) 51/74 - 248- 4) - 7 24 -67 Svrha akcije »Prvi koraci u prometu

Broj 58/13. studenoga 2013.
PGŽ
5
Svrha akcije »Prvi
koraci u prometu«, koja
se provodi već 16
godina, je obuka i
upoznavanje djece
prvih razreda osnovnih
škola s temeljnim
prometnim pravilima i
usvajanje pozitivnog
ponašanja na cestama
3
4
Crna statistika
identična
prošlogodišnjoj
Hakove prometne
pustolovine privukle
1.200 učenika
W:129.669dd H:54dd
Foto : Prilozi : zmigPASICA*
2
kultura i sigurnost u prometu
ž
upanija
PRIMORSKO-GORANSKI
ŽUPAN ZLATKO KOMADINA
Savjet jamac
kvalitetnih
projekata
ve smo godine obilježili 15 godina
Županijskog savjeta za sigurnost
prometa na cestama Primorskogoranske županije. Bila je to prilika da se
podsjetimo kako je Primorsko-goranska
županija još 1998. godina osnivanjem
Savjeta prepoznala da se razina sigurnosti cestovnog prometa može podići kontinuiranim preventivnim radom sa svim
sudionicima u prometu. U 15 godina djelovanja Savjeta odgojili smo generacije
koje danas sa većom zrelošću i odgovornošću sudjeluju u prometu.
Da rad i zalaganje niza prometnih
stručnjaka koji su dali svoj doprinos djelovanju Savjeta nije bio uzaludan, pokazuju
i prometne statistike.
U jednom desetljeću smanjili smo broj
tragičnih stradavanja za više od 50 posto.
Ohrabruju podaci da je na području Primorsko-goranske županije prošle godine
smanjen broj poginulih u odnosu na prethodnu godinu za 23,5 posto. Vjerujemo
da ćemo i ove godine smanjiti crnu statistiku. No, razloga za potpuno zadovoljstvo
neće biti sve dok i jedna osoba ostavlja život na asfaltu.
Ne postoji razlog da Primorsko-goranska županija ne prednjači po pitanju sigurnosti prometa te i na taj način uvede
hrvatsku prometnu stvarnost u europske
okvire. Ulažemo i ulagat ćemo u modernije i sigurnije prometnice, ulažemo u
znanje i rezultati ne mogu izostati.
Uskoro će Primorsko-goranska županija
imenovati novi sastav Županijskog savjeta
za sigurnost prometa na cestama Primorsko-goranske županije.
Očekujem i vjerujem da će Savjet i njegovi stručni i kompetentni članovi i ubuduće biti jezgra iz koje će nicati kvalitetni i prepoznatljivi projekti poput praćenja
prometnih nesreća u Geografskom informacijskom sustavu ili
akcije Motociklom
u život.
O
Iako "sigurnost prometa" nije zakonom propisana
obaveza, županija nastoji biti uključena u sve
aktivnosti vezane uz sigurnost prometa
NADA MILOŠEVIĆ, PROČELNICA UPRAVNOG ODJELA
ZA POMORSKO DOBRO, PROMET I VEZE
ŽUPANIJA POSVEĆUJE
Ž
Ne možemo ostati ravnodušni na podatak da je u proteklih deset
godina na prometnicama županije život izgubilo više od 400 ljudi.
Niti jedan trud, niti jedna akcija, niti jedan projekt nisu
suvišni kada je riječ o očuvanju ljudskog života
pravni odjel za pomorsko
dobro, promet i veze u
Primorsko-goranskoj županiji nedavno je dobio novu
pročelnicu Nadu Milošević. Rad
Županijskog savjeta za sigurnost prometa na cestama Primorsko-goranske županije usko je
vezan uz Upravni odjel koji pruža logističku potporu svake vrste Savjetu. Novu županijsku
pročelnicu smo pitali kakvu suradnju očekuje sa Savjetom i
hoće li Upravni odjel i dalje pružati potporu radu Savjeta.
– Županijski savjet za sigurnost prometa na cestama Primorsko-goranske županije osnovan
je u srpnju 1998. godine odlukom župana, a upravo na prijedlog Upravnog odjela koji je tada
nosio naziv za pomorstvo, promet i veze. Pročelnici koji su vodili odjel su se mijenjali, ali je
kao kontinuitet bila prisutna
kvalitetna suradnja sa Savjetom,
jer je očito svojim aktivnostima
opravdao očekivanja. Nema
sumnje da je sigurnost cestovnog prometa u proteklih 15 godina na području Primorsko-goranske županije podignuta na
znatno višu razinu zahvaljujući i
djelovanju Savjeta. Stoga sam
uvjerena da će suradnja biti i
dalje uspješna i od članova Savjeta očekujem nove projekte.
Budući je u tijeku postupak
imenovanja članova Savjeta u novom mandatu,
prijedlog je da budem jedan od članova, što vidim kao
priliku za neposrednije uključivanje
u ovu problematiku.
Upravni odjel
za pomorsko dobro, promet i veze bavi se raznovrsnim i složenim poslovima.
Smatrate da se
dovoljno pažnje
posvećuje
cestovnom prometu?
– Primorsko-goranska županija putem Upravnog odjela za
pomorsko dobro, promet i
veze ima doista brojne obveze koje proizlaze iz zakonskih
propisa. Iako »sigurnost
U
prometa« nije zakonom propisana obveza, naša županija nastoji
biti uključena bilo posredno ili
neposredno u sve aktivnosti vezane za povećanje sigurnosti
prometa.
Naime, zbog velikog broja sudionika u cestovnom prometu,
neminovne su i brojne negativne posljedice. Ne možemo ne
zabrinuti se zbog broja stradalih
sudionika u prometu ili ostati
ravnodušni na podatak da je u
proteklih deset godina na prometnicama Primorsko-goranske
županije život izgubilo više od
400 ljudi. Niti jedan trud, niti jedna akcija, niti jedan projekt nisu suvišni kada je riječ o očuvanju ljudskog života. To je jedan od argumenata zašto se
ovom aspektu prometa i brizi o
sigurnosti u cestovnom prometu
od strane Primorsko-goranske
županije kontinuirano posvećuje toliko pažnje.
Prometnice Primorsko-goranske županije sve su modernije, brže i sigurnije. Koliko su
obični građani svjesni činjenice
da se izuzetno ulaže u infrastrukturu?
– Uvjerena sam da su svjesni.
Sjetite se da nam je prije desetak
godina od Rupe do Krčkog mosta trebalo sat i pol vožnje. U sezoni i po tri sata. Danas je vrijeme putovanja skraćeno na 45
minuta. Imamo zaobilaznicu s
četiri trake, s nizom čvorova, koji
su rasteretili centar Rijeke. Ulaganjima smo olakšali svakodne-
vicu naših građana. Veliku ulogu
odigrala je i Primorsko-goranska
županija koja je lobirala za projekte, uvjeravala odgovorne da
treba ulagati u cestovnu infrastrukturu županije koja je prozor
Hrvatske u Europu. Puno je uloženo u prometnice koje su pod
ingerencijom Županijske uprave
za ceste Primorsko-goranske županije, jer se radi o cestama koje
vode do naših domova, vrtića,
škola, o cestama bez kojih bi
obična svakodnevica malog čovjeka bila manje ugodna. Ali ni
ovom prilikom ne treba zaboraviti da, iako su ova ulaganja važan faktor sigurnosti u prometu,
ključan faktor i dalje ostajemo
upravo mi sami, bilo u ulozi pješaka, vozača, putnika.
W:129.669dd H:54dd
Foto : Prilozi : zmigPASICA*
3
kultura i sigurnost u prometu
192
teško ozlijeđenih od
početka godine
Broj prometnih nesreća u četiri
godine smanjen za 25 posto
o
prez
prometna13
STANJE SIGURNOSTI PROMETA U PRVIH DEVET MJESECI 2013.
GODINE NA PODRUČJU PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE
CRNA STATISTIKA
IDENTIČNA PROŠLOGODIŠNJOJ
U prvih deset mjeseci izgubljeno je 20 života i ove i prošle godine. Cilj je smanjiti
broj poginulih za pet posto u odnosu na lani kada je izgubljeno 26 života
prvih devet mjeseci
2013. godine na prometnicama Primorsko-goranske županije crna
prometna statistika je istovjetna prošlogodišnjoj. I prošle i ove godine je poginulo
po 17 ljudi. I ovogodišnji listopad se potrudio da kopira
prošlogodišnji. Odnio je tri
života. U prva tri kvartala na
prometnicama na području
koje pokriva Policijska uprava primorsko-goranska ozlijeđeno je 811 osoba, 192 teško i 619 lakše. U odnosu na
isti period prošle godine
ozlijeđenih je manje za desetak posto. Broj teško ozlijeđenih ostao je na prošlogodišnjoj razini.
Prvih devet mjeseci 2013.
potpuno je identično istom
lanjskom periodu i kad je riječ o nastradalim sudinicima u prometu. Život je izgubilo po 12 vozača, po četiri pješaka i po jedan putnik. Zanimljivo je da je broj
teško ozlijeđenih gotovo
potpuno identičan. Prošle
godine 190, ove godine 192
teže ozlijeđena osoba. Broj
U
teško ozlijeđenih vozača je
potpuno identičan, 121.
Prošle godine teže su ozlijeđena 43 pješaka, ove godine
42. U prvih devet mjeseci
prošle godine teže je ozlijeđeno 26 pješaka, ove godine
29.
S 38 na 26 poginulih
Kad je riječ o rasprostranjenosti prometnih nesreća po policijskim postajama, jasno je da je najdeblja statistika Postaje prometne policije Rijeka po
kojoj je šestero ljudi poginulo, a teško ih je ozlijeđeno gotovo stotinu. Slijede
postaje Krk, Crikvenica i
Mali Lošinj na čijem je području živote izgubilo po
dvoje sudionika u prometu. Policijske postaje Opatija i Rab su imali po jednog
poginulog dok su tri postaje na području Gorskog kotara, Delnice, Vrbovsko i
Čabar imali po jednu smrtno stradalu osobu. Po broju teško ozlijeđenih, poslije
Rijeke, prednjače Opatijci
Počinjeno 37 tisuća prekršaja
U prvih devet mjeseci policija je evidentirala više od 37 tisuća prekršaja, što je prosjek od 140 prekršaja na dan. Ispisano je gotovo deset tisuća novčanih kazni. Više od tri tisuće
optužnih prijedloga, oko 11,5 tisuća prekršajnih naloga, sedam tisuća upozorenja te šest tisuća izvješća-obavijesti. Gotovo devet tisuća ili svaki četvrt prekršaj odnosi se na zabranjeno zaustavljanje ili parkiranje. Na drugom mjesto je nepropisna brzina sa 7,5 tisuća prekršaja. Slijedi nekorištenje pojasa
(3.300), vožnja pod utjecajem alkohola zastupljena je u dvije
tisuće slučajeva...
(28), Krk (20), Crikveničani
(18), Mali Lošinj (13). PP
Rab ima sedam teško ozlijeđenih, a na području
Gorskog kotara deset je sudionika u prometu teže
ozlijeđeno.
U protekle četiri godine
konstantno se smanjivao broj
smrtno stradalih u Primorsko-goranskoj županiji. Godine 2009. poginulo je 38 ljudi, godinu kasnije 35. Prije
dvije godine crni niz se zaustavio na 34, prošle na 26 poginulih. Još su dva mjeseca
pred nama u 2013. godini, a
poginulih je 20 i realno je
očekivati i nadati se da će se i
ove godine smanjiti broj poginulih. I broj prometnih
nesreća je u četiri godine
smanjen za 25 posto. U prvih
devet mjeseci 2009. upisane
su 3.284 nesreće, a ove godine je broj nesreća pao na
2.459.
- Cilj je ove godine smanjiti
broj smrtno stradalih za pet
posto, objašnjava načelnik
Službe za sigurnost cestovnog prometa PU primorskogoranske Boris Skeledžić.
Dugoročniji cilj je daleko,
no cilj je visoko postavljen i
svaka godina mora potvrditi
da je dio puta prema cilju od
17 poginulih u 2020. godini
prevaljen. Dostigne li se cilj,
to će značiti da je broj poginulih na prometnicama Primorsko-goranske županije
prepolovljen u odnosu na
2010. godinu.
Opasna sezona
Ove godine je smanjen broj
nesreća kojima kumuje alkohol za 10 do 12 posto. U
nesrećama pod utjecajem alkohola sudjelovao je 281 vozač ili 6,7 posto sudionika. U
odnosu na prošlu godinu gotovo četrdesetak manje slučajeva. Razlog za nezadovoljstvo nudi turistička sezona
koja je odnijela 50 posto života. U turističkim mjesecima
život je izgubilo desetero sudionika u prometu. Čak pet
života je izgubljeno na dva
kotača, smrtno je stradalo
četvero motociklista i jedan
mopedist. Prošle turističke
sezone izgubljeno je šest života na cestama Primorja i
Gorskog kotara. Iako se teško
pomiriti s činjenicom da ljeto
odnese toliko života, nije jednostavno održati sigurnost
prometa, koncentraciju i disciplinu vozača na razini kad
promet višestruko raste.
Primjerice, prosječni godišnji
dnevni promet riječkom zaobilaznicom izvan sezone iznosi 40 tisuća vozila dok u
ljetnim vikendima promet
zaobilaznicom dosegne 75 tisuća vozila. Koliki je to promet svjedoči usporedba s
prenatrpanim centrom Rijeke u koji prosječno ulazi 56 tisuća vozila. Manje nego u godinama uoči krize.
U crnoj prometnoj statistici je zabrinjavajuće što 30 posto od ukupnog broja smrtno
stradalih premine u bolnici u
roku od 30 dana. U Europskoj
uniji se ta statistika kreće oko
15 posto.
Subota i petak su dani s najvećim brojem nesreća. U odnosu na ostale dane, iamju desetak psoto više nesreća. Najsigurniji dan je nedjelja koja
ima 20 posto manje nesreća
od prosječnog dana u tjednu.
W:129.073dd H:54dd
Foto : Prilozi : zmigPASICA*
4
kultura i sigurnost u prometu
p
reventiva
Maštovite likove oživjele su
odgajateljice iz dječjih vrtića,
okupljene u udrugu »Loptica
4
predstave za učenike drugih razreda
osnovnih škola Rijeke i okolice su
odigrane u HKD-u na Sušaku
Niz priznanja sa svih strana
Predstava je svojedobno uvrštena u edukativni materijal Ministarstva prosvjete i školstva Republike Hrvatske. Također je
dobila i službenu verifikaciju Ministarstva prosvjete i školstva
kao edukativni materijal. Edukativnu je kvalitetu »Hakovih
prometnih pustolovina« prepoznalo i Ministarstvo unutarnjih
poslova koje je 2002. predstavu uvrstilo u Nacionalni program
sigurnosti cestovnog prometa te videokazetu predstave darovalo dječjim vrtićima u Hrvatskoj. Upravni odbor Hrvatskog
auto kluba dodijelio je priznanje udruzi »Loptica« za postignute rezultate u radu na prometnoj preventivi te širenju tehničke kulture i unapređivanju sigurnosti cestovnog prometa.
VEĆ 13 GODINA AUTOKLUB RIJEKA ORGANIZIRA PREDSTAVU ZA DJECU
HAKOVE PROMETNE PUSTOLOVINE
Č
Izgubljeni dinosaurus HAK-a, dječak i djevojčica koji mu pomažu da preživi u prometu,
opasni vozač i policajac godinama uče djecu da prepoznaju opanosti u prometu
jeca drugačije gledaju
na svijet od nas odraslih. Najvažnije je dotrčati do prijatelja s druge strane ulice, zgrabiti loptu koja
uvijek negdje skakuće, potrčati roditeljima u susret. Da
bi djeca shvatila da u tom njihovom svijetu igre i privrženosti postoje i opasnosti, trebat će barem malo odrasti. U
međuvremenu ćemo im morati usaditi oprez i koncen-
D
traciju. Ne stalnim opomenama, niti prijetnjama poput »ne smiješ preko ulice«
već edukacijom, kroz igru i
zabavu. Autoklub »Rijeka« je
zaslužan za otkrivanje formule. O opasnostima na cesti djeca će učiti kroz smijeh.
Već trinaestu godinu za
redom, Autoklub Rijeka organizira kazališnu predstavu »Hakove prometne pustolovine« s ciljem edukacije
najmlađih sudionika u prometu. U Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku su
odigrane četiri predstave za
učenike drugih razreda osnovnih škola Rijeke i okolice, od Opatije do Kraljevice. Predstave su se trebale
za učenike prvih razreda
odigrati još na proljeće, ali
su zbog bolesti odgojiteljica odgođene za jesenski
termin. Tako su učenici pr-
vih i drugih razreda ispunili
Hrvatski kulturni dom na
Sušaku. U dva dana predstave je pogledalo 1.200
učenika.
Predstava »Hakove prometne pustolovine« je plod
timskog rada. Režiju potpisuje Serđo Dlačić, priču je
napisao omiljeni dječji književnik Mladen Kušec. Predstavu je uglazbio Olja Dešić,
a za scenografiju se pobrinuo Vojo Radoičić. Odgajateljice iz dječjih vrtića, okupljene u udrugu »Loptica«
oživjele su maštovite likove.
Malog izgubljenog dinosaurusa HAK-a, dječaka i djevojčicu koji mu pomažu da
preživi u prometu, opasnog
vozača i sveprisutnog policajca kojem je zadatak nadgledati poštuje li družina
prometna pravila i znakove.
Kroz glazbu i igru, na zabavan način, likovi u predstavi
upozoravaju djecu na opasnosti koje ih vrebaju u prometu, ali i na pravilno i poželjno ponašanje. Predstava
se temlji na spoznaji da najmlađi kroz zabavne sadržaje
lakše usvajaju znanja. Ujedno, »Hakove prometne pustolovine« su povod da roditelji i učitelji iskoriste predstavu da s djecom ponove
osnovna pravila sigurnog
ponašanja u prometu i svojim pozitivnim primjerom
pokažu kakvo ponašanje od
svojih najdražih i najmanjih
članova obitelji očekuju.
»Hakove prometne pustolovine« traju pola sata i po tome su također prilagođena
djeci i njihovoj koncentraciji.
Predstavu je od početka
stoljeća, kada je izvedena prvi put, vidjelo više od 15 tisuća djece. Generacije su odrastale uz izgubljenog dinosausrusa, dječaka i djevojčicu te
pažljivog policajca. Prve generacije koje su uživale u
edukativnoj predstavi u režiji
Autokluba Rijeka 2001. godi-
ne danas već upijaju znanja
na fakultetima.
U Autoklubu Rijeka zahvaljuju svima koji su pomogli
ostvarenje ovogodišnje izvedbe »Hakovih prometnih pustolovina«. Prvenstveno »Croatia
osiguranju«, Gradu Rijeci za
ustupanje prostora Hrvatskog
kulturnog doma, Odjelu za sigurnost cestovnog prometa
Policijske uprave primorskogoranske koji se pobrinuo da
sve prođe u najboljem redu te
»Autotroleju« na organiziranom prijevozu djece.
W:129.073dd H:54dd
Foto : Prilozi : zmigPASICA*
5
kultura i sigurnost u prometu
153
razreda osnovnih škola iz
Rijeke i Primorsko-goranske
županije sudjeluje u akciji
Uz ulogu biciklista, u
praktičnom dijelu nastave
prvašići se uživljavaju u
uloge pješaka
d
jeca
AKCIJA DOMA MLADIH OVE GODINE OKUPLJA 2.288 PRVAŠIĆA
Svrha akcije „Prvi koraci u prometu“, koja se provodi već 16 godina, je obuka i
upoznavanje djece prvih razreda osnovnih škola s temeljnim prometnim
pravilima i usvajanje pozitivnog ponašanja na cestama
ČĆ
Prvi korak u tome su brojne edukacije po školama, ali
i akcija »Prvi koraci u prometu« koju već 16. godinu
provodi Dom mladih u suradnji s prometnom policijom PU primorsko-goranske, Županijskim savjetom
za sigurnost prometa na
cestama, Odjelom gradske
uprave za odgoj i školstvo,
Odjelom gradske uprave za
sport i tehničku kulturu te
Upravnim odjelom za školstvo i društvene djelatnosti
Primorsko-goranske županije.
preza na cestama nikad dosta, a kada su u
pitanju djeca i još k
tome kao aktivni sudionici
prometnih zbivanja onda
drugi razlozi za povećanju
pažnju nisu ni potrebni.
Zbog broja vozila na cestama, ali i načina života u kojem se, uglavnom, svima
negdje žuri, djeca su konstatno rizična skupina u prometu. Brojne preventivne
akcije najmanje su što se
može učiniti kako bi se zaštitilo sve sudionike u prometu
s posebnim naglaskom na Gdje griješe roditelji
one najmlađe, obzirom da je
Svrha akcije je obuka i
svijest starijih vozača teško upoznavanje djece prvih rapromijeniti.
zreda osnovnih škola na po-
O
Predavanje u školi
– Cilj našeg programa je
usvajanje znanja o prometu,
opasnostima koje prijete na
putu od kuće do škole, ali i
razvijanje prometne kulture.
Nastava je koncipirana u četiri dijela, a djeci je najzanimljiviji dio na poligonu i tu
najbolje upijaju važnost poštivanja semafora, prometnih
znakova i ponašanja u prometu, neovisno jesu li pješaci, putnici ili biciklisti, istaknuo je Igor Crnković,
učitelj u prometnoj sekciji
Doma mladih dodavši i da
neke škole zbog troškova
prijevoza nisu u mogućnosti
doći u Dom mladih pa se u
takvim slučajevima predavanje održava u samoj školi.
dručju Primorsko-goranske
županije s temeljnim prometnim pravilima i usvajanje
pozitivnog ponašanja na cestama sve u svrhu povećanja
sigurnosti u prometu njih samih, ali i ostalih sudionika.
Program akcije »Prvi koraci
u prometu« osmisli su djelat-
nici Doma mladih koji zajedno s predstavnicima prometne policije učenike s područja Rijeke i okolice dočekuju
na poligonu u Domu mladih
gdje se odvija praktični dio.
Učenike škola van Rijeke voditelji programa i policajci
posjećuju u njihovim po-
dručnim školama donoseći
sa sobom pokretne semafore
i svu ostalu potrebnu opremu. U akciji koja je počela s
prvim danom listopada sudjelovat će ukupno 2.288 prvašića iz 153 razreda osnovnih
škola iz Rijeke i Primorskogoranske županije, a sve pod
budnim okom voditelja prometne sekcije Doma mladih
Igora Crnkovića i Josipa Šarlije te Borisa Barića iz Prometne policije.
Jednog kišnog ponedjeljka
početkom studenog, školske
klupe onima kabineta u Domu mladih zamijenili su prvašići 1. B razreda osnovne
škole Ivan Zajc koji su u pratnji svojih učiteljica marljivo
upijali sve što im se prenosilo
a u interaktivnom predavanju i »cinkali« svoje roditelje i njihove prometne prekršaje.
Poligon magnet
– Djeca vrlo dobro prihvaćaju ovakve inicijative jer im
se kroz igru i neki njima zanimljiv način predstave stvari
koje su vrlo važne za njihovu
sigurnost. Akcija »Prvi koraci
u prometu« nastavak je akcije
»Poštujte naše znakove« i već
tradicionalno okuplja učenike prvih razreda. Početkom
godine već smo obišli sve
škole, podijelili djeci edukativni materijal, govorili o prometnim pravilima a na poligonu Doma mladih kroz teoriju i primjere iz prakse, sve
još jednom ponovili, rekao je
Boris Barić iz Prometne policije.
Upravo je dio na poligonu,
uz crtiće i bojanje, najzanimljiviji dio prvašićima budući da se, zahvaljujući prometnoj signalizaciji imaju priliku
uživjeti u ulogu pravog sudionika u prometu. Uz ulogu
biciklista, u praktičnom dijelu nastave prvašići se uživljavaju u uloge pješaka i na poligonu ispred Doma mladih uz
nadzor Voditelja prometne
sekcije i policijskih službenika Postaje prometne policije
Rijeka uče pravilno ponašanje na prometnicama. Cilj
programa je prenijeti znanje
o ponašanju u prometu učenicima, kako bi se oni sigurno kretali od kuće do škole,
pravilnom prelaženju preko
pješačkog prijelaza, vožnji biciklom i drugim temama bitnim za povećanje sigurnosti
djece u prometu.
W:129.669dd H:54dd
Foto : Prilozi : zmigPASICA*
6
kultura i sigurnost u prometu
gps
Europska komisija ima za cilj smanjiti
broj poginulih u prometnim
nesrećama za trećinu do 2020. godine
ISA tehnologija obavještava
vozača koji je pretjerao o
ograničenju brzine
UPORABA GPS TEHNOLOGIJE U PROMETU KAO SEGMENT SUSTAVA ITS
SATELITI ĆE OGRANIČAVATI
BRZINU AUTOMOBILA
Prema najavama koje stižu iz Bruxellesa, ozbiljno se razmišlja o tome da se u sva nova
vozila u Europskoj uniji ugradi sustav koji bi automatski djelovao na kočnice u
slučaju pritiskanja papučice gasa iznad dozvoljene granice
č
ć veća
edan od ključnih elemenata u korištenju ITS-a
(Inteligentni Transportni Sustav), za bolju učinkovitost i sigurnost u prometu
i logistici smatra se globalni
sustav za pozicioniranje
(GPS). Velika popularnost
upotrebe GPS sustava, osim
točnosti, pouzdanosti i dostupnosti signala, leži u činjenici da se GPS sustav
može integrirati u ostale informatičke sustave kao što
je geoinformacijski sustav
(GIS) ili ISA sustav inteligentne prilagodbe brzine
vozila. S obzirom da se kod
integracije sustava moraju
zadovoljiti određeni zahtjevi uz standardni GPS, danas
se u kontekstu globalnog
pozicioniranja koristi tzv. AGP.
Sustav za globalno pozicioniranje (GPS) je mreža satelita koji kruže oko Zemlje,
šaljući snop signala na bilo
kojem dijelu Zemljine površine. Signali nose podatke o
vremenu, orbiti satelita te
statusne podatke 24 sata
dnevno bez obzira na atmosferske prilike. Danas GPS
sustav ima mrežu od tridesetak aktivnih satelita, koje koristi za navigacijske aplikacije
koristeći ih u realnom vremenu na moru, kopnu i zraku.
Integracija GIS sustava
sa GPS-om omogućila je,
uz ostalo, praćenje i analizu podataka o kretanju
prometnih
entiteta
na
određenom području. Naj-
J
program upisuju prema
određenom protokolu i
periodično ažuriraju Koriste za potrebe praćenja
stanja sigurnosti te izradu
potrebnih analiza procjenu potrebnih ulaganja u
pojedine dionice i ceste
koje su prepoznate u
GIS u Županiji
smislu povećane opasnosPrimorsko-goranska žu- ti za izazivanje prometne
panija pokrenula je pro- nesreće. Navedena GIS
jekt praćenja prometnih aplikacija svojom jednosnesreća u suradnji s MUP- tavnošću i preciznošću
om prije 13 godina. Cilj jamči sigurne i pouzdane
projekta je transparentno podatke, koji u praksi
dobivanje
vođenje podataka o pro- omogućavaju
metnim nesrećama na relevantnih podataka o
cestama Primorsko-goran- kritičnim točkama i dioniske županije s mogućnoš- cama na cestama Primorću određenja prostorne sko-goranske županije. To
distribucije. Tada je odlu- je temeljna pretpostavka
čeno da se svi podaci za kvalitetno planiranje i
obrađuju
jedinstvenom realizaciju potrebnih inmetodologijom,
imple- tervencija i sanacija u cilju
mentacijom GIS-a na razi- eliminiranja potencijalnih
ni Primorsko-goranske žu- opasnosti.
panije. Aplikacija je evoluirala i učinjena je prim- Prilagodba brzine
jenjivom za prijenos poSofisticirana prilagodba
dataka nadležnim institu- brzine u vozilima pomoću
cijama za upravljanje i go- GPS tehnologije je metoda
spodarenje cestama župa- korekcije brzine na tenije i MUP-a. Podaci se u melju položaja vozila poprednost uporabe
GIS/GPS tehnologije leži u
velikoj pouzdanost i raspoloživost sustava, što će se
povećati uvođenjem Galileo i GLONASS satelitskih
sustava u operativnu uporabu.
Strogi Britanci
Velika Britanija već sada inzistira da njihovi automobili trebaju
biti opremljeni uređajima koji sami koče ako vozilo prekorači
određenu brzinu kretanja. To se postiže kamerama ugrađenim u
nova vozila, a isto tako izvjesna je opcija ugradnje i u stara vozila
(?). Princip rada se temelji na uključivanju kamera koje prilikom
prolaza pored znaka ograničenja evidentiraju obvezu prikazanu
na prometnom znaku te se u slučaju prekoračenja brzine automatski aktivira sustav kočenja.
moću GPS prijamnika. Većina navedenih uređaja
ugrađenih u vozila podržavaju ISA tehnologiju, čija primjena može pomoći
vozačima u kontroliranju
brzine kretanja. ISA koristi
globalno
pozicioniranje
vozila uspoređujući te podatke s digitalnom kartom
koja sadrži podatke o
ograničenju brzine za pojedine ceste. Ako se vozilo
kreće brže od dopuštene
brzine, vozač će, primiti
vizualno i/ili audio upozorenje od ISA uređaja. Prema najavama koje stižu iz
Bruxellesa, ozbiljno se
razmišlja o tome da se u
sva nova vozila u Europskoj uniji ugradi sustav
koji bi automatski djelovao na kočnice u slučaju
pritiskanja papučice gasa
iznad dozvoljene granice.
Tehnologija nazvana »Intelligent Speed Adaptation« (ISA) dio je novog
programa sigurnosti na
cestama EU. Europska komisija ima za cilj smanjiti
broj poginulih u prometnim nesrećama za trećinu
do 2020. godine. Pretpostavlja se da bi limitator brzine mogao funkcionirati
na tri načina. U prvom
slučaju bi se vozačima samo sugeriralo usporavanje tj. alarm bi ih obavještavao o ograničenju brzine, dajući im priliku da
sami uspore. Drugi je način da se automobil usporava,
ali
istovremeno
omogućava vozaču deaktiviranje. Treći, najrigoroz-
niji, ne bi dozvoljavao nikakav utjecaj vozača, odnosno brzina bi se ograničavala uvijek kada bi došlo do prekoračenja propisanog limita.
Još jedan dobar primjer
ISA tehologije je sustav na
naplatnim postajama autocesta koje su opremljene GPS
odašiljačem. Postaja odašilje
signal na prijemnik GPS sustava u vozilu. Čim uređaj primi povratni signal koji sadrži
podatke o geografskoj širini i
dužini, sustav se aktivira, dakle provjeravaju se parametri
zemljopisne dužine s trenutne pozicije vozila. Kada vozilo dosegne kritičnu točku
sustav obavještava vozača o
ograničenju brzine. Istodobno iz drugog detektora preuzetog sa sljedećeg odašiljača
provjerava se da li se vozilo
kreće u granicama dopuštenog ograničenja.
Ipak brzina
Sigurnost u prometu je
postala jedan od većih problema u modernom društvu. Svakodnevno smo svjedoci brojnih prometnih nesreća u kojim stradavaju vozači i svi ostali sudionici u
prometu, a nanosi se i velika
materijalna šteta. Prikupljanje podataka o poziciji
vozila dobivenih putem GPS
sustava i njihovo dovođenje
u korelaciju s ostalim parametrima odnosno podacima
iz okoline (vremenski uvjeti,
uvjeti na cesti, stanje ispravnosti vozila itd.) pomoću
GIS softvera otvara mogućnost detaljne analize pojedi-
ne prometne nesreće i njenog uzroka. Tako dobiveni i
analizirani podaci mogu se
koristiti kao podloga pri
odabiru pravilnog pristupa
rješavanju problema sigurnosti u prometu.
Iako uzroci prometnih nesreća mogu biti različiti, te
uglavnom stohastične naravi,
većinom su to neprilagođena
brzina kretanja vozila koja u
kombinaciji s ostalim čimbenicima (alkohol, uvjeti na
cesti, ispravnost vozila...) ima
za posljedicu fatalne ishode.
Iz tog razloga je nužno pažnju za rješavanje ovog problema usmjeriti na tehnologiju za regulaciju brzine vožnje na automobilima. Postoje
različiti pristupi autonomiji
rada sigurnosnog sustava
ugrađenog u vozila. Zbog te
činjenice i uspješnost sprječavanja prometnih nesreća
razlikovala bi se ovisno o korištenoj opremi u vozilu, odnosno ovisila bi o stupnju
kontrole sustava nad brzinom vozila.
GPS bi trebao naći svoju
primjenu u metodologijama
kontrole brzine vozila jer bi
takav globalni sustav davao
svim vozilima podatke iste
točnosti i pouzdanosti. Ako bi
se pozicija vozila dovela u korelaciju s prometnim ograničenjima za zadano područje
onda bi sustav u vozilu mogao reagirati na sukladan način i ograničiti brzinu. Isto tako bi uporaba GPS tehnologije pomogla u standardizaciji
inteligente prilagodbe brzine,
jer bi se svi protokoli bazirali
na istom izvoru podataka.
W:129.669dd H:54dd
Foto : Prilozi : zmigPASICA*
7
kultura i sigurnost u prometu
a
kcija
Prosječna starost voznog
parka 11 godina
21%
tehnički neispravnih
vozila u Hrvatskoj
DANI TEHNIČKE ISPRAVNOSTI ODRŽAT ĆE SE KRAJEM STUDENOG
PROVJERITE BESPLATNO
SVOJE VOZILO
Da priličan broj vozila krstari hrvatskim prometnicama u neispravnom stanju, potvrđuje i
statistika. U prvih osam mjeseci 2013. godine tehničkom pregledu pristupilo je 1,3
milijuna vozila. Oko 21 posto ili 274 tisuće vozila pokazalo se neispravnima
ani tehničke ispravnosti održat
će se od 25. do
30. studenog. U sklopu
akcije vozači će moći
besplatno provjeriti ispravnost svojih vozila u
stanici za tehnički pregled Autokluba Rijeka
na Preluci. Obzirom na
gospodarsku situaciju
koja je donijela pad
prodaje novih vozila i
povećanje starosti voznog parka, jasno je da će
akcija Dani tehničke ispravnosti biti sve korisnija i popularnija.
Da priličan broj vozila krstari hrvatskim
prometnicama u neispravnom stanju, potvrđuje i statistika. U prvih
osam mjeseci 2013. godine tehničkom pregledu pristupilo je 1,3 milijuna vozila. Oko 21 posto ili
274 tisuće vozila pokazalo se
neispravnima.
- Proteklih nekoliko godina
povećala se prosječna starost
voznog parka, a time i broj
tehnički neispravnih vozila,
objašnjava tehnički rukovoditelj Autokluba Rijeka Marin
Miculinić.
D
Petina neispravnih
Ne vodi se posebna statistika za Primorsko-goransku
županiju odnosno vozila s riječkim registracijama, no po-
stoji statistika za riječko-istarsku regiju. Podaci govore
da se prosječna neispravnost
vozila kreće oko 20,5 posto.
Dakle, situacija je jedva nešto
bolja od hrvatskog prosjeka.
U velikim urbanim sredinama riječko-istaarske regije
neispravnih je vozila 20,8 posto, a u manjim urbanim sredinama 20,1 posto.
- Vozila se zbog krize ne
održavaju adekvatno pa je
jasno da je akcija Dani tehničke ispravnosti vozila prilika da ljudi prekontroliraju
svoja vozila kako ne bi u vožnji ustanovili da im je vozilo
neispravno, ističe Miculinić.
Prošlim akcijama je u više
od 160 stanica za tehnički
pregled širom Hrvatske pre-
gledano gotovo deset tisuća
od dva milijuna vozila registriranih u Hrvatskoj. Pretprošle godine se 45 posto vozila
pokazalo neispravnima. Godine 2010. čak 54 posto vozila je "palo" na preventivnom
tehničkom pregledu. Najćešće tehničke neispravnosti
kod osobnih vozila bile su
zamijećene na uređajima za
kočenje. U 20 posto pregledanih vozila. Potom na uređajima za osvjetljavanje.
Negdje oko 17 posto. Oko
deset posto vozila nije zadovoljilo na tehničkom zbog
neispravnog ovjesa i kotača.
Oko šest posto vozila nije
prošlo zbog neispravnog
motora, a tu je negdje i postotak neispravnosti na ispušnom sustavu – EKO testu. Jedan posto vozila nije imalo
ispravan uređaj za upravljanje.
Na Preluku 38 posto
neispravnih
Najveći broj tehnički neispravnih vozila staro je 10 do
11 godina. Prosječna starost
voznog parka za osobna vozila u Hrvatskoj kreće se oko 11
Ne brinemo o automobilima
Koliko (ne) brinemo o svojim automobilima, pokazala je i nedavna HAK-ova anketa. Od 549 ispitanika, samo 14 posto je izjavilo da se ne brinu dovoljno o svojim autombilima. No, kad se malo zagrebalo ispod ankete, odgovori su pokazali da baš i nije tako.
Ulje tjedno kontrolirala tek 26 posto ispitanika, a upravo je to potrebna mjera kontrole. Jednom mejsečno ulje porovjerava 30 posto, a 16 posto razinu ulja provjeri tek jednom godišnje. Slično je i s
kontrolom rashladne tekućine. Trebalo bi je kontrolirati mjesečno,
no tako postupa tek 20 posto vozača. I gume bi trebalo kontrolirati
jednom mjesečno i tu je situacije ipak bolja. Više od polovice vozača uredno kontrolira tlak u gumama, no 10 postvo vozača gume
kontrolira jednom godišnje.
godina. Podsjetimo da je deset godina i tri mjeseca bila
prosječna starost vozila u Hrvatskoj prije pet godina.
U stanici za tehnički pregled vozila Preluk na prošlogodišnjoj je akciji pregledano
156 vozila. Neispravno je bilo
čak 38 posto vozila. Statistika
je nešto bila bolja nego 2011.
godine kada je evidentirano
44 posto neispravnih vozila.
Prošle godine je zabilježen
veći odaziv vozača na akciju.
U odnosu na 2010. godinu
odazvalo se 20 posto vozača
više.
Prvih deset tisuća vozača
koji pristupe tehničkom pregledu u sklopu akcije dobit će
na dar tri litre tekućine za
pranje vjetrobranskog stakla.
U sklopu akcije nema sankcioniranja vlasnika za čija se
vozila utvrdi da su tehnički
neispravna, nego će ih se savjetovati o načinu otklanjanja
neispravnosti i uputiti u
ovlašteni servis. Bitno je napomenuti da vozači koji u vrijeme trajanja akcije moraju
podvrgnuti vozilo tehničkom
pregledu zbog produženja registracije vozila, nemaju pravo sudjelovati u akciji.
W:129.669dd H:54dd
Foto : Prilozi : zmigPASICA*
8
kultura i sigurnost u prometu
priče
Natpis na riječkom kolodvoru
»Kimenet-Uscita« tumači kakovi
gospodari gospoduju nad tim
hrvatskim gradom
IZ RIJEČKE
PROMETNE POVIJESTI
š Ž
većenik i domoljub Ivan
Nepomuk
Jemeršić
(1864.-1938.) putovao je u
ljeto 1902. godine od Bjelovara,
preko Zagreba i Gorskog kotara, do Rijeke te potom Kvarnerom i dalje prema jugu, da bi
putovanje završio na Plitvičkim jezerima. U duhu vremena
objavio je o tom svom dugom
putovanju odeblju putopisnu
knjigu »Kopnom i morem na
Plitvička jezera«, tiskanu u Zagrebu 1904. (te pretiskanu u
Delnicama 2004.). Tipičan odnos prema putovanjima u to
(usporeno!) doba dobro pokazuje ulomak koji započinje u
Lokvama. Kao zanimljivost
može se spomenuti da je Jemeršićev ljetni boravak u Lokvama 1902. inspirirao Janka
Polića Kamova, koji je tu često
boravio zbog voljene Katarine
Radošević-Kitty, na novelu
Ćuška. Dakle, Jemeršić piše:
»Svanuo liep dan 18. kolovoza, koji me spomenuo rodjendana našeg apoštolskoga
kralja Franje Josipa I. Pobrzah
stoga rano u crkvu, da odslužim sv. misu i da se pomolim
za svaku sreću i napredak
kralja i naše hrvatske otačbine.
Nakon što odslužih svetu službu, stvorismo plan, kako ćemo
oko deset sati krenuti na izlet u
Brod na Kupi. Od Lokava do
Broda na Kupi imade dobra tri
sata vožnje... Sav put od Lokava do Broda pun je čara i velebnih prirodnih krasota. Kretasmo divotnim putem, što
vodi iz Lokava u Delnice kroz
tako zvani Sopač. Liepa lujzinska cesta dovela nas najprije u
umilno mjesto Delnice... Podne bilo već odmaklo, kad stadosmo uz put u zahladje pod
široko orahovo drvo, gdje nas
brižne Marte ponudiše jelom i
tek što malo odpočinusmo i
zalismo vinom, krenusmo
skoro dalje...« (str. 82-83)
U to doba trome, ali stabilne
Austro-Ugarske, svi su imali više vremena no što im je zaista
trebalo! Putovalo se zbog putovanja i susreta te zbog dugih
boravaka na krajnjem odredištu. Ako su ceste bile loše, željeznica, s parnim lokomotivama,
ipak je sve skupa bitno ubrzala.
»Divno bilo je vrieme, kad
me parna krila sliedećeg dana,
rano digoše s delničkog kolodvora, da me odnesu k žalovima
Adrije i medj lovorike i mirte
hrvatske Liburnije... Dok se
čovjek nasladjuje vidicima razne vrste – ostaje upravo za-
S
panjen - kad vlak kreće spram
željezničke stanice Plase. Odavle neodoljivom silom privlači
svačije oko prva pojava čarnog
Jadranskog mora... Priroda što
dalje, prikazuje se sve bujnijom i bujnijom. Počinju se doskora dizati i razne sjajne palače
ponositog Sušaka – koji hrvatski grad kroz odulji i veliki tunel
vodi željezničku prugu pred
sjajni grad Rieku – kamo sretno
stigosmo oko devete ure.
ubijenoj u anarhističkom atentatu 1898. godine, bio je
skromnijih dimenzija i stajao je
u donjem dijelu parka na Mlaci. Kod tog spomenika okupljala se početkom XX. stoljeća tajna anarhistička grupa »Cefas«,
koju su sačinjavali Kamov, Baričević i Mijo Radošević (Kittyn
brat). Nakon Prvog svjetskog
rata spomenik nesretne carice
Sissy netragom je nestao.
Opatijska živost
Rieka ljuta rana naša
Mjesto izlaza na riečkom
kolodvoru pokazuje napis:
»Kimenet-Uscita« što odmah
svakome tumači, kakovi gospodari gospoduju nad tim hrvatskim gradom. – Rieka to je
ljuta rana naša.« (str. 148-150)
Iz ovog vidimo da su dvojezični natpisi vječiti hrvatski
problem - samo se mijenjaju
jezici.
Inače, te 1902. na mjesto
gradonačelnika Rijeke zasjeo je
odvjetnik Francesco Vio, koji
je, vrlo uspješno obnašao funkciju do 1913. godine. Koliko su
u političkom smislu stvari bile
komplicirane dobro ukazuje
primjedba premijera Banffyja,
koji je, u mađarskom parlamentu, osudio: »...Krivo shvaćanje Riječana da njihov grad
čini, pored Ugarske i Hrvatske,
neki treći faktor u kruni svetog
Stjepana. Stvar apsurdna i nevjerojatna!« Ipak se za tadašnje
Riječane govorilo da se rađaju
sa znanjem četiri jezika: hrvatskog, talijanskog, mađarskog i
njemačkog. No, pri tome se
točno znalo u kojim prigodama treba koristiti koji jezik.
»Od modernijih, novijih,
najsjajnijih i naljepših palača
grada Rieke, osim gradskog kazališta, valja osobito istaknuti
još četverokatnu sjajnu zgradu
parobrodarskog družtva Adrije, zatim palaču riečkog guvernera, koja je okružena krasnim
perivojem, a sagradjena u stilu
talijanske
renaisance
sa
ogromnim troškom od 1,4 milijuna kruna... Zaputih se još u
krasno uredjeni pučki perivoj
(na Mlaci); gdje je smješten
spomenik pok. kraljici Jelisavi
(Elizabeti, ženi Franje Josipa)
sa talijanskim natpisom, dok
uokolo imade vrlo elegantnih i
pristalih zgrada.
Odvla jugo-iztočnim pravcem krenuh tako zvanim putem Via del Pino da razgledam neke znamenite riečke
tvornice, kao tvornicu bačava, riže, škroba, petroleja, a
navlasitto onu torpeda, što se
Duša ti se brzo razvedri, a sjetne misli
rasplinuju se poput dima sa parobroda, što
eno svake ure hrli morem iz Rieke na Opatiju,
pisao je svećenik i domoljub Ivan
Nepomuk Jemeršić
nalazi već skoro na granici istarskoj.« (str. 157-158)
Car Franjo Josip i njegova
žena Elizabeta Bavarska nisu
imale sreće sa spomenicima u
Rijeci. Njegov mramorni kip, u
OdOpatiji
U
zaboravljenih
je 1902.vozila
duljeizboravila
tog vremena
slavnareklamirao
balerina Isadora
se HilDuncan, koja je zapisala u svojim memoarima da je inspiracilman.
ju »Vozilo
za svojeza
legendarno
naše ceste.treperenje
Proizvod ruku
»Rootes-Chrysler“,
pronašla promatrajući
Engleska. »Hillman
lišće
opatijskihMinx
palmi.
deTu
Luxe«
se odmarala
– 1496 ccm,
i književnica
64 KS kod
i pacifis4.800
okretaja
tica
Bertau von
minuti;
Suttner,
4 sinkronizirane
koja je već 1905.
brzine,
dobila
prednje
Nobelovu
disk kočnanice, servo
gradu
za mir.
uređaj
Njena
za suprotnost,
brzo i sigurno
dugogodišnji
kočenje, potrošnja
bečki gradona8 litara
na 100Karl
čelnik
km. Lueger,
Cijena 1.376
poznati
USD
konzervativac
plus dinarski
i antisemit,
troškovi (carina,
također
savezni
se
šetao porez
Opatijom,
na promet,
iako jetransport
odsjedao do
u Lovranu.
mjesta isporuke
Što se tiče
i ostaaulo - 14.250 novih
tomobilizma
Opatija
dinara.“
je trebala
(NL, postati
8. siječnja
polazište
. 1970.).
velikog turističkog
Kakorelija
je todo
bilo
Nice,
vrijeme
no otkazan
bezrazložnog
je u posljednji
optimizma
trenutak.
nudio se i
Izdavač: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11
Suizdavač: Primorsko-goranska županija,
Savjet za sigurnost prometa na cestama
Primorsko-goranske županije
»Kad dodjoh u riečku luku,
htjedoh odmah parobrodom
u Opatiju, ali kako je ovaj baš
pred par časaka odplovio
onamo, morao sam sad ovdje
čekati skoro čitav sat. Bilo je
sedam sati, kad je stigao parobrod »Štefanija«, gdje se i
odmah ukrcah, da uz put, na
par dana posjetim i naše istarsko primorje. Došavši u
Opatiju nadjoh, ondje sve živo i veselo. Na mulu bila je
sva sila svieta u najživahnijem razgovoru.« (str. 173-174)
»Duša ti se brzo razvedri, a
sjetne misli rasplinuju se poput dima sa parobroda, što eno
svake ure hrli morem iz Rieke
na Opatiju. Kad skreneš okom
na desno, gledaš pred sobom
kućerke od Voloskog, gdje se, u
tankom zelenilu kitnjastih šuma, naslagale uz divne žalove
mora. Dalje ravno pokazuje ti
sukljajući dim grad Rieku i ponositi hrvatski Sušak te njegov
daleki slikoviti okoliš. Otok Krk
i Cres izgledaju kano plivajuća
školjka, okružena viencem vilovitog mora. Na podnožju mrke Učke planine, cakli se milovidna Opatija i njezini dražestni ljetnikovci. Iznad tebe u uzporednoj zračnoj liniji, diže se
junački grad Kastav i željeznička postaja Matulje, koja te vodi
dublje u srce kršne Istre... Zvižduk parnjače s morskih valova
i odjek željeznice s vrletnih
planina...« (str. 192)
Godine 1902. napredak su
označavali para i dim. Željezničke pruge iz Beča i Budimpešte završavale su u Rijeci,
prirodnoj veličini, bio je posta- kip bio nedostupan javnosti, koja je proživljala začađavljen na Velikoj fontani (viskoj iako je suveren vladao do vljen, ali uzbudljiv napredak!
660 cm) koja je bila podignuta 1916. godine. Danas je taj lijepi Riječka luka bila je prepuna
1857. godine na obali. No, fon- rad riječkog kipara Stefanuttija malih parobroda koji su povezivali luke na Kvarneru, ali i
tana je rastavljena 1873. zbog u prizemlju Državnog arhiva.
prometnih razloga i od tada je
Spomenik njegovoj ženi, onih velikih, koji su dovozili i
odvozili najrazličitije terete.
Automobili su bili rijetkost, a
ceste prilagođene kolima i
konjima. Samo je riječki električni tramvaj, pokrenut
1899., koji je vozio od Školjića
do Kantride (s dvojezičnim
talijansko-mađarskim natpisima) izgledao kao nagovještaj posve novog prometnog
doba.
No, svećenik i domoljub
Ivan Nepomuk Jemeršić nije
se dao smetati. Stojeći u podnožju Trsatskih stuba na Sušaku, a želeći doći do crkve
Gospe Trsatske, upitao je pobožnu Primorku kuda vodi
najkraći put gore?
»Imade dva puta: stari,
ovuda stubami, a novi, cestom okolo. Idite starim, gospodine – mi Primorci vaviek
velimo: Živila Hrvatska starinska, a ne nova«
PUTOVANJE
KVARNEROM
Ograda ne
Duncan,
Suttner
zaustavlja
i reli kamione
za Nicu
impressum
Željezničke pruge iz Beča i
Budimpešte završavale su u Rijeci,
koja je proživljala začađavljen, ali
uzbudljiv napredak
Izdavački savjet: Prof. dr. Hrvoje
Baričević (predsjednik), Zdravko Lisac,
Mile Perić, Boris Skeledžić, Ankica Tomac
Urednik: Anto Ravlić
Grafička urednica: Anamarija Reljac
Adresa redakcije: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11
Telefon: 051/212-442
Tisak: Novi list d.d., Zvonimirova 20 a Rijeka