POUKE IZ BIBLIJE — IZDANJE ZA MLADE TRAVANJ, SVIBANJ I LIPANJ 2012. EVANGELIZIRANJE I SVJEDO»ENJE 1 Pouke iz Biblije — izdanje za mlade Travanj, svibanj i lipanj 2012. Evangeliziranje i svjedoËenje Kazalo 01. Definiranje evaneoskog rada i svjedoËenja ................................................. 3 02. Sluæba svakog vjernika .................................................................................. 12 03. Duhovni darovi za misioniranje i svjedoËenje ............................................ 21 04. Evaneoski rad i svjedoËenje kao naËin æivljenja ..................................... 30 05. Redoslijed u programu evangelizacije i svjedoËenja .................................. 39 06. Osobna evangelizacija i svjedoËenje ............................................................ 48 07. ZajedniËko objavljivanje Evanelja i svjedoËenje ....................................... 57 08. Oprema za evaneoski rad i svjedoËenje .................................................... 66 09. Poslani u sluæbu ............................................................................................ 75 10. Odgovor ljubavi .............................................................................................. 84 11. Neka crkva zna .............................................................................................. 93 12. Vrednovanje svjedoËenja i misioniranja .................................................... 102 13. Neprekidna sluæba ....................................................................................... 111 2 Pouka 1 31. oæujka—7. travnja 2012. Definiranje evaneoskog rada i svjedoËenja “Zato idite i uËinite sve narode uËenicima mojim! Krstite ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga! UËite ih da vrπe sve πto sam vam zapovjedio! Ja sam s vama u sve vrijeme do svrπetka svijeta.” (Matej 28,19.20) 3 Subota, 31. oæujka PO»ETI OD MALIH STVARI UVOD: 1. Petrova 3,15 Prije nego πto sam uπla u πator s posljednjim od mladih sudionika na kampiranju koji su upravo oprali zube, Ëula sam njihove glasove kako ponavljaju jutarnji biblijski redak s mojim kolegom: “Naprotiv, πtujte u svojim srcima Krista kao Gospodina, uvijek spremni na odgovor svakomu tko vam zatraæi razlog nade koja je u vama. Ali neka to bude blago i s poπtovanjem...” (1. Petrova 3,15.16) Nekoliko trenutaka prije nego πto sam ih okupila na jutarnje bogosluæje, iste rijeËi su silazile s mog jezika. Dok su moji πtiÊenici u povorci, predvoeni mojim kolegom, odlazili u kapelu, ja sam krenula uzbrdo prema konjuπnici. Redak mi se joπ uvijek vrzmao po glavi, stiπavao se i konaËno uronio tamo gdje se skrivaju teπka pitanja. Jesam li ja dostojna da budem instruktor mladima, svjedok Boæje ljubavi i nade? Jesam li spremna odgovoriti, ponizno i sa strahopoπtovanjem, bilo kojoj osobi koja me pita zaπto imam ovu nadu? Kako uopÊe mogu ja, tako obiËna osoba, uputiti nekog pojedinca na ispunjenje njegovih ili njezinih Ëeænji u Kristu? To zaista nije nemoguÊe, iako naπoj maπti izgleda kao prevelika zadaÊa. Krist nam kaæe: “Podignite svoje oËi te promotrite njive kako su dovoljno bijele za æetvu!” (Ivan 4,35) Svakodnevno smo okruæeni ljudima kojima treba priÊi, dok se neprijatelj duπa protivi svakom naπem koraku. Moæemo biti itekako obeshrabreni i zbunjenog srca kad vidimo da Ëak ni neki iz naπe rodbine ne znaju niπta o Boæjoj beskrajnoj ljubavi. Meutim, Petar nas ne poziva da promijenimo svijet odjednom. On nam kaæe da prvo napravimo mjesta za Krista u svom srcu, da Ga traæimo i dopustimo Mu da otpoËne to djelo. Mi trebamo biti spremni, voljni, podatni u Njegovim rukama. Mi trebamo dijeliti svoju nadu, oduπevljenje i radost u Gospodinu. Trebamo dijeliti s drugima razloge za svoju nadu i Radosnu vijest o Kristovoj ærtvi i OËevoj ljubavi. Trebamo svjedoËiti svakome tko æeli znati, svakome tko traæi, svakome koga muËe takva pitanja. Djeca su se, uz smijeh, upravo uspinjala po putu, dolazeÊi na sat jahanja. Moj suradnik je predvodio skupinu uËenika. To je prijatelj kojemu je potrebna podrπka. Krist je stavio svoj æar i nadu u nas. On je poduzeo prvi korak. HoÊemo li Ga slijediti? Emily Knott, St. Johnsbury, Vermont, SAD Sjeti se On je poduzeo prvi korak. HoÊemo li Ga slijediti? 4 Nedjelja, 1. travnja BOÆANSKA PORUKA, LJUDSKI PRENOSITELJI LOGOS: Postanak 12; Djela 1; 2; 4,33; 13; 22,2-21; 1. Petrova 3,15; 1. Ivanova 1,3 Ljudi su Boæje orue (1. KorinÊanima 4,1.2; 2. KorinÊanima 4,7) Bog nam se moæe obratiti na razliËite naËine. U nekim sluËajevima On govori izravno i moæe Ga Ëuti velik broj ljudi (Izlazak 20,1). Ili se moæe obraÊati pojedincima nasamo, kao u sluËaju Henoka (Postanak 5,22), patrijarhâ (Postanak 12,1; 26,2; 28,10-13) i Mojsija (Izlazak 3,4). Ipak, izgleda da Bog najËeπÊe govori preko ljudi. Moæda ne mislite da su ljudi baπ najbolji posrednici za prenoπenje boæanskih poruka, s obzirom na naπe slabo pamÊenje i sklonost da iskrivimo smisao. Meutim, apostol Pavao nagovjeπtava da Bog govori preko nas ljudi upravo zato πto smo slabi i nesavrπeni — “zemljane posude”, kako on kaæe — pri Ëemu naπa slabost naglaπava Boæju snagu (2. KorinÊanima 4,7). Kako je sve poËelo (Postanak 12,1-4) Ova svemirska igra “pokvarenog telefona” proteæe se unatrag sve do Abrahamovog vremena. U 12. poglavlju Knjige Postanka Bog poziva Abrama da napusti svoj udobni æivot u srediπtu Mezopotamije kako bi Ga slijedio na putovanju kroz divljinu bez nekog posebnog odrediπta. Zaπto? Bog objaπnjava: “Velik Êu narod od tebe uËiniti... i sam Êeπ biti blagoslov... sva plemena na zemlji tobom Êe se blagoslivljati” (redci 2 i 3). Abrahamovi potomci dobili su jedinstvenu zadaÊu — da blagoslove sva plemena na Zemlji. Oni (koji su u meuvremenu postali hebrejski narod) bili su sredstvo preko kojega Êe svijet postati svjestan boæanske milosti. Bog Êe govoriti njima, a oni Êe govoriti svijetu. Crkva preuzima baklju (Djela 1,1-8) Zapovijed da se dosegne Ëitav svijet ponovljena je u Mateju 28,19.20. Poziv prvobitno upuÊen Abrahamu i njegovim potomcima proπiren je kako bi obuhvatio i neznaboπce. Sada, u 21. stoljeÊu, mi trebamo nastaviti ono πto je Abraham zapoËeo — trebamo biti blagoslov svijetu tako πto Êemo prenositi Boæju poruku. Djela apostolska predstavljaju izvjeπtaj o tome kako se prva Crkva prihvatila te zadaÊe, poËevπi u Jeruzalemu (Djela 2) i zavrπivπi Ëak u Rimu (Djela 28). Ta je knjiga puna izvrsnih propovijedi i junaËkih podviga apostola u lijeËenju i istjerivanju demona. Meutim, ispod sve te veliËine nasluÊuje se odvijanje jednog ovozemaljskog, a ipak moÊnog djela. To je jednostavni izvjeπtaj o ljudima koji razgovaraju s drugima dok putuju (8,26-39), okupljaju se u domovima (10,2448), sastaju na obalama rijeke (16,13) i govore u sudskim i zakonodavnim dvoranama vladara (17,16-34). Sljedbenici Puta (kako su nazivali krπÊane) jednostavno se nisu mogli zaustaviti (4,20). Morali su govoriti. SvjedoËili su u najneobiËnijim prilikama, kao πto je bila ona nakon potresa koji je uzdrmao i otvorio zatvorska vrata (16,25-32), pa Ëak (πto je zanimljivo) i na zasjedanju rimskog suda (25; 26). 5 KljuËna rijeË je strast. Poπto su osjetili kako sila Svetog Duha pulsira u njima, prvi krπÊani su bili pokrenuti da πire Radosnu vijest na skoro nesmotren naËin, izlaæuÊi se opasnosti. Oni su bez sumnje imali slobodnu volju, ali ËitajuÊi Djela stjeËemo dojam da Bog osvaja ljude i zapoπljava ih kao orue u svojoj misiji. SvjedoËenje nije bilo toliko projekt ili program, koliko stil æivljenja, neprekidno objavljivanje Boæje dobrote. Kako izgleda ukljuËiti se (2. KorinÊanima 5,20; Efeæanima 4,1.2; 6,20) Biblija sadræi mnoge izraze koji prikazuju naËin æivljenja boæanskog poslanika. Jedan od Pavlovih uobiËajenih motiva je ropstvo. Viπe puta on opisuje sebe kao slugu ili roba Isusa Krista (Rimljanima 1,1; GaÊanima 1,10; Filipljanima 1,1). Ova slika ukazuje na potpuno potËinjavanje i “uranjanje” u Boæje djelo. Rob gubi svoj identitet u odnosu na gospodarovu volju do te mjere da gospodar postaje onaj po kojemu se rob definira. Robovi nemaju drugu svrhu osim da sluæe svog gospodara. Premda je ova metafora za krπÊanski æivot nesavrπena, jer se robovi rijetko dobrovoljno pokoravaju, dok krπÊani to radosno Ëine, ona je ipak korisna u doËaravanju sveobuhvatne naravi Kristovog poziva na svjedoËenje. U potpuno doslovnom smislu, nitko ne moæe biti “povremeni” evanelist. Krist zahtijeva sve naπe vrijeme i svu naπu energiju. Robovi — kraljevskog roda (2. KorinÊanima 5,20; Efeæanima 6,20) Kao Kristovi svjedoci, mi smo Njegovi ponizni robovi. Ipak, istodobno smo i Njegovi visoki predstavnici u kraljevskoj misiji. U 2. KorinÊanima 5,20 Pavao kaæe za sebe i svoje suradnike: “Prema tome, mi vrπimo poslaniËku sluæbu u ime Krista — kao da Bog opominje po nama.” Ova slika, preuzeta iz grËkorimske diplomacije, postavlja Pavla — i, πire gledano, sve nas — na poloæaj velike odgovornosti. Uloga poslanika je da bude glas kralja ili da predstavlja vladara. Poslanik govori sve πto bi, i samo ono πto bi i sâm vladar rekao. U tome ne moæe biti varanja i dvosmislenosti. Kao πto robovi gube identitet kad postanu vlasniπtvo svojih gospodara, tako i veleposlanici gube osobni identitet zauzimajuÊi mjesto svojih gospodara. Kad krπÊani preuzmu ovaj poloæaj, njihov jedini cilj je da proslave Krista, iznoseÊi Njegovu poruku odreeno i u potpunosti. ODGOVORITE 1. Kako se vi osjeÊate kao Boæji glasnogovornik? PoËaπÊeno ili slomljeno? Zaπto? 2. Jeste li toliko posveÊeni misioniranju da biste se mogli nazvati Njegovim robom? 3. Kad svjedoËite drugima, govorite li o Bogu ili za Boga? Andy Blosser, Lansing, Michigan, SAD Sjeti se SvjedoËenje nije bilo toliko projekt ili program, koliko stil æivljenja. 6 Ponedjeljak, 2. travnja OPUNOMO∆ENI PREDSTAVNICI SVJEDO»ANSTVO: Izaija 43,12 “Um mora biti aktivan kako bi pronaπao najbolja sredstva i naËine da se dopre do ljudi koji su blizu nas. ... Mi Ëesto dopuπtamo da nam promaknu prilike koje smo mogli iskoristiti i odlazimo raditi u udaljena mjesta gdje ima manje nade na uspjeh. Tako naπe vrijeme i sredstva mogu biti izgubljeni na obje strane.” (Ellen G. White, Evangelism, str. 443) “Ima mnogo duπa koje u tajnosti æude za svjetloπÊu, sigurnoπÊu i snagom koja nadilazi ono πto sami mogu dosegnuti. Za njima treba tragati i raditi strpljivo i uporno. Traæite pomoÊ od Gospodina u usrdnoj molitvi. ... Neka Njegova ljubav koja omekπava srca i Njegova obilna milost poteku s ljudskih usana. Ne morate iznositi doktrinarne istine, ako vas ne pitaju o tome. Ali uzmite RijeË i s njeænom, Ëeænjivom ljubavlju prema duπama pokaæite im Kristovu dragocjenu pravdu ka kojoj i vi i oni morate doÊi da biste bili spaπeni.” (Isto, str. 442) “Krist svojim uËenicima nije rekao da Êe im posao biti lak. Pokazao im je veliki savez zla koji se svrstao protiv njih. ... Ali neÊe biti ostavljeni da se bore sami. Uvjeravao ih je da Êe biti s njima; a ako pou s vjerom, stavljaju se pod zaklon SvemoguÊega ... [On Êe se pobrinuti] za sve πto Êe im biti potrebno u radu i preuzeti na sebe odgovornost za uspjeh. Dokle god budu sluπali Njegovu RijeË i radili oslanjajuÊi se na Njega, ne mogu doæivjeti neuspjeh.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 19) “Povedimo raËuna o svojim rijeËima. Govorimo u vjeri i imat Êemo vjeru. Nikad se nemojte prepustiti obeshrabrujuÊim mislima kad je rijeË o Boæjem djelu.” (Evangelism, str. 663) “Dobro sjeme koje je posijano moæe jedno vrijeme leæati u hladnom, svjetovnom, sebiËnom srcu, ne pokazujuÊi da se ukorjenilo. ... Mi ne znamo πto Êe u naπem æivotnom djelu napredovati, ovo ili ono. ... Mi trebamo raditi svoj posao prepuπtajuÊi rezultate Bogu.” (Evangelism, str. 64) ODGOVORITE 1. ©to mislite da bi se moglo ili trebalo uËiniti u podruËjima “nepristupaËnima za Evanelje”? 2. Poznajete li neku osobu koja, iako moæda zna za Boga, ne poznaje Njegovu ljubav? Koje male korake moæete poduzeti da biste joj pokazali Njegovu ljubav? Johanna Nielsen, Tacoma, Washington, SAD Sjeti se “Govorimo u vjeri i imat Êemo vjeru.” 7 Utorak, 3. travnja NEOBI»NA PRI»A O OBI»NOM DOKAZ: Djela 4,18-20 Nije bilo niËeg neobiËnog u vezi s Petrom i Ivanom. Oni su bili obiËni ribari, nedorasli pravniËkoj vjeπtini raspravljanja, nenaviknuti na javno govorenje. Nisu se pokazali ni kao posebno hrabri. Kad je Isus bio uhvaÊen, pobjegli su, a Petar je Ëak lagao da Ga uopÊe i ne poznaje. Ipak, nakon Isusovog povratka na Nebo, vidimo ove obiËne ljude kako stoje u trijemu Hrama u Jeruzalemu objavljujuÊi poruku o Kristu. ©to se dogodilo ovim ribarima i πto ih je navelo da posvete svoj æivot propovijedanju Evanelja? Odgovor koji su oni sami dali onima πto su ih ispitivali bio je jednostavan: “Mi ne moæemo drukËije nego govoriti πto smo vidjeli i Ëuli.” (Djela 4,20) Petar i Ivan su posjedovali tako Ëudesno znanje da nisu mogli πutjeti o tome. RijeË evangelizam potjeËe od grËke rijeËi “eu angelion”, πto znaËi “dobra vijest”, a vijest koju su Petar i Ivan morali objaviti bila je doista dobra! Bog nas voli i ima plan kako da nas spasi. “Evangelizam poËiva na svjedoËenju.” (A. B. Simpson, The Spirit-Filled Church in Action: The Dynamics of Evangelism From the Book of Acts, str. 49,50) UËenici su bili æeljni podijeliti ono πto su Ëuli i vidjeli. Vjerodostojnost naπe poruke potjeËe od naπeg osobnog iskustva s onim o Ëemu svjedoËimo. UËenici su mogli πiriti Radosnu vijest o Kristu jer su doæivjeli Njegovu ljubav prema njima samima. Njihova radost zbog objave Boæje ljubavi bila je tako velika da je nisu mogli zadræati za sebe. Za njih je bila prednost πto su tu istu radost mogli prenositi drugima, govoreÊi im o onome πto je Bog uËinio i πto Êe uËiniti za njih. To se nije promijenilo ni do danas, niti je postalo manje vaæno. Joπ uvijek ima onih koji nisu prihvatili Kristovo spasenje, i naπa je prednost πto im moæemo govoriti o OËevoj ljubavi i spasenju koje nam On donosi. “Kako su krasne — kao πto stoji pisano — noge onih koji nose Radosnu vijest!” (Rimljanima 10,15) RAZMISLITE 1. Kako joπ moæete πiriti Radosnu vijest, Evanelje? Razmislite o programima pruæanja pomoÊi siromaπnima u koje se moæete ukljuËiti, ili o uslugama koje moæete pruæiti u svojoj zajednici. 2. Sræ evaneoskog rada je govornikovo osobno iskustvo. Pomislite kako ste se osjeÊali kad ste prvi puta saznali za Isusa, i na ono πto je On od tada uËinio u vaπem æivotu. Molite Boga za priliku da to podijelite s nekim. Ashley Meyer, Altamont, New York, SAD Sjeti se Bog nas voli i ima plan kako da nas spasi. 8 Srijeda, 4. travnja IDITE — MISIONIRAJTE I SVJEDO»ITE PRIMJENA: Marko 16,15.16; Rimljanima 12,4-8; 1. KorinÊanima 14,12 “Idite”, “misionirajte” i “svjedoËite”. Kad se spomenu ove rijeËi, iskrsavaju prizori kao πto je stajanje za govornicom i propovijedanje. Propovijedanje je vaæan oblik misioniranja. Meutim, to nije jedini naËin svjedoËenja. Baπ kao i u sluËaju “pravog” zaposlenja, ima mnogo podruËja koje moæete izabrati. Kroz πkolovanje i praktiËno iskustvo mi poËinjemo uviati πto nas zanima i u kojoj vrsti okruæenja moæemo raditi. Na isti naËin moæemo otkriti koja podruËja misioniranja odgovaraju naπim sposobnostima. Netko moæe svjedoËiti kroz pjesmu ili tako πto Êe voditi subotnjoπkolsku pouku. Ja nisam dobra kao javni govornik, ali volim pjevati. Znam da Bog preko pjesme koristi moje darove da bi drugima pokazao svoju dobrotu. Isto tako, netko moæe svjedoËiti kroz sluæbu. Biti dio zajednice predstavlja blagoslov za vas i one koji vas okruæuju dok svojim postupcima pokazujete Boæju ljubav prema njima. Bez obzira πto Ëinite da biste svjedoËili, nastavite se moliti da vas Bog vodi stazom koju On æeli da slijedite. Ono πto je vaæno za misionstvo jest da nauËite kako se ponaπati prema drugima tako da doprete do njih, Ëak i ako to podrazumijeva napuπtanje vlastitog podruËja udobnosti. Mi moramo πiriti Boæju ljubav preko darova koje nam je On dao. Misioniranje u poËetku moæe izgledati teπko, ali je vrlo vaæno ustrajati usprkos poteπkoÊama. Evo nekih koraka koji Êe vam pomoÊi da nauËite uspjeπno misionirati: Prvi korak. Otkrijte darove koje vam je Bog dao. Drugi korak. Upotrijebite te darove da biste svjedoËili za Njega. TreÊi korak. Ostanite usmjereni na Boga umjesto na sebe, jer bez Njega ste nitko i niπta. »etvrti korak. Ostanite povezani s Bogom i molite se da vas On upotrijebi svakog dana. »ak i ako je teπko, i ako budete pravili greπke, imajte na umu da su Bog i Njegova poruka ono πto je doista vaæno. Kroz Krista mi moæemo dosegnuti svijet i biti uvjereni da Êe mnogi biti spremni za skori povratak naπega Spasitelja. ODGOVORITE 1. Koje darove vam je Bog dao kako biste mogli svjedoËiti za Njega? 2. Sjetite se u kojoj vas je prigodi, po vaπem miπljenju, Bog uspjeπno upotrijebio da svjedoËite za Njega. ©to moæete nauËiti iz toga? Jasmine Doram, Roseville, California, SAD Sjeti se NauËite se ponaπati prema drugima tako da doprete do njih. 9 »etvrtak, 5. travnja (NE BA© TAKO) NEVIDLJIVA NIT MI©LJENJE: Luka 4,18.19; Djela 1,8 Djela apostolska su zbirka izvjeπtaja o pionirima misionstva — prvim muπkarcima i æenama koji su istupili i prihvatili “nebeski opis posla” koji nam je Krist dao (Matej 28,19.20). Postoji jedan sastojak koji povezuje sve te izvjeπtaje. To je nît koja bi, kad bi se uklonila, uËinila da se cijelo “tkanje” rasplete. Kao oni koji su primili Kristov nalog, mi moramo prepoznati taj sastojak da bismo mogli odgovoriti na poziv i biti Boæji svjedoci. Neposredno prije svog povratka na Nebo Isus je rekao svojim uËenicima koja je to nît: “Ali, primit Êete snagu poπto Duh Sveti doe na vas, pa Êete mi biti svjedoci... sve do kraja zemlje.” (Djela 1,8) Dakle, to je to: dvije rijeËi koje imenuju izvor sile za sve ono πto mi Ëinimo u Kristu — Sveti Duh. NemoguÊe je razmatrati temu svjedoËenja i misioniranja, a da najprije ne utvrdimo odakle potjeËe naπa sila. Sveti Duh je tako vaæan dio svjedoËenja, da je Isus rekao svojim uËenicima da Ëekaju na krπtenje Svetim Duhom prije nego πto zapoËnu svoj misionski rad (Djela 1,4). Sâm Isus nije zapoËeo svoju javnu zemaljsku sluæbu sve dok se Sveti Duh nije spustio na Njega (Matej 3,16.17). Mi isto tako moramo primiti krπtenje Svetim Duhom da bi nas Krist mogao upotrijebiti i da bismo bili moÊni svjedoci za Njega. Dennis Smith ukazuje na to da je Crkva adventista sedmog dana godinama troπila golemu koliËinu vremena i novca na “planove, programe i metode da bi objavila Krista svijetu”. Iako planovi, programi i metode mogu biti uspjeπno sredstvo svjedoËenja, ovaj autor nas podsjeÊa da to nije ono πto Êe konaËno zavrπiti Boæje djelo. On piπe: “Boæji Sveti Duh Êe zavrπiti Njegovo djelo — Boæji Duh koji govori i sluæi preko Duhom ispunjenih muπkaraca i æena.” (Dennis Smith, 40 Days: Prayers and Devotions to Prepare for the Second Coming, str. 65) Dok budemo ovog tromjeseËja prouËavali o misioniranju i svjedoËenju, imajmo na umu da Sveti Duh pridobiva duπe za Krista. Mi smo samo oni koji Êe prenijeti Radosnu vijest o spasenju izgubljenim duπama. To je naπe poslanje, opis naπeg posla. Mi trebamo samo krenuti i obavljati ga u sili Svetog Duha. ODGOVORITE 1. Jeste li ikada bili ukljuËeni u misijske “planove, programe i metode” kojima je nedostajao Sveti Duh? Kako ste se zbog toga osjeÊali? 2. Zbog Ëega je Sveti Duh tako bitan dio misioniranja i svjedoËenja? Jennifer Calhoun, Harpers Ferry, West Virginia, SAD Sjeti se Planovi, programi i metode nisu ono πto Êe konaËno zavrπiti Boæje djelo. 10 Petak, 6. travnja ZAUZETI MJESTO SVJEDOKA ISTRAÆIVANJE: Matej 5,1-16 Iako svjedoËenje o Isusu moæe biti osmiπljen Ëin, najuspjeπnije svjedoËenje nastaje kao posljedica odnosa s Bogom, a ne unaprijed donesene odluke da se govori o Njemu. Mnogi krπÊani postaju uznemireni i uplaπeni kad razmiπljaju o tome da trebaju svjedoËiti. Pomisao na izlaganje pred drugima, posebno nepoznatim ljudima, moæe izazvati veliki strah, koji ponekad dovodi do izbjegavanja takvih situacija. A zapravo, jedini strah koji bismo trebali imati jest strah da ne postanemo ravnoduπni prema svom Bogu punom ljubavi i prema Njegovom Sinu. Ako dolazimo pred Boga na poËetku svakog dana i gradimo odnos s Njim, ako smo stalno svjesni Njegove nazoËnosti i ljubavi, zapazit Êemo kako nas Bog blagoslivlja, vodi i Ëuva u svakodnevnim dogaanjima. Tada svaki dan, zbog naËina na koji æivimo, postaje svjedoËenje koje na prirodan naËin moæemo podijeliti sa svakim koga sretnemo. Malo ih je roenih za to da dræe javne evangelizacije. Meutim, na kraju ovog æivota shvatit Êemo da smo svi bili evanelisti, iako moæda nismo toga bili svjesni, iako moæda nismo izgovorili nijednu rijeË. RAZMOTRITE • • • • • NaËinite nacrt svog utjecaja. Poredajte imena po skupinama. Moæete ih rasporediti u koncentriËnim krugovima razliËitih boja za prijatelje, Ëlanove obitelji i rodbinu, πkolske drugove, poznanike, prijatelje prijatelja, itd. Osim svog pamÊenja, posluæite se popisom prijatelja na druπtvenim mreæama (Facebook, Twitter i sliËno) da biste otkrili i zabiljeæili πirinu svog utjecaja. Zamolite Ëetiri ili pet pouzdanih prijatelja da vas opiπu u pogledu duhovnih darova. Moæete im napraviti obrazac za popunjavanje. Time æelite doznati koje jake strane oni vide u vama, koje moæda ne moæete sami sagledati. To bi vam moglo pomoÊi da svjedoËite za Isusa na najbolji moguÊi naËin. Napiπite kratku priËu o tome πto je Isus uËinio za vas. Zapiπite bît svog iskustva s Njim. »esto je Ëitajte i dopunjujte. Napravite popis pjesama koje govore o tome tko je Isus i πto je On uËinio za greπne ljude na Zemlji. Potraæite na internetu pjesme i odaberite one koje posebno nadahnjuju ljude evaneoskom porukom o spasenju kroz Krista. Odaberite naziv za svoj popis koji odraæava Radosnu vijest. Prikupite i zapiπite primjere iz svijeta prirode koji ilustriraju kako spasenje djeluje. Primjerice, utjecaj vlage i sunËeve svjetlosti na sjeme pokazuje kako Sveti Duh djeluje na tvrdo srce i dovodi do cvjetanja potpuno novog æivota. Dodajte fotografije i pripremite rad koji Êete podijeliti s drugima. POVEÆITE Matej 5,14-16; Ellen G. White, Counsels for the Church, pogl. 7. Tim Lale, Boise, Idaho, SAD 11 Pouka 2 7.—14. travnja 2012. Sluæba svakog vjernika “Vi ste, naprotiv, ‘izabrani rod, kraljvsko sveÊenstvo, sveti puk, narod odreen za Boæju svojinu, da razglasite slavna djela’ onoga koji vas pozva iz tame u svoje divno svjetlo.” (1. Petrova 2,9) 12 Subota, 7. travnja SVJEDO»ENJE ZAHVALJUJU∆I PROBU©ENOJ GUMI UVOD: Djela 14,27 Vozila sam se kuÊi s posla i, skrenuvπi ulijevo, zakvaËila veliki betonski graniËnik, iako mi se Ëinilo da ga mogu zaobiÊi. Pomislila sam: “O ne! Boæe, zaπto?” Usporila sam voænju, nadajuÊi se da je moja guma Ëitava. Tad mi je jedan Ëovjek dao znak da se sklonim u stranu jer mi je guma doista probuπena. Naπavπi se u nepoznatom kraju, nisam znala gdje je najbliæa benzinska crpka na kojoj bih mogla zatraæiti pomoÊ. Nisam imala ni mobitel. Jednostavno sam se molila Bogu i nastavila polako voziti. Odjednom sam ugledala benzinsku crpku udaljenu samo nekoliko metara. Hvala Gospodinu! Mlada æena koja je radila na crpki bila je prijateljski raspoloæena, i dok sam Ëekala da se izvrπi popravak, stupile smo u razgovor. Jedno pitanje je vodilo drugom i ona je uskoro shvatila da sam ja krπÊanka. Ukazala mi se prilika da joj svjedoËim. Rekla je da traga za Bogom, ali ne zna kako Ga pronaÊi. Pozvala sam je da sa mnom poe na biblijska prouËavanja. Ne samo da je dolazila na prouËavanja svakog tjedna, veÊ je poËela i posjeÊivati crkvu svake subote. Najljepπe je to πto je ona naπla nadu, promijenivπi se zahvaljujuÊi Isusu Kristu. Svojim svjedoËenjem mi moæemo ljudima oko sebe reÊi da smo nekad bili slomljeni, a sad smo iscijeljeni po Isusu Kristu. Svijetu je danas viπe nego ikada potrebno da dozna o Isusu. Ima tako puno oËajanja u æivotu mnogih ljudi i tako mnogo njih odlazi na sva moguÊa pogreπna mjesta kako bi pronaπli mir. Mi ih trebamo uputiti na Kneza mira koji im moæe dati savrπeni mir. Ovog tjedna prouËavat Êemo o “sveÊenstvu svih vjernika” i o tome kako moæemo doprijeti do svakog “naroda i plemena, jezika i puka” (Otkrivenje 14,6), kao πto nam je Bog zapovjedio, koristeÊi darove kojima nas je On blagoslovio. Cindy DeJesus, Providence, Rhode Island, SAD Sjeti se Odjednom sam ugledala benzinsku crpku udaljenu samo nekoliko metara. Hvala Gospodinu! 13 Nedjelja, 8. travnja EVANGELIZACIJA ZA SVE I SVI ZA EVANGELIZACIJU DOKAZ. 2. KorinÊanima 5,15 U srcu krπÊanstva i poruke koju trebamo objaviti nalazi se vjerovanje da je Bog preko Isusove smrti izlio svoju neograniËenu ljubav na cijelo ËovjeËanstvo. Meutim, ta poruka toliko proæima Sveto pismo da mi ponekad olako uzimamo podrijetlo i znaËenje iscjeljujuÊih izraza koji se odnose na Isusovu smrt. Ipak, ti izrazi nam iznose izvjeπtaj o tome kako su prvi krπÊani preuzeli na sebe nalog da proπire Radosnu vijest. Kad Ëitamo o Isusovoj smrti, primjeÊujemo da se o Njemu govori kao o Boæjem “sluzi” (Djela 3,13). Ova rijeË je odjek hebrejskog proroËanstva o sluzi koji nosi grijehe (Izaija 52,11). Osim toga, apostol Ivan, nazivajuÊi Isusa “Jaganjac Boæji” (Ivan 1,29), podsjeÊa na ærtveno janje iz sluæbe u Svetinji koje je simboliziralo Spasiteljevo stradanje zbog grijeha. Isus je doista bio Sluga koji strada, proboden zbog naπih prijestupa. Meutim, kako se krπÊanstvo πirilo izvan Izraela i Palestine, obraÊenici iz poganstva nisu razumjeli ove hebrejske znakove u svezi s Kristovim djelom na kriæu. Ipak, s obzirom da je Isus “otvorio poganima vrata vjere” (Djela 14,27) i da “je umro mjesto sviju” (2. KorinÊanima 5,15), obraÊenici iz neznaboπtva trebaju razumjeti πto je Bog za njih uËinio preko Isusa. Zbog toga su nadahnuti autori Svetog pisma, govoreÊi o Isusovoj smrti, poËeli koristiti rijeËi koje su sluπatelji podrijetlom iz neznaboπtva mogli razumjeti. RijeË “otkup” (Marko 10,45) predstavlja jedan takav primjer. U drevnom grËko-rimskom svijetu rijeË “otkup” se odnosila na cijenu koja se plaÊala za osloboenje roba. (Easton’s Bible Dictionary, 2004.) Grijeh nas dræi u ropstvu, ali Isusovom smrÊu je plaÊeno naπe oslobaanje. U svojim svakodnevnim pokuπajima objavljivanja Boæje rijeËi moramo imati na umu da je Isus umro za cijelo ËovjeËanstvo. Nikad neÊe postojati zapreka koja je toliko velika da sprijeËi Svetog Duha da nam pomogne u toj ulozi. ODGOVORITE 1. S kojim zaprekama se susreÊete dok svjedoËite ljudima iz svoje sredine? 2. Koje bi rijeËi ili predmeti u vaπoj kulturi pomogli ljudima da razumiju πto je Krist uËinio za njih? Guillermo Ronquillo, Providence, Rhode Island, SAD Sjeti se Grijeh nas dræi u ropstvu, ali Isusovom smrÊu je plaÊeno naπe osloboenje. 14 Ponedeljak, 9. travnja ÆETVA I ÆETEOCI LOGOS. Ivan 4,35-41; 2. KorinÊanima 5,15-20; Efeæanima 4,11.12; 1. Solunjanima 1,5-8 Ljudi Ëekaju! (Ivan 4,35) Isus usporeuje ljude sa æetvom. To je najjasnije uËinio ovim rijeËima: “Zar vi ne kaæete: ‘Joπ Ëetiri mjeseca pa Êe doÊi æetva?’ Evo, velim vam: podignite svoje oËi te promotrite njive kako su dovoljno bijele za æetvu!” (Ivan 4,35) »esto sluπam ljude kako oplakuju ËovjeËanstvo kao izgubljeni sluËaj, kao da je dostiglo toËku s koje je nemoguÊ povratak Bogu. Meutim, u ovom nam retku Isus govori posve suprotno. Bez obzira vidjeli mi to ili ne, ima mnogo onih koji su gladni i æedni RijeËi, koji su otvoreni za nju i rado bi uËili iz nje. Iz nekog razloga mi uglavnom vidimo one koji ne poπtuju Boga i omalovaæavaju Isusova uËenja. I πto je moæda najgore, okrivljujemo ih za zla u druπtvu. Poslanici (2. KorinÊanima 5,15-20) Tekst u 2. KorinÊanima 5,15-20 opisuje stanje preobraæenih; u Kristu smo novi stvor jer smo umrli sebi. Pavao koristi zanimljiv izraz poslanici ili ambasadori. U 20. retku tekst kaæe: “Prema tome, mi vrπimo poslaniËku sluæbu u ime Krista — kao da Bog opominje po nama.” Ambasador je “ovlaπteni predstavnik ili glasnik” (Merriam Webster’s Dictionary). Krist nas je ovlastio da budemo Njegovi predstavnici. Zar onda ne bismo trebali biti svjesniji toga kako drugi gledaju na nas i naπe postupke? Polaganje prava na naziv “krπÊanin” povezano je s ulogom poslanika. Ova misao ne moæe nikad biti previπe naglaπena. Ako tvrdimo da smo krπÊani, ako tvrdimo da slijedimo Krista, mi Êemo raditi na spasenju drugih. To ne znaËi da svi moramo biti propovjednici ili crkveni sluæbenici. To znaËi da u πkoli, na radnom mjestu ili Ëak dok sjedimo pored nekoga u autobusu, mi svojim rijeËima, postupcima i ponaπanjem moæemo biti poslanici za Gospodina. Imati ili nemati æivot (1. Ivanova 5,12) Naæalost, æivimo u vrijeme kad nam se govori da je jedan naËin æivota dobar jednako toliko koliko i drugi (pod uvjetom da nikoga ne povreujete), i da je jedan sustav vjerovanja isto toliko dobar koliko i drugi. Iako ne trebamo suditi o tuim osjeÊajima i motivima, kao krπÊani trebamo imati sasvim odreen, crnobijeli pogled na æivot. Razmislite o Ivanovim rijeËima: “Tko ima Sina, ima æivot; tko nema Sina Boæjega, nema æivota.” (1. Ivanova 5,12) Ivanove rijeËi su tako duboke. One nas ne ostavljaju na niËijoj zemlji, niti u sivom podruËju. S Isusom je æivot; bez Isusa — smrt. Kad biste imali prijatelje koji Ëine neπto πto znate da Êe ih povrijediti, ili Ëak ubiti, πto biste uËinili? Biste li πutjeli? Ne biste li ih opomenuli? Biste li im 15 dopustili da nesmetano Ëine πto god æele, bez pokuπaja da im ukaæete na opasnost od onoga πto Ëine? Kakav biste vi prijatelj bili kad biste πutjeli? Puni predrasuda ili Ëuvari æivota (Djela 4,9-13) Kao krπÊani mi smo na neki naËin u posebnoj prigodi. Time πto smo uzeli ime “krπÊanin” podrazumijeva se da prihvaÊamo neka osnovna vjerovanja, a meu njima i vjerovanje da se spasenje nalazi jedino u Isusu. Koliko god to nekome zvuËalo kao uskogrudnost ili predrasuda, to je istina. Mi moramo vjerovati u to, jer se to nalazi u Bibliji: “Ako nas danas sudski ispitujete o dobroËinstvu uËinjenu jednom bolesniku i po kojem je ovaj ozdravio, to dobro znajte vi svi i sav narod izraelski: po imenu Isusa Krista NazareÊanina, koga ste vi razapeli, a koga je Bog uskrisio od mrtvih, po njemu zdrav stoji ovaj Ëovjek pred vama. Isus je onaj ‘kamen koji ste vi, graditelji, odbacili, a koji je postao ugaonim kamenom’. Spasenja nema ni po jednom drugom, jer je pod nebom to jedino ime dano ljudima po kojem nam se treba spasiti.” (Djela 4,9-13). Gledajte na to ovako: Koliko ima toËnih rjeπenja jednadæbe 2 + 2 = ...? Samo jedno. Koliko ima pogreπnih rjeπenja? Doslovno neograniËen broj. To je neπto o Ëemu bi svi koji se nazivaju krπÊanima, koji su pozvani da budu Njegovi poslanici, trebali ozbiljno razmiπljati. ODGOVORITE 1. Koliko biste se trebali osjeÊati odgovornima za svjedoËenje onima koji ne poznaju Gospodina? 2. Biblija kaæe: “Komu je mnogo dano, od njega Êe se mnogo traæiti.” (Luka 12,48) Razmislite o tome koliko je toga nama dano u Isusu. ©to nam to govori o tome koliko Êe se od nas traæiti? 3. Dok Ëinimo sve πto je u naπoj moÊi da dosegnemo druge, zaπto je vaæno imati na umu da samo djelo Svetog Duha dovodi do pokajanja i obraÊenja? Hannah Goldstein, Sykesville, Maryland, SAD Sjeti se Koliko ima toËnih rjeπenja jednadæbe: 2 + 2 = ...? 16 Utorak, 10. travnja “HO∆ETE LI SAMO SJEDITI TU NE RADE∆I NI©TA?” SVJEDO»ANSTVO: Efeæanima 4,11.12 Bog vam je dao sve te jedinstvene i razliËite darove ne samo zbog vaπeg osobnog uspjeha, veÊ i zato da biste ih upotrijebili Njemu na slavu i Ëast. “Ima mnogo vrsta poslova koje trebaju obaviti radnici s razliËitim darovima. Neki trebaju raditi na jedan, a neki na drugi naËin. Gospodin æeli da se u svim gradovima radi udruæenim naporima radnika razliËitih sposobnosti. Svi trebaju traæiti upute i smjernice od Isusa, ne oslanjajuÊi se na ljudsku mudrost da ne bi zalutali. Kao oni koji surauju s Bogom, trebaju nastojati biti u slozi jedni s drugima. Trebali bi se Ëesto sastajati i ozbiljno i svesrdno suraivati. Ipak, svi trebaju traæiti mudrost od Isusa i ne ovisiti o ljudima u pogledu uputa i smjernica.” (Ellen G. White, Testimonies for the Church, sv. 9., str. 109) Dok radimo u OËevom vinogradu, moramo imati na umu da nas darovi ne mogu odvesti daleko. ©toviπe, ako svoje darove nismo predali Isusu, preuzimamo rizik da nanesemo πtetu djelu koje se treba obaviti. “Gospodin æeli da Njegov narod ustane i obavi posao na koji je pozvan. Odgovornost da se svijet opomene ne leæi samo na propovjednicima. Vjernici laici u crkvi trebaju sudjelovati u spaπavanju duπa. Misijskim posjetima i mudrom raspodjelom naπe literature moæe se doÊi do mnogih koji nikada nisu bili opomenuti. Neka se osnivaju skupine koje Êe tragati za duπama. Neka vjernici posjeÊuju svoje susjede i otvaraju Sveto pismo s njima. Neki Êe moæda biti upuÊeni da rade meu ogradama, i na taj se naËin, mudrim planiranjem, istina moæe propovijedati u svim podruËjima. Ustrajavanjem u ovom poslu sposobnosti Êe se poveÊavati i mnogi Êe vidjeti plodove svog truda u spaπavanju duπa. ObraÊenici Êe, zauzvrat, uËiti druge. Tako Êe sjeme biti posijano na mnogim mjestima i istina Êe biti objavljena svima.” (Ellen G. White, The Advent Review and Sabbath Herald, 25. sijeËnja, 1912.) ODGOVORITE 1. Na temelju Svetog pisma znamo da naπi darovi trebaju biti uporabljeni za πirenje Evanelja. ©to moæete uËiniti da biste bili sigurni da radite ono πto se treba uËiniti u ovim posljednjim danima? 2. Imate li neke darove koje ne koristite u ovom trenutku? Ako imate, zaπto ih sada ne poloæite u Boæje ruke i pripremite se da poete kamo god vas On pozove? Antonio DeJesus, Providence, Rhode Island, SAD Sjeti se “Svi trebaju traæiti mudrost od Isusa.” 17 Srijeda, 11. travnja BOÆJI POSLANICI PRIMJENA: Ivan 4,35-41 Ljudsko tijelo je zaËuujuÊe i zbog toga πto razliËiti sustavi organa djeluju zajedno. Kad jedan sustav prestane raditi, to utjeËe i na ostale organe i mi se osjeÊamo loπe. Na isti naËin Kristovo tijelo — Crkva — ne moæe djelovati bez pomoÊi svih svojih Ëlanova. Kako Boæje tijelo — Crkva — odræava pravilan rad? Svaki vjernik treba koristiti darove koje je primio od Boga. Kao dijelovi Kristovog tijela mi trebamo raditi zajedno da bismo onima koji su u tami pokazali svjetlost — Isusa Krista. Bog je svakom od svoje djece dao darove koji trebaju uzdiÊi æivot vjernika i onih koji se tek trebaju pridruæiti zajednici. Neki su dobili dar propovijedanja, pjevanja, molitve i iscjeljivanja, ali Bog traæi od nas da sve te darove koristimo u Njegovo ime, da bi se On mogao proslaviti. Kako upotrijebiti te darove da bismo kao crkva, na prigodan naËin, mogli predstaviti svijetu Boæju pravu sliku? Trebamo raditi u vjeri. Bog je obeÊao da Êe biti s nama na svakom koraku naπeg puta. Ali da bi On bio s nama, mi moramo imati vjere. Æena Samarjanka je vjerovala, a preko njezine vjere i svjedoËenja su i mnogi drugi povjerovali. Samarjani nisu nimalo sumnjali jer su vidjeli Njegovu silu i ljubav prema ËovjeËanstvu (Ivan 4,39-42). Moramo dopustiti Bogu da ue u naπe srce kako bismo mogli svjedoËiti o Ëudima koje je On ostvario u naπem æivotu. Tada Êemo moÊi dijeliti svoje iskustvo s drugima baπ kao πto je to uËinila æena Samarjanka. Trebamo biti primjer Njegove ljubavi. Da bismo objavljivali Boæju rijeË, moramo prvo biti primjer RijeËi. Uz pomoÊ Svetog Duha koji boravi u nama, mi trebamo æivjeti svoj æivot u skladu s Boæjim naËelima ljubavi koje nalazimo u Deset zapovijedi (Matej 22,34-40). Ljudi koji nisu predali svoj æivot Bogu, promatraju one koji tvrde da jesu. Zbog toga Bog mora boraviti u naπem srcu. Tu On moæe donositi rod u naπem svakodnevnom æivotu, ËineÊi nas na taj naËin primjerom svoje ljubavi. Drugi mogu vidjeti Njega u nama. ODGOVORITE 1. Na koji naËin moæete razvijati darove koje vam je Bog dao? 2. Æivimo u druπtvu koje polako zaboravlja Boæju pravu narav. Kako vi pouËavate svoje prijatelje o Bogu i Njegovoj ljubavi? Jenny Cruz, Providence, Rhode Island, SAD Sjeti se Bog je obeÊao da Êe biti s nama na svakom koraku naπeg puta. 18 »etvrtak, 12. travnja PRI∆I LJUDIMA — DOPRIJETI DO BÎTI STVARI MI©LJENJE: 2. KorinÊanima 5,15-20 Jeste li ikad bili pod pritiskom da sudjelujete u programu druπtvene pomoÊi? Moæda je to bio pritisak od drugih ili od vas samih. Jeste li se pitali zaπto niste oduπevljeni time kao ostali? Prije nekoliko godina odluËila sam se okuπati u neËemu πto je izvan mojeg podruËja udobnosti — u druπtveno korisnom radu. Planirali smo otiÊi u susjedstvo, podijeliti se u parove, poÊi do stanovnika svake kuÊe i pitati postoji li neπto u Ëemu bismo im mogli pomoÊi — bez ikakvih obveza. Iako sam smatrala da je to sjajna zamisao, osjeÊala sam da nisam zainteresirana i uzbuena kao neki drugi ljudi. Pitala sam se bih li imala viπe oduπevljenosti da sam pokuπala s drukËijom vrstom pomoÊi ljudima. Nedugo nakon toga shvatila sam da ne bih trebala pomagati ljudima samo zato πto mislim da je to neπto πto krπÊanin treba raditi. Trebala bih im pomagati iz iskrene æelje da pokaæem Kristovu ljubav prema njima. Ali kako i kada Êe se ta æelja razviti u nama? Drugi dio retka u 2. KorinÊanima 5,20 sadræi odgovor na to pitanje: “U ime Krista molimo: Pomirite se s Bogom!” To zvuËi jednostavno, zar ne? Kad smo pomireni s Bogom, svjesno se prepuπtamo uspostavljanju osobnog odnosa s Njim. Kao rezultat ovog odnosa, On Êe u nama pokrenuti jedva vidljive promjene koje Êe nas preobraziti u novo stvorenje (2. KorinÊanima 17). Vjerujem da to novo stvorenje podrazumijeva nova zanimanja, nove æelje, novu perspektivu i, πto je najvaænije, novo srce. Prema tome, ne stvaramo mi sami u sebi æelju da dopremo do drugih; to Ëini Bog. Ali, tu postoji kvaka. On nas neÊe na silu preobraziti u novo stvorenje. On Êe zapoËeti to djelo tek kad Mu mi to dopustimo. Dakle, nemojte se brinuti ako vaπa æelja da sudjelujete u pomaganju ljudima ne izgleda tako jaka kao kod drugih. Umjesto toga, traæite od Boga da usadi tu æelju u vas. Na Boæji poseban, tajanstven naËin, i u Njegovo vrijeme, On moæe i æeli usaditi u srce svakog od nas æelju da idemo i æanjemo æetvu duπa koju je Krist posijao za nas. RAZMISLITE 1. ©to vas spreËava da poæelite sudjelovati u misioniranju i pomaganju drugima? 2. Smislite naËin na koji moæete pomagati ljudima u svom svakodnevnom æivotu. 3. Traæite od Gospodina da usadi u vaπe srce æelju da vas On upotrijebi. Christina Zaiback, Silver Spring, Maryland, SAD Sjeti se Ne stvaramo mi sami u sebi æelju da dopremo do drugih; to Ëini Bog. 19 Petak, 13. travnja “SAD STE BOÆJI NAROD!” ISTRAÆIVANJE: 1. Petrova 2,9.10 ZAKLJU»ITE Grijeh nas dræi u ropstvu, ali Isus je platio naπe osloboenje. Zauzvrat mi trebamo pomagati drugima da postanu slobodni. To znaËi da smo mi Kristovi poslanici koji traæe upute i smjernice od Njega. Mi trebamo koristiti talente i duhovne darove koje nam je On dao. Svatko od nas ima jedinstvenu zadaÊu. Ako se svi ukljuËimo, bit Êe dosegnuto viπe ljudi, koji Êe onda dosegnuti joπ viπe drugih. Moramo imati vjeru da bismo radili s Kristom. Dopustimo Mu da usadi u nas æelju da svjedoËimo drugima o Njegovoj ljubavi. Dopustimo Mu da nas uputi kamo da idemo, πto da radimo i πto da govorimo. RAZMOTRITE • • • • • • Prikupite demografske podatke o podruËju vaπe crkve i mjesta stanovanja vjernika. Zabiljeæite gdje se ovi podaci preklapaju kako biste pomogli svojoj crkvi da pripremi pomoÊno gradivo za uËinkovitije pomaganje ljudima. IspriËajte nekom prijatelju o svom odnosu s Kristom, pokazujuÊi πto za vas znaËi biti krπÊanin. Pridruæite se skupini za prouËavanje u svojoj crkvi. Ako smatrate da poznajete sve Ëlanove svoje skupine, dovedite sa sobom prijatelja koji æeli saznati neπto viπe. Ili se obuËite u davanju biblijskih satova da biste mogli uspjeπnije govoriti o Kristu svojim prijateljima. Pripremite hranu iz tradicionalne kuhinje neke strane kulture i napravite ruËak na koji Êete pozvati prijatelje ili susjede nekrπÊane. Pozovite nekog iz te kulture da biste razgovarali o potrebama koje postoje u njegovoj zemlji. Predloæite prisutnima da daju priloge kako bi pomogli projekte Humanitarne organizacije ADRA u toj zemlji. Molite se tijekom jednog tjedna kako biste saznali πto Bog æeli da uËinite u sluæenju Njemu i pomaganju ljudima. Vodite biljeπke o tome kako je Bog odgovorio na vaπe molitve. Zatim slijedite ono na πto vas Sveti Duh pozove. Pripremite glazbeni program s pastorom i mladima iz svoje crkve, koji bi se mogao koristiti u programima koje crkva prireuje za ljude iz svijeta. U molitvi posvetite svoj glazbeni program Isusu. POVEÆITE Matej 18,19.20; Ivan 14,12-14; Rimljanima 6,16-18.22.23. Ellen G. White, Evangelism. Monte Sahlin, Sharing Faith with Your Friends without Losing Either. Jon Paulien, Sadaπnja istina. (Znaci vremena, Zagreb, 2008.) Karin Wieczorek, Melbourne, Australija 20 Pouka 3 14.—21. travnja Duhovni darovi za misioniranje i svjedoËenje “On ‘dade’ jedne kao apostole, druge kao proroke, jedne kao evaneliste, druge kao pastire i uËitelje, da pripravi svete za djelo sluæbe, za izgradnju Kristova Tijela.” (Efeæanima 4,11.12) 21 Subota, 14. travnja KORNJA»IN OKLOP I DRHTANJE ÆIRAFINIH NOGU UVOD: 1. KorinÊanima 12,4.5 “Izvolite?” odπkrinula je vrata sitna plava æena. NaËin na koji me je odmjeravala naveo me da se zapitam trebaju li joj moæda naoËale. “Jeste li doπli zbog deratizacije?” “Pa, znate, mi smo iz crkve ovdje u ulici i mi bismo...” “Ne,” upala je æena, “zakazala sam Ëovjeku da mi neπto obavi. To niste vi.” “Mi bismo htjeli...” “Oprostite, nemam vremena.” Æena je odrjeπito zalupila vratima. Uzdah. Ovo je bilo teæe nego πto sam oËekivao. Alicia je zakolutala oËima kad sam bacio pogled prema njoj. Naπ odjel mladeæi poslao je parove da podijele pozivnice za niz evaneoskih predavanja koja Êe se odræati u naπoj crkvi, ali do sada Alicia i ja nismo uspjeli uruËiti nijednu pozivnicu. Sestra koja vodi odjel mladeæi predstavila je to kao neπto vrlo jednostavno. »ak je predloæila da se molimo s ljudima s kojima stupimo u kontakt. Ali, nitko nije dræao svoja vrata otvorena dovoljno dugo da bismo stigli do tog koraka. Na kraju tog dana Alicia i ja nismo “zadobili” nijednu duπu. I da sve bude joπ gore za moj ponos, mnogi parovi iz naπeg odjela mladih podijelili su sve pozivnice i Ëak se vratili po drugu ili treÊu koliËinu. Nemojte me pogreπno razumjeti; meni je bilo drago πto oni uspjeπno upuÊuju vijest. Ali, πto nije bilo u redu sa mnom? Kucanje na vrata Ëinilo me je iznimno uznemirenim. OsjeÊao sam se kao da imam æirafine noge koje drhte pod mojom teæinom dok pokuπavam stajati. Nedostajale su mi prave rijeËi. Zaπto ti ljudi trebaju doÊi na naπa predavanja? Usta bi mi se osuπila dok bih im to pokuπavao objasniti. Strah od nepoznatih ljudi koji me ispitivaËki promatraju bio je dovoljan da me natjera da se uvuËem u svoj kornjaËin oklop. Dok sam promatrao pozivnicu, poËele su mi padati na pamet drukËije zamisli za oblikovanje. UoËljiviji naslov bio bi kao mana s neba. Mogao sam preoblikovati pozivnice i uËiniti ih uËinkovitijima. To bi bio moj udio u poslu, zar ne? Iako je misionstvo duhovni dar, ne bismo trebali prepustiti misioniranje onima koji propovijedaju i uËe. Svaki pojedinac je stvoren s vlastitim darovima koje Bog moæe upotrijebiti. Zadobivanje duπa za Krista nije ograniËeno na evaneoska predavanja i kucanje na vrata. Naprotiv, Sveti Duh koristi svaku osobu, s bilo kojom vrstom sposobnosti, da bi zavrπio posao na koji nas Krist poziva. Traæite od Boga da vas veÊ danas poËne koristiti tako πto Êe iskorijeniti svoje sumnje i umnoæiti svoje darove za rad u Njegovom djelu. Addison Hudgins, Jessup, Maryland, SAD Sjeti se Kucanje na vrata Ëinilo me je iznimno uznemirenim. 22 Nedjelja, 15. travnja DAROVI MILOSTI LOGOS: Ivan 14,16.17; Djela 2,38.39; Rimljanima 12,2-8; 1. KorinÊanima 12; Efeæanima 4,7-13; 1. Petrova 4,10.11 Dar Duha (Ivan 14,16.17) Svatko voli primiti poklon. ObiËno poklon predstavlja iznenaenje; a buduÊi da je to dar, ne morate platiti za njega. Poklon potvruje i ojaËava odnos s darovateljem. On obiËno donosi radost onome tko ga prima. Isus je obeÊao da Êe traæiti od Oca da daruje Svetog Duha Njegovim uËenicima. On Svetog Duha naziva “drugim Braniteljem”. ReË “branitelj” ima mnogo dublje znaËenje. Korijen te rijeËi u engleskom jeziku isti je kao i korijen rijeËi “moralna ËvrstoÊa” ili “utvrda”. U grËkom jeziku rijeË ima znaËenje nekoga tko ojaËava, osposobljava i πtiti. Isus kaæe da Êe Otac poslati “drugog Branitelja”. Isus je prvobitni Branitelj, koji je πtitio, jaËao i osposobljavao svoje uËenike. PripremajuÊi se da ih napusti, On je molio Oca da poπalje nekoga tko je isti kao On, tko Êe nastaviti Ëiniti za njih ono πto je On Ëinio. Branitelj ili Savjetnik nazvan je “Duhom istine” (Ivan 14,17). On Êe Isusove uËenike nauËiti svemu (Ivan 14,26), uputiti ih na svaku istinu (Ivan 16,7-11) i proslaviti Isusa (16,14). Kad se dar Duha pojavi u æivotu vjernika, taj dogaaj Êe biti oznaËen dubokim razumijevanjem Isusa, Njegovog poslanja i Njegovih uËenja. Istine kojima je On pouËavao (i nastavlja pouËavati) ohrabrit Êe, osnaæiti i zaπtititi one koji prime dar, kao i one koji ga dijele s drugima. Za sve (Djela 2,38.39) Tijekom Pedesetnice doπlo je do prvog opÊeg izlijevanja Svetog Duha. Muπkarci i æene primili su Duha kao dokaz da je Isus uzdignut Ocu s desne strane (Djela 2,33). Nisu samo oni iz gornje sobe primili Duha. Prema Petru, Duh je namijenjen: “Vama... vaπoj djeci i svima koji su daleko, koliko god ih pozove k sebi Gospodin, naπ Bog.” (Djela 2,39) Je li moguÊe da je krπÊanin bez duhovnih darova kao zebra bez pruga? Drugim rijeËima, kao πto bi zebru bez pruga bilo teπko razlikovati od ponija, krπÊanin bez ijednog dara Duha malo se razlikuje od svijeta. Posebitost Duhom obdarenih krπÊana postala je oËita u prvoj Crkvi, obiljeæenoj Boæjom Ëudesnom nazoËnoπÊu, nevjerojatnom velikoduπnoπÊu, potpunim jedinstvom i velikim porastom broja vjernika (Djela 2,41-47). Nijedan dar ne dolazi sam (1. KorinÊanima 12) Postoje Ëetiri novozavjetne rasprave o duhovnim darovima (1. KorinÊanima 12; Rimljanima 12,2-8; Efeæanima 4,7-13; 1. Petrova 4,10.11). Svi ovi tekstovi naglaπavaju da svatko od nas ima dar. Pavao za te darove koristi rijeË “karizmata”. Ova rijeË potjeËe od grËke rijeËi za milost, ali ima i dodatno znaËenje koje 23 ukazuje da je to dar. Ona se mogla lako prevesti i kao “darovi milosti”. Pavao nagovjeπtava da baπ kao πto je spasenje dar Boæje milosti (Efeæanima 2,8.9), tako je i sluæba u ili izvan krπÊanske zajednice dar Boæje milosti. Umjesto da smiπljamo plan za njegu crkve i propovijedanje te onda traæimo od Boga da ga blagoslovi, ovo vienje sluæbe kaæe da je Bog zaËetnik svega, a svatko od nas se treba odazvati. Na kraju krajeva, Bog veÊ radi oko nas i poziva nas da Mu se pridruæimo. Baπ kao πto je naπ udio u spasenju da jednostavno odgovorimo na Boæji dar, tako je i naπ udio u sluæbi jednostavno da odgovorimo na Boæji poziv i pridruæimo se Njegovom radu. Ako svaki vjernik ima Duha i darove Duha, kako se ovi daroviti pojedinci trebaju odnositi jedni prema drugima? Primjer Crkve nastale nakon Pedesetnice daje nam nagovjeπtaj o tome. Sloga je ideal. Stvarnost je, meutim, Ëesto sasvim drukËija. U Korintu je do nesloge dovelo i sámo pitanje duhovnih darova. U odgovoru Pavao navodi da je Crkva sliËna ljudskom tijelu. Svaki dio ima odreenu ulogu i svako tijelo istodobno pokazuje jedinstvo i razliËitost. Duh osigurava jedinstvo, jer On razdjeljuje “svakomu kako hoÊe” (1. KorinÊanima 12,11). Bez izgovora (Rimljanima 12,6-8) Otkrivanje svog duhovnog dara bila je popularna aktivnost prije nekoliko godina, ali Ëesto je dovodila do nezadovoljstva. Izgledalo je kao da se ono πto ljudi vide u svom æivotu ne podudara s popisima u Pavlovim pismima. »esto razgovori o duhovnim darovima ostavljaju dojam da, ukoliko nemate dar u nekom podruËju, nije ni potrebno da se ukljuËujete. Svaki popis darova je razliËit i moæe isto tako biti darova Duha koji nisu navedeni u njima. Prema tome, umjesto da se trudite “otkriti” svoj dar, bilo bi bolje da vjerujete da vam je Bog dao dar i da se ukljuËite u sluæbu. Vjerujte da vam je Sveti Duh dao podruËje u kojem moæete sluæiti i onda krenite istraæivati πto bi to moglo biti. Dogaa se ËeπÊe nego πto mislite da vaπa sluæba nema nikakve veze s vaπim prirodnim darovima i sposobnostima. Da nije tako, kako bi takva sluæba ukljuËivala dar Duha? Stoga, istraæite podruËja sluæbe za koju se osjeÊate posebno nedarovitim. Moæda Êete otkriti da je sila Svetog Duha na djelu da vas osposobi posebno na tim poljima. Edward Allen, Lincoln, Nebraska, SAD Sjeti se KrπÊanin bez duhovnih darova je kao zebra bez pruga. 24 Ponedjeljak, 16. travnja “DAROVITI POMAGA»I” SVJEDO»ANSTVO: 1. KorinÊanima 12,1-11; 1. Petrova 4,10 “Sadaπnjost je vrijeme koje nam je povjereno. Svakoj osobi predan je neki naroËit dar koji treba biti upotrijebljen za napredak Spasiteljevog kraljevstva... Boæja promisao odmjerava zadatke u skladu s razliËitim sposobnostima ljudi.” (Ellen G. White, Pastoral Ministry, str. 152) “Jedan djelatnik moæe biti pravi govornik; drugi pravi pisac; treÊi moæe imati dar iskrene, usrdne, revnosne molitve; drugi pak dar pjevanja; netko pak moæe imati posebnu moÊ da razgovjetno tumaËi Boæju RijeË. A svaki dar mora postati silom za Boga, jer On radi zajedno s djelatnikom. Jednome Bog daje rijeË mudrosti, drugomu znanje, drugomu vjeru; ali svi moraju raditi pod istom Glavom. Raznolikost darova vodi k raznolikosti rada...” (Ellen G. White, Primit Êete silu, str. 194) “Poznavanje Boæje milosti, istina Njegove RijeËi, kao i ovozemaljski darovi — vrijeme i novËana sredstva, darovi i utjecaj — sve su to Boæja orua koja trebaju biti upotrijebljena Njemu na slavu i ljudima na spasenje. Niπta ne moæe biti uvredljivije za Boga koji neprestano dodjeljuje svoje darove Ëovjeku, nego kad ga vidi kako sebiËno grabi te darove i niËim ne uzvraÊa Darovatelju.” (Ellen G. White, God’s Amazing Grace, str. 62. “Svi ti darovi trebaju biti posveÊeni Bogu. Oni su potrebni Gospodinu i On ih traæi. Svi oni trebaju odigrati ulogu u pripremi duπa da ponovno posvete svoje darove Bogu. Svaka duπa, svaki dar trebaju biti poloæeni kao prilog Bogu. Svi trebaju suraivati s Bogom u djelu spaπavanja duπa.” (Ellen G. White, That I May Know Him, str. 327) “RazliËiti darovi se udjeljuju razliËitim osobama, kako bi djelatnici osjeÊali potrebu jedni za drugima. Bog udjeljuje ove darove, i oni se trebaju uposliti u Njegovoj sluæbi, ne da proslave onog koji ih je dobio, niti bilo kojeg drugog Ëovjeka, veÊ da uzvise Otkupitelja svijeta. Oni se moraju upotrebljavati za dobro cijelog ËovjeËanstva...” (Ellen G. White, Primit Êete silu, str. 191) “Neka starjeπine crkve naËine planove za pripremu mladih muπkaraca i æena da bi upotrijebili talente koji su im povjereni.” (Ellen G. White, Temelji sretnog doma, str. 452) ODGOVORITE Kako Êete danas biti na blagoslov nekome svojim duhovnim darovima? Joyelle Worley, Lincoln, Nebraska, SAD Sjeti se “Svi ti darovi trebaju biti posveÊeni Bogu.” 25 Utorak, 17. travnja SVJEDO»ENJE JE SAMO ZA SVJEDOKE DOKAZ: 1. Petrova 4,10 U mnogim pravnim sustavima svjedoci mogu biti samo oni koji imaju znanje iz prve ruke o predmetu koji se istraæuje. Pitam se bi li Crkva mogla od ovozemaljskih sudova nauËiti neπto πto bi joj moglo pomoÊi da bude uËinkovitija i uspjeπnija u svojoj misiji? Ako pratimo kako se postaje “svjedok” u Novom zavjetu, otkrit Êemo jasan dokaz o postojanju tog procesa. Isus je, kad je zavrπavao svoju zemaljsku sluæbu, podsjetio svoje uËenike da je potrebno da On ode kako bi Sveti Duh mogao doÊi i uputiti ih na svaku istinu i proslaviti Njega (Ivan 16,13.14). Mi smo pozvani da budemo svjedoci (Djela 1,8), ali tek nakon πto Sveti Duh sie na nas! Pedesetnica je pokazala da je taj proces istinit. Oni su bili “ispunjeni”, oni su “svjedoËili” i Boæje djelo je “napredovalo”. Dakle, “svjedoËenje” je oËito povezano s primanjem Svetog Duha. Rezultat primanja Svetog Duha tijekom Pedesetnice bila je zajednica uËenika — prva Crkva (Djela 2,40-47). Uzbuenje Pedesetnice pretoËeno je u disciplinu procesa. To je podrazumijevalo pouËljivost, druæenje, molitvu, jedinstvo i Ëak zajedniËko æivljenje u kojem se vodilo raËuna o svaËijim potrebama (redak 45). I to je djelovalo jer je broj uËenika rastao (redak 47)! Iskustvo Pedesetnice je dokaz u prilog vaænosti propovijedanja. Iskustvo prve Crkve je dokaz da nastavak “svjedoËenja” podrazumijeva uËeniπtvo i uzajamnu skrb jednih za druge. Kako je Crkva rasla, njezin ogranak u Antiohiji odluËio je poslati Barnabu i Savla da propovijedaju drugima (Djela 13,2-5). To pokazuje da treÊi stupanj svjedoËenja podrazumijeva odlaæenje drugima nakon traæenja vodstva Svetog Duha i blagoslova zajednice vjernika. Petar potvruje zamisao o pojedinaËnom svjedoËenju kao πto je Pavao Ëinio (1. KorinÊanima 12; 1. Petrova 4,10). Oni nas savjetuju da koristimo svaki dar koji primimo kako bismo sluæili drugima vjerno, upravljajuÊi Boæjom miloπÊu i ljubavlju u njihovim razliËitim oblicima. Mnogi pravosudni sustavi koriste svjedoke kako bi postigli cilj: dolaæenje do istine. Boæji sustav svjedoËenja sluæi se mnoπtvom svjedoka koji promatraju stvari iz razliËite perspektive, primanjem Svetog Duha, rastom u Duhu i razumijevanjem jedinstvene uloge svakog od Njegovih svjedoka, kako bi se prikupilo dovoljno dokaza u prilog vjerodostojnosti Isusove ljubavi, praπtanja, milosti i dobrote, tako da se nitko neÊe moÊi opravdati time πto nije znao. Sveti Duh se brine za uvjeravanje i obraÊenje. Njegovi svjedoci osiguravaju dokaz na kome “buduÊi vjernici” temelje svoju vjeru. ODGOVORITE Kako moæete pomoÊi jedni drugima da prepoznate svoje jedinstvene darove? Rich Carlson, Lincoln, Nebraska, SAD 26 Srijeda, 18. travnja ZABORAVITE NA “EVAN–EOSKI RAD” PRIMJENA: Mihej 6,8; Jakov 1,19 Zamislite da ste u prodavaonici odjeÊe i samo pregledavate ne traæeÊi niπta odreeno — i priæeljkujete da vas prodavaË jednostavno ostavi na miru. Zaπto? Previπe je napadan. Ona ili on su oËito plaÊeni po uËinku. Sad vam je jasno kako se ljudi osjeÊaju kad krπÊani pomijeπaju Isusov veliki nalog (Matej 28,18-20) s ciljem da “zadobivaju duπe”. Kad god ljudi pomisle da su dio neËijeg plana, osjeÊaju se izmanipulirano. Oprezni su. Ljutiti. Evo kako da svjedoËite, a da pritom ne izgledate kao neki Ëudak: Ne pokuπavajte nikoga obratiti. Duhovno obraÊenje je posao Svetog Duha. Vaπa je zadaÊa da samo iskreno volite. Vi to Ëinite tako πto dijelite pravu slobodu, integritet i nadu s ljudima — Ëak i ako je oni na kraju ne “prime”. Sluπajte. Nemojte previπe govoriti. “Neka svaki Ëovjek bude brz na sluπanje, a spor na govor, spor na srdæbu.” (Jakov 1,19) Umjesto: “Recimo svijetu”, naπe bi geslo trebalo biti: “Uspostavimo dijalog sa svijetom.” Nitko ne voli jednostrani razgovor. Ne razmiπljajte o ljudima kao o “odlukama”. Ljudi su Boæja djeca. Kad god nam je cilj da nekoga navedemo na odluku, upadamo u nevolju. Upitajte se: “Jesam li spreman s tom osobom postati doæivotni prijatelj?” Nemojte samo izruËiti to πto imate i pobjeÊi. Radije investirajte. Ostanite u kontaktu. Ne propustite radost. Ako je vaπ cilj da dijelite radost, nelagoda iπËezava. Bez Isusa nitko neÊe biti spaπen. Bez radosti nitko neÊe biti privuËen Isusu. Stoga, uæivajte u svakom susretu. U zakljuËku, iako ste neosporno potrebni crkvi koja propovijeda, sigurno je da se od vas ne zahtijeva da govorite o Isusu na bilo koji strogo odreeni naËin. Budite svoji. Duhovni dar je bilo koji dar posveÊen Bogu. Vi moæete posjedovati duhovni dar popravljanja automobila ili grafiËkog oblikovanja. Koji su vaπi posveÊeni darovi? Naravno, neki osnovni zahtjevi doista postoje. “Objavljeno ti je, ËovjeËe, πto je dobro, πto Jahve traæi od tebe: samo Ëiniti pravicu, milosre ljubiti i smjerno sa svojim Bogom hoditi.” (Mihej 6,8) Nema boljeg svjedoËenja od toga. ODGOVORITE Zbog Ëega se ponaπamo kao Ëudaci i poËinjemo manipulirati kad govorimo o Isusu — koji je potpuna suprotnost od Ëudaka i manipulatora? (Nije li to na neki naËin, hm, Ëudno?) Chris Blake, Lincoln, Nebraska, SAD 27 »etvrtak, 19. travnja VAÆNA JE LJUBAV MI©LJENJE: 1. KorinÊanima 12,7-9.31; 13,1.8 Bojala sam se otiÊi na vjenËanje svoje prijateljice. Znala sam da su vjernici njezine crkve priliËno konzervativni i bojala sam se πto bi mogli pomisliti i reÊi o meni. Imala sam probuπene uπi i nosila dosta nakita. Volim Boga, ali nisam znala hoÊe li to njima biti dovoljno. Zamiπljala sam da Êu provesti to vrijeme u obrambenom stavu i sitnim razmiricama. Ali nisam bila u pravu. Vjernici crkve prihvatili su me i ne pogledavπi moje nauπnice, ogrlice i narukvice. Nisu me pokuπavali guπiti svojim vjerovanjima. Zavoljeli su me. Nakon πto je u 1. KorinÊanima 12,1-30 nabrojio duhovne darove i objasnio njihovu ulogu, Pavao kaæe da Êe nam pokazati “joπ uzviπeniji put” (redak 32). Taj put je ljubav. Pogledajte 1. KorinÊanima 13, posebno 13. redak. Duhovni darovi su potrebni, ali bez ljubavi, oni ne znaËe niπta. Duhovne darove bez ljubavi Pavao opisuje kao “mjed πto jeËi, ili cimbal πto zveËi” (redak 1). Ljubav nije samo joπ jedan duhovni dar, ona je temelj svih darova. Zapravo, ljubav je temelj naπeg krπÊanskog iskustva. Veliki dio svjedoËenja usmjeren je na “spaπavanje” ljudi, nagovaranje da “poprave svoje puteve” i propovijedanje biblijskog nauka. Kad bismo stavili jaËi naglasak na ljubav, a ne na promjenu neËijeg ponaπanja, Ëini se da bismo doprli do mnogo veÊeg broja ljudi. Na kraju krajeva, Bog nas treba Ëiniti boljima. PokuπavajuÊi dostiÊi Njegov ideal sami, neÊemo postiÊi niπta naroËito. Ljudi ne reagiraju dobro na osuivaËki stav. Ako imate dara za misionstvo, traæite od Boga ljubav. U danaπnje vrijeme krπÊani imaju loπu reputaciju kao oni koji su puni duha mrænje i osuivanja, πto je u oπtrom kontrastu s Boæjim isticanjem ljubavi i milosra. Zato se moramo joπ viπe truditi i ljudima priÊi s ljubavlju te sruπiti zapreke podignute licemjerjem. Ako se usredotoËimo na nauk, najvaænija misao kojom se trebamo baviti jest: kako se Boæja ljubav otkriva u svakom Njegovom uËenju. Bog nas je uvijek volio. On nas je spasio joπ dok smo bili u grijehu. »ak i kad grijeπimo, On nas joπ uvijek voli i Ëezne da Mu se vratimo. ODGOVORITE 1. ©to vam u vaπem æivotu stoji na putu da doprete do drugih ljudi? 2. Zaπto je ljubav toliko vaæna u vaπem hodanju s Bogom i u vaπim odnosima s drugima? Serena Stevens, Centerville, Ohio, SAD Sjeti se »ak i kad grijeπimo, On nas joπ uvijek voli i Ëezne da Mu se vratimo. 28 Petak, 20. travnja DAR ÆIVOTA ISTRAÆIVANJE: Efeæanima 4,11.12 ZAKLJU»AK Vjerojatno nema veÊeg dara od dara ljubavi — ljubavi koja ne postavlja uvjete da bi se odræala. Ljubavi koja ne kritizira veÊ ohrabruje. Ljubavi koja je pokazana na kriæu. Iz te konaËne objave ljubavi proistjeËe sve ostalo. Biblija nam otkriva sve darove koji su dani ljudima. Æivot naπe crkve, naπa vizija i misija zasnivaju se na sposobnosti da te darove upotrijebimo Bogu na slavu. Mi stavljamo naglasak na misionstvo i preobilje naËina na koje se duπa moæe dosegnuti. Mi proizvodimo i πirimo silnu literaturu kako bismo pokazali i podijelili Boæje darove. Meutim, na kraju krajeva, mi ne moæemo dati ono πto nemamo. Ako ispravno razumijemo misionstvo — kao poziv koji ne nudi ovozemaljsku slavu i Ëast — i joπ uvijek smo spremni posvetiti se tome, na kraju se viπe neÊemo moÊi vratiti natrag. Ne zato πto bi to bilo nemoguÊe, ili πto ne bismo imali izbora, veÊ zbog Isusove ljubavi koja je najveliËanstveniji od svih darova. RAZMOTRITE • • • • • • • • Organizirajte prijevoz hrane za potrebite. Meu svoje darove ubacite po jednu krπÊansku knjigu za Ëitatelje svih uzrasta. Napiπite pismo mjesnim novinama da biste skrenuli pozornost na probleme beskuÊnika i siromaπnih u svojoj zajednici. Neka se vaπe pismo temelji na provjerenim statistiËkim podacima. Ohrabrite svoje prijatelje ili Ëlanove obitelji da sudjeluju u pranju nogu s vama u vaπem domu. Razgovarajte o tome kako ta sluæba moæe usmjeriti naπe misli k sluæenju drugima. Budite uËitelj u subotnjoj πkoli. Na koji naËin to predstavlja dar æivota? Vodite svakodnevnu evidenciju o onome na Ëemu ste zahvalni. Unesite zahvalnost u svoje molitve. Kako zahvalnost obogaÊuje vaπ æivot? Napravite PowerPoint prezentacije za prouËavanje Biblije koristeÊi fotografije koje ste sami snimili i podijelite ih s prijateljima. Svakog tjedna na Facebooku istaknite darove svojih prijatelja i zapoËnite razgovor o cilju koji Bog ima s nekom darovitom osobom. Obratite se pastoru i odboru crkve s idejama na koji se naËin moæe priÊi ljudima. Pitajte ih za dopuπtenje da podijelite te zamisli s cijelom crkvom. POVEÆITE Rimljanima 12,2-8; 1. KorinÊanima 12; Efeæanima 4,7-13; 1. Petrova 4,10.11. Isusov æivot, poglavlje 47; Isusove usporedbe, poglavlje 25. Fabian Carballo, Grand Terrace, California, SAD 29 Pouka 4 21.—28. travnja Evaneoski rad i svjedoËenje kao naËin æivljenja “U Jopi bijaπe uËenica imenom Tabita, πto znaËi ‘Koπuta’. Njezin se æivot sastojao samo od djela ljubavi i djela milosra koja je Ëinila.” (Djela 9,36) 30 Subota, 21. travnja NEKA ZASJA TVOJA SVJETLOST UVOD: Matej 5,16 Ja sam priliËno stidljiv. Kad se nalazim u prostoriji punoj ljudi, posebno onih koje dobro ne poznajem, radije samo sjedim, sluπam i promatram πto se dogaa. Iako Êu prihvatiti razgovor s nekim tko mi prie, mala je vjerojatnost da Êu sam zapoËeti razgovor s nekim. Za nekog kao πto sam ja, moguÊnost da rijeËima, u Ëetiri oka, dijeli svoju vjeru s ljudima koje ne poznaje predstavlja prevelik izazov. Zapravo, pomisao da priem nekome koga ne poznajem i govorim mu o Bogu utjeruje mi strah u kosti! Ali Bog od mene ne traæi opravdanja. On je svakog od nas pojedinaËno pozvao da objavljuje Radosnu vijest o Njemu, bez obzira je li stidljiv ili ne. “Svijet” se sastoji od naπih prijatelja i obitelji, naπih suradnika i susjeda i bilo kog drugog koga Bog postavi na naπ put. Iako moæda nije svakome dao sposobnost da izravno prie ljudima i poËne im govoriti o Bogu, postoji jedno πto svi moæemo uËiniti — svjedoËiti svojim æivotom. Ja radim na katedri za fiziku na dræavnom sveuËiliπtu. To je priliËno svjetovno okruæenje. Premda postoji nekoliko krπÊana koji rade na istom odsjeku, to je joπ uvijek priliËno svjetovna sredina. VeÊina mojih kolega su agnostici ili ateisti. Oni primjeÊuju da ja ne jedem ista jela kao oni, da ne pijem ista piÊa, niti da se izraæavam kao mnogi od njih. Shvatio sam da je moj stil æivljenja i naËin na koji postupam prema drugima najsnaænije svjedoËanstvo koje im mogu pruæiti. S vremena na vrijeme netko mi postavi pitanje zaπto neπto radim ili ne radim, i to mi otvara vrata da kaæem toj osobi u πto vjerujem i zaπto. Zaista, naπ stil æivljenja je moÊno svjedoËanstvo i moæe stvoriti prilike da dijelimo svoju vjeru s ljudima koji inaËe ne bi htjeli sluπati izravno svjedoËenje. Dok budete prouËavali pouku za ovaj tjedan, razmislite o tome tko bi vas mogao promatrati i kako biste mogli dobiti moguÊnost da nekome govorite o Isusu, zahvaljujuÊi naËinu na koji æivite. Gary Case, Baton Rouge, Louisiana, SAD Sjeti se Bog od mene ne traæi opravdanja. 31 Nedjelja, 22. travnja VA© NA»IN ÆIVLJENJA JE VA©E SVJEDO»ANSTVO DOKAZ: 2. KorinÊanima 5,15-20 Misionstvo podrazumijeva propovijedanje Radosne vijesti o spasenju u Isusu Kristu i zadobivanje ljudi za Njega. SvjedoËenje ukljuËuje osiguravanje izvjeπtaja iz prve ruke o tome πto je Isus uËinio u naπem æivotu. To znaËi dopustiti drugim ljudima da saznaju πto smo vidjeli, Ëuli i doæivjeli u zajednici sa Spasiteljem. NeËiji stil æivljenja obuhvaÊa sve πto ta osoba kaæe ili uËini. To podrazumijeva javne i privatne aspekte æivota koji predstavljaju bît neËijeg biÊa. NeËiji æivotni stil — navike, opÊe ponaπanje i postupanje prema drugima temelji se na vrijednostima koje ta osoba gaji. Misionstvo i svjedoËenje postaju glavni dio mog æivotnog stila kad su moje vrijednosti utemeljene na Isusovim uËenjima. Prema tome, πto god kaæem ili uËinim, πto god radim ili ne radim, sve Êe jasno otkrivati Boæju ljubav prema meni, moju ljubav prema Njemu i moju ljubav prema bliænjima. Misionstvo i svjedoËenje kao stil æivljenja podrazumijevaju potpunu, dosljednu i istinsku predaju Kristu. Niπta se ne smije zanemariti. ObiËna nemarna rijeË, naizgled bezazlen propust ili trenutak nevjerovanja mogu odvesti neku duπu u propast. Dosljednost naglaπava vaænost postojanosti, izdræljivosti i predvidljivosti. KrπÊanska ljubav prema greπniku i napori koje ulaæemo da bismo vodili greπnika k Bogu trebaju biti bezuvjetni i neprekidni. Istinska predanost iskljuËuje licemjerje i neiskrenost. Misionstvo i svjedoËenje moraju obuhvaÊati istinsko prelijevanje Boæje spasonosne milosti i ljubavi preko preobraæenog æivota krπÊanina. U 2. KorinÊanima 5,15-20 naπe je novoroenje u Kristu opisano kao osnova misioniranja i svjedoËenja naËinom æivljenja. Poπto su doæivjeli preobraæavajuÊu silu Isusa Krista i postali Boæji prijatelji, krπÊanima je dana prednost da sudjeluju u pomirenju drugih ljudskih biÊa s Bogom, pomaæuÊi im na taj naËin da se sprijatelje s Njim. Ova vrsta svjedoËenja znaËi dopustiti Kristu da radi kroz svaku pojedinost u mom æivotu, neprestano pozivajuÊi druge ljude da i oni postanu Boæji prijatelji. ODGOVORITE 1. U kojoj mjeri je neËiji æivot sredstvo zadobivanja duπa? 2. Koji bi dijelovi vaπeg æivotnog stila mogli odvratiti ljude od Boga? ©to biste mogli uËiniti u povodu toga? Francis G. Wokabi, Ruiru, Kenija Sjeti se Istinska predanost iskljuËuje licemjerje i neiskrenost. 32 Ponedjeljak, 23. travnja OTKRITI SVJEDO»ANSTVO LOGOS: Matej 9,36-38; Marko 5,1-19; Ivan 17,11-19; 1. KorinÊanima 9,20-23; 2. KorinÊanima 3,2.3 “Na putu” ili “na Putu”? (Marko 5,1-19) Ljudi koji su doËekali Isusa kad se iskrcao na istoËnoj obali Galilejskog jezera bili su uoËljivo razliËitog æivotnog stila. »ovjek opsjednut demonima terorizirao je cijeli kraj i predstavljao neprekidnu prijetnju za sebe i druge. Ljudi koji su Ëuvali svinje vrπili su pozitivan utjecaj mirno zaraujuÊi za æivot. Ipak, svi su bili opsjednuti — jedan otvoreno, drugi prikriveno. Iako su Ëak i demoni u opsjednutom Ëovjeku prepoznali Isusa, Ëuvari svinja i seljaci koji su Mu izaπli u susret zanemarili su to svjedoËanstvo i zamolili Spasitelja da ode. Njegova prisutnost im nije znaËila niπta viπe od obiËnog materijalnog gubitka. Nakon Isusovog odlaska, dvije vrste svjedoka ostale su vrπiti utjecaj u Dekapolisu. Obje su govorile o utjecaju koji je Isus izvrπio na njihov æivot. Obje su doprinijele vjeËnoj sudbini drugih. Jedino je onaj tko se potpuno predao Isusu mogao pomoÊi drugima da doæive veliËanstvenu, spasonosnu Boæju ljubav. Ui, izai, idi svuda unaokolo (Matej 9,36-38) Samo je jedan Ëovjek bio zaduæen pripremiti put za Spasitelja (Matej 3). Nakon nekoliko godina je joπ dvanaest ljudi bilo odabrano da pomogne u objavljivanju Njegove poruke. Neπto viπe od godinu dana kasnije, neposredno pred zavrπetak Isusove zemaljske sluæbe, potrebe su bile tako velike da su joπ sedamdesetorica bila poslana kao misionari kako bi svjedoËili u podruËjima koje je On uskoro trebao posjetiti (vidi Luka 10,1-16). Dok se drugi dolazak naπeg Gospodina sve viπe pribliæava, stanovniπtvo svijeta nastavlja rasti. Postaje sve teæe prepoznati Sotonine prijevare i odoljeti im, a ljudi sve viπe Ëeznu za boljim sutra. Bogu je danas potrebno viπe svjedoka nego ikada ranije, vjernika Ëiji je æivot dosljedan, koji vrπe pozitivan utjecaj. Mi se moramo uskladiti s Bogom i izaÊi iz svojih ljuπtura. Moramo poËeti raditi na objavljivanju preobraæavajuÊe istine o Spasitelju svima s kojima nam se æivotni putevi susretnu. Ne ovisi sve o vama (Ivan 17,11-19) Isus je znao za poteπkoÊe s kojima Êe se suoËavati Njegovi uËenici kad budu svjedoËili za Njega nakon Njegovog odlaska. Baπ kao πto se On neprestano oslanjao na snagu svojaga Oca, znao je da Êe Njegovim uËenicima biti potrebna ista potporna sila da bi ostali vjerni. Isus poziva svakog od nas da surauje s Njim na neki naËin, na nekom mjestu, upravo sada, ovdje na Zemlji. Ako smo vjerni svom pozivu, radit Êemo marljivo sve dok zadaÊa na koju smo pozvani ne bude potpuno zavrπena. Meutim, to nam moæe stvoriti probleme. ©to je naπ karakter sliËniji Kristu, bit Êemo 33 sve viπe u sukobu sa svijetom i Sotona Êe se sve viπe truditi zagospodariti nama. Koliko god se trudili, mi jednostavno nemamo u sebi silu da bismo pobijedili u toj bitci. Jedino predajuÊi svoju slabost Bogu i dopuπtajuÊi Svetom Duhu da radi u naπem æivotu, moæemo ostati u svijetu a da nas on ne nadvlada. Prilagoavanje — kompromis (1. KorinÊanima 9,20-23) Ljudi koji sluæe kao misionari u stranim zemljama prilagoavaju svoj æivotni stil mjesnom stanovniπtvu kako bi im πto viπe pribliæili Evanelje. Oni uËe novi jezik, mijenjaju svoje druπtvene navike, prilagoavaju naËin oblaËenja i prihvaÊaju razliËite uvjete æivota. Ali, veliki nalog iz Mateja 28,19.20 nije dan samo misionarima u stranim zemljama. ©to je s vaπim narodom, vaπim susjedstvom? Svuda oko nas su ljudi koji su nam “strani” jednako kao i oni na udaljenim mjestima. KoristeÊi “sva raspoloæiva sredstva” (1. KorinÊanima 9,22), mi ih trebamo susresti tamo gdje se nalaze, a onda im pokazati gdje se nalazi Krist. Malo mladih Êe biti dosegnuto dræanjem seminara iz Otkrivenja u bogatim predgraima. Oni koji su vezani uz kuÊu ili uz krevet neÊe prisustvovati maloj skupini u parku. Ne moæemo dijeliti Isusovu ljubav s beskuÊnicima preko satelitskih krπÊanskih televizijskih emisija. Druæenje i posjeÊivanje nakon posluæivanja obroka u mjesnoj puËkoj kuhinji vjerojatno vas neÊe dovesti u kontakt s onima koji se rijetko usuuju izaÊi iz sigurnosti i udobnosti svog svijeta viπeg srednjeg sloja. Sluæenje onima koji trenutno zanemaruju istinu πto su je nekada u potpunosti prihvaÊali posebno je izazovno. Dok istraæujemo kako svjedoËiti svakome i na svakom mjestu, moramo uvijek πtititi cjelovitost Evanelja. Bilo kakav kompromis s Boæjom istinom mijenja karakter naπeg svjedoËenja — od onog za Njega u ono protiv Njega. To je oËito svima (2. KorinÊanima 3,2.3) Ne morate objavljivati svijetu da ste krπÊanin. Oni oko vas znat Êe to na temelju toga kako se ponaπate kao i na temelju vaπih rijeËi. “Svijetu je potrebno viπe krπÊana na kojima se vidi da pripadaju Kristu. Jezik kristolikog æivota namijenjen je cijelom ËovjeËanstvu. Jedino tako ljudi mogu sagledati πto krπÊanstvo znaËi, razumjeti njegove velike istine i nauËiti voljeti i dræati Boæji zakon... Svaki vjernik i svaka crkva trebaju biti Kristova poslanica svijetu. Pisac te poslanice je sam Krist. Podloga po kojoj On piπe je srce svakog vjernika, a ono πto je zapisano jest Boæji zakon i prijepis Njegovog karaktera.” (The SDA Bible Commentary, sv. 6, str. 843, 844) ODGOVORITE 1. Ukoliko “djela govore viπe od rijeËi”, moæe li vjerni svjedok uvijek πutjeti? Objasnite svoj odgovor. 2. Je li se moguÊe “odmoriti” od svjedoËenja, a da se Ëovjek potpuno ne osami? 3. ©to nanosi viπe πtete Kristovoj stvari: negativne rijeËi ili negativni postupci? Zaπto? Dallas Estey, Firestone, Colorado, SAD 34 Utorak, 24. travnja VA© UTJECAJ JE SILA SVJEDO»ANSTVO: Efeæanima 5,5-17 Prije interneta, elektroniËke poπte, mobilnih telefona i Facebooka ljudi su komunicirali tako πto su svojeruËno pisali pisma i slali ih odreenom primatelju poπtom. Bilo je potrebno oko tjedan dana da primite takvo pismo, a ponekad Ëak i duæe. Zalutala pisma bila su neπto uobiËajeno. Tehnologija je danas potpuno promijenila naËin priopÊavanja, ali jedno je ipak ostalo isto — mi piπemo i Ëitamo pisma u ma kom obliku ona dolazila. Kao otvoreno pismo koje paæljivo Ëita onaj kome je namijenjeno, æivot onih koji ispovijedaju krπÊanstvo podloæan je ispitivaËkom sudu svijeta. Naπ æivot mora biti kao sol koja πtiti od kvarenja. “Sol se mora pomijeπati s tvari kojoj je dodana, ona mora prodrijeti u nju i proæeti je da bi je mogla saËuvati. Isto tako Êe osobni dodir i druæenje s ljudima uËiniti da spasonosna snaga Evanelja dopre do njih. Ljudi se ne spaπavaju kao skupina, veÊ kao pojedinci. U osobnom utjecaju krije se snaga. On se treba sjediniti s Kristovim utjecajem, uzdizati kao πto je Krist uzdizao, usaivati prava naËela i zaustavljati πirenje pokvarenosti u svijetu. On treba πiriti milost koju samo Krist moæe dati. On treba uzdizati, uljepπavati æivot i karakter bliænjih snagom Ëistog primjera, koji je praÊen iskrenom vjerom i ljubavlju.” (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 149) Boæja prisutnost u nekoj osobi usauje poboæan karakter koji mijenja svijet (GalaÊanima 2,20; Filipljanima 4,13). “Velika pouka koju treba dati mladima jest da, kao Boæji oboæavatelji, moraju njegovati biblijska naËela, a svijet smatrati manje vaænim. Bog æeli da svi nauËe kako mogu Ëiniti Kristova djela i uÊi na vrata u nebeski grad. Ne treba dopustiti da svijet obraÊa nas, veÊ mi trebamo najusrdnije teæiti obratiti svijet. Krist nam je odredio tu duænost i prednost da stojimo uz Njega u svim okolnostima.” (Ellen G. White, Fundamentals of Christian Education, str. 470) ODGOVORITE 1. ©to je uËinilo da Kristova prisutnost bude tako moÊna, da u velikoj mjeri dotiËe mnogo æivota i preobraæava ih? 2. Kako moæemo utjecati na druge na naËin koji Êe ih privuÊi Kristu? Jared Bosire, Mombasa, Kenija Sjeti se “U osobnom utjecaju krije se snaga.” 35 Srijeda, 25. travnja SVE SE TO NALAZI U PISMIMA PRIMJENA: 2. KorinÊanima 3,2.3 ©vicarski pravnik Albin Schram, koji je umro 2005. godine, ostavio je za sobom zbirku pisama koja su pisali neki od najveÊih umova civilizacije. Jedno od tih pisama je pismo Alberta Einsteina svom prijatelju iz djetinjstva, Paulu Habichtu, koji se ozbiljno razbolio. Napisano je 5. srpnja 1935. godine. Pismo poËinje ovim rijeËima: “Nedavno sam Ëuo da te je avao — jedini koji ovih dana nikad nije besposlen — snaæno zgrabio svojim pandæama.” (The Independent, “The Greatest Letters Ever Written”, 27. lipnja 2007.) Ove ozbiljne rijeËi mogu se primijeniti na cijeli ljudski rod. Joπ otkad su Adam i Eva zgrijeπili u Edenskom vrtu, svi su prodani grijehu. Meutim, postoji Radosna vijest koja se nalazi u najduæem pismu ikada napisanom — u Bibliji. U tom Pismu Bog nam pokazuje da postoji nada za ljude koji prihvaÊaju spasenje preko Njegovog Sina. Bog æeli da cijelo ËovjeËanstvo bude spaπeno (Ivan 3,16). On se trudi da ova Radosna vijest obie cijeli svijet preko pisama koja svatko moæe proËitati. Premda ljudski jezici imaju svoja ograniËenja, Boæji jezik ljubavi je svima razumljiv. Bog æeli da Njegovi sljedbenici budu æiva pisma koja govore o Njegovoj ljubavi. Zaπto su takva “pisma” tako uspjeπni svjedoci? Odgovor glasi da je promjena koja nastaje u vama kad prihvatite Krista ispisana “ne crnilom, nego Duhom Boga æivoga, ne na ploËama od kamena, nego na ploËama tjelesnim — u srcima” (2. KorinÊanima 3,3). Joπ je vaænije pitanje kako moæete postati uspjeπno “pismo” koje svjedoËi? Trebate ostati povezani s Boæjom rijeËi (Ivan 15,4.5). Ako niste “cijepljeni” na Kristu, ne moæete rasti pa, prema tome, niti svjedoËiti. Vaπ stil æivljenja mora odraæavati Krista (Filipljanima 2,5). Vi moæete odraæavati Krista jedino ako usvojite Njegov naËin razmiπljanja. Ljudi koji vas “Ëitaju” bit Êe privuËeni Njemu ako budu mogli vidjeti Njega u vaπem æivotu. Morate se dræati onog πto je doista bitno (1. KorinÊanima 9,19.20). Apostol Pavao se ponaπao kao Æidov kad je bio meu Æidovima, a kao neznaboæac kad je bio meu neznaboπcima kako bi mogao mnoge zadobiti za Krista. Meutim, nipoπto ne smijemo pomijeπati prilagoavanje s kompromisom. ODGOVORITE 1. Zaπto je Bog odluËio za misionstvo upotrijebiti ljude, a ne anele? 2. Kako se moæete pribliæiti ljudima u svom krπÊanskom hodu, a da ne pravite kompromise u pogledu svoje vjere? Lawrence Kiage, Atlanta, Georgia, SAD Sjeti se Kako moæete postati uspjeπno “pismo” koje svjedoËi? 36 »etvrtak, 26. travnja DOBAR SVJEDOK? MI©LJENJE: Matej 9,36-38; Luka 10,25-37; Rimljanima 13,8-11 Zakasnit Êu! — pomislio je Ëovjek spuπtajuÊi se æurno niz praπnjavi put, dok je njegov ogrtaË leprπao oko njega. Zbog neoËekivanog prolaska stoke putem i slijepog prosjaka koji je od njega traæio novac, njegovo putovanje je trajalo duæe nego obiËno. Ah, i ta udovica koja nudi neku bezvrijednu robu pred njegovom kuÊom, i ona ga je zadræala. Zar joj nije jasno da je danas subota? Trebala bi naÊi neki ozbiljniji posao, pomislio je iæivciran. Uza sve ove neugodnosti bilo je teπko odræati pravo duhovno raspoloæenje, a morao je tog jutra joπ i propovijedati! Da bi popravio svoje raspoloæenje, poËeo se glasno moliti. Naravno, nadao se da Êe to pozitivno utjecati na svakoga tko bi ga mogao Ëuti u prolazu. Na pola puta do sinagoge ugledao je neπto pred sobom. ©to je to? — pomislio je. Bio je to izranjavljen i pretuËen Ëovjek koji je tiho jeËao. Na tom dijelu puta Ëesto su se skrivali lopovi koji su napadali putnike, pljaËkajuÊi ih i ostavljajuÊi ih da tu umru. SveÊenik je oprezno pogledao unaokolo, privijajuÊi svoj ogrtaË ËvrπÊe uz sebe. Taj Ëovjek sigurno nije dovoljno vodio raËuna o sebi. Razmetao se svojim stvarima, ne gledajuÊi oprezno oko sebe. Kako bi se inaËe naπao u takvoj neprilici? Preπao je na drugu stranu puta kako bi izbjegao svaki kontakt s ovim jadnikom. Stigao je na bogosluæje upravo na vrijeme za uvodnu pjesmu. Glazba je dostigla vrhunac u trenutku kad je stupio na propovjedaonicu. “Subotnji blagoslov!” progovorio je gromkim glasom s lakoÊom i autoritetom. “Dobrodoπli u Gospodnji dom. IspriËavam se zbog kaπnjenja. Naletio sam na manje poteπkoÊe jutros dok sam dolazio ovamo, ali doista niπta znaËajno. Hajde da otpoËnemo razgovor o vaænosti svjedoËenja.” ODGOVORITE 1. Moæete li se sjetiti nekog trenutka kad vaπe svjedoËenje nije bilo baπ najbolje? 2. Kako ste mogli postupiti drukËije? 3. Ako ne svjedoËite za Boga, za koga svjedoËite? Tanya L. Henry, Springfield, Massachusetts, SAD Sjeti se Preπao je na drugu stranu puta kako bi izbjegao svaki kontakt s ovim jadnikom. 37 Petak, 27. travnja SOL I SVJETLOST ISTRAÆIVANJE: Djela 9,36 ZAKLJU»AK Naπ svakodnevni æivot pruæa priliku Svetom Duhu da preko nas dopre do drugih ljudi. Æivot preobraæen predajom Kristu ima mnoge kvalitete koje prirodno privlaËe pozornost ljudi. Kad dopustimo Bogu da nas promijeni i ponovno sazda, i sami doæivljavamo Radosnu vijest. Tada imamo neπto πto vrijedi podijeliti. On nam pomaæe da objavimo Evanelje na naËin koji ljudi oko nas mogu najbolje razumjeti. RAZMOTRITE • • • • • • • Zapiπite na papiriÊe sljedeÊi navod, a zatim ih stavite negdje gdje Êete ih moÊi promatrati tijekom cijelog tjedna: “KrπÊanin koji voli i koji je blag i ljubazan, najjaËi je dokaz u prilog Evanelju.” (Ellen G. White, Put u bolji æivot, str. 297) ProËitajte stihove pjesme “Divno svijetli milost Boæja” (KrπÊanske himne, Znaci vremena, br. 339). Razmislite o tim rijeËima u kontekstu pouke za ovaj tjedan. Kako Ëinjenica da ste otkupljeni mijenja vaπ æivot i naËin na koji se odnosite prema drugima? Kuπajte kuhani krumpir ili neko drugo omiljeno povrÊe bez soli. U Ëemu je razlika? U kom smislu je to sliËno razlici koju Isus oËekuje da krπÊani naprave u svijetu (Matej 5,13)? Sjedite nekoliko minuta u zamraËenoj sobi, a zatim upalite svijeÊu. Kakvu promjenu unosi svjetlost svijeÊe? Je li vaæno koliko je svijeÊa velika, mala, ukraπena ili skupa? Ako je vaπ æivot kao svijeÊa u mraËnom svijetu, kako vi vodite druge ka Kristu? »itajte 2. KorinÊanima 3,3 i zapiπite πto mislite da bi Bog æelio reÊi ljudima oko vas preko vaπeg æivota i utjecaja. Pitajte nekolicinu ljudi: “Kako moæete znati je li netko od vaπih prijatelja zaljubljen?” Razmislite kakve veze njihovi odgovori imaju s poukom za ovaj tjedan. Nacrtajte sliku kojom prikazujete πto za vas znaËi “svjedoËenje stilom æivljenja”. POVEÆITE Luka 6,43-45; GalaÊanima 5,22.23. Ellen G. White, Put u bolji æivot, str. 27. J. Aldrich, Lifestyle Evangelism: Learning to Open Your Life to Those Around You. Sharon Wright, Silver Spring, Maryland, SAD 38 Pouka 5 28. travnja—5. svibnja 2012. Redoslijed u programu evangelizacije i svjedoËenja “Hranio sam vas mlijekom, a ne tvrdim jelom, jer ga niste mogli joπ podnositi. A ni sada ne moæete...” (1. KorinÊanima 3,2) 39 Subota, 28. travnja JESTI NJEGOVO TIJELO: ÆIVJETI U ISTINI UVOD: Ivan 6,54-66 Dogaaj o kojem govori danaπnji uvodni redak nije imao sretan zavrπetak. Mogli biste pomisliti: moæda nam tekst u Ivanu 6,54-66 govori πto ne trebamo Ëiniti kad je rijeË o svjedoËenju. Meutim, ovi redci govore o svjedoËenju i misioniranju samog Isusa. Dakle, je li Njegovo svjedoËenje bilo pogreπno? Ako je tako, onda smo svi u ozbiljnoj nevolji. ©to je to Isus rekao πto je tolike ljude navelo da Ga napuste? Prvo, Isus je rekao da Êe svatko tko jede Njegovo tijelo æivjeti vjeËno. Isus sigurno nije zastupao ljudoæderstvo. Prema Andrewu Fountainu, krv je znak nasilne smrti. On objaπnjava da u Psalmu 27,2 “... David govori o zlim ljudima koji ga napadaju. ‘Kad navale na me zlotvori da mi tijelo æderu, protivnici moji i duπmani, oni posrÊu i padaju.’ Oni æele ubiti Davida kako bi ostvarili neku korist od njegove smrti. Ovaj primjer iz Starog zavjeta daje nam uvid u ono πto Isus misli kad kaæe da trebamo jesti Njegovo tijelo — to podrazumijeva korist od Njegove smrti na kriæu. ... Kad Isus govori o tome da trebamo jesti Njegovo tijelo i piti Njegovu krv, On govori o uæivanju prednosti koje proistjeËu iz Njegove smrti.” (Andrew M. Fountain, Eating Christ’s Flesh and Drinking His Blood) U tom su trenutku ljudi joπ uvijek gledali Isusa kao svog zemaljskog kralja i zbog toga je On govorio o koristi koju bi mogli imati od Njegove smrti. Meutim, Njegova smrt nije dio njihovog plana i oni su se poËeli æaliti. On ih je pitao vrijea li ih Njegova prava misija (Ivan 6,61), zatim je primijetio da Mu neki joπ uvijek nisu vjerovali (redak 64), i nastavio je rijeËima: “Nitko ne moæe doÊi k meni ako mu Otac nije dao dara.” (Ivan 6,65) To je bilo to. Ne samo da je odbio biti njihov zemaljski mesija, veÊ im je rekao da nemaju vjere. Zbog toga je mnogo ljudi prestalo slijediti Isusa. Isus je tom prigodom govorio svojim sljedbenicima neπto najkontroverznije s Ëim se naπa kultura danas moæe suoËiti — istinu. Naπe je poslanje da æivimo u skladu s tom istinom, da uæivamo korist od Njegove smrti, da æivimo u skladu s Evaneljem u svom svakodnevnom æivotu i da ga objavljujemo drugima kad god nam se ukaæe prilika. Isus je svoj æivot proveo u svjedoËenju i misioniranju. On je svoj æivot proveo tako πto je æivio u istini i dijelio je s drugima, a to je isto ono πto On nas poziva Ëiniti danas. Anna Bartlett, Collegedale, Tennessee, SAD Sjeti se Naπe je poslanje da æivimo u skladu s tom istinom u svom svakodnevnom æivotu. 40 Nedjelja, 29. travnja ONO ©TO JE NA PRVOM MJESTU LOGOS: Izaija 58; Matej 25,35-40; Luka 8,4-15; Ivan 6,54-66; 1. KorinÊanima 3,1-3; 1. Petrova 2,1.2 Jesti tijelo i piti krv? (Ivan 3,11; 6,54-66) Evangelizacija koja poπtuje redoslijed aktivnosti poËinje od vas samih. Ako nemate Isusa, sigurno je da Ga ne moæete dijeliti s drugima. Prvo morate jesti Njegovo tijelo i piti Njegovu krv. Ova izjava navela je mnoge od Isusovih uËenika da Ga napuste, jer su to teπke rijeËi (redci 60 i 66). Zaπto? One traæe odluËnost da se postane kao Isus. Sâm Isus je provodio sate u molitvi i prouËavanju Starog zavjeta. I mi moramo provoditi vrijeme u molitvi i prouËavanju Biblije. Isusovo tijelo i krv su Njegove rijeËi. ProvodeÊi vrijeme s Njim u molitvi i prouËavanju, postajemo sliËni Njemu po karakteru i postupcima. Naπe je da “govorimo ono πto znamo, svjedoËimo za ono πto smo vidjeli” (Ivan 3,11). SveÊenici u Isusovo vrijeme nisu mogli pomoÊi ljudima zato πto nisu poznavali Boga. Oni su imali mnoπtvo tradicija, programa i aktivnosti, ali to nije odgovaralo ljudskim potrebama. Ljudi ne mogu imati nikakve koristi od nas ako mi sami ne poznajemo Boga i ako Sveti Duh nije u naπem srcu. Pripremite put (Luka 8,4-15; 1. KorinÊanima 3,1-3; 1. Petrova 2,1.2) Kako poznavanje Isusa dovodi do promjene u naπem æivotu? PriËa o sijaËu opisuje razliËite vrste zemljiπta. Koji tip zemljiπta predstavlja vas? Ako ste joπ uvijek sebiËni kad je u pitanju vaπ novac (prijevara bogatstva), ili optereÊeni s previπe odgovornosti (brige ovoga svijeta), trebali biste se pozabaviti Ëupanjem korova. Ukoliko ne razumijete kako i zaπto neπto vjerujete, onda trebate prouËavati. Kako moæete govoriti drugima o Isusu, ako Ga vi sami ne razumijete dovoljno da biste Ga voljeli i slijedili? Mi moramo postati nesebiËni kao Isus. Da bismo svjedoËili, moramo odbaciti ljubomoru, svau i povrijeene osjeÊaje. Kad to uËinimo, naπe se oËi mogu otvoriti za duhovno. Oslobodite se na taj naËin ovozemaljskih stvari (1. Petrova 2,1.2) i razvijte neugasivu æelju za svetoπÊu (Matej 5,6). Teæite za pravim mlijekom (istinom) da biste mogli rasti. Tada Êe vam, kako budete rasli, Bog davati ono πto moæete dijeliti s drugima, kao i æelju da tako postupate. Neprestano obraujte tlo svojega srca. »upajte korov. Izbacujte kamenje. I tada, kad Isusove rijeËi budu posaene u vaπem srcu kroz svakodnevno prouËavanje, one Êe donijeti plod. Voli svog bliænjeg kao sebe (Izaija 58; Matej 25,35-40) Koji plod svi mi æelimo donijeti? Neki od nas to mijeπaju s brojem ljudi koje dovedemo do krπtenja. Meutim, plod za koji smo mi odgovorni su karakterne crte koje stjeËemo u svom æivotu. Isus zapovijeda “ovcama” da hrane gladne, da daju vodu æednima, skloniπte siromaπnima, da obuku gole, da se pobrinu za bolesne i posjete one koji su u zatvoru. Prema 58. poglavlju Knjige proroka 41 Izaije, donositi takav rod znaËi: osloboditi ljude koji su nepravedno stavljeni u zatvor, biti poπten, brinuti se za obitelj, ne laskati, govoriti ljubazno, ne upirati prstom u druge, i brinuti se o potrebama onih kojima je to doista potrebno. Izazovite æe (1. KorinÊanima 3,1-3; 1. Petrova 2,1.2) Kako da dijelite duhovnu hranu i piÊe kad ih “beba” krπÊanin odmah ispljune? To Ëinite tako πto volite svog bliænjega kao samog sebe. Plod vaπeg vlastitog odnosa s Isusom otpoËinje sljedeÊu fazu misioniranja — svjedoËenje. Drugi Êe vidjeti ljepotu Isusove ljubavi u vaπem æivotu i poæeljet Êe je za sebe. Ljudi ne æele samo biblijski nauk. Oni æele upoznati Isusa i saznati kakvu promjenu Êe takav nauk izazvati u njihovom æivotu. Ljudi æele vidjeti kakvu promjenu su te doktrine i Evanelje unijeli u vaπ æivot, u æivot vaπe obitelji i vaπe crkve. Takva promjena je svjedoËanstvo o kome vrijedi govoriti. UËite ih kad budu spremni (1. KorinÊanima 3,1-3; 1. Petrova 2,1.2) Kad postanete sijaË, moæete dijeliti svoja osobna iskustva. Moæete ohrabriti druge i pokazati im kako da obrauju tlo svojega srca, jer ste vi to uËinili i uspjeli u tome. Vi poznajete kuπnje i vaπe iskustvo je neprocjenjiva mudrost koju moæete podijeliti s drugima. Vi znate da oni moraju iπËupati korov ponosa, zavisti i sebiËnosti prije nego πto budu spremni za teæe odgovornosti u crkvi. ©to je najvaænije od svega, vi imate tu privlaËnu, duboko ukorijenjenu Isusovu ljubav u svom srcu koja Êe vam dati strpljivost kad se budete bavili njihovim kuπnjama i poteπkoÊama. PoËnite od Isusove ljubavi i od toga kako steÊi povjerenje u Njega u svakodnevnom æivotu. NauËite ih kako da sami prouËavaju. Provodite vrijeme u molitvi za njih i s njima. Uputite ih da sluæe drugima kako bi i sami osjetili radost nesebiËnosti; a kad budu spremni, iznesite im dublje, izazovnije istine. ODGOVORITE 1. Gdje se ja osobno nalazim na ljestvici misioniranja? 2. ©to trebam Ëiniti da bih osobno bio spreman? 3. Na koga u svojoj okolini imam utjecaja? Judy Bartlett, Robersonville, North Carolina, SAD Sjeti se Kako da dijelite duhovnu hranu i piÊe kad ih “beba” krπÊanin odmah ispljune? 42 Ponedjeljak, 30. travnja PRIMJER NESEBI»NOSTI SVJEDO»ANSTVO: Matej 25,35-40 “Princ neba, Zapovjednik nebeske vojske, siπao je sa svog uzviπenog poloæaja, odloæio kraljevsku odjeÊu i krunu, zaogrnuvπi svoju boæansku narav ljudskom kako bi mogao postati boæanski UËitelj svim slojevima druπtva i pred ljudskim biÊima æivjeti æivotom slobodnim od bilo kakve sebiËnosti i grijeha, uspostavljajuÊi primjer onoga πto, Njegovom miloπÊu, i oni mogu postati.” (Ellen G. White, This Day With God, str. 373) “Prije nego πto je uzaπao na Nebo, Krist je svojim uËenicima dao nalog. Rekao im je da trebaju biti izvrπitelji Njegove oporuke kojom je svijetu ostavio blaga vjeËnog æivota. Vi ste bili svjedoci mojeg poærtvovnog æivota za dobro svijeta, rekao im je. ... Vidjeli ste da primam sve koji dolaze k meni priznajuÊi svoje grijehe. Onoga koji dolazi k meni, neÊu izbaciti. Vama, svojim uËenicima, povjeravam ovu vijest milosti.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 18) Baπ kao i uËenici iz Novog zavjeta, i mi smo pozvani da Isusov veliki nalog pretvorimo u stil æivljenja. Isus nam je dao poruku koju trebamo objaviti svijetu, a naËinom na koji æivimo mi je moæemo objavljivati i pomoÊi svijetu kojem je oËajniËki potrebna Boæja milost. Mi ne trebamo Ëekati neku veliku priliku, vaæno misijsko putovanje ili evaneoski program. Svaki trenutak naπeg æivota i doticaj s drugima trebao bi biti svjedoËenje. “UËenici su svoj posao trebali obavljati u Kristovo ime. Svaka njihova rijeË i postupak trebali su usmjeriti pozornost na Njegovo ime... ©to bude manje razmetanja i sjaja, to Êe veÊi biti njihov utjecaj na dobro. UËenici su trebali govoriti isto tako jednostavno kao πto je Krist govorio. Trebali su svoje sluπatelje dojmiti poukama koje ih je On nauËio.” (Isto, str. 19) Isus nam je na vlastitom primjeru pokazao da najjednostavnije i najuspjeπnije metode misioniranja ukljuËuju ono πto govorimo i kako æivimo. ODGOVORITE 1. U kojem mi je podruËju æivota potrebna Boæja pomoÊ da bih æivio uspjeπnije kao primjer za Njega? 2. Na koji naËin novi vjernik, obraÊen zahvaljujuÊi sluæbi neke kristolike osobe, moæe nastaviti rasti u Kristu? Kako mu vi i vaπa crkva moæete pomoÊi? Amanda Ernst, Matthews, North Carolina, SAD Sjeti se Najjednostavnije i najuspjeπnije metode misioniranja ukljuËuju ono πto govorimo i kako æivimo. 43 Utorak, 1. svibnja OD DJE»JIH KORAKA DO KORAKA ODRASLIH DOKAZ: 1. KorinÊanima 3,1-3 Dok je obilazio crkve, Pavao je otkrio da mnogi vjernici nisu odrasli u svom duhovnom iskustvu. Oni se nisu posvetili prouËavanju Boæje rijeËi da bi stekli dublje razumijevanje njezinih istina. Zbog toga su KorinÊani bili nezreli i nesposobni cijeniti i razumjeti dublje dijelove svog duhovnog æivota. Tekst u 1. KorinÊanima 3,1-3 “izravno [povezuje] duhovnu prehranu s napredovanjem u razumijevanju, ponaπanju i stavovima.” (1 Corinthians 3:1, http://www.bibletools.org) U drugom retku vidimo da su ti novi vjernici bili hranjeni “mlijekom... a ne Ëvrstom hranom”. Takva prehrana “dovela je do nesloge i podjela u zajednici, dokazujuÊi da su bili u mnogo veÊoj mjeri tjelesni nego obraÊeni.” (Isto) U svjetlu evangelizacije s odreenim redoslijedom netko bi rekao da se Pavao nije usredotoËio na potrebe ciljnih skupina u tim podruËjima. Bilo je onih koji su Ëuli istinu πto im je predstavljena, prihvatili je — ali nisu imali nikakvih daljnjih pouka nakon πto je Pavao otiπao. Iz tog iskustva moæemo vidjeti koliko je vaæno da ne odgovaramo samo na trenutne potrebe, veÊ da nastavimo s pouËavanjem u istini i milosti. “Biblija pruæa obilje dokaza da slaba duhovna prehrana ima za posljedicu slabu i oboljelu osobnost, kao πto slaba tjelesna hrana dovodi do naruπavanja i uniπtenja Ëovjekove æivotne snage. SliËno tome, moæemo vidjeti da osoba moæe biti dobrog duhovnog zdravlja, ali ga izgubiti zbog lijenosti ili nekog drugog oblika zanemarivanja. Baπ kao πto je zreloj osobi potrebna dobra i dostatna prehrana da bi oËuvala svoju æivotnu snagu i bila poπteena bolesti, isto vaæi i na duhovnom podruËju. Da bi uzrastao do duhovne zrelosti i snage, krπÊaninu je potrebna obilna duhovna hrana, probavljena i uËinkovito upijena. Na taj naËin on nastavlja rasti i spreËava propadanje, za razliku od laganog judaistiËkog duhovnog opadanja.” (Isto) Mali koraci odgovaraju “bebama”, ali mi moramo rasti i nauËiti praviti veÊe i osmiπljenije korake. Kao krπÊani, mi moramo prouËavati Boæju rijeË sami za sebe i pronaÊi vaænije misli koje Bog ima za nas. Do toga Êe doÊi kad budemo provodili viπe vremena u dubljem prouËavanju s Njim. RAZMISLITE 1. Po Ëemu se razlikuju krπÊani koji se hrane “mlijekom” od onih koji uzimaju “Ëvrstu hranu”? U Ëemu su oni sliËni? 2. Koga vidite kao “ciljnu skupinu” u Pavlovom misijskom polju? 3. Navedite tri ciljne skupine u okolini svoje crkve. 4. Osmislite plan kako da ih dosegnete. 5. Prepoznajte redoslijed potreban da bi se dosegla svaka skupina. 6. Napravite vremenski raspored provoenja tog plana. Kevin Pires, Lexington, South Carolina, SAD 44 Srijeda, 2. svibnja ZELENI ZNAK ODOBRAVANJA PRIMJENA: Luka 8,4-15 Bog, vrhovni Vrtlar, dao nam je na svojoj obuci iz vrtlarstva sjeme istine u pakovanju oznaËenom kao “Biblija”. U Bibliji nalazimo upute kako pripremiti zemljiπte, posijati sjeme i brinuti se za mlade biljke. On nam je takoer dao æivotopis svog Sina (Evanelja) da bismo mogli bolje razumjeti kako da postanemo dobri vrtlari. Kao vrhovni Vrtlar, Bog zna da je dobro kad moæemo razgovarati s drugim vrtlarima i razmjenjivati znanja o tome kako da naπ vrt napreduje. Stoga nas je On osnovao kao klub vrtlara koji je nazvao Crkva. Jedan od ciljeva kluba je da sjeme koje nalazimo u Bibliji posijemo πirom svijeta. U æivotopisu Sina naπeg UËitelja nalazimo jednostavne praktiËne korake kako na najbolji naËin ostvariti svoj cilj. Pripremite zemljiπte. Kad æelite neπto s nekim podijeliti, obiËno to ne dajete nekom sluËajnom prolazniku s ulice, veÊ nekome koga poznajete i do koga vam je stalo. Ne samo da Êe ta osoba vjerojatno prihvatiti vaπ dar, veÊ Êe ga i upotrijebiti. Isto tako kad govorimo o onome πto je Bog uËinio za nas osobno, lakπe je i uspjeπnije ako to Ëinimo s onima koji su nam prijatelji (Marko 5,18.19). Posijte sjeme. Nije neobiËno pozvati svoje prijatelje na zabavu ili druæenje. Zaπto ih onda ne biste pozvali na prouËavanje Biblije? Predloæite im da povedu joπ nekog prijatelja i pripremite domjenak. Razgovarajte i provedite ugodno vrijeme govoreÊi o tome πto je Bog uËinio u vaπem æivotu (Matej 9,10). Posadite mladicu. Poπto ste neko vrijeme govorili svojim prijateljima o Bogu, pozovite ih u crkvu. Na taj Êe naËin oni moÊi vidjeti o Ëemu je rijeË u Boæjem klubu vrtlara i moæda odluËe i sami postati vrtlari (Ivan 1,40-42). Nemojte se obeshrabriti ako sjeme koje posijete ne donese odmah rod. Sjemenu je potrebno vrijeme i pravo okruæenje da bi niklo. Neka sjemena miruju godinama. Vaπ posao je da posijete sjeme. Posao Svetog Duha je da uËini da ono izraste. ODGOVORITE 1. ©to biste vi mogli uËiniti u svom susjedstvu ili zajednici kako biste doprinijeli sijanju Boæje rijeËi? 2. Koliko vaπih prijatelja ima potrebu da upozna Isusa kao osobnog Spasitelja? 3. ©to Bog preko vas Ëini u cilju ispunjenja velikog naloga? Emily Bartlett, Robersonville, North Carolina, SAD Sjeti se Vaπ posao je da posijete sjeme. 45 »etvrtak, 3. svibnja RASTITE... RASTITE... RASTITE... MI©LJENJE: 1. Petrova 2,2 NovoroenËetu treba davati hranu koja odgovara njegovom uzrastu. Kako ono raste, tijelo zahtijeva drukËiju prehranu. Postoji odreeni red koji Êe mu pomoÊi da postigne potpunu zrelost. U krπÊanskom æivotu primjeÊujemo da postoje koraci u postizanju duhovne zrelosti. Kad crkva razmatra program svjedoËenja, postupnost u okviru evangelizacije Êe joj pomoÊi da te korake ostvaruje po odreenom redoslijedu. PoËnite sa seminarom o duhovnim darovima. Pomozite Ëlanovima svoje crkve da razumiju koje im je duhovne darove Bog dao i kako ih mogu upotrijebiti. Pokrenite biblijsku πkolu. PoËnite s odgovaranjem na pitanja iz Biblije. Organizirajte evaneoske programe. Okupljajte se jednom tjedno i provedite neko vrijeme u posjeÊivanju ljudi, prouËavanju Biblije s njima i u molitvi. “Misioniranje molitvom u osnovi znaËi govoriti Bogu o ljudima prije nego πto govorite ljudima o Bogu. To omoguÊava Svetom Duhu da preuzme obvezu za postizanje rezultata. Na temelju teksta u Luki 10, u misioniranju molitvom postoje Ëetiri jednostavna koraka koja se moraju pratiti prema odreenom redoslijedu kako bi se promijenila duhovna klima u nekom gradu, dræavi ili narodu: blagoslivljajte ih, druæite se s njima, sluæite potrebama koje postoje, propovijedajte.” (Prayer Evangelism, http://transformationvirginia.com SljedeÊi korak koji treba primijeniti jest: Organizirajte program pomoÊi druπtvenoj zajednici. Pokaæite svojoj zajednici da vam je stalo do nje tako πto Êete organizirati teËaj kuhanja ili neku drugu vrstu zdravstvenih predavanja. Pozovite svoje prijatelje na ta predavanja. Ovo Êe vam osigurati skupinu ljudi prema kojoj Êete moÊi planirati svoje misijske projekte. Ponudite im obrok prije predavanja i zatim ih povedite na zajedniËki sastanak. Sjedite pored njih tijekom predavanja. Neka vide da se brinete o njima. Pomaæite oko organiziranja ovih sastanaka i, ako je prikladno, pozovite i svoje prijatelje da pomognu. To Êe doprinijeti da se osjeÊaju korisnima. Nakon krπtenja dajte novom vjerniku neku duænost. Kad sudjelujemo u bogosluæju, dobivamo viπe od njega. Stoga, nakon krπtenja dajte novim vjernicima neπto korisno πto bi mogli raditi u skladu s njihovim sposobnostima. Pomozite svojim “novim bebama” da rastu u Boæjoj rijeËi i u svom krπÊanskom æivljenju. (Life Discovery Series, http://lifediscoveryministries.com) ODGOVORITE 1. Koji duhovni darovi postoje? Koji su vaπi duhovni darovi? 2. Kako moæete naÊi nekoga s kim Êete prouËavati Bibliju? 3. Na koje naËine biste mogli pomagati oko evangelizacija? Karen Pires, Lexington, South Carolina, SAD 46 Petak, 4. svibnja JEDNADÆBA ZA RAST ISTRAÆIVANJE: 1. Petrova 2,1.2; Matej 5,6 ZAKLJU»AK Da bi se nahranila beba, potrebno je neπto viπe od mlijeka i zdrave hrane. Potreban je i zdrav odnos s nekim tko ima vremena, strpljivosti i spremnosti podnositi prolivenu hranu, nered i ljepljive prste. Vrijeme obroka doprinosi uspostavljanju povezanosti izmeu roditelja i djeteta. Roditelji trebaju biti osjetljivi za potrebe djeteta i saËekati pravi trenutak za unoπenje sljedeÊeg zalogaja kaπice od mrkve. Roditelj mora biti briæan, nesebiËan, pouzdan i pun podrπke. I na kraju Êe se jednog dana zajedno radovati kad dijete nauËi samo praviti svoj sendviË od dæema ili maslaca od kikirikija. RAZMOTRITE • • • • • • • • Napravite kip, kolaæ ili skeË koji prikazuje odnos izmeu majke i njezine gladne bebe, ili osobu koja je gladna i æedna Boæje rijeËi. Napravite anketu o omiljenoj duhovnoj “hrani” vjernika svoje crkve. Koja iskustva njeguju njihovu vjeru i pomaæu im da rastu kako bi bili πto sliËniji Isusu? Napiπite tri pisma zahvalnosti razliËitim osobama koje su “hranile” vaπu vjeru u tri znaËajna trenutka vaπeg duhovnog razvoja. Napravite popis himni ili pjesama zahvalnosti koje oslikavaju postupno napredovanje u rastu do Kristove visine. Zajedno s drugima osmislite mimiku ili pantomimu kojom Êete prikazati putovanje od duhovne bebe koja se hrani mlijekom do sluæenja gozbe blagoslova za druge. Sastavite duhovnu “koπaru s hranom” za nekog mladog krπÊanina kog poznajete. UkljuËite ono πto Êe njegovati rast te osobe u Kristu, kao πto su knjige, CD-ovi, podsjetnici s biblijskim redcima i sliËno. Napravite jestivu mapu svog duhovnog putovanja, obiljeæavajuÊi znaËajna iskustva i pronalazeÊi razliËitu hranu da biste oslikali svoje napredovanje (mlijeko, voÊe, orasi i sliËno). Promatrajte hranjenje nekog mladunËeta sisavca. Kakve uvide vam to daje u vezi s prehranom novog krπÊanina? POVEÆITE Ruthie Jacobsen, Bridges 101, (Review and Herald, 2008). Phillip Samaan, Christ’s Way to Spiritual Growth, (Review and Herald, 1995). Karen Holford, Auchtermuchty, Scotland 47 Pouka 6 5.—12. svibnja 2012. Osobna evangelizacija i svjedoËenje “Jer vi ste mi svjedoci, rijeË je Jahvina, i moje sluge koje sam izabrao.” (Izaija 43,10) 48 Subota, 5. svibnja SVJEDOCI ISPUNJENI SVETIM DUHOM UVOD: Psalam 139; Ivan 1,35-50; 4,34-38; Djela 4,13.14; 1. Petrova 3,1-15 Jeste li ikad pokuπali zadræati dah sve dok skoro niste pali u nesvijest? Zanimljivo je kako se vaπe tijelo bori dok to pokuπavate. U odreenom trenutku tijelo popuπta i vi udiπete kisik. Duhovno govoreÊi, mi smo ispunjeni Svetim Duhom. Pravi Duhom ispunjeni Kristovi sljedbenici diπu u Njegovim zapovijedima, ljubavi, vjeri i nadi i ne mogu ne dijeliti svoj novootkriveni æivot s drugima. Isus svakog vjernika poziva po imenu i zna toËno kako Êe on posluæiti u Njegovom kraljevstvu. To je prelijepa vrsta razmjene. On nas poziva da Mu se zakunemo na vjernost, zatim nas pomazuje da budemo prisutni u Njegovoj ljubavi i ispunjava nas svojim Duhom. Sveti Duh zauzvrat oprema svakog vjernika oruem potrebnim za dijeljenje Boæje ljubavi. Proces opremanja je jedan od najËudesnijih u krπÊanskom iskustvu. O, kad bismo svi provodili viπe vremena u prouËavanju Njegove RijeËi i u molitvi, kako bi nam On mogao otkriti svoje darove i izbrusiti ih u naπem æivotu! Vi i ja moæemo svakodnevno svjedoËiti za Krista. Kad smo povezani s Njim, mi ne moæemo a da ne budemo preobraæeni u mislima i postupcima (Rimljanima 12,2). Njegova ljubav poËinje teÊi od nas prema drugima. Pozvani smo otpoËeti ovaj posao s onima koji su nam najbliæi — supruænici, djeca, rodbina, susjedi, prijatelji i kolege. Mjerilo uspjeha evaneoskog rada su promijenjen æivot, ponovno pronaena nada i sila u Isusu. C. S. Lewis je rekao: “Spasenje jedne jedine duπe vaænije je od stvaranja ili oËuvanja svih epova i tragedija u svijetu.” (C. S. Lewis, “Christianity and Literature”, Christian Reflections, str. 10) Mi ne moæemo ni pribliæno zamisliti teæinu odgovornosti koju dijelimo s Kristom u spaπavanju duπa. Sveto pismo izjavljuje: “Bijaπe im objavljeno da nisu za same sebe, nego za vas iznijeli ono πto su vam sada, uz pomoÊ Duha Svetoga πto je poslan s neba, objavili propovjednici Radosne vijesti i u πto aneli æele zaroniti.” (1. Petrova 1,12) Ne dopustimo da znanje o Boæjoj milosti bude protraÊeno zbog naπeg straha, krivnje ili lijenosti. Pozivam vas da ovog tjedna razmislite kako biste mogli biti potpuno poneseni Svetim Duhom. Jean-Pierre Martinez, Sydney, Australija Sjeti se Vi i ja moæemo svakodnevno svjedoËiti za Krista. 49 Nedjelja, 6. svibnja OZBILJNI TRAGAOCI DOKAZ: Luka 9,57.58; Ivan 1,35-50; 4,34-38 Ivan Krstitelj je imao skupinu uËenika koji su ga slijedili i upijali njegova uËenja. To su vjerojatno bili mladi ljudi, moæda Ëak tinejdæeri. (FollowtheRabbi.com) U znak poπtovanja i naklonosti zvali su ga “rabbi”. Postojale su razliËite razine uËeniπtva. (David Noel Freedman, The Anchor Bible Dictionary, str. 208) Neki su bili viπe kao ljubitelji sporta koji prisustvuju svakoj utakmici na domaÊem terenu. Oni su ga dolazili sluπati kad je bio u njihovoj okolini i davali su prilog u hrani i novcu kako bi podræali njegovo djelo. Æene su bile prihvaÊene kao ova vrsta uËenika. Drugi uËenici su bili viπe kao nauËnici koji su slijedili uËitelja nadajuÊi se da Êe i sami jednog dana to postati. Ozbiljan uËenik bi izabrao rabina i pitao: “Mogu li te slijediti?” (FollowtheRabbi.com) Ovaj zahtjev nijednom nije zabiljeæen u sluËaju Dvanaestorice. Umjesto toga, Isus je izabrao njih. Jednom prigodom, kad Mu je netko priπao i pitao moæe li Ga slijediti, Isus ga je obeshrabrio rijeËima: “Lisice imaju jame i ptice nebeske gnijezda; a Sin »oveËji nema gdje nasloniti glavu.” UËenici spomenuti u prvom poglavlju Evanelja po Ivanu pokazali su se kao ozbiljni tragaoci, kao πto se vidi iz Andrijine pobjedniËke izjave svom bratu. Mesija znaËi “pomazanik”. U starozavjetno doba to se moglo odnositi na bilo kojega kralja ili sveÊenika, ali u to vrijeme Æidovi su koristili spomenuti izraz misleÊi na buduÊega Kralja. (Herber Lockyer Sr., Nelson’s Illustrated Bible Dictionary, str. 700) Nezadovoljni kakvi su bili pod rimskom vlaπÊu, poËeli su misliti da bi taj kralj mogao postati vojskovoa koji Êe istjerati Rimljane i njihove koristoljubive pristaπe, kako bi uspostavio zlatno doba Izraela. Kad je Filip objavio Natanaelu: “Naπli smo onoga o kome je Mojsije pisao u Zakonu, i Proroci takoer!”, to se vjerojatno odnosilo na tekst u Ponovljenom zakonu 18,15 gdje Mojsije kaæe: “Proroka, kao πto sam ja, iz tvoje sredine, od tvoje braÊe, podignut Êe ti Jahve, Bog tvoj: njega sluπajte!” Ovi uËenici su se radovali proroËkom obeÊanju o Spasiteljevom skorom dolasku. Brzo su se prikljuËili onima koji su dijelili njihovu nadu. Ako mi danas æeljno oËekujemo Isusov povratak, povezat Êemo se s ljudima koji su otvoreni za naπu poruku i spremni su nam se pridruæiti u oËekivanju drugog dolaska. Kim Peckham, Sharpsburg, Maryland, SAD Sjeti se Neki su bili viπe kao ljubitelji sporta koji prisustvuju svakoj utakmici na domaÊem terenu. 50 Ponedjeljak, 7. svibnja SILA POVEZIVANJA LOGOS: Ivan 1,35-50; 4,34-38; 1. Petrova 3,1-15 Izgovorena rijeË (Ivan 1,35-50) William Bernbach, struËnjak za oglaπavanje koji je Americi predstavio Volkswagenovu “bubu”, osmislio je mnoge nagraivane oglase koji su se pojavljivali u Ëasopisima i na televiziji. Meutim, po njegovom miπljenju: “Izgovorena rijeË je najbolje od svih sredstava komunikacije.” Izgovorena rijeË bila je osnovno sredstvo svjedoËenja otkad su prvi sljedbenici bili privuËeni Kristu. Jednog dana je Ivan Krstitelj ukazao na jednog Ëovjeka u mnoπtvu i rekao: “Evo Jaganjca Boæjeg!” Istog trenutka su dvojica od Ivanovih uËenika poËela slijediti Isusa. Moglo bi se smatrati nepristojnim od njih πto su napustili svojega uËitelja. Ipak, na neki naËin su oni poËastili svojega uËitelja jer su njegovu proroËku izjavu shvatili tako ozbiljno. Æeljeli su znati viπe. Druæenje (Ivan 1,38.39) Od onih koji su se nadali da postanu Isusovi uËenici moglo se oËekivati da pitaju: “Smijemo li Te slijediti?” Meutim, nijedan od njih nije niπta rekao. Isus je prekinuo tiπinu pitajuÊi: “©to vi traæite?” Ivan i Andrija su odgovorili pitanjem: “Gdje boraviπ?” Oni su æeljeli razgovarati s Njim nadugaËko i naπiroko. Æeljeli su se druæiti s Njim. “Doite i vidite” — odgovorio je Isus. Teπko je svjedoËiti nekome a da ga ne pozovete u svoj dom, ili da ne provedete neko vrijeme u njegovom domu. Razgovori koji se odvijaju u toplom i opuπtenom ozraËju izgradit Êe bliske odnose. Mnogi novi vjernici otkrivaju da im je upravo druæenje s nekim krπÊaninom pomoglo izgraditi spasonosni odnos s Isusom. Ponekad moæda poæelimo skupiti ljude u crkvu kao stado u πtalu, a da prethodno ne ostvarimo osobni dodir. Mogli bismo reÊi: “Izvolite list s ispisanim dokazima. Vidimo se sljedeÊe subote.” Meutim, obiËno moramo uloæiti sebe da bismo doprli do drugih. Bilo bi smijeπno poslati poruku: “Bog vas voli ali, iskreno reËeno, ja bih radije da vas ne viam, osim subotom ujutro.” Kad ljudi steknu povjerenje u nas, oni Êe vjerovati u ono πto im imamo reÊi o svom krπÊanstvu. Moæda Êe biti potrebno mnogo vremena da se to dogodi. Biblijski struËnjaci smatraju da su se Ivan i Andrija “druæili” s Isusom Ëitavih godinu i pol dana prije nego πto su prihvatili Njegov poziv da se pridruæe apostolima za koje mi danas znamo. (The SDA Bible Commentary, sv. 5, str. 910) NaËini osvajanja (1. Petrova 3,1-15) Petar kaæe æenama koje su udane za nevjernike da Êe njihova “ËistoÊa i posveÊenost” zadobiti njihove muæeve bez rijeËi. To ne mora obvezatno znaËiti da Êe naπ adventistiËki stil æivljenja navesti ljude da pojure u crkvu. Nitko ne kaæe: “Hej, ti ne jedeπ svinjetinu? Dopusti mi da se pridruæim tvojoj religiji.” 51 Petar govori o onima koji imaju bliske odnose s nevjernicima. To su Ëlanovi obiteljskog kruga koji nas poznaju bolje od bilo kog drugog. Oni mogu vidjeti imamo li mi doista Isusov Duh u sebi i je li to neπto πto i oni æele za sebe. IzbjeÊi prepirke (Ivan 1,35-50; 1. Petrova 3,15) Filip je imao predivnu vijest za Natanaela. “Naπli smo onoga o kome je Mojsije pisao u Zakonu, i Proroci takoer”, rekao je. Natanael nije baπ bio siguran u to. On je bio sumnjiËav prema svakome tko je bio iz Nazareta. Umjesto da se prepire, Filip je jednostavno rekao: “Doi i vidi!” Filipov pristup svjedoËenju nije podrazumijevao uvjeravanje. On je samo napravio uvod, a nakon toga se Isus pokazao Natanaelu na tako moÊan naËin da je on od cinika postao vjernik za svega nekoliko sekundi. Ako raspravljamo s ljudima u vezi s naπom vjerom, mi im pristupamo kao pravnik — i to ne kao pravnik koji je na njihovoj strani. Ima mnogo dobrih dokaza u korist krπÊanstva. Meutim, da li doista smatramo da moæemo ugurati ljude u krstionicu na temelju sile logike? Petar kaæe da damo razloge za svoju nadu, ali da to uËinimo blago. UvjeravajuÊa sila Svetog Duha moæe uËiniti mnogo viπe nego πto bismo mi ikad mogli. Naπ posao nije da “reklamiramo” Isusa, veÊ da napravimo dobar uvod kako bi Isus mogao predstaviti sebe. Ponekad je potrebno neπto tako jednostavno kao kad ponudimo prijatelju da se molimo s njim za problem s kojim se suoËava. Kad se molimo Isusu za pomoÊ, to otvara moguÊnost da On pokaæe svoju silu i ljubav. Na duge staze (Ivan 4,38) Andrija i evanelist Ivan traæili su Mesiju i odmah krenuli za Njim. Mi moæemo sresti ljude koji veÊ tragaju za dubljim duhovnim iskustvom. Drugi uËitelji, ili moæda æivotne okolnosti, pripremili su ih da krenu ravno u crkvu i zauzmu svoje mesto u klupama. U kontekstu “ribara ljudi” ovo su ribe koje iskaËu iz vode i uskaËu u Ëamac. Kao πto je Isus rekao: “Ja vas poslah da æanjete ono oko Ëega se niste trudili.” Ali, svjedoËenje je obiËno dugi proces koji zahtijeva mnogo strpljivosti i vremena — Ëesto viπe strpljivosti i vremena nego πto smo mi spremni ærtvovati, osim ako Bog ne usadi ljubav prema tim ljudima u naπe srce. Ljubav je ono πto stvara povezanost izmeu nas i ljudi kojima je potreban Isus; ljubav kao πto je ona koja nas povezuje s Boæjim srcem. ODGOVORITE 1. Koju ulogu adventistiËki stil æivljenja igra u vaπem svjedoËenju? Je li to vaæan dio svjedoËenja? 2. Koliko je osobni poziv vaæan u dovoenju ljudi Isusu? Lori Peckham, Sharpsburg, Maryland, SAD Sjeti se Filipov pristup svjedoËenju nije podrazumijevao uvjeravanje. 52 Utorak, 8. svibnja VI KAO AN–EOSKI GLASNOGOVORNIK? SVJEDO»ANSTVO: Otkrivenje 14,6-11 “Ima mnogo onih koji ulaæu sredstva i sebe same kako bi zadobili duπe za Krista. U znak posluπnosti velikom nalogu oni Êe krenuti naprijed da rade za svojega Gospodina. Pod vodstvom anela obiËni Êe ljudi biti pokrenuti Boæjim Duhom da opomenu ljude na putovima i raskriæjima. Ponizni ljudi, koji se ne uzdaju u svoje darove veÊ rade u jednostavnosti oslanjajuÊi se uvijek na Boga, dijelit Êe radost sa Spasiteljem dok njihove ustrajne molitve budu privodile duπe kriæu.” (Ellen G. White, The Remnant Church: Its Organization, Authority, Unity, and Triumph, Elmshaven Office, 1934., str. 36) “Bila sam duboko ganuta prizorima koji su se nedavno pojavili preda mnom tijekom noÊi. Izgledalo je kao da veliki pokret — djelo probuenja — napreduje u mnogim mjestima. Naπ narod se svrstao u redove odgovarajuÊi na Boæji poziv. BraÊo moja, Gospodin nam govori. NeÊemo li paziti na Njegov glas? NeÊemo li upaliti svoje svjetiljke i ponaπati se kao oni koji oËekuju da njihov Gospodin doe? Vrijeme je takvo da poziva na noπenje svjetiljki, na akciju.” (Isto, str. 43) “Svi koji se ukljuËe u sluæbu, postaju Boæji pomoÊnici. Nema polja rada u kojem bi mladima bilo moguÊe ostvariti veÊu korisnost. Oni su suradnici anela; joπ bolje — oni su ljudski posrednici preko kojih aneli ostvaruju svoje poslanje. Aneli govore njihovim glasom i rade njihovim rukama. Ljudski radnici, suraujuÊi s nebeskim posrednicima, imaju koristi od svog obrazovanja i iskustva.” (Isto, str. 44) “Nikada nije postojalo vrijeme u kojem je Ëovjek bio toliko odgovoran pred Bogom kao πto je to u ovom trenutku. Nikad nije postojalo vrijeme kad je ljudski poloæaj bio tako kritiËan kao πto je to sad. Priroda i svijet u cjelini pozivaju na najveÊu moguÊu ozbiljnost. Sotona, u suradnji sa svojim demonima i zlim ljudima, uËinit Êe svaki napor kako bi zadobio pobjedu, i izgledat Êe kao da uspijeva u tome. Ali iz ovog sukoba Êe istina i pravda iziÊi kao pobjednici. Oni koji su vjerovali u laæ bit Êe pobijeeni, jer Êe se dani otpada okonËati.” (Isto, str. 50) ODGOVORITE Koliko Ëesto osjeÊate hitnost potrebe da dijelite Boæju poruku s onima koji su vam blizu i s onima koji su u vaπoj zajednici? ©to je izazvalo takve trenutke u vaπem æivotu? Nina Atcheson, Margate, Queensland, Australija Sjeti se “Svi koji se ukljuËe u sluæbu, postaju Boæji pomoÊnici.” 53 Srijeda, 9. svibnja UPALITE SVJETLO PRIMJENA: Ivan 16,13; 1. Ivanova 1,1 Proπlog tjedna sam popalio svjetla u svojoj sobi, ali neke svjetiljke nisu radile. Dvaput sam provjerio ploËu s osiguraËima i izgledalo je sve u redu. Problem nije bio rijeπen dok nisam pozvao elektriËara. Pokazalo se da je jedna utiËnica zahrala tijekom vremena i osiguraË nije mogao uspostaviti kontakt. Uspjeπno krπÊansko svjedoËenje zahtijeva najmanje dvoje: (1) neπto o Ëemu se svjedoËi ili govori i (2) sposobnost da se poveæe s osobama kojima se svjedoËi. Ivan definira svjedoËenje kao objavljivanje onoga “πto smo Ëuli, πto smo svojim oËima vidjeli, πto smo promatrali i πto su naπe ruke opipale o RijeËi æivota” (1. Ivanova 1,1). Iako mi nismo tjelesno Ëuli, vidjeli i opipali Isusa, kazivanje drugima o onome πto smo vjerom “doæivjeli” s Njim moæe imati pozitivan uËinak. Moæemo govoriti o tome kako nas je Njegov glas poput “πapta laganog i blagog lahora” ohrabrio i utjeπio. Moæemo reÊi kako smo “vidjeli” da On Ëini Ëuda u naπem æivotu. Moæemo potvrditi da smo Ga “dodirnuli” pristupajuÊi k Njemu u molitvi i otkrili da On moæe “suosjeÊati s naπim slabostima” (Hebrejima 4,15). OËito je, naravno, da ukoliko nismo imali ovakva iskustva s Isusom, nemamo o Ëemu svjedoËiti! Imati iskustvo s Isusom predstavlja osnovu uspjeπnog osobnog misioniranja. Meutim, isto je toliko vaæno povezati se s nekim kome je potreban svjedok. ElektriËna struja Êe napajati æarulju jedino ako je povezana s njom. Bez povezanosti nema svjetla. Uspjeπni svjedoci znaju da Sveti Duh uspostavlja spoj izmeu njih i osobe kojoj svjedoËe. Sveti Duh uklanja sve πto bi moglo sprijeËiti da svjedoËenje postigne svoj cilj. On daje prave rijeËi koje treba izgovoriti. On stvara odgovarajuÊu priliku i raspoloæenje. Dobar svjedok se obraÊa srcu sluπatelja. Da bi krπÊanski svjedok postao aktivna snaga za dobro, nuæno se mora potËiniti Svetom Duhu. Svakodnevna molitva, prouËavanje Biblije i posluπnost stvaraju nevjerojatnu vezu izmeu ljudskog i boæanskog! Iz ove povezanosti istjeËe rijeka æive vode (Ivan 8,38), donoseÊi æivot i svjetlost svakome tko stupi u vezu s takvim svjedokom. ODGOVORITE Trebamo li se truditi svjedoËiti drugima, ili je svjedoËenje neπto πto se dogaa usprkos nama samima? Objasnite svoj odgovor. J. Philip Williams, Huntsville, Alabama, SAD Sjeti se Moæemo govoriti o tome kako nas je Njegov glas poput “πapta laganog i blagog lahora” ohrabrio i utjeπio. 54 »etvrtak, 10. svibnja “NA©LI SMO MESIJU!” MI©LJENJE: Ivan 1,41 Kad mi je bilo πesnaest godina, otiπla sam na misijsko putovanje i rad u Indiju. To iskustvo mi je promijenilo æivot. »etiri tjedna radila sam u sirotiπtu i internatu u pokrajini Tamil Nadu. Jedna od mojih zadaÊa bila je da pomognem uËenicima da unaprijede svoje znanje engleskog jezika. Svakog dana sam predavala osnove engleskog jezika mlaim uËenicima i razgovarala na engleskom sa starijim uËenicima. Druga od mojih obveza — i uvjerljivo najomiljenija — bila je da govorim o Isusovoj ljubavi devojËicama koje su æivjele u internatu. Mnoge od njih su bile siroËad te nisu mogle razumjeti bezuvjetnu oËinsku ljubav. Tijekom naπih veËernjih prouËavanja Biblije trudila sam im se predstaviti Isusa koji bi im mogao promijeniti æivot, ukloniti bol i pruæiti ljubav koju mnoge od njih nikad nisu upoznale u svojim ovozemaljskim vezama. Mnogi smatraju da misioniranje podrazumijeva putovanje u daleke krajeve kako bi se pronaπli ljudi koji nikad nisu Ëuli za Isusa. Istina, Isus od svakog od nas pojedinaËno traæi da govorimo svijetu o Njemu. Meutim, ima mnogo ljudi — vjerojatno i nekih u vaπem krugu prijatelja — koji Ga ne poznaju. Poznavati Isusa nije isto πto i znati o Njemu. Poznavati Ga nije isto πto i jednostavno se pojaviti u crkvi svake subote, Ëitati svoju Bibliju ili jesti zdravu hranu. Poznavanje Njega potjeËe iz duboke, goruÊe æelje da budemo jedno s Njim — da preuzmemo Njegovu patnju, Njegovo poslanje i, πto je najljepπe, Njegovo milosre. »ak i u crkvi ima ljudi koji Ga ne poznaju jer se dræe svih onih “stvari” koje mogu stati na put ostvarenju istinske zajednice s Njim. Moæda Êete biti pozvani u daleke zemlje da biste svjedoËili onima koji ne znaju niπta o Isusu, ali uvijek ste pozvani svjedoËiti svojoj rodbini, prijateljima i kolegama. Ova vrsta misionskog rada moæe biti teæa. Ona moæe zahtijevati od vas da izaete iz svojega podruËja udobnosti. Meutim, πto na kraju dana moæe biti ljepπe i uzbudljivije nego Ëuti njih kako kaæu: “Naπli smo Mesiju!” ODGOVORITE 1. Kako moæete doprijeti do srca ljudi s kojima svakodnevno dolazite u kontakt? 2. Zaπto moæe biti teæe svjedoËiti ljudima koje poznajete nego potpunim strancima? 3. Kako ljudi mogu biti upleteni u vjerske “stvari” i izgubiti Isusa iz vida? Kako im moæete pomoÊi da se ispetljaju iz tih “stvari”? Allison Sauceda, Centerville, Ohio, SAD Sjeti se Poznavati Isusa nije isto πto i znati o Njemu. 55 Petak, 11. svibnja POSVETITE SE, PRIPREMITE SE I SVJEDO»ITE ISTRAÆIVANJE: Matej 28,18-20 ZAKLJU»AK Isus poziva svakog vjernika da svakodnevno svjedoËi za Njega. Kad se posvetimo toj zadaÊi, Sveti Duh nas snabdijeva potrebnim oruima da moæemo objavljivati Njegovu ljubav. Dokaz o uspjeπnom svjedoËenju Ëesto nije odmah dostupan. Ljudi prvo æele vidjeti je li istina koju mi propovijedamo neπto πto oni æele za sebe. Zbog toga je osobno iskustvo s Isusom toliko vaæno za uspjeπno misioniranje. Pozvani smo dopustiti Kristu da preko naπeg æivota svijetli naπoj rodbini, prijateljima i kolegama. RAZMOTRITE • • • • • • Sjednite na klupu u parku i nastojte dokuËiti Ëime se prolaznici bave te biste li im povjerili da to rade za vas. Svi ljudi neprestano πalju poruke onima oko sebe. Koje neverbalne poruke vi πaljete onima kojima svjedoËite? Kako vam odgovor na to pitanje moæe pomoÊi da budete bolji svjedok? Pregledajte police s voÊem i povrÊem u prodavaonici. Koliko vremena je potrebno da svaki od tih proizvoda izraste od sjemena do trenutka kad stigne na police s hranom? Primjerice, da proklija paprika potrebno je nekoliko tjedana, ali grahu treba oko deset dana. Sjemenu jabuke Êe biti potrebne godine prije nego πto donese rod. Usporedite to s razliËitim ljudima koji Ëuju poruku o Kristu. Koliki vremenski razmak vi dajete svakom od njih od “sjemena” do ulaska u bazen za krπtenje? ProËitajte rijeËi pjesme “Bog ti povjerava” (KrπÊanske himne, br. 320). Koje od elemenata svjedoËenja moæete naÊi u ovoj himni: priprema, posveÊenje, ispunjenost Duhom, objavljivati Krista onima koji su blizu i daleko, Boæja podrπka, poteπkoÊe, uspjeh? Otpjevajte tu himnu na kraju svog prouËavanja. Raspitajte se πto mora poduzeti osoba da bi dobila dozvolu voziti autobus ili kamion s prikolicom. Zatim navedite kljuËne stvari koje netko mora imati kako bi postao uspjeπan svjedok za Krista. ©to je lakπe? Zaπto? ProuËavajte Psalam 23 i razmislite na koji naËin je poruka ovog psalma znaËajna vama osobno. Tada, u ugodnom okruæenju, podijelite bît toga πto ste otkrili s prijateljem koji nije krπÊanin. Pripremite obrok za petoro ljudi Ëije vam prehrambene navike nisu poznate. Kako da svatko od njih dobije zadovoljavajuÊi obrok? Po Ëemu je pripremanje i dostavljanje hrane sliËno uspjeπnom svjedoËenju? POVEÆITE Luka 8,4-15; Ivan 1,35-50. Morris Venden, How to Make Christianity Real, str. 71—86. Albert A. C. Waite, Berkshire, Engleska 56 Pouka 7 12.—19. svibnja 2012. ZajedniËko objavljivanje Evanelja i svjedoËenje “Ono πto si od mene Ëuo pred mnogim svjedocima, povjeri pouzdanim ljudima koji Êe biti sposobni i druge pouËiti!” (2. Timoteju 2,2) 57 Subota, 12. svibnja “POZOVITE SVOJE PRIJATELJE” UVOD: Matej 21,28-32; Luka 10,1 Jeste li ikad bili ukljuËeni u raspravu koja je otpoËela s najboljim namjerama? To bi moglo teÊi otprilike ovako: Prijatelj 1: Mi smo novi naraπtaj i znamo bolje od starijih kako priÊi svojim vrπnjacima. Oni samo odræavaju sastanak za sastankom i nikad doista ne napreduju u objavljivanju Evanelja. Jeste li vidjeli kako je bilo malo krπtenja u crkvi za posljednjih deset godina? VeÊina mojih prijatelja napustila je crkvu prije viπe godina, a kao da nitko to nije ni primijetio. Vi: Tako je. Izgleda da su stariji ili previπe umorni ili imaju previπe drugih “stvari” koje ih zaokupljuju da bi radili Gospodnji posao. Oni idu na kuglanje, gledaju televiziju, ili se jednostavno okupljaju na molitvenim sastancima. »ujem da istih nekoliko ljudi dolazi iz tjedna u tjedan. »itaju knjige koje im govore πto bi trebalo raditi. To ih vrlo uzbuuje i onda kaæu: “Netko bi doista trebao to uËiniti.” Zatim odlaze kuÊi i nikad niπta ne uËine. Uvijek imaju neki izgovor. Moraju se brinuti o djeci, gledati televiziju, popraviti neπto u kuÊi, ili se pripremiti za posao za sljedeÊi dan. Ako mene pitate, oni jednostavno nisu dovoljno posveÊeni onome za πto tvrde da je toliko vaæno. Prijatelj 2: Sluπajte, mi smo odrasli. Nitko nam ne treba govoriti πto da Ëinimo. Hajde da se naemo i zajedno napravimo plan. Mi to moæemo. Vi: ©to kaæete da se naemo u studentskom gradu? Prijatelj 2: U redu, naimo se kako bismo mogli raditi viπe toga odjednom. Prijatelj 1: Kada? Vi: Odgovara li vam utorak? Prijatelj 2: Ne, u utorak imamo test iz kemije. ©to kaæete za srijedu? Prijatelj 1: To neÊe uspjeti. Srijedom je velika guæva. NeÊemo moÊi Ëuti jedni druge. ©to kaæete za Ëetvrtak? Vi: Neki od nas imaju predavanje u podne. Moæe li u tri sata? Prijatelj 2: Vrijeme je prelijepo da bi se sjedilo unutra u to doba dana. Moæe li ipak u pet sati? Vi: Ja se trebam naÊi s nekim ljudima u to vrijeme. Je li devet sati u redu? Prijatelj 1: U redu je. To odgovara veÊini nas. ©to god budemo radili, moramo zavrπiti na vrijeme kako bih stigao kuÊi gledati svoju omiljenu emisiju. Dakle, kako Êe se Evanelje objaviti cijelom svijetu u ovom naraπtaju, ako se mora uklopiti izmeu onog πto moramo i onog πto æelimo raditi? Deena Bartel-Wagner, Spencerport, New York, SAD Sjeti se Hajde da se naemo i zajedno napravimo plan. Mi to moæemo. 58 Nedjelja, 13. svibnja “U»INITE SVE NARODE U»ENICIMA MOJIM!” LOGOS: Postanak 1,27,28; Izreke 22,6; Propovjednik 4,9-12; Matej 28,18-20; Efeæanima 4,15.16; Filipljanima 1,5-18; Koloπanima 1,28.29 Misioniranje ima mnogo naziva. Meu njima su: zadobivanje duπa, evaneoski rad, propovijedanje Evanelja i koriπtenje darova koje smo dobili. Kako god da ga nazvali, misionstvo je posao povjeren cijeloj crkvi. Svatko ima svoju ulogu u onome πto se treba uËiniti. Mladi vjernici nisu iznimka. Zapravo, upravo taj dio crkve je posebno oznaËen kao udarna radna snaga koja Êe, kad se preda Bogu, biti upotrijebljena za dovrπenje djela pripreme svijeta za Isusov povratak. Koji Êe to biti naraπtaj? Nema razloga da to ne bude upravo ovaj naraπtaj mladih. Prije pada u grijeh (Postanak 1,27.28) Iskreno reËeno, zadobivanje duπa je oduvijek bio posao Boæjih ljudi, joπ od πestog dana stvaranja. Kad je Bog rekao muπkarcu i æeni da se raaju i mnoæe, Njegova nakana je bila da se svijet napuni ljudima po Njegovoj slici — ljudima koji Ga vole i koji Êe provesti vjeËnost s Njim u zajedniËkom oboæavanju. Preko naπih praroditelja ta zapovijed je dana svim ljudima. Svi su stvoreni s darovima (opremom), snagom i autoritetom da izvrπe ovu zapovijed, i svi primaju blagoslov trudeÊi se da to uËine. Biblija kaæe da se nitko nije usprotivio toj zapovijedi. I dan-danas skoro svi tinejdæeri i odrasli mladi radosno sudjeluju u ovoj vrsti misioniranja iz vremena prije pada. Mora se zapaziti, meutim, da se to oduvijek trebalo odigravati unutar granica doma. Obitelj je bila prvobitna crkva i upravno tijelo. Bog joπ uvijek s naklonoπÊu gleda na ovu vrstu misioniranja — u obitelji. »itajte Izreke 22,6. Novi zavjet daje istu zapovijed pod uvjetima koji vaæe za svijet u grijehu. Poslije pada u grijeh (Matej 28,18-20) U Mateju 28,18-20 Isus je dao zapovijed koja ima isti cilj, ali koristi drukËiji proces. “Idite i uËinite sve narode uËenicima mojim!” — cilj ovog naloga je joπ uvijek da se svijet napuni ljudima na Boæju sliku — ljudima koji Ga vole i koji Êe provesti vjeËnost s Njim u zajedniËkom oboæavanju. SliËno tome, svim Boæjim ljudima je dana ova zapovijed, i svi su osposobljeni duhovnim darovima, snagom i autoritetom da je provedu. Postizanje rezultata u ovoj vrsti misioniranja moæe donositi isto toliko zadovoljstva kao i u onoj prvoj. Ipak, mjesna crkva s viπe od 5 posto Ëlanova koji su zaista aktivni u redovitom svjedoËenju predstavlja rijetkost u nekim dijelovima svijeta. Dovrπenje djela (Efeæanima 4,12.13; Filipljanima 1,5-18) Objavljivanje Evanelja nije korisno samo za one koji Êe njime biti dosegnuti. Krist æeli zavrπiti dobro djelo koje je zapoËeo u nama. Boæja nakana nije 59 da mladi poËnu s radom tek kad budu dovoljno zreli. Efeæanima 4,12.13 poziva ovaj naraπtaj da koristi svoje duhovne darove i da sazrijeva dok to Ëini. Na taj naËin, bit Êe zaπtiÊeni od onih koji ih æele zavesti svojom lukavoπÊu (redak 14). Mi obavljamo posao koji nas zauzvrat osposobljava da sazrimo u Kristu. I oni koji se obraÊaju Bogu, to isto Ëine. Poπto su pouËeni, oni se ukljuËuju u isti posao (Koloπanima 1,28.29). Sada je trenutak da se djeluje kako se ne bi dogodilo da posao povjeren ovom naraπtaju ostane nedovrπen. Nijedan korak naprijed prema Kraljevstvu nikad nije ostvaren bez ærtava. Bilo je mnogo ljudi razliËite æivotne dobi koji su sebe posvetili djelu objavljivanja Evanelja. Bog ih je vodio i bili su proæeti Svetim Duhom, ali joπ uvijek nije bilo vrijeme da se djelo dovrπi. Oni iz prethodnih naraπtaja koji su bili vjerni pozivu kao mladi, bit Êe nagraeni. Oni koji nisu bili vjerni, poænjet Êe posljedice. Ravnoduπnost i prezaposlenost pogaaju podjednako sve naraπtaje. Mnogi su Ëekali da steknu obrazovanje ili nau dobro radno mjesto prije nego πto su se posvetili Gospodnjem djelu. Meutim, iznenadili su se kad su shvatili da im je “pravi” æivot joπ viπe oteæao uklapanje misionstva u njihov raspored. Sila grijeha postaje sve jaËa u svakom novom naraπtaju. Izgleda da sve veÊi postotak ljudi upada u Sotonine zamke. Vrijeme je da ovaj naraπtaj stavi toËku na patnju svih ljudi. ZadaÊa postaje sve veÊa, dok se vojska naizgled sve viπe smanjuje. Ono πto nam je potrebno jest Gideonova sila — vrsta sile koja moæe biti uspjeπna dok djeluje u skupinama od dvoje ili troje (Propovjednik 4,9-12). Bog i vi zajedno Ëinite veÊinu. Naite joπ jednu osobu, a zatim poite govoriti nekome o Isusu. ODGOVORITE 1. Ako ste odrasli u crkvi, πto vam je prema vaπem sjeÊanju bilo najdosadnije? 2. Bez laæne skromnosti, koji naËin prilaæenja ljudima moæete izvesti bolje od onih koje ste promatrali kako to rade? Kad Êete poËeti? 3. Kojih Êete dvoje mladih pozvati da vam se pridruæe u nekom obliku novozavjetnog misioniranja? Gary Wagner, Spencerport, New York, SAD Sjeti se Naite joπ jednu osobu, a zatim poite govoriti nekome o Isusu. 60 Ponedjeljak, 14. svibnja “UZVI©ENI NA»IN” SVJEDO»ANSTVO: Efeæanima 4,16 “Tijekom vijekova Bog je bio vrlo odreen kad je rijeË o planiranju i ostvarenju Njegovog djela. U ovom vijeku je On dao svom narodu mnogo svjetlosti i uputa u pogledu toga kako se treba odnositi prema Njegovom djelu — na uzviπen, uglaen, savjestan naËin; i zadovoljan je onima koji u svojoj sluæbi provode Njegov plan.” (Ellen G. White, The Advent Review and Sabbath Herald, 14. rujna 1905.) “Oni koji rade za Krista trebali bi biti vrlo povuËeni, skromni muπkarci i æene, da bi ih oni koji ne razumiju njihova uËenja mogli poπtivati i smatrati osobama u kojima nema fanatizma, naglosti i brzopletosti. Njihove rijeËi, ponaπanje i razgovori trebaju biti takve naravi da ljude navedu na zakljuËak da su ti propovjednici misaoni ljudi Ëvrstog karaktera, ljudi koji se boje svog nebeskog Oca i vole Ga. Trebaju zadobiti povjerenje ljudi, da bi oni koji sluπaju propovijed mogli znati da ti propovjednici nisu doπli s nekim lukavo smiπljenim priËama, veÊ da njihove rijeËi imaju vrijednost, da predstavljaju svjedoËanstvo koje zahtijeva pozornost i razmiπljanje. Neka ljudi vide da vi uzdiæete Krista, a skrivate sebe.” (Isto, 26. travnja 1892.) “Svaka konferencija ... je odgovorna za usrdan, ozbiljan rad u pripremanju ljudi za Kristov dolazak. One crkve u konferenciji koje su spremne raditi i kojima je potrebna pomoÊ da bi znale kako biti uspjeπne u djelu, trebaju dobiti pomoÊ koja im je potrebna. Neka svaki sluæbenik budno radi na tome da svoju konferenciju uËini aktivnim sredstvom za uzdizanje Boæjeg djela. Neka svaki vjernik crkve postane aktivan u unapreenju duhovnih interesa.” (Ellen G. White, Evangelism, str. 64, 65) Obrasci i naËini su se moæda promijenili, ali misija crkve je ista kao i uvijek. Osobno misioniranje joπ uvijek ima svoje mjesto u okviru πire slike, ali zajedniËko misioniranje se ne smije zanemariti. Sluæbenici konferencije, vjernici i cijelo tijelo Crkve imaju svoju vlastitu odgovornost u dovrπenju Boæjeg djela. ODGOVORITE 1. Kako mi definiramo “uzviπen, uglaen i savjestan naËin”? Dostiæemo li tu mjeru u svojim evaneoskim naporima? 2. Je li moguÊe potpuno skriti sebe dok uzdiæemo Boga? Ili nam ponos zbog toga πto Ëinimo ipak stoji na putu? Ashley Wagner, McDonald, Tennessee, SAD Sjeti se “Neka ljudi vide da vi uzdiæete Krista, a skrivate sebe.” 61 Utorak, 15. svibnja UPOTRIJEBITE IH ILI ∆ETE IH IZGUBITI! DOKAZ: Efeæanima 4,15.16 Jedna od tema u Pavlovim spisima je potreba za jedinstvom meu vjernicima. Jedinstvo Ëini cjelinu snaænijom. U Poslanici Efeæanima Pavao iznosi tri usporedbe koje predstavljaju Boæju odanost Njegovoj Crkvi kao cjelini, i namjere koje On ima s njom: graevina (Efeæanima 2,21), tijelo (Efeæanima 4,16) i nevjesta (Efeæanima 5,22,23). Osnova naπe vjere, kao i naπe Crkve, uvijek mora biti Krist, Glava tijela i “ugaoni kamen, izabran, dragocjen” (1. Petrova 2,6). Prvi krπÊani su razumjeli taj pojam. Oni su Ëinili jedinstveno tijelo vjernika lomeÊi kruh zajedno (Djela 2,46) i propovijedajuÊi Krista gdje god su iπli (Djela 5,42). »ak su i progonstvo podnosili zajedno. Misija je bila njihova svrha i namjera, “a ne samo joπ jedan program institucionalizirane Crkve”. (Russell Burill, Recovering an Adventist Approach to the Life and Mission of the Local Church, str. 34) Upotreba tijela kao slike za Crkvu pokazuje da je svaki dio obavljao ulogu sa zajedniËkom svrhom, a naglaπava i to da je svaki dio jedinstven i podjednako vaæan. Pavao proπiruje ovu zamisao tvrdeÊi Ëak da su oni dijelovi koji izgledaju kao najslabiji zapravo “najpotrebniji” (1. KorinÊanima 12,22). Zbog toga πto je ljudsko tijelo zbroj svojih dijelova, i kad je jedan dio oslabljen, ostatak tijela to osjeÊa. SliËno tome, “Ako se jednome udu iskazuje Ëast, s njim se raduju svi udovi” (1. KorinÊanima 12,26). Osim toga, ljudsko tijelo je iznimno uËinkovito. Ako se jedan dio ne koristi, on gubi svoju ulogu. Kad se neki miπiÊ ne rabi, on se suπi, gubi snagu i ne opsluæuje viπe taj dio tijela. Tada tijelo mora nadoknaditi taj nedostatak. To je opasnost s kojom se mi suoËavamo. Moæda smo odreene dijelove crkvenog tijela vjeæbali tako dugo da ostali dijelovi viπe ne funkcioniraju. OslanjajuÊi se iskljuËivo na odreene vjernike u ostvarivanju misije crkve, mi riskiramo da izgubimo æivotno vaæne uloge koje vjernici laici, mladi i stari, mogu izvrπiti. Jer, “u onome u Ëemu se Crkvi najviπe pomaæe, u tome je ona slaba, beæivotna i bespomoÊna. ... Niπta toliko ne slabi kao navika da se ovisi o drugima u onome πto sami trebamo osigurati za sebe”. (Roland Allen, The Spontaneous Expansion of the Church, str. 35) Prema tome, upotrebite ih, ili Êete ih izgubiti! ODGOVORITE Jeste li se ikad osjeÊali kao dio Kristovog tijela? Ako jeste, na koji naËin? Ako niste, πto vas spreËava da postanete uËinkoviti dio tog tijela? Jose-Ann Martin, Rochester, New York, SAD Sjeti se To je opasnost s kojom se suoËavamo. 62 Srijeda, 16. svibnja VIZIJA I PLAN ZA EVAN–EOSKI RAD PRIMJENA: Izreke 29,18; Matej 25; Rimljanima 12,4.5; Efeæanima 4; 1. Solunjanima 5,16-23; 2. Timoteju 2,15 »itajte tekst u Izrekama 29,18. Crkva treba viziju i plan kako tu viziju sprovesti u djelo. NemoguÊe je da skupina ljudi djeluje kao jedno tijelo, ako nema viziju i plan. Uspjeπno misioniranje isto tako zahtijeva viziju i plan. Evo kako moæete sastaviti i jedno i drugo: Osmislite plan. »ak i prije nego πto su Adam i Eva zgrijeπili, Bog je naËinio plan spasenja. Neke od toËaka tog plana ukljuËivale su Kristov savrπeni æivot, umiranje na kriæu, uskrsnuÊe iz groba i povratak na Nebo gdje posreduje za nas. Dobar plan isto tako ukljuËuje i odreene brojke. U sluËaju spasenja, brojke se odnose na ljude koji Êe biti spaπeni (reËeno je da Êe biti odreeni broj). Kad planiramo evaneoski rad, trebali bismo se truditi slijediti ovaj uzorak planiranja. Spoznajte svoju ulogu. U sportskoj momËadi svaki igraË ima posebnu ulogu. Tu ulogu odreuje trener kako bi ostvario rezultat koji ispunjava namjeru momËadi da pobijedi. U ameriËkom nogometu je uloga beka da baci loptu u skladu s igrom koju je zacrtao trener. Kad svaki igraË odigra svoju ulogu, momËad postiæe golove i pobjeuje u igri. Sagledajte misiju. Da bi nogometna momËad bila uspjeπna, treba ima darovite igraËe, ali iza svakog velikog igraËa nalazi se vodstvo koje usmjerava njegove moguÊnosti. Uspjeπni lideri motiviraju igraËe pripÊavajuÊi im svoje vizije i planove na razumljiv naËin, a onda ih πalju na njihove pojedinaËne zadatke. Budite dio tima. Postizanje golova je cilj cijele momËadi i svi igraËi moraju raditi na tom ostvarenju. Timski rad je rezultat zajedniËkog rada nekoliko igraËa pod vodstvom trenera s namjerom da se ostvari misija tima. Pavao piπe o tome koliko je za krπÊane vaæno da “budu jedno” i kako svaki pojedinac unutar Kristovog tijela (Crkve) ima posebne duænosti s jednim ciljem — da se sveti usavrπe za evaneoski rad. Bez ovakvog jedinstva srca djelo se ne moæe obaviti. Ako udruæimo svoje talente s vizijom nadahnutog vodstva, imat Êemo pobjedniËku formulu. Meutim, bez jasne vizije i plana vodstva, i osposobljenih pojedinaca koji Êe ih sprovesti u djelo, svaka organizacija mora doæivjeti neuspjeh. Zato se potrudite ispuniti svoj dio tako πto Êete se moliti, prouËavati i razvijati svoje talente da biste bili spremni i osposobljeni za sluæbu kamo god krenuli. Jason Hammel, Rochester, New York, SAD Sjeti se Potrudite se ispuniti svoj dio. 63 »etvrtak, 17. svibnja UNESITE MALO ÆARA U IGRU MI©LJENJE: Luka 2,49; Rimljanima 8,16.17 U Evanelju po Ivanu 10,1-18 Isus nas podsjeÊa da unajmljeni radnik napuπta svoju duænost kad zaprijeti opasnost. On nije vlasnik ovaca, tako da ne osjeÊa nikakvu obvezu da ih spasi. Ako vam ova primjedba o kulturi vlasniπtva izgleda neumjesno, razmotrite nekoliko razmiπljanja na temu ulaganja (Matej 25,14-30), ublaæavanja gubitka i vraÊanja u prvobitno stanje (Luka 15,4-10) i koriπtenja moguÊnosti na træiπtu (Matej 13,44-46). Na kraju Ëitajte o Isusu koji svojim ovozemaljskim roditeljima priopÊuje da se On “mora baviti poslom svojega Oca” (Luka 2,49 — doslovno s engleskog). Po tradiciji se sinovi i kÊeri ukljuËuju u obiteljski posao. Za razliku od najamnih radnika, nasljednici obiteljskog posla shvaÊaju da Êe marljivost s kojom rade uveÊati vrijednost njihovog imetka. S takvom motivacijom svaki naraπtaj vlasnika traæi moguÊnost proπirenja svog posla na nova træiπta, dodavanja novih proizvoda ili investiranja u nove tehnologije kako bi poveÊali zaradu. Mi se preËesto odnosimo prema velikom nalogu kao prema ponudi za posao, a prema crkvenim tradicijama kao prema opisu posla. Dræati se naËina na koji smo neπto oduvijek radili, znaËi ponaπati se kao najamni radnik koji se sklanja kad se pojave poteπkoÊe. Ako doista æelimo vidjeti kako Boæje kraljevstvo napreduje, moramo poËeti razmiπljati kao vlasnici, a ne kao sluge. Moramo razmisliti kako da uloæimo sve darove koje je Gospodar povjerio naπoj brizi. Osim svojih osobnih sposobnosti i darova, potreban nam je svaki Ëlan crkvenog tijela i sva sredstva kojima se inaËe poveÊava uËinkovitost i u poslovnom svijetu. Jesu li najnoviji internet servisi joπ uvijek neiskoriπteno træiπte za krπÊanstvo? Ima li svjetovno poslovanje joπ uvijek iskljuËivo pravo na uporabu metoda za odnose s korisnicima u svrhu odaπiljanja prave poruke u pravo vrijeme? Jesu li Agile Processes (skupina metoda za razvoj softvera) joπ uvijek jedino podruËje meu proizvoaËima softvera koje treba ostvarivati rezultate zato πto je vrijeme kratko? Sjede li pripadnici Crkve joπ uvijek besposleni, dok polja Ëekaju æetvu? Pavao nas podsjeÊa da “smo djeca Boæja. Ako smo djeca, onda smo i baπtinici: baπtinici Boæji, a subaπtinici Kristovi” (Rimljanima 8,16.17). ImajuÊi Krista kao Primjer, vrijeme je da uloæimo malo viπe æara u igru. Vrijeme je da preuzmemo odgovornost za uspjeh obiteljskog posla. Otac Êe biti tako ponosan na nas. ODGOVORITE 1. Koje se metode ili alati iz vaπeg svjetovnog zanimanja mogu upotrijebiti da bi posao evangeliziranja krenuo naprijed? 2. Kako bi se vaπe æivotno usmjerenje promijenilo kad biste postali punopravni partner sa Svetim Duhom zbog unapreenja Kraljevstva? Steven J. Dovich, Andover, Massachusetts, SAD 64 Petak, 18. svibnja “USTANI I IDI!” ISTRAÆIVANJE: Djela 8,26-40 ZAKLJU»AK Nije li Filip sjajan! Duh je rekao: “Ustani i idi”, i on je ustao i otiπao. Duh je rekao: “Potraæi bogato obuËenog Ëovjeka u skupim koËijama.” I Filip je otrËao da se susretne s njim. Kad je Ëuo da Etiopljanin glasno Ëita mesijansko proroËanstvo, znao je da ima poruku za tog Ëovjeka. Njegova sluæbena duænost bila je akonstvo, jer su apostoli bili previπe zauzeti da bi pomagali oko stolova. Danas ga znamo kao evanelista Filipa, ali ne dopustite da vas to zavara. On je bio samo obiËan Ëovjek koji je traæio Duhom stvorene prilike. Danas Duh govori tebi: “Ustani i idi!” RAZMOTRITE • • • • • • • ProËitajte sve tekstove o Filipu i razmislite koje su ga osobine uËinile dobrim evanelistom. Koje osobine vi imate, ili ih joπ uvijek trebate razvijati? (Djela 6,1-6; 8,4-8; 21,8.9) Potraæite u svojoj druπtvenoj zajednici organizaciju koja promiËe vaπ omiljeni oblik rekreacije. UkljuËite se u aktivnosti svoje zajednice i sprijateljite se s onima s kojima dijelite ista zanimanja. Potraæite izviaËku web stranicu da biste vidjeli imaju li oni neki obiËaj ili hobi koji i vi imate. Ponudite poduËavati druge o vaπem hobiju u mjesnom izviaËkom klubu. Razmislite na koji naËin bi vrijeme koje provodite na Facebooku ili Twitteru moglo biti viπe evaneoski obiljeæeno. Napravite popis pjesama na ipodu koje bi vam mogle pomoÊi u objavljivanju Evanelja vaπim prijateljima. Razmislite o onome πto moæete uËiniti u svom susjedstvu, πto bi moglo biti evaneoskog karaktera, a da pritom uopÊe i ne otvorite usta (ovo je za vas koji ste stidljivi). Otvorite blog o svom æivljenju s Kristom. Budite poπteni i govorite o svojim borbama, kao i o pobjedama. Pozovite svoje prijatelje da Ëitaju vaπ blog. POVEÆITE Ellen G. White, Djela apostolska, poglavlje 11; Put u bolji æivot, str. 49—57 i 92—132. Adventist News Network, “World Church: Small Groups Are Focus of Evangelism and Witness Council”, http://news.adventist.org Jennifer Morgan, St. John’s, Newfoundland, Canada 65 Pouka 8 19.—26. svibnja 2012. Opremanje za evaneoski rad i svjedoËenje “Pa im reËe: Poite za mnom, i uËinit Êu vas ribarima ljudi.” (Matej 4,19) 66 Subota, 19. svibnja PO∆I NA RIBARENJE UVOD: Matej 4,19 Taksisti u Indiji poznati su po dvije stvari: 1. NaplaÊuju viπe nego πto treba, tako πto podeπavaju taksimetar ili tako πto otvoreno traæe da platite viπe. 2. Izlaæu sve vrste vjerskog materijala u svom vozilu i oko njega — traktate, broπure, naljepnice, idole... ©to god da vam padne na pamet, oni to imaju. Sada slijedi pitanje: Kako biste reagirali kad bi vam taksist koji je upravo traæio da platite viπe, istodobno uruËio traktat o Kristovom drugom dolasku? Koji biste od ova dva postupka bolje upamtili? RijeË evanelist potjeËe od grËke rijeËi “euaggelistes”, πto doslovno znaËi “donositelj dobre vijesti”. “Propovijedanje Evanelja je objavljivanje poruke. To ne mora obvezatno biti sluæbeno propovijedanje, veÊ i obiËan razgovor o Kristu s drugim ljudima.” (Dr. Jack L. Arnold, Equipping Pastors International. “The Saints Part in Declaring Salvation”, cleartheology.com) Kao krπÊani, mi imamo obvezu svjedoËiti i objavljivati istinu. Pozvani smo da budemo Boæji vjesnici. Ali, koliko Êe naπe svjedoËenje biti uspjeπno ako su naπi postupci potpuno u suprotnosti s naπom porukom? Kako da se onda bavimo svjedoËenjem? Svi smo mi greπnici. Kako da svjedoËimo za Krista kad smo i sami greπni? Zaπto bi nam bilo tko vjerovao? Andre Bustanoby je jednom napisao: “Mi, crkva, suoËeni smo s nalogom da propovijedamo Evanelje. ©to je zapravo naπa zadaÊa? Da li da stvaramo obraÊenike? Ne! Mi trebamo reÊi ljudima Radosnu vijest — vijest koja ima svoju vlastitu uvjerljivu i spasonosnu silu. Mi ne trebamo nagovarati i ne trebamo raspravljati. Kaæite im, jednostavno im kaæite da je Isus Krist umro za greπnike. To je misioniranje!” (Isto) Biblija je puna primjera evaneoske sluæbe — od Andrijine kratke i jezgrovite izjave: “Naπli smo Mesiju” (Ivan 1,41) do æivopisne priËe o Filipu i Etiopljaninu (Djela 8,26-39). Dakle, kako da se od “djevojke koju nitko ne poziva na ples” pretvorimo u odvaæne svjedoke? Isus ima odgovor. On se nalazi u Mateju 4,19. Isus kaæe: “Poite za mnom i uËinit Êu vas ribarima ljudi!” I to je to. Kad slijedimo Isusa, mi razvijamo jaku osobnu vezu s Njim. Tada naπe misli i postupci poËinju odraæavati Njegove misli i postupke. A kad naπ æivot sluæi kao primjer preobraæavajuÊe sile Boæje ljubavi i milosti, mi postajemo evanelisti — oni koji objavljuju istinu. Cilj pouke za ovaj tjedan jest da nas osposobi za evaneoski rad. Stoga, krenimo! Vrijeme je da poemo na ribarenje. Sheryll Rao, Bangalore, Indija Sjeti se “Jednostavno im kaæite da je Isus Krist umro za greπnike. To je misioniranje!” 67 Nedjelja, 20. svibnja EVAN–EOSKI TIM SNOVA DOKAZ: 2. Petrova 3,9 Kad razmatramo poËetak Kristove javne sluæbe iz Evanelja po Mateju, u 10. i 11. poglavlju, uoËavamo Ëetiri teme. Prvo, Isus je birao one na koje nikad ne bismo pomislili. Mogli bismo zamisliti da netko kao πto je ljubljeni Ivan bude u toj postavi, ali “Juda Iskariotski, koji ga izdade” (Matej 10,4)?! OËekivali bismo da Isus, s obzirom da je Boæji Sin, izabere savrπene ljude za evaneosku sluæbu. A tko moæe tvrditi da On to nije i uËinio? »ak i ako se ponekad osjeÊamo kao pogreπan izbor, nema nikakve sumnje da Kristov poziv joπ uvijek vrijedi. Drugo, Krist je dao svojim uËenicima vlast i silu da istjeruju demone i lijeËe bolesne. Ako ste dio Njegovog tima, On vam daje vlast. Lako je pomisliti da niste dovoljno dobri ili da nemate vjeπtine za svjedoËenje. Ali, Krist vam daje ono πto vam treba (Matej 10,1). Naπ posao je da odgovorimo: “RaËunaj na mene!” TreÊe, uËenici su trebali æivjeti jednostavnim i pravednim æivotom, lijeËiti bolesne, podizati mrtve i objavljivati Radosnu vijest: “Blizu je kraljevstvo nebesko!” (Matej 10,7) Moæe nam izgledati da su takva Ëuda danas rijetka, mada se dogaaju u nekim dijelovima svijeta, ali simboliËki govoreÊi, objavljivanje Radosne vijesti doista diæe duhovno mrtve i iscjeljuje one koji su slomljenog srca. Naπ dio posla je da propovijedamo i dopustimo Njemu da obavi svoje djelo otkupljenja. »etvrto, Kristov misionski program ukljuËivao je skupne aktivnosti. On je sâm svjedoËio za istinu (Ivan 4,4-26). Meutim, kao πto nam pokazuju 10. i 11. poglavlje Matejevog Evanelja, evaneosko djelo je isto tako skupna aktivnost. Razmislite o prednostima koje osigurava timski rad: meusobno ohrabrenje, sigurnost zbog brojnosti, odgovornost, veÊe uæivanje (jeste li ikad pokuπali igrati nogomet sami protiv drugog tima?) i trajanje. Poruka Êe se nastaviti objavljivati nakon tvog i mog æivota, jer su tu drugi koji Êe je nastaviti propovijedati. Moæda nas sam Ëin svjedoËenja vodi k Njemu na naËin koji se ne bi mogao postiÊi drugim sredstvima. Neka ne bude nikakve sumnje u to da Njegov evaneoski tim snova ukljuËuje tebe, mene i svakog drugog Ëlana naπe crkve. ODGOVORITE 1. Kako evangelizacijski niz moæe biti uspjeπan u naπem suvremenom svijetu? 2. S kojim strahovima se suoËavate kad se odluËujete pridruæiti nekom evaneoskom timu? Na koja se Kristova obeÊanja moæete pozvati kad se suoËavate s ovim strahovima? 3. Zbog Ëega je joπ korisno imati evaneoski tim? Celina Dawson, Walla Walla, Washington, SAD 68 Ponedjeljak, 21. svibnja JEDINI PREDUVJET LOGOS: Matej 4,19; 10,1-14; 11,1-11; 1. Petrova 5,8; 2. Petrova 3,9 Pratiti na kratkom odstojanju (Matej 4,19) Isus poziva tih nekoliko ljudi da krenu na posao: Poite! A zatim On opisuje πto taj posao traæi. GrËka rijeË koja se prevodi sa slijediti je opiso, πto znaËi “iÊi za nekim na kratkom odstojanju”. Od tog trenutka æivot ovih ljudi odvijat Êe se u njihovoj bliskosti s Isusom Kristom. On im nije govorio o osnivanju pokreta, sprovoenju dnevnog reda ili uspostavljanju organizacije. On je govorio o tome da trebaju biti u vezi s Njim. Srediπnja tema u cijelom ovom tekstu nije “lov na ljude”. Mi tako Ëesto grijeπimo mijeπajuÊi religijska djela sa samim Isusom. Mi mijeπamo istinu s Njim koji je Istina, Put i Æivot (Ivan 14,6). Srediπnja reËenica je: “Poite za mnom...” ©to to znaËi za nas? To znaËi da Isusa trebamo uËiniti jedinim Voom u svom æivotu. Mi Ëekamo i primamo Njegove upute. Ako to Ëinimo i ako samo to Ëinimo, On Êe preuzeti na sebe odgovornost da nas uËini “ribarima ljudi”. Zapazite da tekst ne kaæe da su oni postali ribari ljudi istog trenutka kad su ostavili mreæe, ali kaæe: “Oni istoga Ëasa ostave mreæe i pou za njim” (redak 20). Proces koji nas osposobljava je djelo hodanja za Isusom. Ako ne slijedimo Isusa, mi ne moæemo biti uspjeπni u partnerstvu s Njim. Mi ne moæemo upamtiti dovoljno pravila i naËela kako bismo bili uspjeπni u æivotu ili svjedoËenju. Ima jednostavno previπe promjenjivih vrijednosti koje se mogu naÊi na naπem putu. Moramo slijediti Njega iz trenutka u trenutak kako bi nam On mogao dati svoju mudrost da svijetli pred nama u svakom trenutku. Primiti neπto da bismo dali (Matej 10,1-14) Isus je rekao svojim uËenicima: “Badava ste primili, badava i dajte” (Matej 10,8). Prema tome, pitanje o opremljenosti za sluæbu glasi: “Jesmo li doista primili neπto od Krista?” Je li vaπe srce doæivjelo temeljna naËela Njegovog kraljevstva: 1. ljubav, 2. slobodu i 3. odgovornost? Jeste li okusili Njegovo iscjeljenje, Njegovo otkupljenje, Njegovu preobraæavajuÊu snagu? Jeste li tako blisko povezani s trsom da znate kako to izgleda kad Njegov æivot teËe vaπim venama? Ako ste to primili, onda to moæete dati drugima. Moæete to dijeliti u osobnom svjedoËenju ispunjenom silom. Kao dio obuke, Isus je rekao uËenicima da ne trebaju primati nikakvu dodatnu plaÊu za svoje propovijedanje. Imao je dobar razlog za to. Ljudi su u kuπnji da zadræavaju Boæja sredstva zbog svog vlastitog osjeÊaja sigurnosti. Zato On pita njih, ali i nas: “HoÊete li nauËiti vjerovati meni? HoÊete li mi dopustiti da se skrbim za vaπe potrebe? HoÊete li mi dopustiti da budem vaπa sigurnost?” Takva vjera moæe rasti samo ondje gdje postoji bliska zajednica s Njim. Posluπati Isusa u ovoj zapovijedi traæi da imamo povjerenja u Njega. A da bismo imali povjerenja u Njega, moramo iz iskustva znati da nas On voli. 69 Takvo osobno iskustvo s Isusovom silom daje nam snagu da otresemo praπinu sa svojih nogu (redak 14) kad se nekome ne dopada poruka koju objavljujemo. Poznavati Isusa Krista osobno znaËi uËiti traæiti svoju sigurnost jedino u Njemu, a ne u prihvaÊanju ili odbacivanju drugih ljudi. Kad je Isus naπa sigurnost, ljudsko odbijanje nas neÊe povrijediti. SuoËavanje sa stvarnoπÊu, 1. dio (Matej 11,1-11) U svom radu s Bogom susretat Êemo se s obeshrabrujuÊim okolnostima. Dogaat Êe se ono πto nismo oËekivali. »ak Êe i Bog djelovati (ili neÊe djelovati) na naËin na koji bismo mi æeljeli. Poput Ivana Krstitelja u zatvoru, i mi Êemo biti u kuπnji da posumnjamo. Moæemo se pitati je li naπ odnos s Njim stvaran. U tim trenucima trebamo otvoriti oËi da bismo vidjeli πto Isus Ëini u drugima. Onda Êemo Ga vidjeti kako daje vid slijepima, snagu slabima, ËistoÊu neËistima, sluh gluhima i æivot mrtvima. Kad vidimo Isusa kako donosi Radosnu vijest æalosnima, previja ranjene u srcu, proglaπava slobodu zarobljenima — u bîti uspostavlja preobraæavajuÊi odnos s ljudima oko nas, to nas podsjeÊa da je On to isto Ëinio i nastavlja Ëiniti i za nas. SuoËavanje sa stvarnoπÊu, 2. dio (1. Petrova 5,8) Apostol Petar nam je dao koristan savjet i upozorenje o onom πto nas Ëeka u sluæbi Bogu. To je mali podsjetnik na ono s Ëim se suoËavamo i, πto je najvaænije, odgovor na pitanje kome trebamo biti blizu. Postoji i uvijek Êe postojati protivljenje naπoj sluæbi i svjedoËenju za Krista. Naπ neprijatelj je smrtno ozbiljan. On dræi svijet u svojoj vlasti (1. Ivanova 5,19). On vara cijeli svijet (Otkrivenje 12,9). On okuplja kraljeve cijelog svijeta da stupe u borbu s Bogom (Otkrivenje 16,14). Stvarnost naπeg neprijatelja treba nas dovoljno otrijezniti da bismo ostali blizu Isusa — vrlo blizu. On nam kaæe: “Ohrabrite se: ja sam pobijedio svijet!” (Ivan 16,33) ODGOVORITE 1. Kako to izgleda kad pokuπavate propovijedati Evanelje, a niste ga osobno doæivjeli? 2. Na koji Êete naËin ovog tjedna stajati vrlo, vrlo blizu Isusu? Glenn G. Poole II, Elbert, Colorado, SAD Sjeti se Poznavati Isusa Krista osobno znaËi uËiti traæiti svoju sigurnost jedino u Njemu. 70 Utorak, 22. svibnja “NAORUÆANI I SPREMNI” SVJEDO»ANSTVO: Matej 4,19; 1. Petrova 5,8 “Biti u stanju razumjeti Boæju volju onako kako je otkrivena u pouzdanoj proroËkoj rijeËi, doista predstavlja Ëudesnu prednost. Zbog toga je na nama ozbiljna odgovornost. Bog oËekuje od nas da znanje koje nam je dao prenesemo drugima. Njegova je namjera da se boæansko i ljudsko orue ujedini u objavljivanju vijesti opomene.” (Testimonies for the Church, sv. 9, str. 19) “Boæji narod se treba isticati kao narod koji sluæi Njemu u potpunosti, iz cijelog srca, ne pripisujuÊi sebi nikakvu Ëast, i koji se sjeÊa da se najozbiljnijom prisegom obvezao sluæiti Gospodinu i jedino Njemu.” (Isto, str. 17) “Kako je malo onih koji su se spremni ærtvovati da bi doveli duπe do spoznaje o Kristu! Ima mnogo govora, mnogo izjava ljubavi prema izgubljenim duπama, ali rijeËi su vrlo jeftine. Ono πto je potrebno jest vatrena krπÊanska revnost — revnost koja se ogleda u tome πto Êemo neπto poduzeti. Svatko osobno mora raditi, i kad bude imao Isusa u svom srcu, govorit Êe o Njemu drugima. Duπu koja ima Krista niπta ne moæe sprijeËiti da govori o Njemu, baπ kao πto se ni vode Nijagare ne mogu zaustaviti da se obruπe niz vodopad.” (Testimonies for the Church, sv. 2, str. 233) “Povrπna vjera rezultirat Êe povrπnim iskustvom. ... Gospodin æeli da svaka duπa koja tvrdi da vjeruje u istinu, posjeduje znanje o tome πto je istina.” (Selected Messages, sv. 2, str. 392) “Bog je osigurao sredstva, ako smo ih mi spremni koristiti marljivo i uz molitvu, da nijedan brod ne doæivi brodolom, veÊ da nadvlada buru i oluju te da se konaËno usidri u luci blaæenstva.” (Testimonies to Ministers, str. 453) ODGOVORITE 1. Bog osposobljava one koje poziva u sluæbu. Na koji ste naËin to doæivjeli u svom æivotu? 2. Na koji naËin ste do sada “Ëuli” lavlju riku u pouci za ovo tromjeseËje? Primjerice, πto ste prepoznali kao potrebno dodavanje ili oduzimanje u svom æivotu da biste se osnaæili i postali “ribari ljudi”? 3. Kako nas prouËavanje Pavlovog æivota usmjerava da postanemo naoruæani Ëinjenicama, revnoπÊu i marljivoπÊu, umjesto da budemo naoruæani i opasni za Kristovo djelo? Faith Johnson Crumbly, Hagerstown, Maryland, SAD Sjeti se “Boæji narod se treba isticati kao narod koji sluæi Njemu u potpunosti...” 71 Srijeda, 23. svibnja NAPUNI ORUÆJE I ZAKO»I PRIMJENA: 1. Petrova 5,8-11 Zamislite da ste se bez prethodne obuke pridruæili policijskom timu specijalaca, i nalazite se usred akcije uhiÊenja preprodavaËa droge, dok se kriminalci nalaze s druge strane vrata. Voditelj tima viËe: “Napuni i zakoËi!” Vaπe kolege brzo pripremaju svoje oruæje, a vi nemate pojma πto trebate Ëiniti. Prije nego πto ste stigli iπta pitati, vaπ tim iskaËe iz kombija i trËi prema vratima. U panici, vi se odluËujete jednostavno skrivati iza svojih kolega i uzdate se u to da Êe oni obaviti posao. Prije razbijanja vrata, dobili ste znak da baπ vi trebate prvi uÊi u zgradu. Iznenada ste se naπli u prvoj crti borbe protiv nepoznate opasnosti i nosite oruæje koje ne znate upotrijebiti. Naravno, specijalci nikad ne bi krenuli u napad tako nepripremljeni, ali mi se Ëesto tako osjeÊamo kad trebamo uruËiti pozivnice, raditi s beskuÊnicima ili svjedoËiti nekom prijatelju. Mi se æelimo skriti iza znanja i duhovnih darova svojih prijatelja, nadajuÊi se da Êe se posao zavrπiti prije nego πto mi budemo morali ispaliti ijedan metak. Ovakve nade se obiËno zasnivaju na nedostatku pripreme i obuke. Kako moæemo to promijeniti? Trebamo upoznati Isusa. Ovaj korak je toliko vaæan da nikad ne bismo trebali prestati to Ëiniti. To je prvi korak u evaneoskoj sluæbi, jer se sva ta sluæba u potpunosti odnosi na Njega. Naπ svakodnevni odnos s Isusom je ono πto nas pokreÊe na evaneoski rad. Izraz “napuni i zakoËi” znaËi da stanemo i pripremimo svoje oruæje za borbu. Kad se nalazio u naπem poloæaju, Isus je svakog dana odvajao vrijeme da se poveæe sa svojim Ocem. Koliko Ëesto vi zastanete da biste napunili svoje oruæje? Trebamo doista razumjeti poruku koju pokuπavamo prenijeti. Poruke trojice anela su jednostavne, ali ipak mogu biti zbunjujuÊe. Lako je pomisliti da one govore samo o uniπtenju; ali one zapravo govore da Bog æeli spasiti svakog Ëovjeka. Petar nam kaæe da je Bog strpljiv s nama “jer neÊe da se itko izgubi, nego da svi pristupe obraÊenju” (2. Petrova 3,9). Neka vaπi prijatelji znaju da æelite biti s njima zauvijek. Vaπa poruka je zapravo Radosna vijest! Trebamo vjeæbati, pripremati se i poËeti s primjenom. Provedite jedno vrijeme u ozbiljnom razmiπljanju o svom evaneoskom radu. Vjeæbajte da biste postigli najviπe πto moæete. Pozovite svoje prijatelje iz crkve da se ukljuËe i pitajte ih za savjet. Na kraju, jednostavno poËnite. Svako iskustvo je vjeæba, a Sveti Duh Êe biti s vama na svakom koraku. Jarrod Purkeypile, Linwood, Kansas, SAD Sjeti se Neka vaπi prijatelji znaju da æelite biti s njima zauvijek. 72 »etvrtak, 24. svibnja “KAD JE POTREBNO, KORISTI RIJE»I” MI©LJENJE: Matej 4,19 Podrijetlo izreke: “Propovijedaj Evanelje, a kad je potrebno, koristi rijeËi” nije sasvim poznato; ali bio je jedan starjeπina u mojoj crkvi koji je to Ëesto ponavljao. Ta izjava me uvijek navede da preispitujem naËine na koje mi obiËno smatramo da treba propovijedati Evanelje. Mi obiËno govorimo, propovijedamo i dræimo nizove predavanja da bismo evangelizirali ljude. Meutim, takav postupak je jednostran i moæe biti opasan za neËiji duhovni æivot. Ima mnogo sluËajeva da su pojedinci mnoge doveli do istine, a na kraju izgubili vlastitu duπu. Biblija ne πuti kad je rijeË o tome kako je Isus, naπ pravi Uzor, propovijedao Evanelje i sluæio drugima. On je obuËio dvanaestoricu pojedinaca (i joπ sedamdesetoricu), koji su preokrenuli svijet ne samo svojim rijeËima, veÊ i naËinom na koji su æivjeli. Zapazite kako je Isus oblikovao poziv svojim buduÊim uËenicima: “Poite za mnom, i uËinit Êu vas ribarima ljudi!” (Matej 4,19) To nam govori da prvo trebamo prouËavati Isusov æivot i truditi se usvojiti Njegov karakter. Prema duπama trebamo imati iste pobude i istu ljubav kakvu je On imao. Trebamo imati osobno svjedoËanstvo o tome kakav je utjecaj Evanelje izvrπilo na nas, jer mi moæemo dijeliti samo ono πto doista imamo. Dakle, znamo li doista iz iskustva “kako dobar je Jahve” (Psalam 34,9)? Isus je rekao da Ga slijedimo. To znaËi da trebamo prouËavati Njegove metode kad je rijeË o tome kako priÊi i sluæiti ljudima. U razgovoru s pojedincima, u obraÊanju stotinama, a zatim tisuÊama ljudi, Isus nam je ostavio primjer. Pa ipak, koliko Ëesto zateknemo sebe kako trËimo za ljudskim metodama, pijuÊi s “kladenaca ispucanih” (Jeremija 2,13) ovoga svijeta? Istina, u objavljivanju Evanelja moramo koristiti rijeËi. Ali, πto je joπ vaænije, naπ æivot i karakter su ono πto “poznaju i Ëitaju svi ljudi” (2. KorinÊanima 3,2.3). Kad odræavamo æivu vezu sa Spasiteljem, Njegovo obeÊanje da Êe nas uËiniti “lovcima ljudi” ispunit Êe se na nama. ODGOVORITE 1. Na koji naËin osobno oæivljavanje i obnavljanje u Kristu pomaæe osobi da bude uspjeπna u zadobivanju duπa? 2. ©to moæete uËiniti kako biste pomogli ljudima da se zainteresiraju za evaneoske aktivnosti? Melody Matudan-Page, Berrien Springs, Michigan, SAD Sjeti se Znamo li zaista iz iskustva “kako dobar je Jahve”? 73 Petak, 25. svibnja PRIPREMITE SE ZA LANSIRANJE ISTRAÆIVANJE: Otkrivenje 3,14-22 ZAKLJU»AK Misionstvo je objavljivanje Radosne vijesti. Za veÊinu nas koji smo Isusovi uËenici to ne znaËi stajati za govornicom i propovijedati milijunima izgubljenih duπa. To znaËi uËiti od Boga πto On æeli da svatko od nas uËini s darovima i prilikama koje On postavlja pred nas, a zatim ustati i Ëiniti to. Kada su naπi prioriteti u skladu s Boæjim putovima, onda imamo i vremena i æelje raditi za Njega. Ako nam nedostaje obuka i znanje, potraæit Êemo ih i pripremiti se da budemo uËinkoviti u radu za vjeËno Kraljevstvo. Ima stotine naËina na koje moæemo objavljivati poruku o spasenju, bilo da je rijeË o jednoj ili nekoliko osoba, ili o velikom mnoπtvu. Svaki Isusov uËenik ima zadaÊu da svjedoËi. Uz svakodnevnu prisutnost Svetog Duha, svaki uËenik Êe teæiti pronaÊi svoje misijsko polje i obraivati ga. RAZMOTRITE • • • • • Posvetite 40 dana molitvi u odreenom satu dana. Molite se da vam Boæji Duh kaæe na koji naËin da svjedoËite. Pomolite se kratko i odvojte vrijeme za sluπanje. Zapiπite sve πto se dogodi kao rezultat tih molitava. Napravite komjputorsku grafiku u nekom programu poput PhotoShopa koja istiËe poruku o spasenju kroz æivot, smrt i uskrsnuÊe Isusa Krista. ProuËite te korake u Bibliji i dodajte tekst koji ukazuje na stazu spasenja. Organizirajte molitvenu πetnju po susjedstvu oko svoje crkve. Odredite datum i vrijeme (dobro bi bilo nakon bogosluæja), potraæite dragovoljce, podijelite ih u skupine i recite im da se proπetaju okolnim ulicama i da se povremeno zaustave kako bi se molili za ljude koji tu æive. Razmislite o moguÊnosti da krenete od vrata do vrata i pitate ljude bi li æeljeli da se molite za neku njihovu potrebu. Traæite od svog pastora da najavi i predvodi obuku za aktivnosti kao πto su prouËavanje Biblije i dræanje seminara. Pomozite mu na praktiËan naËin da to ostvari. Pregledajte DVD-ove iz krπÊanskih izvora i napravite izbor programa za petak uveËer na koji Êete pozvati sve mlade. Izaberite neku od tema: krπÊanski sportski filmovi, video snimke o uËeniπtvu, prizori iz prirode, tematsko prouËavanje... Pronaite neko mjesto gdje bi se mladi voljeli okupljati. POVEÆITE Rimljanima 12,3-13; 1. KorinÊanima 12,27-31; 1. KorinÊanima 13 Ellen G. White, Counsels for the Church, pogl. 8. Tim Lale, Boise, Idaho, SAD 74 Pouka 9 26. svibnja—2. lipnja 2012. Poslani u sluæbu “Kako li Êe propovijedati ako nisu poslani? ‘Kako su krasne — kao πto stoji pisano — noge onih koji nose Radosnu vijest!’” (Rimljanima 10,15) 75 Subota, 26. svibnja NA NOGE UVOD: Rimljanima 10,15 Jeste li ikad Ëuli izraz “gluh kao zid”? Æelimo li mi krπÊani ponekad biti viπe kao zid, nego kao æiva, organska tvar? Bismo li radije sjedili u svojim klupama, recimo, Ëetiri ili pet tisuÊa godina, dok nas preplavljuju propovijedi i poznati tonovi iz pjesmarica? Problem je πto takav oblik postojanja nije odlika tjelesnog æivota, a pogotovu ne zdravog krπÊanskog æivota. SreÊom, veÊina nas ima snaænu æelju za æivotom. To se zove samoodræanje. A biti æiv znaËi biti uvijek u procesu promjene. Ako mislite da ste zaustavili promjenu, velika je verojatnost da vi, zapravo, umirete ili propadate. Pitajte bilo koga tko radi u zdravstvu πto se dogaa kad prestanete vjeæbati, ali nastavite jesti. »ovjek se mijenja, ali to je promjena u pogreπnom smjeru. Isto to vrijedi za æivot crkve i duhovni æivot krπÊana pojedinca. Ako crkva ili pojedinac doista imaju Boæju poruku za ovaj svijet, oni ne mogu πutjeti o tome. Oni Êe objavljivati poruku i ljudi Êe je Ëuti, vidjet Êe kako se ona oËituje u zajedniËkom æivotu crkve, bit Êe privuËeni i porukom i crkvom koja je objavljuje i poæeljet Êe i sami postati dio nje. Ukratko, crkva Êe rasti. Ako crkva to zaboravi i jednostavno pokuπava saËuvati to πto misli da ima, na kraju Êe otkriti da to viπe i ne posjeduje. Dakle, æivjeti kao pravi krπÊanin znaËi ukljuËiti se u sluæbu. Sluæba se u tom sluËaju moæe definirati kao svjesna i osmiπljena uporaba krπÊanskih darova u cilju objavljivanja Evanelja. Sluæba donosi pozitivnu promjenu i rast nas krπÊana, kao i onih kojima sluæimo. Zbog toga, kad nas Bog preko svog Duha poziva u crkvu, On nas istodobno poziva i da izaemo iz nje — πalje nas u sluæbu da bismo zadovoljili tjelesne i duhovne potrebe onih oko sebe, da bismo bili noge koje donose Radosnu vijest. Ovog tjedna Êemo prouËavati naËine na koje mi kao crkva moæemo pomoÊi jedni drugima dok u sluæbi koristimo talente koje smo dobili od Boga. Alan Steven Hecht, Takoma Park, Maryland, SAD Sjeti se Sluæba donosi pozitivnu promjenu i rast. 76 Nedjelja, 27. svibnja POSLANI S NAMJEROM LOGOS: Izlazak 18,13-26; Matej 7,17.18; Ivan 4,36; Djela 6,1-8; 15,36-40 Tko Êe iÊi? (Matej 7,17.18; Ivan 4,36) Nemaju svi koji pokazuju revnost za sluæbu i spaπavanje duπa ispravne pobude (Matej 7,15). Dok zajednica razmatra tko je unutar nje obuËen da bude poslan u sluæbu, od bitne je vaænosti da crkva prepozna svoja ograniËenja. Nijedan Ëovjek ne moæe Ëitati pobude srca druge osobe. Kako je divno πto je Bog vodio raËuna o ovim ograniËenjima i osigurao nam potrebne smjernice u Mateju 7,15-20. “Nije vaæno koliko ljudi mi pokrenemo za sluæbu, veÊ koliko ih zadobijemo za Krista. To je razlog zaπto naπ naglasak sve vrijeme mora biti na kakvoÊi æivljenja. Ukoliko dobijemo kvalitetno vodstvo, ostalo Êe slijediti samo po sebi.” (Robert E. Coleman, The Master Plan of Evangelism, str. 125) Jedan od najdragocjenijih rodova dobrog krπÊanina je poniznost. Tekst u Ivanu 4,35-38 opisuje dvoje ljudi koji siju i æanju, radeÊi za duπe na takav naËin da se svatko moæe radovati konaËnom ishodu, bez obzira koju ulogu osobno igra u spasenju neke duπe. Od kljuËne vaænosti je upamtiti da Êe dobar rod biti mnogo uspjeπniji u objavljivanju Evanelja, nego loπ plod upakiran u fanfare. “Najbolji posao se uvijek ostvaruje s nekolicinom. Bolje je posvetiti godinu dana jednom ili dvojici ljudi koji uËe πto znaËi zadobivati duπe za Krista, nego provesti Ëitav æivot u crkvi samo da bismo odræavali postojeÊe stanje.” (Isto, str. 117) Kako oni trebaju iÊi? (Izlazak 18,13-26) Nijedan Ëovjek ne treba sâm nositi teret sluæbe. PriËa o Jitru i Mojsiju daje nam primjer kako se Kristovi uËenici mogu organizirati da bi bili uspjeπniji u vrπenju sluæbe. Mojsije je pokazao poniznost ne samo time πto je posluπao i prihvatio savjet svog tasta, veÊ i time πto se odrekao dijela vlasti podijelivπi svoje vodstvo s drugima. “»ovjek mora odluËiti Ëemu bi æelio posvetiti svoju sluæbu — trenutnoj popularnosti i priznanju, ili ulaganju svog vremena u nekoliko izabranih ljudi koji Êe nastaviti njegov posao kad njega viπe ne bude bilo.” (Isto, str. 37) U Boæjoj sluæbi ima moguÊnosti za mnoge, a ne samo vodeÊe ljude, da osjete milost tako πto Êe unijeti promjenu u æivot drugih ljudi. Osim toga, Jitrov savjet sadræi upozorenje da moæe doÊi do iscrpljenosti (redak 8) ukoliko se voe odbiju odreÊi dijela svoje moÊi i/ili ukoliko Boæji narod oËekuje od odreenih voa da obavljaju sav posao. Vaæno je primijetiti da Jitro ne preporuËuje metodu “prihvati pomoÊ od svakoga od koga moæeπ”. Umjesto toga, on napominje da se u æivotu pojedinca trebaju vidjeti odreeni rodovi prije nego πto se on postavi za vou (redak 21). 77 »ak i u sukobu? (Djela 6,1-8) Neosporno je da ima dovoljno posla za sve. Isus je u Mateju 9,37.38 jasno objavio da su polja sazrela za æetvu. Meutim, tipiËno za ljudsku narav jest da poticaj za slanje veÊeg broja radnika najËeπÊe bude iskrsavanje neke vrste poteπkoÊa. Tekst u Djelima 6,1-8 govori o problemu koji je nastao unutar prve Crkve zbog oËite nejednakosti pri svakodnevnoj podjeli zaliha. Da ne bi bili ometani u svom pozivu i upleteni u raspravu jesu li te optuæbe opravdane ili ne, uËenici su odmah prepoznali potrebu za veÊim brojem radnika. Moæda se problem pojavio prvo u manjim razmjerima, pri Ëemu su ga uËenici pokuπali donekle rijeπiti. Moæda su u nekom trenutku sva Dvanaestorica bila u nekom stupnju ukljuËena u to. »injenica da su izabrali sedmoricu ljudi da nadgledaju ovaj posao, ukazuje da je rad oko raspodjele hrane oduzimao mnogo viπe vremena nego πto bi jedan ili dvojica uËenika mogli odvojiti. ©to god da je bilo u pitanju, i kako god da je doπlo do toga, problem je na kraju postao dovoljno velik da pokrene voe da neπto poduzmu. Dvanaestorica uËenika su u poniznosti prenijela dio svoje ovlasti na druge i otvorila vrata za rast duhovnih darova, πto je dovelo do mnogo bræeg πirenja Evanelja. Ni u ovom sluËaju izbor onih koji Êe zauzeti nove poloæaje nije bio prepuπten naËelu “uzmi koga god naeπ”. Tekst u Djelima 6,3 iznosi opÊa mjerila koja je zajednica koristila prilikom traæenja novih evaneoskih slugu, a tekst u Djelima 6,7.8 opisuje ishod. SliËno se dogodilo u sluËaju sukoba koji je nastao kad je Barnaba izabrao Marka za misijsko putovanje na Cipar (Djela 15,36-40). Ovaj sukob pokazuje koliko je vaæno, dok se trudimo probleme pretvoriti u nove moguÊnosti, ostati usredotoËen na veliki nalog Evanelja. “Moramo uvijek imati na umu da je naπ cilj osvajanje svijeta. Ne smijemo dopustiti da se naπa trenutna strategija ograniËi na rjeπavanje manjih problema. Mnogo puta su ljudi bili dovoeni u sluæbu samo da bi uskoro bili otpuπteni bez daljnje obuke i usmjerenja... Ubrzo bi neki sposoban voa bio izgubljen zbog pokuπaja da se stavi pod neËiji nadzor.” (Isto, str. 100) SreÊom, u sluËaju Ivana Marka, Barnaba je prepoznao njegove duhovne darove te je on dobio priliku da ih s vremenom dalje razvija, dok je Sotona sasvim sigurno radio na tome da ga sprijeËi da uËini iπta korisno u sluæbi. ODGOVORITE 1. Koje dobre rodove volite vidjeti kod duhovnih voa? Zaπto? 2. Koji rizici i prednosti su prisutni kad voa podijeli svoje terete u sluæbi? 3. Kakvu ulogu sukob Ëesto igra u spreËavanju ostvarenja velikog naloga Evanelja? Lisa Eisele Poole, Elbert, Colorado, SAD Sjeti se Nijedan Ëovjek ne treba sam nositi teret sluæbe. 78 Ponedjeljak, 28. svibnja “JEDNOSTAVNO, U»INITE TO!” SVJEDO»ANSTVO: Matej 7,17; Ivan 4,36 Prvi korak u objavljivanju Evanelja svijetu jest dopustiti Bogu da nas pripremi za to. “Dobro drvo raat Êe dobre rodove. Ako je rod neukusan i nekoristan, drvo je zlo. Tako i rod koji se donosi u æivotu pruæa dokaz o stanju srca i savrπenstvu karaktera. Dobra djela nikada ne mogu kupiti spasenje, ali su dokaz vjere koja djeluje preko ljubavi i Ëisti duπu. Pa premda se vjeËna nagrada ne daje zbog naπe zasluge, ipak Êe ona biti u omjeru s radom obavljenim kroz Kristovu milost. Na taj naËin Krist je izloæio naËela svog kraljevstva i ukazao na njih kao na velika æivotna pravila. Da bi istaknuo pouku, dodao je jedan slikovit primjer. Nije dovoljno, rekao je, da samo sluπate moje rijeËi. PosluπnoπÊu ih morate uËiniti temeljem svog karaktera.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 314) Drugi korak je biti spreman da nas Bog upotrijebi u kojem nas god svojstvu On odluËi zaposliti. To ponekad podrazumijeva da Êe nas On izvesti iz naπeg podruËja udobnosti da bi nam pomogao da u sebi razvijemo snage za koje inaËe moæda ne bismo ni znali da ih imamo. To takoer zahtijeva da prepoznamo da su i oni oko nas pozvani i da se postupno razvijaju. “‘Drugi je æetelac.’ (Ivan 4,37) Spasitelj je izgovorio ove rijeËi spremajuÊi se rukopoloæiti i poslati svoje uËenike na rad. Krist je sijao sjeme istine πirom Judeje. On je jasno i vidljivo ocrtao plan spasenja, nikad se ne usteæuÊi reÊi istinu... Bogu su potrebni mudri muπkarci i æene koji Êe marljivo raditi da bi zavrπili posao koji im je povjeren. On Êe ih upotrijebiti kao orua za obraÊenje duπa. Neki Êe sijati, a neki poænjeti rod onoga πto je posijano. Neka svatko dade sve od sebe kako bi razvio darove, kako bi ga Bog mogao upotrijebiti kao sijaËa ili kao æeteoca.” (Ellen G. White, Gospel Workers, str. 409, 410) ODGOVORITE 1. Kako se razliËiti naraπtaji u mjesnoj crkvi, konferenciji ili uniji mogu udruæiti i suraivati na πirenju Evanelja? 2. ©to se dogaa s voÊem koje jednostavno stoji na polici? Jesu li “dobra djela” od veÊe koristi kod kuÊe i u mjesnoj crkvi, ili izvan nje? Objasnite. Kathy Coleman Hecht, Takoma Park, Maryland, SAD Sjeti se “Neka svatko dade sve od sebe kako bi razvio svoje darove...” 79 Utorak, 29. svibnja APOSTOLSKO DOBA JE SAD DOKAZ: Matej 28,16-20 U povijesti krπÊanske Crkve rijeËi uËenik i apostol stekle su zarana aureolu — ova druga viπe nego prva. UËenik nije isto πto i apostol, ali je potrebno biti uËenik da bi se postalo apostol. RijeË discipulus, od koje potjeËe rijeË uËenik, latinskog je podrijetla i predstavlja doslovni prijevod s grËkog koine mathetes. Obje rijeËi znaËe “uËenik”. RijeË matematika potjeËe od istog grËkog korijena. Prvobitno se rijeË matematika opÊenito odnosila na podruËje prouËavanja, kao danas reË disciplina — znanstvena grana. »ak i uobiËajena uporaba rijeËi discipliniranje u smislu kaænjavanja izraæava ponekad uzaludnu nadu da Êe onaj tko je tome podvrgnut nauËiti neπto iz tog iskustva. U antiËkom svijetu uËenik je bio netko tko je slijedio osobnu disciplinu uËitelja ili gospodara. UËenik je dobivao priliku da uËenja svog mentora primijeni u praksi ili da predaje one dijelove uËenja u kojima je on (skoro uvijek on u to doba) dobro obavijeπten ili viËan. Ali, on nije mogao sâm sebe postaviti na taj poloæaj, veÊ je autoritet koji je imao provodio pod neËijim strogim nadzorom. Ponekad je, kao u Marku 9,16-29, uËitelj morao popravljati stvari iza neiskusnih ili nevjeπtih uËenika. Ali cilj uËeniπtva nije bio samo da se uæiva u mudrosti i znanju uËitelja. U odreenom trenutku uËenik je morao poÊi u svijet i primijeniti znanja i vjeπtine koje je stekao, bez uËitelja, koji se nalazi u pozadini spreman da se umijeπa ako stvari krenu naopako. Od uËenika se oËekivalo da pred svijetom pokaæe vrijednost i korisnost nauka svojega uËitelja. U nekom je smislu on trebao postati uËitelj ljudima s kojima se susretao, te toËno prenijeti ono Ëemu je nauËen — da to usvoje. I tu dolazimo do rijeËi apostol koja potjeËe od grËkog koine izraza apostolos. Apostolos je bio (i jest) netko tko se πalje kao predstavnik. Crkva, kao Kristovo tijelo, nosi odgovornost da okuplja uËenike kako bi ih nauËila putovima UËitelja, i vodila kroz discipline krπÊanskog naËina æivljenja tako da i oni mogu biti poslani, doslovno — postati apostoli. ODGOVORITE Kako Bog nadilazi nezrelost koja se vidi ponekad Ëak i u naporima zrelih krπÊana da Ga predstave? Joseph Baker, Terre Haute, Indiana, SAD Sjeti se Od uËenika se oËekivalo da pred svijetom pokaæe vrijednost i korisnost nauka svojeg uËitelja. 80 Srijeda, 30. svibnja TR»I ZA ÆIVOT! PRIMJENA: Izlazak 18,13-26; Matej 7,17.18; Ivan 4,36; Djela 6,1-8; 15,36-40 ObuÊa za trËanje izrauje se u tolikom broju inaËica da moæe zadovoljiti svaËiju potrebu i ukus. Ipak, niste naπli ono πto æelite? NaruËite da vam naprave! Izaberite boju, sport i tip proizvoda da biste mogli trËati u svom vlastitom “oklopu” i imati te “krasne noge” o kojima Pavao govori (Rimljanima 10,15). Crkvene voe obiËno obavljaju dobar posao propovijedajuÊi Radosnu vijest. Oni rade svoj dio posla, a vi trebate uËiniti svoj. Bog je planirao da vi svojim svjedoËenjem dosegnete svoju obitelj, prijatelje, kolege studente i druge ljude. On vas je prilagodio zadatku da s drugima u svojoj crkvi njegujete slogu, zdravlje i rast. Trebate sudjelovati u trci za svoj vjeËni æivot i za vjeËni æivot drugih. UËeÊi od Mojsija, Mateja, Ivana i Pavla iz biblijskih tekstova na poËetku danaπnje pouke, doznali smo da voe mogu postati iscrpljeni ako ne ukljuËe i druge u trku. Tu vi stupate na scenu. Bit Êe potrebno da trËite za svoj æivot! Stoga, vratimo se zamisli o prilagoavanju vaπe obuÊe za trËanje: Izaberite boju. PoËnite od svoje osobnosti. Otkrijte je! Preispitajte svoj temperament. ProuËite svoje duhovne darove. Saznajte kako vas je Bog oblikovao. Budite puni ljubavi prema Njemu i ljudima koje je stvorio. Izaberite sport. Koja vrsta svjedoËenja vam se dopada? Koja vrsta odnosa s drugima vam priËinjava radost? Moæda jedan na jedan? Voenje evangelizacije? Udruæivanje snaga s onima koji sudjeluju u drugim programima za pomoÊ zajednici? Skupljanje materijalnih sredstava za pomoÊ gladnima, beskuÊnicima ili nezaposlenima? Ideja ima napretek i pokreÊe ih vaπa vlastita inventivnost. Izaberite vrstu proizvoda. Budite svjesni svog poloæaja, ciljeva i moguÊnosti. Spremite se. Budite u dobroj formi. Osigurajte trening koji vam je potreban kako biste nauËili πto viπe o ljudima do kojih trebate doprijeti. Raspitajte se kod svojih voa za radionice i seminare. Pretraæujte internet. Saznajte kako da neometano trËite prema svom cilju. Obavijestite svoje voe kad budete spremni! Imate dobre noge? TrËite za svoj æivot — i njihov... Na mjesto, pozor, sad! ODGOVORITE 1. Kako moæete pokazati voama u svojoj crkvi da volite Boga, da ste sposobni, odgovorni, dostojni povjerenja i velikoduπni kad je rijeË o vaπem vremenu, novcu i darovima? 2. Koju biste vrstu “vjeæbi za zagrijavanje” mogli primijeniti da biste se pripremili za akciju i istodobno bili aktivni? 3. Navedite posebne izvore podrπke koji vam mogu pomoÊi u vaπem treningu. Debbie Eisele, Washington, District of Columbia, SAD 81 »etvrtak, 31. svibnja OBJAVLJIVATI EVAN–ELJE — KAKO? MI©LJENJE: Rimljanima 10,15 Objavljivati Evanelje podrazumijeva da ga netko æeli dijeliti s drugima i da ima neπto za podijeliti. U tome postoji blagoslov kakav se ne nalazi ni u Ëemu drugom. MoguÊnost da se vidi kako se “svjetlost” prenosi dalje, da se Ëuje neËije priznanje vjere (ono posloviËno: Shvatio sam...), priËinjava radost kakva se ne moæe usporediti ni s jednim drugim osjeÊajem — Ëak ni s ljubavlju. Kad imate æelju da svjedoËite, Ëinit Êete sve πto je u vaπoj moguÊnosti. Pitanje je: Kako se netko poziva u sluæbu? Odgovor? Mi smo svi pozvani! Nemamo izgovora. Ipak, tako mnogo krπÊana se ne osjeÊa “pozvanima” da propovijeda. Ali, doista, svatko je pozvan da propovijeda. Mi smo pozvani da objavljujemo Boæju dobrotu onima s kojima dolazimo u dodir. Kako? Mi propovijedamo svojim djelima. NaËinom na koji se odnosimo prema onima koje poznajemo i onima s kojima stupamo u kontakt. ©to mi propovijedamo? Mir. Mir je aktivna rijeË. Ona ne podrazumijeva zadovoljstvo samim sobom. Umjesto toga, ona znaËi da mi “stvaramo” mir. PropovijedajuÊi, mi donosimo mir. Mi moramo biti tamo, meu onima kojima æelimo objaviti Evanelje. SvjedoËenje ne podrazumijeva uvijek revnosnu javnu evangelizaciju — ali je uvijek misijske naravi. Misionstvo je neπto viπe od odræavanja seminara. Misionstvo je propovijedanje Evanelja mira. KrπÊanstvo je aktivno. Gdje se Isus najËeπÊe nalazio? On je veÊi dio vremena provodio meu ljudima. Nije se bavio vrbovanjem i tradicionalnim propovijedanjem. NajveÊi dio svog vremena provodio je razgovarajuÊi, okruæen ljudima, pruæajuÊi prijateljski dodir, zadovoljavajuÊi potrebe (tjelesne i duhovne), objedujuÊi s ljudima u njihovom domu — na mjestima gdje se svatko osjeÊa udobno i tako postaje otvoreniji za Evanelje. On nikada nije uzdizao sebe iznad njih, ni tjelesno, ni druπtveno, ni umno. Iako je bio daleko iznad svih, bio je ponizan. Govorio je istinu s neprolaznom ljubavlju. Objavljivao je ËistoÊu Evanelja bez æelje da se uspinje na politiËkoj ljestvici. Kad propovijedamo na ovaj naËin, mi objavljujemo Evanelje mira i donosimo “dobre glasove”. Kamo god da idemo, za sobom ostavljamo radost i ljepotu. Ostavljamo Krista koji je Evanelje mira. Mi aktivno, svjesno ispovijedamo vjeru na naËin na koji nas je Krist pozvao da to Ëinimo. ODGOVORITE 1. Koja je najvaænija metoda misioniranja? 2. Kojim putem bi se vama osobno moglo priÊi na najuspjeπniji naËin? Dunbar Henri, Takoma Park, Maryland, SAD Sjeti se Isus je govorio istinu s neprolaznom ljubavlju. 82 Petak, 1. lipnja POZVANI ZAJEDNO ISTRAÆIVANJE: Rimljanima 10,15-17 ZAKLJU»AK Ako crkva ili pojedinac doista imaju Boæju poruku za ovaj svijet, oni o tome ne mogu πutjeti. Nijedan Ëovjek ne treba sâm nositi teret sluæbe. Mojsije je pokazao svoju otvorenost i poniznu narav ne samo time πto je posluπao i prihvatio savjet svojega tasta, veÊ i time πto se odrekao dijela vlasti podijelivπi svoje vodstvo s drugima. Crkva kao Kristovo tijelo nosi odgovornost da okuplja uËenike kako bi im prenijela Isusova uËenja i vodila ih kroz obiËaje krπÊanskog naËina æivljenja da bi i oni mogli postati apostoli. Osigurajte teËaj koji vam je potreban da biste nauËili πto viπe. To ponekad podrazumijeva da Êe nas On izvesti iz naπeg podruËja udobnosti da bi nam pomogao da u sebi razvijemo snage koje inaËe moæda ne bismo ni znali da imamo. SvjedoËenje nije uvijek vezano uz evaneoska predavanja, ali je uvijek usmjereno k πirenju Evanelja. Upotrijebite ono πto ste nauËili i uËinite ono na πto vas Bog poziva. Krenite! RAZMOTRITE • • • • • • Pozovite prijatelja koji nije krπÊanin da zajedno proπetate prirodom. Potraæite priliku da objasnite zaπto vjerujete u doslovnih πest dana stvaranja. ProuËavajte Bibliju s nekim tko æeli saznati viπe o krπÊanskoj vjeri, ili zajedno s drugim vjernicima upriliËite seminare poput seminara iz Otkrivenja ili upriliËite teËaj kuhanja. Pokrenite malu skupinu od ljudi koje poznajete, a koji ne znaju niπta o Kristu. Recite im da æelite razgovarati o duhovnim temama i pritom se zabaviti upoznajuÊi bolje jedni druge. KoristeÊi grafikone napravite plan kako da podijelite svoj razred mladih na manje skupine u koje moæete pozvati neke prijatelje. Zabiljeæite datum kad Êete se svi okupiti zajedno na bogosluæju. Pripremite igrokaz koji prikazuje vaπe iskustvo pronalaæenja Isusa kao osobnog Spasitelja. Izvedite ga kao predstavu za prijatelje... Sastavite pitanja za prouËavanje i razgovor u maloj skupini, zasnovana na nekim poglavljima iz Evanelja. Ponudite ta pitanja nekom tko vodi malu skupinu, ili ih upotrijebite u vlastitoj maloj skupini. POVEÆITE Izlazak 18,13-26; Luka 9,1-6; Djela 6,1-7. Ellen G. White, Poruka mladima Jeffrey Arnold, The Big Book on Small Groups. Karin Wieczorek, Melbourne, Australija 83 Pouka 10 2.—9. lipnja 2012. Odgovor ljubavi “Ako me ljubite, vrπit Êete moje zapovijedi.” (Ivan 14,15) 84 Subota, 2. lipnja ZATO IDITE... ? UVOD: Matej 28,19.20; Rimljanima 10,13-15 Kao krπÊanin vi znate neπto nevjerojatno. Znate da ste greπnik kome je potreban Spasitelj. Znate da vas Stvoritelj svemira voli. Znate da je On poslao svog jedinog Sina da umre i otkupi vas od grijeha koji vas odvaja od Njegove svetosti. Prihvatili ste Krista kao svojega Otkupitelja i uËinili ste Ga Gospodarom svojega æivota. Ali, je li dovoljno samo znati i prihvatiti? Na kraju svog æivota na Zemlji Isus je svojim sljedbenicima dao posljednju zapovijed: “Zato idite i uËinite sve narode uËenicima mojim!” (Matej 28,19) On ih je poslao da krπtavaju i uËe druge o Njemu i o tome kako da Ga slijede. To nije bio neki prijedlog. Njegove posljednje rijeËi nisu bile: “Sada budite svi dobri i sretni i potrudite se biti fini jedni prema drugima.” On im je naredio da idu i govore drugima o Njemu. Nije dovoljno jednostavno znati. Svatko tko prizove ime Gospodnje bit Êe spaπen. Pavao postavlja pitanje: “Ali kako Êe zazivati onoga u koga nisu vjerovali? Kako li Êe vjerovati u onoga za koga nisu Ëuli?” (Rimljanima 10,14) SjeÊate li se kada ste prvi put Ëuli Radosnu vijest o Kristu? Moæda vas je neki prijatelj doveo ka Gospodinu. Moæda je to bila propovijed preko radija, ili vas je neka knjiga navela da zastanete i razmislite. Ili ste moæda odrasli u obitelji u kojoj su vam roditelji govorili o Bogu i Boæjoj ljubavi joπ od malih nogu. Kako god da je Evanelje stiglo do vas, u skoro svakoj prilici neka osoba se nalazila na drugom kraju, objavljujuÊi uz molitvu Kristovu ljubav. Kako bismo mogli zadræati najveÊu vijest svog æivota samo za sebe? To nije naπa vijest da bismo je zadræali. To je poruka zbog koje je Isus umro kako bi je mogao donijeti. Naπ posao je da idemo i objavljujemo Radosnu vijest. Moæemo poËeti danas, upravo sada. PoËnite kod kuÊe, na poslu, u πkoli. Najuspjeπnije evaneosko djelo odvija se izmeu dvoje ljudi koji se poznaju. Vaπim prijateljima i rodbini treba netko reÊi! Nemojte pretpostaviti da oni to veÊ znaju. Najbolji dio ovog posla sastoji se u tome πto Êe Isus iÊi s nama. On obeÊava: “Ja sam s vama u sve vrijeme do svrπetka svijeta.” (Matej 28,20) Ruth Abel, Columbia, Maryland, SAD Sjeti se SjeÊate li se kada ste prvi put Ëuli Radosnu vijest o Kristu? 85 Nedjelja, 3. lipnja KAKVE VEZE LJUBAV IMA S TIM? DOKAZ: 1. Ivanova 4,18.19 Ivan se pozabavio dvjema æivotnim temama koje je najteæe razumjeti — ljubav i Bog. Svi smo se borili bilo s jednom ili s obje ove teme, a Ivan ih ne oklijeva povezati. Nakon razorenja Jeruzalema (70. godine poslije Krista) i smrti njegovog brata Jakova te Petra i Pavla, Ivan piπe kao onaj tko je nauËio voljeti bez obzira na okolnosti. Tada su se vjernici rasuli po rimskim pokrajinama. Ivan im piπe da bi im pomogao u borbi protiv teænje da mrze i povrijede svoje tlaËitelje. RijeË “ljubav” pojavljuje se Ëetiri puta u 1. Ivanovoj 4,18.19 i osamnaest puta u cijelom poglavlju, 33 puta u 1. Ivanovoj poslanici, a 311 puta u cijeloj Bibliji. Meutim, 4. poglavlje 1. Ivanove s pravom nosi naslov “Izvor ljubavi”. Redak 18 uvodi imenicu koja je strana cijeloj 1. Ivanovoj poslanici — strah. Ova imenica se u ovoj poslanici pojavljuje samo tri puta i sva tri puta u ovom retku. Ljubav i strah se meusobno iskljuËuju. To bi se moglo zakljuËiti Ëak i na temelju broja pojavljivanja te dvije rijeËi u 1. Ivanovoj; ali 18. redak podrobnije opisuje njihovu nespojivost. Prava ljubav izbacuje, istiskuje, otklanja, odbacuje, udaljuje, zaustavlja strah, jer savrπena ljubav i strah ne mogu postojati istodobno. Zbog toga krπÊanin koji se boji suda joπ uvijek nije usavrπen u Kristovoj ljubavi i treba rasti u svom razumijevanju Kristove poærtvovne ljubavi i Ëinjenice da nam je Trojstvo darovalo tu ljubav. Kad je rijeË o misionstvu, svatko od nas mora teæiti govoriti istinu u ljubavi. U suprotnom, istina neÊe probuditi zanimanje. Naπ cilj nije da strahom utjeramo ljude u Boæje kraljevstvo, propovijedajuÊi o kazni i vjeËnom prokletstvu. Naπ cilj je da uklonimo krljuπti s oËiju onih koji joπ uvijek nisu usavrπeni u Njegovoj ljubavi. Redak 19 nas podsjeÊa da mi volimo Boga zato πto je On prvi zavolio nas. Ova istina bi u nas trebala usaditi svijest o hitnosti potrebe da dosegnemo umiruÊi svijet i budemo strpljivi u svom æivotu otkrivajuÊi drugima ljubav naπega UËitelja. ODGOVORITE 1. ©to ljude viπe odbija, vaπe pokazivanje ljubavi ili vaπe poznavanje biblijske istine? 2. Kako biste objasnili plan spasenja a da ne uplaπite ljude stvarnoπÊu grijeha i Boæjom osudom nad njim? Oluwakemi Ola, Ogun State, Nigerija Sjeti se Ljubav i strah se meusobno iskljuËuju. 86 Ponedjeljak, 4. lipnja ISUSOV PLAN ZA VA© ÆIVOT LOGOS: Izaija 53,6; Matej 28,18-20; Luka 9,23; 19,10; Ivan 16,511; Djela 1,8; 2,38 Isusovo poslanje (Izaija 53,6; Luka 9,23; 19,10) Bog je imao savrπeni plan kad je stvarao ovaj svijet. On je svakodnevno πetao vrtom s Adamom i Evom i razgovarao s njima licem u lice. Adam i Eva su stvoreni na Boæju sliku te su, stoga, bili bezgreπni. Nije bilo niËeg nesvetog πto bi ih odvajalo od njihovog Stvoritelja sve dok grijeh nije ostavio svoj ruæni trag na licu Boæjeg novog svijeta. Od tada “Poput ovaca svi smo lutali, i svaki svojim putem je hodio.” (Izaija 53,6) Mi smo odvojeni od Boga svojim grijehom. Isus je na ovom svijetu imao jedno jedino poslanje — da nas spasi i otkupi od naπih grijeha. On je doπao da bi nas vratio Boæjem planu. On je svoje poslanje opisao rijeËima: “Da, Sin »ovjeËji doπao je da traæi i spasi πto je izgubljeno.” (Luka 19,10) Usprkos naπem svjesnom odbacivanju Boæjeg plana ljubavi, On nas toliko voli da je doπao preuzeti sve naπe grijehe. On je na sebe preuzeo i kaznu zbog njih. On nas je ponovno otkupio! Iako je Isusova ærtva dar svakome, onaj tko je æeli, mora je prihvatiti. Isus tada oËekuje da uËinimo dvoje: 1. da Ga slijedimo i 2. da prestanemo s greπnim ponaπanjem. On je u svojoj RijeËi jasno pokazao kako bi trebao izgledati naπ æivot. Zapravo, isto kao i Isus, svatko od nas ima svoje osobno poslanje koje treba ostvariti. Kad Njegov Sveti Duh stanuje u nama, mi Ga moæemo slijediti u svemu πto radimo. Zapovijed i orue za evaneoski rad (Matej 28,18-20; Ivan 16,511; Djela 1,8) Dok se uznosio na nebo, Isus je onima koji su to promatrali ostavio ove zapovijedi: “Zato idite i uËinite sve narode uËenicima mojim! Krstite ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga! UËite ih da vrπe sve πto sam vam zapovjedio!” (Matej 28,19.20) Posluπnost ovim zapovijedima dio je onoga πto znaËi biti krπÊanin. U danima prije nego πto je razapet, Isus je proveo neko vrijeme sa svojim uËenicima objaπnjavajuÊi im da se On treba vratiti na Nebo. Oni su bili oæaloπÊeni zato πto On neÊe biti s njima. Utjeπio ih je tako πto je rekao da Êe Njegov odlazak, zapravo, biti koristan za njihov evaneoski rad. Rekao je: “Ipak vam istinu velim: vama je bolje da ja odem, jer ako ne odem, Branitelj neÊe doÊi k vama. Odem li, poslat Êu ga k vama.” (Ivan 16,7) Tada, neposredno prije svog povratka na Nebo, joπ jedanput im je obeÊao da Êe se Sveti Duh spustiti na njih tako da Êe biti osposobljeni svjedoËiti drugima o Njemu (Djela 1,8). Evaneoski rad moæe biti teæak, ali Isus nam je dao orue pomoÊu kojega taj posao moæe biti obavljen. To orue je Sveti Duh. 87 Naπe poslanje (Djela 2,38) Mi danas znamo za Isusa zahvaljujuÊi djelu koje su Njegovi uËenici poduzeli kako bi evangelizirali svijet. Ono πto mi trebamo objavljivati jest ta ista poruka koja se prenosi joπ od njihovog doba do danas. Petar je jednostavno izrazio tu poruku kad je rekao: “Obratite se. ... Neka se svaki od vas krsti u ime Isusa Krista za oproπtenje grijeha; tako Êete primiti dar — Duha Svetoga.” (Djela 2,38) U Duhu se nalazi sve πto nam je potrebno da bismo zavrπili posao koji nam je Isus povjerio. Petar kasnije piπe da smo obdareni “svime πto je potrebno za æivot i poboænost, pravom spoznajom onoga koji nas je pozvao vlastitom slavom i moÊi” (2. Petrova 1,3). Ponekad nam je lakπe misliti kako su jedino pastori ili evanelisti oni koji trebaju osvojiti svijet za Krista, ili da nam je potrebna posebna obuka da bismo mogli razumjeti Boga i govoriti drugima o Njemu. Meutim, Isus nas osposobljava za to prisutnoπÊu Njegovog Svetog Duha u nama. Naπi prijatelji, rodbina, susjedi i poznanici su oni kojima trebamo objaviti Boæju ljubav. Mi trebamo nastaviti posao koji su uËenici zapoËeli prije viπe od dvije tisuÊe godina, a uËenici koje mi vodimo ka Kristu trebaju nastaviti i govoriti joπ veÊem broju ljudi o Isusu. Isus je doπao da potraæi i spasi izgubljene. Naπe poslanje jest da traæimo izgubljene i kaæemo im tko ih moæe spasiti. ODGOVORITE Ponovno proËitajte tekst u Mateju 28,19.20 i odgovorite na sljedeÊa pitanja: 1) ©to podrazumijeva rijeË “idite”? 2) ©to simbolizira krπtenje i zaπto je vaæno da ljudi budu krπteni kad prihvate Krista? 3) Kakav je znaËaj toga da budemo krπteni u ime sve tri Osobe Boæanstva? 4) Na koje sve naËine moæemo uËiti ljude da posluπaju Boga? 5) Zaπto je vaæno znati da Êe Isus uvijek biti s nama dokle god ispunjavamo Njegovu zapovijed? Ryan Abel, Columbia, Maryland, SAD Sjeti se Isus je na ovom svijetu imao jedno jedino poslanje. 88 Utorak, 5. lipnja SVJEDO»ENJE... ZA©TO SE TRUDITI? SVJEDO»ANSTVO: 2. KorinÊanima 5,14.15 Jedan Ëovjek je kopao bunar i iznenada je bio æiv zatrpan. “Istog trenutka proglaπena je uzbuna i mehaniËari, farmeri, trgovci i pravnici bez daha su pojurili u pomoÊ. Konopci, ljestve, πtihaËe i lopate naπli su se u uæurbanim i spremnim rukama.” (Ellen G. White, Gospel Workers, str. 31) Spuπtena je cijev i uspostavljen je kontakt s Ëovjekom. “Ovdje je uæasno”, povikao je. (Isto) Ohrabreni, njegovi su spasioci nastavili. Ellen White je upotrijebila ovu ilustraciju da bi nam pomogla u razumijevanju πto znaËi nositi “teret za duπe”. ©to je navelo ove ljude da pokuπaju spasiti tog Ëovjeka — “mehaniËare, farmere, trgovce i pravnike” (Isto) — ljude bez ikakve viËnosti u kopanju bunara? Ljudska patnja pokreÊe jake emocije i nevjerojatna djela hrabrosti i velikoduπnosti. Meutim, najveÊa ljudska kriza ostaje nezapaæena od veÊine ljudi — æivot odvojen od samog Izvora æivota. “Je li bilo pretjerano pokazati takvu revnost, zanimanje i toliko volje samo da bi se spasio jedan Ëovjek? Naravno da nije; ali πto je gubitak privremenog æivota u usporedbi s gubitkom duπe? Ako prijetnja da se izgubi jedan æivot pokreÊe u ljudskom srcu tako jake osjeÊaje, zar gubitak jedne duπe ne bi trebao izazvati Ëak i dublju zabrinutost u ljudima koji tvrde da razumiju u kakvoj opasnosti se nalaze oni koji su odvojeni od Krista? Zar Boæje sluge ne bi trebale pokazati isto toliko revnosti radeÊi na spasenju duπa, kakva se oËitovala prilikom spaπavanja tog jednog Ëovjeka zatrpanog u bunaru?” (Isto, str. 32) Pogled na ljude koji su bez nade i kojima je potrebna spoznaja da ih Bog voli dovoljan su razlog da im objavimo Radosnu vijest. Meutim, pobuda da to Ëinimo potjeËe od shvaÊanja neËeg mnogo veÊeg. “U svjetlosti s Golgote vidjet Êe se da je zakon te ljubavi pune samoodricanja — zakon æivota za Zemlju i Nebo; da ljubav koja ‘ne traæi svoje’ ima svoj izvor u Boæjem srcu; da se u Onome koji je bio krotak i ponizan otkrio karakter Onoga koji prebiva u svjetlosti kojoj nijedan Ëovjek ne moæe pristupiti.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 7) Ljubav je navela Isusa da zamijeni Nebo za Golgotu kako bi nas spasio. Da bismo objavljivali drugima istinu o tom spasenju, potrebno nam je to isto — samopoærtvovna ljubav. ODGOVORITE Moæe li se netko ukljuËiti u svjedoËenje, a da ne voli one kojima svjedoËi? ©to pokreÊe takvu osobu? Postoji li neka opasnost u svjedoËenju iz drugih pobuda osim ljubavi? Paul A. Samuel, Berrien Springs, Michigan, SAD 89 Srijeda, 6. lipnja USREDOTO»ITE SVOJE SVJEDO»ENJE NA LJUBAV PRIMJENA: Ivan 6,28.29; 1. Ivanova 4,18.19 Zamislite da se viate s nekim koga stalno morate podsjeÊati da ste u vezi. Moæda vas vaπa voljena osoba zaboravlja predstaviti poznaniku na koga ste naletjeli u gradu. Ili, πto je joπ gore, razgovor se zavrπava Ëim netko prekine vaπ svakodnevni telefonski poziv. Prije ili kasnije, tu viπe ne bi moglo biti govora ni o kakvoj vezi. Ovog tjedna usredotoËili smo se na ljubav kao pokretaËku silu za svjedoËenje i evaneoski rad. Naπ odnos s Kristom prirodno nas potiËe da svjedoËimo. Naπe pobude proistjeËu iz ljubavi prema Bogu i izgubljenom ËovjeËanstvu. Stoga, prouËimo neke smjernice za ispunjenje ovog poslanja ljubavi. Ostati povezan. Ne moæe se dovoljno naglasiti potreba za molitvom i osobnim prouËavanjem Biblije. Jednom kad shvatimo tko je Bog i πto On Ëini, poæeljet Êemo Ga joπ bolje upoznati. ©to viπe komuniciramo s Njim, to Êe Njegova ljubav viπe ispunjavati naπe srce æeljom da dopremo do izgubljenih duπa. Razumjeti poruku. Adventisti sedmog dana imaju jedinstvenu poruku koju trebaju objaviti. To je melodija koju nijedna druga crkva ne pjeva. Pogledajte Otkrivenje 14,6-12 i pokuπajte razumjeti znaËaj trostruke aneoske vijesti. Ostati prirodan. Kad imate posao koji volite, nije teπko govoriti o tome. Isto je tako sa svjedoËenjem. Kad iskreno volite Krista, vrπiti Boæje djelo znaËi jednostavno vjerovati u onoga koga je On poslao (Ivan 6,28.29). Razumijevanje zaπto ste pozvani da svjedoËite uklanja pritisak koji stvara pitanje kako da svjedoËite. S vremenom svjedoËenje postaje prirodan odgovor. Bez obzira putujete li u udaljena podruËja svijeta, ostavljate li traktate u Ëekaonicama ili svjedoËite kroz djela sluæbe, vaπ æivot Êe se uskladiti s misioniranjem. Onima koji ne vjeruju potrebno je mnogo viπe od niza predavanja; oni traæe ljude Ëija Êe djela govoriti glasnije od rijeËi. Ukloniti strah. Savrπena ljubav iskljuËuje strah (1. Ivanova 4,18.19). Mi Ëesto poËinjemo s prevelikim planovima, ili ponekad naπi pokuπaji svjedoËenja bivaju osujeÊeni strahom, krivnjom ili stidom. Ako ste nezadovoljni ili optereÊeni svojim pristupom ljudima, zapitajte se zaπto radite to πto radite. Ako vam evaneoski rad stvara nelagodu, trebate preispitati izvor svojih pobuda. ODGOVORITE 1. Zbog Ëega je toliko vaæno da naπe pobude za evaneoski rad budu voene ljubavlju? 2. ©to bi voe trebale poduzeti kako tehniËke pojedinosti misijskih programa ne bi zaklonile svrhu velikog naloga? Janice Antoinette Becca, Houston, Texas, SAD 90 »etvrtak, 7. lipnja “JA SE NE STIDIM” MI©LJENJE: Marko 16,15; Rimljanima 1,16 Misionstvo je jedan od najvaænijih dijelova krπÊanstva. Ipak, to je istodobno i njegov najzanemareniji dio. Mi tako Ëesto prisustvujemo razliËitim prouËavanjima Biblije, seminarima o proroËanstvima i drugim vrstama sastanaka koji unapreuju naπe vjersko obrazovanje. To je vaæno za naπ osobni rast u Kristu, ali πto je ono πto zaboravljamo uËiniti? “Tada im reËe: ‘Idite po svem svijetu i propovijedajte Radosnu vijest svakom stvorenju!” (Marko 16,15) To je tako jednostavno. Ipak, toliko smo puta optereÊeni vlastitim uËenjem da zaboravljamo na najvaænije πto trebamo uËiniti — podijeliti to πto smo nauËili s drugima kojima nedostaje znanje koje im Bog æeli pruæiti. Nedavno sam bila uËiteljica u jednom subotnjoπkolskom razredu, a tema je bila misionstvo. Govorila sam o tome kako je Bog povjerio Joni objavljivanje posebne poruke. Pitala sam uËenike πto bi ih moglo sprijeËiti da objave drugima poruku o spasenju. Jedan mladiÊ je odgovorio: “Bojim se da Êu nastupiti sa stavom ‘svetiji sam od tebe’, i nikad nisam potpuno siguran kako da nekome govorim, a da to ne zvuËi osuivaËki.” Drugi su rekli da se usteæu od svjedoËenja jer znaju da Êe neki ljudi jednostavno odbaciti to πto oni govore. Mislim da je glavno pitanje koje moramo postaviti sebi sliËno onom koje sam postavila u subotnjoj πkoli. Zaπto oklijevamo objaviti Evanelje? Prvo moramo doÊi do korijena problema. Zatim moæemo osmisliti kako da dopustimo Bogu da radi s nama, usprkos naπem strahu ili nedostatku poticaja. Takoer, mi Ëesto mislimo da ljudi neÊe sluπati, da im nije stalo i da preziru to πto im imamo reÊi. Moramo zamijeniti takve misli istinom da je spasenje dano u Boæjoj sili i da se, prema tome, ne trebamo stidjeti (Rimljanima 1,16). Mi sami ne moæemo uËiniti niπta. Bog otvara srca i umove drugih. ODGOVORITE 1. ©to bi trebalo biti najvaæniji dio naπeg æivota? 2. Kako moæemo uËiniti da misioniranje postane neπto πto svakodnevno radimo? Hannah Goldstein, Sykesville, Maryland, SAD Sjeti se Zaπto oklijevamo objaviti Radosnu vijest? 91 Petak, 8. lipnja STVARATI U»ENIKE ISTRAÆIVANJE: Ivan 14,15 ZAKLJU»AK Neizbjeæan odgovor na ljubav koju nam Bog daruje jest da svjedoËimo o Njemu. Govoriti o Njegovoj ljubavi, objavljivati RijeË i sudjelovati u Njegovoj ærtvi nije zahtjev, veÊ odgovor na Boæju ljubav. Zapravo, Bog nema drugih zahtjeva osim da Ga volimo “svim srcem svojim, svom duπom svojom i svom pameti svojom (Matej 22,37). Meutim, na iskustvo spasenja koje mijenja æivot mi odgovaramo tako πto postajemo orua kojima Gospodin dodiruje druge, na svakom mjestu gdje postoji patnja. Poπto se ne stidimo Evanelja, smatramo da misionstvo ima veliki udio u rastu naπe crkve, u doslovnom i u duhovnom smislu. U danaπnjem druπtvu stoji nam na raspolaganju mnoπtvo naËina i neograniËena sredstva koja moæemo upotrijebiti da bismo zadobili druge za Kraljevstvo. RAZMOTRITE • • • • • • Napravite kratak video snimak kojim pozivate ljude u vaπu malu skupinu ili na crkvene sastanke i postavite ga na portalu YouTube. Dizajnirajte majice ili kape za predstojeÊu evangelizaciju. Napravite nekoliko primjeraka i podijelite ih redarima, pomoÊnicima ili bilo kom drugom tko je ukljuËen. Prikupite novac za misionsko putovanje u okolna mjesta sa skupinom prijatelja. Saznajte koje potrebe postoje u vaπem dijelu svijeta i organizirajte misijsko putovanje da biste ih zadovoljili. Prikupite novac rasprodajuÊi knjige ili DVD-ove, peËenjem peciva, pranjem automobila, i sliËno. NaËinite popis od najmanje deset naËina na koje moæete misionirati. Zajedno s prijateljem izaberite jedan ili dva naËina i primijenite ih. Posjetite web stranicu Generalne konferencije www.adventistmission.org da biste saznali kako AdventistiËka crkva pronalazi uËenike πirom svijeta. Potraæite u pjesmarici pjesme o uËeniπtvu. Izaberite bar dvije pjesme i otpjevajte ih u subotu na prijepodnevnom bogosluæju. POVEÆITE Matej 28,19.20; Marko 16,15; Rimljanima 1,16; 1. Ivanova 4,18.19. Isusov æivot, pogl. 86; Medical Ministry, “Mission in Every City”; Testimonies for the Church, sv. 7, str. 115; Evangelism, pogl. 1—5. Fabian Carballo, Grand Terrace, California, SAD 92 Pouka 11 9.—16. lipnja 2012. Neka crkva zna “Apostoli se opet okupiπe kod Isusa te ga izvijestiπe o svemu πto su uËinili i uËili.” (Marko 6,30) 93 Subota, 9. lipnja JESTE LI »ULI ZA TO? UVOD: Brojevi 13,1.17-33; Rimljanima 10,17; Efeæanima 2,8 “Ako drvo u πumi padne, a nema nikoga u blizini da to promatra, stvara li ono neki zvuk?” Prostorija je odjednom bila puna zbunjenih lica. Ovim pitanjem je naπ profesor psihologije napravio uvod u gradivo predvieno za predstojeÊi sat o opaæanju. Odgovor na pitanje pokrenuo je πiroku raspravu. Neki su tvrdili da drvo izaziva zvuk. Drugi su rekli da ga ne izaziva. Odgovor je ovisio o definiciji zvuka. Prema online rjeËniku www.dictionary.com, zvuk se definira kao “osjet izazvan podraæavanjem organa osjeta sluha vibracijama koje se prenose kroz zrak ili neki drugi medij”. Prema tome, iako je drvo palo, vibracije koje je time izazvalo nisu mogle podraæavati niËije uπi jer tamo nije bilo nikog. Dakle, tehniËki govoreÊi, nije bilo zvuka, jer nitko nije promatrao taj dogaaj. U skladu s tim, ne moæe biti nikakvog zapisa o tom dogaaju. To je kao da se dogaaj nikada nije ni zbio. Dogaaji o kojima Ëitamo u Svetom pismu nisu uvijek bili zapisani poπto su se zbili. Meutim, mi moæemo Ëitati o njima jer su ljudi koji su im osobno prisustvovali govorili drugima πto su vidjeli. Te izjave su sluæile kao dokaz buduÊim naraπtajima koji su onda naËinili zapise o tim zbivanjima. Ti zapisi su ono πto mi danas znamo kao svoju Bibliju. Da biblijski dogaaji nikada nisu bili zapisani, πto bismo mi danas znali o njima? U Brojevima 13,17-33, Ëitamo o dvanaestorici ljudi koje je Mojsije poslao da donesu poseban izvjeπtaj o kanaanskoj zemlji. Oni su s uzbuenjem izvijestili da je Kanaan doista zemlja u kojoj teËe med i mlijeko. Meutim, njihov je izvjeπtaj bio popraÊen opisima ljudi koji su naseljavali tu zemlju. ObeshrabrujuÊe rijeËi koje su izgovorili razbile su nade onih koji su tako dugo Ëekali da uu u ObeÊanu zemlju. Njihovo razoËaranje bilo je tako veliko da su razmiπljali o povratku u Egipat, umjesto da krenu naprijed oslanjajuÊi se jedino na Boæje obeÊanje. Biblija kaæe da se mi spaπavamo vjerom i da vjera dolazi sluπanjem Boæje rijeËi (Efeæanima 2,8; Rimljanima 10,17). Pouka za ovaj tjedan istraæuje kako sluπanje o rezultatima misionskih napora Crkve osnaæuje, usmjerava i potiËe crkvene aktivnosti, poveÊavajuÊi njihovu uspjeπnost. Cenia Rivas, Glen Cove New York, SAD Sjeti se Da biblijski dogaaji nikada nisu bili zapisani, πto bismo mi danas znali o njima? 94 Nedjelja, 10. lipnja PREOBRAZITI I OHRABRITI SVOJU CRKVU LOGOS: Brojevi 13,1.17-33; Djela 4,1-31; Djela 11,1-30; 1. KorinÊanima 9,19-23 Izvjeπtaji ponekad nailaze na neodobravanje. Ponekad ljudi podnoπenje izvjeπtaja o radu povezuju s hvalisanjem i ponosom, i stoga to nerado Ëine. Primijetio sam da neki ljudi misle da obraÊanje previπe pozornosti na brojeve ili rezultate ne djeluje baπ duhovno, te zato kaæu: “Jednostavno, prepustimo rezultate Bogu.” Meutim, Sveto pismo ukazuje na nekoliko razloga zbog kojih podnoπenje izvjeπtaja moæe imati preobraæavajuÊi utjecaj na crkvu i zajednicu. Izvjeπtaji pomaæu crkvi da se duhovno pripremi za dogaaj (Brojevi 13,1.17-33) Kaæe se da prvo πto jedan voa mora uËiniti jest utvrditi stvarno stanje. Kako stvari doista izgledaju? Kakvi su stvarni uvjeti “na terenu”? Zbog toga je Mojsije zaduæio uhode da odu u zemlju koju im je Bog obeÊao, i da se vrate s izvjeπtajem o onome πto su vidjeli. Æelio je znati koliko ljudi ima u zemlji, jesu li jaki ili slabi i kakvim prednostima zemlja raspolaæe. Kad su se uhode vratile s izvjeπtajem, mnogi su u prvom trenutku bili obeshrabreni, jer je izgledalo da je izazov prevelik. Ali Mojsije je upotrijebio taj izvjeπtaj kao pomoÊ u sagledavanju onoga s Ëime se on i narod trebaju suoËiti. Netko tko se priprema za olimpijsku trku na 400 metara Ëini to sasvim drukËije od nekoga tko se priprema za trËanje po svom susjedstvu. Dakle, izazov odreuje naËin pripreme. Izvjeπtaji dovode do prisutnosti Svetog Duha (Djela 4,1-31) Petar je upravo izlijeËio hromog Ëovjeka pred ulazom u hram. Kao rezultat toga, mnogi od prisutnih poËeli su hvaliti Boga i mnoπtvo oËevidaca se poËelo okupljati (Djela 3,11). Zapazivπi njihove zadivljene poglede, Petar je iskoristio ovaj dogaaj kao priliku da svjedoËi narodu i otkrije mu izvor svoje iscjeljujuÊe sile. Zatim su njega i Ivana uhitili, a vjerske voe su im zaprijetile. Kad su napustili zatvor, oni su javili svojoj subraÊi i voama za prijetnje koje su im izrekli. Ovdje stvar postaje zanimljiva. Kao posljedica tih prijetnji, vjernici su se poËeli moliti i traæiti od Boga hrabrost. Kakav je bio konaËni ishod? Mjesto na kojem su se nalazili doslovno se zatreslo silom Svetog Duha i oni su poËeli govoriti “odvaæno” (redak 33). To πto su vidjeli Svetog Duha na djelu joπ viπe je ujedinilo vjernike, i oni su poËeli dijeliti jedni s drugima sve πto su imali (redak 34). Tako saznajemo da sluπanje izvjeπtaja o stvarnim poteπkoÊama moæe pomoÊi crkvi da se duhovno pripremi. U ovom primjeru crkva se hrabro molila za Ëudo. Ishod? Sveti Duh se izlio na crkvu. 95 Izvjeπtaji pruæaju moguÊnost za uËenje (Djela 11,1-30) U Djelima 11,3 neki od voa prigovarali su Petru πto je jeo s neobrezanima. Ovaj sukob postao je prilika za uËenje, poπto im je Petar ispriËao viziju koju mu je Bog dao. Prije toga su Æidovi smatrali da je neprikladno druæiti se s bilo kojim neznaboπcem. Nakon vizije koju je dobio Petar, mlada krπÊanska zajednica je jasno razumjela da Evanelje treba dospjeti do svih ljudi, a ne samo do Æidova. To je postala prilika za proslavljanje. Izvjeπtaji sadræe metode i strategije koje pomaæu crkvi da raste (Djela 17,16-34; 1. KorinÊanima 9,19-23) Uspjeπni ljudi ponekad zadræavaju svoje strategije i metode za sebe. Meutim, u evaneoskom radu mi moramo teæiti da dijelimo uspjeπne strategije i metode jedni s drugima. U ovom sluËaju apostol Pavao dijeli blago svoje misijske strategije — on se trudi naÊi neπto zajedniËko s onima kojima se æeli pribliæiti. To je, naravno, bila potpuno nova zamisao. U Djelima 17 vidimo Pavla kako traæi dodirne toËke s ljudima u Ateni. Nakon πto je naπao tu zajedniËku osnovu, on je koristi da bi izgradio most i povezao sluπatelje s Evaneljem na naËin koji su oni mogli razumjeti. Pavao je govorio o metodama koje je koristio, i na taj je naËin postao moÊan blagoslov za Crkvu u svim vremenima. ODGOVORITE 1. ©to je, po vaπem miπljenju, najveÊa korist od izvjeπtaja koji se podnose crkvi o misijskom i evaneoskom radu? 2. Zbog Ëega se ljudi ponekad stide izvjeπÊivati o onome πto se dogaa? 3. Kada ste vi osobno Ëuli izvjeπtaj koji je pomogao crkvi da se duhovno pripremi za neki dogaaj, doveo do prisutnosti Svetog Duha, osigurao priliku za uËenje i otkrio metode koje mogu pomoÊi crkvi da raste? Rodlie Ortiz, Tampa, Florida, SAD Sjeti se Crkva se hrabro molila za Ëudo. Ishod? Izlijevanje Svetog Duha. 96 Ponedjeljak, 11. lipnja PAVLOVO IZVJE©∆IVANJE SVJEDO»ANSTVO: Djela 21,19 “Proπlo je nekoliko godina otkako su braÊa u Jeruzalemu, s predstavnicima iz drugih vodeÊih crkava, pozorno razmotrila zbunjujuÊa pitanja koja su se pojavila oko metoda kojima su se sluæili oni koji su radili meu poganima. Kao rezultat ovog sabora, braÊa su se sloæila oko konaËnih preporuka crkvama u vezi s nekim obredima i obiËajima, ukljuËujuÊi i obrezanje.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 252) “Meu prisutnima na ovom sastanku bilo je nekih koji su oπtro kritizirali rad apostolâ na kojima je poËivao glavni teret navijeπtanja Evanelja neznaboæaËkom svijetu. Ali tijekom sabora njihova su se glediπta o Boæjoj nakani proπirila pa su se sloæili sa svojom braÊom u donoπenju mudrih odluka koje su pridonijele jedinstvu tijela svih vjernika.” (Isto) “Nakon predaje darova, Pavao je poËeo ‘redom iznositi sve πto je Gospodin njegovom djelatnosti uËinio meu poganima’. Ovo nizanje Ëinjenica dovelo je srca sviju, Ëak i onih koji su sumnjali, do osvjedoËenja da je njegov rad pratio nebeski blagoslov. ‘Oni, kad to Ëuπe, poËeπe slaviti Boga.’ OsjeÊali su da metode rada koje je apostol primjenjivao nose peËat Neba. ... Ovo je bila zlatna prilika za svu vodeÊu braÊu da otvoreno priznaju kako je Bog djelovao preko Pavla...” (Isto, str. 253) Ellen G. White je takoer naglaπavala vaænost izvjeπÊivanja o uspjeπnom prikupljanju novca i Ëovjekoljubnim naporima u podupiranju rada Crkve na ispunjenju boæanskog naloga. Pisala je: “Neka oni koji rade za dobro Boæjeg djela iznesu potrebe djela u ....... (ime grada izostavljeno) pred bogate ljude u svijetu. »inite to razumno. Kaæite im πto pokuπavate uËiniti. Traæite donacije od njih. Novac koji oni imaju su Boæja sredstva koja treba upotrijebiti za prosvjetljenje svijeta.” (Ellen G. White, Evangelism, str. 88) ODGOVORITE 1. ©to vaπa crkva moæe uËiniti s izvjeπtajima koji joj stiæu s misijskih polja i iz evaneoskog djela? 2. Je li podnoπenje izvjeπtaja u vaπoj crkvi toliko zastupljeno koliko bi trebalo biti? Ako nije, πto bi se moglo uËiniti u povodu toga? Andres Maldonado, West Hempstead, New York, SAD Sjeti se “OsjeÊali su da metode rada koje je apostol primjenjivao nose peËat Neba.” 97 Utorak, 12. lipnja IZVJE©∆IVANJE = ODGOVORNOST = SKLADAN RAD DOKAZ: Djela 21,15-26 Pavao je doista bio misionar meu neznaboπcima. ZahvaljujuÊi njegovoj sluæbi, crkve u Rimu, Efezu, Filipi, Korintu i na drugim mjestima bile su jedinstvene u teoloπkom, organizacijskom i evaneoskom pogledu. VeÊ bi samo to bila vaæna pouka o crkvenoj odgovornosti, jer je Pavao smatrao crkve odgovornima dok im je podnosio izvjeπÊe o svojim djelima. Meutim, Pavao se ne zaustavlja na tome. U Djelima 21, Pavao izlazi pred Jakova i starjeπine. Jakov, Isusov brat, i starjeπine jeruzalemske crkve bili su voe krπÊanskog pokreta. Iziπavπi pred njih “poËe im redom iznositi sve πto je Gospodin njegovom djelatnosti uËinio meu poganima” (redak 19). Na taj naËin je predstavio sebe kao nekog na koga se moæe raËunati. Nakon πto su sasluπali Pavla, oni su slavili Boga i priznali da je Pavlovo djelo doista usmjereno na Krista. Meutim, nastavili su razgovor rijeËima da je Pavlova sluæba izazvala i neke sukobe meu æidovskim obraÊenicima. Ljudi su ga optuæivali da potiËe Æidove da napuste Mojsijeve zakone i da ne obrezuju svoju muπku djecu. BraÊa su bila zabrinuta da bi neki od ljutitih Æidova mogli doznati da je Pavao u Jeruzalemu i traæiti da se on sasluπa pred njima. Da bi izbjegli sukob koji bi mogao πtetiti krπÊanskom pokretu, braÊa su ohrabrila Pavla da se pomiri s onima koji su pogreπno razumjeli njegovu poruku, pokazujuÊi im da i on sam “vrπi Zakon” (redak 24). Pavao je toËno to i uËinio. Pavlova reakcija predstavlja pouku o meusobnoj odgovornosti. Njegova posveÊenost sluæbi Evanelja potjecala je izravno od Isusovih rijeËi s puta za Damask. Nakon πto je osobno doæivio Kristovu milost, odmah je poËeo objavljivati Evanelje usredotoËujuÊi se na svijet koji je kao rimski graanin dobro poznavao. Na temelju tih Ëinjenica on se mogao usprotiviti zahtjevu sabora. Umjesto toga, Pavao je prepoznao znaËaj odgovornosti za uspjeh evaneoskog pokreta. On je pruæao osobni primjer u svemu πto je Ëinio. Bio je odgovoran prema crkvama koje je predvodio, a i njih je smatrao odgovornima. Zato se potËinio jeruzalemskom saboru podnoseÊi izvjeπtaj o svojoj sluæbi. Ponekad izgleda prirodno da zauzmemo obrambeni stav ako smo pozvani da podnesemo izvjeπtaj o svom postupanju, ali ukoliko æelimo propovijedati Evanelje dok oËekujemo Kristov povratak, moramo biti odgovorni jedni prema drugima, prema crkvi i prema Isusu. Samo tada naπ evaneoski rad moæe biti usklaen i uspjeπan kao Pavlov. ODGOVORITE Pavao je bio voa, ali se ponaπao odgovorno i pred drugim voama i vjernicima. Zbog Ëega je to uspjeπan naËin voenja Boæjeg djela? Roger Prather, Clinton, Massachusetts, SAD 98 Srijeda, 13. lipnja MOJSIJEVA VOJNA TAKTIKA PRIMJENA: Izlazak 18,18-26; Brojevi 13,17-33; 1. KorinÊanima 3,7 Poduzetnici nikad ne ulaæu novac u novi poslovni poduhvat, a da prethodno ne zatraæe ili ne provedu istraæivanje træiπta. Tko Êe biti ciljna skupina za novi proizvod? Koje su potrebe potroπaËa i πto oni vole? Koji konkurenti se veÊ nalaze na træiπtu, u Ëemu se oni razlikuju i u Ëemu su bolji od njih? Kad je Mojsije poslao uhode da izvide Kanaan, to je bilo to isto. On je znao da su Izraelcima potrebne neke informacije kako bi dobro isplanirali svoju strategiju. Prema tome, on ih je poslao da naËine svoje osobno “istraæivanje træiπta”. Iako je veÊina Izraelaca donijela pogreπnu odluku u svezi s osvajanjem Kanaana, mi ipak razumijemo vaænost toËnog izvjeπÊivanja u procesu donoπenja odluke. Utvrdite πto trebate znati. Kakve su potrebe graana u vaπoj okolini? Kako moæete na najbolji naËin posluæiti njihovim tjelesnim potrebama i tako dobiti priliku sluæiti njihovim najdubljim duhovnim i egzistencijalnim potrebama? Organizirajte obavjeπtajnu sluæbu. Poπaljite svoje “uhode” da izvide stvar. Dajte im posebne upute o tome kakve podatke trebate. Da bi doπli do tih podataka, neka razgovaraju s voama druπtvene zajednice i prouËe mjesni tisak. Odredite svoju strategiju. Kao crkva, iskoristite obavijesti koje ste prikupili da biste sastavili svoj plan za zadobivanje duπa. Sprovedite plan u djelo. To bi podrazumijevalo povjeravanje zadataka vjernicima crkve u skladu s njihovim sposobnostima koje im je dao Bog. Tako je i Mojsije povjeravao zadatke pouzdanim i sposobnim voama (Izlazak 18,18-26). Imajte na umu da, dok vaπa crkva sije i navodnjava sjeme, Bog daje da ono raste (1. KorinÊanima 3,7). On nam dopuπta da radimo u suglasju s Njim, ali moramo uvijek priznati svoju potpunu ovisnost o Njemu. ODGOVORITE 1. Izvjeπtaj uhoda o ObeÊanoj zemlji naveo je mnoge Izraelce da izgube vjeru i pomisle da su nemoÊni ostvariti posao koji je stavljen pred njih. Kako moæemo izbjeÊi istu pogreπku dok propovijedamo Evanelje? 2. Ako Êe Boæja sila konaËno dovrπiti evaneosko djelo, zaπto Bog æeli naπe ukljuËenje? Jose Javier Perez, Glen Cove, New York, SAD Sjeti se Dok vaπa crkva sije i navodnjava sjeme, Bog daje da ono raste. 99 »etvrtak, 14. lipnja DUHOVNI IZVJE©TAJ O OCJENAMA MI©LJENJE: 1. KorinÊanima 9,19.23 Kao uËenici imali smo poseban dan kad smo se svi okupljali — dan podjele svjedodæbi s ocjenama. Neki od nas su bili uzbueni jer su æeljeli vidjeti kako se njihov teæak rad isplatio. Drugi su bili zabrinuti ili uplaπeni. A neki su æurili kuÊi koliko su ih noge nosile, kako bi uzeli izvjeπÊe o ocjenama prije nego πto ga ugledaju roditelji. »esto smo se pitali: “Zaπto nam πkola jednostavno ne moæe reÊi sve izravno?” Ali, obitelj je naπa uæa skupina za podrπku. A roditelji bi nas, kao glave obitelji, trebali ohrabriti. Oni trebaju sagledati stanje objektivno i pomoÊi nam da napravimo plan koji Êe nam donijeti uspjeh. Kad je rijeË o biblijskom vremenu, Paul Achtemeier kaæe da je (u Novom zavjetu) “tradicionalno vienje obitelji bilo izmijenjeno gledanjem na krπÊansku zajednicu kao na obitelj”. (Harper Collins Bible Dictionary) To naËelo joπ uvijek vrijedi za naπu duhovnu obitelj. “Jer svi — i posvetitelj i posveÊeni — imaju jednoga Oca. Zbog toga se ne stidi zvati ih ‘braÊom’.” (Hebrejima 2,11) Boæja je namjera da nam Crkva pomogne da upoznamo Njegovu volju. Kad vjernik Ëuje Boæji glas, Bog oËekuje da ono πto je Ëuo podijeli s drugima, ne samo da bi zajedno bolje propovijedali RijeË onima koji ne vjeruju, veÊ i zbog popravljanja samih vjernika. Henry Blackaby i Claude King naglaπavaju znaËaj uËenja za crkvenu obitelj: “Poπto je Bog pridodao svakog vjernika Kristovom tijelu, on ili ona ne trebaju ovisiti o ostalim vjernicima... Vi trebate ovisiti o Bogu koji govori preko crkve da vam pomogne da doznate koju zadaÊu trebate obaviti u sluæbi Kraljevstvu.” (Experiencing God, str. 210) Bog je æelio da imamo izvjeπtaj o prvoj Crkvi kako bismo vidjeli koje su metode bile uspjeπne i kako bismo uËili iz iskustava ljudi poput Pavla. Zamislite da je Luka zakljuËio kako je pisanje izvjeπtaja o tim dogaajima gubitak vremena. Mi ne bismo imali nikakve koristi od njihovog znanja, znanja koje je kljuË za razumijevanje Boæjeg plana za zadobivanje duπa. Ne samo da moæemo uËiti iz vlastitog iskustva, veÊ moæemo uËiti i iz iskustva drugih. Na taj naËin moæemo doznati mnogo viπe nego kad bi svatko uËio za sebe po metodi pokuπaja i pogreπke. Kao skupina mi moæemo ohrabrivati jedni druge, obavjeπÊivati jedni druge i utjecati jedni na druge da ostanemo usredotoËeni na zadobivanje πto je moguÊe viπe duπa za Krista. ODGOVORITE Kako moæemo ohrabriti svoju duhovnu braÊu i sestre da podijele svoje iskustvo s nama? Emily Perez, Chattanooga, Tennessee, SAD 100 Petak, 15. lipnja ZNATE DA STE STIGLI, KAD... ISTRAÆIVANJE: Marko 6,30 ZAKLJU»AK Objavljivanje izvjeπtaja o tome πto se radi na evaneoskom i humanitarnom planu pomaæe Crkvi da se usredotoËi. To nam daje usmjerenost i poticaj, i pomaæe pojedincima da se osjete dijelom veÊe cjeline. Objavljivanje izvjeπtaja daje nam razlog da slavimo Boga i dovodi nas u prisutnost Svetog Duha. Tako se, preko uzajamnog poticanja na odgovornost, gradi poπtovanje unutar krπÊanske zajednice. Na taj naËin moæemo proπiriti svoj vidokrug, uËeÊi od drugih, bez obzira nalaze li se na drugom kraju grada ili na drugom kraju svijeta. RAZMOTRITE • • • • • • • Nabavite primjerak Ëasopisa AdventistiËki pregled (dostupni su i na www.adventisti.hr). Kako to πto Ëitate u Ëasopisu ilustrira glavna naËela iz ove pouke? Podijelite s prijateljem neπto zanimljivo πto ste pronaπli. Upotrijebite Facebook da biste na drugom kraju svijeta pronaπli prijatelja nekog od svojih prijatelja. ZapoËnite s tom osobom razgovor o tome kako se Boæje djelo ostvaruje u vaπoj zajednici. Napravite plakat ili multimedijsku prezentaciju s posebnim informacijama o misionstvu u vaπoj zajednici ili konferenciji i prikaæite to svojoj crkvi. Presluπajte pjesmu “Look What God Is Doing” (Pogledaj πto Bog Ëini, Scott Wesley Brown). Koje biste rijeËi vi upotrijebili da izrazite neπto πto ste nauËili ovog tjedna? Napravite skeË koji ilustrira πto bi se moglo dogoditi u medicini, znanosti ili tehnologiji kad ljudi ne bi uspjeli: 1) postaviti ciljeve i vrednovati svoja dostignuÊa i 2) razmjenjivati svoja dostignuÊa i spoznaje s kolegama iz struke. Zapazite koja sredstva komuniciranja prenose izvjeπÊa o napretku, ciljeve i procjene. Zapitajte se πto bi vaπa crkva mogla nauËiti od svakog od njih. ProuËite kako bi svaki od Ëetiri temperamenta (kolerik, melankolik, sangvinik i flegmatik) mogao reagirati na postavljanje ili procjenu ciljeva. Koji Ëimbenici, osim vaπeg temperamenta i osobnosti, mogu utjecati na to kako reagirate kad se od vas zatraæi da podnesete izvjeπÊe o neËemu? POVEÆITE Ellen G. White, Evangelism Adventist Mission, “Telling the World”, Mark Finley, http://www.adventistmission.org/article.php. G. Barna, Habits of Highly Effective Churche Sharon Wright, Silver Spring, Maryland, SAD 101 Pouka 12 16.—23. lipnja 2012. Vrednovanje svjedoËenja i misioniranja “Mudrac koji kori uhu je posluπnu zlatan prsten i ogrlica od tanka zlata.” (Izreke 25,12) 102 Subota, 16. lipnja BOÆJI PUTOVI NISU NA©I PUTOVI UVOD: Matej 25,31-46 StojeÊi na rubu ograde zagledala se duboko u svoj æivot. Ako se pusti, viπe neÊe morati trpjeti odbacivanje i bol koji su ispunjavali tolike njezine dane. Upravo je namjeravala to uËiniti, kad je na sebi osjetila snaæne ruke koje su je povukle u sigurnost. Te su se noÊi dvojica mladih ljudi vraÊala s crkvenog sastanka. Dok su prolazili preko mosta, primijetili su par cipela na nogostupu. S teπkim predosjeÊajem potrËali su prema njima i stigli u pravi Ëas. Te su veËeri ova dvojica imala priliku pokazati svoje krπÊansko poslanje. Oni nisu samo spasili djevojËin æivot, veÊ su bili u prilici posijati sjeme u njezino srce — sjeme Kristove ljubavi i æelje da daruje æivot u izobilju. Kad su mladiÊi otiπli, nisu znali πto Êe se dalje dogaati s djevojkom, ali su se molili da je Bog vodi u æivotu. Nekoliko godina kasnije, na jednom crkvenom okupljanju, jedna je æena priπla jednom od ove dvojice mladiÊa. Pozdravila ga je i podsjetila na ono πto se dogodilo te noÊi. IspriËala je kako je nakon njihovog odlaska poËela tragati za Isusom o kojem su joj govorili i kako je Bog u njezin æivot poslao ljude koji su je odveli u crkvu koja propovijeda Evanelje ljubavi. Ovo iskustvo iznosi nekoliko pouka o svjedoËenju i evaneoskom radu. Ono pokazuje da svatko od nas treba biti spreman objavljivati Radosnu vijest. Kad se Isus bude vratio, On neÊe pitati: “©to je tvoja crkva uËinila za mene?” Umjesto toga On Êe pitati: “©to si ti uËinio za mene?” (Matej 25,31-46) Bog moæe koristiti razliËite okolnosti i ljude kako bi priπao onima koji nisu Ëuli Radosnu vijest. Stoga trebamo biti paæljivi kad sudimo je li odreena metoda misioniranja i svjedoËenja uspjeπna. »esto ljudi kaæu da tradicionalni naËini svjedoËenja i misioniranja viπe ne funkcioniraju. Ali, kako mi to moæemo znati? Kako moæemo doista mjeriti uspjeh svjedoËenja i misioniranja? Na temelju novca koji ulaæemo u ove aktivnosti? Na temelju broja ljudi koji im prisustvuju? Na temelju broja ljudi koji se zanimaju za daljnje prouËavanje? Ili na temelju broja krπtenja? Pouka za ovaj tjedan bavit Êe se pitanjem πto Bog kaæe o mjerenju uspjeha svjedoËenja i misioniranja. Dok budete prouËavali, otvorite svoje srce za Njegovo vodstvo kako bi vam On mogao pokazati kako moæete postati Njegovo orue za svjedoËenje. Aleksandra Marek, Sydney, Australija Sjeti se Svatko od nas treba biti spreman objavljivati Radosnu vijest. 103 Nedjelja, 17. lipnja KLJU»NI SASTOJAK DOKAZ: 2. KorinÊanima 13,5.6 ©to bi moglo bolje prikazati misionstvo na djelu — od prve Crkve? Pouka za ovo tromjeseËje Ëesto se osvrtala na knjigu Djela, jer ona opisuje golemi rast Crkve u to doba. Vjernici su se svakodnevno “pridruæivali”, ponekad u tisuÊama (Djela 2,41.47; 4,4), i usprkos nesigurnosti i progonstvu djelovali su kao velika obitelj. Vjernici su dijelili imovinu, druæili se i vatreno objavljivali svoju vjeru (Djela 2,42-47; 4,32-34). Koji je to sastojak uËinio njihovu sluæbu tako moÊnom? Luka otkriva da je to bio Sveti Duh. DjelujuÊi na srce i um ljudi, On je predvodio propovijedanje RijeËi πirom podruËja na kojem su djelovali. On je bio sastavni dio rukovodstva Crkve dok je ona rasla u veliËini i organizaciji (Djela 6,1-7; 15,8). On je isto tako predvodio apostole dok su propovijedali i Ëinili Ëudesa (Djela 2,4.17-21). Danas Crkva adventista sedmog dana sudjeluje u mnogim vrstama misijskih aktivnosti. U djelovanju njezinih ustanova na razini svijeta i u djelovanju mjesnih crkava postoji dokaz da je Sveti Duh aktivan u dovoenju ljudi ka Kristu. Mi moæemo prikupiti podatke, napraviti statistiËke izraËune i procijeniti jesu li ti programi i naπi napori uspjeπni. Ali, da bismo doista bili dostojni povjerenja i ukljuËeni u sluæbu, ne moæemo samo prouËavati zajedniËke crkvene aktivnosti. Moramo poËeti s osobnim posveÊenjem. Jesmo li pozvali Svetog Duha da bude kljuËni sastojak u naπoj sluæbi, kao πto je to bilo kod prvih krπÊanskih vjernika? Pavao kaæe: “Sami sebe istraæite! Ili ne poznajete sebe — ta Krist je u vama. Ako ne, pokazujete se nevaljanima.” (2. KorinÊanima 13,5) Ovaj poziv na akciju obnovljen je inicijativom Crkve adventista sedmog dana pod nazivom “Recimo svijetu”. Ova inicijativa poziva svakog adventistiËkog vjernika da “posegne prema gore” i izgradi svoj osobni odnos s Kristom kako bi mogao na pravi naËin iziÊi iz sebe i krenuti k drugima s porukom nade i iscjeljenja. (Vidi: Tell the World, http://www.adventistmission.org, ili AdventistiËki pregled, broj 1/2010.) Zajedno, kao narod ispunjen Svetim Duhom, mi moæemo biti sigurni u svoju æelju da æivimo i objavljujemo Radosnu vijest. ODGOVORITE Smatrate li da se osobine prve Crkve mogu vidjeti u adventistiËkim mjesnim crkvama danas? Ako ne, zaπto? Georgina Hobson, Sunshine Coast, Australija Sjeti se Da bismo doista bili dostojni povjerenja i ukljuËeni u sluæbu... moramo poËeti sa svojim osobnim posveÊenjem. 104 Ponedjeljak, 18. lipnja OBJAVLJIVANJE ISTINE LOGOS: Ponovljeni zakon 10,12.13; Matej 23,15; 2. KorinÊanima 13,5.6; Hebrejima 10,24.25; Otkrivenje 14,6.7 U razgovoru na nedavnom okupljanju male skupine, Ëuo sam kako jedna vjernica kaæe: “Voljela bih kad bi sluæbenici crkve jednostavno rekli istinu. Ne dopada mi se kad naπe voe ‘evangeliziraju’ Ëinjenice.” Umalo sam je ispravio: “Htjela si reÊi ‘preuveliËavaju’ Ëinjenice?” Tada sam shvatio da je njezin pogreπan izbor rijeËi zapravo izrazio mnogo viπe nego πto je ona namjeravala. Jesmo li, kao narod usredotoËen na zadobivanje duπa i broj novih krπtenja, postali takvi struËnjaci za napuhavanje rezultata da smo poËeli mijenjati vaænost evaneoskog rada? Æelimo li da sljedeÊi naraπtaj mladih adventista koristi rijeË “evangeliziranje” kao zamjenu za rijeË “pretjerivanje”? ZnaËajan izvjeπtaj (Otkrivenje 14,6.7) Tekst u Otkrivenju 14,6.7 traæi od Boæjeg naroda da pozove svijet na oboæavanje veliËanstvenog Boga Stvoritelja i da Ga najavljuje kao Suca koji uskoro dolazi. U ovom je tekstu Bog Bog procjenitelj. On Êe suditi o onome πto se dogaa na Zemlji — i dobro i zlo. LogiËno je da bismo i mi kao pojedinci i zajednica trebali sliËno postupati dok πirimo svoju vjeru. Bez provjeravanja rezultata svojih napora mi ne moæemo prepoznati uspjeh niti poboljπati svoju strategiju. ZnaËajan izvjeπtaj moæe se dati jedino ako se djelo ponovno razmotri. Vjera u srcu (2. KorinÊanima 13,5) Mi se ne trebamo brinuti o svetosti i greπnosti drugih, jer je Bog jedini Sudac. Pozvani smo da usmjerimo pogled na Isusa koji je ZaËetnik i Zavrπitelj naπe vjere. Tekst u 2. KorinÊanima 13,5. kaæe: “Sami sebe istraæite! Ili ne poznajete sebe — ta Krist je u vama. Ako ne, pokazujete se nevaljanima.” (2. KorinÊanima 13,5) Mi ispitujemo svoju vjeru tako πto se pitamo: “Je li Isus meu nama?” Verojatno ste veÊ Ëuli pitanje: “©to bi Isus uËinio?” To je pitanje koje se odnosi na ponaπanje, ali ponaπanje moæe ponekad biti usiljeno i ne otkriva uvijek pravu osobnost. Pitanje postavljeno crkvi u Korintu bilo je pitanje koje se odnosi na srce: “Æivi li Isus ovdje?” Æivite da biste Ga voljeli (Ponovljeni zakon 10,12.13) Mnogi od nas nose optereÊujuÊi popis svega πto smatraju da treba Ëiniti kako bi bili “pravi krπÊani”. Tekst u Ponovljenom zakonu 10,12.13 kaæe nam, meutim, da se mi trebamo usredotoËiti na Boga i voljeti Ga. Iz ljubavi prema Njemu proisteÊi Êe sluæba, posluπnost i æivot koji je Njemu po volji. Tada Êemo, na kraju svakog dana, umjesto provjeravanja svojega popisa, ocijeniti svoje svjedoËenje rijeËima: “Volim li Boga joπ viπe?” 105 Snaga u brojevima (Hebrejima 10,24.25) StruËnjak za rukovoenje crkvom, John Maxwell, na jednom je predavanju izjavio da moæete znati jeste li voa tako πto Êete se osvrnuti za sobom. Ako nema nikoga, onda se vi jednostavno πetate. RijeËi u Hebrejima 10,24.25 pokazuju nam jednu od mnogih prednosti toga πto smo dio crkve. Kad imamo ljude iza sebe, moæemo ih potaknuti na djela ljubavi i dobre volje. Kad imamo vou ispred sebe, imamo nekoga tko Êe pokrenuti ono πto je najbolje u nama. Kad smo sami, nedostaje nam ohrabrenje i snaga koja potjeËe od rada s ljudima koji misle sliËno. Mi smo potrebni jedni drugima. Iznoπenje istine (Matej 23,15) Dok sam Ëekao na svoje dvije minute tijekom kojih sam trebao podnijeti izvjeπÊe na misijskom taborovanju, sa zaprepaπtenjem sam sluπao kako poznati evanelist koristi svoje vrijeme da bi objasnio zaπto Êe mu biti potrebno bar deset minuta. “Ja sam evanelist”, rekao je, “i ne mogu reÊi niπta za samo dvije minute.” Zatim je nastavio govoriti Ëitavih petnaest minuta, jer je toliko cijenio sebe i svoje rijeËi da je ukrao vrijeme namijenjeno drugima. Bio sam zaprepaπten i iæivciran ponavljanjem komentara koje je dao svaki sljedeÊi govornik: “Ja nisam evanelist, ali...” Zatim su iznosili svoje “dvominutno” izvjeπÊe. Kad je konaËno doπao red na mene, iako je sve vrilo u meni, odluËio sam upotrijebiti svoje dvije minute kao πto je i bilo predvieno — za izvjeπÊe, a ne za komentar. Ali, dok sam se pribliæavao mikrofonu, domaÊin je rekao: “Dave, nemoj nam reÊi da ti nisi evanelist!” Zastao sam, razmislio, pokazao rukom prema publici i rekao: “Vi ste svi evanelisti! Ako ste prihvatili Isusa kao svog Spasitelja, On vam je zapovijedio da idete i pozivate uËenike.” Ljudi su klimali glavama i gromoglasno “Amen!” ispunilo je πator. Djelo za posljednje vrijeme povjereno je svakom od nas. A kad se posao zavrπi, budimo poπteni. Na kraju dana svi imamo neπto πto trebamo reÊi — istinu! Iznoπenje istine ne traje dugo. Istini nisu potrebni kitnjasti pridjevi ili napuhani brojevi, nju ne treba skrivati iza “dobre anegdote” koja se zbila tijekom nedavnih evaneoskih aktivnosti. Ako je samo jedan Ëovjek spaπen, proslavite to jedno spasenje, ali u potpunosti. Kao svjedoci za Krista, mi imamo odgovornost da evangeliziramo, a ne da pretjerujemo. Budimo primjer onima koji Êe doÊi iza nas. Kad oni “stave plaπt” na svoja ramena, neka kaæu: “Objavljujmo istinu!” I neka to potpuno i iskreno misle. ODGOVORITE 1. U kojim bi podruËjima vaπeg æivota trebalo malo viπe preispitivanja? 2. Svi smo krivi za pretjerivanje, napuhavanje i zamagljivanje istine. ©to moæemo uËiniti da bismo u buduÊnosti bili iskreniji? Dave Edgren, Melbourne, Australija Sjeti se Vi ste svi evanelisti! 106 Utorak, 19. lipnja ODVRA∆ENI DJELOVANJEM CRKVE? SVJEDO»ANSTVO: Matej 23,15 “Gospodin poziva one koji su ukljuËeni u rad naπih bolnica, nakladniËkih kuÊa i πkola da pouËavaju mlade evaneoskom radu. Svoje vrijeme i snagu ne smijemo u tolikoj mjeri ulagati u izgradnju ljeËiliπta, prodavaonica hrane i restorana da druge grane djela ostaju zanemarene. Mladi muπkarci i æene koji se mogu ukljuËiti u sluæbu, u biblijski rad i πirenje knjiga, ne bi trebali biti ograniËeni iskljuËivo na jednoliËne poslove.” (Ellen G. White, The Advent Review and Sabbath Herald, 16. svibnja 1912.) “Bog poziva posveÊene radnike koji Êe Mu biti vjerni — ponizne ljude koji vide potrebe evaneoskog djela i ne povlaËe se, veÊ svakog dana vjerno rade oslanjajuÊi se na Boga za pomoÊ i snagu u svakoj potrebi. Poruku trebaju ponijeti oni koji vole Boga i boje Ga se. Ne prebacujte teret ni na jednu ustanovu. Krenite naprijed i, kao evanelisti, na ponizan naËin iznesite: ‘Tako piπe u Pismu.’” (Ellen G. White, Evangelism, str. 24) “Vrlo je potrebno da kao narod ponizimo svoja srca pred Bogom, moleÊi Ga da nam oprosti πto smo zanemarili ispunjavanje evaneoskog naloga. Izgradili smo velike centre u malom broju mjesta, a zapostavili rad u mnogim vaænim gradovima. Prihvatimo se sada posla koji nam je dodijeljen i objavljujmo poruku koja Êe kod muπkaraca i æena potaknuti svijest o opasnosti u kojoj se nalaze. Kad bi svaki adventist sedmog dana obavio posao koji se nalazi pred njim, broj vjernika bi bio mnogo veÊi nego πto jest.” (Ellen G. White, Testimonies for the Church, sv. 9, str. 25) Spasitelj Ëeka da svatko od nas poloæi svoj “osobni teret” pred Njegove noge. Kao crkva se trebamo usmjeriti na poseban posao koji nam je Bog povjerio — objavljivanje trostruke aneoske vijesti svakom dijelu svijeta. Mi ne smijemo dopustiti sebi toliku zaokupljenost time πto smo dio crkve da zaboravimo zaπto smo dio nje. ODGOVORITE 1. Jeste li ikad bili toliko usredotoËeni na crkvene aktivnosti da ste zapostavili djelo koje Isus æeli da obavite? 2. Jeste li ikad toliko opsjednuti onim πto se dogaa u vaπem æivotu, na vaπem poslu, u vaπim odnosima s ljudima, pa Ëak i u crkvi, da zaboravljate dijeliti Isusovu ljubav s onima kojima je ona stvarno potrebna? Talitha Simmons, Melbourne, Australija Sjeti se Spasitelj Ëeka da svatko od nas poloæi svoj “osobni teret” pred Njegove noge. 107 Srijeda, 20. lipnja BROJANJE OVACA PRIMJENA: Hebrejima 10,24.25 Evo nekih zamisli koje vam mogu pomoÊi da odredite je li neki evaneoski dogaaj bio uspjeπan i je li vam moæda potrebno buenje ili savjetovanje. (Napomena: Koristim rijeËi “tragaoci”, misleÊi na goste koji nisu Ëlanovi crkve, “reklama”, misleÊi na naËin na koji privlaËite tragaoce, i “dogaaj”, misleÊi na ono πto Ëinite kad se angaæirate oko njih.) Krπtenja. Krπtenja se obiËno smatraju najveÊim pokazateljem evaneoskog uspjeha. Ali put do krπtenja moæe biti dugaËak. Do njega moæe doÊi godinama kasnije, a moæda Ëak ne ni u vaπoj mjesnoj crkvi. Raspitajte se kod novokrπtenih vjernika o njihovom putovanju do krπtenja i to Êe vam pokazati koja su crkvena dogaanja bila od presudnog utjecaja. Neka sudionici u svakom od tih dogaanja doznaju da su imali udjela u duhovnom putovanju te osobe. Biblijska prouËavanja. Prebrojite ljude koji su se prijavili za prouËavanje Biblije nakon evangelizacije. PosjeÊivanje crkve. Vodite biljeπke o onima koji posjeÊuju bogosluæja nakon πto su sudjelovali u evaneoskom pothvatu. Ako niste sigurni je li netko sudjelovao, upitnik o tome kako je svaki posjetitelj saznao za vaπu crkvu mogao bi vam pruæiti zanimljive uvide. Razmiπljanja sudionika. Na kraju evangelizacije provedite anketu o tome πto su spoznali, πto misle o iznesenom i zanimaju li ih daljnja prouËavanja. Broj sudionika. Vodite biljeπke o broju tragaËa koji prvi put sudjeluju. To pokazuje uËinkovitost vaπe reklame. Ako se dogaaj ponovi viπe puta, zapazite koliko ljudi je odustalo (ili se pridruæilo) nakon svakog okupljanja, i imat Êete pokazatelj koliko je evaneoski poduhvat uspio uspostaviti vezu s tragaocima. Demografski sastav. Prikupite podatke o godiπtu, spolu, podrijetlu i socijalnom statusu svakog tragaoca da biste mogli vidjeti tko se zanima za koju vrstu dogaanja te koju demografsku skupinu niste uspjeli dosegnuti. Unutraπnji moral. Anketirajte Ëlanove koji su sudjelovali u evangelizaciji. Pitajte ih koliko su oni zadovoljni, πto je po njihovom miπljenju bilo dobro ili ne i imaju li snage i volje da to uËine ponovno. Kad prikupite podatke, moÊi Êete odgovoriti na pitanja kao πto su ova: 1) Je li oglaπavanje bilo uspjeπno? 2) Je li evangelizacija zadræala sluπatelje? 3) Je li bilo odgovora na poziv da prisustvuju sljedeÊim dogaanjima ili neËemu posebnom? 4) Kakvo je bilo raspoloæenje i ukljuËenost crkve? 5) Koja demografska skupina je nedostajala? 6) ©to bismo mogli bolje uËiniti sljedeÊi put? ODGOVORITE Sjetite se tri naËina da evaneoski dogaaj koji je zahtijevao dosta vremena i novca ipak bude od koristi, Ëak i ako tragaoci neposredno nakon njega ne pokazuju nikakvo dugoroËno zanimanje? Scott Wegener, Warburton, Victoria, Australija 108 »etvrtak, 21. lipnja PAKAO, KOLA»I∆I I EVANGELIZACIJA MI©LJENJE: Otkrivenje 14,6.7 Prijatelj ateist rekao mi je da je jednom na crkvi proËitao natpis: “VjeËnost — bez Krista Êe to biti pakao.” Ova poruka ga ipak nije potaknula da svrati na kolaËiÊe kako bi sluπao o vjeËno goruÊem ognju, niti je poæelio doznati viπe o tome πto ta crkva ima reÊi o Isusu. SreÊom, veÊina crkava je nadiπla zastraπivanje ljudi kao naËin da se oni uvjere i prihvate Boga, samo zato da ne bi proveli vjeËnost negdje gde je prevruÊe. Meutim, je li to sve πto treba mijenjati u vezi s naËinom na koji pristupamo evaneoskom radu? Evangelizacija se Ëesto doæivljava kao dræanje predavanja ili primjena nekog unaprijed pripremljenog programa da bi se doπlo do ljudi. Mislim da je takvo shvaÊanje ograniËavajuÊe. Ne æelim reÊi da velike evangelizacije ne daju rezultate, jer je oËito da one imaju uspjeha u mnogim dijelovima svijeta. Ali, uspijevaju li svagdje i kod svih ljudi? Dobro je kad nakon nekog evaneoskog programa veÊi broj ljudi poËne posjeÊivati crkvu. Meutim, ima sluËajeva kad je mnogo novca i vremena uloæeno s razmjerno malo rezultata. Naravno, ne moæemo vidjeti πto se dogaa u srcu onih koji moæda neÊe odmah poËeti dolaziti u crkvu nakon zavrπenog programa i jesmo li trajno uspostavili vezu s njima ili ne. Meutim, πto je s onima koji nisu niti doπli na predavanja, ili su doπli, ali su bili neËim odbijeni? ©to ako evaneoski sadræaj ne odgovara duhovnim potrebama ljudi? “Evangelizacija koja ne odgovara potrebama ljudi proπiruje provaliju izmeu njih i Boga.” (Tompaul Wheeler, Things They Never Taught Me, str. 35) U Otkrivenju 14,6.7 prvi aneo objavljuje neprolaznu Radosnu vijest svakom Ëovjeku na svijetu. Bilo bi lijepo kad bismo mogli prepustiti anelima da to obave, ali ova vizija se zapravo odnosi na naπu obvezu da objavljujemo Boæju rijeË drugim ljudima. To znaËi, izmeu ostalog, da ih trebamo pozivati s nama u crkvu. Jedno istraæivanje otkriva da je 70 do 90 posto od 15.000 ispitanih vjernika poËelo dolaziti u crkvu i uspostavilo odnos s Kristom zahvaljujuÊi tome πto ih je netko pozvao da dou. (Robert A. Young, How to Lead a Church to Reach People and Grow, str. 104) Prema tome, evangelizacija moæe biti joπ uspjeπnija na osobnoj razini. ODGOVORITE 1. Kakva vrsta javnog pozivanja bi, po vaπem miπljenju, bila najuspjeπnija za ljude u vaπoj okolini? 2. Od koje poruke bi, po vaπem shvaÊanju, ljudi imali najviπe koristi i zaπto? Adele Nash, Cooranbong, Australija 109 Petak, 22. lipnja »IMBENIK LJUBAZNOSTI ISTRAÆIVANJE: Matej 25,31-46 ZAKLJU»AK Ljudski je mjeriti svoj evaneoski uspjeh prebrojavanjem pripadnika stada koje nam je predano (Jeremija 13,20). Ali, Isus nas uËi da je mnogo vaænije dopustiti Njegovoj velikoduπnoj ljubavi da se preko naπeg srca izlije na druge, dok nas Njegovo suosjeÊanje navodi da pomaæemo ljudima koji pate. Moæda prava mjera evaneoskog uspjeha nije u broju ljudi koji se krste, veÊ u broju onih koji Êe biti toliko dirnuti iskustvom Boæje ljubavi da Êe poËeti spontano pokazivati ljubav prema drugima. A oni Êe to Ëiniti s takvom iskrenoπÊu da neÊe biti Ëak ni svjesni promjena do kojih njihova ljubaznost dovodi. RAZMOTRITE • • • • • • Napravite PowerPoint prezentaciju i prikaæite neki predmet ili umjetniËko djelo koje ilustrira temu iz usporedbe o ovcama i jarcima. Napravite anketu meu Ëlanovima svoje mjesne crkve o tome na koje su sve naËine olakπali patnje drugih u protekloj godini i o radosti koju su pritom doæivjeli. Napiπite kratku priËu o promjeni do koje je neËiji jednostavan Ëin ljubaznosti doveo u vaπem æivotu. Naite naËin da anonimno olakπate patnje nekome kome je potrebna odjeÊa, hrana, utjeha, prijatelj, odmor, ohrabrenje, pomoÊ ili zaπtita. Isplanirajte da svakog dana u tjednu uËinite bar jednu ljubaznost nekom nepoznatom Ëovjeku. Zapisujte to u svoj dnevnik. Napiπite pjesmu koja ohrabruje ljude da dijele Boæju ljubav s drugima tako πto Êe voditi raËuna o njima. Uzgajajte cvijeÊe koje moæete dati kao poklon da biste razveselili nekoga tko je usamljen, vezan uz svoju sobu ili oæaloπÊen. POVEÆITE Izaija 58; Jakov 2,14-17 Ellen G. White, Isusov æivot, pogl. 70; Welfare Ministry, pogl. 3 Allan Luks i Peggy Payne, The Healing Power of Doing Good, (Universe.com) HelpOthers, www.helpothers.org Karen Holford, Auchtermuchty, ©kotska 110 Pouka 13 23.—30. lipnja 2012. Neprekidna sluæba “Zatim reËe: ‘»emu je sliËno kraljevstvo Boæje? S Ëim da ga usporedim? SliËno je goruπiËnom zrnu koje Ëovjek uzme i posije u svom vrtu, gdje izraste i razvije se u stablo, i ptice se nebeske gnijezde u njegovim granama.” (Luka 13,18.19) 111 Subota, 23. lipnja PORUKA KOJA OSVAJA ZAUVIJEK UVOD: Matej 13,31.32 U usporedbi o goruπiËnom sjemenu, ptice koje se gnijezde na drvetu πalju vaænu poruku. Ptice su na drvetu jer se osjeÊaju dobro, zaπtiÊeno i sigurno. Ne bismo li voljeli da se upravo tako osjeÊaju svi koji se nau u naπoj crkvi, bilo kao Ëlanovi ili posjetitelji — emocionalno sigurni, tjelesno zaπtiÊeni, duhovno nahranjeni? Poslanje koje svatko od nas treba prihvatiti podrazumijeva koriπtenje naπih darova kako bismo udomili ptice i produæili grane drveta koje pripada Boæjem kraljevstvu. Vaæno je razmotriti mnoπtvo darova koji postoje unutar crkve kako bismo mogli proπirivati ovaj poziv. I mladi i stari Ëlanovi crkve mogu unijeti svjeæinu i oduπevljenje u njezino misioniranje. Oni meu nama koji su mlai po godinama, u velikoj mjeri su mentalno spremni, posjeduju poslovne kontakte, energiju i kreativnost. Ali, naπih darova ima joπ. I oni stariji meu nama — i kad su u mirovini — joπ uvijek mogu davati veliki doprinos rastu i stabilnosti naπeg crkvenog stabla. Prednost naπe poruke u odnosu na komercijalne oglase je u tome πto ona ne privlaËi ljude trenutno, veÊ osvaja zauvijek. Naπa sluæba treba napredovati neprekidno i trajati naraπtajima. Kada doe do promjena u naπoj crkvi — mijenja se rukovodstvo, zborovi mijenjaju pjesme, uvodi se posluæivanje Ëaja i vrijeme za druæenje izmeu razliËitih sluæbi subotom ujutro — mi se trebamo postarati da naπa “sadaπnja istina” ostane uvijek aktualna. Moramo imati na umu da je naπ æivot — æivot sluæbe. Boæji poziv da postanemo dio Njegove obitelji odnosi se na svakoga, bez obzira na uzrast, rasu ili spol. Isus nije upotrijebio sliku goruπiËnog sjemena da bi “ostavio πokantan dojam” (Richard N. Longenecker, The Challenge of Jesus’ Parables, str. 141) veÊ da bi nas podsjetio da mi u svojim rukama imamo poruku koja nadilazi naπe ljudske slabosti i sposobnosti. Poπto Bog baca naπe grijehe u morske dubine (Mihej 7,19), zamjenjuje naπu pjesmu novom pjesmom (Psalam 40,3), a naπe egocentriËno srce njeænim srcem koje Ga traæi (Ezekiel 36,26), i drugi Êe sigurno poæeljeti saviti gnijezdo na tom drvetu koje predstavlja Boæje kraljevstvo. Katie Ramharacksingh, Newbold College, Bracknell, Berkshire, Engleska Sjeti se Moramo imati na umu da je naπ æivot — æivot sluæbe. 112 Nedjelja, 24. lipnja LANAC SPASENJA LOGOS: Matej 4,18.19; 21,18-20; 28,18-20; Ivan 4,1-42; 1. Petrova 2,9 Iako su prvi ljudi zgrijeπili, prenoseÊi tako grijeh na sve sljedeÊe naraπtaje, Bog je uËinio da mi budemo sastavni dio procesa povratka ljudi Njemu. On je otpoËeo proces obnavljanja tako πto je prvo obeÊao Spasitelja (Postanak 3,15), a zatim je izabrao Izraela da vodi druge narode natrag k Njemu. Od stvaranja svijeta do danas Ëini se da Bog djeluje pomoÊu dva osnovna naËela. Prvo naËelo jest da On moæe udahnuti æivot u naπe smrtno biÊe. Drugo je da nas On osposobljava da govorimo drugima o svom iskustvu uskrsnuÊa. U Novom zavjetu je Bog ispunio prvi korak u svom velikom planu spasenja, ærtvujuÊi svog jedinog Sina kao otkup za naπ grijeh. Ovo jasno otkriva Boæji konaËni plan da zauvijek osigura svoje Kraljevstvo ne samo do krajeva Zemlje, veÊ do najveÊih dubina samog naπeg biÊa. Ova vodeÊa naËela takoer otkrivaju vaænu i povlaπtenu ulogu koju svaki vjernik ima kao dio lanca spasenja. Svi mi moæemo postati posrednici preko kojih Bog objavljuje Radosnu vijest (Ivan 15,16; Djela 9,15; 2. KorinÊanima 5,20). Isus neprekidno u naπe srce izlijeva radost, mir i ljubav i osposobljava nas da razumijemo Njegove tajne. To podrazumijeva da svaki krπÊanin mora njegovati svoju vlastitu sluæbu. Da bismo dostigli to uzviπeno zvanje, trebamo imati na umu sljedeÊe pojedinosti. Od vas se oËekuje da donosite rod (Matej 4,18.19; 21,18-20; 1. Petrova 2,9) U Ëetvrtom poglavlju Evanelja po Mateju Ëitamo kako Isus poziva ©imuna i Andriju da postanu Njegovi sljedbenici koji Êe Ga predstavljati pred drugima. Petar kasnije piπe zbog Ëega Bog æeli da greπni ljudi budu Njegovi posebni poslanici: “Da razglasite slavna djela onoga koji vas pozva iz tame u svoje divno svjetlo.” (1. Petrova 2,9) Iz ovoga saznajemo da nas Bog spaπava i podræava da bismo mogli biti Njegovi poslanici nade. Posljedice zanemarivanja ovog poziva prikazane su u 21. poglavlju Evanelja po Mateju. PutujuÊi u Jeruzalem, Isus je ogladnio. Kad je spazio smokvino drvo, priπao joj je u nadi da Êe na njoj naÊi ploda. RazoËaranje kad je otkrio da na njoj nema plodova, usprkos svim vanjskim pokazateljima da bi ih trebalo biti, navelo Ga je da je prokune. Drvo je izgledalo kao da nosi plod, ali je bilo neplodno. Kako Êe biti straπno za nas ako Krist, kad se bude vratio, otkrije da smo mi takvo drvo — da nikad nismo podijelili s drugima svoje iskustvo o Njegovoj nevjerojatnoj milosti. Piti s izvora, a ne iz bunara (Ivan 4,1-42) »etvrto poglavlje Evanelja po Ivanu iznosi priËu o Isusovom susretu sa Samarijankom. Ona Ga pita: “Zar si veÊi od naπega oca Jakova, koji nam dade 113 ovaj zdenac...” (Ivan 4,12) U svojem odgovoru Isus izjavljuje da Êe svatko tko pije s Jakovljevog bunara ponovno oæednjeti, a da Êe oni koji piju vodu πto im je On daje biti zadovoljeni zauvijek. Iako su i æena i Isus govorili o vodi, oni su polazili s razliËitih glediπta. Dok je æena govorila o bunaru koji su iskopali ljudi (grËki: phrear), Isus je govorio o prirodnom izvoru koji potjeËe iz Stvoriteljeve ruke (grËki: phgh). Danas mnogi vjeruju u ljudske pripovijetke, umjesto u Boæju rijeË. Meutim, Gospodnje sluge ne mogu uËiniti niπta manje nego crpsti svoju vodu od Isusa iz Njegove RijeËi. Zato Pavao savjetuje mladog Timoteja: “»uvaj povjereno blago! Kloni se svjetovnih i ispraznih govora i prigovora laæno nazvane spoznaje! Neki pristajuÊi uz nju odlutaπe od vjere.” (1. Timoteju 6,20.21) On ga potiËe da se, umjesto toga, pokaæe poπten pred Bogom “kao radnik koji se nema Ëega stidjeti” (2. Timoteju 2,15). Poziv joπ uvijek vrijedi (Matej 28,18-20) Poziv da budemo evanelisti nije doπao do nas sluËajno, veÊ od Boga, posredstvom Njegove beskrajne mudrosti. BuduÊi da ovaj poziv obuhvaÊa cijeli naπ æivotni vijek, Isus nas uvjerava da je On s nama uvijek, “do svrπetka svijeta” (Matej 28,20). Od presudne je vaænosti za svakog od nas da upamti da Êe nas Onaj koji nas je pozvao i podræati. Naπ πkolski drug, naπa sestra ili naπ susjed ovise o naπem svjedoËenju o vjernosti naπega Spasitelja i sigurnosti naπeg nasljedstva kao Njegove djece. Ne bi li onda bilo sebiËno da prekinemo lanac spasenja kad doe red na nas? ODGOVORITE 1. Zaπto se, po vaπem miπljenju, u objavljivanju Radosne vijesti Bog oslanja na nas, a ne na anele? 2. Kako biste vi ocijenili vaænost svoje uloge u lancu spasenja: a) velika b) prosjeËna c) mala? Objasnite svoj odgovor. 3. Moæe li se itko ikada opravdano “umiroviti” kao povjerenik Boæjih tajni — Njegove nevjerojatne milosti? Objasnite svoj odgovor. Felix Opoku-Gyamfi, Newbold College, Bracknell, Berkshire, Engleska Sjeti se Poziv da budemo evanelisti nije doπao do nas sluËajno. 114 Ponedjeljak, 25. lipnja ©TO MOÆE OTKLJU»ATI VRATA SRCA SVJEDO»ANSTVO: Izaija 58 “Nikad ne podcjenjujte vaænost malih stvari. ... Na njima se duπa uËi da uzraste do sliËnosti s Kristom, ili da postane sliËna Sotoni. Bog nam pomaæe da razvijemo navike miπljenja, govorenja, gledanja i djelovanja koje Êe svima svjedoËiti da smo bili s Isusom i uËili od Njega.” (Ellen G. White, The Youth’s Instructor, 9. oæujka 1893.) “Oni koji su najobrazovaniji, na koje se gleda i koji se poπtuju kao najdarovitiji muπkarci i æene, Ëesto bivaju osvjeæeni najponiznijim, jednostavnim rijeËima koje izgovara netko tko voli Boga, koji govori iz ljubavi jednako tako prirodno kao πto svjetovni ljudi govore o onome Ëime se njihov um hrani i bavi. RijeËi, Ëak i kad su dobro pripremljene i prouËene, imaju mali utjecaj; ali iskren i poπten rad sinova i kÊeri Boæjih u rijeËima ili u sluæbi malih stvari, uËinjenih u prirodnoj jednostavnosti, otkljuËat Êe vrata koja su mnogim duπama bila dugo zakljuËana.” (Ellen G. White, The Advent Review and Sabbath Herald, 9. svibnja 1899.) “Vi koji kaæete da objavljujete najozbiljniju vijest milosti ovom svijetu, kakvo je vaπe iskustvo u poznavanju istine i kakav je ona uËinak ostavila na vaπe srce? SvjedoËi li vaπ karakter u prilog Kristu? Moæete li govoriti o proËiπÊujuÊem, oplemenjujuÊem, posveÊujuÊem utjecaju istine kakva je u Isusu? ©to ste vidjeli, πto ste saznali o Kristovoj sili? To je vrsta svjedoka kakvog poziva Gospodin i za kojom crkve vape.” (Ellen G. White, Gospel Workers, str. 272) “Potrebni su ljudi duhovne snage, ljudi koji mogu naÊi posao za svoje ruke zato πto ga traæe. Crkvi su potrebni novi ljudi koji Êe dati snagu sluæbi, ljudi za ovo vrijeme, sposobni da se uhvate ukoπtac s pogreπkama, ljudi koji Êe novom revnoπÊu nadahnuti malaksale napore malobrojnih radnika, ljudi Ëije Êe srce biti zagrijano krπÊanskom ljubavlju i Ëije su ruke æeljne prihvaÊanja posla za svojega UËitelja.” (Ellen G. White, Manual for Canvassers, str. 22) ODGOVORITE 1. ©to ste nauËili o Kristovoj sili? Kako vam to “znanje” moæe pomoÊi u svjedoËenju? 2. Je li obrazovanje od ikakve vaænosti u propovijedanju Boæje rijeËi? Nisu li dovoljni iskrenost i dobra volja? Zaπto jesu, ili zaπto nisu? Radiπa AntiÊ, Newbold College, Bracknell, Berkshire, Engleska Sjeti se SvjedoËi li vaπ karakter u prilog Kristu? 115 Utorak, 26. lipnja NAPOJENI EVAN–ELISTI DOKAZ: Ivan 4,1-42 ZnaËenje grËkog glagola koji se u Novom zavjetu odnosi na evaneoski rad priliËno je πiroko i podrazumijeva neπto πto svi krπÊani redovito Ëine jer imaju neprekidno, preobraæavajuÊe iskustvo s Isusom. (Ceslas Spicq, Theological Lexicon of the New Testament, sv. 2, str. 91) PriËa o æeni Samarijanki u Ivanu 4,1-42 pomaæe nam da razumijemo tu definiciju. Isus susreÊe ovu æenu kod Jakovljevog zdenca. ZnajuÊi da bi se Samarijani, a naroËito Samarijanke, ustruËavale razgovarati s Njim, Isus zapoËinje razgovor tako πto traæi od nje malo vode. Nedugo zatim Isus zapravo njoj nudi piti, ne iz bunara koji su ljudi iskopali, veÊ od neËega πto On naziva “æivom vodom” (redak 10). Zatim slijedi razgovor izmeu Njega i æene, koji Isusa navodi da joj otkrije svoju pravu narav. Voda koju ova æena u tom trenutku pronalazi, a naroËito Osoba koja je nudi, toliko su Ëudesni da ona zaboravlja svoj posao, ostavlja posudu s vodom i trËi natrag u grad objaviti Radosnu vijest. Ona jednostavno ne moæe obuzdati svoje oduπevljenje zbog toga πto je pronaπla ovaj novi Izvor æivljenja. Ivan biljeæi da “Mnogi Samarijanci iz onoga grada poËeπe vjerovati u nj zbog æenina svjedoËanstva: ‘ReËe mi sve πto sam uËinila.’” (Ivan 4,39) Imamo dokaze u Evaneljima i u Djelima da je ova ista, nekada promiskuitetna æena, imala priliËan utjecaj u ranim fazama πirenja Radosne vijesti izvan Palestine. (George R. Beasley-Murray, John, Word Biblical Commentary, vol. 36, str. 64, 65) Ona je bila evanelistica u pravom smislu rijeËi. Ako smo se susreli s Isusom Kristom i pili od vode koju On nudi, i mi Êemo poæuriti πiriti Radosnu vijest o tome πto je On uËinio za nas. Mi Êemo takoer postati æivo i neprekidno svjedoËanstvo o Boæjoj dobroti na ovom svijetu. ODGOVORITE 1. ©to mislite, kakav Êe vaπ æivot biti ako poËnete gledati na sebe kao na “evanelista”? 2. Kakav okus za vas ima Isusova “æiva voda”? Kada ste posljednji put nekome rekli za “æivu vodu”? Tom Meijer, Newbold College, Bracknell, Berkshire, Engleska Sjeti se Ona je bila evanelistica u pravom smislu rijeËi. 116 Srijeda, 27. lipnja OBJAVLJIVANJE EVAN–ELJA — VI©E OD PREDSTAVE I PRI»E PRIMJENA: Rimljanima 12 Postoji pogreπno shvaÊanje da je objavljivanje Evanelja uglavnom ograniËeno na πirenje literature od vrata do vrata, davanje biblijskih satova i voenje seminara o proroËanstvima. Ovi pristupi su vaæni, ali oni ne Ëine cjelinu evaneoskog rada. Nekad sam mislila da, ukoliko ne postanem bolniËarka pri nekoj misiji, nikad neÊu biti dobra krπÊanka. Ali, u meuvremenu sam nauËila da koliko god ima ljudi, toliko ima i naËina misioniranja. To je od golemog znaËaja za evaneoski rad. Zamislite kad bi svatko mogao pronaÊi svoj duhovni dar i biti pouËen kako da ga do krajnosti iskoristi za Boga. Bît misionstva je da govorimo o Isusu koristeÊi svaki pristup koji nam je dostupan. Izazov se sastoji u tome da otkrijemo koji je naπ poseban dar. Dobar naËin da poËnete jest tako πto Êete pitati bliske prijatelje ili mentore πto su zapazili kao vaπe darove i pozitivne karakterne crte. To Êe vam dati pojam o opÊim podruËjima za koje ste daroviti. PoËevπi od toga, moæete iskoristiti te sposobnosti za πirenje Boæjeg kraljevstva na Zemlji i u vjeËnosti. Ako se zanimate za fotografiju ili film, moæete to upotrijebiti za vjeËno dobro. Nema granica onome πto moæete uËiniti. Nije uopÊe bitno je li rijeË o neËemu πto nitko prije vas nije radio. Imajte na umu da Isus nije ograniËio svoju sluæbu na djelovanje u sinagogi. On je iπao posvuda gdje su se nalazili ljudi. Provodio je vrijeme sa svim druπtvenim slojevima. Kad god bi zapazio neku potrebu, Ëinio je sve πto je mogao da je zadovolji. Meutim, On je istodobno æelio zadovoljiti viπe od trenutnih ljudskih potreba. Trudio se popraviti ono πto je bilo slomljeno duboko u njima. Njegov uspjeh u propovijedanju bio je u razmjeru s Njegovom iskrenom ljubavlju prema drugima. U mnoπtvu nevaænih stvari od kojih se sastoji naπ æivot, ipak moæemo pronaÊi jedinstven naËin da svjedoËimo o Isusu svakome koga sretnemo. Najbolji naËin da svjedoËimo o Isusu jest na temelju vlastitog primjera. Kao πto je Donald Miller pisao: “Ponekad morate promatrati kako netko neπto voli, prije nego πto i sami to zavolite. To je kao da vas taj netko usmjerava na pravi put.” (Donald Miller, Blue Like Jazz, str. ix) Kada je posljednji put netko promatrao kako vi volite Isusa? E’schelle Celestte Hernandez, Newbold College, Bracknell, Engleska Sjeti se Najbolji naËin da svjedoËimo o Isusu jest na temelju vlastitog primjera. 117 »etvrtak, 28. lipnja POTRUDITE SE OKO MALIH STVARI MI©LJENJE: Matej 8,28-33; Ivan 4,7-30; 12,1-8 Kad imate osobni odnos s Isusom, cijeli vaπ æivot je neprekidna sluæba drugima. U svojoj knjizi Sve se svodi na ljubav — æenska razmiπljanja, Ruth Coulter piπe: “Sve se svodi na ljubav! Jer, Bog nas je prvi zavolio i izlio svoju nevjerojatnu, beskrajnu, Ëudnovatu ljubav u naπ æivot. Mi je ne moæemo zadræati za sebe. Ona se mora prelijevati na one koji se nalaze oko nas — prvo na naπ dom i najbliæe — zatim izvan tog kruga, kako bi utjecala na sve.” (Ruth Coulter, It’s All About Love — Reflections for Women, str. 1) U ovo vrijeme se evaneoski rad Ëesto usmjerava prema van — izvan crkve i obitelji. Lako je postati zauzet time koliko je novih Ëlanova primljeno u Boæju obitelj, dok oni koji su veÊ unutar nje tiho odlaze, potpuno neprimijeÊeni. Izlijevanje Boæje ljubavi na ljude oko nas poËinje s onima koji su nam najbliæi. Druga poteπkoÊa u svjedoËenju drugima o Bogu jest miπljenje da ista stvar odgovara svima. U odnosu na velike evaneoske projekte u kojima se uspjeh mjeri ostvarenjem postavljenih ciljeva i brojki, individualni pristup se Ëesto zanemaruje. Meutim, ima nekoliko razliËitih skupina kojima smo pozvani sluæiti. Ima onih koji su potpuno neupuÊeni u Boæju istinu, kao πto su bila dvojica opsjednutih ljudi iz Gadare (Matej 8,28-33). Zatim su tu ljudi koji imaju problema s Bogom zato πto su bili povrijeeni — kao πto je bila Lazarova sestra Marija (Ivan 12,1-8), æena Samarijanka (Ivan 4,7-30) i Zakej (Luka 19,1-10). Trebamo se sjetiti i onih vjernika crkve koji ostaju nezapaæeni i koji su odvojeni od crkvene obitelji, ljudi kao πto su bili izgubljeni sin i njegov brat (Luka 15,1132). Ovi posebni sluËajevi pozivaju na razliËit pristup kad je rijeË o duhovnim pitanjima. NaËin na koji se odnosimo i postupamo prema drugima izvrπit Êe dramatiËan utjecaj kojeg nismo niti svesni. Ljubazna rijeË, spremnost da se nekog sasluπa i topao osmijeh mogu otvoriti vrata srca. Razmislite kako se Isus odnosio prema drugima dok je bio na Zemlji. On ih je radije prihvaÊao nego zanemarivao. Viπe je praπtao nego πto je optuæivao. Brinuo se za potrebe ljudi, umjesto da zahtijeva udovoljavanje Njegovim potrebama. Trebali bismo teæiti postati takav svjetionik radosti i ljubavi za one koje osobno znamo — kao πto je to bio Isus. Debbie McReynolds, Newbold College, Bracknell, Berkshire, Engleska Sjeti se Ljubazna rijeË, spremnost da se nekog sasluπa i topao osmijeh mogu otvoriti vrata srca. 118 Petak, 29. lipnja POKAZIVATI ISUSA PRIMJEROM ISTRAÆIVANJE: Djela 1,8 ZAKLJU»AK Vi ste sastavni dio procesa povratka ljudi Bogu. Svi mi moæemo postati posrednici preko kojih On objavljuje Radosnu vijest. Kad imate osobni odnos s Isusom, cijeli vaπ æivot je neprekidna sluæba drugima. Vi samo trebate naÊi svoj duhovni dar, do kraja ga razviti i traæiti od Boga da On æivi svoj æivot u vama. RAZMOTRITE • • • • • • Zatraæite od troje djece da broje u suglasju: trogodiπnje dijete neka broji od jedan do deset, petogodiπnje neka broji po deset, od 10 do 100, a desetogodiπnje po dvadeset, od 20 do 200. Neka poËnu i zavrπe istodobno. Svatko zna da je zavrπio kad vas Ëuje kako kaæete: “OdliËno!” Ali, 10, 100 i 200 su razliËite vrijednosti. Kako ovaj pokus oslikava to πto svatko od nas moæe propovijedati o Isusu prema svojim sposobnostima, a da ipak osjeÊa kao da je neπto postigao? UËinite neπto u tajnosti za svog sobnog kolegu, kolegu na poslu, Ëlana obitelji ili susjeda, neπto πto oni trebaju, ali jednostavno za to nikad nemaju vremena. Nemojte to uËiniti samo jednom, veÊ kad god osjetite potrebu. Razmislite o tome kako je takva aktivnost zapravo svjedoËenje. Napiπite stranicu teksta o tome kako moæete upotrijebiti svoj duhovni dar da biste nenametljivo pomogli nekome da prepozna Isusa kao izvor “æive vode”. Razmislite koliko biste naËela iz Mateja 5,1-12 mogli ugraditi u svoj svakodnevni æivot tijekom sljedeÊih godinu dana. PoËnite od onog koji vam je najlakπe sprovesti. Traæite Boæju podrπku na svakom koraku puta. Osigurajte dvije spuæve iste veliËine, tri Ëaπe i pristup sudoperu. Pobrinite se da u sudoperu ne bude vode. Stavite spuævu u sudoper. Zatim na nju stavite praznu Ëaπu. Brzo ulijevajte vodu u Ëaπu. Prestanite Ëim voda poËne curjeti iz spuæve. Paæljivo podignite Ëaπu, podignite spuævu i iscijedite je u praznu Ëaπu. Ponovite to s drugom spuævom. Ovog puta punite Ëaπu sporo dok voda ne poËne curjeti iz spuæve. Sklonite Ëaπu i iscijedite spuævu u drugu praznu Ëaπu. Koja spuæva je primila viπe vode? Kristovu dobrotu ne moæete zadræati za sebe; ona Êe se preliti na one koji su oko vas. ©to vam joπ taj pokus govori o uspjeπnosti svjedoËenja? Posudite omiljeni CD nekom kome svjedoËite. Kakav Êe dojam na tu osobu imati to πto se vaπa duhovna strana dobro uklapa u vaπ druπtveni æivot? POVEÆITE Koloπanima 4,2-6; 1. Petrova 2,9 Ellen G. White, Isusove usporedbe, poglavlje 12; Mervyn Maxwell, God Cares (vol. 1), “God’s Concern for Young People”, str. 23, 24. Albert A. C. Waite, Berkshire, Engleska 119 JUTARNJI STIHOVI — TRAVANJ 2012. Biser velike vrijednosti 01 02 03 04 05 06 07 N P U S » P S Luka 14,16.17 Matej 21,28-31 2. Timoteju 3,5 Ivan 16,12.13 Luka 8,5 Matej 13,5 Matej 13,7 Velika veËera Dva sina Prazno smokvino stablo “Imao bih vam joπ mnogo reÊi” Sluπatelji kraj puta Sluπatelji s kamenitog tla Sluπatelji s trnovitog tla 08 09 10 11 12 13 14 N P U S » P S Matej 13,8 Luka 8,15 Luka 12,16.17 Matej 20,1.2 Ivan 8,31.32 Matej 25,1 Matej 25,24.25 Sluπatelji s dobre zemlje Protivljenje nam moæe koristiti Bogataπ Radnici UËitelj pravednosti Imate li ulja u svojim svjetiljkama? Nevjerni sluga 15 16 17 18 19 20 21 N P U S » P S Matej 25,29 Ivan 7,46 Ivan 15,1 Matej 13,45.46 Matej 18,22 Matej 22,2.3 Matej 22,11 ©to bi moglo biti OËaravajuÊe rijeËi Trs i loze Biser velike vrijednosti Koliko puta da oprostim? Svadba kraljevog sina Svadbeno ruho 22 23 24 25 26 27 28 N P U S » P S Matej 21,33 Ivan 17,3 Matej 18,12 Luka 15,11.12 Luka 15,28 Luka 10,25 Luka 10,34 Gospodnji vinograd Kako je Isus propovijedao istinu Izgubljena ovca Izgubljeni sin Stariji brat Milosrdni Samarijanac (1) Milosrdni Samarijanac (2) 29 30 N Luka 18,4.5 P Luka 18,11 120 Nepravedni sudac Farizej i carinik JUTARNJI STIHOVI — SVIBANJ 2012. Pravi krπÊani su sretni 01 02 03 04 05 U S » P S Psalam 23,4 Matej 6,33 Izreke 11,25 1. Ivanova 2,15 Psalam 68,19 Usporedba greπnika i pravednika ©to krπÊanin dobiva? Blagoslovi velikoduπnosti Zar Bog traæi previπe? Pravi krπÊani su sretni 06 07 08 09 10 11 12 N P U S » P S Otkrivenje 3,19 Postanak 1,31 Postanak 2,17 Postanak 3,3 Postanak 3,15 Rimljanima 3,20 Nehemija 8,6 Laodicejska crkva Stvaranje MoguÊnost izbora Pad u grijeh ObeÊanje u otkupljenju Boæje ogledalo Hvalite Gospodina 13 14 15 16 17 18 19 N P U S » P S Otkrivenje 5,9.10 Otkrivenje 12,12 2. KorinÊanima 6,17 Koloπanima 1,10 2. KorinÊanima 6,18 Matej 7,13.14 Efeæanima 5,8 Nova pjesma Kratko vrijeme Iziite i odvojite se Dan za danom Iziite izmeu njih Dva puta Svjetlo svijetu 20 21 22 23 24 25 26 N P U S » P S 1. KorinÊanima 3,16 Ezekiel 16,49 Psalam 34,16 Psalam 14,1 Hebrejima 6,11 1. Timoteju 6,17 1. Solunjanima 4,1 Umjerenost znaËi uravnoteæen æivot Rad je blagoslov OËi Gospodnje su na tebi Znanost i objava Radosna sluæba Stavi Boga na prvo mjesto Æiva crkva 27 28 29 30 31 N P U S » 2. Solunjanima 1,7 Ivan 15,5 1. KorinÊanima 15,31 Izlazak 12,22 Rimljanima 14,12 PoËinak u Kristu Odreeni da donosimo rod Odvojite se od svijeta Krv na dovratnicima Ima posla za svakoga 121 JUTARNJI STIHOVI — LIPANJ 2012. Sigurni u Isusovim rukama 01 02 P S Ivan 1,14 Postanak 3,15 Isus je Bog Neprijateljstvo, dar od Boga 03 04 05 06 07 08 09 N P U S » P S Mihej 7,18 Efeæanima 3,16 Psalam 104,33.34 Ivan 17,24 Ivan 1,4.5 Matej 11,29 Luka 19,46 Iskusiti oprost Jaki u Kristu Ugodne misli Danaπnja zadaÊa Spori da uËe Veliki izvor istine »iπÊenje hrama 10 11 12 13 14 15 16 N P U S » P S Rimljanima 5,8 Ivan 5,46.47 Ivan 3,14.15 Ivan 13,15 Marko 8,36.37 Matej 12,28 2. KorinÊanima 5,17 Isus te voli Isus — ispunjenje proroËanstava Uzdignuti Spasitelj Obredi NaËela poslovanja UËitelj poslan od Boga Gledati Krista 17 18 19 20 21 22 23 N P U S » P S Ivan 6,35 Ivan 10,27.28 Luka 4,32 Izaija 53,2 Matej 8,20 Malahija 3,8 Matej 5,3 Jedini izvor istine Sigurni u Isusovim rukama Isusova snaga osvjedoËivanja “Poput korijena iz zemlje sasuπene” Pravo bogatstvo “Smije li Ëovjek prikraÊivati Boga?” Lijek za duπevno siromaπtvo 24 25 26 27 28 29 30 N P U S » P S Matej 5,4 Matej 5,5 Matej 5,6 Matej 5,7 Matej 5,8 Matej 5,9 Psalam 84,6 Sluæba tjeπenja Krotkost — rod Duha Æedni i gladni pravednosti Plod milosra Prijatelj onima koji su Ëista srca Sklad Gradite mir 122 36. (dæepno) izdanje! Pogodnosti kupnje velikog broja primjeraka: 50 kom = 250 kn 100 kom = 400 kn Raspitajte se kod povjerenika za literaturu u svojoj mjesnoj crkvi ili izravno kod nakladnika www.znaci-vremena.com Tel. 01 3740-530 123 VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI 01. 02. 03. 04. 05. 06. 07. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 80. 81. 82. 83,1-9. 83,10-19. 84. 85. 08. 09. 10. 11. 12. 13. 14. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 86. 87. 88,1-9. 88,10-19. 89,1-15. 89,16-30. 89,31-53 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 90. 91. 92. 93. 94. 95. 96. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 01. Psalam 125. 02. Psalam 126. 01. 02. 03. 04. 05. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 104,19-35. 105,1-15. 105,16-32. 105,33-45. 106,1-15. 06. 07. 08. 09. 10. 11. 12. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 106,16-33. 106,34-48 107,1-22. 107,23-43. 108. 109,1-19. 109,20-31. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 110. 111. 112. 113. 114. 115. 116. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 117. 118. 119,1-24. 119,25-48. 119,49-80. 119,81-96. 24. Psalam 119,97-136. 25. Psalam 26. Psalam 27. Psalam 120. 28. Psalam 121. 29. Psalam 122. 30. Psalam 123. 124. 97. 98. 99. 100. 101. 102,1-12. 102,13-29. 27. 28. 29. Psalam 103. 29. 30. Psalam 104,1-18. 30. 31. 124 LIPANJ SVIBANJ TRAVANJ Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 03. 04. 05. 06. 07. 08. 09. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 127. 128. 129. 130. 131. 132. 133. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 134. 135. 136. 137. 138. 139,1-12. 139,13-24. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 140. 141. 142. 143. 144,1-11. 144,12-15. 145 146. 147. 148. 149. 150. 1. 2. »ITANJE BIBLIJE REDOM SVIBANJ TRAVANJ 01. 02. 03. 04. 05. 06. 07. 1. 1. 1. 1. 2. 2. 2. Kraljevi Kraljevi Kraljevi Kraljevi Kraljevi Kraljevi Kraljevi 12-14 15-17 18-20 21-22 1-4 5-7 8-10 08. 09. 10. 11. 12. 13. 14. 2. 2. 2. 2. 2. 1. 1. Kraljevi 11-13 Kraljevi 14-16 Kraljevi 17-19 Kraljevi 20-22 Kraljevi 23-25 Ljetopisa 1-3 Ljetopisa 4-6 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 1. 1. 1. 1. 1. 1. 1. Ljetopisa Ljetopisa Ljetopisa Ljetopisa Ljetopisa Ljetopisa Ljetopisa 7-9 10-12 13-15 16-18 19-21 22-24 25-27 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 2. 2. 2. 2. 2. 2. 2. Ljetopisa Ljetopisa Ljetopisa Ljetopisa Ljetopisa Ljetopisa Ljetopisa 28-29 1-3 4-6 7-9 10-13 14-16 17-19 29. 2. Ljetopisa 20-22 30. 2. Ljetopisa 23-24 LIPANJ 01. 02. 03. 04. 05. 2. Ljetopisa 2. Ljetopisa 2. Ljetopisa 2. Ljetopisa Ezra 1-3 06. 07. 08. 09. 10. 11. 12. Ezra 4-6 Ezra 7-10 Nehemija 1-3 Nehemija 4-6 Nehemija 7-9 Nehemija 10-11 Nehemija 12-13 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. Estera 1-3 Estera 4-7 Estera 8-10 Job 1-3 Job 4-6 Job 7-9 Job 10-12 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. Job Job Job Job Job Job Job 27. 28. 29. 30. 31. Job 34-36 Job 37-39 Job 40-42 Psalam 1-3 Psalam 4-6 13-15 16-18 19-21 22-24 25-27 28-30 31-33 25-27 28-30 31-33 34-36 01. Psalam 7-9 02. Psalam 10-12 03. 04. 05. 06. 07. 08. 09. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 13-15 16-19 20-23 24-26 27-29 30-32 33-35 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 36-38 39-42 43-46 47-49 50-52 53-54 55-57 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 58-60 61-64 65-67 68-70 71-73 74-76 77-79 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 80-82 83-86 87-89 90-92 93-95 96-98 99-101 125 PO»ECI SUBOTA U TRAVNJU, SVIBNJU I LIPNJU 2012. MJESTO TRAVANJ 6.4. 13.4. 20.4. 27.4. Beli Manastir Biograd Bjelovar Borovo BraË Cres Crikvenica »akovec Dalj Daruvar Delnice Dubrovnik Dugi Otok –akovo Gareπnica GospiÊ Hvar Ilok Karlovac Knin Koprivnica KorËula Kornat Krapina Kriæevci Krk Kutina Lastovo Lipik Loπinj Makarska Maruπevec MetkoviÊ Mljet 19.20 19.31 19.28 19.19 19.26 19.36 19.35 19.29 19.19 19.25 19.35 19.19 19.32 19.20 19.27 19.32 19.26 19.16 19.32 19.28 19.28 19.23 19.31 19.32 19.29 19.36 19.28 19.25 19.25 19.35 19.23 19.30 19.22 19.22 126 19.29 19.39 19.37 19.28 19.34 19.44 19.44 19.39 19.28 19.34 19.44 19.26 19.41 19.29 19.36 19.40 19.34 19.25 19.41 19.36 19.38 19.31 19.40 19.41 19.38 19.45 19.37 19.32 19.34 19.44 19.32 19.39 19.30 19.29 19.38 19.47 19.46 19.37 19.43 19.53 19.53 19.48 19.37 19.43 19.53 19.34 19.49 19.38 19.45 19.49 19.43 19.34 19.50 19.44 19.47 19.38 19.47 19.51 19.47 19.53 19.46 19.40 19.43 19.53 19.40 19.49 19.38 19.37 19.47 19.56 19.55 19.46 19.50 20.02 20.02 19.58 19.46 19.52 20.02 19.42 19.58 19.47 19.54 19.58 19.51 19.43 19.59 19.53 19.56 19.46 19.56 20.00 19.56 20.02 19.55 19.49 19.52 20.01 19.48 19.58 19.46 19.45 4.5. 19.56 20.04 20.04 19.55 19.59 20.11 20.11 20.07 19.55 20.01 20.11 19.50 20.07 19.56 20.04 20.07 19.59 19.52 20.08 20.02 20.05 19.55 20.05 20.10 20.06 20.11 20.04 19.56 20.01 20.10 19.56 20.07 19.55 19.53 SVIBANJ 11.5. 18.5. 25.5. 1.6. LIPANJ 8.6. 15.6. 22.6. 29.6. 20.05 20.13 20.13 20.04 20.07 20.19 20.20 20.16 20.04 20.10 20.20 19.58 20.14 20.05 20.12 20.14 20.07 20.01 20.17 20.10 20.14 20.02 20.13 20.19 20.15 20.20 20.13 20.04 20.10 20.18 20.04 20.16 20.02 20.01 20.27 20.32 20.35 20.25 20.27 20.40 20.41 20.38 20.26 20.32 20.42 20.17 20.35 20.26 20.34 20.35 20.27 20.22 20.38 20.31 20.37 20.22 20.33 20.41 20.37 20.41 20.34 20.24 20.31 20.39 20.25 20.39 20.22 20.20 20.32 20.38 20.40 20.31 20.32 20.46 20.47 20.44 20.31 20.37 20.47 20.23 20.40 20.32 20.39 20.41 20.32 20.28 20.44 20.36 20.43 20.27 20.38 20.46 20.43 20.47 20.40 20.29 20.37 20.44 20.29 20.44 20.28 20.26 20.13 20.20 20.21 20.12 20.14 20.27 20.28 20.25 20.12 20.18 20.28 20.05 20.22 20.13 20.20 20.22 20.14 20.09 20.25 20.17 20.23 20.10 20.20 20.27 20.23 20.28 20.20 20.11 20.18 20.26 20.12 20.25 20.10 20.08 20.21 20.27 20.29 20.19 20.22 20.34 20.35 20.32 20.19 20.26 20.36 20.12 20.29 20.20 20.28 20.29 20.22 20.16 20.32 20.25 20.31 20.17 20.27 20.35 20.31 20.35 20.28 20.19 20.25 20.34 20.19 20.32 20.17 20.15 20.37 20.41 20.44 20.35 20.36 20.50 20.51 20.48 20.35 20.41 20.51 20.26 20.44 20.36 20.43 20.44 20.36 20.32 20.48 20.40 20.47 20.31 20.41 20.50 20.47 20.51 20.43 20.32 20.41 20.49 20.33 20.49 20.31 20.29 20.39 20.44 20.47 20.37 20.38 20.52 20.53 20.50 20.37 20.43 20.53 20.28 20.47 20.38 20.46 20.47 20.38 20.34 20.50 20.42 20.49 20.33 20.44 20.53 20.49 20.53 20.46 20.35 20.43 20.50 20.35 20.51 20.34 20.32 20.39 20.44 20.47 20.38 20.38 20.52 20.53 20.51 20.38 20.44 20.54 20.29 20.47 20.38 20.46 20.47 20.38 20.35 20.51 20.43 20.49 20.34 20.44 20.53 20.50 20.53 20.46 20.35 20.44 20.51 20.36 20.51 20.34 20.32 PO»ECI SUBOTA U TRAVNJU, SVIBNJU I LIPNJU 2012. MJESTO TRAVANJ 6.4. 13.4. 20.4. 27.4. Naπice 19.21 Nova Gradiπka 19.25 Novska 19.27 Opatija 19.37 Osijek 19.20 OtoËac 19.32 Pag 19.32 Pakrac 19.25 Peljeπac 19.22 Petrinja 19.29 PloËe 19.22 PoreË 19.40 Poæega 19.24 Pula 19.39 Rab 19.35 Rijeka 19.37 Rovinj 19.40 Sinj 19.26 Sisak 19.29 Slatina 19.24 Slavonski Brod 19.21 Slunj 19.32 Split 19.26 ©ibenik 19.31 Varaædin 19.29 Vinkovci 19.19 Virovitica 19.25 Vis 19.27 Vukovar 19.19 Zadar 19.32 Zagreb 19.31 Æupanja 19.20 19.30 19.34 19.36 19.46 19.29 19.41 19.41 19.34 19.30 19.38 19.31 19.49 19.32 19.47 19.44 19.46 19.49 19.34 19.38 19.33 19.30 19.41 19.35 19.38 19.39 19.28 19.34 19.35 19.28 19.40 19.40 19.28 19.39 19.42 19.45 19.55 19.38 19.50 19.49 19.43 19.38 19.47 19.38 19.58 19.41 19.56 19.52 19.54 19.58 19.43 19.46 19.42 19.39 19.50 19.43 19.47 19.48 19.37 19.43 19.43 19.37 19.49 19.49 19.37 19.48 19.51 19.54 20.04 19.47 19.58 19.58 19.52 19.46 19.56 19.47 20.07 19.50 20.05 20.01 20.03 20.06 19.51 19.55 19.51 19.48 19.58 19.51 19.55 19.58 19.46 19.52 19.52 19.46 19.57 19.58 19.46 4.5. 19.58 20.01 20.03 20.13 19.56 20.07 20.07 20.01 19.54 20.05 19.55 20.16 20.00 20.14 20.10 20.13 20.16 19.59 20.05 20.00 19.57 20.08 20.00 20.04 20.07 19.55 20.01 20.00 19.55 20.06 20.08 19.55 SVIBANJ 11.5. 18.5. 25.5. 1.6. LIPANJ 8.6. 15.6. 22.6. 29.6. 20.06 20.09 20.11 20.21 20.05 20.16 20.15 20.10 20.02 20.13 20.03 20.24 20.08 20.22 20.18 20.21 20.24 20.07 20.13 20.09 20.05 20.16 20.08 20.12 20.16 20.04 20.10 20.08 20.04 20.14 20.16 20.04 20.28 20.31 20.33 20.43 20.26 20.37 20.36 20.31 20.21 20.35 20.23 20.46 20.30 20.43 20.39 20.43 20.46 20.28 20.35 20.31 20.27 20.38 20.28 20.32 20.38 20.25 20.32 20.28 20.25 20.35 20.38 20.25 20.33 20.36 20.38 20.49 20.32 20.42 20.41 20.37 20.26 20.41 20.28 20.51 20.35 20.49 20.44 20.48 20.51 20.33 20.40 20.36 20.32 20.43 20.33 20.37 20.44 20.31 20.37 20.32 20.31 20.40 20.44 20.31 20.14 20.17 20.20 20.29 20.13 20.23 20.23 20.18 20.09 20.22 20.10 20.32 20.16 20.30 20.26 20.29 20.32 20.15 20.22 20.17 20.14 20.24 20.15 20.19 20.25 20.12 20.18 20.15 20.11 20.22 20.25 20.12 20.22 20.25 20.27 20.37 20.20 20.31 20.30 20.25 20.16 20.29 20.17 20.40 20.24 20.37 20.34 20.37 20.40 20.22 20.29 20.25 20.21 20.32 20.22 20.26 20.32 20.19 20.26 20.22 20.19 20.29 20.32 20.19 20.37 20.40 20.43 20.52 20.36 20.46 20.45 20.41 20.30 20.44 20.32 20.55 20.40 20.52 20.49 20.52 20.55 20.37 20.44 20.40 20.37 20.47 20.37 20.41 20.48 20.35 20.41 20.37 20.35 20.44 20.48 20.35 20.40 20.42 20.45 20.55 20.38 20.48 20.47 20.43 20.32 20.47 20.34 20.58 20.41 20.55 20.50 20.54 20.57 20.39 20.47 20.43 20.39 20.49 20.39 20.43 20.50 20.37 20.44 20.38 20.37 20.46 20.50 20.37 20.40 20.43 20.46 20.55 20.38 20.49 20.48 20.43 20.32 20.47 20.34 20.58 20.42 20.55 20.51 20.55 20.58 20.40 20.47 20.43 20.39 20.50 20.40 20.44 20.51 20.38 20.44 20.39 20.37 20.47 20.50 20.37 (Vremena u ovoj tablici navedena su po ljetnom raËunanju.) 127 POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za mlade — 2/2012. Pouke iz Biblije — izdanje za mlade priprema Odjel za crkvene sluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripremaju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji su Ëlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora. Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hrvatska; Odgovorni urednik: SreÊko KuburiÊ • Urednik: Mario ©ijan • Prijevod: Tamara BabiÊ • Lektura i prijelom: Miroslav VukmaniÊ • Tisak: Tiskara Velika Gorica www.adventisti.hr www.znaci-vremena.com COLLEGIATE QUARTERLY — 2/2012 • Printed in Croatia 128 Juæna azijskopacifiËka divizija Bengalski zaljev Medan 2 LAOS SUMATRA JAVA Juænokinesko more BRUNEI KALIMATAN MALEZIJA MALEZIJA 3 TAJLAND VIJETNAM Yangon KAMBODÆA MIJANMAR BANGLADE© ©RI LANKA Indijski ocean MISIJSKI PROJEKTI Unije Bangladeπka unija misija Centralnofilipinska unija konferencija IstoËnoindonezijska unija konferencija Mijanmarska unija misija Sjevernofilipinska unija konferencija Juænofilipinska unija konferencija JugoistoËnoazijska unija misija Zapadnoindonezijska unija misija Pridruæena misijska polja Ukupno (2011.) FILIPINI Manado 1 SULAVESI INDONEZIJA Timor Leste Za podrobnije informacije posjetite www.AdventistMission.org Proπirenje AdventistiËke bolnice u Manadou na Sulawesiju u istoËnoj Indoneziji Nabava medicinske opreme za bolnicu u Medanu na Sumatri u zapadnoj Indoneziji. Proπirenje AdventistiËkog teoloπkog fakulteta u Yangonu u Mijanmaru. DjeËji projekt: Biblije za djecu jugoistoËne Azije.. Darovi trinaeste subote ovoga tromjeseËja pomoÊi Êe ostvarenju projekata u Juænoj azijskopacifiËkoj diviziji: 1. 2. 3. 4. Crkve 119 1.173 740 215 1.346 1.938 337 738 58 6.664 Skupina 296 556 198 107 465 963 416 413 44 3.458 Guam Vjernika 33.486 146.549 113.986 29.547 267.698 303.706 89.208 102.928 8.889 1.095.997 Stanovnika 164.600.000 20.000.000 22.000.000 53.500.000 51.800.000 23.000.000 213.000.000 214.000.000 22.300.000 748.200.000 Tihi ocean Koraljno more 129
© Copyright 2024 Paperzz
