O stanju prezimenima u veprinačkoj župi od XVIII do XX stoljeća

O stanju prezimenima u veprinačkoj župi od XVIII do XX stoljeća
Autor: dr. sc. Roberto Žigulić, dipl. ing.
Primorska 28, 51414 Ičići, Ika
e-mail: [email protected]
Sažetak
U radu je analizirano stanje prezimena u veprinačkoj župi od XVIII do XX stoljeća na temelju
četiri popisa njezinih stanovnika i to iz 1770., 1875., 1905. i 1945. godine. Popis stanovnika iz 1770.
godine također je kompariran i s Strohalovim popisom iz XVI stoljeća koji nije bio službeni već je nastao
prema sudskim zapisnicima mjesnog suda u Veprincu iz tog vremena. Temeljem toga rekonstruiran je
smještaj pojedinih obitelji u župi Veprinac u to doba. Analiziranjem i međusobnom komparacijom popisa s
kraja XIX i početka XX stoljeća također se je došlo do vrijednih podataka o kretanju stanovništva i stanju
prezimena.
Ključne riječi: župa Veprinac, onomastika, genealogija, stanovništvo
1.Uvod
Proučavanjem prezimena bavi se posebna grana jezikoslovlja pod nazivom onomastika.
Što se Hrvata tiče, izgleda da su njihova prezimena poznata još od najranije dobi, barem ona, koja
su se odnosila na plemenska prezimena. Službeno ustaljivanje prezimena u administrativnim
poslovima započinje nakon tridentskog koncila (1545. do 1563.). U feudalnom društvenom
uređenju vođenje je popisa prezimena potrebno kako bi lakše bile evidentirane nasljedne obaveze
kmetskog gazdinstva ili komune a što je popisano u raznim urbarima, kvadernama i registrima.
Istraživanje prezimena nekog kraja znade biti težak i mukotrpan posao. Mnogi povijesni
dokumenti, koji bi bili od velike koristi gotovo sigurno su nestali u požaru arhive Kastavske
gospoštije 1848. godine a drugi pak nisu do dana današnjeg niti pronađeni. Život ljudi u Veprincu
u XVI stoljeću, njihova zanimanja, jezik i pismo kao i porodična imena prikazani su u [1].
Sačuvani popisi stanovništva od XVIII do XX stoljeća mogu se naći u literaturi [3] ...[6] a kao
veza između pojedinih porodičnih prezimena, kućnih brojeva i zaselaka može korisno poslužiti
[2]. Konačno za rasvjetljavanje nekih društvenih fenomena tog vremena, koji su imali bitnog
utjecaja na stanje prezimena unutar tog vremenskog razdoblja korištena je literatura [7], [8] i [9].
2. Popis porodica župe Veprinac po kućnim brojevima iz 1770. godine
Sačinjen za župnika Joannesa Jačića Hudine, sačuvan je na kraju prve knjige umrlih
(Liber Mortuorum) župe Veprinac, koja se odnosi na vremensko razdoblje od 1784 – 1822.
godine. Vjerojatno se radi o prvim kućnim brojevima budući se u najranijoj sačuvanoj Knjizi
krštenih (Liber Baptizatorum) kućni brojevi uvode tek s mjesecom julom 1770. godine, konkretno
vezano uz slučaj krštenja Custurin Margarithe iz Vedeške, kbr.14. Kućni brojevi s pripadnim
prezimenima porodica vođeni su po dijelovima poreznih općina tzv. frakcijama,
na četiri stranice velikog formata. Ispod nadnaslova „Numeri delle Case numerate 1770.“
dvostupčano su poredane frakcije s pripadnim kućnim brojevima i porodicama s time da je po
završetku prvog stupca popunjavan drugi stupac a po ispunjavanju drugog stupca, prelazi se na
sljedeću stranicu.
Poredak frakcija je sljedeći: Pehglieva s 34 kućna broja u prvom stupcu prve stranice,
sl.1, Bernardova (36 kućnih brojeva) obuhvaća dio prvog kao i drugog stupca prve stranice
Slika 1.: Naslovna stranica popisa prezimena po kućnim brojevima iz 1770. godine
popisa, dok prva stranica popisa završava s dijelom frakcije Vasanska (34 kućna broja), koja
obuhvaća i dio prvog stupca druge stranice. Druga stranica još sadrži i popis porodica frakcije
Vedeška (24 kućna broja) raspoređenih u dio prvog stupca i u drugi stupac. Treća stranica
započinje popisom Bazgove (15 kućnih brojeva) što biva nastavljeno frakcijom Puharska (34
kućna broja), čime završava lijevi stupac. U desnom stupcu nalazi se frakcija Menderova (23
kućna broja), a stranica završava dijelom Rumčeve koja ima ukupno 30 kućnih brojeva. Popis
porodica spomenute frakcije Rumčeve nastavlja se i na posljednjoj, četvrtoj, stranici popisa gdje
se nalazi i frakcija Poglianska (51 kućni broj) a što je prezentirano na dijelu lijevog i desnog
stupca. Konačno, popis završava frakcijom Veprinac - Zarova koja obuhvaća 18 kućnih brojeva.
Ono što je za ovaj popis karakteristično je da su neka prezimena prekrižena i da kraj njih
stoji isto ili neko drugo prezime što bi se moglo odnositi na slučaj da je u vrijeme nastajanja
popisa došlo do priženjivanja mladoženje u tu kuću (tzv. filius adoptivus), te su u takvim
slučajevima, u daljnjoj analizi, uzeta u obzir oba prezimena. S druge strane neki od kućnih
brojeva su nenastanjeni (casa inabitata) ili zajednički za cijelu općinu npr. komunšćica u
Veprincu, te se broj kućnih brojeva u konačnici zasigurno neće poklapati s brojem obitelji. Osim
toga u slučaju da je neko od prezimena nejasno navedeno, takvo se prezime također neće uzeti u
obzir, međutim radi se o zanemarivom broju slučajeva.
Analiza pojavljivanja prezimena u poreznoj općini Bernardova koja se sastoji od frakcija
Veprinac – Zarova, Pehglieva i Bernardova (ukupno 88 kućnih brojeva) prikazana je u tablici 1.
Prezime
Anicich*
Basg*
Bernardo*
Bernecich
Blagar
Blasich
Bosgniak*
Butich (Bucich)
Cigan
Collavo
Corich
Cotacz*
Darissich*
Dobrez*
Sadašnja varijanta
Aničić
Bazg
Dujmich*
Grissilo*
Grubich*
Haglia
Hansich Vesselich
Moglich
Mussich
Palzon
Petricich*
Puhar*
Radetich
Sandagl
Siganto*
Dujmić
Grizilo
Grubić
Halja
Bernečić
Blagar
Blažić
Bošnjak
Butić (Bučić)
Kolavo
Korić
Kotač
Darišić
Dobrec
Veprinac - Zarova
Pehglieva
2
1
Bernardova
1
1
4
1
5
2
6
1
1
1
2
1
2
1
1
9
4
1
1
1
1
Moljić
Mušić
Petričić
Puhar
Radetić
Sandalj
Žiganto
1
1
1
4
3
1
1
1
1
Prezime
Sadašnja varijanta
Slavich
Slavić
Tanzabel*
Tancabel
Tencich
Tencić
Tomicich
Tomičić
Varlin
Verdes*
Vidovich*
Vidović
Zar
Car
Ukupno ( broj prezimena / broj kuća)
Veprinac - Zarova
Pehglieva
Bernardova
1
1
3
1
1
1
3
15/18
1
33/34
3
3
34/36
Tablica 1.: Učestalost pojavljivanja prezimena u poreznoj općini Bernardova prema popisu iz
1770. godine
Analiza prezimena i njihove frekvencije pojavljivanja u poreznoj općini Bernardova,
prema popisu iz 1770. godine, pokazuje da su u 88 stambenih objekata živjele 82 porodice te da
se pri tome pojavljuje 35 različitih prezimena od kojih su najbrojnije obitelji Dujmich (13 puta),
Zar (7 puta), Butich (Bucich) (6 puta) te Blasich (5 puta). Ukoliko se uzme u obzir da je čest
sufiks najučestalijeg prezimena Bernardich te da čak egzistira i prezime Bernardo, jasno je zbog
čega je ova porezna općina dobila ime Bernardova.
Porezna općina Vasanska sastojala se je iz frakcija Vasanske, Vedeške i Bazgove i imala
je, prema popisu iz 1770. godine, 73 kućna broja. Rezultati analize prezimena po kućnim
brojevima, za slučaj Vasanske, prikazani su u tablici 2.:
Prezime
Andrejcich
Angelich
Bosgniak*
Collavo
Corich (Cora)
Custurin
Dobrez*
Fabich
Ferlin
Fiamin
Franovich
Gersinich
Giurazzo
Grubich*
Haglia
Jeletich
Jelisei
Kerstoff
Lucetich
Martincich
Orbanich*
Poschich
Puhar*
Rumaz*
Scuro
Sadašnja varijanta
Andrejčić
Anjelić
Bošnjak
Kolavo
Korić (Kora)
Kusturin
Dobrec
Fabić
Ferlin
Fjamin
Franović
Gržinić
Juraco
Grubić
Halja
Jeletić
Jelisej
Krštof
Lučetić
Martinčić
Orbanić
Pošćić
Puhar
Rumac
Škuro
Vasanska
Vedeška
1
Bazgova
1
4
6
1
1
1
1
8
3
1
2
1
3
2
2
1
2
5
1
3
1
1
1
2
3
3
3
1
1
Prezime
Sadašnja varijanta
Siganto*
Žiganto
Sigulich*
Žigulić
Tanzabel*
Tancabel
Tomassich
Tomašić
Tumpich*
Tumpić
Vegliaz*
Veljac
Vlastelin*
Vlastelin
Ukupno ( broj prezimena / broj kuća)
Vasanska
Vedeška
1
2
1
Bazgova
1
4
2
1
35/34
28/24
15/15
Tablica 2.: Učestalost pojavljivanja prezimena u poreznoj općini Vasanska prema popisu iz
1770. godine
Iz tablice 2 vidljivo je da je u 73 stambena objekta u poreznoj općini Vasanska živjelo 78
porodica a da su najučestalija prezimena Custurin (8 puta), Collavo (7 puta), te Bosgniak i
Jelletich po 5 puta. Osim toga lako je uočiti da gotovo da i nema miješanja prezimena po
pojedinim frakcijama tj. da je pojedino prezime u velikoj većini slučajeva rasprostranjeno samo
unutar jedne frakcije.
Nadalje, analiza pojavljivanja prezimena u poreznoj općini Poljane koja se sastoji od
frakcija Poljanske i Rumčeve (ukupno 81 kućni broj) prikazana je u tablici 3.
Prezime
Sadašnja varijanta
Anicich*
Aničić
Bacich
Baćić
Blagar
Blagar
Cigan
Corich
Korić
Covacich
Kovačić
Crusich
Kružić
Dobrez*
Dobrec
Gasparich
Gašparić
Grissillo*
Grizilo
Hlanuda*
Hlanuda
Jeletich
Jeletić
Lade*
Lade
Mareglia
Mareglia
Miculicich
Mikuličić
Palzon
Patuh
Patuh
Persich
Peršić
Piglia
Pilja
Puhar*
Puhar
Rumaz*
Rumac
Siganto*
Žiganto
Smidt
Šmit
Stangher*
Štanger
Vidovich*
Vidović
Ukupno (broj prezimena / broj kuća)
Poljanska
4
1
1
2
1
3
1
2
4
1
1
1
1
2
6
1
Rumčeva
1
8
2
2
2
2
1
12
7
3
6
1
54/51
1
31/30
Tablica 3.: Učestalost pojavljivanja prezimena u poreznoj općini Poljane prema popisu iz 1770.
Ova analiza pokazuje da je na ukupno 81-om kućnom broju živjelo 85 obitelji a da su
najčešća prezimena Rumaz (12), Corich (10), Siganto (7) te Piglia i Stanger koji se pojavljuju 6
puta.
Što se pak porezne općine Puharska, koju tvore frakcije Puharska i Menderova, tiče, tu je
situacija u skladu s prikazanim u tablici 4.
Prezime
Sadašnja varijanta
Andrejcich
Andrejčić
Andretich
Andretić
Annicich*
Aničić
Benich*
Benić
Berncich
Brnčić
Cadmen*
Kadmen
Cassich*
Kašić
Dminach*
Dminak
Dujmich*
Dujmić
Hlanuda*
Hlanuda
Kmeth
Kmet
Mender
Mender
Petricich*
Petričić
Puhar*
Puhar
Puz
Puž
Siganto*
Žiganto
Sigulich*
Žigulić
Ukupno (broj prezimena / broj kuća)
Puharska
1
4
Menderova
3
3
7
2
5
4
1
1
1
3
3
1
12
1
5
4
37/34
24/23
Tablica 4.: Učestalost pojavljivanja prezimena u poreznoj općini Puharska prema popisu iz
1770. godine
U ovom slučaju analiza pokazuje da su dominantna prezimena ovog vremenskog perioda
u Puharskoj Puhar (12 puta), po čemu je vjerojatno porezna općina i dobila ime, Cadmen (7) puta
te Berncich (7 puta).
U tablicama 1-4 znakom asteriksa (*) označena su prezimena za koje postoji pisani trag
da su u Veprincu postojala u XVI stoljeću, što je ostalo zabilježeno u sudskim zapisnicima
mjesnog suda u Veprincu, napisanim glagoljskim pismom tipa istarskog i na hrvatskom jeziku.
Navedenim sudskim zapisnicima koristio se je Strohal u [1]. Na temelju tablica 1-4 te navedenog
rada, jednostavnom matematikom, dolazi se do vrlo bitnog podatka da je oko 45% prezimena s
popisa prezimena iz 1770. godine postojalo i 200-njak godina ranije i to u pravilu ona prezimena
koja su u kasnijim popisima 1875. – 1945. (vidi tablicu 5.) imala relativno veću frekvenciju
pojavljivanja (grupa 1 i 2).
Gledajući popis stanovnika i kućnih brojeva iz 1770. godine potrebno je još nešto, vrlo
bitno, uočiti. Unutar popisa frakcija uočava se dosta visok stupanj grupiranosti pojedinih
prezimena po adresama što zapravo znači da su još ranije vjerojano postojale porodične komune
tj. da su svi ljudi istog prezimena vjerojatno stanovali relativno blizu. Takve su ljude krajem XIX
i početkom XX stoljeća općinske strukture nazivale komunistima što je imalo sasvim drugi
smisao od onoga kako taj pojam danas percipiramo. Takav se raspored stanovništva može kasnije
potvrditi na osnovu prvim katastarskih izmjera koje su rezultirale kartama tog područja (sačinjene
1820. a nadopunjene 1838. godine) a koje se čuvaju u franciskanskom katastru (Cadastro
Franceschino) u Trstu [2]. Te su karte popraćene i katastarskim elaboratima u kojima je zapisana
veza pojedinih prezimena s brojevima kuća i građevinskih čestica.
Teritorij porezne općine Bernardova, kao što je ranije spomenuto sastoji se od tri frakcije.
Frakcija Veprinac – Zarova zauzima sjeverno – istočni dio općine a unutar gradskih zidina žive
vjerojatno samo obitelji Blagar, Petričić i Tominić (tadašnji kanonik, rođen u Voloskom, dok je
župnih (paroh) u to doba u Veprincu Joannes Jačić Hudina iz Abatie 16 koji očito u to doba ne
stanuje u Veprincu budući se ne pojavljuje na popisu prezimena). Tu se još nalazi i dosta
nenaseljenih kuća koje su prazne a pripadaju gradskoj upravi ili kapetanatu. Izvan gradskih zidina
još žive Darišići zvani Agnići, Moljići i drugi koji su spomenuti u tablici 1 dok se južnije nalazi
komuna Cara s žiteljima istoimenog prezimena. U Pehglievoj (zapadni dio porezne općine
Bernardova) nalazi se zaseoci Zubinići gdje žive Dujmići, zatim Dujmići gdje žive većinom
Dujmići i Butići (komuna u brzom izumiranju u to doba, pri čemu se jedan član komune seli u
Puharsku, zaselak Andreti, te se nadalje vodi pod prezimenom Bucich) te pokoji Puhar, zatim
Katinići gdje žive Petričići dok u zaseoku Jurovići žive Korići a u Šavronima Bazgi. Konačno u
frakciji Bernardova istoimene porezne općine, jugozapadni dio, uz potok koji utječe u more u
Ičićima, namijenjen je Bernečićima (obitavaju najjužnije), Blažićima (malo prema sjeveru i nešto
zapadnije) te Tencićima (malo prema sjeveru i nešto istočnije). Na sjevernoj granici frakcije
prema Pehglievoj žive Dujmići, prema Czarovoj Cari dok je na istočnoj granici frakcije smještena
komuna Kolava zvanih Hajduci.
U frakcijii Vasanska istoimene porezne općine žive Krštofi nadimka Plahut, a u Vasi
Škuro i Jeletići nadimka Lukovići te u Kolavićima žitelji istoimenog prezimena. Zatka, u to doba
naselje kovača (na mapi iz 1820. naveden je naziv mjesta Poli Kovačov umjesto Zatka), selo je u
kojemu žive većinom Bošnjaci, Franovići i Rumci. U frakciji Vedeška velika je komuna
Custurina u selu Vedež kojih izgleda u XVI stoljeću tu nema ili se, što je manje vjerojatno, nisu
ni s kime sporili niti bili svjedoci, pa ih nema u sudskim zapisnicima. Vrlo je lako moguće da su
se tek u XVII stoljeću ovdje naselili došavši iz obližnjih Bregi ali su uz veliku stopu nataliteta
dostigli i prestigli brojne starosjedilačke obitelji. Selo Zagrad s druge strane je konglomerat
Žigulića, Pošćića, Puhara i Veljaca. Dio porezne općine Vasanska koji se naziva Bazgova, nalazi
se sjeverozapadno od grada Veprinca i sačinjavaju ga komuna Tumpića u istomenom zaseoku
kao i komuna Dobreca u zaseoku Boni.
Frakcija Poljane porezne općine Poljane osim svog centra obuhvaća još i zaseoke
Kumarovo (danas Ladeti), Mančići, Jakusi, Šmiti, Škabići i Sv. Petar. U Kumarovom žive obitelji
Lade i Peršić, u Mančićima Jeletići i Mikuličići, u Jakusima Grizilo i Pilja a u centar Poljana su
svoje domove zasnovali Stangeri i Baćići. U Šmitima živi kolonija Šmita koja relativno brzo
odumire te ih zamjenjuju Žiganto i kasnije Belašići, u Škabićima žive Marelje dok je područje sv.
Petra (istočno od crkve) rezervirano za komunu Žiganta. U frakciji Rumčeva s druge pak strane
dominiraju dva prezimena i to Korići, koji žive na području istoimenog zaseoka te Rumci, koji
žive na području zaseoka Strmice. Između njih, kao svojevrsna tampon zona, žive ostale obitelji
Vidovići, Patuhi i Hlanude koji su se relativno dugo održali te Kovačići i Kružići koji su relativno
brzo iščezli.
U Puharskoj, sjevernijoj frakciji istoimene porezne općine dominira prezime Puhar
vezano uz komunu u istoimenom zaseoku kojeg dijele s Bernčićima od kojih je većina nadimka
Vergonjić (stidljivko, op.a.). Sjevernije uz samu cestu koja vodi preko Učke smješteni su zaseoci
Andreti i Kmeti s istoimenim komunama kao i zaseok Špadići u kojemu živi komuna Žigulića.
Južnija frakcija ima naziv Menderova a na mapi iz 1820. god. Pojavljuje se pod nazivom
Menderova Scheta. Tu žive Menderi i Aničići u istoimenim zaseocima te Kašići i Benići između
njih. Jugoistočni dio Menderove naseljen je Žigantima nadimka Babilon koji se nadovezuju na
komunu Žiganta u Sv. Petru u Poglianskoj. Konačno, na istoku Menderove a ujedno i cijele
porezne općine nalaze se Šori gdje su nastanjeni Kadmeni.
3. Popis porodica župe Veprinac po kućnim brojevima iz cca. 1875. godine
Ovaj se popis sastoji iz četiri dijela tj. napisan je za svaku poreznu općinu u pripadnom
stališu duša iz cca. 1875. godine [3], [4]. U ovim popisima se više ne spominju frakcije koje su
ukinute negdje oko 1823. godine. Izgled prve stranice jednog takvog popisa, u ovom slučaju za
Vasansku prikazan je na slici 2. Novi kućni brojevi koji se vode od 1875. navedeni su u prvom
stupcu dok se u drugom stupcu nalaze stari kućni brojevi koji su na snazi bili upravo negdje od
1823. godine. Ovdje je potrebno napomenuti da se tu radi o već trećoj promjeni kućnih brojeva na
ovom području, u stotinjak godina. Prvi kućni brojevi i njihovo uvođenje spomenuti su u popisu
iz 1770. godine, zatim su brojevi mijenjani za vrijeme Napoleona i Ilirskih provincija 1805.
godine te opet, kako je ranije spomenuto oko 1823. godine. U trećoj koloni popisa upisivani su
nositelji obitelji imenom i prezimenom dok je u četvrtoj koloni, u nekim slučajevima navođen
porodični nadimak. Peta i šesta kolona navedenih popisa označavale su broj stranice u originalu i
kopiji knjige stališa duša. Frekvencije pojavljivanja pojedinih prezimena za svaku od poreznih
općina navedene su za pripadne porezne općine u prvim kolonama tablice 5.
4. Popis porodica župe Veprinac po kućnim brojevima iz cca. 1905. godine
Popis, sl. 3, koji je služio kao službeni popis onih koji imaju pravo glasovanja na izboru
novog župnika održanom te godine, pronađen je u fondu Glavarstva Općine Veprinac [5], koja je
ukinuta 1931. godine. Izbori su protekli u apsolutnom redu i miru što se ne bi moglo reći za izbor
novog župana koji je biran budući da je stari, Angjelo Štiglić umro. Na izborima je pobijedila
talijanaška struja budućeg župana Antuna Gašparića a poraženi su smatrali da se radi o bitnim
izbornim nepravilnostima što je kasnije završilo i na sudu i dugo opterećivalo odnose unutar
gradskog poglavarstva. Osim imena i prezimena glave porodice u popisu se sporadično nalaze
podaci i o njegovom zaposlenju, te poreznoj općini i kućnom broju. Frekvencije pojavljivanja
pojedinih prezimena za svaku od poreznih općina navedene su u srednjim kolonama tablice 5.
5. Popis porodica župe Veprinac po kućnim brojevima iz 1945. godine
Ovaj je popis sastavljen poslije drugog svjetskog rata kada župa Veprinac spada pod
Sudbeni kotar Volosko-Opatija, Političkog kotara Volosko-Opatija, u cilju ojačanja pregovaračke
pozicije u pregovorima oko zone A i B [6]. Osim što su u njemu za svaku katastarsku općinu
iznešeni statistički podaci o broju stanovnika te o nacionalnoj strukturi stanovništva za godine
1880., 1890., 1900., 1910. i 1945., također su iznešeni i podaci o broju obitelji i stanovnika unutar
pojedinih naselja. Budući je popis načinjen za cijelu Istru i Liburniju to u njemu nije bilo mjesta
za detalje npr. o vezi pojedinog prezimena s kućnim brojem itd. već je dat samo skupni podatak o
broju pojavljivanja pojedinog prezimena unutar nekog naselja.
6. Usporedba stanja prezimena prema popisima iz 1875., 1905. i 1945. godine
U tablici 5. prikazane su frekvencije pojavljivanja prezimena u općini Veprinac od
posljednje četvrtine XIX stoljeća do sredine XX stoljeća. Zbog relativno velikog broja prezimena
koje se pojavljuju u tom periodu sačinjen je dodatni popis prezimena koja se javljaju na samo
jednom popisu i na samo jednom kućnom broju. Ta su prezimena data u dodatku I-1 za popis iz
1875., u dodatku I-2, ovog rada, za popis iz 1905. godine te u dodatku I-3 za popis iz 1945.
Slika 2.: Naslovna stranica iz popisa prezimena Vasanske po kućnim brojevima iz 1875. godine
Slika 3.: Naslovna stranica iz popisa prezimena Poljana po kućnim brojevima iz 1905. godine
Prezime
Bernardova
Vasanska
Poljane
Puharska
1875 1905 1945 1875 1905 1945 1875 1905 1945 1875 1905 1945
Adamo
2
Andrejčić
1
1
1
1
1
Andretić
3
5
5
3
3
3
2
2
2
10
12
5
Aničić
2
4
5
1
2
7
9
7
10
10
11
Anjelić
1
1
3
2
1
1
Baćić (Bačić)
2
2
4
6
8
2
Baričević
2
4
Batičić
1
1
Bazg
2
2
1
1
Belašić
1
2
2
3
Benčić
1
1
1
Benić
2
1
1
2
Bernčić (Brnčić)
4
2
1
1
2
1
3
3
Bernečić (Brnečić)
8
8
10
3
3
2
Blagar
2
3
2
1
1
1
Blažić
4
5
5
7
6
4
Blažinić (Blaženić)
1
1
1
1
Bošnjak
6
7
5
Brumnjak (Brubnjak)
2
1
1
1
1
Butić (Bučić)
1
2
2
3
2
1
4
Car
5
6
5
2
3
Crnić (Črnić, Černić)
2
1
1
Čibej
2
Činko
2
Darišić
2
2
2
1
1
1
Dminak (Minak)
1
1
2
1
Dobrec
5
4
7
4
4
2
2
2
4
1
Dujmić
11
10
9
1
Ferlin
1
1
Fiamin
1
1
2
3
4
1
Franović
1
2
3
1
3
Gašparić
2
2
3
2
3
Grizilo
1
3
5
1
Grlj (Grl, Gerl)
1
1
Gruden
1
1
Gržinić
1
4
1
1
3
1
Halja
1
1
1
Hlanuda
1
2
3
1
1
1
4
4
6
1
1
Ivanić
1
1
Jeletić
1
2
2
3
1
6
6
3
1
Jelša
2
Juraco
1
1
1
Jurčić
1
1
1
1
1
Jurdana
1
2
1
Jurković
1
1
Kadmen
2
7
7
6
Kašić
1
2
2
4
2
6
4
Prezime
Kik
Kolavo
Kolmanić
Korić
Krajcar
Kranjac
Krštof (Krstov)
Kružić
Kusturin
Kušlan
Lade
Letiš (Lettis)
Ljubičić
Lohajner
Lučetić
Makuc
Malinarić
Mandić
Marelja
Martinčić
Mender
Meak (Mejak)
Mikuličić
Mohorovičić
Moljić
Palm
Pascotto
Patuh
Peras (Perac)
Peršić
Peruč
Petričić
Pilja
Pošćić
Priskić
Prodan
Puhar
Puž
Ribarić
Rumac
Secchi
Slavić
Stanger
Stanić
Staraj
Stojčić
Šepić
Bernardova
Vasanska
Poljane
Puharska
1875 1905 1945 1875 1905 1945 1875 1905 1945 1875 1905 1945
2
1
2
1
4
1
1
1
7
5
11
2
6
5
3
3
3
1
1
2
1
1
1
1
2
4
1
1
2
1
1
7
7
5
1
1
1
1
1
7
9
6
1
3
1
1
2
1
1
2
1
2
1
1
1
2
1
2
1
1
2
1
3
2
3
1
3
3
5
2
4
2
2
4
2
5
3
2
1
2
1
1
4
3
1
3
2
2
1
1
1
1
1
2
1
1
1
1
1
1
6
6
2
1
2
8
3
1
1
2
1
9
6
4
1
1
2
3
8
9
9
1
1
1
1
1
1
2
1
1
3
4
4
1
1
1
2
14
9
4
1
1
3
1
2
1
1
2
2
2
2
3
1
3
6
6
5
5
7
7
7
1
1
4
1
1
1
2
2
3
3
1
2
2
2
3
2
Prezime
Bernardova
Vasanska
Poljane
Puharska
1875 1905 1945 1875 1905 1945 1875 1905 1945 1875 1905 1945
Širola
1
1
1
4
Škuro
2
1
1
Štiglić
1
1
2
1
Tancabel
2
3
1
2
3
2
1
1
1
2
1
Terčić
2
Tumpić
1
2
1
Veljac
2
2
2
Vidović
1
1
1
3
5
1
Vlastelin
3
3
2
Zrinšćak (Zdrinšćak)
1
1
1
Žgolja
2
Žiganto
4
1
1
5
6
8
5
6
2
Žigulić
1
1
5
1
1
3
2
2
2
12
13
6
Ukupno(prezimena) 90 106 167 85 104 85 113 137 115 87
80
66
Ukupno (kuća)
94 135
86 142
109 149
79
87
Tablica 5.: Učestalost pojavljivanja prezimena u općini Veprinac prema popisima iz 1875.,
1905. i 1945. godine
Navedena se prezimena mogu podijeliti u nekoliko različitih grupa zavisno od ukupnog
zbroja pojedinačnih pojavljivanja pojedinih prezimena u poreznim općinama.
U prvu i za povijest razvoja prezimena u Veprincu najznačajniju grupu spadalo bi
sljedećih devet prezimena: Aničić (68 pojavljivanja), Andretić (55), Rumac (49), Žigulić (49),
Korić (46), Puhar (45), Žiganto (38), Dobrec (35) i Pošćić (35). To su prezimena koja se
pojavljuju barem jednom u svim poreznim općinama i u ukupnoj frekvenciji od 35 ili više puta.
Od tih prezimena dvije trećine prezimena postajalo je u Veprincu i u XVI stoljeću dok su
pridošlice imale relativno visok porast broja prezimena od 1770. do 1875. npr. Andretići s 4 na
18 a Pošćići s 2 na 9. Nadalje interesantno je da se ova prezimena većinom odnose na siromašnije
porezne općine (Puharska, Vasanska) te na njihove dijelove (sela Vedež, Špadići, Andreti,
Boni...) koji su redom najudaljeniji od mora. To se dijelom može opravdati i činjenicom da su u
ekonomski zaostalijim sredinama svi odreda bili zemljoradnici dok je u predjelima bližim moru
(od kada se vode popisi polako prestaje opasnost od gusara, op.a.) stanovništvo bogatije i
okrenuto pomorstvu i ribolovu s čime je povezana i duža odsutnost muževa od kuće. Zbog svoje
odsutnosti ali i zbog vjerojatno veće prosvijećenosti takve su porodice društveno odgovornije iz
čega vjerojatno proizlaze i prvi oblici planiranja obitelji a što spriječava ubrzan razvoj obitelji.
Ono što je nadalje bitno reći za navedene obitelji je to da se u razdoblju od 1875. do 1945. godine
frekvencija pojavljivanja prezimena ne mijenja bitno i u većini slučajeva se radi o blagom porastu
tog broja, jedino u slučaju Puhara taj broj drastično opada i to za otprilike jedno prezimena na 6
godina tako da je u 70 godina, koje se prate u tablici 5, taj broj opao za 10 tj. za 50%. Iz podataka
je također vidljivo i da broj obitelji s prezimenima Andretić, Žigulić i Žiganto u Puharskoj prema
popisu iz 1945. bitno opada za što razlozi mogu biti trojaki. Prvi i vjerojatno najbitniji razlog je
emigracija u Ameriku koja je naročito jaka za vrijeme i nakon prvog svjetskog rata i to naročito iz
zaostalijih dijelova općine Veprinac [7], drugi razlog su vjerojatnije migracije stanovništva iz
manje razvijenih u razvijenije dijelove općine (npr. prezime Žigulić između 1905. i 1945. godine
u Puharskoj opada za 7 obitelji ali zato u razvijenijoj Bernardovoj raste za četiri) dok se kao treći
razlog pojavljuje drugi svjetski rat koji je također ostavio intenzivnije posljedice u siromašnijim
dijelovima općine [8]. S druge pak strane prezimena Korić i Rumac možemo reći da stagniraju
budući im je broj pojavljivanja u sva 4 popisa gotovo nepromijenjen s time da je potrebno
naglasiti da su tu svakako najinteresantniji Korići koji se po Strohalu ne pojavljuju u XVI
stoljeću, što bi zapravo značilo da su od kraja tog stoljeća do 1770. imali strahovito veliki
natalitet ili su ipak postojali ali to nije ostalo zabilježeno.
U drugu grupu spadaju obitelji s prezimenima koja se u tablici 5 pojavljuju od 20 do 34
puta a radi se o prezimenima Bernečić (Brnečić) (34), Blažić (31), Dujmić (31), Mender (26),
Hlanuda (25), Jeletić (25), Baćić (Bačić) (24), Kusturin (23), Lade (23), Kadmen (22), Car (21),
Kašić (21) i Pilja (21). Ta se prezimena mogu podijeliti u dvije podgrupe i to u podgrupu onih
koji su bili žitelji u XVI stoljeću i onih koji to nisu bili. Od ranijih žitelja značajniji porast broja
prezimena između 1770. i 1875. bilježe Hlanude, Lade i Kašići dok značajno opadaju Dujmići.
Prezime Kadmen se u sva cetiri popisa pojavljuje gotovo isti broj puta dok je XX stoljeću jedino
zamjetniji pad broja porodica s prezimenom Kašić. U podgrupi onih koji nisu bili žitelji Veprinca
u XVI stoljeću, najveći prirast broja prezimena do 1770. godine imaju Kusturini (8), Cari (7) i
Jeletići (7) dok su sva ostala prezimena s frekvencijom od 3 na više. U razdoblju od 1770. do
1875. nadalje je rastao broj prezimena Blažić, Bernečić, Mender i Baćić dok su svi ostali
stagnirali, što se je kod gotovo svih prezimena ove podgrupe nastavilo sve do 1945. godine. Blaži
pad broja prezimena, prema popisu nakon drugog svjetskog rata zamijećuje se jedino kod
prezimena Mender, Jeletić i Kašić.
U treću grupu prezimena spadaju ona prezimena koja se pojavljuju od 10 do 19 puta, gdje
spada 15 sljedećih prezimena: Tancabel (19), Butić (Bučić) (15), Peršić (15), Petričić (15),
Gašparić (12), Martinčić (12), Vidović (12), Fiamin (11), Gržinić (11), Blagar (10), Franović (10)
i Grizilo (10). I ovdje se može pratiti odvojeno dvije podgrupe vezano uz činjenicu da li su bili
žitelji Veprinca u XVI stoljeću. U kategoriji onih koji su bili žitelji u XVI stoljeću prezimena
Bošnjak i Grizilo imaju otprilike ravnomjeran razvoj, Petričići imaju ravnomjeran razvoj od 1770.
do 1875. a onda drastično opadaju, Tancabeli relativno brzo rastu do 1905. a onda do kraja
drugog svjetskog rata brzo opadaju dok Vidovići u prvih 100 godina, do 1875., drastično opadaju
a nakon toga bilježe polagani rast. Što se pak tiče prezimena koja se ne nalaze na popisu
prezimena Veprinčana iz XVI stoljeća, Blagari, Bernčići (Brnčići) i Gržinići se ponašaju slično tj.
održavaju konstantnim broj svojih prezimena kroz cijeli promatrani period, jedino Gržinići
drastično rastu kod zadnjeg popisa (1945.) dok Brnčići opadaju kod istog popisa. Obitelji
prezimena Puž drastično rastu za cijelo vrijeme a sličnu tendenciju imaju i Fiamini ali blažeg
intenziteta. Također se slično ponašaju i Martinčići koji jedino stagniraju u razdoblju od 1875. –
1905. Gašparići pak nešto naglije rastu u razdoblju 1770. – 1875. a zatim stagniraju dok Franovići
u početku opadaju a kasnije rastu. Najčudnije se ponašaju Butići (Bučići) i Peršići koji u
stosedamdesetak godina praćenja imaju i rastove i padove kao i razdoblja ravnomjernog razvoja
njihova prezimena.
U četvrtu grupu spadaju sve obitelji nespomenutih prezimena iz tablice 5 gdje u principu
postoje dvije podgrupe. U prvu spadaju, ovaj puta, starosjedioci koji se pojavljuju u popisu iz
1770. i takvih je prezimena 23 dok broj prezimena obitelji koje su se doselile nakon 1770. iznosi
46 a među njima je najviše prezimena obitelji koje su se doselile iz istarskog dijela Učke, koji su
se spustili prema moru u uvjerenju da tu postoji veća šansa za bolji život i prosperitet. Osim kao
sezonska rada snaga u ugostiteljstvu i turizmu takvi ljudi vide svoju šansu za zaposlenjem i u
industriji npr. Tvornici ribljih konzervi u Iki gdje se letimičnim pregledom 1945. godine kao prve
godine za koju se vodi popis zaposlenika, osim Lovranaca, Poljanaca i Veprinčana uočava
relativno veliki broj zaposlenih s prezimenima koje dolaze s istarske strane Učke [9].
Petu grupu žitelja Veprinca čine ljudi koji su nosili prezimena koja su navedena u
dodacima I-1, I-2 i I-3 i koja se u popisima iz 1875., 1905. i 1945. pojavljuju samo jednom. I dok
su u popisu iz 1875. samo tri takva prezimena (vjerojatno vezano uz dolazak mladoženje na ove
prostore), 1905. ih ima već 65 pri čemu su to u manjoj mjeri prezimena ljudi koji su došli iz
susjednih općina (Opatijci, Lovranci, Kastavci itd.) a većina ih je došla s šireg područja
austrougarske monarhije s procvatom opatijskog turizma. Ima tu baruna i kontesa, liječnika i
trgovaca pa sve do policajaca i sluga. Nažalost većina njih je po raspadu austro-ugarske napustila
ovo područje a samo su malobrojni opstali do dana današnjeg kao npr. potomci dimnjačara
Dreschera. Po raspadu austrougarske ovo područje je pripojeno Italiji što se vidi i po relativno
velikom broju talijana na popisu iz 1945. godine. Osim hrvatskog stanovništva u ukupnom broju
od 83 prezimena zamjetan je i veći broj slovenskih prezimena.
7. Zaključak
Praćenje prezimena po kućnim brojevima te na osnovu takvih podataka slaganje mape
rasprostranjenosti pojedinih prezimena po naseljima nezahvalan je posao. S jedne strane relativno
je teško doći do kvalitetne dokumentacije, u ovom slučaju relevantnih popisa stanovništva, koji
mogu biti od koristi. Nadalje stanje prezimena po kućnim brojevima je dinamički proces i ne
može sa sto postotnom točnošću i sigurnošću biti vođeno niti ako se prati godišnje, a kamoli kada
između pojedinih sravnivanja stanja prođe i nekoliko desetljeća. To se naročito odnosi na krajeve
s većim migracijama stanovništva, u koje općina Veprinac, koja je do tridesetih godina XX
stoljeća obuhvaćala gotovo polovicu današnjeg grada Opatije, svakako spada. Međutim, s
povijesne perspektive ono ipak predstavlja svojevrstan indikator o autohtonosti pojedinih
prezimena te o njihovu razvoju, stagniranju ili odumiranju, te je kao takvo povijesno opravdano i
vrlo korisno.
Iza šturih statističkih podataka koje pedantni statističari vode u tablicama, poput one
označene brojem 5, krije se bezbroj ljudskih sudbina i uzročno – posljedičnih veza koje dovode
do trendova koji se mogu iščitati iz navedenih podataka. Ovaj rad pokušava pojasniti neke od tih
trendova, mehanizme njihovog iniciranja te načine na koje se oni manifestiraju. Osim toga rad
predstavlja i doprinos u smislu kreiranja i vizualizacije povijesne slike o stanju pojedinih
prezimena na prostoru župe Veprinac, te ga je potrebno smatrati samo jednom od stepenica na
povijesno-razvojnom putu naših predaka kojega je sada potrebno proći unatraške, skupljajući
znakove opstojnosti koje su oni na ovim prostorima ostavljali.
Literatura
[1] Strohal R.: Veprinac u XVI stoljeću, Zbornik za narodni život i običaje južnih slavena, Knjiga
XXVII, Svezak I, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1929.
[2] ...: Mape prve francikanske izmjere poreznih općina Bernardove, Vasanske, Poljana i
Puharske, Cadastro Franchescino, Arcivio di stato, Trieste, Italy
[3] .....: Stališi duša župe Veprinac (Veprinac, Vasanska, Poljane i Puharska) iz cca 1875. godine
[4] Žigulić, R.: Stališ duša župe Veprinac: Knjiga I – Poljane i Puharska, Rijeka, 2007. (u tisku)
[5] ....: Inventar arhivskog fonda glavarstva općine Veprinac (?-1931), JU-58,Državni arhiv u
Rijeci
[6] Bratulić, J., Šimunović, P: Prezimena i naselja u Istri, Narodnosna statistika u godini
oslobođenja, Druga knjiga, Pula – Rijeka, 1985.
[7] ....: Ellis Island Ship Manifests, from the web page www.ellisislandrecords.org
[8] Šepić-Čiškin Vinko: Gubici liburnijskog kraja u drugom svjetskom ratu, Adamić, Rijeka,
2003.
[9] ....:Tvornica ribljih konzervi Ika 1905.-1985., Ika, 1985.
Dodatak I-1
Prezimena koja se pojavljuju jedino na popisu stanovnika iz 1875. i to samo kod jedne obitelji
u Bernardovoj
Bernetić
u Poljanama
Paškvan, Tominić
Dodatak I-2
Prezimena koja se pojavljuju jedino na popisu stanovnika iz 1905. i to samo kod jedne obitelji
u Bernardovoj
Vrabec, Rajčić, Antić, Petrak, Koberšek, Haas, Babler, Karoly – Erdody, Czapek, Adamek,
Weckenberg, Fuchover, Rekar, Fratar, Sternar, Manser, Possineg, Hofmann, Huber
u Vasanskoj
Kohaul, Kinkela, Falk, Mohorić, Glax, Luksetić, Fiorentin, Čižić, Nedved, Taučer, Konziglia,
Pleterski, Gruessner, Schalck, Kluegl, Vender, Tambornino, Drescher, Zoppis, Quitta, Langer,
Kraicich, Rockenbauer, Szabo, Vesnaver, Krbavčić, Vivoda, dal Pont, Schlosser, Justi, Justić,
Oesser, Maase, Frantzl, Dehvoziegler
u Poljanama
Babić, Bacco, Lazarić, Tencić, Kovačić, Brassietti, Marinig, Barbić, Kakuk, Marchi, Jačić
Dodatak I-3
Prezimena koja se pojavljuju jedino na posljednjem popisu, iz 1945., i to samo kod jedne obitelji
u Bernardovoj
Belli, Blečić,Cigar, Činko, Dalla Rosa, Demark, Ekšlager, Glavić, Gradišar, Grattoni, Grudek,
Holešak, Hrvatin, Jurišević, Jurjević, Jurcota, Kič, Kojanec, Kumičić, Križmanić, Lisić, Milić,
Molinari, Maglica, Mavar, Pajalić, Peha, Pilat, Polanc, Pivotti, Ravnić, Rubinić, Ružić, Schaufler,
Schillaci, Sandalj, Sanković, Svetlić, Sybert, Turati, Vagaj, Valenčić, Valetić, Valentin, Velčić,
Velešić, Velikonja, Vlah, Vlašić
u Vasanskoj
Buzgini, Hočevar, Krajcar, Kinkela, Rušnjak, Staver, Spećina, Šimunović, Škrl
u Poljanama
Fabijan, Fabijanić, Gosar, Hrelja, Kalčić, Laginja, Likar, Makon, Moreći, Rubinić, Spiler,
Števkan, Šupljina, Škalamera, Zahej, Ujčić, Wandlig
u Puharskoj
Mičić, Mikulić, Šestan, Perišić, Sergo, Rašper, Tomičić, Žnebel

Download Report