Broj 59/22. siječnja 2014. PGŽ 4/5 Š Š Na tri zavoja dogodilo se 20 nesreća, što je četvrtina svih nesreća na problematičnim zavojima. Na njima je ozlijeđeno 62 posto od ukupnog broja ozlijeđenih na 18 problematičnih zavoja 2 3 S neplaćenim kaznama nema registracije i vozačke U pet godina trećina poginulih manje W:129.669dd H:54dd Foto : Prilozi : zmigPASICA* 2 kultura i sigurnost u prometu n ovine 2.500 kilometara cesta pokriveno novom odlukom o zimskoj opremi 86 tisuća kazni naplaćeno na licu mjesta NOVA GODINA DONIJELA JE I TRI BITNE NOVINE ZA VOZAČE ZBOG NEPLAĆENIH KAZNI nema registracije Na tehničkom pregledu vozači će dobiti košaricu ako se u registru neplaćenih kazni nađe njihovo ime. Novina je i obavezna zimska oprema za niz dionica, od sredine studenog do sredine travnja, bez obzira na uvjete na cesti ČĆ ima, barem za sada, kao da je zaobišla Primorje i Gorski kotar. Iako datum na kalendaru govori suprotno, celzijusi u zraku više odgovaraju ranom proljeću nego polovici siječnja i ne ostavljaju dojam da će snijeg tako skoro zabijeliti ceste u Županiji. Upravo iz tog razloga vozačima više od zimskih uvjeta na prometnicama, probleme i nedoumice stvaraju novi zakoni koji već po pravilu stupaju na snagu prelaskom u novu kalendarsku godinu. Posebno se to odnosi na odluku koja obavezuje vozače na korištenje zimske opreme u razdoblju između 15. studenog i 15. travnja na zimskim dionicama autocesta, državnih cesta i županijskih cesta. Kod osobnih automobila zimska oprema obuhvaća zimske gume na svim kotačima ili ljetne gume s minimalnom dubinom profila od 4 milimetara i lancima za snijeg za pogonske kotače. Upravo u ovom dijelu zani- Z mljivo je što se Zakon ne odnosi na sve prometnice u Hrvatskoj već na određenih 840 kilometara autocesta, 1.523 kilometra državnih i županijskih cesta te 68 kilometara državnih cesta za tranzitni promet. Kazna za nepoštivanje ovog zakona je 300 kuna. Nonsens leži u činjenici da u tih gotovo dvije i pol tisuće kilometara spadaju i ceste nadomak mora, poput Lujzijane koja se spušta u središte Rijeke, a ne neke dionice u Gorskom kotaru poput one od Čabra do Delnica gdje zimska oprema u zimskom periodu nije obavezna. Do sada je zimska oprema bila Big brother na riječkim prometnicama »Truman show« u kojem je »zaglavio« Jim Carrey u istoimenom filmu uskoro bi mogao preseliti na riječke ulice. Potvrda je došla iz Policijske uprave primorsko-goranske, odakle su potvrdili pripreme za postavljanje kamera na više lokacija u Rijeci i okolici koje će poslužiti za snimanje prekoračenja brzine. Iako se posljednjih tjedana poput virusa proširila informacija da su kamere na određenim lokacijama već postavljene kao i da su neki vozači na svoje adrese dobili kazne to nije točno. Doduše, na riječkoj zaobilaznici, kod popularnih »eševa« na Rastočinama, postavljena je kamera na izlazu iz »solarnog tunela«, no riječ je o kameri za nadzor prometa. Iako iz PU primorsko-goranske nisu stigle nikakve potvrde vezane uz lokacije budućih kamera, pojava metalnih nosača uz prometnice sugerira da će kamere svoje mjesto pronaći na riječkoj zaobilaznici, u blizini Novog lista na Mlaci, na potezu iznad »3. maja«, na Pećinama i u Pavekima, odnosno na lokacijama na kojima je izražen problem nepoštovanja ograničenja brzine. Sve ove lokacije još uvijek su neslužbene. Iz Policijske uprave su poručili kako će biti poznate kada sve bude definirano. obavezna samo na cestama na kojima su bili proglašeni zimski uvjeti, dok je nova odluka stupila na snagu 6. prosinca i bezuvjetno se odnosi na sve koji prometuju označenim dionicama bez zimsku opremu. Bez obzira na vremenske prilike. Nema ni vozačke Jedan od novih zakona dotiče se i registracije vozila. Konkretnije, ako ste nakon 1. siječnja 2014. išli registrirati vozilo, a pritom imate neplaćene prometne kazne, to će vam u stanici za tehnički pregled i registraciju vozila biti onemogućeno i samim time vozilo neće smjeti biti u prometu. Posljedica je to uvođenja registra neplaćenih kazni koji postoji još od lipnja 2013. godine, ali se provodi od 1. siječnja 2014. obzirom da je država dala dužnicima rok kako bi platili svoja dugovanja i prilagodili se novom zakonu. Ovakav zakon uveden je kako bi se unaprijedila naplata prometnih kazni, što i ne djeluje kao loša zamisao budući da je automobil potrebno svake godine nanovo egistrirati. Vrijeme će pokazati hoće li imati i kontraefekt jer bi se lako moglo dogoditi da umjesto više naplaćenih kazni prouzroči veći broj neregistriranih vozila na cestama. Sličan ishod, u slučaju da imate nepodmirene kazne od prometnih prekršaja, može imati i pokušaj produljenja vozačke dozvole. I ovaj zakon je donesen u lipnju 2013. godine, a primjenjuje se s prvim danom 2014. s istim ciljem – bržom naplatom prekršajnih kazni jer po svemu sudeći dosadašnje metode nisu dale zadovoljavajuće rezultate. Odahnuli sudovi Kada je riječ o kaznama koje onemogućavaju registraciju vozila ili produžavanje vozačke dozvole, važno je istaknuti kako se radi o pravomoćnim prekršajnim kaznama pa samim time pravilo naplate ne vrijedi ako ste se upustili u pravnu bitku sa zakonom, odnosno pravodobno uložili žalbu na izricanje kazne. Kada je riječ o kaznama, postoji nova odredba prema kojoj se za plaćanje kazne na licu mjesta ili najkasnije u roku od tri dana po počinjenom prekršaju ostvaruje 50 posto popusta. Za one kojima će kazna biti poslana na kućnu adresu vrijedi rok od tri dana, računajući od dana obavijesti. Ni ovaj zakon nije potpuno nov obzirom da se već prošle godine na licu mjesta moglo platiti pola izrečene kazne. To je polučilo zadovoljavajuće rezultate pa je od 1. siječnja 2014. rok za plaćanje kazne s popustom produžen na tri dana. Pozitivne strane ovakve odredbe najbolje oslikavaju brojke prema kojima je priljev novih predmeta na prekršajne sudove smanjen za gotovo 40 posto, dok je naplata novčanih kazni u 50postotnom iznosu na mjestu prometnog prekršaja porasla za čak 85 posto. U periodu od lipnja do prosinca 2013. na licu mjesta naplaćeno je čak 86 tisuća kazni. W:129.669dd H:54dd Foto : Prilozi : zmigPASICA* 3 kultura i sigurnost u prometu s tatistika broj smrtno stradalih pješaka pao sa sedam na šest od ukupnog broja poginulih dvije trećine su vozači PROMETNA STATISTIKA ZA 2013. GODINU: MALI VELIKI KORAK U PET GODINA trećina poginulih manje Ć ko spasiš jednog čovjeka, spasio si cijeli svijet, govori stara poslovica koja bi mogla oslikati prometnu statistiku za 2013. godinu na cestama Primorsko-goranske županije. Godina koju smo nedavno ispratili uzela je jedan život manje nego 2012. Prošle godine život je izgubilo 25 ljudi, a pretprošle 26 sudionika u prometu. U postocima, broj poginulih smanjen je za četiri posto. Što je sačuvalo taj jedan život, tko je najzaslužniji da je crni popis ipak kraći za jedan red, nikad se neće doznati, no tko god je prošle godine učinio i najmanji napor da bi ceste bile sigurnije, može si uzeti barem jedan promil zasluga. Od ukupnog broja poginulih, gotovo dvije trećine otpada na vozače. Na cesti je zauvijek ostalo 16 vozača. Pretprošle godine je poginulo 17 vozača. U odnosu na prethodnu godinu, smanjen je broj poginulih pješaka. Sa sedam na šest. U prošloj godini porastao je tek broj poginulih putnika. A Alkohol u sedam posto nesreća U svakoj desetoj prometnoj nesreći sudjelovao je stranac. Alkohol se skrivao iza 396 nesreća ili u postocima sedam posto. Za više od pola posto smanjen je broj alkohola u prometnoj statistici. Policijska statistika kaže da su za gotovo 90 posto nesreća krivi vozači. Najčešće se radi o nepropisnoj brzini (23 posto slučajeva). Slijedi nepropisna vožnja unazad, vožnja na nedostatnoj udaljenosti i nepoštivanje prednosti prolaza sa desetak posto. Pogreške pješaka uzrokovale su tek 1,4 psoto nesreća. Prema vrstama prometnih nesreća nesreća najviše je bilo: bočnih sudara (576), sudara vožnjom u slijedu (413), udara vozila u parkirano vozilo (440), sudara iz suprotnih smjerova (343), slijetanje vozila sa ceste (261), naleta na pješaka (153)... U nesrećama je sudjelovalo 5.587 vozila. Petkom i subotom događa se najviše nesreća, po 531. U danu se najveći broj nesreća događa između 12 i 20 sati. Isti broj nesreća događa se od 12 do 16 te od 16 do 20 sati. Ako spasiš jednog čovjeka, spasio si cijeli svijet, govori stara poslovica oslikavajući ovogodišnju crnu statistiku koja je odnijela 25 života, jedan manje no prethodne godine S dva na tri. Najviše je života izgubljeno na području Postaje prometne policije Rijeka, 11, što je i logično obzirom na prostor koji pokriva. PP Crikvenica je imala troje poginulih prošle godine, policijske postaje Mali Lošinj, Krk, Opatija i Vrbovsko po dvoje. Postaje Čabar, Delnice i Rab po jednu poginulu osobu. Dakle, na otocima je život izgubilo petero ljudi, a u Gorskom kotaru troje. Veseli blagdani Znatno je smanjen broj poginulih u prosincu, koji je inače kritičan period zbog blagdana koji nose pomanjkanje koncentracije, užurba- nost, nervozu, ali i više alkohola. U prosincu 2012. godine smrtno je stradalo petero ljudi, a u prosincu 2013. godine dvoje sudionika u prometu. Obojica vozača. Nažalost, jedan vozač je poginuo posljednjeg dana 2013. godine. Na Jadranskoj magistrali kod Selca. Za šest posto je povećan broj prometnih nesreća, ali je za isti postotak smanjen broj teže ozlijeđenih u prosincu. Koliko je prosinac rizičan zbog alkohola svjedoči podatak da je kroz godinu alkohol prisutan u 7,4 posto nesreća, a da se taj postotak u prosincu penje na 9,5 posto. Prošle godine na prometnicama Primorsko-goranske županije je teže ozlijeđeno 241 sudionik u prometu ili sedemro manje u odnosu na prethodnu godinu. Radi se o smanjenju od gotovo tri posto. Oko 60 posto teže ozlijeđenih su vozači, 18 posto pješaci, a 22 posto putnici. U brojkama, teže je ozlijeđeno 143 vozača, 54 putnika i 44 pješaka. U odnosu na prošlu godinu, broj ozlijeđenih vozača i putnika neznatno je smanjen dok su teža stradavanja pješaka smanjena za ipak značajnih osam posto. Prošle godine je lakše ozlijeđeno 839 sudionika u prometu, što je za 12 posto manje u odnosu na 2012. godinu. Zanimljivo je da je broj lakše ozlijeđenih pješaka identičan, po 115 ozlijeđenih u svakoj godini. Na području koje pokriva Policijska uprava primorskogoranska evidentirano je 3.284 nesreća, što je za dva posto manje nego godinu prije. Nadomak cilja U protekle četiri godine konstantno se smanjivao broj smrtno stradalih u Primorsko-goranskoj županiji. Godine 2009. poginulo je 38 ljudi, godinu kasnije 35. Prije dvije godine crni niz se zaustavio na 34, prošle na 26 poginulih. U godini u kojoj smo šest mjeseci živjeli izvan, a pola godine u Europi, crna statistika pala je na 25 poginulih. Dakle, u pet godina za trećinu je smanjen broj poginulih. – Cilj je ove godine smanjiti broj smrtno stradalih za pet posto, objašnjavao je načelnik Službe za sigurnost cestovnog prometa PU primorsko-goranske Boris Skeledžić kroz 2013. godinu. I bio je blizu. Nedostajalo je tek nekoliko sati da se plan nadmaši. Nažalost, u poslijepodnevnim Silvestrova dogodila se prometna nesreća u kojoj je smrtno stradao vozač City-busa iz Crikvenice. Godina je zaključena smanjenjem broja poginulih za 3,84 posto. Da je posljednji dan 2013. godine sačuvao jedan život, broj poginulih bi se smanjio za 7,7 posto. W:129.669dd H:54dd Foto : Prilozi : zmigPASICA* 4 kultura i sigurnost u prometu z avoji 12 83 opasnih zavoja na državnim cestama prometne nesreće u pet godina ELABORAT »ANALIZA OPASNIH ZAVOJA NA PROMETNICAMA PRIMORSKO ZAVOJI U HR SIBINJU I NA ŠK va poboljaš HRELJIN laborat »Analiza opasnih zavoja na prometnicama Primorsko-goranske županije« mr. Ivice Barišića, prezentiran na sjednici Savjeta za sigurnost prometa na cestama Primorsko-goranske županije, otkrio je 18 opasnih zavoja na prometnicama širom županije. Autor elaborata, viši preda- E Na tri zavoja dogodilo se 20 nesreća, što je četvrtina svih nesreća n problematičnim zavojima. Na njima je ozlijeđeno 62 posto od uku ozlijeđenih na 18 problematičnih zavoja. Jedna je osoba poginu vač na Veleučilištu u Rijeci, posebno je podcrtao četiri opasna zavoja koje bi najprije trebalo sanirati kako bi se neutralizirale opasnosti. U elaboratu su analizirani svi zavoji na kojima se u pet godina dogodilo više od četiri prometne nesreće, na kojima je netko ozlijeđen ili je netko po- ginuo. Jedini smrtni slučaj zbio se 2009. godine na zavoju kod zatrpanog tunela na istočnom izlazu iz Hreljina, na potezu prema Križišću, kada je vozač cisterne iz Hrvatske Kostajnice završio u dubokoj provaliji. Na popisu 18 opasnih zavoja, 12 se nalazi na državnim cestama. Od njih čak četiri na staroj cesti kroz Gorki kotar. Jedan je zavoj u Zdihovu gdje je u četiri nesreće dvoje ljudi ozlijeđeno. Drugi je u mjestu Močile, gdje su se dogodile tri nesreće, a jedna je osoba ozlijeđena. Treći problkematični zavoja nalazi se u mjestu Nadvučnik, gdje su zabilježene četiri nesreće. Na neprikladnom zavoju u Vrbovskom dogodilo se pet nesreća, a jedna je osoba ozlijeđena. Na popisu problematičnih zavoja na državnim cestama su zavoj na istočnom ulazu u Sibinj gdje je u pet nesreća ozlijeđeno 13 ljudi. U dvije nesreće čak deset. I posljednji opasni zavoj na popisu, kad je riječ o državnim cestama, nalazi se u mjestu Zagore kod Mošćeničke Drage, gdje je u dvije prometne nesreće jedna osoba ozlijeđena. Smrt na Hreljinu ŠKRLJEVO Problematična su četiri zavoja na županijskim cestama. Zavoj u Klani s četiri nesreće, zavoj u Bregima s istim brojem nesreća i dvoje ozlijeđenih, zavoj u Škrljevu gdje je u šest nesreća ozlijeđeno osam osoba. Na zavoju u Velom Dolu, na cesti Križišće - Drivenik, dogodile su se tri nesreće, a jedna je osoba ozlijeđena. I dva zavoja na lokalnim cestama našla su svoje mjesto na popisu problematičnih. Jedan je u Marinićima, gdje su se dogodile četiri nesreće, a dvoje je ljudi ozlijeđeno dok je drugi u mjestu Vrh na Krku, gdje je u četiri nesreće jedna osoba ozlijeđena. Kad se podvuče crta, na 18 državnih opasnih zavoja ozlijeđeno je 67 ljudi. Na četiri županijska dvoje ljudi te na dva opasna lokalna zavoja 11 sudionika u prometu. Na 18 opasnih zavoja dogodile su se 83 prometne nesreće. U 43 posto se radi o izravnim sudarima. Dva su glavna uzroka nesreća, velike brzine i sječenje zavoja. U 33 posto nesreća, slijetalo se s ceste. Najviše nesreća na proble- W:129.669dd H:54dd Foto : Prilozi : zmigPASICA* 5 kultura i sigurnost u prometu 6 opasnih zavoja na cesti G. Jelenje - Šmrika 13 z avoji ozlijeđenih na zavoju u Sibinju O-GORANSKE ŽUPANIJE« OTKRIO 18 OPASNIH ZAVOJA RELJINU, KRLJEVU ape za šnjima SIBINJ na upnog broja ula na Hreljinu. MARINIĆI matičnim zavojima dogodilo se 2008. godine. Čak 35. Najmanje 2010. godine, kada u samo pet nesreća nije nitko ozlijeđen. Godina 2009. podcrtana je crvenim jer je jedna osoba poginula, a čak 14 sudionika u prometnim nesrećama na zavojima je ozlijeđeno. Crvenim su podcrtana tri zavoja. Sibinj, Hreljin, Škrljevo, na kojima se dogodila 20 nesreća, što je četvrtina svih nesreća na problematičnim zavojima. Na njima je ozlijeđeno 62 posto od ukupnog broja ozlijeđenih na 18 problematičnih zavoja. Jedna je osoba poginula na Hreljinu. Tri zavoja traže što bržu sanaciju. Među njih autor elaborata uvrštava i zavoj u Marinića koji bi također trebalo što prije sanirati kako se nesreće više ne bi događale. Cesta ili more? U elaboratu su analizirani nedostaci svakog od četiri najkritičnija zavoja te predložene mjere koje bi mogle neutralizirati opasnosti. Činjenica da je u dvije nesreće u Sibinju ozli- jeđeno po petero ljudi, upućuje na zaključak da su nesreće na toj točki Jadranske magistrale prilično žestoke. Zavoj u Sibinju je opasan za vozače koji na njega stižu iz pravca Senja. Nakon poduže ravnine gdje se mogu razviti pristojne brzine, dolaze pred zavoj. Tko ne poznaje cestu može mu se učiniti da cesta nastavlja ravno, a to bi značilo u more. Za vozače koji dolaze iz pravca Novog Vinodolskog zavoj nije prijetnja jer se kroz mjesto ipak vozi manjima brzinama. Zavoj u Hreljinu opasna je za vozače koji nakon duge ravnine pristižu iz pravca Križišća. Kod zazidanog tunela, skromna je zaštitna ograda koje se može lako probiti. Posta- vljeno je šest znakova ograničenja brzine od 30 kilometara na sat. Vozači, posebno teretnih vozila, često sijeku zavoj. Njihov kolega se 2009. godine survao u provaliju. Mr. Barišić, između ostalog, predlaže postavljanje vibrirajuće pune crte, jače ograda i dodatnih znakova. Na zavoju u Škrljevo pristiže se nakon duže ravnine iz smjera Krasice. Da bi se neutralizirala opasnost, nužno bi bilo postiaviti vibrirajuću puna crta i ograničiti brzinu na 30 kilometara na sat. Problem zavoja na Marinićima je što nema ograničenja brzine, što cesta visi kad se dolazi iz smje- ra Tibljaša te što se uz sam kolnik nalaze kontejneri. Kod prometnih nesreća, automobili se uglavnom zabiju uz neki objekt uz cestu. Rješenje je polaganje habajućeg sloja asfalta u dužini od 120 metara, odgovarajućih znakova te ograničenja brzine na 30 kilometara na sat. Opasna cesta do Gornjeg Jelenja Gornje Jelenje - čvor Oštrovica - Meja - Križišće - Šmrika najopasnija je cesta u Primorsko-goranskoj županiji. Na 20 kilometara »sakrilo« se čak šest opasnih zavoja. Dva su zavoja u Hreljinu. Jedan već opisani na kojem je poginuo vozač cisterne. Na istom zavoju dogodilo se devet nesreća. Na drugom opasnom zavoju u Hreljinu upisano je sedam nesreća. Zavoj u Meji nudi statistiku s pet nesreća i jednim ozlijeđenim. Na zavoju u Meja Gaju dogodilo se šest nesreća, na Oštrovici četiri nesreće, a na Gornjem Jelenju također četiri nesreće s jednim ozlijeđenim sudionikom u prometu. JELENJE . G – A K I R M Š CESTA W:129.669dd H:54dd Foto : Prilozi : zmigPASICA* 6 kultura i sigurnost u prometu 2014. 10 raznih izvješća oslikat će stanje sigurnosti na cestama 5 edukativno-preventih akcija priprema ili pomaže Savjet PLAN ŽUPANIJSKOG SAVJETA ZA SIGURNOST PROMETA NA CESTAMA SAVJET PRIPREMA desetke akcija u 2014. Uz prepoznatljive akcije poput Motociklom u život ili obučavanja školskih prometnih jedinica, Savjet će preispitivati limite brzina, pješačke prijelaze, zaštitu djece na prometnicama, potrebe hitne pomoći... upanijski savjet za sigurnost prometa na cestama Primorsko-goranske županije kao i svake godine donio ja ambiciozan plan za 2014. godinu koji sadrži brojne preventivne aktivnosti. Program preventivnih aktivnosti temelji se na četiri pravca djelovanja. Jedan je izvješćivanje i analiziranje problema sigurnosti u prometu, drugi podrazumijeva prijedlog rješenja uočenih problema putem kroz izradu elaborata, projekta i studija. Edukacija i osposobljavanje djece i mladih vozača te drugih sudionika u prometu još je jedan vid djelovanja Savjeta koji u četvrtom segmentu svog djelovanja informira i promiče svijest o prometnim rizicima i opasnostima. U segmentu izvješćivanja i analiziranja problema sigurnosti u prometu PU primorsko-goranska će analizirati i izvješćivati o stanju sigurnosti u cestovnom prometu. Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Rijeka, će putem Udruženja javnih prijevoznika izvješćivati o stanju sigurnosti u poduzećima javnog cestovnog prijevoza. S naglaskom na prijevoz putnika. Izvješće o stanju cesta i objekata na njima posao je Hrvatskih cesta, Autoceste Rijeka – Zagreb, Županijske uprave za ceste, Bina Istre i Rijeka-prometa. Inspekcija cestovnog prometa i cesta Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture dat će Ž izvješće iz djelokruga svog rada. Hrvatski autoklub Rijeka odnosno Centar za vozila Hrvatske ponudit će analizu i izvješće o provođenju vozačkih ispita i radu auto-škola te izvješće o obnašanju poslova tehničkih pregleda i registracije vozila i radu stanica za tehnički pregled vozila. Autoklub Rijeka, Hrvatske ceste, Autocesta Rijeka – Zagreb, Bina Istra i Županijska uprava za ceste zaduženi su za izvješće funkcioniranju službe Pomoć-informacije i obavještavanju javnosti o stanju na cestama. Za izvješće o provedbi zdravstvenih pregleda kandidata za vozače i kontrolnih pregleda vozača u cestovnom prometu zadužen je Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije. Zavod za hitnu medicinu Kliničkog bolničkog centra Rijeka priredit će izvješće o organiziranosti službe hitne medicinske pomoći na javnim cestama s prijedlogom mjera za unapređenje. Naravno, Županijski savjet za sigurnost prometa na cestama Primorsko-goranske županije na kraju je godine dužan ponuditi izvješće o radu Savjeta. Najveći problem je kako brojne aktivnosti sažeti u izvješće koje neće zahtjevati stranice i stranice. Jedan od zadatak Savjeta, u suradnji s nadležnim institucijama, je i organiziranje tematskih rasprava o pojedinim problemima iz područja sigurnosti prometa na cestama. Poput sudjelovanje mladih vozača u prometu, alkohola u prometu, prijevoza opasnih tvari... Sustavna zaštita djece Kroz godinu će Županijski savjet arhivirati deset raznih izvješća koja će oslikati prometnu sliku Primorsko-goranske županije te upozoriti na probleme koje bi trebalo rješavati. Izvješća i analize često su temelj za poduzimanje akcija kojima je cilj podići razinu sigurnosti u prometu. Mnogi od problema ne bi bili niti javno prezentirani bez djelovanja Savjeta. Možda najzanimljivi segment djelovanja Savjeta je traženje rješenja za prometne probleme kroz izradu stručni elaborata, projekata i studija. Već sada se zna da će godina u koju smo ušli ponuditi šest projekata, no kroz godinu će taj broj rasti, ovisno o potrebama i zapažanjima. Jedan od projekata bit će elaborat koji će se posvetiti primjeni standardne i nestandardne prometne signalizacije i drugih mjera zaštite djece u prometu na prilazima školama i mjestima gdje se okupljaju djeca. Prijedlog Savjeta je da se tom problemu pristupi na širi način, koji se bi dao rješenje primjenjivo za sve takve ustanove, a ne samo jednog prilaza pojedine škole. Naime, u odnosu na način kako današnje zakonodavstvo i propisi tretiraju tu problematiku, postoje i novija saznanja i mogućnosti koji Žmigavac slavi deseti rođendan Četvrto poglavlje kojem Savjet polaže veliku pažnju je informiranje o prometnim rizicima i opasnostima te promidžba sigurnosti u prometu. Savjet polazi od činjenice da se kroz kontinuirano educiranje može podizati svijest i mijenjati mentalitet. Jedan od pokušaja na tom putu je izdavanje časopisa o kulturi i sigurnosti prometa »Žmigavac« koji će ove godine proslaviti deseti rođendan. Ove godine Savjet planira izraditi novi video-spot i dvije radio poruke prepoznatljive za područje Primorsko-goranske županije. Savjet će izrađivati promidžbeni materijal namijenjen najugroženijim sudionicima u prometu. To su pješaci, prvenstveno osobe treće životne dobi te mopedisti i motociklisti. Kroz godinu će Savjet poduzeti posebne mjere i akcije koje će se doticati brzine, djece u prometu, uvođenja inteligentnih znakova... su daleko širi od onih koji se u propisima navode kao standardni ili obvezatni. Jedan od projekta je analiza limita brzina na odabranim prometnicama Primorskogoranske županije. Cilj je da se, sukladno značajkama prometnice, predlože primjereniji limiti brzine. Niži ili viši. Treći projekt je nadogradnja programa primjene GIS tehnologije određivanja mjesta prometnih nesreća. Četvrti projekt analizirat će sigurnost prometa, uključujući i pješačkog, na raskrižjima državnih i nerazvrstanih cesta na području Grada Rijeke. Grad Rijeka preuzima gospodarenje navedenim cestama pa je potrebno analizirati stanje sigurnosti prometa na kritičnim točkama. Ovo je osobito važno stoga što pojedinim projektima izgradnje objekata proteklih godina, kao što su trgovački centri, nisu u dovoljnoj mjeri uzimane u obzir potrebe pješačkog prometa, što je potencijalni uzrok prometnih nezgoda. Peto poglavlje u ovom segmentu rada Savjeta je analiza rada Hitne medicinske službe na dijelu autoceste Rijeka – Zagreb koja prolazi područjem Primorsko-goranske županije. Ta aktivnost je u cijelosti financirana sredstvima HZZO-a. U tu svrhu četiri tima dežuraju na lokaciji Tehničke jedinice Lučice kod Delnica. Analizom broja intervencija, vrste ozljeda koje su uočljive na mjestu nesreće, brzinu dolaska na mjesto nesreće, vrijeme transporta do bolnice dobivaju se potrebne informacije o stanju i potrebama Hitne medicinske službe. Šesti ovogodišnji pro- jekt je iniciranje informatičkog umrežavanja ordinacija medicine rada. Naime, sadašnje stanje omogućuje da se isti pregled obavi više puta na više mjesta dok se ne dobije zadovoljavajuću nalaz. To se posebno odnosi na osobe sa smanjenim sposobnostima vožnje. Slabovidni, nekontrolirani dijabetičari, psihijatrijski i neurološki bolesnici... Prepoznate akcije Treći bitan segment djelovanja Savjeta je edukacija i osposobljavanje djece i mladih vozača i drugih sudionika u prometu. Županijski savjet planira u 2014. više preventivo-edukativnih akcija. Jedna od njih je »Prvi koraci u prometu« kroz koju se učenike prvih razreda svih osnovnih škola u županiji upoznaje s prometnim pravilima i propisima, uz usvajanje pozitivnog ponašanja na cestama. Druga akcija je formiranje i obučavanje školskih prometnih jedinica u osnovnim školama širom Županije. Akcijom se godišnje posjeti sedam škola. Jedna od najprepoznatljivijih akcija Savjeta je »Motociklom u život« koja je iznjedrila i akciju »Mopedom do cilja«. Preventivno-edukativne akcije se prema posebno pripremljenom programu provode od 2005. odnosno 2009. godine na Automotodromu »Grobnik«. Akcija je namijenjena vozačima motocikla i mopeda s područja naše županije. Četvrta akcija je također preventivna. »Trening sigurne vožnje«. Akcija se od 2012. provodi na poligonu Automotodroma »Grobnik« uz stručno vodstvo licenciranih instruktora, na najnovijim modelima iz VW grupacije. Tečajevi u trajanju od osam radnih sati, sat i pol teoretskih, a ostalo praktičnih, donosi svakom kandidatu potpuno nova znanja o vožnji, sprečavanju sudara na raznim podlogama: kiša, snijeg, mokro-suhi asfalt... Savjet podupire akciju Autokluba Rijeka »Sigurno u prometu« koja podrazumjeva natjecanje učenika osnovnih škola iz poznavanja prometnih i sigurnosnih pravila te natjecanje u vještini upravljanja biciklom. Jedan od zadataka Savjeta je edukacija djelatnika interventnih službi (vatrogasci, policija, GSS...) za pružanje hitne pomoći. W:129.669dd H:54dd Foto : Prilozi : zmigPASICA* 7 kultura i sigurnost u prometu 1905. godine održavala se prva maškarana povorka prije 109 godina u povorci su sudjelovala tri automobila m aškare Program 23. Maškaranog relija Pariz-Bakar 7,45 - 9,15 Okupljanje, verifikacija i tehnički pregled u Ulici Krimeja (kod gostionice Pariz) 10,20 Svečano otvaranje, predaja ključa i startne zastave meštrici relija Jeleni Keser 10,30 Start Kolona na čelu s gradonačelnikom Rijeke Vojkom Obersnelom, meštricom Jelenom i meštrom riječkog karnevala Tonijem, kraljicom karnevala i ostalim uzvanicima ide do Korza. 11-11,30 Zadržavanje i predstavljanja publici na Korzu. 11,50 Kostrena – na parkiralištu uz cestu za TE Urinj voze prvu vožnju spretnosti između čunjeva uz čaj i fritule domaćina KU Špažićari. Nastavljaju pojedinačno prema Bakru. 12,20 Prva vozila se očekuju u Bakru. Po prolasku vremenske kontrole, uz baškote domaćina, nastavlja se prema parkiralištu na Masarykovoj obali 12,30 Vožnja ispita spretnosti. Uz tradicionalni fažol i domaćinstvo Bakarskih maškara čekaju se rezultati 15,30 Proglašenje najuspješnijih i dodjela nagrada 23. IZDANJE MAŠKARANOG AUTORELIJA PARIZ - BAKAR AUTOKLUB RIJEKA zove na najluđi reli na svijetu Maškarani reli Pariz - Bakar na programu je u subotu 15. veljače. Uvjet za sudjelovanje je dobro raspoloženje, registrirani i maškarani automobil i posada eć je tradicija da peto godišnje doba u Rijeci ponudi najluđi reli na svijetu. Reli u kojem su svi sudionici pobjednici, u kojem se ne hvataju brzine i trofeji već prijateljstva i maškarana druženja. Možda bi netko neupućen pomislio da se netko tek tako sjetio dopuniti maškarana zbivanja u gradu na Rječini pa se sjetio relija. Naravno da bi pogriješio. Za riječki maškarani reli bi se moglo reći da plijeni tradiciju prvog maškaranog relija koji se zbio još 1905. godine. Automobilistički klub u Rijeci, kao i na Sušaku, djeluje od prvih desetljeća 20. stoljeća. Vlasnici vozila su uzimali učešća u turističkim, a potom i sportskim događanjima na Kvarneru. Prašnjave knjige otkrivaju da su još davne 1905. godine na maškaranoj povorci uz 63 kočije, 14 karnevalskih i šest alegorijskih kola, sudjelovala i tri automobila. Oslanjajući se na tu tradiciju, od 1990. godine sportaši Autokluba Rijeka organiziraju maškarani reli kao najstariju kontinuiranu prateću manifestaciju Riječkog karnevala koji se održava po 31. put. Ove godine na redu je 23. izdanje veselog relija. Podsjetimo da je maškarani reli Pariz -Bakar nastao kao parodija na poznati reli Pariz - Dakar. Maškarani reli Pariz - Bakar na programu je u subotu 15. veljače. Starta se u 10,30 sati na Parizu podno Trsata (Ulica Krimeja). Reli se vozi prema posebnom pravilniku, oslanjajući se na sportska pravila HAKS-a (Hrvatski auto karting savez). Sastoji od vožnje V po zadanom putu - itinereru i pokazivanja spretnosti vožnjom između čunjeva. Dužina relija je 19,8 kilometara. Vrijeme vožnje je 120 minuta, uz prosjek od 10,6 kilometara na sat. Sudionici i njihova vozila, kao i svi suci moraju biti maskirani, pokazujući svoju maštovitost i kreativnost. Pravo sudjelovanja imaju uredno prijavljeni vozači sa važećom vozačkom i prometnom dozvolom te osiguranjem. Jednim vozilom može se natjecati dvoje vozača. Vozila su podijeljena u kategorije: automobili, povijesna vozila-oldtimeri (proizvedeni do 1983. godine) i motori. Automobili su podijeljeni u klase prema dužini vozila. Klasa I do 3,5 metara, klasa II do četiri metra i klasa III preko četiri metra. Nagrađivat će se posebno licencirani vozači (sportaši) a posebno nelicencirani po klasama, oldtimeri, motori i poredak vozačica. Odlukom posebne komisije će se nagraditi najoriginalnije maskiranog sudionika, grupu i vozilo. Nagradit će se najneodoljivija, najudaljenija i najbrojnija grupa. Kod motorista nagrada ide za najoriginalnije maskirani motor i moto jahača. Prijelazni pehar ide za najuspješniju karnevalsku grupu koja je na popisu nastupa na Riječkom karnevalu, a čine je minimalno dva vozila, objašnjava direktor relija Tomislav Šepić iz Autokluba Rijeka. Suorganizatori relija su TZ Grada Rijeka, Grad Bakar, TZ Grada Bakra Općina Kostrena, KU Špažićari i Bakarske maškare. Oktanski bal Po uzoru na stoljetnu tradiciju karnevalskih balova u Rijeci, istog dana u večernjim satima, Autoklub Rijeka četrnaestu godinu organizira za prijatelje, poslovne partnere i uzvanike »Oktanski bal« uz glazbenu kukulisu »L'amour banda«. W:129.669dd H:54dd Foto : Prilozi : zmigPASICA* 8 kultura i sigurnost u prometu priče Automobil je danas tek sluga aeroplana i obavlja zaista službu lakaja, bolničara, pomoćnika IZ RIJEČKE PROMETNE POVIJESTI 1910. u Rijeku je dopremljen Santos-Dumontov monoplan i bio izložen u starom »Teatro Fenice« AUTI I AVIONI na Kvarneru početkom XX. stoljeća Povijest zrakoplovstva u Rijeci započela je aeromitingom na Pioppi 1911. godine, a nastavila padom aviona 1919. godine na Pehlinu š Ž eliki aeromiting organiziran je 29. rujna 1909. godine na sjeveru Italije, a inspirirao je Franza Kafku za priču »Avioni u Bresci«. Priča je živahna i zabavana (te time jedinstvena u njegovom paranoičnom opusu), a pisac je imao prilike vidjeti neke od tadašnjih najvećih svjetskih zvijezda: pilota Louisa Bleriota (koji je prvi preletio kanal La Manche dva mjeseca ranije), skladatelja Giacoma Puccinija i već legendarnog ljubavnika i književnika Gabriele D’Annunzija (koji je prvi put bio u Rijeci u rujnu 1907. godine). Luis Bleriot trebao je doći u Rijeku početkom 1910. godine i održati pokusne letove, ali to se nije dogodilo. U ožujku 1910. u Rijeku je dopremljen SantosDumontov monoplan i bio izložen u starom, drvenom i platnenom, »Teatro Fenice«. To je bio početak nekog novog doba. Janko Polić Kamov, najveći riječki pisac, u svibnju 1910., dakle tri mjeseca prije impressum V smrti, bio je u Italiji i zapisao: »„Italija leti: u Torinu, Milanu, Veroni, Napulju, Bolonji i na trećoj stranici novina. Utrke konja, automobila i koturaša (sve su ove na dnevnom redu, a ona koturaša uzrujava već tjedan, dva, cijeli poluotok) zanimaju, ali ne oduševljavaju. Zemlja je prašina, kad nije blato, i ako je asfaltirana. Čovječanstvo, simbolizirano u gmazu, traži simbol u ptici, i dvadeseti vijek počinje razvijati svoje energije u zraku, kako ih je devetnaesti razvio u zemlji i pod njom. Na pogled prvog aeroplana elegantnog, lakog i rekao bih vitkog Bleriotovog monoplana što je prošao vrh moje glave s lupom automobila i lakoćom bijele ptice raširenih krila – primih utisak jednostavnosti, sklada i naivnosti. I utisak pobožnosti... Kad ovaj jedan čovjek leti, svi uokolo lete... Riječki aeromiting ...Gondola podnaša najžarči zagrljaj i cjelov; automobil, kao i željeznica, razdražuje životinjski grubim trenjem, do- Izdavač: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11 Suizdavač: Primorsko-goranska županija, Savjet za sigurnost prometa na cestama Primorsko-goranske županije ticanjem i bacanjem, ali u aeroplanu ljubavnici će imat valjda samo stisak ruku, najuzvišeniji, najdublji i najfiniji izraz ljubavi. Zračna je plovidba (i let je plovidba) postala nacionalnija, otkako učestaše internacionalna natjecanja. Automobil je danas tek sluga aeroplana i obavlja zaista službu lakaja, bolničara, pomoćnika. A evo tek od prije nekoliko godina postao je javni omnibus (tramvaj) vulgariziran i demokratiziran. »Matin« koji je poduzeo onaj izlet Peking – Pariz poduzet će sad jedan kroz Francusku, ali - aeroplanom. Još pred godinu, dvije oduševljavaše nas »Itala« i Barzinijev putopis u automobilu, ali sada – već ih zaboravismo. Stoljeća bivaju godine i živimo na sekunde. ...Ali za nekoliko decenija, kad aeroplan postane prometno sredstvo, neće li avijatičar postati ravan šoferu, koji danas nije dalje od kočijaša! (J. P. Kamov: »Pod aeroplanom«, Bologna, 31. svibnja 1910.) Legendarna utrka od Pe- Izdavački savjet: Prof. dr. Hrvoje Baričević (predsjednik), Zdravko Lisac, Nada Milošević, Mile Perić, Boris Skeledžić kinga do Pariza priređena je 1907. godine. Od pet posada pobijedio je talijanski princ Scipione Borghese u kabrioletu »Itala« (7.433 ccm, 45 KS) koji je put prešao za dva mjeseca i ostvario prednost od 20 dana pred drugoplasiranim! Dana 10. prosinca 1911. održana je prva riječka zrakoplovna priredba na lokalitetu Pioppi. Riječanin Guido Prodam uzletio je iz trećeg pokušaja, odletio do Lovrana, na visini od 50 do 100 metara i sletio opet na na lokalno trkalište. U svibnju 1912. Prodam je, zbog eksplozije cilindra motora, morao sletiti na morsku površinu, gotovo 2 kilometra od obale. Sportski tjedan u Opatiji, u koji je bio uključen i Prodamov let, uključivao je: natjecanje motornih brodića, utrke automobila, izložbu automobila i plovila, cvjetni korzo, mimohod u narodnim nošnjama primorskih krajeva, mačevanje, plivanje, gađanje iz pištolja. Glavnina sudionika bila je iz Beča i Budimpešte, a manifestacija je privukla velik broj izletnika. No takmičenja Urednik: Anto Ravlić Grafička urednica: Anamarija Reljac Fotografije: Sergej Drechsler, Anto Ravlić Adresa redakcije: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11 Od Grobnika do Pehlina U prijepodnevnim satima, 6. listopada 1919., jedan zrakoplov iz malobrojne D’Annunzijeve (zapravo Kellerove) eskadrile uzletio je s improviziranog aerodroma na Grobniku. Aldo Bini i Giovanni Zeppegno odrađivali su rutinski izviđački zadatak, no motor im se ugasio nad Kvarnerom. Koliko god bio lagan avion od drva i platna, ipak se spiralno sunovratio ka zemlji. Ikari novog doba udarili su grubo o tlo na Pehlinu. Zeppegno je izletio iz svog sjedišta, napravio neprirodnu figuru i nabio se na nakrivljeni metalni stup. Umro je istog trenutka proboden kroz grudni koš, dok je Bini umro nešto kasnije. vrlo brzo postaju ozbiljna. Schneiderov kup, prestižna utrka hidroaviona, održan je 16. travnja 1913. ispred Monaca, a nakon prvog svjetskog rata održavao se u više navrata ispred Venecije i Jadranu je do- jeve te automobile i avione, u nio dozu ekstremnog glamura. svojim zabilješkama opisuje 20. rujna 1919. u Rijeci. ProDolazak vraga matrao je D'Annunzijevu paBarun Guido Keller, rođen radu na Korzu s balkona ho1892. godine, dobio je pilot- tela »Lloyd«. sku dozvolu krajem 1914. U Prvom svjetskom ratu organi- Ubrzana politika zirao je zračni dvoboj iznad »Stiže D'Annunzio u autoTrsta, no bez krvi – cilj je bio mobilu (crveni kabriolet FIAT samo doći iza leđa protivnika 501). Vrlo elegantan, s rukom i prisiliti ga na slijetanje. Uni- u bijeloj rukavici, stalno u formu je smatrao nepotreb- pozdravu tipičnom za kopljanom, pa je ponekad nosio pi- nike iz Novare. Prolazi ispred džamu, a na nogama orijen- naguranih trupa, ispitujući tu talne papuče. U bici kod Piave i tamo časnike i vojnike. Ide nosio je lubanju kao amajliju. do kraja gata gdje su u redu Djeca u Rijeci mislili su da je izložena oklopna kola. Rade Vrag, zbog crne, kuštrave kose dvije kamere, jedna ispred, a i špičastih brkova i brade! druga ispod tribine okićene U svom krhkom avionu D'Annunzijevim zastavama: imao je porculanski čajni ser- poslije D'Annunzijevog govovis i cvijeće. Kao i svi piloti iz ra sve trupe marširaju ispred tog vremena bio je na kokai- tribine. Posljednja i najljepša nu. Bio je D'Annunzijev ak- prolaze oklopna kola, idući cioni tajnik i tijekom riječkih gore – dolje, upirući strojnice 18 mjeseci 1919- 1920. drugi prema D'Annunziju. Najorinajutjecajniji čovjek u bizar- ginalniji vojni pozdrav prijetećim antenama fantastičnih nom gradu na Kvarneru. Protestirajući protiv Rapal- monstruma. Masa je u delirilskog ugovora, kojim je bilo ju oko automobila s D'Anpredviđeno da će Rijeka pos- nunzijem.« Izjutra 7. listopada 1919. tati nezavisna država, odletio je do Rima 14. studenog godine u Rijeku je doletio Be1920. i iz svog aviona bacio nito Mussolini avionom kojim je pilotirao bijelu ružu na Vatikan s posvetom »za fratra ranju«, a iz- poručnik Lombardi. Taj učinad Quirinala sedam crvenih telj i novinar, vođa tek rođeruža s posvetom za »Kraljicu i nog fašizma, još uvijek je čekao svoju pravu priliku za za talijanski narod«. Iznad sjedišta vlade izbacio preuzimanje vlasti u Italiji. je noćnu posudu s izmetom Došao je na 90-minutni razuz poruku: »Guido Keller u govor s D’Annunzijem u Gusjajnoj akciji poklanja Parla- vernerovoj palači. Dva dana mentu i Vladi, koji se već du- poslije Mussolini je, govoreći go održavaju na lažima i na Prvom kongresu fašista u strahu, alegoričan dokaz nj- Milanu, dao otvorenu podršku D’Annunziju. ihove vrijednosti.« Brzina prijevoza ubrzala je Nakon niza propalih poduhvata, vezanih uz zrako- i politiku i napokon je sve poplovstvo na raznim kontinen- stalo marinetijevski krvavo i tima, Keller se vratio 1928. u brzo, na tragu njegovog Italiju i pokušao je realizirati mračnog pokliča: »Rat je higi»Osvajanje sunca«, aero jena svijeta!« Ne iznenađuje spektakl s velikim brojem da je 31. siječnja 1922. godine aviona. Ironično - poginuo je aktivirana bomba u automou automobilskoj nesreći ne- bilu Riccarda Zanelle, tadašnjeg predsjednika Riječke drdaleko Rima 1929. godine. F. T. Marinetti, jedan od žave! I to je bila cijena pronajglasnijih promotora futu- gresa, brzog i krvavog XX. rizma, koji je slavio rat, stro- stoljeća… Telefon: 051/212-442 Tisak: Novi list d.d., Zvonimirova 20 a Rijeka
© Copyright 2024 Paperzz
