NA IZOLACIJA ZGRADA - Alps Adria Acoustics Association

5th Congress of Alps-Adria
Acoustics Association
12-14 September 2012, Petrčane, Croatia
__________________________________________________________________________________________
ZVUČNA IZOLACIJA ZGRADA
- PRIMJERI IZ PRAKSE
Darije Varžić
Zavod za unapređivanje sigurnosti d.d. Osijek, Trg Lava Mirskog 3/3
Sažetak: Sukladno pozitivnoj zakonskoj regulativi iz područja graditeljstva, jedan od bitnih zahtjeva za zgrade je i zaštita od buke. Posljednjih godina sve više do izražaja dolazi problem smanjenju kvalitete novoizgrađenih zgrada u pogledu provedenih mjera zvučne zaštite - izvedene zvučne izolacije ili zaštite od izvora buke u zgradi ili izvan nje. Najčešće pogreške koje se pojavljuju nastaju zbog lošeg prostornog planiranja (smještaja zgrade) ili koje nastaju u fazi projektiranja (zbog nekvalitetnih ulaznih podataka o razinama buke predviđenih izvora, nedovoljnog poznavanja problematike zvučne zaštite, projektiranja pregrada koje se u praksi vrlo teško izvode, razlika u sastavima konstrukcija u arhitektonskom dijelu projekta i projektu zaštite od buke, itd.) ili pogreške koje se pojavljuju tijekom izgradnje (izvedba plivajućih podova na međukatnim konstrukcijama sa zvučnim mostovima, ugradnja materijala različitih ili lošijih karakteristika u pogledu zvučne zaštite od projektom predviđenih, izvođenje neprojektiranih otvora - ventilacijskih kanala
primjerice, nebrtvljenje proturnih cijevi, ugradnja izvora buke s višim razinama emitirane zvučne snage od projektom
predviđenih, itd.). Navedeni razlozi u praksi vrlo često značajno degradiraju karakteristike zvučne zaštite zgrada.
Cilj ovoga rada je upoznavanje s teoretskim osnovama zračne i udarne zvučne izolacije pregrada, pozitivnim zakonskim
propisima i normama koje uređuju navedeno područje, najčešćim problemima koji se uočavaju u završnoj fazi – tijekom provjera nakon izgradnje, mjerenjima razina buke i zvučne izolacije zgrada na terenu, kao i davanje prijedloga
kako navedene probleme izbjeći.
Ključne riječi: buka, zvučna izolacija, zaštita zgrada od buke
puste izvođača općenito, pa i u segmentu akustike.
1 UVOD
Jedan od šest bitnih zahtjeva za građevinu je i zaštita od
buke čiji značaj ovisi o namjeni zgrade i okruženju u kojem se nalazi (Slika 1). U najčešćim objektima - stambenim i poslovnim zgradama akustička kvaliteta je definirana Zakonom, pravilnicima i normama. Norma s obveznom primjenom HRN UJ.6.201 [2], koja je još uvijek u
uporabi u nedostatku drugog propisa, za stambene i boravišne prostorije u navedenim tipovima zgrada definira
akustičke kriterije koji moraju biti zadovoljeni.
BITNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU
Mehanička otpornost i stabilnost
Zaštita od požara
Higijena, zdravlje i zaštita okoliša
Zaštiti od buke potrebno je posvetiti dužnu pažnju u fazi
projektiranja zgrada. Odgovarajući projekt osnovna je
pretpostavka za izgradnju zgrada kod kojih su zadovoljeni
unaprijed definirani akustički kriteriji. Na činjenicu kolika
je važnost tog segmenta ukazuje i činjenica da projektna
dokumentacija za veliki dio zgrada mora proći dodatnu
provjeru - pregled od strane ovlaštenog revidenta.
Sama izgradnja je drugi odlučujući čimbenik od koje ovisi hoće li projektom definirani kriteriji biti zadovoljeni.
Ključnu ulogu u ovom dijelu ima izvođač radova, ali i
nadzor koji prati samu izgradnju i korigira moguće pro-
Sigurnost u korištenju
Zaštita od buke
Ušteda energije i toplinska zaštita
Slika 1 - Bitni zahtjevi za građevinu
Temeljem dugogodišnjeg iskustva u obavljanju mjerenja
zvučne izolacije zgrada utvrđeno je koji su elementi kod
kojih nema odstupanja u odnosu na definirane kriterije, ali
BUK-03 Page 1 of 9
i gdje su najčešći propusti i problemi. Ovaj rad ima za cilj
ukazati na najčešća odstupanja koja se javljaju kod izvedenih zgrada, uzrokovana lošim projektnim rješenjima ili
lošom izvedbom.
2 ZVUČNA ZAŠTITA U PROJEKTNOJ
DOKUMENTACIJI
Zvučna zaštita u projektnoj dokumentaciji mora imati
svoje mjesto još na razini projektnog zadatka. Pri tom, u
slučaju jednostavnijih zgrada, kao što su manji stambeni i
stambeno-poslovni objekti, razina definiranosti akustičkih
zahtjeva u normama iz područja akustike u građevinarstvu
je takva da je, čak i ako se propusti spominjanje zvučne
zaštite u projektnom zadatku, obveza projektanta sasvim
jasna. Ipak i u takvim slučajevima postoji mogućnost da
investitor postavi zahtjeve glede zvučne zaštite koji su
stroži od onih minimalnih koje propisuju norme pa je projektni zadatak mjesto gdje se to utvrđuje. Dakle, projektom je potrebno predvidjeti zaštitu zgrade koja može biti:
- minimalna i
- povećana.
Minimalna zaštita propisana je normama i pravilnicima
na nacionalnoj razini i ona osigurava minimalnu zaštitu
od buke koja u boravišnim prostorijama, kod uobičajenog
korištenja, pruža ljudima koji se normalno osjećaju dovoljnu zaštitu od smetajuće buke.
Povećana zaštita od buke može biti također propisana
normama i pravilnicima ili, ukoliko to nije slučaj, proizlazi iz drugih zahtjeva (npr. zahtjevi investitora).
Učešće zaštite od buke predviđeno je u svim projektnim
fazama od idejnog preko glavnog do izvedbenog projekta.
Projektiranje zvučne zaštite građevnih objekata predstavlja zadatak koji se u određenoj mjeri razlikuje od ostalih
projektantskih poslova. Svi fizički elementi koji utječu na
prolazak zvuka kroz objekt, odnosno, koji određuju kvalitetu zvučne zaštite u njemu, predstavljaju predmet rada
drugih projektanata, izvan područja akustike. Sredstva kojima se podiže akustička kvaliteta sastavni su dio konstrukcije, arhitekture, interijera, strojarskih instalacija,
vodovoda i kanalizacije. Svaki od njih može na svoj način
narušiti kvalitetu zvučne zaštite.
Radi navedenog može se zaključiti kako projektiranje u
području građevinske akustike nije nezavisan proces i kao
rezultat ne daje dokument na razini glavnog projekta, nego se javlja kao uže stručna konzultantska djelatnost u
procesu rada ostalih projektanata. Znači, kako nije moguće izolirano raditi na nečemu što bi se zvalo akustičko
projektiranje.
Ono što se pri izradi projekta zgrade izdvaja kao nezavisan rad projektanta akustičkih svojstava je obrazloženje
mjera kojima je postignuta tražena akustička kvaliteta, razni tehnički uvjeti za izvođenje radova i akustički uvjeti
za pojedine specifične dijelove objekta. Sve se to treba
nalaziti u posebnom dijelu projekta koji se naziva Elaborat zvučne zaštite. Ovaj se elaborat sastoji od Elaborata
akustičkih svojstava zgrade i Elaborata zaštite od buke.
Kako bi Elaborat zvučne zaštite bio svrhovit, ovaj dio
projektne dokumentacije mora sadržavati nekoliko važnih
poglavlja. To su:
- skup akustičkih kriterija za pregradne konstrukcije u
objektu i dopuštene razine buke u i izvan objekta,
- dokazi kako projektirani objekt zadovoljava traženim
kriterijima,
- akustički kriteriji za prozore i vrata u objektu,
- akustički uvjeti za projektiranje i izvođenje instalacija koje se nalaze u objektu.
Akustički kriteriji koji vrijede u dijelovima objekta ili u
objektu u cjelini predstavljaju polazne podatke za projektiranje. Skup akustičkih kriterija u elaboratu znači:
- minimalne zahtijevane vrijednosti vrednovanih indeksa zvučne izolacije pregrada,
- maksimalne dopuštene vrijednosti normaliziranih razina udarnog zvuka,
- maksimalno dopuštene razine buke u objektu,
- maksimalno dopuštene razine buke izvan objekta,
- akustičke zahtjeve za prozore i vrata,
- druge kriterije, ako postoje.
Potpuni skup akustičkih kriterija za objekte standardnih
namjena utvrđen je relevantnim normama i pravilnicima.
Zadatak projektanta akustičkih svojstava je utvrditi koji
od njih se odnose na predmetni objekt i u kojim njegovim
dijelovima. U elaboratu trebaju biti prezentirani potrebni
dokazi zadovoljavaju li zidovi, međukatne konstrukcije i
ostali projektirani pregradni elementi, postavljane kriterije. Postoje četiri načina dokazivanja akustičke kvalitete
zvučne zaštite: proračuni, podaci dobiveni mjerenjem,
podaci iz literature i paušalne mjere koje je teško dokazati
proračunom, ali su iskustveno provjerene.
Posebno je u elaboratu potrebno navesti sve akustičke
zahtjeve koji se odnose na zvučnu kvalitetu prozora i vrata. U tom smislu potrebno je navesti sve pozicije na kojima se javljaju vrata i prozori određene zvučne izolacije,
navedeni prema kategorijama iz norme HRN U.J6.201
[2].
U elaboratu zvučne zaštite moraju biti definirani svi akustički zahtjevi koji se odnose na instalacije, ponajprije strojarskih sustava, ako postoje u objektu. Potrebno je za te
instalacije točno odrediti način montaže, način obrade
prodora kroz pregrade i sl.
Zvučna zaštita kod plivajućih podova, pregradnih zidova
od lakih materijala i "sendvič" konstrukcija, spuštenih
stropova i sl. često ovisi o načinu izvođenja detalja koji se
ne mogu definirati u standardnim prezentacijama arhitektonsko - građevinskog projekta.
O zvučnoj zaštiti potrebno je voditi računa i u idejnom i
glavnom i izvedbenom projektu. U idejnom projektu građevine daju se njena osnovna oblikovno funkcionalna i
BUK-03 Page 2 of 9
tehnička rješenja kao i smještaj u prostoru. U ovoj fazi
postavlja se osnovni koncept građevinsko fizikalnih uvjeta i zahtjeva.
Osnovne vrste pregradnih zidova i međukatnih konstrukcija su jednostruke ili dvostruke (višestruke) konstrukcije.
Jednostruki masivni zidovi
Ustanovljene imisije buke potrebno je usporediti s najvišim dopuštenim planskim vrijednostima imisija buke propisanim “Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama
buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave” (NN 145/04)
[5]. Nemogućnost dokazivanja i postizanja zadovoljavajućih rezultata najčešće ukazuje na urbanističko planske
pogreške prilikom definiranja područja za gradnju.
Za zaštitu od buke u idejnom projektu zgrade treba dokazati da je odabrano:
a) protiv buke izvana:
- podobna lokacija zgrade u pogledu međusobnog utjecaja buke od promatrane (planirane) zgrade i okolnih
objekata i sadržaja,
- akustički povoljan smještaj prostorija u zgradi u odnosu na postojeće/planirane vanjske izvore buke;
Pregradni se zidovi u stambenim zgradama najčešće izvode kao jednostruke konstrukcije, iako su sve više u primjeni i lake višeslojne konstrukcije (od gipskartonskih ploča, primjerice) koje zadovoljavaju postavljene zahtjeve.
Vrijednost vrednovanog indeksa zvučne izolacije ugrađenog zida R'w, koji je trenutno kod nas referentna veličina
(uz nekoliko iznimaka), ovisi o dva utjecajna faktora:
- vrijednosti zvučne izolacije samog zida, koja ima dominantan utjecaj (put Dd sa slike 2)
- bočnim putovima prolaska zvuka, koje može utjecati
na ukupnu vrijednost sa tek nekoliko dB (putovi Df,
Ff, Fd).
b) protiv buke unutar zgrade:
- akustički povoljan međusobni razmještaj prostorija u
odnosu na njihovu namjenu,
- akustički povoljan smještaj boravišnih prostorija u
odnosu na izvore buke u/na zgradi.
Glavni projekt čini skup međusobno usklađenih projekata
kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu i ostalih zahtjeva
pa tako i zahtjeva zaštite od buke.
Temeljem izvedbenog projekta gradi se građevina uz određene iznimke propisane Zakonom o prostornom uređenju i gradnji [3]. Izvedbeni projekt mora biti izrađen u
skladu s glavnim projektom. Njime se razrađuju dijelovi
glavnog projekta i dopunjuju izvedbenim detaljima i ostalim tehničkim rješenjima radi ispunjenja uvjeta određenih
glavnim projektom. S obzirom da su mjere zvučne zaštite
osjetljive na izvedbu detalja, ova faza projekta zaslužuje
jednaku pažnju kao i dvije prethodne.
Budući da su pri građenju do određenog stupnja dovršenosti („roh-bau“) dopuštene dodatno samo završne obrade ploha podova, zidova i stropova, čime se ne može ostvariti zaštita od buke, treba u zgradu prethodno ugraditi
sve potrebne mjere za zaštitu od buke (primjerice, plivajuće podove, spuštene stropove, lagane predstijenke uz
zidove, i sl.).
3 ZRAČNA ZVUČNA IZOLACIJA
PREGRADNIH KONSTRUKCIJA
Zahtjevi za minimalnim vrijednostima zvučne izolacije
zidova i međukatnih konstrukcija od zračnog i udarnog
zvuka propisani su HRN U.J6.201 [2]. Vrijednosti u različitim tipovima zgrada ovise o tipu pregrade.
Slika 2 - Putovi širenja zvuka kroz pregradu
Zvučna izolacija nosivog jednostrukog zida ponajprije
ovisi o njegovoj masi i opisuje se tzv "zakonom mase",
koji za zvučno polje kakvo obično vlada u zatvorenim
prostorijama, glasi:
R  20 lg m  f   47,5 dB
(1)
gdje su
R - indeks zvučne izolacije pregrade (dB)
f - frekvencija (Hz)
m = ρ h - plošna masa pregrade (kg/m²)
Po zakonu mase zvučna izolacija raste za 6 dB po oktavi i
isto tako za 6 dB po dvostrukom povećanju mase
pregrade. Međutim, u frekvencijskoj domeni ovaj zakon
vrijedi samo do tzv. frekvencije koincidencije fc (točnije
do 0,5 fc), na kojoj dolazi do smanjenja izolacije zbog
podudaranja valnih duljina zvuka u zraku i fleksijskih
valova u pregradi.
Na slici 3 vidi se opća ovisnost zračne zvučne izolacije
jednostrukih pregrada o frekvenciji. Iz slike je vidljivo da
u području II s porastom plošne mase raste i vrijednost
zvučne izolacije pregrade s nagibom 6 dB/oktavi. Za zvučnu izolaciju pregrade u ovom području prvenstveni utjecaj ima plošna masa zida, a ne vrsta materijala.
BUK-03 Page 3 of 9
Slika 3 - Opća zakonitost ovisnosti zvučne izolacije jednostruke pregrade o frekvenciji
Frekvencija koincidencije izračunava se prema izrazu:
fc 
Kod takvih zidova prijenos zvuka odvija se na tri načina:
a) prijenos kroz dvostruki zid
b) prijenos preko uklještenja po opsegu
c) prijenos preko spojnica između slojeva
2
c0
1,8c LI  h
Hz
(2)
a)
gdje su:
c0 - brzina širenja zvuka u zraku ~ 343 m/s pri 20C
cLI - brzina longitudinalnih valova u pregradi (m/s)
h - debljina pregrade
Pri prijenosu kroz dvostruki zid dvije ploče zida čine
titrajni sustav s vlastitom frekvencijom, koja je jednaka:
 ako je u međuprostoru zrak ili samo djelomično
apsorpcijski materijal:
f0  85
Dakle, iznos frekvencije koincidencije ovisi o debljini
1 1
1 



d  m1 m2 
Hz
(5)
 ako je međuprostor potpuno ispunjen apsorpcijskim materijalom:
f0 
1
2
1 
 1
kd 


m
m
2
 1
Hz
(6)
U gornjim formulama su m1, m2 - plošne mase prve
i druge ploče (kg/m2); d - razmak između ploča
(m); kd = Ed/d - dinamička krutost međusloja
(N/m3); Ed - dinamički modul elastičnosti međusloja (N/m2).
pregrade i vrsti materijala.
Kod uobičajenih izolacijskih konstrukcija razlikujemo lake pregrade (m  100 kg/m²) koje se uglavnom nalaze
unutar područja II sa slike 3. i masivne pregrade, koje su
u području III, ali uglavnom iznad koincidencije (fc < 100
Hz). Kod realnih konstrukcija treba nastojati:
- da kod lakih pregrada fc bude što više (≥ 2 kHz)
- da kod masivnih pregrada fc bude što niže ( 100 Hz)
Za približnu procjenu vrednovanog indeksa zvučne izolacije kod jednostrukih pregrada mogu se rabiti sljedeći
empirijski izrazi:
- za lake pregrade (m'  100 kg/m²)
R'w = 10 log m + 18 dB
(3)
- za masivne pregrade (m'  100 kg/m²)
R'w = 23 log m - 7 dB
(4)
Dvostruki zidovi
Kod jednostrukih zidova je za velike vrijednosti zvučne
izolacije potrebna velika plošna masa zida, koja često
znači veliko statičko opterećenje za zgradu, što kod rekonstrukcije postojećih zgrada može predstavljati veliki
problem. Rješenje je izvođenje lakših, dvostrukih ili višestrukih zidova s dovoljnom vrijednosti zvučne izolacije.
Dvostruka pregrada ima veliku prednost pred jednostrukom, jer za ukupnu masu pregrade daje puno veći izolacijski učinak. Takva se pregrada sastoji od dviju ploča
između kojih je zrak ili apsorpcijski sloj.
Očekivana vrijednost zvučne izolacije, uz zanemarivanje
druga dva puta prijenosa, ovisi o iznosu vlastite frekvencije, odnosno:
- u području bitno nižih frekvencija od f0 dvostruki zid
se ponaša kao jednostruki, plošne mase kao oba lagana zida zajedno (porast 6 dB/oktavi - zakon mase)
- u području oko f0 - značajan pad vrijednosti zvučne
izolacije
- u području iznad frekvencije f0 - veliki porast vrijednosti zvučne izolacije (18 dB/oktavi), sve do tzv. frekvencije antirezonancije međusloja fa0 = 86/d.
Kod realnih zidova (i međukatnih konstrukcija) vlastita
frekvencija mora biti što niža, a svakako ispod donje granice frekvencijski interesantnog područja od 100 Hz, preporučivo ispod 70 Hz. Vlastita frekvencija je utoliko manja ukoliko:
- su slojevi teži
- je međusloj deblji
- je dinamička krutost kd (ili s') međusloja manja.
b) Za sprječavanje prijenosa preko uklještenja po opsegu moguća je:
- primjena rubne izolacije od elastičnog materijala
- primjena slojeva od materijala s velikim vrijednostima zvučne izolacije
c)
BUK-03 Page 4 of 9
Za sprječavanje prijenosa preko spojnica između slojeva (tzv. zvučni mostovi kod dvostrukih konstrukcija) navedenih spojnica treba biti što manje. Pogodna
je izvedba samostojećih zidova ili pričvršćivanje nosivog dijela dodatnog zida preko elastične podloge.
Sastoje se od gornje ploče koja slobodno "pliva" na elastičnom sloju od kamene vune (primjerice Tervol TP), elastificiranog polistirena i sl. Rezonancijska frekvencija plivajućeg poda kao vezanog titrajnog sustava gornja ploča elastični međusloj – nosiva ploča nalazi se prema izrazu
(8).
Indeks zvučne izolacije, R, dB
Na slici 4 vidi se primjer dvostrukog zida.
Normom HRN U.J6.201. [2] propisane su maksimalno
dopuštene vrijednosti vrednovane normalizirane razine
udarnog zvuka međukatnih konstrukcija (L'nw).
Suprotno od vrednovanog indeksa zvučne izolacije zračnog zvuka (R'w) kod kojeg težimo da su vrijednosti što
veće jer predstavlja mjeru izolacije od zračnog zvuka, kod
udarnog zvuka vrednovana normalizirana razina udarnog
zvuka L'nw ne predstavlja mjeru prigušenja već mjernu
vrijednost za buku koja se javlja kao posljedica rada normiranog izvora udarnog zvuka, te nastojimo da je ona što
manja.
Frekvencija, Hz
Slika 4. - Primjer ovisnosti zvučne izolacije
dvostruke pregrade o frekvenciji
i razmaku ploča
4 IZOLACIJA I PRIGUŠENJE
STRUKTURNOG ZVUKA
Udarci izazvani na površini konstrukcije (primjerice, na
armirano betonskoj ploči) izazvat će vibracije koje će se
brzo širiti konstrukcijom. Kada ova energija stigne na donju površinu međukatne konstrukcije, jedan njen dio će se
reflektirati i ponovno vratiti prema gornjoj površini konstrukcije, a preostali dio energije pretvoriti će se u energiju zvučnih valova u zraku donje prostorije – nastaje zvuk
udara.
Normalizirana razina zvuka udara u prijemnoj prostoriji
ovisi o debljini međukatne konstrukcije i faktoru gubitka
u materijalu. Za svako udvostručenje debljine konstrukcije normalizirana razina udarnog zvuka Ln teorijski se
smanjuje za 9 dB.
Ako želimo spriječiti ili ograničiti energiju udarca trebamo:
- promijeniti okolnosti na početku širenja udarca
- izvesti zapreke na putu kojim se val širi
- stvoriti prekide u konstrukciji kojom se val širi
Postizanje zadovoljavajuće vrijednosti izolacije udarnog
zvuka može se postići:
- izvedbom mekog završnog sloja poda
- izvedbom plivajućeg poda
- izvedbom spuštenog stropa (uz određene uvjete)
Za izolaciju i prigušenje strukturnog zvuka međukatnih
konstrukcija u zgradama se primjenjuju plivajući podovi.
Kad se na masivnoj međukatnoj konstrukciji izvede plivajući pod ili postavi podna obloga vrijednost vrednovane
normalizirane razine udarnog zvuka opada, posebice na
višim frekvencijama.
Poboljšanje (smanjenje razine udarnog zvuka, L) za isti
plivajući pod na različitim masivnim međukatnim konstrukcijama je približno iste veličine. Značajno poboljšanje L počinje iznad frekvencije rezonancije i jako raste s
frekvencijom, prema izrazu
L  40 lg
f
dB
f1
(7)
gdje je
f - frekvencija
f1 - rezonancijska frekvencija samog plivajućeg poda,
prema izrazu
f1 
1
2π
kd
m1
Hz
(8)
gdje je
kd - dinamička krutost elastičnog sloja (N/m3)
m1 - plošna masa gornje ploče (kg/m2)
Na slici 5 pokazana je skica poboljšanja udarne zvučne
izolacije postavljanjem plivajućih podova i podnih obloga.
Plošna masa gornje ("plivajuće") ploče ne mijenja se značajno - radi mehaničkih svojstava, debljina gornje ploče
(armirani estrih) je od 4 cm do 6 cm iz čega se zaključuje
da je za poboljšanje L odlučujuća vrijednost dinamičke
krutosti kd (s').
Bitno je naglasiti da plivajući podovi u blizini svoje rezonancijske frekvencije mogu imati manju vrijednost normalizirane razine udarnog zvuka od masivne međukatne
konstrukcije same (bez plivajućeg poda), stoga rezonan-
BUK-03 Page 5 of 9
cijska frekvencija mora biti ispod vrijednosti od 100 Hz.
Dodatna poboljšanja karakteristika međukatnih konstrukcija u odnosu na zračni i udarni zvuk moguće je postići
postavljanjem spuštenih stropova.

Normalizirana razina udarnog zvuka, L'nw




točkastim ili linijskim
izvođenje neprojektiranih otvora (ventilacijskih kanala, primjerice), neodgovarajuće brtvljenje istih prilikom ugradnje
loša zvučna izolacija ugrađene stolarije – zbog neispravne ugradnje ili loših zvučno-izolacijskih svojstava ugrađenih prozora i vrata
neodgovarajuće učvršćenje dijelova koji su izvor vibracija – uređaja u funkciji zgrade ili njihovih instalacija
“ukopavanje” opreme i instalacija u zidove, čime se
značajno degradiraju zvučno izolacijska svojstva
(elektro instalacija, primjerice)
neodgovarajuća izvedba pregradnih zidova
5.2 Zračna zvučna izolacija
Česta je pojava da se projektiraju zidovi manje mase, a
time i zvučne izolacije, od minimalno potrebne. U projektima se nalaze predviđene razdjelne konstrukcije sljedećeg sastava:
Frekvencija u Hz
Slika 5 - Dijagram poboljšanja karakteristika međukatnih
konstrukcija postavljanjem plivajućih podova i podnih
obloga
 Vapneno - cementna žbuka (1800 kg/m²)
 Blok opeka (1100 – 2200 kg/m²)
 Vapneno - cementna žbuka (1800 kg/m²)
5 SITUACIJA U PRAKSI
Proizvođač
5.1 Najčešće pogreške
Najčešće pogreške koje uzrokuju smanjenje akustičke
kvalitete zgrada:
(a) U fazi projektiranja:
 Projektiranje pregrada od materijala koji su nedostupni na tržištu  pregrade nedovoljne plošne mase
 Projektiranje pregrada koje je u praksi teško (nemoguće) izvesti – primjerice, punjenje blok opeke pijeskom
 Dodatno postavljanje građevinskih i izolacijskih ploča na nosive zidove – pričvršćenje ploča visoke dinamičke krutosti
 Neodgovarajući odabir elastičnog materijala i dimenzija plivajuće ploče, što rezultira da je vlastita frekvencija iznad 100 Hz
 Uslijed netočnih podataka (često pretpostavljenih) o
razinama vanjske buke projektiranje zvučne zaštite
fasadnih elemenata i fasada nedovoljnih akustičkih
svojstava  previsoke razine buke u stambenim prostorima
 Neodgovarajući razmještaj prostora u zgradama –
prema namjeni
 Razlika u sastavima konstrukcija u arhitektonskom
dijelu projekta i projektu zaštite od buke
NEXE - Slavonija IGM
Našice
NEXE - Slavonija IGM
Našice
NEXE - Slavonija IGM
Našice
CIGLANE
ZAGREB
WIENERBERGER
ILOVAC
WIENER
BERGER
ILOVAC
EKO
MEĐIMURJ
E
EKO
MEĐIMURJ
E
EKO
MEĐIMURJ
E
IGM
CIGLANA
SLADOJEVC
I
(b) U fazi izvođenja radova
 izvedba plivajućih podova sa zvučnim mostovima –
BUK-03 Page 6 of 9
d = 2 cm
d = 25 cm
d = 2 cm
Tip, dimenzije (mm)
Utrošak zid širine
25 cm
(kom/m2)
Težina /
komadu
(kg)
Plošna
masa
(kg/m2)
MB-2;
250x190x190
25
7,3
182,5
BH-4;
250x140x250
27
6,5
175,5
BH-6,
250x190x250
20
8,7
174
25
8
200
10,7
17,7
189
PROBLOK 9;
29x25x23,8
13,8
11,3
155,94
EKOTHERM
25;
380x250x190
13 kom
14,1
183,3
EKO BLOK;
250x190x190
28 kom
7,2
201,6
EKO BLOK;
380x250;190
13
14,1
183,3
ŠUPLJI
BLOK
250x190x190
25
7,3
182,5
EKO BLOK
OPEKA
POROTHER
M 25S P+E;
25x37,5x23,8
Tablica 1 - Tehničke karakteristike blok opeke
Navedeni tip konstrukcije često se projektira kao razdjelni
zid između dva stana različitih korisnika, gdje je sukladno
propisima, potrebna minimalna vrijednost indeksa zvučne
izolacije R'w = 52 dB. Isti je zahtjev za zidove (bez vrata)
između stanova i zajedničkog hodnika, uz razliku što se
zbog zahtjeva za toplinska svojstva uobičajeno s vanjske
strane postavlja toplinsko-izolacijski sloj - ekspandirani
polistiren (EPS) ili ploče različitog sastava („kombivol“
primjerice), koje značajno ne utječu na povećanje mase
pregrade, a radi neodgovarajuće ugradnje mogu smanjiti
vrijednost zvučne izolacije osnovnog zida.
Na tržištu se može naći blok opeka različitih proizvođača.
Tehničke karakteristike blok opeke najzastupljenijih proizvođača na našem području vide se u tablici 1.
Sukladno tablici 3. - DIN 4109 - Beiblatt 1 za blok gustoće 800 kg/m3 (plošna masa zida debljine 25 cm m' = 200
kg/m²) zidan normalnim mortom, ukupna gustoća je 820
kg/m3 iz čega proizlazi da je plošna masa takvog zida
debljine 25 cm, m' = 205 kg/m2. Na navedenu vrijednost
može se dodati masa primjerice 2+2 cm vapneno cementne žbuke gustoće 1800 kg/m3, što ukupno rezultira plošnom masom m' = 277 kg/m².
a: bez zvučnog mosta
b: s 1 zvučnim mostom
c: s 10 zvučnih mostova
d: s 10 zvučnih mostova i 1 terpapirom između izolacijskog
sloja i međukatne konstrukcije
e: međukatna konstrukcija bez plivajućeg poda
Približna vrijednost zvučne izolacije ovakvog zida, sukladno izrazu (1) iznosi R'w = 23 lg m' - 7 = 49 dB.
U praksi su najčešće izmjerene vrijednosti ovakvih zidova
47 do 49 dB, što je za 3 do 5 dB manje od minimalno potrebnih 52 dB.
Slika 6 - Utjecaj zvučnih mostova (Z) na normaliziranu razinu udarnog zvuka
Zidovi izvedeni na ovakav način ne zadovoljavaju zahtjev
za minimalnom vrijednosti zvučne izolacije R'w = 52 dB.
Rješenje navedenog problema je izvedba "težih" zidova punom opekom primjerice, ili uporaba zvučno - izolacijskog bloka, punjenog mortom. Moguće je i postavljanje
dodatnih lakih obloga – elastičnih predstijenki.
- "linijski" zvučni mostovi - u slučajevima kada između gornje (plivajuće) ploče i okolnih zidova postoji
kruta veza. Što je spoj duži, degradacija udarne zvučne izolacije je veća (slika 7).
5.3 Udarna zvučna izolacija
Plivajući podovi dostižu proračunane vrijednosti vrednovanih normaliziranih razina udarnog zvuka samo u slučajevima kada nema zvučnih mostova između gornje (plivajuće) ploče i masivne nosive ploče ili okolnih zidova. Dovoljan je jedan zvučni most da se značajno degradira prigušno svojstvo plivajućeg poda. Zvučni mostovi mogu biti:
- "točkasti" zvučni mostovi - što je uobičajeno kod postavljanja drvenih odstojnika ("čepova") na kojima
stoji armatura gornje (plivajuće) ploče te se na taj način oslanja na donju noseću ploču ili radi neravnina
na završnom sloju noseće konstrukcije koje mogu
probiti elastični sloj (slika 6).
Iz slike 6 vidljivo je da su svojstva međukatne konstrukcije lošija, što je veći broj "točkastih" zvučnih
mostova,.
Usporedba dijagrama na slikama 7 i 8 ukazuje da su puno
štetniji točkasti zvučni mostovi između plivajuće ploče i
noseće konstrukcije od linijskih, između ploče i zidova.
Navedene probleme moguće je izbjeći odgovarajućom i
pažljivom izvedbom plivajućih podova što podrazumijeva
- izravnanje završnog sloja noseće međukatne konstrukcije, bez postavljanja odstojnika za armaturnu
mrežu
- projektiranje i postavljanje elastičnih međuslojeva
odgovarajuće debljine i svojstava
- postavljanje rubnih izolacijskih traka u visini završnog sloja poda
- postavljanje rubnih lajsni pričvršćenih za zidove
- razdvajanje podnih i zidnih keramičkih pločica elastičnim kitom, a ne smjesom za fugiranje.
Kod međukatnih konstrukcija s plivajućim podom u praksi je česta pojava i da se vlastita frekvencija takve konstrukcije ne izračunava, a radi nepovoljnog odnosa masa,
debljina međusloja i dinamičke krutosti međusloja, ona
može biti i do 160 Hz, što znatno smanjuje vrijednost
zvučne izolacije konstrukcije od zračnog zvuka – slika 8.
BUK-03 Page 7 of 9
Normalizirana razina udarnog zvuka, L'n,
Slika 9 – Primjer ispravne izvedbe plivajućeg poda
a: bez zvučnog mosta
b: zvučni most dug 0,1 m
c: zvučni most dug 0,5 m
d: zvučni most dug 2,4 m
e: međukatna konstrukcija bez plivajućeg poda
Slika 7 - Utjecaj zvučnih mostova (Z) na normaliziranu razinu udarnog zvuka između plivajuće ploče i
jednog od okružujućih zidova
dB R'
R'w = 48 dB
60
Pored navedenih u praksi, mjerenjima su uočeni i drugi
problemi koji mogu u konačnici rezultirati lošom zvučnom izolacijom zgrada. To su najčešće:
- loša procjena (ili izračun) razina osnovne buke što
može biti uzrok krivog odabira vanjske stolarije (prozora i vrata) i previsokim razinama buke u boravišnim prostorima u dnevnim i (ili) noćnim uvjetima
- razlika u sastavima konstrukcija u arhitektonskom dijelu projekta i projektu zaštite od buke
- projektiranje pregrada koje je u praksi vrlo teško izvesti, primjerice punjenje blok opeke pijeskom, što je
mukotrpan posao i u pravilu se ne izvodi
- ugradnja materijala različitih (slabijih) karakteristika
u pogledu zvučne zaštite od projektom predviđenih,
zbog:
a) neupućenosti u projekte
b) nekvalitetnih projekata
c) nemogućnosti nabave projektom predviđenih
materijala
d) cijene projektom predviđenog materijala
e) jednostavnosti ugradnje
Nekvalitetna izvedba (nepažnja, nemar, nestručnost, izvođenje neprojektiranih otvora - ventilacijskih kanala, primjerice, nebrtvljenje proturnih cijevi) znatno degradira zvučno-izolacijske karakteristike pregrada – slika 10.
50
40
30
20
125
250
500
1k
2k
Hz
Slika 8 - Primjer dijagrama zračne zvučne izolacije dvostruke konstrukcije s previsokom vlastitom frekvencijom
Slika 10 – Pogreške pri izvođenju sustava ventilacije
BUK-03 Page 8 of 9
6 ZAKLJUČAK
Po završetku gradnje, zvučna izolacija i zvučnoizolacijske vrijednosti izvedenog stanja provjeravaju se
ispitivanjima na zgradi. Ispitivanjima se provjerava kvaliteta izvedenog stanja zgrade, odnosno daje se ocjena konačnog rezultata niza projektantskih i izvođačkih aktivnosti, ne analizirajući pozitivan ili negativan utjecaj pojedine od njih na dobiveni rezultat.
Za postizanje kvalitetne zaštite od buke potrebno je ovome zahtjevu pridavati značajnu pažnju već od faze prostornog planiranja. Učešće zaštite od buke u zgradarstvu
predviđeno je u svim projektnim fazama od idejnog rješenja do izvedbenog projekta. Projektiranje zvučne zaštite i
zaštite od buke treba biti povjereno iskusnim projektantima, specijalistima za područja zvučne zaštite.
Pri projektiranju izuzetno je važno ostvariti stalnu suradnju između projektanata međusobno i s izvođačem sve do
završetka gradnje kako bi se projektom predviđeni kriteriji i realizirali na zgradi.
Budu li rezultati ispitivanja negativni, odnosno pokažu li
ispitivanja da ispitane konstrukcije ne ispunjavaju zahtjeve predviđene projektom ili su pogreške naknadno uočene, potrebno je izraditi projekt sanacije i provesti sanaciju.
Izrada sanacijskog rješenja znatno je složenija od rješenja
u fazi projektiranja, jer se predviđene mjere moraju prilagoditi zadanim uvjetima na već postojećoj zgradi koje je
najčešće nemoguće modificirati. Ovdje treba naglasiti da
je u nekim situacijama nemoguće provesti sanaciju bez
značajnijih zahvata na zgradi, a koji bi opravdali uložena
sredstva.
Dio problema uzrokuje i primjena zastarjele norme s obveznom primjenom HRN U.J6.201 [2]. Očekuje se propis
o posebnim uvjetima, sadržaju i načinu provjere primijenjenih mjera zaštite od buke za građevine. Donošenje takvog propisa i ostalih očekivanih pravilnika, koji pobliže
reguliraju zaštitu od buke i nadzor nad provedenim mjerama zaštite, vjerojatno će uzrokovati i manje problema
od kojih je dio naveden i u ovom radu.
REFERENCIJE
 HRN EN ISO 140-4 (en), Akustika – Mjerenje zvuč-







BUK-03 Page 9 of 9
ne izolacije zgrada i građevnih elemenata:
4. dio: Terenska mjerenja zračne zvučne izolacije između prostorija
5. dio: Terenska mjerenja zračne zvučne izolacije fasadnih elemenata i fasada
7. dio: Terenska mjerenja udarne zvučne izolacije
međukatnih konstrukcija
HRN U.J6.201:1989, Akustika u zgradarstvu - Tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada
Zakon o prostornom uređenju i gradnji, Narodne novine 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 (dijelovi koji
se odnose na zaštitu od buke)
Zakon o zaštiti od buke, Narodne novine 30/09
Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke, Narodne
novine 145/04
Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi
provedbu mjera za zaštitu od buke, Narodne novine
91/07
Radanović, B., Fizikalne štetnosti - buka, IPROZ Zagreb, 2003
Gezele/Šile, Zvuk, toplota, vlaga, ,1972

Download Report