gdje æe biti dopuštena gradnja, projekt nove trase
postojeæeg Rimskog puta, poveæanje dostupnosti lovnih površina,
zahtjev za smanjenjem broja ptica koje se hrane ribom i upravljanje
rijekom, kanalima i obalom su glavne teme rasprave. U nekim
sluèajevima, razlièite vizije i nedostatak komunikacije na razlièitim
administrativnim nivoima igraju znaèajnu ulogu. Glavni problem je
kako ukljuèiti sve zainteresirane strane da pronaðu rješenja i
usklade razlièita mišljenja.
Projektni ciljevi u pilot podruèju
Konaèni cilj regija Veneto i Emilia -Romagna, NATREG partnera, je da se smjernice sadrane u
transnacionalnoj strategiji ugrade u okvire lokalne politike u cilju razvoja zajednièkog plana
upravljanja Parkom Delte rijeke Po. Park se nalazi u nadlenosti dvije regije i kroz projekt je
postavljen ambiciozan cilj stvaranja inter-regionalnog parka Delte rijeke Po. Ovaj cilj se odnosi
takoðer na potrebu pojednostavljenja kompliciranog planiranja mree podruèja Delte rijeke Po, uz
sudjelovanje razlièitih planskih instrumenata od razlièitih lokalnih vlasti.
Oèekivani rezultati
Predviðeni rezultati predstavljeni od regija Veneto i Emilia-Romagna su izneseni kroz oèekivani
interregionalni plan upravljanja kojim bi došlo do usklaðenja mjera koje treba uskladiti s oèuvanjem
ekološkog i prirodnog balansa zaštiæenih podruèja, i jamstvo uvjeta da se osigura gospodarski rast i
razvoj zone koja granièi s Parkom, gdje stanovništvo odreðene restrikcije izazvane blizinom osjetljivih
podruèja èesto vide kao prepreku za razvoj, a ne priliku za rast.
Lokalni partneri
Veneto Regija, Odjel za prostorno planiranje i parkove,
Tiziana Quaglia, [email protected]
u suradnji s regionalnim parkom delte rijeke Po
(Manuela Finesso, [email protected])
www.parcodeltapo.org
www.ptrc.it
Regionalna Agencija za zaštitu okoliša - ARPA Emilija Romanja
(Irene Montanari, [email protected])
u suradnji s regionalnim parkom delte rijeke Po
(Lucilla Previati, [email protected])
www.arpa.emr.it
ŠTAJERSKA
Štajerska je druga najveæa pokrajina Austrije s površinom od
oko 16.400 km2 i s vrlo raznolikim krajobrazom - od alpske
regije na sjeverozapadu (Dachstein 2.995 m) do breuljkaste
regije na jugoistoku. "Zeleno srce" Austrije (61% zemljinog
pokrova je šuma) je poznato po zimskim sportovima, kao i
atraktivnosti termalnih regija i "zemlja vina" na junoj granici
sa Slovenijom. Štajerska je prekrivena s velikim brojem
zaštiæenih podruèja, na primjer nacionalni park "Gesause",
takozvana "Europaschutzgebiete" (Natura 2000) i podruèja sa zaštiæenom prirodom ili krajobrazom, s
mnoštvom razlièitih prirodnih vrijednosti.
Stanovništvo (1.207.000) je koncentrirano u širokoj regiji oko grada Graza i u alpskoj regiji u glavnoj
dolini rijeka Mur, Mürz i Enns.
Kljuèna pitanja i izazovi u upravljanju zaštiæenim podruèjem
U centralnom podruèju Štajerske, naprimjer oko Graza, u gospodarskim regijama Leoben-BruckKapfenberg, Aichfeld-Murboden ili Weiz-Gleisdorf, stanovanje, gospodarstvo i infrastruktura su
rastuæi razdjelnik staništa. Štoviše, glavni koridor za sisavce (na Europskoj ljestvici) je uzdu Štajerske
od jugozapada do sjeveroistoka.
Veæina razvojnih aktivnosti je smještena izvan zaštiæenih podruèja, sa stajališta prostornog planiranja
gleda se da se fokus stavi na osiguranje poveznice staništa tako da se sagradi "zelena mrea".
Projektni ciljevi u pilot podruèju
Prema tome, unutar NATREG projekta je planirano :
Definirati relevantna "zelena podruèja" (staništa) koja su zaštiæena i nezaštiæena podruèja diljem cijele
zemlje i vanijih susjednih zemalja i regija (Slovenija, Koruška, Salzburg, Gornja i Donja Austria
teBurgenland).
Identificirati "zelenu mreu" (glavni ekološki koridor izmeðu staništa) na regionalnoj karti 1:50000.
Analizirati glavne barijere povezanosti uzrokovane naseljima i infrastrukturom.
Osigurati odrivo funkcioniranje zelenih podruèja
koordinacijom razlièitih elemenata, kao što je ekologija, zaštita
od prirodnih nepogoda, rekreacija i turizam.
Razvijanje mjera u prostornom planiranju na regionalnoj
razini.
Oèekivani rezultati
Rezultati NATREG-a æe biti baza pri donošenju regionalnog
prostornog plana, odnosno propisa pokrajinske Vlade
Štajerske. Ovi planovi se tièu ekologije, krajolika, prirodnih
resursa, dogovora s industrijom i moraju biti praæene prostornim
planiranjem na lokalnom nivou. Osnovni cilj je izbjegavati nova mjesta gradnje na takozvanim "vruæim
toèkama" zbog funkcija povezivanja.
Drugi cilj je da se izgrade kapaciteti u podruèju staništa vezanih za projektiranje prometne
infrastrukture, upravljanje vodama i prostornog planiranja na
lokalnoj i regionalnoj razini.
Lokalni partneri
Ured Vlade Štajerske,
Odjel 16 - Prostorno planiranje
i regionalni razvoj, Graz
Martin Wieser, [email protected]
www.raumplanung.steiermark.at
VELLACHNER KOTSCHNA
Zaštiæeno podruèje je zemljopisno smješteno na
podruèju Koruške opæine Bad Eisenkappel. Nalazi se u
alpskoj dolini u najjunijem dijelu Austrije.
S površinom od 586 hektara je jedno od najveæih
zaštiæenih podruèja u okviru NATURA 2000 mree u Koruškoj. Vellachner Kotschna je proglašena
zaštiæenim podruèjem od strane Koruške vlade 1959. godine. Godine 2002. je odreðeno kao PSCI
(zaštiæeno podruèje od posebnog interesa) NATURA 2000 podruèje. Glavni cilj zaštite je oèuvanje
jedinstvene biološke zajednice na tom podruèju.
Kljuèna pitanja i izazovi u upravljanju zaštiæenim podruèjem
Do danas, nije bio napravljen plan upravljanja za Vellacher Kotschna. Opadajuæi trend poljoprivrede
uzrokuje širenje grmlja i šumske vegetacije. Regija juna Koruška, osobito poljoprivredna podruèja su
blizu granice sa Slovenijom, pokazuju jaku emigraciju i porast starog stanovništva. Posljedice su
slabljene gospodarske moæi i slabiji razvoj lokalne infrastrukture. Poveæanje interesa za aktivnosti na
otvorenom, kao što su planinarenje i brdski biciklizam, ipak, predstavljaju nove moguænosti za buduæi
odrivi razvoj.
Projektni ciljevi u pilot podruèju
Glavni cilj projekta je zaèeti novo upravljanje
aktivnostima za zaštitu prirode u skladu sa
razvojnim mjerama za zaštiæeno podruèje
kroz:
Razvoj
smjernica
za
ekonomsko
vrednovanje prirodnih dobara i razvoj
potencijala - (Natural Resources Accounting).
Analiza postojeæih problema i neslaganja izmeðu ciljeva zaštite prirode i drugih sektora (razvoja,
prostornog planiranja…), kao ulaza za daljnji razvoj i implementaciju uspješne strategije.
Skup i razvoj najboljih primjera kao uloga u razvoj uspješne strategije - uspostavljanje platforme
znanja (establishing knowledge platform).
Razvoj regionalne, interregionalne i prekograniène razvojne strategije temeljene na povezivanju
zaštiæenih podruèja i njihovoj integraciji sa oèuvanjem prirode i gospodarskim pitanjima.
Oèekivani rezultati
Ocjena trenutnog stanja zaštiæenih podruèja (staništa, zaštiæene biljke i divlje ivotinje).
Izrada plana upravljanja zaštiæenim podruèjem.
Izgradnja kapaciteta: organiziranje treninga za dokazivanje vještina za sudionike i integrirati proces
planiranja i implementaciju u zadovoljavajuæu strategiju.
Uspostavljanje meðusektorske mree, priprema regionalne, meðuregionalne i prekograniène razvojne
strategije i umreenost zaštiæenih podruèja prema razlièitim potrebama tog podruèja.
Lokalni partneri
Ured Uprave Carinthie,
Odjel 20 - Prostorno planiranje i razvoj,
Odjel za zaštitu prirode, Klagenfurt
Bernhard Gutleb, [email protected]
www.ktn.gv.at
Sveuèilište u Klagenfurtu, Odjel za ekonomiju, Klagenfurt
Michael Getzner, [email protected]
www.uni-klu.ac.at
www.bad-eisenkappel.info
Ciljevi projekta
Glavni cilj projekta je uspostavljanje transnacionalne i multi-sektorske suradnje i razvijanje zajednièke
strategije za integrirano upravljanje zaštiæenim podruèjima. U sklopu projekta provest æe se
mnogobrojni treninzi i transferi znanja. Pored toga, koristeæi participativni pristup svi relevantni akteri
regionalnog razvoja, prostornog planiranja, zaštite prirode, civilno društvo i drugi sektori biti æe
ukljuèeni u zajednièku izradu Integriranog plana upravljanja za zaštiæena podruèja i na Strategiji za
razvoj ekoloških koridora. Nakon završetka projekta, koji se predviða u lipnju 2011., nekoliko novih
projekata æe se inicirati.
Projektni partneri
Zavod Republike Slovenije za zaštitu prirode, Vodeæi partner
Republika Slovenija, Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja
Ured Vlade Koruške, Odjel 20 - Prostorno planiranje i razvoj, Odjel za zaštitu prirode
Ured Vlade Štajerske, Odjel 16 - Prostorno planiranje i regionalni razvoj
Veneto Regija, Odjel za prostorno planiranje i parkove
Regionalna Agencija za zaštitu okoliša -ARPA Emilija Romanja
Sveuèilište Klagenfurt, Odjel za ekonomiju
Regionalni centar za okoliš, ured Ljubljana
Zavod za prostorno ureðenje Koprivnièko-krievaèke upanije
Javna ustanova za upravljanje zaštiæenim prirodnim vrijednostima u Koprivnièko-krievaèkoj
upaniji
Javna ustanova Vojvodinašume Petrovaradin
NATREG pilot podruèja
Projekt povezuje šest zaštiæenih podruèja na Alpe-Adria-Panonija teritoriju.
Specijalni rezervat prirode Deliblatska Pešèara, Srbija
Pohorje, Slovenija
Parkovi Delta rijeke Po Veneto i Emilija Romanja, Italija
Regionalni park Mura-Drava, Hrvatska
Štajerska, Austrija
Vellacher Kotchna, Austrija
Kontakti
Projekt menader, Gregor Danev
E-mail: [email protected]
Menader za komunikaciju, Milena Marega
E-mail: [email protected]
NATREG projekt je financiran od strane transnacionalnog programa suradnje Jugoistoène Europe
(SEE). SEE program ima za cilj da razvija transnacionalna partnerstva po pitanjima od strateškog
interesa, u cilju unapreðenja teritorijalnog, ekonomskog i socijalnog procesa integracije i da doprinese
koheziji, stabilnosti i konkurentnosti u regiji. Za ovu namjenu, program pokušava ostvariti visoku
kvalitetu, projekte orijentirane rezultatima strateškog karaktera, relevantno programsko podruèje
www.southeast-europe.net
Izdavaè: Ured Vlade Koruške, 2010.
Ova publikacija odraava stavove autora i Upravno tijelo SEE progama ne moe biti odgovorno za bilo kakvu upotrebu,
koji mogu biti saèinjeni od informacija koje su sadrane u njemu.