Žmigavac 59

Broj 59/22. siječnja 2014.
PGŽ
4/5
Š
Š
Na tri zavoja dogodilo se 20
nesreća, što je četvrtina
svih nesreća na
problematičnim zavojima.
Na njima je ozlijeđeno 62
posto od ukupnog broja
ozlijeđenih na 18
problematičnih zavoja
2
3
S neplaćenim
kaznama nema
registracije i
vozačke
U pet godina
trećina
poginulih manje
W:129.669dd H:54dd
Foto : Prilozi : zmigPASICA*
2
kultura i sigurnost u prometu
n
ovine
2.500
kilometara cesta pokriveno novom
odlukom o zimskoj opremi
86
tisuća kazni naplaćeno
na licu mjesta
NOVA GODINA DONIJELA JE I TRI BITNE NOVINE ZA VOZAČE
ZBOG NEPLAĆENIH
KAZNI
nema registracije
Na tehničkom pregledu vozači će dobiti košaricu ako se u registru neplaćenih kazni nađe
njihovo ime. Novina je i obavezna zimska oprema za niz dionica, od sredine
studenog do sredine travnja, bez obzira na uvjete na cesti
ČĆ
ima, barem za sada,
kao da je zaobišla Primorje i Gorski kotar. Iako datum na kalendaru govori suprotno, celzijusi u zraku više odgovaraju ranom
proljeću nego polovici siječnja i ne ostavljaju dojam da
će snijeg tako skoro zabijeliti
ceste u Županiji. Upravo iz
tog razloga vozačima više od
zimskih uvjeta na prometnicama, probleme i nedoumice stvaraju novi zakoni koji
već po pravilu stupaju na
snagu prelaskom u novu kalendarsku godinu.
Posebno se to odnosi na
odluku koja obavezuje vozače na korištenje zimske opreme u razdoblju između 15.
studenog i 15. travnja na zimskim dionicama autocesta,
državnih cesta i županijskih
cesta. Kod osobnih automobila zimska oprema obuhvaća zimske gume na svim kotačima ili ljetne gume s minimalnom dubinom profila od
4 milimetara i lancima za snijeg za pogonske kotače.
Upravo u ovom dijelu zani-
Z
mljivo je što se Zakon ne odnosi na sve prometnice u Hrvatskoj već na određenih 840
kilometara autocesta, 1.523
kilometra državnih i županijskih cesta te 68 kilometara
državnih cesta za tranzitni
promet. Kazna za nepoštivanje ovog zakona je 300 kuna. Nonsens leži u činjenici
da u tih gotovo dvije i pol tisuće kilometara spadaju i
ceste nadomak mora, poput
Lujzijane koja se spušta u središte Rijeke, a ne neke dionice u Gorskom kotaru poput
one od Čabra do Delnica gdje
zimska oprema u zimskom
periodu nije obavezna. Do
sada je zimska oprema bila
Big brother na riječkim prometnicama
»Truman show« u kojem je »zaglavio« Jim Carrey u istoimenom filmu uskoro bi mogao preseliti na riječke ulice. Potvrda je
došla iz Policijske uprave primorsko-goranske, odakle su potvrdili
pripreme za postavljanje kamera na više lokacija u Rijeci i okolici
koje će poslužiti za snimanje prekoračenja brzine. Iako se posljednjih tjedana poput virusa proširila informacija da su kamere na
određenim lokacijama već postavljene kao i da su neki vozači na
svoje adrese dobili kazne to nije točno. Doduše, na riječkoj zaobilaznici, kod popularnih »eševa« na Rastočinama, postavljena je
kamera na izlazu iz »solarnog tunela«, no riječ je o kameri za nadzor prometa. Iako iz PU primorsko-goranske nisu stigle nikakve
potvrde vezane uz lokacije budućih kamera, pojava metalnih nosača uz prometnice sugerira da će kamere svoje mjesto pronaći na
riječkoj zaobilaznici, u blizini Novog lista na Mlaci, na potezu iznad »3. maja«, na Pećinama i u Pavekima, odnosno na lokacijama
na kojima je izražen problem nepoštovanja ograničenja brzine.
Sve ove lokacije još uvijek su neslužbene. Iz Policijske uprave su
poručili kako će biti poznate kada sve bude definirano.
obavezna samo na cestama
na kojima su bili proglašeni
zimski uvjeti, dok je nova
odluka stupila na snagu 6.
prosinca i bezuvjetno se odnosi na sve koji prometuju
označenim dionicama bez
zimsku opremu. Bez obzira
na vremenske prilike.
Nema ni vozačke
Jedan od novih zakona dotiče se i registracije vozila.
Konkretnije, ako ste nakon 1.
siječnja 2014. išli registrirati
vozilo, a pritom imate neplaćene prometne kazne, to će
vam u stanici za tehnički pregled i
registraciju vozila biti onemogućeno i samim time vozilo neće smjeti biti u prometu. Posljedica je to uvođenja
registra neplaćenih kazni koji
postoji još od lipnja 2013. godine, ali se provodi od 1. siječnja
2014. obzirom da je država
dala dužnicima rok kako bi
platili svoja dugovanja i prilagodili se novom zakonu. Ovakav zakon uveden je kako bi
se unaprijedila naplata prometnih kazni, što i ne djeluje
kao loša zamisao budući da
je automobil potrebno svake
godine nanovo egistrirati.
Vrijeme će pokazati hoće li
imati i kontraefekt jer bi se lako moglo dogoditi da umjesto više naplaćenih kazni
prouzroči veći broj neregistriranih vozila na cestama.
Sličan ishod, u slučaju da
imate nepodmirene kazne od
prometnih prekršaja, može
imati i pokušaj
produljenja vozačke dozvole. I ovaj zakon je donesen
u lipnju 2013. godine, a primjenjuje se s prvim danom
2014. s istim ciljem – bržom
naplatom prekršajnih kazni
jer po svemu sudeći dosadašnje metode nisu dale zadovoljavajuće rezultate.
Odahnuli sudovi
Kada je riječ o kaznama
koje onemogućavaju registraciju vozila ili produžavanje
vozačke dozvole, važno je istaknuti kako se radi o pravomoćnim prekršajnim kaznama pa samim time pravilo
naplate
ne vrijedi ako ste se upustili u pravnu bitku sa zakonom,
odnosno pravodobno uložili
žalbu na izricanje kazne.
Kada je riječ o kaznama,
postoji nova odredba prema
kojoj se za plaćanje kazne na
licu mjesta ili najkasnije u roku od tri dana po počinjenom prekršaju ostvaruje 50
posto popusta. Za one kojima
će kazna biti poslana na kućnu adresu vrijedi rok od tri
dana, računajući od dana
obavijesti. Ni ovaj zakon nije
potpuno nov obzirom da se
već prošle godine na licu
mjesta moglo platiti pola
izrečene kazne. To je polučilo
zadovoljavajuće rezultate pa
je od 1. siječnja 2014. rok za
plaćanje kazne s popustom
produžen na tri dana.
Pozitivne strane ovakve
odredbe najbolje oslikavaju
brojke prema kojima je priljev novih predmeta na prekršajne sudove smanjen za
gotovo 40 posto, dok je naplata novčanih kazni u 50postotnom iznosu na mjestu
prometnog prekršaja porasla
za čak 85 posto. U periodu od
lipnja do prosinca 2013. na licu mjesta naplaćeno je čak
86 tisuća kazni.
W:129.669dd H:54dd
Foto : Prilozi : zmigPASICA*
3
kultura i sigurnost u prometu
s
tatistika
broj smrtno stradalih pješaka
pao sa sedam na šest
od ukupnog broja poginulih
dvije trećine su vozači
PROMETNA STATISTIKA ZA 2013. GODINU: MALI VELIKI KORAK
U PET GODINA
trećina poginulih manje
Ć
ko spasiš jednog čovjeka, spasio si cijeli
svijet, govori stara
poslovica koja bi mogla oslikati prometnu statistiku
za 2013. godinu na cestama
Primorsko-goranske županije. Godina koju smo nedavno ispratili uzela je jedan život manje nego 2012.
Prošle godine život je izgubilo 25 ljudi, a pretprošle
26 sudionika u prometu. U
postocima, broj poginulih
smanjen je za četiri posto.
Što je sačuvalo taj jedan život, tko je najzaslužniji da
je crni popis ipak kraći za
jedan red, nikad se neće
doznati, no tko god je prošle godine učinio i najmanji
napor da bi ceste bile sigurnije, može si uzeti barem jedan promil zasluga.
Od ukupnog broja poginulih, gotovo dvije trećine
otpada na vozače. Na cesti
je zauvijek ostalo 16 vozača. Pretprošle godine je poginulo 17 vozača. U odnosu
na
prethodnu
godinu,
smanjen je broj poginulih
pješaka. Sa sedam na šest.
U prošloj godini porastao je
tek broj poginulih putnika.
A
Alkohol u sedam
posto nesreća
U svakoj desetoj prometnoj nesreći sudjelovao je stranac. Alkohol se skrivao iza
396 nesreća ili u postocima
sedam posto. Za više od pola
posto smanjen je broj alkohola u prometnoj statistici. Policijska statistika kaže da su za
gotovo 90 posto nesreća krivi
vozači. Najčešće se radi o nepropisnoj brzini (23 posto
slučajeva). Slijedi nepropisna
vožnja unazad, vožnja na nedostatnoj udaljenosti i nepoštivanje prednosti prolaza sa
desetak posto. Pogreške pješaka uzrokovale su tek 1,4
psoto nesreća. Prema vrstama prometnih nesreća nesreća najviše je bilo: bočnih sudara (576), sudara vožnjom u
slijedu (413), udara vozila u
parkirano vozilo (440), sudara iz suprotnih smjerova
(343), slijetanje vozila sa ceste (261), naleta na pješaka
(153)... U nesrećama je sudjelovalo 5.587 vozila. Petkom i
subotom događa se najviše
nesreća, po 531. U danu se
najveći broj nesreća događa
između 12 i 20 sati. Isti broj
nesreća događa se od 12 do
16 te od 16 do 20 sati.
Ako spasiš jednog čovjeka, spasio si cijeli svijet, govori stara
poslovica oslikavajući ovogodišnju crnu statistiku koja je odnijela 25
života, jedan manje no prethodne godine
S dva na tri. Najviše je života izgubljeno na području
Postaje prometne policije
Rijeka, 11, što je i logično
obzirom na prostor koji pokriva. PP Crikvenica je imala troje poginulih prošle godine, policijske postaje Mali
Lošinj, Krk, Opatija i Vrbovsko po dvoje. Postaje Čabar,
Delnice i Rab po jednu poginulu osobu. Dakle, na
otocima je život izgubilo
petero ljudi, a u Gorskom
kotaru troje.
Veseli blagdani
Znatno je smanjen broj poginulih u prosincu, koji je
inače kritičan period zbog
blagdana koji nose pomanjkanje koncentracije, užurba-
nost, nervozu, ali i više alkohola. U prosincu 2012. godine smrtno je stradalo petero ljudi, a u prosincu 2013.
godine dvoje sudionika u
prometu. Obojica vozača.
Nažalost, jedan vozač je poginuo posljednjeg dana 2013.
godine. Na Jadranskoj magistrali kod Selca. Za šest posto
je povećan broj prometnih
nesreća, ali je za isti postotak
smanjen broj teže ozlijeđenih
u prosincu. Koliko je prosinac
rizičan zbog alkohola svjedoči podatak da je kroz godinu
alkohol prisutan u 7,4 posto
nesreća, a da se taj postotak u
prosincu penje na 9,5 posto.
Prošle godine na prometnicama Primorsko-goranske županije je teže
ozlijeđeno 241 sudionik u
prometu ili sedemro manje
u odnosu na prethodnu
godinu.
Radi
se
o
smanjenju od gotovo tri
posto. Oko 60 posto teže
ozlijeđenih su vozači, 18
posto pješaci, a 22 posto
putnici. U brojkama, teže
je ozlijeđeno 143 vozača,
54 putnika i 44 pješaka. U
odnosu na prošlu godinu,
broj ozlijeđenih vozača i
putnika
neznatno
je
smanjen dok su teža stradavanja pješaka smanjena
za ipak značajnih osam posto. Prošle godine je lakše
ozlijeđeno 839 sudionika u
prometu, što je za 12 posto
manje u odnosu na 2012.
godinu.
Zanimljivo je da je broj lakše
ozlijeđenih pješaka identičan,
po 115 ozlijeđenih u svakoj godini. Na području koje pokriva
Policijska uprava primorskogoranska evidentirano je 3.284
nesreća, što je za dva posto
manje nego godinu prije.
Nadomak cilja
U protekle četiri godine
konstantno se smanjivao
broj smrtno stradalih u Primorsko-goranskoj županiji.
Godine 2009. poginulo je
38 ljudi, godinu kasnije 35.
Prije dvije godine crni niz
se zaustavio na 34, prošle
na 26 poginulih. U godini u
kojoj smo šest mjeseci živjeli izvan, a pola godine u
Europi, crna statistika pala
je na 25 poginulih. Dakle, u
pet godina za trećinu je
smanjen broj poginulih.
– Cilj je ove godine smanjiti
broj smrtno stradalih za pet
posto, objašnjavao je načelnik Službe za sigurnost cestovnog prometa PU primorsko-goranske Boris Skeledžić
kroz 2013. godinu.
I bio je blizu. Nedostajalo je
tek nekoliko sati da se plan
nadmaši. Nažalost, u poslijepodnevnim Silvestrova dogodila se prometna nesreća u kojoj je smrtno stradao vozač City-busa iz Crikvenice. Godina
je zaključena smanjenjem broja poginulih za 3,84 posto. Da je
posljednji dan 2013. godine sačuvao jedan život, broj poginulih bi se smanjio za 7,7 posto.
W:129.669dd H:54dd
Foto : Prilozi : zmigPASICA*
4
kultura i sigurnost u prometu
z
avoji
12
83
opasnih zavoja na
državnim cestama
prometne nesreće u
pet godina
ELABORAT »ANALIZA OPASNIH ZAVOJA NA PROMETNICAMA PRIMORSKO
ZAVOJI U HR
SIBINJU I NA ŠK
va
poboljaš
HRELJIN
laborat »Analiza opasnih
zavoja na prometnicama
Primorsko-goranske županije« mr. Ivice Barišića, prezentiran na sjednici Savjeta za
sigurnost prometa na cestama
Primorsko-goranske županije,
otkrio je 18 opasnih zavoja na
prometnicama širom županije. Autor elaborata, viši preda-
E
Na tri zavoja dogodilo se 20 nesreća, što je četvrtina svih nesreća n
problematičnim zavojima. Na njima je ozlijeđeno 62 posto od uku
ozlijeđenih na 18 problematičnih zavoja. Jedna je osoba poginu
vač na Veleučilištu u Rijeci,
posebno je podcrtao četiri
opasna zavoja koje bi najprije
trebalo sanirati kako bi se
neutralizirale opasnosti.
U elaboratu su analizirani svi
zavoji na kojima se u pet godina dogodilo više od četiri prometne nesreće, na kojima je
netko ozlijeđen ili je netko po-
ginuo. Jedini smrtni slučaj zbio
se 2009. godine na zavoju kod
zatrpanog tunela na istočnom
izlazu iz Hreljina, na potezu
prema Križišću, kada je vozač
cisterne iz Hrvatske Kostajnice
završio u dubokoj provaliji.
Na popisu 18 opasnih zavoja, 12 se nalazi na državnim
cestama. Od njih čak četiri na
staroj cesti kroz Gorki kotar.
Jedan je zavoj u Zdihovu gdje
je u četiri nesreće dvoje ljudi
ozlijeđeno. Drugi je u mjestu
Močile, gdje su se dogodile tri
nesreće, a jedna je osoba ozlijeđena. Treći problkematični
zavoja nalazi se u mjestu Nadvučnik, gdje su zabilježene četiri nesreće. Na neprikladnom
zavoju u Vrbovskom dogodilo
se pet nesreća, a jedna je osoba ozlijeđena.
Na popisu problematičnih
zavoja na državnim cestama su
zavoj na istočnom ulazu u Sibinj gdje je u pet nesreća ozlijeđeno 13 ljudi. U dvije nesreće čak
deset. I posljednji opasni zavoj
na popisu, kad je riječ o državnim cestama, nalazi se u mjestu
Zagore kod Mošćeničke Drage,
gdje je u dvije prometne nesreće jedna osoba ozlijeđena.
Smrt na Hreljinu
ŠKRLJEVO
Problematična su četiri zavoja na županijskim cestama.
Zavoj u Klani s četiri nesreće,
zavoj u Bregima s istim brojem
nesreća i dvoje ozlijeđenih, zavoj u Škrljevu gdje je u šest nesreća ozlijeđeno osam osoba.
Na zavoju u Velom Dolu, na
cesti Križišće - Drivenik, dogodile su se tri nesreće, a jedna je
osoba ozlijeđena. I dva zavoja
na lokalnim cestama našla su
svoje mjesto na popisu problematičnih. Jedan je u Marinićima, gdje su se dogodile četiri
nesreće, a dvoje je ljudi ozlijeđeno dok je drugi u mjestu Vrh
na Krku, gdje je u četiri nesreće
jedna osoba ozlijeđena. Kad se
podvuče crta, na 18 državnih
opasnih zavoja ozlijeđeno je 67
ljudi. Na četiri županijska dvoje
ljudi te na dva opasna lokalna
zavoja 11 sudionika u prometu.
Na 18 opasnih zavoja dogodile
su se 83 prometne nesreće. U
43 posto se radi o izravnim sudarima. Dva su glavna uzroka
nesreća, velike brzine i sječenje
zavoja. U 33 posto nesreća, slijetalo se s ceste.
Najviše nesreća na proble-
W:129.669dd H:54dd
Foto : Prilozi : zmigPASICA*
5
kultura i sigurnost u prometu
6
opasnih zavoja na cesti G.
Jelenje - Šmrika
13
z
avoji
ozlijeđenih na zavoju
u Sibinju
O-GORANSKE ŽUPANIJE« OTKRIO 18 OPASNIH ZAVOJA
RELJINU,
KRLJEVU
ape za
šnjima
SIBINJ
na
upnog broja
ula na Hreljinu.
MARINIĆI
matičnim zavojima dogodilo
se 2008. godine. Čak 35. Najmanje 2010. godine, kada u samo pet nesreća nije nitko ozlijeđen. Godina 2009. podcrtana
je crvenim jer je jedna osoba
poginula, a čak 14 sudionika u
prometnim nesrećama na zavojima je ozlijeđeno.
Crvenim su podcrtana tri
zavoja. Sibinj, Hreljin, Škrljevo,
na kojima se dogodila 20 nesreća, što je četvrtina svih nesreća na problematičnim zavojima. Na njima je ozlijeđeno 62
posto od ukupnog broja ozlijeđenih na 18 problematičnih
zavoja. Jedna je osoba poginula na Hreljinu. Tri zavoja traže
što bržu sanaciju. Među njih
autor elaborata uvrštava i zavoj u Marinića koji bi također
trebalo što prije sanirati kako
se nesreće više ne bi događale.
Cesta ili more?
U elaboratu su analizirani
nedostaci svakog od četiri najkritičnija zavoja te predložene
mjere koje bi mogle neutralizirati opasnosti. Činjenica da je
u dvije nesreće u Sibinju ozli-
jeđeno po petero ljudi, upućuje na zaključak da su nesreće
na toj točki Jadranske magistrale prilično žestoke. Zavoj u
Sibinju je opasan za vozače
koji na njega stižu iz pravca
Senja. Nakon poduže ravnine
gdje se mogu razviti pristojne
brzine, dolaze pred zavoj. Tko
ne poznaje cestu može mu se
učiniti da cesta nastavlja ravno, a to bi značilo u more. Za
vozače koji dolaze iz pravca
Novog Vinodolskog zavoj nije
prijetnja jer se kroz mjesto
ipak vozi manjima brzinama.
Zavoj u Hreljinu opasna je
za vozače koji nakon duge ravnine pristižu iz pravca Križišća. Kod zazidanog tunela,
skromna je zaštitna ograda koje se može lako probiti. Posta-
vljeno je šest znakova ograničenja brzine od 30 kilometara
na sat. Vozači, posebno teretnih vozila, često sijeku zavoj.
Njihov kolega se 2009. godine
survao u provaliju. Mr. Barišić,
između ostalog, predlaže postavljanje vibrirajuće pune crte,
jače ograda i dodatnih znakova.
Na zavoju u Škrljevo pristiže
se nakon duže ravnine iz smjera Krasice. Da bi se neutralizirala opasnost, nužno bi bilo
postiaviti vibrirajuću puna crta i ograničiti brzinu na 30 kilometara na sat. Problem zavoja na Marinićima je što nema ograničenja brzine, što
cesta visi kad se dolazi iz smje-
ra Tibljaša te što se uz sam kolnik nalaze kontejneri. Kod
prometnih nesreća, automobili se uglavnom zabiju uz neki
objekt uz cestu. Rješenje je polaganje habajućeg sloja asfalta
u dužini od 120 metara, odgovarajućih znakova te ograničenja brzine na 30 kilometara
na sat.
Opasna cesta do Gornjeg Jelenja
Gornje Jelenje - čvor Oštrovica - Meja - Križišće - Šmrika
najopasnija je cesta u Primorsko-goranskoj županiji. Na 20 kilometara »sakrilo« se čak šest opasnih zavoja. Dva su zavoja
u Hreljinu. Jedan već opisani na kojem je poginuo vozač cisterne. Na istom zavoju dogodilo se devet nesreća. Na drugom
opasnom zavoju u Hreljinu upisano je sedam nesreća. Zavoj u
Meji nudi statistiku s pet nesreća i jednim ozlijeđenim. Na zavoju u Meja Gaju dogodilo se šest nesreća, na Oštrovici četiri
nesreće, a na Gornjem Jelenju također četiri nesreće s jednim
ozlijeđenim sudionikom u prometu.
JELENJE
.
G
–
A
K
I
R
M
Š
CESTA
W:129.669dd H:54dd
Foto : Prilozi : zmigPASICA*
6
kultura i sigurnost u prometu
2014.
10
raznih izvješća oslikat
će stanje sigurnosti na
cestama
5
edukativno-preventih akcija
priprema ili pomaže Savjet
PLAN ŽUPANIJSKOG SAVJETA ZA SIGURNOST PROMETA NA CESTAMA
SAVJET PRIPREMA
desetke akcija u 2014.
Uz prepoznatljive akcije poput Motociklom u život ili obučavanja školskih prometnih
jedinica, Savjet će preispitivati limite brzina, pješačke prijelaze, zaštitu djece
na prometnicama, potrebe hitne pomoći...
upanijski savjet za sigurnost prometa na
cestama Primorsko-goranske županije kao i svake
godine donio ja ambiciozan
plan za 2014. godinu koji sadrži brojne preventivne aktivnosti. Program preventivnih aktivnosti temelji se na
četiri pravca djelovanja. Jedan je izvješćivanje i analiziranje problema sigurnosti u
prometu, drugi podrazumijeva prijedlog rješenja uočenih
problema putem kroz izradu
elaborata, projekta i studija.
Edukacija i osposobljavanje
djece i mladih vozača te drugih sudionika u prometu još
je jedan vid djelovanja Savjeta koji u četvrtom segmentu
svog djelovanja informira i
promiče svijest o prometnim
rizicima i opasnostima.
U segmentu izvješćivanja i
analiziranja problema sigurnosti u prometu PU primorsko-goranska će analizirati i
izvješćivati o stanju sigurnosti u cestovnom prometu. Hrvatska gospodarska komora,
Županijska komora Rijeka, će
putem Udruženja javnih prijevoznika izvješćivati o stanju
sigurnosti u poduzećima javnog cestovnog prijevoza. S
naglaskom na prijevoz putnika. Izvješće o stanju cesta i
objekata na njima posao je
Hrvatskih cesta, Autoceste
Rijeka – Zagreb, Županijske
uprave za ceste, Bina Istre i
Rijeka-prometa. Inspekcija
cestovnog prometa i cesta
Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture dat će
Ž
izvješće iz djelokruga svog rada. Hrvatski autoklub Rijeka
odnosno Centar za vozila Hrvatske ponudit će analizu i izvješće o provođenju vozačkih
ispita i radu auto-škola te izvješće o obnašanju poslova
tehničkih pregleda i registracije vozila i radu stanica za
tehnički pregled vozila. Autoklub Rijeka, Hrvatske ceste,
Autocesta Rijeka – Zagreb, Bina Istra i Županijska uprava
za ceste zaduženi su za izvješće funkcioniranju službe Pomoć-informacije i obavještavanju javnosti o stanju na
cestama. Za izvješće o provedbi zdravstvenih pregleda
kandidata za vozače i kontrolnih pregleda vozača u
cestovnom prometu zadužen
je Zavod za javno zdravstvo
Primorsko-goranske županije. Zavod za hitnu medicinu
Kliničkog bolničkog centra
Rijeka priredit će izvješće o
organiziranosti službe hitne
medicinske pomoći na javnim cestama s prijedlogom
mjera za unapređenje. Naravno, Županijski savjet za sigurnost prometa na cestama
Primorsko-goranske županije na kraju je godine dužan
ponuditi izvješće o radu Savjeta. Najveći problem je kako
brojne aktivnosti sažeti u izvješće koje neće zahtjevati
stranice i stranice. Jedan od
zadatak Savjeta, u suradnji s
nadležnim institucijama, je i
organiziranje tematskih rasprava o pojedinim problemima iz područja sigurnosti
prometa na cestama. Poput
sudjelovanje mladih vozača u
prometu, alkohola u prometu, prijevoza opasnih tvari...
Sustavna zaštita djece
Kroz godinu će Županijski
savjet arhivirati deset raznih
izvješća koja će oslikati prometnu sliku Primorsko-goranske županije te upozoriti
na probleme koje bi trebalo
rješavati. Izvješća i analize
često su temelj za poduzimanje akcija kojima je cilj podići razinu sigurnosti u prometu. Mnogi od problema ne
bi bili niti javno prezentirani
bez djelovanja Savjeta.
Možda najzanimljivi segment djelovanja Savjeta je
traženje rješenja za prometne
probleme kroz izradu stručni
elaborata, projekata i studija.
Već sada se zna da će godina
u koju smo ušli ponuditi šest
projekata, no kroz godinu će
taj broj rasti, ovisno o potrebama i zapažanjima.
Jedan od projekata bit će
elaborat koji će se posvetiti
primjeni standardne i nestandardne prometne signalizacije i drugih mjera zaštite
djece u prometu na prilazima
školama i mjestima gdje se
okupljaju djeca. Prijedlog
Savjeta je da se tom problemu pristupi na širi način, koji
se bi dao rješenje primjenjivo
za sve takve ustanove, a ne
samo jednog prilaza pojedine
škole. Naime, u odnosu na
način kako današnje zakonodavstvo i propisi tretiraju tu
problematiku, postoje i novija saznanja i mogućnosti koji
Žmigavac slavi deseti rođendan
Četvrto poglavlje kojem Savjet polaže veliku pažnju je informiranje o prometnim rizicima i opasnostima te promidžba
sigurnosti u prometu. Savjet polazi od činjenice da se kroz
kontinuirano educiranje može podizati svijest i mijenjati
mentalitet. Jedan od pokušaja na tom putu je izdavanje časopisa o kulturi i sigurnosti prometa »Žmigavac« koji će ove godine proslaviti deseti rođendan. Ove godine Savjet planira
izraditi novi video-spot i dvije radio poruke prepoznatljive za
područje Primorsko-goranske županije. Savjet će izrađivati
promidžbeni materijal namijenjen najugroženijim sudionicima u prometu. To su pješaci, prvenstveno osobe treće životne
dobi te mopedisti i motociklisti. Kroz godinu će Savjet poduzeti posebne mjere i akcije koje će se doticati brzine, djece u
prometu, uvođenja inteligentnih znakova...
su daleko širi od onih koji se
u propisima navode kao
standardni ili obvezatni. Jedan od projekta je analiza limita brzina na odabranim
prometnicama Primorskogoranske županije. Cilj je da
se, sukladno značajkama
prometnice, predlože primjereniji limiti brzine. Niži ili viši. Treći projekt je nadogradnja programa primjene GIS
tehnologije
određivanja
mjesta prometnih nesreća.
Četvrti projekt analizirat će
sigurnost prometa, uključujući i pješačkog, na raskrižjima državnih i nerazvrstanih
cesta na području Grada Rijeke. Grad Rijeka preuzima gospodarenje navedenim cestama pa je potrebno analizirati
stanje sigurnosti prometa na
kritičnim točkama. Ovo je
osobito važno stoga što pojedinim projektima izgradnje
objekata proteklih godina,
kao što su trgovački centri,
nisu u dovoljnoj mjeri uzimane u obzir potrebe pješačkog
prometa, što je potencijalni
uzrok prometnih nezgoda.
Peto poglavlje u ovom segmentu rada Savjeta je analiza
rada Hitne medicinske službe
na dijelu autoceste Rijeka –
Zagreb koja prolazi područjem Primorsko-goranske županije. Ta aktivnost je u cijelosti financirana sredstvima
HZZO-a. U tu svrhu četiri tima dežuraju na lokaciji Tehničke jedinice Lučice kod
Delnica. Analizom broja intervencija, vrste ozljeda koje
su uočljive na mjestu nesreće, brzinu dolaska na mjesto
nesreće, vrijeme transporta
do bolnice dobivaju se potrebne informacije o stanju i
potrebama Hitne medicinske
službe. Šesti ovogodišnji pro-
jekt je iniciranje informatičkog umrežavanja ordinacija
medicine rada. Naime, sadašnje stanje omogućuje da se
isti pregled obavi više puta na
više mjesta dok se ne dobije
zadovoljavajuću nalaz. To se
posebno odnosi na osobe sa
smanjenim sposobnostima
vožnje. Slabovidni, nekontrolirani dijabetičari, psihijatrijski i neurološki bolesnici...
Prepoznate akcije
Treći bitan segment djelovanja Savjeta je edukacija i
osposobljavanje djece i mladih vozača i drugih sudionika
u prometu. Županijski savjet
planira u 2014. više preventivo-edukativnih akcija. Jedna
od njih je »Prvi koraci u prometu« kroz koju se učenike
prvih razreda svih osnovnih
škola u županiji upoznaje s
prometnim pravilima i propisima, uz usvajanje pozitivnog
ponašanja na cestama. Druga akcija je formiranje i obučavanje školskih prometnih
jedinica u osnovnim školama
širom Županije. Akcijom se
godišnje posjeti sedam škola.
Jedna od najprepoznatljivijih
akcija Savjeta je »Motociklom
u život« koja je iznjedrila i akciju »Mopedom do cilja«. Preventivno-edukativne akcije
se prema posebno pripremljenom programu provode
od 2005. odnosno 2009. godine
na
Automotodromu
»Grobnik«. Akcija je namijenjena vozačima motocikla i
mopeda s područja naše županije. Četvrta akcija je također preventivna. »Trening sigurne vožnje«. Akcija se od
2012. provodi na poligonu
Automotodroma »Grobnik«
uz stručno vodstvo licenciranih instruktora, na najnovijim modelima iz VW grupacije. Tečajevi u trajanju od
osam radnih sati, sat i pol teoretskih, a ostalo praktičnih,
donosi svakom kandidatu
potpuno nova znanja o vožnji, sprečavanju sudara na
raznim podlogama: kiša, snijeg, mokro-suhi asfalt... Savjet podupire akciju Autokluba Rijeka »Sigurno u prometu« koja podrazumjeva natjecanje učenika osnovnih škola
iz poznavanja prometnih i sigurnosnih pravila te natjecanje u vještini upravljanja
biciklom. Jedan od zadataka
Savjeta je edukacija djelatnika interventnih službi (vatrogasci, policija, GSS...) za pružanje hitne pomoći.
W:129.669dd H:54dd
Foto : Prilozi : zmigPASICA*
7
kultura i sigurnost u prometu
1905.
godine održavala se prva
maškarana povorka
prije 109 godina u
povorci su sudjelovala
tri automobila
m
aškare
Program 23. Maškaranog relija
Pariz-Bakar
7,45 - 9,15 Okupljanje, verifikacija i tehnički pregled u Ulici
Krimeja (kod gostionice Pariz)
10,20 Svečano otvaranje, predaja ključa i startne zastave meštrici relija Jeleni Keser
10,30 Start Kolona na čelu s gradonačelnikom Rijeke Vojkom
Obersnelom, meštricom Jelenom i meštrom riječkog karnevala
Tonijem, kraljicom karnevala i ostalim uzvanicima ide do Korza.
11-11,30 Zadržavanje i predstavljanja publici na Korzu.
11,50 Kostrena – na parkiralištu uz cestu za TE Urinj voze prvu vožnju spretnosti između čunjeva uz čaj i fritule domaćina
KU Špažićari. Nastavljaju pojedinačno prema Bakru.
12,20 Prva vozila se očekuju u Bakru. Po prolasku vremenske
kontrole, uz baškote domaćina, nastavlja se prema parkiralištu na Masarykovoj obali
12,30 Vožnja ispita spretnosti. Uz tradicionalni fažol i domaćinstvo Bakarskih maškara čekaju se rezultati
15,30 Proglašenje najuspješnijih i dodjela nagrada
23. IZDANJE MAŠKARANOG AUTORELIJA PARIZ - BAKAR
AUTOKLUB RIJEKA
zove na najluđi reli na svijetu
Maškarani reli Pariz - Bakar na programu je u subotu 15. veljače. Uvjet za sudjelovanje
je dobro raspoloženje, registrirani i maškarani automobil i posada
eć je tradicija da peto godišnje
doba u Rijeci ponudi najluđi
reli na svijetu. Reli u kojem su
svi sudionici pobjednici, u kojem se
ne hvataju brzine i trofeji već prijateljstva i maškarana druženja. Možda bi netko neupućen pomislio da se
netko tek tako sjetio dopuniti maškarana zbivanja u gradu na Rječini
pa se sjetio relija. Naravno da bi pogriješio. Za riječki maškarani reli bi
se moglo reći da plijeni tradiciju prvog maškaranog relija koji se zbio još
1905. godine.
Automobilistički klub u Rijeci, kao i
na Sušaku, djeluje od prvih desetljeća
20. stoljeća. Vlasnici vozila su uzimali
učešća u turističkim, a potom i sportskim događanjima na Kvarneru. Prašnjave knjige otkrivaju da su još davne
1905. godine na maškaranoj povorci
uz 63 kočije, 14 karnevalskih i šest alegorijskih kola, sudjelovala i tri automobila. Oslanjajući se na tu tradiciju, od
1990. godine sportaši Autokluba Rijeka
organiziraju maškarani reli kao najstariju kontinuiranu prateću manifestaciju Riječkog karnevala koji se održava
po 31. put. Ove godine na redu je 23.
izdanje veselog relija. Podsjetimo da je
maškarani reli Pariz -Bakar nastao kao
parodija na poznati reli Pariz - Dakar.
Maškarani reli Pariz - Bakar na programu je u subotu 15. veljače. Starta
se u 10,30 sati na Parizu podno Trsata
(Ulica Krimeja). Reli se vozi prema
posebnom pravilniku, oslanjajući se
na sportska pravila HAKS-a (Hrvatski
auto karting savez). Sastoji od vožnje
V
po zadanom putu - itinereru i pokazivanja spretnosti vožnjom između čunjeva. Dužina relija je 19,8 kilometara. Vrijeme vožnje je 120 minuta, uz
prosjek od 10,6 kilometara na sat. Sudionici i njihova vozila, kao i svi suci
moraju biti maskirani, pokazujući
svoju maštovitost i kreativnost. Pravo
sudjelovanja imaju uredno prijavljeni
vozači sa važećom vozačkom i prometnom dozvolom te osiguranjem.
Jednim vozilom može se natjecati
dvoje vozača. Vozila su podijeljena u
kategorije: automobili, povijesna vozila-oldtimeri (proizvedeni do 1983.
godine) i motori. Automobili su podijeljeni u klase prema dužini vozila.
Klasa I do 3,5 metara, klasa II do četiri
metra i klasa III preko četiri metra.
Nagrađivat će se posebno licencirani
vozači (sportaši) a posebno nelicencirani po klasama, oldtimeri, motori i
poredak vozačica. Odlukom posebne
komisije će se nagraditi najoriginalnije maskiranog sudionika, grupu i vozilo. Nagradit će se najneodoljivija,
najudaljenija i najbrojnija grupa. Kod
motorista nagrada ide za najoriginalnije maskirani motor i moto jahača.
Prijelazni pehar ide za najuspješniju
karnevalsku grupu koja je na popisu
nastupa na Riječkom karnevalu, a čine je minimalno dva vozila, objašnjava direktor relija Tomislav Šepić iz
Autokluba Rijeka.
Suorganizatori relija su TZ Grada
Rijeka, Grad Bakar, TZ Grada Bakra
Općina Kostrena, KU Špažićari i Bakarske maškare.
Oktanski bal
Po uzoru na stoljetnu tradiciju karnevalskih
balova u Rijeci, istog dana u večernjim satima,
Autoklub Rijeka četrnaestu godinu organizira za
prijatelje, poslovne partnere i uzvanike »Oktanski bal« uz glazbenu kukulisu »L'amour banda«.
W:129.669dd H:54dd
Foto : Prilozi : zmigPASICA*
8
kultura i sigurnost u prometu
priče
Automobil je danas tek
sluga aeroplana i obavlja
zaista službu lakaja,
bolničara, pomoćnika
IZ RIJEČKE
PROMETNE POVIJESTI
1910.
u Rijeku je dopremljen
Santos-Dumontov
monoplan i bio izložen u
starom »Teatro Fenice«
AUTI I AVIONI
na Kvarneru
početkom XX. stoljeća
Povijest zrakoplovstva u Rijeci započela je aeromitingom na Pioppi
1911. godine, a nastavila padom aviona 1919. godine na Pehlinu
š Ž
eliki aeromiting organiziran je 29. rujna 1909.
godine na sjeveru Italije,
a inspirirao je Franza Kafku za
priču »Avioni u Bresci«. Priča
je živahna i zabavana (te time
jedinstvena u njegovom paranoičnom opusu), a pisac je
imao prilike vidjeti neke od tadašnjih najvećih svjetskih zvijezda: pilota Louisa Bleriota
(koji je prvi preletio kanal La
Manche dva mjeseca ranije),
skladatelja Giacoma Puccinija
i već legendarnog ljubavnika i
književnika Gabriele D’Annunzija (koji je prvi put bio u
Rijeci u rujnu 1907. godine).
Luis Bleriot trebao je doći u
Rijeku početkom 1910. godine i održati
pokusne letove, ali to se nije
dogodilo. U ožujku 1910. u Rijeku je dopremljen SantosDumontov monoplan i bio
izložen u starom, drvenom i
platnenom, »Teatro Fenice«.
To je bio početak nekog novog
doba. Janko Polić Kamov, najveći riječki pisac, u svibnju
1910., dakle tri mjeseca prije
impressum
V
smrti, bio je u Italiji i zapisao:
»„Italija leti: u Torinu, Milanu,
Veroni, Napulju, Bolonji i na
trećoj stranici novina. Utrke
konja, automobila i koturaša
(sve su ove na dnevnom redu,
a ona koturaša uzrujava već
tjedan, dva, cijeli poluotok) zanimaju, ali ne oduševljavaju.
Zemlja je prašina, kad nije blato, i ako je asfaltirana. Čovječanstvo, simbolizirano u gmazu, traži simbol u ptici, i dvadeseti vijek počinje razvijati
svoje energije u zraku, kako ih
je devetnaesti razvio u zemlji i
pod njom. Na pogled prvog
aeroplana elegantnog, lakog i
rekao bih vitkog Bleriotovog
monoplana što je prošao vrh
moje glave s lupom automobila i lakoćom bijele ptice raširenih krila – primih utisak jednostavnosti, sklada i naivnosti.
I utisak pobožnosti... Kad ovaj
jedan čovjek leti, svi uokolo lete...
Riječki aeromiting
...Gondola podnaša najžarči
zagrljaj i cjelov; automobil,
kao i željeznica, razdražuje životinjski grubim trenjem, do-
Izdavač: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11
Suizdavač: Primorsko-goranska županija,
Savjet za sigurnost prometa na cestama
Primorsko-goranske županije
ticanjem i bacanjem, ali u aeroplanu ljubavnici će imat
valjda samo stisak ruku,
najuzvišeniji, najdublji i najfiniji izraz ljubavi. Zračna je plovidba (i let je plovidba) postala
nacionalnija, otkako učestaše
internacionalna natjecanja.
Automobil je danas tek sluga aeroplana i obavlja zaista
službu lakaja, bolničara, pomoćnika. A evo tek od prije
nekoliko godina postao je
javni omnibus (tramvaj) vulgariziran i demokratiziran.
»Matin« koji je poduzeo onaj
izlet Peking – Pariz poduzet
će sad jedan kroz Francusku,
ali - aeroplanom. Još pred godinu, dvije oduševljavaše nas
»Itala« i Barzinijev putopis u
automobilu, ali sada – već ih
zaboravismo. Stoljeća bivaju
godine i živimo na sekunde.
...Ali za nekoliko decenija,
kad aeroplan postane prometno sredstvo,
neće li avijatičar postati ravan šoferu, koji danas nije
dalje od kočijaša! (J. P. Kamov: »Pod aeroplanom«, Bologna, 31. svibnja 1910.)
Legendarna utrka od Pe-
Izdavački savjet: Prof. dr. Hrvoje
Baričević (predsjednik), Zdravko Lisac,
Nada Milošević, Mile Perić, Boris
Skeledžić
kinga do Pariza priređena je
1907. godine. Od pet posada
pobijedio je talijanski princ
Scipione Borghese u kabrioletu »Itala« (7.433 ccm, 45 KS)
koji je put prešao za dva mjeseca i ostvario prednost od 20
dana pred drugoplasiranim!
Dana 10. prosinca 1911.
održana je prva riječka zrakoplovna priredba na lokalitetu
Pioppi. Riječanin Guido Prodam uzletio je iz trećeg pokušaja, odletio do Lovrana, na visini od 50 do 100 metara i sletio opet na na lokalno trkalište.
U svibnju 1912. Prodam je,
zbog eksplozije cilindra motora, morao sletiti na morsku površinu, gotovo 2 kilometra od
obale. Sportski tjedan u Opatiji, u koji je bio uključen i Prodamov let, uključivao je: natjecanje motornih brodića, utrke
automobila, izložbu automobila i plovila, cvjetni korzo, mimohod u narodnim nošnjama
primorskih krajeva, mačevanje, plivanje, gađanje iz pištolja. Glavnina sudionika bila
je iz Beča i Budimpešte, a manifestacija je privukla velik
broj izletnika. No takmičenja
Urednik: Anto Ravlić
Grafička urednica: Anamarija Reljac
Fotografije: Sergej Drechsler, Anto Ravlić
Adresa redakcije: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11
Od Grobnika do
Pehlina
U prijepodnevnim satima,
6. listopada 1919., jedan zrakoplov iz
malobrojne D’Annunzijeve (zapravo Kellerove) eskadrile uzletio je s
improviziranog aerodroma
na Grobniku. Aldo Bini i
Giovanni Zeppegno
odrađivali su rutinski izviđački zadatak, no motor im se
ugasio nad Kvarnerom. Koliko god bio lagan avion od drva i platna, ipak se spiralno
sunovratio ka zemlji. Ikari
novog doba udarili su grubo o
tlo na Pehlinu. Zeppegno je
izletio iz svog sjedišta, napravio neprirodnu figuru i nabio
se na nakrivljeni metalni stup.
Umro je istog trenutka proboden kroz grudni koš, dok je
Bini umro nešto kasnije.
vrlo brzo postaju ozbiljna.
Schneiderov kup, prestižna
utrka hidroaviona, održan je
16. travnja 1913. ispred Monaca, a nakon prvog svjetskog rata održavao se u više navrata
ispred Venecije i Jadranu je do- jeve te automobile i avione, u
nio dozu ekstremnog glamura. svojim zabilješkama opisuje
20. rujna 1919. u Rijeci. ProDolazak vraga
matrao je D'Annunzijevu paBarun Guido Keller, rođen radu na Korzu s balkona ho1892. godine, dobio je pilot- tela »Lloyd«.
sku dozvolu krajem 1914. U
Prvom svjetskom ratu organi- Ubrzana politika
zirao je zračni dvoboj iznad
»Stiže D'Annunzio u autoTrsta, no bez krvi – cilj je bio mobilu (crveni kabriolet FIAT
samo doći iza leđa protivnika 501). Vrlo elegantan, s rukom
i prisiliti ga na slijetanje. Uni- u bijeloj rukavici, stalno u
formu je smatrao nepotreb- pozdravu tipičnom za kopljanom, pa je ponekad nosio pi- nike iz Novare. Prolazi ispred
džamu, a na nogama orijen- naguranih trupa, ispitujući tu
talne papuče. U bici kod Piave i tamo časnike i vojnike. Ide
nosio je lubanju kao amajliju. do kraja gata gdje su u redu
Djeca u Rijeci mislili su da je izložena oklopna kola. Rade
Vrag, zbog crne, kuštrave kose dvije kamere, jedna ispred, a
i špičastih brkova i brade!
druga ispod tribine okićene
U svom krhkom avionu D'Annunzijevim zastavama:
imao je porculanski čajni ser- poslije D'Annunzijevog govovis i cvijeće. Kao i svi piloti iz ra sve trupe marširaju ispred
tog vremena bio je na kokai- tribine. Posljednja i najljepša
nu. Bio je D'Annunzijev ak- prolaze oklopna kola, idući
cioni tajnik i tijekom riječkih gore – dolje, upirući strojnice
18 mjeseci 1919- 1920. drugi prema D'Annunziju. Najorinajutjecajniji čovjek u bizar- ginalniji vojni pozdrav prijetećim antenama fantastičnih
nom gradu na Kvarneru.
Protestirajući protiv Rapal- monstruma. Masa je u delirilskog ugovora, kojim je bilo ju oko automobila s D'Anpredviđeno da će Rijeka pos- nunzijem.«
Izjutra 7. listopada 1919.
tati nezavisna država, odletio
je do Rima 14. studenog godine u Rijeku je doletio Be1920. i iz svog aviona bacio nito Mussolini
avionom kojim je pilotirao
bijelu ružu na Vatikan s posvetom »za fratra ranju«, a iz- poručnik Lombardi. Taj učinad Quirinala sedam crvenih telj i novinar, vođa tek rođeruža s posvetom za »Kraljicu i nog fašizma, još uvijek je čekao svoju pravu priliku za
za talijanski narod«.
Iznad sjedišta vlade izbacio preuzimanje vlasti u Italiji.
je noćnu posudu s izmetom Došao je na 90-minutni razuz poruku: »Guido Keller u govor s D’Annunzijem u Gusjajnoj akciji poklanja Parla- vernerovoj palači. Dva dana
mentu i Vladi, koji se već du- poslije Mussolini je, govoreći
go održavaju na lažima i na Prvom kongresu fašista u
strahu, alegoričan dokaz nj- Milanu, dao otvorenu podršku D’Annunziju.
ihove vrijednosti.«
Brzina prijevoza ubrzala je
Nakon niza propalih poduhvata, vezanih uz zrako- i politiku i napokon je sve poplovstvo na raznim kontinen- stalo marinetijevski krvavo i
tima, Keller se vratio 1928. u brzo, na tragu njegovog
Italiju i pokušao je realizirati mračnog pokliča: »Rat je higi»Osvajanje sunca«, aero jena svijeta!« Ne iznenađuje
spektakl s velikim brojem da je 31. siječnja 1922. godine
aviona. Ironično - poginuo je aktivirana bomba u automou automobilskoj nesreći ne- bilu Riccarda Zanelle, tadašnjeg predsjednika Riječke drdaleko Rima 1929. godine.
F. T. Marinetti, jedan od žave! I to je bila cijena pronajglasnijih promotora futu- gresa, brzog i krvavog XX.
rizma, koji je slavio rat, stro- stoljeća…
Telefon: 051/212-442
Tisak: Novi list d.d., Zvonimirova 20 a Rijeka