ISUSOVE POUKE POUKE IZ BIBLIJE — IZDANJE ZA MLADE SRPANJ, KOLOVOZ I RUJAN 2014. 1 Sadræaj 1. Naπ dragi nebeski Otac 2. Sin 3. Sveti Duh 4. Spasenje 5. Kako biti spaπen 6. Rasti u Kristu 7. Æivjeti kao Krist 8. Crkva 9. Naπe poslanje 10. Boæji zakon 11. Subota 12. Smrt i uskrsnuÊe 13. Drugi Kristov dolazak U prireivanju ovih pouka koristili smo prijevod Biblije u nakladi KrπÊanske sadaπnjosti, Zagreb 1999. 2 »injenice o poukama iz Biblije Pouke za ovo tromjeseËje govore o uËeniπtvu; kako se osposobljavati i usavrπavati u posluπnosti i sluæbi Kristu te kako uspjeπno izvrπavati Njegov veliki nalog. Svrha ovih pouka jest da mladim vjernicima AdventistiËke crkve stavi na raspolaganje korisno gradivo o meusobno povezanim temama o kojima Êe moÊi raspravljati svakog tjedna u okviru razreda subotnje πkole. Mnogi koji se sluæe poukama za odrasle smatraju da ovo gradivo dodatno obogaÊuje prouËavanje pouke i stavlja na raspolaganje misli koje mogu biti vrlo korisne za razmatranje i razgovor. Naime, rijeË je o istim biblijskim temama. Smjernice za prouËavanje 1. Dok prouËavaπ, traæi u molitvi da Sveti Duh pravilno usmjeri tvoje misli. 2. Biblijski tekstovi na kojima se temelji biblijska pouka za svaki tjedan pojavljuju se u odjeljku pouke LOGOS. »itaj te tekstove u cjelini prije prouËavanja. 3. Biblijski tekstovi za svaki tjedan obiËno su podijeljeni u dijelove na stranicama LOGOS. Kad budeπ prouËavao te dijelove, paæljivo proËitaj sve navedene biblijske tekstove prije nego πto prijeeπ na primjedbe ispod njih. 4. »itaj i prouËavaj ostale dijelove pouke iz perspektive koju si stekao vlastitim prouËavanjem biblijskih tekstova. 5. Imaj na umu svrhu svakog dijela biblijske pouke: Uvod je zamiπljen da potakne tvoje zanimanje i usmjeri razmiπljanje na temu biblijske pouke. Logos je usmjerivaË u izravnom prouËavanju biblijskih tekstova za svaki tjedan. SvjedoËanstvo iznosi perspektivu Duha proroπtva o temi koju prouËavamo odreenog tjedna. Dokaz pristupa pitanjima koja je pouka pokrenula iz povijesnog, znanstvenog, filozofskog i teoloπkog glediπta. Kako raspravlja o tome kako se sve zamiπljeno u pouci moæe primijeniti u svakodnevnom æivotu. Miπljenje je osobno glediπte o pouci koje te treba pokrenuti na daljnje razmiπljanje i razgovor. Istraæivanje stavlja Ëitatelju na raspolaganje razne otvorene i stvaralaËke putove za istraæivanje pouke za odreeni tjedan. Biblijska pouka i Crkva Generalna konferencija KrπÊanske adventistiËke crkve namijenila je i preporuËila ovaj priruËnik za pojedinaËno i zajedniËko prouËavanje u subotnjoπkolskim razredima mladih. 3 Pouka 1 28. lipnja—5. srpnja 2014. Naπ dragi nebeski Otac “Gledajte koliku nam je ljubav Otac iskazao, da se zovemo djeca Boæja. A to i jesmo! Zato ne poznaje svijet nas jer njega nije poznao.” (1. Ivanova 3,1) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, Zagreb 2014., str. 144—148 4 Subota, 28. lipnja Kako biste definirali Oca? UVOD Matej 6,26 Na πto pomislite dok izgovarate rijeËi molitve “OËenaπ”? Za mene rijeË “Otac” znaËi moj Zaπtitnik i Spasitelj! Kada kleËim na molitvi, osjeÊam da mi je toliko blizu da skoro mogu dotaknuti Njegovo lice. On mi postaje tako stvaran da me u mojoj slomljenosti cijelu preplavi neoËekivani, nezadræivi val mira. O, kakvo olakπanje! Kada se osjeÊam odbaËeno i nevoljeno, Bog me, ne postavljajuÊi uvjete, uzima u svoje naruËje. Njegov zagrljaj je tako stvaran da nisam u stanju zaustaviti suze. Ne mogu zamisliti svijet bez takvog Oca kao πto je On! Naπ Otac je Bog pun ljubavi kojem je stalo do svih Njegovih stvorenja. U Mateju 6,26, Isus ovako govori o svojem Ocu: “Pogledajte ptice nebeske! Niti siju, niti æanju, niti sabiru u æitnice, i vaπ ih Otac nebeski hrani. Zar vi niste mnogo vredniji od njih?” On se toliko brine za nas da je Ëak i kosa na naπoj glavi izbrojena (Matej 10,30). Mi smo toliko vrijedni u Njegovim oËima da je dao svojeg Sina, Isusa Krista, da nas otkupi od grijeha i ponudi nam vjeËni æivot. Isus se u Getsemanskom vrtu molio svojem Ocu vapeÊi u dubokoj boli zbog teæine grijeha koji je ponio na svojim pleÊima (Matej 26,39). Sada kada se uznio na Nebo, Isus posreduje za nas pred Bogom. On æeli da mi budemo dio Njegovog kraljevstva jer smo Njegova djeca. Sada definirajte “Oca” vlastitim rijeËima. Tko je On za vas? Koliko je stvaran u vaπem æivotu? Jeste li Mu spremni potpuno predati svoje srce da bi se mogao umijeπati u vaπ sebiËni æivot? Tekst u 1. Ivanovoj 3,1 objavljuje: “Gledajte koliku nam je ljubav Otac iskazao, da se zovemo djeca Boæja.” Kad bismo samo razumjeli koliki je blagoslov i prednost πto smo Njegova djeca, ne bismo viπe ni pomiπljali da se æalimo i traæimo sebiËna zadovoljstva. Prijatelji, naπ Otac nas u svojoj ljubavi i milosti poziva da Mu se pridruæimo na intimnom, ugodnom duhovnom putovanju. Ovaj tjedan imajmo na umu da mi potjeËemo od tog moÊnog Stvoritelja i da nemamo razloga za brigu πto god se dogodilo u naπem æivotu. Rose Arlyn P. Anacleto, Pasay City, Filipini Naπ Otac je Bog pun ljubavi kojem je stalo do svih Njegovih stvorenja. 5 Nedjelja, 29. lipnja Vjerna kopija LOGOS Psalam 103,13; Jeremija 9,23.24; 31,3; Matej 6,25-34; 7,9-12; Luka 1,26-37; 3,21.22; 15,11-24; Ivan 3,16.17; 14,8-10; Hebrejima 9,14 Naπi obiteljski prijatelji kaæu mi da sam pljunuti otac. Majka mi kaæe da sam njegova “æenska kopija”. Oni su donekle u pravu. Neke moje tjelesne crte, osobine, interesi i hobiji sliËni su oËevim. Imala sam samo devet godina kad je on umro od infarkta. Kako bih voljela da sam imala oca kao i druga djeca, oca koji bi me promatrao kako rastem. Iako me je moja majka bila sposobna sama odgajati, njegova odsutnost se osjeÊala. Usprkos tome, tjeπilo me je to πto sam znala da se moj nebeski Otac brine o meni i usmjerava me u svakoj prigodi. Otac koji se brine (Postanak 9,3; Matej 6,31.32; 11,29.30; Filipljanima 4,19) Tekst u Mateju 7,9-11 istiËe dobrotu naπeg nebeskog Oca: “Ili, ima li tko meu vama da bi svome sinu, ako bi ga zamolio kruha, pruæio kamen, ili, ako bi ga zamolio ribu, pruæio mu zmiju? Dakle: ako vi, premda ste zli, moæete davati djeci svojoj dobre darove, koliko Êe viπe Otac vaπ nebeski dati dobra onima koji ga mole?” Koliko nam viπe moæe dati Onaj koji je stvorio svemir i koji ga odræava? Vaæno je da Ga kao takvog prepoznamo jer je On izvor svega πto imamo. Kao stvorena biÊa, ne moæemo se hvaliti svojom mudroπÊu, snagom i bogatstvom. Sve to potjeËe od Boga. Ako ima neËega Ëime se trebamo hvaliti, to je onda naπe poznavanje i razumijevanje naπega Gospodina koji je milostiv, dobar i pravedan (Jeremija 9,23.24). Naπem nebeskom Ocu je drago kada se Njegov karakter ogleda u naπem æivotu. Otac koji ljubi (Psalam 103,13; Jeremija 31,3; Luka 15,11-24) Bog se izjednaËuje s rijeËju ljubav. Ljubav nije upotrijebljena kao pridjev kojim se opisuje naπ nebeski Otac. Ona je upotrijebljena kao imenica jer je Bog utjelovljenje ljubavi. On je pun saæaljenja prema svojoj djeci koja Ga se boje (Psalam 103,13). On nas ljubi vjeËnom ljubavlju (Jeremija 31,3), ljubavlju koja se ne mijenja i ne prolazi. OËeva nenadmaπna ljubav prema nama pokazala se kada je poslao svojeg jedinoroenog Sina na Zemlju da umre za nas i spasi nas od sigurne i vjeËne smrti (Ivan 3,16.17). Sigurno Ga je uæasno boljelo to πto je dopustio da Njegov Sin pati, ali je to pretrpio radi nas. Kristovom krvlju mi smo oprani od svoje greπnosti (Hebrejima 9,14). U usporedbi o izgubljenom sinu, Isus neizravno govori o negodovanju farizeja zbog Njegovog druæenja s greπnicima. Greπnike prikazuje izgubljeni sin, dok je stariji brat bio sliËan farizejima. Farizeji su tvrdili da doslovce dræe Zakon, ali nisu razumjeli ljubav nebeskog Oca — ljubav koja se raduje povratku 6 makar jednoga od Njegove svojeglave djece. Kao i otac u ovoj usporedbi, Bog nas, iako smo sagrijeπili protiv Njega, joπ uvijek doËekuje raπirenih ruku. On nam je spreman oprostiti kada Mu priemo u pokajanju. Saæaljivi Otac (Psalam 51,3; 111,4; Matej 6,25-34) Bog Otac vodi raËuna o pticama, ljiljanima i travi u polju (Matej 6,25-34). Nama te stvari mogu izgledati beznaËajno, ali Bog obraÊa pozornost na njih. Koliko je onda viπe zainteresiran za nas, svoje remek-djelo, krunu svojeg stvaranja? On se brine i za najsitnije detalje u naπem æivotu. Mi trebamo pokazati vjeru da Êe On biti s nama na svakom naπem koraku. Stoga se ne trebamo brinuti kako Êemo proÊi u æivotu jer On zna naπe potrebe i prije nego πto Mu se obratimo. Pozvani smo da prvo traæimo Njegovo kraljevstvo i Njegovu pravednost da bi nas mogao blagosloviti. Posluπnost Bogu treba biti naπ prioritet. Otac koji je prisutan i aktivan (Luka 1,26-37; 3,21.22; Hebrejima 9,14) U kljuËnim trenutcima Isusovog æivota dvije druge Osobe Boæanstva odigrale su aktivnu ulogu. Od Isusovog zaËeÊa Bog Otac je izabrao Mariju da preko nje Boæji Sin bude roen, a Sveti Duh ju je osjenio (Luka 1,35). Prigodom Isusovog krπtenja zaËuo se glas nebeskog Oca, a Sveti Duh se spustio na Njega u obliku goluba (Luka 3,22). Isusov blizak odnos s Ocem pokazao se u naËinu na koji je provodio OËevu volju. Sin otkriva Oca (Jeremija 9,23.24; Ivan 14,8-10) Pribliæivπi se zavrπetku svoje zemaljske sluæbe, Isus je svojim uËenicima otkrio nebeskog Oca. Rekao im je da ako doista poznaju Njega, Isusa, onda poznaju i vidjeli su nebeskog Oca. UnatoË tome, Filip Ga je ipak poslije zamolio da im pokaæe Oca. Isus im je ponovio da je svatko tko je Njega vidio, vidio i Oca. Kazao je: “Zar ne vjerujeπ da sam ja u Ocu i da je Otac u meni? Ja ne govorim sam od sebe rijeËi koje vam kaæem: Otac koji boravi u meni Ëini svoja djela.” (Ivan 14,10) Lik i karakter Oca i Sina su jedno. Isus je jedno u namjeri sa svojim Ocem. Kao vjerna kopija, mi smo stvoreni na Boæju sliku da bi svijet mogao vidjeti da smo doista Njegova djeca. Bongga L. Agno, Pasay City, Filipini On se brine i za najsitnije detalje u naπem æivotu. 7 Ponedjeljak, 30. lipnja Naπ nebeski Otac pun ljubavi SVJEDO»ANSTVO Matej 6,25-34 “Bog je naπ Otac koji nas voli i skrbi se o nama kao o svojoj djeci.” (Ellen G. White, Misli s Gore blaæenstava, str. 93) “Niπta nam ne moæe donijeti istinsko dobro bez Boæjeg blagoslova. Ono πto Bog blagoslivlja doista je blagoslovljeno.” (Ellen G. White, Naπe visoko zvanje, str. 198) “Gospodin nam je dao dragocjene blagoslove u skromnim cvjetovima u polju, u mirisu koji tako godi naπim osjetilima. On je svaki cvijet obojio ljepotom jer je On Veliki Umjetnik. Onaj isti koji je stvorio prekrasna djela u prirodi uËinit Êe daleko veÊa djela za duπu. Bog je ljubitelj lijepoga i On Êe ukrasiti naπ karakter svojim bogatim vrlinama. On Êe uËiniti da naπe rijeËi postanu mirisne kao cvjetovi u polju. On nas blagoslivlja tako πto se svaki dan brine za naπe tjelesne potrebe.” (Isto) “Prema Isusovim rijeËima, cvijeÊe i biljke, posijano sjeme i poænjeveni urod, sve je to sadræavalo pouke o istini, kao i drveÊe koje raste iz zemlje. Ubrao je prelijepi ljiljan i stavio ga u ruke djece i mladih, i dok su ona gledala u Njegovo mladoliko lice, osvjeæeno zrakama OËeve prisutnosti, iznio im je pouku: ‘Pogledajte na ljiljane u polju kako rastu [u jednostavnosti i ljupkosti prirodne ljepote]; ne trude se niti predu. Ali ja vam kaæem da se ni Salomon u svojoj slavi ne obuËe kao jedan od njih.” (Ellen G. White, Counsels to Parents, Teachers, and Students, str. 179) “Samo su oni istinski blagoslovljeni Ëija je osnovna briga da sebi osiguraju blagoslove koji hrane duπu i ostaju vjeËno. Naπ Spasitelj nam kaæe: ‘Zato najprije traæite kraljevstvo Boæje i njegovu pravednost, a to Êe vam se nadodati!’ (Matej 6,33) Bog se brine o nama, Ëak gleda da izlije svoje zemaljske blagoslove na nas. Naπe zemaljsko dobro ne izmiËe pozornosti naπega nebeskog Oca. On zna da mi imamo potrebe takve vrste. … Kada se Bog nasmijeπi na naπe napore, to nam viπe vrijedi od bilo kojeg zemaljskog dobitka.” (Ellen G. White, Naπe visoko zvanje, str. 198) “Nema granice blagoslova koje primamo.” (Ellen G. White, Naπ briæni Otac, str. 111) ODGOVORI 1. Zaπto naπ nebeski Otac svakoga od nas blagoslivlja drukËije? 2. ©to moæemo nauËiti od nebeskih ptica i ljiljana u polju? Ellizer K. Navarro, Pasay City, Filipini “On je svaki cvijet obojio ljepotom jer je On Veliki Umjetnik.” 8 Utorak, 1. srpnja Razumjeti Boga kao Oca DOKAZ Matej 26,39 Metafora o Bogu kao Ocu rijetko se pojavljuje u Starom zavjetu, u kojem se o Bogu dvaput govori kao Ocu Izraela i petnaest puta kao Ocu odreenih pojedinaca. Slika o Bogu kao “Ocu” postaje jasnija na osnovi Isusovog otkrivenja. On je Boga Ëesto nazivao “Ocem” i traæio i od svojih uËenika da Mu se obraÊaju na isti naËin. Slika Boga kao oca ukazuje na bliskost i duboku naklonost. To se posebno odnosi na aramejski izraz abba kojim se Isus koristio. Njegova upotreba tog izraza jedinstvena je i po tome πto se on ne nalazi nigdje drugdje u hebrejskoj literaturi. (Walter A. Elwell, Evangelical Dictionary of Theology, str. 506,507) »ak su i vjernici iz mnogoboπtva upotrebljavali taj izraz za Boga pokazujuÊi duboko razumijevanje Boæjeg oËinskog odnosa prema nama koji smo postali Njegova posvojena djeca (Rimljanima 8,14.15). Taj odnos Otac-Sin izmeu Boga i Isusa ukazuje na bliskost i uzajamnu ljubav meu njima. On pokazuje Boæju æelju da bude blisko povezan s nama, svojom posvojenom djecom, i naglaπava Njegovu briænu ljubav, zaπtitu i skrb o nama. Bog, naπ nebeski Otac, ima autoritet nad svojom djecom. On zapovijeda i raspolaæe. Mi sluπamo i pokoravamo se, kao πto se i Isus svjesno pokoravao do same smrti da bi ispunio Boæju namjeru za Njegov æivot. Prepoznavanje Boga kao naπeg Oca mora nas navesti da poput Isusa priznamo da ono πto se treba ispuniti u naπem æivotu nije naπa volja, veÊ Boæja (Matej 26,39). Isus nas uËi da se molimo: “OËe naπ, koji jesi na nebesima! Sveti se ime tvoje! Doi kraljevstvo tvoje! Budi volja tvoja na nebu tako i na zemlji!” (Matej 6,9.10) Veza koju Isus ima sa svojim Ocem, kao πto moæemo sagledati na temelju metafore o ocu i sinu, pomaæe nam da razumijemo koliko Bog ljubi svoju posvojenu djecu (Ivan 16,27). On Êe biti s nama, voditi nas, tjeπiti i osiguravati sve πto nam je potrebno da zavrπimo djelo spasenja koje je On zapoËeo u nama. Kao Njegova posvojena djeca, mi Ëekamo vrijeme kada Êemo biti proslavljeni i primiti svoju baπtinu u Njegovom kraljevstvu. ODGOVORI 1. Koji su biblijski otac i sin najbolji primjer Boæjeg oËinskog odnosa prema nama? 2. Kako moæemo objasniti tu metaforu o ocu i sinu onima koji su doæivjeli zlostavljanje u obitelji? Arnold Galvo, Pasay City, Filipini 9 Srijeda, 2. srpnja Pokazivati ljubav naπega nebeskog Oca PRIMJENA 1. Ivanova 3,1 Biblija prikazuje naπega nebeskog Oca kao Boga ljubavi. Boæja vlast na Nebu zasniva se na ljubavi i Njegovo je ime sinonim za ljubav. Ta ljubav se pokazala tijekom Ëetrdeset godina putovanja Njegovog naroda kroz pustinju. On ih je uzdræavao tijekom cijelog tog razdoblja nakon izlaska... Meutim, najveÊe otkrivenje ljubavi naπega nebeskog Oca otkriveno je u planu spasenja, kada je On poslao svojeg voljenog Sina, Isusa Krista, na ovaj svijet da pati i umre na kriæu da bi nas spasio od ropstva grijehu (Ivan 3,16). Isus nam je dao primjer kako trebamo pokazivati ljubav naπega nebeskog Oca u svojem æivotu. To moæemo postiÊi osobnim utjecajem na ljude oko nas. Evo nekoliko primjera takvog utjecaja: Naπ utjecaj na ljude u sredini u kojoj æivimo. NaËin na koji æivimo iz dana u dan velika je propovijed za ljude oko nas. Postoji izreka koja glasi: “Budite propovijed.” Krist nam kaæe: “Vaπe svjetlo neka tako zasja pred ljudima da vide vaπa djela ljubavi te slave vaπeg Oca nebeskog.” (Matej 5,16) Naπ utjecaj na druge u πkoli i na radnom mjestu. Mi smo uzor drugima u pozitivnom ili u negativnom smislu. Ljudi nas promatraju Ëak i kada nismo toga svjesni. Kad æivimo onako kako je naπ UËitelj æivio na Zemlji, mi oponaπamo karakter naπega nebeskog Oca koji je pun ljubavi. Utjecaj zemaljskog oca u obitelji. Zemaljski oËevi predstavljaju naπeg nebeskog Oca koji je naπ Zaπtitnik, koji nas uzdræava i osigurava sve πto nam je potrebno u materijalnom i duhovnom smislu. Zemaljski otac treba imati prethodno navedene osobine naπega nebeskog Oca. Smatra se da krπÊanski otac treba biti sveÊenik u obitelji o kojem ostali Ëlanovi obitelji ovise u pogledu svojih duhovnih potreba. To je njegova najveÊa obveza prema obitelji. On treba postupati prema Ëlanovima svoje obitelji kao πto naπ nebeski Otac pun ljubavi postupa prema nama (1. Ivanova 3,1). ODGOVORI 1. Na koji naËin zemaljski otac moæe biti vjesnik spasenja za Ëlanove svoje obitelji? 2. Kako moæemo ojaËati svoj odnos s naπim nebeskim Ocem da bismo mogli biti na blagoslov ljudima? Reynaldo A. Durano, Jr., Pasay City, Filipini Mi oponaπamo karakter naπega nebeskog Oca koji je pun ljubavi. 10 »etvrtak, 3. srpnja Ljubav prema buntovniku MI©LJENJE Luka 15,11-24 Nema boljeg naËina da se ilustrira naËin na koji se nebeski Otac odnosi prema buntovnom sinu od usporedbe o izgubljenom sinu. Prije nego πto je Krist doπao, Sotona je tvrdio da je Bog tiranin, uvijek spreman da kazni one koji krenu pogreπnim putem. Iako je toËno da Bog sudi i kaænjava, On je joπ spremniji da pokaæe suosjeÊanje i ljubav. Meutim, to se Ëesto previa. O Njemu piπe: “Ja ne æelim smrti nikoga koji umre” (Ezekiel 18,32). A preko proroka Hoπee On pita: “Kako da te dadem?’” (Hoπea 11,8) Bog je od samog poËetka bezuvjetno ljubio ljude i brinuo se o njima kao πto se otac brine o svojoj djeci. Njegovo srce je slomljeno svaki put kada nekoga mora kazniti. Ako Bog voli buntovnike, onda sigurno voli svakoga. “Gledajte koliku nam je ljubav Otac iskazao!” (1. Ivanova 3,1) U usporedbi, sin je povjerovao da Êe ga otac primiti natrag, makar i kao slugu. To mu je dalo hrabrost da se vrati kuÊi. Isus Krist je bacio najsjajnije svjetlo na Boæji karakter. On se nije koristio samo slikom oca kao metaforom za Boga. On nas je uËio da Boga doista nazivamo svojim Ocem. Bogati, siromaπni, bolesni, umorni i djeca uvijek su bili prisutni meu sluπateljima kamo god je Krist iπao. OsjeÊali su da je On iscijelio njihov prazan æivot, jer kada bi Njega vidjeli, vidjeli bi Boga Oca. OdgovarajuÊi uËenicima na zahtjev da im pokaæe Oca, rekao je da su oni koji su Njega vidjeli — vidjeli Oca (Ivan 14,9). Na koji bi onda naËin pravo znanje o Bogu trebalo utjecati na æivot ljudi u danaπnje vrijeme? Ljudima koji pate to daje snagu. Onima koji su oæaloπÊeni to je utjeha, a onima koji su u nevolji nada. Za ljude u oskudici to je sigurnost, a za poniæene radost. Kako se moæemo bilo Ëega bojati kada naπ svemoguÊi Otac pomno promatra odozgo dok nas Njegove oËi pune ljubavi pozivaju da se vratimo kuÊi? Kakvu utjehu, nadu i mir mi imamo! Jerence Minh A. Relloso, Pasay City, Filipini Ako Bog voli buntovnike, onda sigurno voli svakoga. 11 Petak, 4. srpnja Pravi Otac ISTRAÆIVANJE Psalam 103,13; Jeremija 31,3; Matej 6,26 ZAKLJU»AK Usprkos Ëinjenici da je Sotona odricao OËevo pravo da kaænjava i osvetoljubivo iskrivio Njegov karakter, Sveto pismo jasno otkriva da je Njegov karakter njeæno suosjeÊajan (Psalam 103,13), da je pun ljubavi (Jeremija 31,3) i vrlo osjetljiv prema potrebama svih stvorenja (Matej 6,26). Pred nas se postavlja izazov da ostvarujuÊi blizak odnos s Ocem, razotkrijemo laæne optuæbe protiv Njega i razumijemo Njegov pravi karakter. Takoer imamo Ëast da ovom svijetu otkrijemo OËev pravi identitet. RAZMOTRI u Otii u netaknutu prirodu ili na neko drugo mjesto gdje Êeπ moÊi promatrati ptice. S nekog skrivenog mjesta promatraj kako razliËite vrste ptica pronalaze i uzimaju hranu. Zapazi kako Otac provia ono πto je potrebno za potrebe svake ptice. Zatim razmiπljaj o tome kako On moæe isto uËiniti i za tebe. u Napravi hranilicu za ptice i na njoj napiπi redak iz Mateja 6,26 kao podsjetnik na OËevu skrb. Daj je nekome tko je vezan za kuÊu. u Navedi sedam primjera iz svojeg æivota kada se Otac pobrinuo za tvoje potrebe iako si mislio da On to neÊe uËiniti. Zapiπi te dogaaje i podijeli ih s nekim tko je obeshrabren. u Intervjuiraj ljude i postavi im pitanje koje su im osobine i karakterne crte posebno privlaËne kod drugih. Usporedi njihove odgovore s Boæjim privlaËnim osobinama. u Zamisli kako te Bog privlaËi k sebi (Jeremija 31,3). Napravi scenski prikaz na tu temu s nekim prijateljem i izvedite ga u nekoj prigodnoj prilici. u Isplaniraj neku zabavnu aktivnost za djecu na temu uËenja o biblijskim osobinama njihovog nebeskog Oca. UkljuËi posebno onu djecu Ëiji su oËevi skloni nasilju ili su odsutni iz njihovog æivota. POVEÆI Psalam 118,18; 1. KorinÊanima 11,32; 2. KorinÊanima 6,17.18. John Eldridge, The Sacred Romance, pogl. 6, str. 69, “God the Ageless Romancer”. Max Lucado, You Are Special; A Story for Everyone. Wayne Jacobsen, He Loves Me!; Learning to Live in the Father’s Affection, pogl. 4, str. 25, “A Father Like No Other”. Lisa Poole, Elbert, Colorado, Sjedinjene AmeriËke Dræave 12 Pouka 2 5.—12. srpnja 2014. Sin “Jer Sin »ovjeËji nije doπao da mu sluæe, nego da on sluæi, i da dadne æivot svoj kao otkup mjesto svih!” (Marko 10,45) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, Zagreb 2014., str. 149—160 13 Subota, 5. srpnja UËitelj, Spasitelj, Sluga UVOD Ivan 13,1-17 Ja imam natjecateljski duh. Uvijek sam æelio biti najbolji u svemu. Nije bitno πto je to — πkola, sport ili glazba. Uvijek æelim biti izvanredan. Takav æivotni stav Ëesto prati osjeÊaj nadmoÊi, i doista moram priznati da imam priliËan ego. To je kamen spoticanja u mojem hodu s Isusom, jer u æivljenju po ugledu na Njega nema mjesta za ego. Isus ne igra po naπim pravilima. Njegovo shvaÊanje uspjeha mnogo je drukËije od naπeg. On “nije doπao da mu sluæe, nego da on sluæi i da dadne svoj æivot kao otkup mjesto svih” (Matej 20,28). Isus nije doπao na ovaj svijet da bi bio zvijezda. On je doπao da bi donio izljeËenje jednom umiruÊem svijetu. U ameriËkoj nogometnoj momËadi imate trenera, pucaËa i linijske igraËe. Zatim, tu je i deËko koji donosi vodu, ali na njega uglavnom nitko ne obraÊa pozornost. Ipak, on je jedan od najvaænijih Ëlanova momËadi. Iza pozornice sluæi ostalima osiguravajuÊi im dovoljnu koliËinu tekuÊine. Bez njega oni ne bi mogli izdræati vruÊinu i napor. Tako on zauzima nizak poloæaj da bi igraËi mogli biti zvijezde. Opis Posljednje veËere prikazuje Isusa kao “deËka koji donosi vodu”. Stigavπi u unajmljenu sobu i primijetivπi da nema sluge, uËenici nisu uspjeli pobijediti svoj ponos i pomoÊi jedni drugima oko pranja nogu. Stoga je Isus ustao od stola i skinuo svoj ogrtaË. Zatim je kleknuo, oprao noge svim uËenicima i obrisao ih ubrusom. Mogu samo zamisliti njihovo negodovanje. Gospodin je bio na koljenima i prao njihove noge, umorne i prljave od putovanja! Isus ih je blago ukorio: “Dakle, ako ja, Gospodin i UËitelj, oprah vama noge, i vi ih morate prati jedan drugomu. Dao sam vam primjer, da i vi Ëinite kako ja uËinih vama. Zaista, zaista, kaæem vam, nije sluga veÊi od svoga gospodara niti je poslanik veÊi od onoga koji ga πalje. Kad to znate, blago vama ako to i Ëinite!” (Ivan 13,14-17) Tim rijeËima Krist je izrazio istinu koja se nalazi u osnovi Njegovog poslanja. On nam Ëak i sada sluæi. Ima li veÊe ljubavi od te? Yaniz Seeley, Williamsport, Tennessee, SAD Gospodin je bio na koljenima i prao njihove noge, umorne i prljave od putovanja! 14 Nedjelja, 6. srpnja Isus — isti kao i mi? DOKAZ Matej 15,39 U danaπnjoj kulturi koja poklanja veliku pozornost slavnim osobama, jedan Ëasopis objavljuje nedjeljno izdanje pod nazivom: “Slavni — isti kao i mi!” Pun fotografija poznatih koji idu u kupnju, odgajaju djecu ili se sunËaju, ovaj Ëasopis nas podsjeÊa da su “zvijezde” normalni ljudi. Druπtvo takve pojedince Ëesto postavlja na poËasno postolje zaboravljajuÊi da su i oni samo obiËni ljudi kao i mi. Prema naπim mjerilima, Isus nije bio bogat, privlaËan niti talentiran. Potjecao je iz siromaπne obitelji i iz neuglednog mjesta, pa ipak, mi Ga ponekad postavljamo na poËasno postolje. Toliko se divimo slavi koja isijava iz Njega da zaboravljamo da je On bio i Ëovjek. Mi vidimo Njegovo boæanstvo i, kao i ljudi koji su prisustvovali Njegovim Ëudima, ispunjeni smo divljenjem i strahopoπtovanjem (Luka 5,17-26). Ni sami uËenici nisu znali kako bi reagirali na pokazivanje Njegove slave. Kada se Isus sastao s Ilijom i Mojsijem na Gori preobraæenja, Petar je predloæio da tu podignu tri sjenice. Luka nam prenosi da je on to predloæio “ne znajuÊi πto govori” (Luka 9,33). Isusovo slabo prikriveno boæanstvo podjednako je djelovalo na vjernike i na nevjernike. Rimski stotnik je povikao ispod kriæa: “Uistinu, ovaj Ëovjek bijaπe Sin Boæji!” (Marko 15,39) On je smirivao vjetar i valove, Ëinio brojna Ëuda i na druge naËine pokazivao da je u potpunosti Bog. Ipak, bio je i Sin »ovjeËji. Doæivio je glad (Matej 4,2), podsmjeh (9,11) i tugu — baπ kao i mi. ©to to znaËi za nas? Ako je Isus bio u potpunosti Ëovjek kao πto smo mi, imamo li i mi sposobnost Ëiniti Ëuda? Isus nam kaæe da s goruπiËnim zrnom vjere moæemo premjeπtati planine (Matej 17,20). Moæete li zamisliti sebe, tako nesavrπene, kako Ëinite ono πto je Isus Ëinio? NemoguÊe! Ali Isus nam kaæe da je s Bogom sve moguÊe. Mi moramo slijediti Njegov primjer i povezati se s izvorom svake sile. Njegovo poslanje mora biti naπe — sluæiti ljudima oko nas i ukazivati im na Krista. Pavao to kaæe ovako: “Onomu koji, prema snazi πto silu svoju oËituje u nama, moæe uËiniti neograniËeno viπe od onoga πto moæemo moliti ili misliti — njemu slava u Crkvi i u Kristu Isusu u sva pokoljenja i sve vjekove! Amen.” (Efeæanima 3,20.21) ODGOVORI Na koji je naËin Isusova ljudska narav promijenila naËin na koji se molimo, ponaπamo i mislimo o sebi? ©to te Bog poziva da Ëiniπ za Njega? Courtney Tait, Malden, Massachusetts, SAD Isus nam kaæe da je s Bogom sve moguÊe. 15 Ponedjeljak, 7. srpnja SvemoÊni Mesija LOGOS Matej 11,25-27; 13,53-58; 17,1-18 ©to mi kaæemo o tome tko je On? (Matej 4,1-11; 8,23-27; Marko 6,31-44) Filmovi o superjunacima meu najpopularnijima su i ostvaruju najveÊu zaradu. Ljudi su uvijek voljeli promatrati kako junaci natprirodnih sposobnosti izvode nevjerojatne podvige. Meutim, s vremenom su naizgled savrπenim likovima poËeli pridavati viπe ljudske osobine pripisujuÊi im osobne izazove i unutarnje sukobe. Danaπnji junaci mogu preskoËiti neboder u jednom skoku, ali ih njihova osobna drama dræi Ëvrsto prikovanim za zemlju. Usporedba sa “superjunakom” moæda je odviπe trivijalan naËin da opiπemo naπeg svemoÊnog Spasitelja i Otkupitelja, ali iz ljudske perspektive o Isusu se Ëesto raspravljalo na sliËan naËin. Vjerski voe Njegovog vremena ustrajavali su na tome da je On samo Ëovjek. Poslije je crkvena hereza pod nazivom docetizam tvrdila da je Isus samo izgledao kao Ëovjek, ali da zapravo nije imao ljudsko tijelo. Prema drugim uËenjima Isus je u poËetku bio samo Ëovjek, ali se u jednom trenutku spojio s boæanskim. Drugi, opet, vide Isusa samo kao izuzetno ljudsko biÊe. Meutim, Isus iz Svetoga pisma u potpunosti je Sin »ovjeËji i Sin Boæji. On je osjeÊao glad (Matej 4,2), a ipak je na Ëudesan naËin umnoæio hranu (Marko 6,31-44). Doæivio je tugu i æalost (Matej 26,37), a ipak je obiËnom rijeËju umirio oluju koja je bjesnjela (Matej 8,23-37). Sin »ovjeËji (Matej 8,16.17; 13,53-58; Filipljanima 2,5-8) KrπÊani su stoljeÊima toliko filozofirali o Isusu da su Ëesto nijekali Njegovu ljudsku stranu — upravo onu koja Ga povezuje s nama. Meutim, Biblija uzima u obzir Isusove ljudske osobine. U Mateju 8,16.17 parafraziran je tekst iz Knjige proroka Izaije 53,4 da bi se naglasilo Njegovo suosjeÊanje s naπim borbama i nevoljama. U Filipljanima 2,6-8 Pavao dalje naglaπava tu pouku krπÊanima kada piπe o Isusu: “On, boæanske naravi, nije se ljubomorno dræao svoje jednakosti s Bogom, nego se nje liπio uzevπi narav sluge i postavπi sliËan ljudima. Kad postade kao Ëovjek, ponizi sam sebe postavπi posluπan do smrti, i to do smrti na kriæu.” Isusovo razumijevanje naπeg ljudskog iskustva obuhvaÊa Ëak i borbu protiv grijeha. “Nemamo, naime, nekoga velikog sveÊenika koji ne bi mogao suosjeÊati s naπim slabostima, nego jednoga koji je iskusan u svemu (kao i mi), samo πto nije sagrijeπio. Dakle: pristupajmo s pouzdanjem k prijestolju milosti da primimo milosre i naemo milost za pravodobnu pomoÊ!” (Hebrejima 4,15.16) 16 Sin Boæji (Marko 8,27-30; 15,33-39) Isus je Ëitava tri desetljeÊa æivio skoro potpuno anonimno. Ipak, kad je otpoËeo svoju javnu sluæbu, Njegova prisutnost izazivala je burnu reakciju. To nam otkriva πto je ljude navelo da priznaju Njegovo boæanstvo — vlast nad prirodom (Matej 14,32.33), uvid u osobni æivot (Ivan 1,48), reakciju Zemlje na Njegovu ærtvu (Matej 27,54) i tako dalje. Onima koji su bili pod utjecajem Svetoga Duha Isusovo boæanstvo bilo je oËito, Ëak i kada ih je Duh pokretao da preispituju svoje srce. Ipak, iako su mnogi prepoznali Njegovu silu, odbili su priznati Njegov autoritet. Kada je Isus rekao uzetom Ëovjeku da su mu grijesi oproπteni, vjerski voe su se sablaznili zbog tog navodnog bogohuljenja. Isus je Ëitao njihova srca i dokazao svoje boæanstvo ne samo lijeËenjem paralize ovog Ëovjeka, veÊ i praπtanjem njegovih grijeha (Luka 5,17-25). Isusovo poslanje (Matej 20,28; Ivan 10,11) Pitanje koje je Isus postavio svojim uËenicima: “A vi — reËe im — za koga me dræite?” otkriva nam mnogo o Njegovom planu djelovanja. Iako je Ëinio Ëuda i provodio dosta vremena poduËavajuÊi u javnosti, On nije trubio o svojem boæanstvu niti je pozivao ljude da Ga oboæavaju kao nekog junaka. On nije na svojoj odjeÊi nosio veliko “M” kao “Mesija”. Kada Ga je Petar prepoznao kao Mesiju, Isus je zatraæio od svojih uËenika da zadræe tu Ëinjenicu za sebe. On je svoje pravo poslanje otkrivao korak po korak, prvo onima koji su Mu bili najbliæi, a onda cijelom svijetu — na Golgoti. Isus je objavio da “nije doπao da mu sluæe, nego da on sluæi i da dadne svoj æivot kao otkup mjesto svih” (Matej 20,28). On je sebe nazvao Dobrim Pastirom koji “daje æivot svoj za ovce” (Ivan 10,11). Za veliku veÊinu Njegovih sljedbenika to je bilo neπto neprihvatljivo. Kada je Ëuo da Isus govori za sebe kako Êe morati patiti i umrijeti, Petar Ga je poveo u stranu i rekao: “Tebi se takvo πto ne smije dogoditi!” Isusov nezaboravni odgovor na Petrove nagle rijeËi glasio je: “Sotono, idi mi s oËiju!” (Matej 16,22.23) –avao je znao da Êe Isusova nesebiËna sluæba znaËiti njegovu propast. Sotonino je osnovno naËelo æivjeti za sebe. Pa ipak, iako je posjedovao svu silu koju bismo ikada mogli poæeljeti, Isus je sve to ostavio da bi nas spasio od samouniπtenja. ODGOVORI 1. Koji su aspekti Isusovog karaktera i naravi vama osobno najznaËajniji? 2. Koje su teme, po vaπem miπljenju, najkontroverznije danas u naπoj kulturi? A u vaπoj crkvi? Zaπto? Tompaul Wheeler, Nashvile, Tennessee, SAD On nije na svojoj odjeÊi nosio veliko “M” kao “Mesija”. 17 Utorak, 8. srpnja Vjera u smrtnoj opasnosti i drugi prikriveni motivi SVJEDO»ANSTVO O Matej 12,38-42 SuoËeni s katastrofalnim okolnostima, ljudi vape Bogu, moæda prvi put u æivotu. “Ako me izbaviπ iz ovoga, iÊi Êu ËeπÊe u crkvu!” Ili: “Dat Êu veliki prilog!” U Isusovo vrijeme mnogi koji su Ga proglasili za Mesiju bili su impresionirani Njegovom Ëudotvornom silom i nisu previπe obraÊali pozornost na duhovne istine koje je iznosio. “Sin je ovog duænosnika [hebrejskog kneza] bolovao od bolesti koja je, Ëini se, bila neizljeËiva. LijeËnici su ga ostavili da umre, ali kad je otac doznao za Isusa, odluËio je potraæiti pomoÊ od Njega. ... I kraj svih dokaza da je Isus bio Krist, molitelj je odluËio svoju vjeru u Njega uvjetovati ispunjenjem svog zahtjeva. Spasitelj je suprotstavio ovo sumnjiËavo nevjerstvo jednostavnoj vjeri Samarijanaca koji nisu traæili nikakvo Ëudo ili znak. Njegova rijeË, vjeËno prisutni dokaz Njegova Boæanstva, imala je uvjerljivu moÊ koja je doprla do njihovih srca. Krista je boljelo πto Êe Njegov narod, kome su povjerena sveta proroËanstva, prije Ëuti Boæji glas koji im govori preko Njegova Sina. … Ovaj dvorski Ëovjek predstavljao je mnoge u svom narodu. ... Nadali su se da Êe dobiti neku posebnu korist Njegovom silom i svoju su vjeru vezali za dobivanje ove privremene pomoÊi, a nisu poznavali svoju duhovnu bolest. ... Kao bljesak svjetlosti, Spasiteljeve rijeËi upuÊene plemiÊu razotkrile su njegovo srce. Uvidio je da je iz sebiËnih pobuda traæio Isusa. Njegova kolebljiva vjera pojavila se pred njim u svom pravom karakteru. S dubokom boli shvatio je da bi njegova sumnja mogla njegovog sina stajati æivota. Znao je da se nalazi u nazoËnosti Onoga koji moæe Ëitati misli i kome je sve moguÊe. U dubokoj duπevnoj patnji uzviknuo je ponizno moleÊi: ‘Gospodine… sii prije nego mi umre dijete!’ Njegova vjera Ëvrsto se uhvatila za Krista. ... Spasitelj se ne moæe udaljiti od duπe koja se iznoseÊi svoju veliku potrebu Ëvrsto dræi Njega. ‘Idi,’ rekao je On, ‘tvoj sin je æiv’. PlemiÊ je s mirom i radoπÊu, koju nikada ranije nije poznavao, otiπao od Spasitelja. Ne samo πto je vjerovao da Êe njegov sin ozdraviti, veÊ je s Ëvrstim povjerenjem uzvjerovao u Krista kao svog Otkupitelja.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 146—148) ODGOVORI 1. Savao je oslijepio prije nego πto je prepoznao Isusa kao Boæjeg Sina. Koja je biblijska osoba doæivjela manje dramatiËno obraÊenje? 2. Zaπto je neæidovima moæda bilo lakπe bezuvjetno prihvatiti Isusa? Christina Rasmussen, Laurel, Maryland, SAD “Spasitelj se ne moæe udaljiti od duπe koja se iznoseÊi svoju veliku potrebu Ëvrsto dræi Njega.” 18 Srijeda, 9. srpnja Gledanje u Sina PRIMJENA Matej 20,28 U ©vicarskoj je 2012. godine jedna æena umrla od gladi nakon πto je pokuπala æivjeti samo od sunËevog svjetla. »itala je u nekoj knjizi o prednostima gledanja u sunce i “prehrane svjetlom”. Autor te knjige tvrdi da se ljudi mogu duhovno uzdiÊi i preæivjeti dugo vremensko razdoblje “hraneÊi se” iskljuËivo gledanjem u Sunce. TragiËno je da Ëak i tako oËigledne neistine uspijevaju zavarati ljude. (“Woman starved to death on ‘light’ diet”, http://www.foxnews.com/ health/2012/04/25/woman-starved-to-death-on-light-diet/) Ako ste odgajani kao krπÊanin, vjerojatno ste cijelog æivota sluπali o tome da je Isus Boæji Sin, da Êe gledanje u Njegovo lice i razmiπljanje o Njegovom karakteru biti dovoljno da vas odræi i preobrazi u Njegovo obliËje i doista se moæete osloniti na Sina kada je rijeË o vjeËnom æivotu. Ali kako od promatraËa postati ljudi koji prebivaju u Njemu? U nastavku se nalazi nekoliko praktiËnih prijedloga za “gledanje u Sina”: Istraæujte Boæje osobine. Bog je ljubav. On je milostiv, briæan, pun razumijevanja i spreman da oprosti. U onoj mjeri u kojoj to uspijemo razumjeti, imat Êemo silu da budemo sliËniji Njemu. Za jasan pogled na Boæje osobine uloæite (vrijeme i novac) u knjigu Isusov æivot Ellen G. White. Istraæujte Boæja obeÊanja. Danas je krπenje obeÊanja postalo neπto normalno. Ipak, Bog æeli da Mu vjerujemo i da se uzdamo u Njegova obeÊanja. Kad se oslanjamo na Njega, Njegovo djelovanje u naπem æivotu postaje oËito uspostavljajuÊi naËin æivota koji uzdiæe vjeru. Da biste upoznali Boga preko Njegovih obeÊanja, piπite blog o biblijskim obeÊanjima i o tome kako se ona mogu primijeniti u vaπem æivotu. »inite to tijekom jednog tjedna. Postavite sebi cilj da nastavite s tim tijekom cijele godine. Traæite Boæju prisutnost. Molite Ga da vas nauËi kako da prebivate u Njemu. To je proces koji traje Ëitavog æivota, ali veÊ danas moæete krenuti malim koracima. Sluπajte Boæju rijeË preko MP3 ureaja ili aplikacija za mobilni telefon. Dok putujete, obavljate poslove ili Ëekate u redu, upotrijebite sluπalice. »ime god da se bavite, Ëinite to kao da Krist stoji pokraj vas. Povjerite Mu svoje misli i razvijte svjesnost o Njegovoj prisutnosti. PoËnite polako. Utvrujte tu naviku dok ne postane dio vaπe svakidaπnjice. ODGOVORI 1. Koje je “laæne oglase” Sotona objavio o Boæjem karakteru? 2. Razmiπljaj o retku u 1. Ivanovoj 4,16 i njegovoj primjeni na naπ æivot. Amie Regester, Greenbrier, Arkansas, SAD 19 »etvrtak, 10. srpnja Ptice iz istog jata MI©LJENJE Matej 13,55 “Svjesni ste da vi niste njegova prava majka, zar ne?” Nevjerojatno je kako vas dijete od πest godina moæe ostaviti bez daha. Naπa skromna kuÊa bila je puna djece i prijatelja. Sjedila sam u kutu sa Sengorom, koji je tada imao dvadeset mjeseci. Uæivali smo u trenutcima tiπine jer je on postajao pomalo uznemiren u guævi. Njegov æivot s nama bio je vrlo uzbudljiv u usporedbi s monotonijom sirotiπta. “Zaπto to kaæeπ?” pitala sam. “Pa svi kaæu da ste vi njegova majka, ali to je nemoguÊe”, odvratila je slatka mala crvenokosa. “A zaπto ne?” “Ne izgledate kao on.” “Ali ja ga hranim, mijenjam mu pelene, igram se s njim, volim ga, ljubim i nosim u naruËju. To rade mame, zar ne?” “Pa da, valjda.” “Koja bi druga æena mogla biti njegova mama?” “Nisam razmiπljala o tome na taj naËin.” I otiπla je utuËena. Isus nije izgledao kao Mesija kojeg su farizeji oËekivali. Pravedni voe nisu bili u stanju prepoznati Krista kada su se sreli s Njim. Baπ kao πto je ovo dijete mislilo da je struËnjak za majke, æidovski su voe smatrali da su struËnjaci za Boga. Kada je doπao, Isus nije ispunio njihova oËekivanja. Da su obratili malo viπe pozornosti na to kako je Bog opisao svojeg Sina, znali bi πto trebaju traæiti. Isus je bio Janje bez mane, spremno da plati cijenu za naπe grijehe. Isus nam je doπao pokazati put u vjeËni æivot. Pokazao nam je kako da praπtamo, pokazujemo poπtovanje i budemo ljubazni i milostivi prema svakom Boæjem stvorenju. Zemlja nije oËekivala Mesiju koji Êe biti ponizni sluga. Provodite li vi svoj æivot oËekujuÊi Isusa iz Biblije ili nekog drugog? Je li On samo proizvod vaπe maπte? Isus se ne mijenja. On je Onaj koji kaæe da jest. Moæda ljudi oËekuju da On bude Bog kojeg se treba plaπiti, ali Isus moæe biti samo ono πto jest — sveprisutna ljubav. ODGOVORI 1. Odnosimo li se mi prema Isusu kao prema obiËnom djeliÊu neke slagalice pokuπavajuÊi Ga uklopiti tamo gdje mislimo da Mu je mjesto? 2. Na koji naËin mi ponekad ograniËavamo Ëuda koja je Bog spreman uËiniti u naπem æivotu? Lisa Hermann, Nashville, Tennessee, SAD Zemlja nije oËekivala Mesiju koji Êe biti ponizni sluga. 20 Petak, 11. srpnja Naπ NPZ (Najbolji Prijatelj Zauvijek) ISTRAÆIVANJE Ivan 1,43-49 ZAKLJU»AK Isus je bio u potpunosti Ëovjek — ponizni sluga kojeg je rodila Marija (Luka 1,35). Ipak, On se otkrio kao vjeËno prisutni “Ja Jesam” (Ivan 8,58). On naizgled objedinjuje u sebi bezbroj nepovezanih proturjeËnosti, ali isto tako i mnoπtvo skladno povezanih osobina. Bolje od prekrasno izrezbarenog kristala, Njegovi mnogobrojni odrazi reflektiraju svjetlo koje obasjava ËovjeËanstvo. Pomislite na svojeg najboljeg prijatelja, braËnog druga ili najbliæeg poslovnog partnera i na to koliko vas dobro ta osoba poznaje i koliko vas voli. Zatim se zapitajte: “A koliko me viπe voli Isus koji je umro za mene?” ©to mi kaæemo o tomu tko je Isus? “Nitko ne pozna Sina nego Otac” (Matej 11,27), pa ipak, On se neprijeporno predstavlja kao naπ najbolji prijatelj zauvijek. RAZMOTRI u Prikupi ili fotografiraj predmete iz prirode koji opisuju ili prikazuju razliËite osobine Boæjeg Sina. Ukrasi mjesto na kojem Ëesto boraviπ tako da te podsjeÊa na to kako se On odnosi prema tebi. u Razgovaraj s prijateljima ili dragim osobama o kristolikim crtama koje vidiπ u njima. u Istraæi pojam “Sin Boæji” na razliËitim jezicima i kulturama i napiπi pjesmu o tomu πto si otkrio. u Snimi monodramu koja prikazuje Isusa i Njegove odnose s drugima. Postavi tu snimku na internet. u Razmiπljaj sat vremena svakog dana tijekom jednog tjedna o tome kako bi se ponaπao prema drugima kad bi Isus stajao pokraj tebe. Zapiπi svoja zapaæanja. Moæeπ li produljiti to vrijeme u kojem zamiπljaπ da je On s tobom? u Snimi intervju s oËevima i sinovima u vezi s njihovim meusobnim odnosima i usporedi njihove odgovore s tim kako Bog i Isus razgovaraju jedan s drugim. POVEÆI Matej 11,19. Ellen G. White, Isusov æivot, 1. poglavlje. ©to adventisti vjeruju..., str. 43—67. Neil Braithwaite, Washington, D.C., SAD 21 Pouka 3 12.—19. srpnja 2014. Sveti Duh “Ja Êu moliti Oca, i dat Êe vam drugog Branitelja koji Êe ostati s vama zauvijek.” (Ivan 14,16) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, Zagreb 2014., str. 161—169 22 Subota, 12. srpnja »ujete li Ga? UVOD Ivan 3,5-8; 14,17; Rimljanima 8,27; 1. KorinÊanima 2,7-11 Prolaznici su jedan po jedan zaobilazili malog djeËaka. Nije mu moglo biti viπe od πest godina. “Oprostite, gospodine. Oprostite, gospoice ”, ponavljao je dok su ljudi prolazili. Kada smo moj prijatelj i ja proπli pokraj njega, rekao je: “Oprostite, gospoice, moæete li mi pomoÊi da prijeem preko ceste?” S obzirom na to da sam se i sama bojala prijeÊi preko ceste, zamolila sam svojeg prijatelja da mu pomogne prijeÊi na drugu stranu. Taj mali djeËak simbolizira nas, greπna ljudska biÊa koja traæe duhovnu pomoÊ. Meutim, problem s kojim se suoËavamo jest da mi ne moæemo pomoÊi jedni drugima jer nam je svima potrebna duhovna pomoÊ. Tekst u Ivanu 15,26 kaæe: “Kada doe Branitelj, kojega Êu ja poslati od Oca, Duh istine koji izlazi od Oca, svjedoËit Êe za me.” Tekst u Ivanu 3,8 kaæe nam da “vjetar puπe gdje god hoÊe. »ujeπ mu πum, ali ne znaπ ni odakle dolazi ni kamo ide. Tako je sa svakim koji je roen od Duha.” Mi ne moæemo vidjeti Duha, ali Ga moæemo Ëuti kada nam govori i u stanju smo prihvatiti Njegovo vodstvo. “Dvojica mojih najbliæih prijatelja upravo su zavrπila teËaj ronjenja. Æeljeli su roniti duboko u vodu kako bi vidjeli πto se sve tamo nalazi. Na sliËan naËin Sveti Duh je kao ronilac na velikim dubinama, koji moæe zaroniti duboko i otkriti πto se tamo nalazi. Zbog toga Biblija kaæe da vam Duh, Ëak i kad ne znate πto se dogaa, moæe pomoÊi jer On roni duboko. On pronalazi put do onog mjesta gdje se neπto dogaa. On lovi naπe najdublje misli da bi nas povezao s Boæjim umom.” (Keith Krell, “Deep Thoughts by the Holy Spirit (1 Corinthians 2:6-16),” http://bible.org/seriespage/%E2%80%9Cdeepthoughts-holy-spirit%E2%80%9D-1-corinthians-26-16) Ako vam je srce æedno, um zbunjen, a duπa prazna, UËitelj Êe ispuniti vaπe spreme svojim mirom, miloπÊu i ljubavlju. Kada prihvatimo Duha, On prebiva u nama i razvijaju se Njegovi plodovi tako da moæemo svjedoËiti drugima. A kada svjedoËimo njima, doprinosimo i svojem duhovnom rastu isto kao i njihovom. Dok budemo prouËavali pouku za ovaj tjedan, otvorimo svoje srce i um za Boæjeg predstavnika, Svetoga Duha. Annalisa Miller, St. Catherine, Jamajka Kada prihvatimo Duha, On boravi u nama i razvijaju se Njegovi plodovi. 23 Nedjelja, 13. srpnja Nahranjeni ali neplodni? LOGOS Ivan 14,26; Djela 2,3.4; 2. KorinÊanima 1,21.22 Boæanski dar i vodiË (Ivan 14,26; 2. KorinÊanima 1,21.22) Sveti Duh je veliËanstveni dar od Boga namijenjen oËajnom, beznadnom i preplaπenom ljudskom rodu. Bog u svojoj nenadmaπnoj mudrosti razumije koliko su naπa srca slaba i kako se lako pomirimo s neuspjehom. Zato nam je dao taj dar koji, iako ga ne moæemo vidjeti ni dodirnuti, utjeËe i mijenja æivot svakoga tko ga prihvati. Sveti Duh nas uvjerava da su naπa narav i postupci greπni. On nas ohrabruje i pomaæe nam kad svjedoËimo drugima. Bez Svetoga Duha ne moæemo biti sigurni da smo spaπeni. “Onaj koji i nas i vas jaËa u Kristu, on nas je i obiljeæio peËatom i stavio nam u srca zalog — Duha.” (2. KorinÊanima 1,21.22) Sveti Duh nam otkriva OËevu volju, pomaæe nam da æivimo krπÊanskim æivotom i navodi nas da Ëinimo ono πto je po Boæjoj volji. “A Branitelj, Duh Sveti, kojega Êe Otac poslati zbog mene, nauËit Êe vas sve i sjetiti vas svega πto vam rekoh.” (Ivan 14,26) Vatra ih je pokrenula (Djela 2,3.4) UËenici su se kukaviËki sakrili u gornjoj sobi nakon Isusovog uznesenja. Bili su neaktivni i bez oduπevljenja za djelo propovijedanja Evanelja. Meutim, buduÊi da su se Ëvrsto dræali obeÊanja o Branitelju “ukazaπe im se jezici kao od plamena, i razdijeliπe se te nad svakog od njih sie po jedan. Svi se oni napuniπe Duha Svetoga te poËeπe govoriti tuim jezicima, kako ih je veÊ Duh nadahnjivao da govore.” (Djela 2,3.4) Svatko od njih primio je darove i talente kao i pomoÊ da ih upotrijebi u sluæbi za Krista. Isto vrijedi i za nas danas. Svima su nam dani talenti iako je svaki od njih razliËit. Usporedo s darovima, svi smo opomenuti od Svetoga Duha da ih koristimo kako bismo unaprijedili Kristovo djelo. “Milosni su darovi razliËiti, ali je isti Duh. RazliËite su i sluæbe, ali je isti Gospodin. RazliËiti su i uËinci, ali je isti Bog koji Ëini sve u svima. Svakomu se daje objava Duha na opÊu korist.” (1. KorinÊanima 12,4-7) Bog æeli suraivati s nama, iako bi cijelo svoje djelo mogao zavrπiti u tren oka. On je toliko pun ljubavi i suosjeÊanja da nam dopuπta da sudjelujemo u Njegovoj sluæbi spaπavanja duπa i mijenjanja æivota. Sveti Duh je treÊa Osoba Boæanstva. Preko Njegove sluæbe Bog dopire do svakog od nas pojedinaËno. Sveti Duh nas blagoslivlja duhovnim darovima, plodovima Duha i naπim osobnim talentima koji nam pomaæu da unaprijedimo Kristovo djelo i uËinimo upravo ono πto se od nas oËekuje. 24 Dar Svetoga Duha (Rimljanima 12,1-8; 1. KorinÊanima 12,1-11.2830; Efeæanima 4,1-13) Svatko voli dobiti poklon. Kada uËenik zavrπi srednju πkolu, moæda Êe mu roditelji pokloniti novo raËunalo koji Êe mu pomoÊi u hvatanju biljeæaka i pisanju radova na fakultetu. Kada postanu krπÊani, ljudi takoer dobivaju poklone. Te poklone daje im Sveti Duh kako bi mogli raditi za Boga. “Pavao je nauËavao da se ti darovi ... trebaju pokazivati u æivotu krπÊana iz svih druπtvenih slojeva.” (Handbook of Seventh-day Adventist Theology, Commentary Reference Series, sv. 12, str. 610) Dok budete Ëitali listu tih darova, molite se da vas Sveti Duh vodi kako biste mogli upotrijebiti one darove koje vam On æeli dati. Æivjeti po Duhu (GalaÊanima 5,13-26) Ponekad kao krπÊani ulaæemo velike napore da bismo bili dobri i da bismo Ëinili ono πto je ispravno. Meutim, neizostavno svi padamo. Zaπto? Zato πto nije u naπoj moÊi da postignemo poboænost i dobrotu koju æelimo. Jedino Sveti Duh ima tu sposobnost. “Bog se nada da Êe izmijeniti pala biÊa u svoje obliËje tako πto Êe preobraziti njihovu volju, um, æelje i karakter. Sveti Duh donosi vjernicima neshvatljivu promjenu izgleda. Njegov rod, ‘ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota, vjernost, krotkost, uzdræljivost’ (GalaÊanima 5,22.23), sada Ëini njihov naËin æivota — premda ostaju smrtnici, podloæni raspadanju sve do Kristovog povratka.” (©to adventisti vjeruju…, str. 126) ODGOVORI 1. Na koji naËin Sveti Duh utjeËe na vaπe svakidaπnje odluke? 2. Koje talente vi imate i kako se oni mogu upotrijebiti za napredovanje Kristovog djela? Dane H. Johnson, St. Catherine, Jamajka Svatko voli dobiti poklon. 25 Ponedjeljak, 14. srpnja Sveti Duh: moÊan ili nemoÊan? SVJEDO»ANSTVO Rimljanima 8,14 “Vjetar se Ëuje u granama drveÊa, izazivajuÊi πuπtanje liπÊa i cvjetova; ali ipak nevidljiv je i nitko ne zna otkuda dolazi i kuda ide. Tako je i s radom Svetoga Duha u srcu. Novoroenje se ne moæe bolje objasniti no πto se moæe objasniti kretanje vjetra.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 126) “Djelovanje Svetoga Duha tako je veliko da se ne moæe izmjeriti. Iz tog izvora potjeËe sila i uspjeπnost Boæjih radnika. Sveti Duh je Branitelj, osobna Kristova prisutnost u duπi.” (Ellen G. White, Review and Herald, 29. studenoga 1892.) “Sveti Duh je dah duhovnog æivota duπe.” (Isto) U Filipljanima 4,8 Pavao nas potiËe da razmiπljamo na pozitivan naËin: “Uostalom, braÊo, sve πto je Ëestito, πto je diËno, πto je pravedno, πto je nevino, πto je ljubezno, πto je na dobru glasu, i sve πto je kreposno i hvale vrijedno, to neka bude sadræaj vaπih misli!” “To zahtijeva revne molitve i neprekidnu budnost. Stalni utjecaj Svetoga Duha treba nam pomoÊi da um usmjerimo prema gore i naviknemo se razmiπljati o Ëistim i svetim stvarima.” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 384) “Gospodin Isus djeluje preko Svetoga Duha jer je On Njegov predstavnik. Preko Njega On ulijeva duhovni æivot u duπu potiËuÊi njezine sposobnosti da Ëini dobro, ËisteÊi je od nemorala i ËineÊi je podobnom za Njegovo kraljevstvo.” (Review and Herald, 25. kolovoza 1896.) “Krist je prigodom svojeg uznesenja izjavio da Êe poslati svojoj Crkvi vrhunski dar, Branitelja koji treba zauzeti Njegovo mjesto. Taj Branitelj je Sveti Duh. ... Sa svojim Duhom Krist πalje pomiriteljski utjecaj i silu koja uklanja grijeh.” (Isto, 19. svibnja 1904.) U trenutku kada prihvatite Krista Isusa kao svojeg osobnog Gospodina i Spasitelja, bivate ispunjeni Svetim Duhom. To vam daje sposobnost da æivite æivotom pobjede nad grijehom i da svjedoËite ljudima oko vas. ODGOVORI Kako bi opisao ulogu Svetoga Duha u æivotu krπÊanina? Jamila Walters, St. Catherine, Jamajka “Gospodin Isus djeluje preko Svetoga Duha jer je On Njegov predstavnik.” 26 Utorak, 15. srpnja Tko je Sveti Duh? DOKAZ Matej 12,28-36; Ivan 14,16-18.26; 15,26; 16,7-14; Titu 3,5 Sveti Duh je Osoba Boæanstva. On je predstavnik kojeg Bog πalje da nam otkrije duhovne stvari. Sveti Duh se ne moæe vidjeti ni dodirnuti, veÊ jedino Ëuti i osjetiti srcem. On je Jedini koji moæe razumjeti dubine Boæjih misli i prenijeti te informacije nama. “Izvorna grËka rijeË parakletos, koja doslovno znaËi ‘pozvan na neËiju stranu’, opisivala je nekoga tko moli za nekoga drugog, ili tko pomaæe drugima tako πto ih brani ili tjeπi. U razliËitim izdanjima Biblije parakletos se obiËno prevodi kao ‘zagovornik’ kada se odnosi na Isusa Krista, ili ‘savjetnik’, ‘branitelj’, i ‘pomoÊnik’ kada se odnosi na Svetoga Duha. ‘Kada doe Branitelj, [parakletos] kojega Êu ja poslati od Oca, Duh istine koji izlazi od Oca, svjedoËit Êe za me. I vi Êete svjedoËiti.’ (Ivan 15,26.27)” (Wayne Blank, “Parakletos”, http://www.keyway.ca/htm2001/20010727.htm) Taj Branitelj nam je poslan da bi svjedoËio za Isusa i da bi nam ponudio vodstvo. Ima onih koji vjeruju da je Sveti Duh viπe duh nego biÊe. Meutim, biblijski dokazi upuÊuju da je Sveti Duh i jedno i drugo. Tekst u Ivanu 14,26 glasi: “A Branitelj, Duh Sveti, kojega Êe Otac poslati zbog mene, nauËit Êe vas sve i sjetiti vas svega πto vam rekoh.” Ovdje Isus za Svetoga Duha kaæe “on”. U naπem jeziku rijeË “on” je osobna zamjenica i odnosi se na osobu. Koji dokaz imamo za tvrdnju da je Sveti Duh doista Ëlan Boæanstva? Redak u Mateju 28,19 upuÊuje nam zapovijed: “Zato idite i uËinite sve narode uËenicima mojim! Krstite ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga!” Tekst navodi Oca, Sina i Svetoga Duha. Sveti Duh uËi nas duhovnim stvarima. Ivan 14,26 nas podsjeÊa: “A Branitelj, Duh Sveti, kojega Êe Otac poslati zbog mene, nauËit Êe vas sve i sjetiti vas svega πto vam rekoh.” Prema tome, ne samo da je Sveti Duh Osoba Boæanstva, veÊ je On i Boæji predstavnik na Zemlji koji nas vodi i omoguÊuje nam duhovnu razboritost. ODGOVORI Kako bi uvjerio nekoga da Sveti Duh æivi u nama? Jason O. Knight, Kingston, Jamajka Sveti Duh uËi nas duhovnim stvarima. 27 Srijeda, 16. srpnja Æivot sa Svetim Duhom PRIMJENA Matej 28,19; Luka 11,9-13; GalaÊanima 5,22.23 U naπem svakidaπnjem æivotu Sveti Duh boravi u nama, usmjerava nas, πtiti od opasnosti i povreda i tjeπi kada nam je potrebno rame na koje bismo se oslonili. Kako moæemo ostati povezani s Kristom i neprekidno ispunjeni Svetim Duhom? Upoznajte Boga osobno. Ako vjerujete u Boga, neka On postane stvaran u vaπem æivotu. Biblija nas uËi da prvo trebamo traæiti Krista i Njegovu pravednost, a sve drugo Êe nam se dodati (Matej 6,33). Duh Êe vam pomoÊi kada doete ponizno u podnoæje kriæa. Izrazite æelju za krπtenje. Razgovarajte s pastorom ili starjeπinom o svojoj æelji da budete krπteni. Vaæno je da se na taj naËin posvetite Bogu. Ne trebate se brinuti jer je Bog poslao Branitelja da bude s vama kada budete spremni krenuti tim putem. Govorite drugima o Kristu. Poruku o spasenju ne moæete Ëuvati za sebe. Morate je objavljivati gdje god vam se ukaæe prilika. Kada saznate za neke novine u svijetu mobilnih telefona, to odmah prenosite svojoj obitelji i prijateljima. Zaπto ne biste na isti naËin prenosili Isusovu ljubav? Isus je sve nas poslao da pouËavamo sve narode: “Krstite ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga!” (Matej 28,19) Upoznajte se s onim u πto vjerujete. Boæji narod mora biti mudar i spreman da se upozna s Boæjim naukom. Uklonite sve ono πto nije po Boæjoj volji i dopustite da vas Sveti Duh preobrazi. Svakodnevno Ëitajte Bibliju i molite se. Traæite od svojeg Oca da tako æivite na ovom svijetu kako biste se pripremili za Njegov dolazak. Traæite od Njega sve πto vam treba (Luka 11,9-13)! Hranite Svetoga Duha. Ponaπajte se na naËin koji je ugodan Bogu i nauËite æivjeti u skladu s rodom Duha. Taj rod je: ljubav, radost, mir, strpljenje, njeænost, dobrota, vjera, krotkost i umjerenost (GalaÊanima 5,22.23). Ako æivite po Duhu, æeljet Êete æivjeti u miru sa svim ljudima. ODGOVORI ©to te u tvojem æivotu spreËava da æiviπ po Duhu? Ashaney O. James, St. Catherine, Jamajka Poruku o spasenju ne moæete Ëuvati za sebe. 28 »etvrtak, 17. srpnja BiÊe u sjeni MI©LJENJE Ivan 3,5-8 Mnogi krπÊani postavljaju pitanje zaπto je Sveti Duh vaæan. Ako Mu to dopustimo, On boravi u nama i obnavlja naπ æivot. “Bog zna s Ëime se svatko od nas suoËava. On zna pod kakvim smo pritiskom. On zna naπe borbe i osigurao je rjeπenje za svaku od njih pojedinaËno. To rjeπenje je On sam u Osobi Svetoga Duha koji boravi u nama i daje nam snagu da odgovorimo na pravi naËin.” (Kay Arthur, quoted in “Bible verse and quote,” by Jan Couns, http://www.liveasif.org/ lists/view.cgi?article=7847) Sveti Duh neprekidno stvara novi æivot u nama. On nas osnaæuje da bismo se suoËili s naπim svakidaπnjim borbama i kuπnjama i odgovorili na njih na pravi naËin. Iako Biblija ne govori mnogo o naravi Svetoga Duha, nemojte nikad podcijeniti Njegovu vaænost. Tekst u Djelima 1,8 glasi: “Ali, primit Êete snagu poπto Duh Sveti doe na vas, pa Êete mi biti svjedoci u Jeruzalemu, u svoj Judeji, u Samariji i sve do kraja zemlje.” Kako je divno znati da Êe sila Svetoga Duha siÊi na vas! U Djelima 1,5 stoji: “Ivan je krstio vodom, a vi Êete domalo biti krπteni Duhom Svetim.” Sveti Duh odræava snaænu i neprestanu vezu izmeu nas i Oca i Sina. “Sveti Duh je bitan. Sve promjene koje Isus Krist vrπi u nama dolaze djelovanjem Duha. Kao vjernici uvijek moramo biti svjesni da bez Duha ne moæemo uËiniti niπta (Ivan 15,5). Danas Sveti Duh usmjerava naπu pozornost na najveÊi dar ljubavi πto ga je Bog ponudio u svome Sinu. On moli da se ne opiremo Njegovim pozivima, veÊ da prihvatimo taj jedini naËin kojim se moæemo pomiriti sa svojim milostivim Ocem punim ljubavi.” (©to adventisti vjeruju…, str. 65) Moæete biti sigurni da Êete na svojem duhovnom putovanju osobno doæivjeti silu i veliËanstvenost Svetoga Duha. KonaËno, silu Svetoga Duha obeÊao vam je najveÊi UËitelj svih vremena, UËitelj koji nikad ne krπi svoja obeÊanja! ODGOVORI 1. ©to moæeπ reÊi drugima o Svetome Duhu? 2. Jesi li spreman uloæiti vrijeme u razumijevanje i upoznavanje moÊnog BiÊa u sjeni? Zaπto da ili zaπto ne? Joanna Johnson, St. Catherine, Jamajka Silu Svetoga Duha obeÊao vam je najveÊi UËitelj svih vremena. 29 Petak, 18. srpnja Naπ vrhunski VodiË ISTRAÆIVANJE Ivan 14,15-31; 2. KorinÊanima 1,21.22 ZAKLJU»AK ProroËanstva iz Staroga zavjeta usmjeravala su Boæji narod i davala mu nadu prije Isusovog dolaska. Zatim je Isus æivio meu ljudima pokazujuÊi im kako trebaju æivjeti i prinio svoj æivot kao savrπenu ærtvu. Prije nego πto je napustio Zemlju i vratio se na Nebo, obeÊao je da Êe Sveti Duh doÊi kako bi nam pomagao, usmjeravao nas i vodio sve do Njegovog povratka. Sveti Duh nam pomaæe da razumijemo dublje znaËenje Boæje rijeËi i daje nam silu za uspjeπnije svjedoËenje. On nam pomaæe u naπim slabostima da bismo mogli stajati Ëvrsto u vjeri i slijediti Boæju volju. RAZMOTRI u Na velikom kartonu ili ploËi nacrtaj vremensku lentu koja pokazuje Boæju prisutnost u povijesti od poËetka vremena do stvaranja nove Zemlje. Upotrijebi biblijske dokaze da bi prepoznao prisutnost svakog Ëlana Trojstva. u Na list papira zapisuj dokaze o prisutnosti Svetoga Duha u svojem æivotu. Zatim napravi ukrasni okvir od πkoljaka, drveta, glatkih kamenËiÊa i drugih prirodnih materijala. Uzmi komad kartona, izreæi ga tako da odgovara okviru i na njega na dekorativan naËin zalijepi list koji si ispisao. u Intervjuiraj nekog Ëlana crkve o tome kako mu je Sveti Duh pomogao da osnaæi svoju vjeru. u Napravi scenski prikaz koji Êe ilustrirati kako je Sveti Duh djelovao na apostole. u Isplanirajte poslijepodnevno bogosluæje na kojem Êe Ëlanovi crkve svjedoËiti o prisutnosti Svetoga Duha u svojem æivotu. u Vodi dnevnik o svemu, velikom ili malom, πto ti je Sveti Duh otkrio o Boæjoj volji. u Moli se da ti Sveti Duh da viπe sile koja Êe ti pomoÊi da stojiπ Ëvrsto u vjeri. POVEÆI Djela apostolska 2. Charles F. Stanley, Living in the Power of the Holy Spirit. Ellen G. White, Ye Shall Receive Power. Debbie Battin Sasser, Friendswood, Teksas, SAD 30 Pouka 4 19.—26. srpnja 2014. Spasenje Da, Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinoroenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, veÊ da ima æivot vjeËni.” (Ivan 3,16) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, Zagreb 2014., str. 170—175 31 Subota, 19. srpnja Moæe li smrt biti dar? UVOD Ivan 3,16.17 Pokloni su neπto πto svi volimo bez obzira na to da li ih dajemo ili primamo. Ali jeste li ikad odvojili vrijeme i posvetili nepodijeljenu pozornost pronicanju u dar koji nam je Bog dao? Jedan krπÊanski misionar sprijateljio se sa starim, posveÊenim hinduistom. Jednog dana hinduist je rekao misionaru da se sprema na dalek put u Delhi. Ali prije nego πto je krenuo, dao je misionaru teπku kutijicu. “Imam ovu kutiju veÊ godinama,” rekao je hinduist. “U njoj Ëuvam samo jedan predmet — prelijepi biser. Imao sam prijatelja koji je bio odliËan ronilac i lovac na bisere. Jednoga dana naπao je najveÊi i najljepπi biser koji je ikada pronaen na obalama Indije. Naæalost, on se tom prigodom utopio. »uvao sam taj biser kao uspomenu na njega, a sada ga æelim dati tebi.” “To je izuzetan poklon”, odgovorio je misionar. “Ali nemoj mi ga davati tek tako. Mogu ti platiti 10.000 ameriËkih dolara, a ako vrijedi viπe, radit Êu za njega.” “Prijatelju,” rekao je hinduist, “taj biser nema cijenu. Nitko na cijelom svijetu nema dovoljno novca da plati toliko koliko taj biser meni znaËi. Molim te, prihvati ga kao dar.” “Ne, ne mogu. Moram ga platiti ili zaraditi”, rekao je misionar. Hinduist je bio iznenaen. “Ti niπta ne razumijeπ. Zar ne shvaÊaπ? Moj sin jedinac dao je svoj æivot da bi izronio taj biser. Zato ga ne mogu prodati, ali ti ga mogu pokloniti. On je mojeg sina stajao æivota. Primi ga kao znak moje ljubavi prema tebi”, rekao je hinduist. (“Searching for the Perfect Gift”, http:// www.shadyshoresbaptist.org/clientimages/26172 /newletter/newsletter_12_11.pdf) SliËno tome, Bog nama nudi nebeski dar. Nijedan Ëovjek nije dovoljno dobar da bi ga zasluæio. On je Njegovog jedinoroenog Sina stajao æivota. Vi samo moæete prihvatiti taj dar kao znak Njegove ljubavi prema vama. Zar neÊete prihvatiti taj “biser” u dubokoj poniznosti, znajuÊi da ga je Bog platio smrÊu svojeg Sina da bi vam ga mogao ponuditi? Tekst u Ivanu 3,16.17 opisuje Boæjeg jedinoroenog Sina kao Spasitelja koji je doπao da umre za nas da bismo mi mogli imati vjeËni æivot. Ovaj Êete tjedan istraæivati taj najveÊi od svih darova. Isabela Bibulovic, Ontario, Kanada Bog nam nudi nebeski dar. ... On je Njegovog jedinoroenog Sina jedinca stajao æivota. 32 Nedjelja, 20. srpnja Sloboda od grijeha i Kristov dragocjeni dar: vjeËni æivot DOKAZ Ivan 5,24; 6,35; 8,36 Krist je naπe grijehe odnio na kriæ, muËen boli i krivnjom koju smo mi sami zasluæili. Njegova smrt na kriæu oslobaa nas od vjeËne smrti — kazne za grijeh. Dragocjeni dar vjeËnog æivota osiguran je s blagonaklonoπÊu s obzirom na Kristovu nevinu krv koja je prolivena. Sve πto Bog zahtijeva od nas jest da sluπamo Kristovu rijeË i povjerujemo da Ga je poslao milostivi Otac (Ivan 5,24). Na hebrejskom izraz za “vjeËni æivot” je chayei olam, “svjestan odnos s Bogom preko Joπue Mesije”. (Parsons, John J. “Chayei Olam: The Wonder of Eternal Life.” Hebrews for Christians, http://www.hebrew4christians.com/), Chayei olam oznaËava da jedino preko osobnog odnosa s Kristom moæemo postiÊi vjeËni æivot. Da bismo ostvarili odnos s Njim, moramo otiÊi do kriæa, pasti na koljena u predaji i moliti Oca da nam oprosti grijehe i oËisti nas od bezakonja. Tada Êe sam Krist boraviti u nama i uËiniti nas sudionicima u vjeËnom æivotu. Kada je dijete neposluπno, dobro je ako mu roditelj oprosti. Isto tako se i mi trebamo poniziti pred Bogom. Mi smo Njegova djeca i trebamo se ugledati na Njega. U stara vremena Izrael se zbog zanemarivanja Boæjeg zakona suoËavao s nemirima, glau i napadima okolnih naroda. Oni su zaboravljali Boæju rijeË izgovorenu preko takvih ljudi kao πto su bili Mojsije, Joπua i Jeremija i iπli su za drugim bogovima. Da bi im ponovno bio ponuen dar vjeËnog æivota, morali su se poniziti pred Bogom i moliti za oprost. Bog, koji je milostiv i pun milosra, praπtao im je i obnavljao svoj odnos s njima. Bog je isti danas kao πto je bio i tada. Njegov Savez milosti stoji Ëvrsto jer je ukorijenjen u Njegovom Sinu Isusu Kristu. Gdje je Isus, tu je i sloboda od grijeha i vjeËni æivot. “Odgovori im Isus: Ja sam kruh æivota. Tko dolazi k meni, sigurno neÊe ogladnjeti. Tko vjeruje u me, sigurno neÊe nikada oæednjeti.” (Ivan 6,35) Potraæite danas dragocjeni dar vjeËnog æivota i primite neizmjerni blagoslov. ODGOVORI 1. ©to te spreËava da traæiπ oprost i vjeËni æivot? 2. Postoji li neπto πto umanjuje tvoje izglede da doeπ u Boæje kraljevstvo? Ako postoji, πto bi se trebalo dogoditi da primiπ Njegova velika obeÊanja? Melissa Parker, Ypsilanti, Michigan, SAD Gdje je Isus, tu je i sloboda od grijeha i vjeËni æivot. 33 Ponedjeljak, 21. srpnja Spasenje dolazi od Boga LOGOS Jona 2,9; Luka 18,9-14; Ivan 3,16.17 Joe se suoËavao s ozbiljnom optuæbom. Ukrao je tisuÊu dolara od svojeg πefa, a onda je lagao da bi to prikrio. Izveden je pred odbor poduzeÊa i stajao je posramljen ËekajuÊi presudu. Ali na njegovo zaprepaπtenje, πef je pozvao Ëlanove odbora da mu pruæe joπ jednu priliku. Zbog takve velikoduπnosti on se zakleo da se nikad viπe neÊe naÊi u takvoj situaciji. Je li Joe doæivio “spasenje?” ©to je spasenje? RijeË “spasenje”, na engleskom salvation, potjeËe od latinske rijeËi salvatus, πto znaËi “spaπen”. BuduÊi da spasenje dolazi od Boga, ono Njemu pripada. Spasenje je Ëin izbavljenja od utjecaja ili posljedica grijeha. To je takoer i Ëin kojim se netko πtiti od povreda. Kao posljedica Adamovog i Evinog grijeha, ljudski rod je osuen na propast. Tekst u Rimljanima 3,23 podsjeÊa nas da “su svi sagrijeπili i liπeni su Boæje slave”. Ako se pokuπamo spasiti sami, neÊemo uspjeti. SreÊom, spasenje dolazi od Isusa koji je umro kako bi nam pruæio priliku da to postignemo. Svi koji vjeruju u Njega pomilovani su i prihvaÊeni. Kazna za grijeh mora se platiti. Krivnja grijeha mora se ukloniti. Zasluæili smo smrt, ali dar spasenja dobivamo besplatno od Boga. Kaæe se da moæemo davati bez ljubavi, ali da ne moæemo voljeti bez davanja. Bog nas je toliko ljubio da nam je dao svojega Sina kako bismo mogli pobijediti silu grijeha i izbjeÊi drugu smrt. Bog nije poslao Isusa da nas osudi jer nas ljubi i cijeni. On je pokazao svoju ljubav time πto je dao svojeg Sina da umre za nas. Bog to nije uËinio zato πto smo mi po naravi dobri. Uvijek imajte na umu da nam On taj dar daje joπ dok smo greπnici (Rimljanima 5,8). Preispitajte sebe, 1. dio (Luka 18,9-14) Tekst u Jeremiji 17,9 kaæe: “Podmuklije od svega je srce. Jedva popravljivo, tko da ga pronikne?” Nikakva religija ne moæe promijeniti naπe srce. Koliko god molitva bila moÊna a dobra djela plemenita, ni molitvom ni dobrim djelima ne moæemo steÊi Boæju naklonost. Zbog naπe greπnosti spasenje ima æivotno znaËenje. U usporedbi o farizeju i cariniku (Luka 18,9-14), Isus iznosi razliku izmeu onoga tko oholo prihvaÊa spasenje i onoga tko ga prihvaÊa ponizno. Spasenje nije “Ëinjenje”, veÊ “prihvaÊanje” Isusove smrti za nas na Golgoti (Izaija 53,36). Farizej je traæio spasenje na temelju svojih dobrih djela i preporuËivao se Bogu, dok je istodobno prezirao carinika. On je traæio spasenje djelima, a ne 34 vjerom. OtpoËeo je svoju molitvu obraÊajuÊi se Bogu, ali je zavrπio uzdiæuÊi samog sebe. BuduÊi da se njegova pravednost sastojala u lijepom ponaπanju, njegovo duhovno stanje ostalo je nepromijenjeno. BuduÊi da nije traæio milost od Gospodina, nije ni primio Boæji oprost. Preispitajte sebe, 2. dio (Luka 18,9-14) Kakav je stav prema Bogu pokazivao farizej? Mislite li da je opravdanje imalo bilo kakvu ulogu u njegovom æivotu? Dokazuje li naËin na koji mi æivimo da je naπa vjera u Isusa prava (1. Ivanova 2,3-6)? Carinik je otpoËeo svoju molitvu obraÊajuÊi se Bogu, ali je zavrπio opisujuÊi svoje stanje. Kada je sagledao u kakvom se jadnom stanju nalazi, nije mogao ni pogledati prema Nebu. U dubokoj boli udarao se u grudi i ponizno zavapio: “Boæe, smiluj se meni greπniku!” (Luka 18,13) Na taj naËin priznao je da spasenje dolazi od Boga i da on stoga ne moæe spasiti samog sebe. On je traæio spasenje na osnovi vjere, a ne djela (Efeæanima 2,8.9). “To je milost s Boæje strane i vjera s ljudske. Vjera prihvaÊa Boæji dar. PredajuÊi sebe Njemu mi smo spaπeni, ne kao da je vjera sredstvo spasenja, veÊ jednostavno kanal.” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 6, str. 1008) Biblija kaæe da je carinik otiπao kuÊi opravdan, πto znaËi da je proglaπen ili uËinjen pravednim u Boæjim oËima. Iako je prepoznao svoju potrebu za Boæjom miloπÊu i oprostom, bio je isto tako svjestan da ih nije dostojan. Zato, kad je zavapio Bogu za milost, primio je spasenje. ODGOVORI 1. Objasni vlastitim rijeËima koliko Boga stoji tvoje spasenje. 2. Razmisli o svojem stavu prema Bogu i Njegovom spasenju. Je li on sliËniji farizejevom ili carinikovom? Ako je sliËan farizejevom stavu, πto bi mogao uËiniti da bi tvoj stav bio sliËniji carinikovom? 3. Na koji naËin tvoje srce moæe biti prijevarno? 4. Kako ti zapoËinjeπ i zavrπavaπ svoje molitve? ©to ti to govori o stanju tvojeg srca? Joyce Gilfillian, St. Catherines, Jamajka OtpoËeo je svoju molitvu obraÊajuÊi se Bogu, ali je zavrπio uzdiæuÊi samog sebe. 35 Utorak, 22. srpnja Spasenje — Boæja inicijativa SVJEDO»ANSTVO Matej 19,25.26 Naπ Bog je milostiv i pun ljubavi. Bez obzira na naπu neposluπnost prema Njegovim zapovijedima, naπ opstanak je i dalje Njegov prioritet. “Tuga je ispunila Nebo kad se saznalo da je Ëovjek izgubljen i da Êe se svijet koji je Bog stvorio napuniti smrtnim biÊima osuenima na bijedu, bolest i smrt. … Tada sam vidjela Isusa i na Njegovom sam licu primijetila saæaljenje i tugu. Malo kasnije vidjela sam da je pristupio izuzetno jakom svjetlu koje je okruæivalo Oca. … On ima tajni razgovor s Ocem. … Moglo se vidjeti Njegovo lice. Bilo je smireno, bez ikakvog straha i nedoumice. … Tada je obavijestio anele da se naπao put za spasenje izgubljenog Ëovjeka. … On Êe ostaviti svu svoju slavu na Nebu, siÊi na Zemlju kao Ëovjek, poniziti se kao Ëovjek, upoznati se osobno s raznim napastima kojima je Ëovjek izloæen da bi znao kako pomoÊi onima koji su izloæeni kuπnji. A na kraju, kad zavrπi svoju uËiteljsku zadaÊu, bit Êe predan u ruke ljudima i izloæen svakoj okrutnosti i muci koju mogu nanijeti bezboæni ljudi, potaknuti od Sotone i njegovih anela. … PriopÊio im je da Êe umrijeti, ali da Êe treÊeg dana uskrsnuti i uziÊi k Ocu da moli za zabludjelog, palog Ëovjeka. … Isus im je odgovorio da Êe On svojom smrÊu spasiti mnoge, a da æivot jednog anela ne moæe platiti dug. Otac moæe kao otkup za Ëovjeka primiti samo Njegov æivot. … Takoer im je rekao … da je naËinjen plan spasenja i da ga je Otac prihvatio. … Sa svetom tugom Isus je tjeπio i umirivao anele govoreÊi im da Êe poslije svi koje izbavi æivjeti s Njim i da Êe svojom smrÊu otkupiti mnoge i uniπtiti onoga koji ima vlast nad smrÊu. … Tada je na Nebu zavladala neizmjerna radost i nebeske Ëete zapjevale su pjesmu oboæavanja i hvale. Svi su zasvirali u svoje harfe i pjevali za ton viπe nego prije radi Boæje velike milosti i milosra πto je dao svojega premilog Sina da umre za buntovniËki rod.” (Ellen G. White, Rani spisi, str. 134,134) Kamande W. Muiruri, Barrie, Ontario, Kanada “Tada je na Nebu zavladala neizmjerna radost.” 36 Srijeda, 23. srpnja POP-om do spasenja PRIMJENA Ivan 16,8; Djela 4,12 Biblija jasno tvrdi da je posljedica grijeha smrt. Ima li onda ikakve nade za Boæji narod u ovom svijetu ispunjenom grijehom? Odgovor je potvrdan! Slava Bogu na tome. Spasenje je postalo moguÊe kada je Isus platio konaËnu cijenu umrijevπi na Golgoti za vaπe i moje grijehe. Spasenje je dar od Boga koji moæe dobiti svatko tko ga je spreman prihvatiti i povjerovati u njega. Spasenje u sebi ima silu koja svakoga tko vjeruje u Krista moæe poπtedjeti od plaÊe za grijeh. “Spasenja nema ni po jednom drugom, jer je pod nebom to jedino ime dano ljudima po kojem nam se treba spasiti.” (Djela 4,12) Krist i jedino Krist je spasenje uËinio moguÊim. U svojem svakidaπnjem æivotu moramo bolje razumjeti i staviti veÊi naglasak na sljedeÊe Pokajanje, opravdanje i posveÊenje (POP): Pokajanje. Isus nas hrabri obeÊanjem o Svetome Duhu koji Êe osvjedoËiti svijet u grijeh, u Boæju pravednost i u dolazeÊi sud (Ivan 16,8). Hebrejska rijeË koja se prevodi kao “pokajanje” znaËi “osjetiti æalost”. Pokajanje od sveg srca Ëini da drukËije gledamo na Boga i grijeh. Kada se pokajemo, uviamo da onaj “tko skriva svoje grijehe, nema sreÊe, a tko ih ispovijeda i odriËe ih se, milost nalazi” (Izreke 28,13). Opravdanje. Opravdani vjernik dobiva oprost i oËiπÊen je od svojih grijeha. Zaharijino vienje o Joπui na najbolji naËin doËarava opravdanje. Joπua stoji pred Gospodinom u prljavoj haljini. Sotona ga optuæuje, ali Gospodin ukorava Sotonu. Zatim Gospodin zamjenjuje njegovu prljavu haljinu za haljinu Kristove pravednosti. Joπuina prljava haljina prikazuje grijeh, a nova haljina prikazuje njegovo (vjernikovo) novo iskustvo u Kristu. Opravdani je vjernik doæivio oprost i oËiπÊen je od svojih grijeha. PosveÊenje. Kada se iskreno okrenemo k Bogu, opravdanje i pokajanje vodi k posveÊenju. “Biblija prikazuje tri faze posveÊenja: (1) izvrπeni Ëin u vjernikovoj proπlosti; (2) postupak u vjernikovu sadaπnjem iskustvu; (3) i krajnji rezultat vjernikova iskustva prigodom Kristova povratka.” (©to adventisti vjeruju..., str. 123) ODGOVORI 1. Zaπto je posveÊenje proces koji traje? 2. Kako moæeπ objasniti nekom prijatelju P.O.P. naËin æivota? Stephanie Olivia Valentine, Ontario, Kanada Pokajanje od sveg srca Ëini da drukËije gledamo na Boga i grijeh. 37 »etvrtak, 24. srpnja Otvorite svoje srce MI©LJENJE Efeæanima 2,8.9; 1. Ivanova 1,9; Otkrivenje 3,20 Zamislite neku emisiju televizijske prodaje kao πto je “TV shop”. Promatrate proizvod koji se reklamira i neodoljivo vas privlaËi njegova cijena na sniæenju. Ipak, neπto u vama se protivi da ga naruËite po toj nevjerojatnoj cijeni. Iako jamËe da Êe vam vratiti novac ako ne budete zadovoljni, ipak se pribojavate da, kad proizvod konaËno stigne do vas, to neÊe biti ono πto ste oËekivali. Mi Ëesto i svoj duhovni æivot provodimo u takvom raspoloæenju. Nudi nam se spasenje, pa iako izgleda nevjerojatno i upravo je ono πto nam treba, mi se ipak plaπimo i ne shvaÊamo ga onako kako bismo trebali — kao priliku da budemo slobodni. U danaπnjem svijetu mnogi pogreπno razumiju spasenje. Posljedica je da se ono nalazi dosta nisko na ljestvici prioriteta u æivotu veÊine ljudi. Oni su zauzeti svojim pretrpanim rasporedom dnevnih aktivnosti i zanemaruju spasonosnu milost koju im njihov nebeski Otac toliko æeli dati. Ako bismo odvojili samo malo vremena da Ëujemo Njegov tih i tanak glas, iskusili bismo utjehu i nadu. Bili bismo obogaÊeni ljubavlju naπeg Oca i primili Njegovo spasenje. Iako je dar ljubavi i milosti, na spasenje se Ëesto gleda kao na neπto πto optereÊuje. Ljudi misle da trebaju zasluæiti Boæju ljubav i da moraju biti savrπeni da bi se kvalificirali za Njegovu milost. Meutim, Biblija nam govori neπto drugo, kao πto se vidi u 1. Ivanovoj 1,9: “Ako priznajemo svoje grijehe, vjeran je on i pravedan: oprostit Êe nam grijehe i oËistiti nas od svake nepravednosti.” Sve πto trebamo uËiniti jest da se pozovemo na Boæje ime i On Êe Ëuti i odgovoriti nam. “Da, miloπÊu ste spaπeni — po vjeri. To ne dolazi od vas; to je dar Boæji! To ne dolazi od djelâ, da se tko ne bi hvalisao.” (Efeæanima 2,8.9) Bog nas æeli osloboditi tereta grijeha i zamijeniti ga svojom ljubavlju. Mi se samo trebamo poniziti pred Bogom i zatraæiti milost — i On Êe se odazvati. Bez obzira na to πto smo uËinili ili postali, Isus uvijek Ëeka da Mu se vratimo kako bi nas mogao spasiti. On kaæe: “Ako tko Ëuje moj glas i otvori vrata, uÊi Êu k njemu i veËerati s njim, i on sa mnom.” (Otkrivenje 3,20) Stoga otvorimo vrata i pozovimo Isusa u svoje srce veÊ danas. ODGOVORI Zaπto je vaæno da budemo zainteresirani za spasenje drugih? Shaina i Luke Charles, Ontario, Kanada Bog nas æeli osloboditi tereta grijeha i zamijeniti ga svojom ljubavlju. 38 Petak, 25. srpnja Rjeπavanje spasenja ISTRAÆIVANJE Djela 4,12 ZAKLJU»AK Kada je rijeË o spasenju, nema se πto rjeπavati — slagalica je veÊ sastavljena. Spasenje nije neπto πto moæete zaraditi. Ono nam je dano. Kao nadogradnja za vaπ internetski pretraæivaË, ono je besplatno, trebate ga samo preuzeti. Tekst u Efeæanima 6,17 poziva nas da “prihvatimo kacigu — ono Ëim se spasava”. Ne trebamo samo gledati taj prelijepo zapakirani poklon. Trebamo ga otpakirati, uzeti, Ëvrsto dræati i nikad ne ispustiti! Ovaj smo tjedan smo prouËavali akronim POP: pokajanje, opravdanje, posveÊenje. HoÊemo li æivjeti u skladu s njim ili Êemo ostaviti svoj poklon neotpakiran? Otvorite ga i uzmite. RAZMOTRI u Povedi svoj razred u “lov spasenja”. Posjetite prihvatiliπte za beskuÊnike, bolnicu, staraËki dom ili roendansku proslavu nekog prijatelja. Cilj te aktivnosti nije da “propovijedate” Evanelje, veÊ da ga “pokaæete”. Na kraju krajeva, “lov” ne ovisi o vama. Vaπa prisutnost samo donosi priliku da pokaæete Krista na djelu. u Idi na neku sportsku utakmicu s prijateljima i usporedite je s naπim duhovnim putovanjem. Zapazite koliko puta se izrazi “spasenje” i “spaπen” upotrebljavaju u vezi s igrom (npr. bacaË je “spasio” bod, braniË je “bacio” loptu, sladoled nekog djeteta je “spaπen” da ne padne na zemlju). Zapisujte ih i usporedite svoje biljeπke. u Tijekom bogosluæja u crkvi ili u razgovoru s bliskim prijateljem iznesi svoje osobno iskustvo o tome kako si se prvi put sreo s Bogom. Ohrabri i potakni druge da iznesu svoje iskustvo. u Osmisli akronim za “spasenje”. Budi kreativan. Neka ti uvijek bude pri ruci da te podsjeti da Nebo Ëeka na tebe. u Otvori kartu svijeta i moli se za spasenje druge zemlje svaki dan. Na svijetu ima skoro 200 zemalja, zato poËni πto prije! u Posluπaj pjesmu “Salvation is Here” skupine Hillsong United, http://www.youtube.com/watch?v=yFAjWEna7_0. Razmiπljaj o rijeËima pjesme i postavi taj link na svoju Facebook stranicu. POVEÆI Efeæanima 2,8.9; 1. Ivanova 1,9. George R. Knight, Sin and Salvation: God’s Work for and in Us. ©to adventisti vjeruju, “Iskustvo spasenja”, str. 119-131. Dario Peña, Kolumbija, Juæna Amerika 39 Pouka 5 26. srpnja—2. kolovoza 2014. Kako biti spaπen “Kao πto je Mojsije podigao zmiju u pustinji, tako mora biti podignut Sin »ovjeËji, da svatko tko vjeruje u njega ima æivot vjeËni.” (Ivan 3,14.15) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, Zagreb 2014., str. 176—181 40 Subota, 26. srpnja Ostavljen! UVOD Marko 8,36 Probudio sam se uznemiren. NoÊna mora koja se ponavljala opet me je uplaπila. Sanjao sam da se nalazim u skupini ljudi koji Ëekaju da Isus doe i povede nas kuÊi. Dok smo Ëekali, ja sam postao nestrpljiv, napustio sam skupinu i uputio se u drugom smjeru. Poslije, kada sam se vratio, skupina je nestala. “Kamo su otiπli?” pitao sam se. Tada sam shvatio. Isus je doπao i otiπao, ostavivπi me samog na ovom uæasnom planetu. Sjetio sam se jednog biblijskog retka: “©to, dakle, koristi Ëovjeku ako dobije cijeli svijet, a izgubi svoj æivot?” (Marko 8,36) Ta noÊna mora me je godinama progonila. Kada sam bio stariji, krstio sam se. Poslije sam shvatio da nisam onakav kakav sam oËekivao da Êu biti nakon krπtenja. OËekivao sam da Êu biti savrπen, ali umjesto toga joπ uvijek sam Ëinio neπto πto sam znao da nije ispravno u Boæjim oËima. Svi su mislili za mene da sam savrπeni krπÊanin, dobar primjer za druge. Nisu mogli ni pomisliti koliko sam bio daleko od savrπenstva. Agonija koju je taj san izazvao nastavila me je izjedati. Kako mogu æivjeti tako jadno dok se istodobno nadam da Êe doÊi bolji æivot? Jesam li doista krπÊanin ili sam se krstio samo da bi mi ime bilo upisano u crkvene knjige? ©to trebam uËiniti da bih bio siguran u Isusovim rukama, danas i zauvijek? Iznenadilo me je πto sam se i nakon krπtenja morao boriti s takvim pitanjima. Sjetite se Izraelaca dok su putovali u Kanaan. Sjetite se kada su napustili Egipat i bili osloboeni, ne viπe robovi svojih gospodara. Moæete li zamisliti πto su oËekivali one noÊi kada su pobjegli? Vjerojatno nisu oËekivali nikakve nove izazove s kojima Êe se morati suoËiti. Na isti naËin i mi nastavljamo svoje putovanje i suoËavamo se s izazovima koji nas navode da se zapitamo: “©to moram uËiniti? ©to mi je potrebno za spasenje?” Znam da nisam jedini koji se bori s tim pitanjima. Ovaj Êemo tjedan razmatrati πto nas vodi k spasenju. Moja je molitva da iznova posvetimo svoj æivot Bogu i da se naπe “noÊne more” nikad ne obistine. Budimo spremni za Kristov povratak! Bakang Maboane, Windhoek, Namibija ©to trebam uËiniti da bih bio siguran u Isusovim rukama? 41 Nedjelja, 27. srpnja Isuse, molim Te, uhvati me jer padam! LOGOS Psalam 14,3; Matej 3,1.2; 4,12-17; Marko 6,7-12; Luka 5,27-32; 13,1-5; Rimljanima 2,4; 3,10 ObeÊavajuÊa ironija spasenja (Brojevi 21,4-9; Ivan 3,14.15) PriËa o spasenju na trenutke postaje vrlo ironiËna. Nevjerojatno je da bi se uloga zmije, koja se smatra otrovnom, ikada mogla usporediti s ulogom svetog Boæjeg Sina. Kakva neobiËna usporedba! To je nesumnjivo Ëudna metafora! Sotona se obiËno opisuje kao otrovna, lukava zmija. Zato je zaprepaπÊujuÊa pomisao da bi mjedena zmija mogla primiti silu od Boga da spasi umiruÊe Izraelce koji su se pokajali (Brojevi 21,7-9). U beznadnoj situaciji, kada se Boæji narod naπao na rubu propasti zbog smrtonosnih ujeda zmija, vjerni Bog se umijeπao sa svojim planom spasenja. U trenutku nevolje u pustinji, On je priskoËio u pomoÊ Izraelu. Oni koji su ostajali slijepi za svoje mane, umirali su (Psalam 14,3; Rimljanima 3,23). Bog je spasio Izraelce u ekstremno suπnoj pustinji u kojoj nitko ne bi æelio æivjeti. Na sliËan naËin On nama daje nadu u svijetu opustoπenom grijehom. »etvorostruka formula (Mihej 7,18.19; Luka 5,27-32; Rimljanima 10,9; 1. Ivanova 1,9) Pogledajte naslove u danaπnjim novinama. Pratite vijesti na televiziji. Moramo se pomiriti s Ëinjenicom da se nalazimo na opasnom tlu. Okruæuje nas grijeh — zamka koja je postavljena s namjerom da osakati sve Ëlanove ljudske obitelji. Dolazimo do trenutka kada se trebamo suoËiti s realnoπÊu da svi imamo veliku potrebu za Boæjom spasonosnom miloπÊu. To nas poziva da: • priznamo da nam je potrebno spasenje (Luka 5,27-32; Ivan 16,5-11; Rimljanima 3,10), • se pokajemo zbog svojih grijeha (Matej 4,17; Marko 6,7-12), • primimo spasenje jedino od Isusa Krista (Luka 7,36-50; Ivan 1,12), • ostanemo u Isusu i njegujemo Njegovu æivu prisutnost u nama (Izaija 26,3.4; Ivan 8,30.31). Boæja neumorna ruka jedino je πto nas moæe odvojiti od grijeha. »ak i jedva Ëujan, ali iskren poziv: “Spaπavaj, Gospodine!” natjerat Êe Ga da vam pruæi svoju ruku, kao πto je pruæio Petru u trenutku potrebe (Matej 14,30). Ostavimo grijeh, smrtnog neprijatelja æivota (Djela 4,8-12) Kada je Petar vidio opasnost, shvatio je da sam ne moæe uspjeti. SreÊom, uvidio je svoju potrebu za Spasiteljem. Da to nije priznao, ne bi doæivio Isusovo veliËanstveno spasenje. Poziv u pomoÊ uslijedit Êe tek kada priznamo da nam je pomoÊ doista potrebna. Ako ne uvidimo svoju potrebu na vrijeme, i mi Êemo biti izgubljeni. Jedino nas neusporedivi Boæji Sin moæe odvojiti od grijeha za 42 koji smo Ëvrsto prionuli. Izraelci nisu preæivjeli zato πto je Mojsije napravio mjedenu zmiju. Oni nisu bili iscijeljeni njezinom moÊi ili silom, veÊ Duhom æivoga Boga. Duh koji je dodirnuo srca ljudi dok je Petar govorio isti je onaj koji je potaknuo Nikodema da tajno potraæi Sina »ovjeËjeg (Ivan 3,1-21). Nikodem je priπao Spasitelju nesvjestan Ëinjenice da Isus zna naπe potrebe. Duh poziva skruπeno srce da odbaci grijeh (Psalam 34,19). Potreba zaËinje akciju! (Luka 19,1-10; Djela 2,1-41) Zakej je Ëeznuo za neËim vrednijim u svojem æivotu. Æelio je upoznati Spasitelja koji “uzima grijeh svijeta” (Ivan 1,29). Nije ni slutio da je Isus odavno znao za njegovu potrebu i zbog toga dopustio da se njihovi putovi sretnu (Luka 19,2-6). Kada je Krist obnovio njegovo srce, Zakej je stupio u akciju da bi nadoknadio πtetu koju je napravio (Psalam 51,12; Ezekiel 36,26.27; Luka 19,810). Ako se ne odazovemo Boæjem Duhu, propustit Êemo Boæji dar (Rimljanima 6,23). Dakle, mnogi su zvani, ali bit Êe izabrani samo oni koji se odazovu pozivu (Matej 22,2-14). Pobijediti moæemo veÊ danas! (Izaija 61,10; Djela 2,36-38; Koloπanima 2,9-15) Kada Boæji Duh boravi u naπem srcu, naπe prosuivanje postaje zdravo. Isus nas Ëisti kao πto se Ëisti srebro i zlato. Kada ustanemo iz vodenog groba krπtenja, pobijedit Êemo grijeh i Sotonu jer Êemo ustati kao pobjednici. Nakon krπtenja imamo nadu koja se zasniva na Kristu, nepokolebljivoj vjeri i, πto je najvaænije, ljubavi prema Bogu i naπim bliænjima koja nas navodi na posluπnost i samoodricanje (Luka 14,25-27; Ivan 14,15). Ne trebamo se bojati jer Êe nam Divni Savjetnik pomagati da razumijemo dok budemo usrdno pretraæivali Pismo (Ivan 16,13-15). Sada Êe nas sveznajuÊi Bog, jedini koji nas moæe spasiti od pada, uzdiÊi do novih visina i postaviti naπe nesigurne stope na vjeËnu stazu! ODGOVORI 1. Kakvo znaËenje spasenje ima za tebe osobno? 2. Kako spasenje u tebe usauje odluku da svladaπ Sotonu? 3. Na koji ti naËin spasenje pomaæe da sagledaπ Boæji karakter iz drugog kuta? Jessica Lekobane, Windhoek, Namibija Poziv u pomoÊ uslijedit Êe tek kada priznamo da nam je pomoÊ doista potrebna. 43 Ponedjeljak, 28. srpnja “Budi revan i obrati se” SVJEDO»ANSTVO Psalam 51,16-19; Djela 2,36-38 “Kako se Ëovjek moæe opravdati pred Bogom? Kako greπnik moæe postati pravedan? Samo nas Krist moæe dovesti u sklad s Bogom, u sklad sa svetoπÊu. Ali kako da doemo Kristu? Mnogi postavljaju isto pitanje koje je postavilo mnoπtvo na blagdan Pedesetnice kad je, osvjedoËeno u svoju greπnost, uzviknulo: ‘BraÊo, πto da Ëinimo?’ (Djela 2,37) Prva rijeË u Petrovu odgovori bila je: ‘Obratite se.’ (Djela 2,38) ... U pokajanje je ukljuËeno æaljenje zbog grijeha i odvajanje od njega. Mi neÊemo odbaciti grijeh ako ne uvidimo njegovu pokvarenost; ali sve dok se naπe srce ne odrekne grijeha, neÊe biti nikakve stvarne promjene u naπemu æivotu.” (Ellen G. White, Put Kristu, str. 21) “Ovakvo kajanje nadmaπuje naπu snagu; mi ga ne moæemo postiÊi, veÊ dobiti jedino od Krista koji se uzdignuo u visine i dao darove ljudima. ... Bez Kristovog Duha koji budi naπu savjest mi se ne moæemo pokajati, kao πto bez Krista ne moæemo dobiti ni oprost. Krist je izvor svake dobre pobude. Jedino On moæe usaditi u srce neprijateljstvo prema grijehu. Svaka æelja za istinom i ËistoÊom, svako osvjedoËenje u naπu vlastitu greπnost dokaz je da Njegov Duh djeluje na naπa srca.” (Isto, str. 24,25) “Nakon Kristovog uznesenja uËenici su se okupili na jednom mjestu da se ponizno mole Bogu. Nakon deset dana istraæivanja srca i samoispitivanja, bio je pripremljen put Svetome Duhu da ue u oËiπÊene i posveÊene hramove duπe.” (Ellen G. White, Evangelizam, str. 698) “Dok su Ëekali ispunjenje obeÊanja, uËenici su ponizili srca u iskrenom kajanju i priznali svoju nevjeru. Kad su se podsjetili rijeËi koje im je Krist uputio prije svoje smrti, bolje su razumjeli njihovo znaËenje. … Kad bi ponovno mogli vidjeti UËitelja, kako bi se trudili da Mu pokaæu koliko Ga silno volje; i kako su iskreno æalili πto su Ga znali oæalostiti bilo rijeËju ili djelom nevjere! Ali tjeπila ih je pomisao da im je oproπteno. Sad su odluËili da Êe, koliko to bude moguÊe, okajati svoju nevjeru tako πto Êe Ga odvaæno priznati pred svijetom.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 232) ODGOVORI 1. Njegujeπ li svjesno navike za koje znaπ da ih trebaπ ostaviti? 2. Jesi li se spreman poniziti pred Bogom, pokajati se iz sveg srca i zamoliti Ga da ti oprosti tvoje greπno ponaπanje? Stephanie Kotze, Windhoek, Namibija “Krist je izvor svake dobre pobude.” 44 Utorak, 29. srpnja Oni koji vjeruju, primaju spasenje DOKAZ Luka 7,36-50; Ivan 14,6; Hebrejima 9,22 Biblija tvrdi da je oprost moguÊ jedino nakon prolijevanja krvi. To je postalo nuæno nakon prvog grijeha u Edenskom vrtu. Adam je morao zaklati neku æivotinju da bi krv bila prolivena kao uvjet za oprost. Ta krv simbolizirala je Isusovu krv. JanjeÊa koæa posluæila je kao pokrivalo za Adamovu i Evinu nagost. To je bio Ëin Boæje milosti i predslika ærtve koju Êe Isus prinijeti za nas. U Starom se zavjetu nastavilo ærtvovanje æivotinja. Te ærtve viπe nisu bile potrebne nakon πto je Isus izgovorio: “Svrπeno je!” (Ivan 19,30) Na kriæu je Boæje Janje platilo cijenu za naπe grijehe. To nam je omoguÊilo da primimo soteria (grË.), “spasenje” i “izbavljenje”. (“Soteria,” http://www.biblestudytools.com/lexicons/greek/kjv/soteria.html) Tako je Bog postao naπ Yeshuah, πto na hebrejskom znaËi “Spasitelj” ili “Izbavitelj”. (“Yeshuah,” http://en.wikipedia.org/wiki/Yeshua_(name) Kako moæemo primiti spasenje? U Luki 7,36-50 Ëitamo o æeni koja je æivjela greπnim æivotom, ali ipak je potraæila Isusa. Iako je znala da je okruæen drugim ljudima, ipak se æeljela poniziti pred Njim. Dok je pomazivala Njegova stopala, farizej u Ëijoj su se kuÊi nalazili pomislio je: “Kad bi ovaj bio prorok, znao bi tko je i kakva je ova æena πto ga se dotiËe: da je greπnica.” (redak 39) On oËito nije shvatio ono najvaænije. Ponos ga je zaslijepio i sprijeËio da prepozna pravu poniznost i oËitovanje milosti kojoj je prisustvovao. Hebrejska rijeË za “vjerovati” je batah, πto znaËi “povjerenje i zaπtita”. (Skip Moen, “Eternal Security—Rewind,” http://skipmoen.com/tag/batah/) Dok je farizej osuivao Krista, On je govorio ovoj æeni da ju je spasila njezina vjera (redak 50). Mnogo Êemo se puta morati suoËiti s preprekama i svladati ih. U takvim trenutcima trebamo imati na umu da smo zaista spaπeni i sve Êe nam biti moguÊe ako vjerujemo da je Isus naπ Spasitelj. I danas vrijedi isto ono πto je Isus rekao Tomi: “Ja sam put, istina i æivot — reËe mu Isus. — Nitko ne dolazi k Ocu osim po meni.” (Ivan 14,6) ODGOVORI 1. U kojem si trenutku osjetio da ti je vjera usahla? 2. Moæeπ li se sjetiti nekog naËina na koji moæeπ ojaËati svoju vjeru? Gené Keet, Windhoek, Namibija Kako moæemo primiti spasenje? 45 Srijeda, 30. srpnja Odvojeni za Krista PRIMJENA Matej 1,21; 2. KorinÊanima 5,17 Mnogi ljudi su danas tjelesno æivi, ali duhovno mrtvi i zavedeni od strane avola. Oni ostaju robovi grijeha iako bi se mogli upoznati s Biblijom i veliËanstvenom ærtvom o kojoj ona govori. Bog je osigurao sve πto je potrebno da bi svi ljudi dobili priliku da se ponovno sjedine s Njim u savrπenom skladu, odvojeni od grijeha jednom zauvijek. U svijetu u kojem vlada grijeh, moramo biti saËuvani i zaπtiÊeni kako bismo pobjegli od Sotone. Kao neka osoba koja trpi bolove zato πto ima tanku metalnu πipku u svojoj nozi, i mi patimo. Kako se moæemo odvojiti od izvora boli, razaranja i zlih djela koji je nastao kao posljedica grijeha? Evo koja su tri koraka potrebna da bismo to uËinili: 1. Uklonite izvor problema. Metalna πipka Êe izazivati bol u nozi sve dok ne bude izvaena. Grijeh Êe vladati u naπem æivotu i uniπtavati ga sve dok ne zatraæimo od Gospodina pomoÊ da bismo ga se oslobodili. Ljudi su greπni po naravi i zato je Bog naπ jedini izbavitelj. Naπa je duænost da se pokajemo zbog naπih proπlih grijeha i da se odvojimo od njih (Djela 3,19). 2. PoËnite ispoËetka. Kada se πipka ukloni, rana se moæe oËistiti kako bi poËela normalno zacjeljivati. U Ezekielu 36,26 Bog nam govori πto Êe On uËiniti za nas: “Dat Êu vam novo srce, nov duh udahnut Êu u vas! Izvadit Êu iz tijela vaπega srce kameno i dat Êu vam srce od mesa.” 3. Potrudite se da se svakog dana joπ viπe pribliæite Bogu. Noga joπ uvijek moæe biti slaba tako da je bolesniku potrebna svakidaπnja fizikalna terapija da bi se oporavio. Tako i kada prvi put doemo Kristu, i mi smo slabi. Stoga trebamo svakodnevno provoditi vrijeme s Njim u molitvi, prouËavanju Biblije i razmiπljanju o duhovnim pitanjima. ODGOVORI 1. ©to to znaËi ako grijeπimo i nakon πto smo otpoËeli novi æivot s Kristom? 2. Je li Bogu potrebna naπa pomoÊ da bi nas oslobodio naπeg grijeha? Koju ulogu mi imamo u izbacivanju grijeha iz svojeg æivota? T. J. Shihepo, Swakopmund, Namibija Kada prvi put doemo Kristu, i mi smo slabi. 46 »etvrtak, 31. srpnja Spasenje je osobni izbor MI©LJENJE Matej 26,14-27 Mnogi krπÊani izjavljuju da je spasenje osobni izbor ne shvaÊajuÊi u potpunosti ozbiljne implikacije svojih rijeËi. Tekstovi u Mateju 26, Marku 14, i Luki 22 opisuju konaËne odluke koje je donio Juda. Spasitelj ga je osobno izabrao za svojeg uËenika, i Juda je znao koja je bila svrha tog poziva. Tijekom viπe od tri godine zajedniËkog æivota i rada, Juda je promatrao Ëuda koja Isus je Ëinio, bolesne koje je lijeËio i mrtve koje je vratio u æivot. Kao Kristov uËenik, Juda je imao mnogo iskustava i moguÊnosti da krene Njegovim stopama (Matej 10,5-20). Kakve veze Judin æivot moæe imati s nama? Juda je doæivio neπto veliËanstveno. On je æivio i razgovarao sa Spasiteljem. Osim toga, uæivao je ugled blagajnika meu uËenicima. Isusov nauk bio je jasan. On se nije bavio samo teorijom, veÊ i praksom. Prema tome, Juda je imao potpunu spoznaju o pitanjima koja su se ticala spasenja. Ipak, sva iskustva i prilike koje je Juda imao za druæenje sa Spasiteljem nisu mu automatski jamËile spasenje. Samo je on sam mogao donijeti i odræati odluku da bude vjeran Kristu. Krist je bio svjestan Judinih skrivenih motiva i pruæao mu je brojne prilike da se pokaje. Juda je, meutim, odluËio ugaati tijelu (Matej 26,20-25). Koliko se Ëesto i mi imamo priliku pokajati, a ipak to ne Ëinimo? Koje pouke moæemo izvuÊi iz Luke 22,1-4 u vezi s naπim neprijateljem Sotonom? Kada napadne, on nas pokuπava uniπtiti (Ivan 10,10). Nikada se ne treba igrati s avolom. Mi jednostavno ne moæemo sebi dopustiti da se druæimo s njim. Ja osobno vjerujem da je, iako sam veÊ mnogo godina u crkvi, najvaænije da prihvatim Krista kao svojeg osobnog Spasitelja i Prijatelja. Zar On ne zasluæuje da Mu uzvratim ljubavlju za æivot koji mi je dao i za sve ostalo πto je uËinio za mene? On me je stvorio i umro za mene, tako da Mu pripadam dvostruko — po stvaranju i otkupljenju. ©to se mene osobno tiËe, odluËio sam sluæiti Kristu i aktivno Ga ukljuËiti u svoj æivot. ©to Êete vi izabrati? ODGOVORI 1. Zaπto je Judina priËa danas znaËajna za naπ krπÊanski æivot? 2. Zbog Ëega je, po tvojem miπljenju, spasenje osobni izbor? Joshua Mario, Windhoek, Namibija Nikada se ne treba igrati sa Sotonom. 47 Petak, 1. kolovoza PodiÊi pogled k Isusu ISTRAÆIVANJE Ivan 5,24; 11,25 ZAKLJU»AK Nikodem je bio vjerski uËitelj koji je duboko poznavao tradiciju i Pismo. Meutim, kada je u tajnosti posjetio Isusa, On mu je pokazao da Njegove rijeËi nisu samo teorija. Zaraza grijeha ranjava i ubija tijelo i duπu. Zmija na motki i Krist na kriæu neugodan su ali neizbjeæan prizor. Mi ne moæemo spasiti sami sebe. Moramo prepoznati svoju potrebu za spasenjem i moramo vjerovati i primiti Boæji lijek. Kratak razgovor izmeu Isusa i Nikodema otkriva nam kako moæemo biti spaπeni i kako moæemo s potpunim uvjerenjem znati da veÊ jesmo. RAZMOTRI u »itaj Ivan 3,7-15. Zapazi s koliko je jednostavnosti Isus iznio metodu koju je Bog osigurao da bi nas vratio k sebi i da bi nam dao æivot u izobilju. Zatim opiπi u glavnim crtama kako netko moæe biti spaπen. NauËi te korake napamet kako bi ih uspio primijeniti u svojem odnosu s Isusom i koristiti ih kao sredstvo za zadobivanje duπa. u Razmiπljaj o Isusovoj smrti i o koracima k spasenju koje si zapisao. Postavi sebi sljedeÊa pitanja: (1) Jesam li sagledao svoj odnos s Bogom na naËin kako ga je Isus prikazao Nikodemu? (2) Jesam li sliËan Nikodemu — zaokupljen Pismom, crkvenom tradicijom i svojom ulogom u crkvi, ali joπ uvijek moram podiÊi svoj pogled k Isusu i Njegovoj ærtvi? (3) Vjerujem li da je Isus uËinio dovoljno za mene da mogu biti siguran u Njegovo djelo u moju korist? (4) Koja je moja uloga u procesu spaπavanja i obnovljenja? u Napravite scenski prikaz susreta izmeu Isusa i Nikodema. u Odvojite vrijeme za razgovor o tome kako je odnos izmeu Isusa i Nikodema, dok ste promatrali kako se odigrava, utjecao na vas i vaπ razred. Razmotrite je li taj scenski prikaz promijenio naËin na koji se odnosite prema Isusu i kako razumijete svoj hod s Njim. u Pronai u pjesmarici ili meu suvremenim duhovnim pjesmama himne koje opisuju Kristovu ærtvu ili Ëija je tema pokajanje, spasenje i otkupljenje. u Tijekom bogosluæja ili molitvenog okupljanja upotrijebite neke od tih himni koje naglaπavaju kriæ i spasenje. POVEÆI Djela 4,1-12. Ellen G. White, Put Kristu. ©to adventisti vjeruju... “UËenje o spasenju”, str. 97—149. Jean A. Kellner, Fulton, Maryland, SAD 48 Pouka 6 2.—9. kolovoza 2014. Rasti u Kristu “Odgovori mu Isus: Zaista, zaista kaæem ti, tko se odozgo ne rodi, taj ne moæe vidjeti kraljevstva Boæjega.” (Ivan 3,3) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, Zagreb 2014., str. 182—191 49 Subota, 2. kolovoza Novi æivot, nova pravila UVOD Ivan 3,3 Nebeski Otac nam je dao æivot. “Jahve, Bog, napravi Ëovjeka od praha zemaljskog i u nosnice mu udahne dah æivota. Tako postane Ëovjek æiva duπa.” (Postanak 2,7) “Tada Jahve, Bog, pusti tvrd sam na Ëovjeka te on zaspa, pa mu izvadi jedno rebro, a mjesto zatvori mesom. Od rebra πto ga je uzeo Ëovjeku napravi Jahve, Bog, æenu pa je dovede Ëovjeku.” (Postanak 2,21.22) Dok god je prvi par ostajao u Boæjoj ljubavi, boravio je u Edenu. Ali veÊini nas je poznato da su oni bili neposluπni Njegovoj zapovijedi da ne jedu s drveta spoznaje dobra i zla. Ipak, Ëak i nakon πto su to uËinili, Bog ih je i dalje volio, kao i sve ljude koji su se pojavili nakon njih. Njegova se ljubav najbolje pokazala na kriæu kada je Njegov Sin Isus umro za grijehe ËovjeËanstva (Rimljanima 5,8). “Svojom smrÊu na kriæu Isus je pobijedio sile zla. Onaj koji je pokorio demonske duhove tijekom svoje sluæbe na Zemlji, slomio je njihovu moÊ i zapeËatio njihovu konaËnu sudbinu. Isusova pobjeda daje nam pobjedu nad silama zla koje nastoje uspostaviti vlast nad nama dok hodimo s Njim u miru, radosti i sigurnosti Njegove ljubavi.” (Seventh-day Adventists Believe..., Pacific Press, 2005., str. 149) U Ivanu 3,3.5 Isus kaæe da ako se nanovo ne rodimo, ne moæemo “vidjeti kraljevstva Boæjega”. To novoroenje podrazumijeva da trebamo biti roeni od Svetoga Duha. ZnaËi da smo kao “tek roena djeËica” i Ëeznemo “za onim Ëistim duhovnim mlijekom, da po njemu uzrastete za spasenje” (1. Petrova 2,2). Da, Boæja rijeË daje nam æivot. Baπ kao πto se prvo fiziËki raamo, hranimo se i rastemo, tako nam je potrebno i duhovno roenje — moramo se hraniti Boæjom rijeËju da bismo mogli rasti u Kristu. To je ono πto Bog æeli od nas — da rastemo na takav naËin. Dok budemo prouËavali pouku za ovaj tjedan, podsjetit Êemo se kako Bog æeli da Njegovi mladi budu preobraæeni Njegovom spasonosnom miloπÊu dok se hrane Njegovom RijeËju. Kao πto je Salomon traæio mudrost od Boga, traæimo i mi novoroenje u Kristu i veliku æelju da prouËavamo Njegovu RijeË. Joshua A. Cadogan, Christ Church, Barbados, Zapadnoindijsko otoËje Boæja rijeË daje nam æivot. 50 Nedjelja, 3. kolovoza Tajna leptira DOKAZ Luka 9,23.24; GalaÊanima 2,20 Leptiri su Ëudesna stvorenja. Ali kako ona ruæna gusjenica moæe postati takav prelijepi leptir? Nakon roenja, gusjenica prva tri tjedna neprekidno jede. Kada doe pravi trenutak, ona se zakukulji i prelazi u stadij liËinke koji traje dva tjedna. Nitko ne zna zasigurno πto, ali dogaa se neπto Ëudesno u kukuljici prije nego πto se pojavi leptir. Raπirivπi svoja raskoπna krila, leptir polijeÊe da bi otpoËeo svoj Ëudesni æivotni ciklus. Naπ rast u Kristu sliËan je tome. Baπ kao πto gusjenica odbacuje sebe da bi postala neπto potpuno drugaËije, tako i krπÊanin umire sebi da bi postao novo stvorenje u Kristu. Prvo πto primjeÊujemo kod gusjenice njezin je veliki apetit, osobina koju i mi moramo imati u duhovnom smislu. Kada ne bi neprekidno jela, gusjenica ne bi imala dovoljnu masu niti dovoljno masnoÊe koja bi joj omoguÊila preobrazbu. Tako ni Bog ne moæe preobraziti nas ako svakog dana ne provodimo znaËajno vrijeme u “jedenju” i “probavljanju” Boæje rijeËi — kruha æivota. Drugi i najvaæniji dio æivota gusjenice jest njezin stadij liËinke. Baπ kao πto gusjenica razlaæe svoje tijelo tijekom tog razdoblja, tako i mi moramo umrijeti sebi da bismo razvili karakter po ugledu na Krista. Kada odluËite odbaciti svoje sebiËne æelje, vaπa Ëvrsta odluËnost πtiti vaπe srce dopuπtajuÊi Isusu da vas preobrazi iznutra prema van. Taj proces katkad moæe biti priliËno teæak. Zbog toga se moramo obilno “hraniti” iz Boæje rijeËi. Prema tome, kada naiu teπka vremena, moæemo se sjetiti Njegovih obeÊanja, savjeta i zapovijedi. Umiranje sebi svakidaπnja je zadaÊa. Svakog dana vi se malo-pomalo preobraæavate u prelijepu poboænu osobu koju i sam Bog cijeni. A kad se Isus vrati, On Êe vam dati i novo tijelo. Stoga dopustimo Njegovoj slavi da blista u nama. Rastite u Njegovoj ljubavi i istini svakog dana, sve do Njegovog povratka. ODGOVORI 1. ©to joπ moæemo uËiniti osim πto biramo one Boæje rijeËi i obeÊanja koje Êe nam pomoÊi da se borimo protiv svojih greπnih sklonosti? 2. ©to za tebe znaËi æiva ærtva? Na koji se naËin moæeπ pripremiti da donosiπ teπke odluke za Boga? Annaus F. Charles, Christ Church, Barbados, Zapadnoindijsko otoËje Umiranje sebi svakidaπnja je zadaÊa. 51 Ponedjeljak, 4. kolovoza Zamijeniti staro za novo LOGOS Psalam 51,12; Luka 9,23.24; Rimljanima 13,14 Nove cipele mogu nam u poËetku biti pomalo neudobne, ali se na kraju “razgaze”. »esto zapoËinjemo neki novi program prehrane i tjelovjeæbe s velikim poletom, ali ne proe mnogo vremena prije nego πto naπa odluËnost poËne slabjeti. Novo ovo, novo ono. O Ëemu god da je rijeË, oduπevljenje ne traje dugo. ©to je onda Isus mislio kada je rekao: “Treba da se odozgo rodite” (Ivan 3,7)? Je li to trebao biti samo joπ jedan beznaËajni trend ili joπ jedno oduπevljenje koje Êe ubrzo izblijedjeti? Odluka s velikim posljedicama (Psalam 51,12; Ezekiel 36,26; Zaharija 3,1-4) Novoroenje je dogaaj koji sa sobom nosi vjeËne posljedice. Zbog toga se trebamo “odozgo roditi”. To nije neki sitni popravak niti privremeno rjeπenje naπeg stanja. Davidova molitva da Bog stvori u njemu Ëisto srce (Psalam 51,12) govori o sasvim novom usmjerenju — o teænji da stoji pred Bogom odjeven u Kristovu pravednost (Ezekiel 36,26; Zaharija 3,1-4). To novo stajaliπte oznaËava se kao “opravdanje” i ostvaruje se kada prihvatimo Isusovu milost. “Opravdanjem vjerom u Krista, Njegova se Pravda pripisuje nama. Mi smo ispravni pred Bogom zato πto je Krist naπa zamjena. ‘Njega’, kaæe apostol Pavao, ‘koji je bio bez ikakva grijeha Bog uËini mjesto nas grijehom, da mi u njemu postanemo pravednoπÊu Boæjom.’ (2. KorinÊanima 5,21) Kao greπnici koji se kajemo, mi doæivljujemo potpuni oprost.” (©to adventisti vjeruju…, str. 122) Taj put k potpunoj promjeni dogaa se iz dana u dan. Naπ karakter je preobraæen tako da su naπi postupci zasnovani na vrijednostima. Ta je promjena poznata kao posveÊenje. PosveÊenje — svakidaπnji proces (Luka 9,23.24; Ivan 3,1-16; Titu 3,4-7) Izgleda da Nikodem nije razumio πto znaËi biti nanovo roen. On nije razumio da to iskustvo nadilazi ono πto je privremeno i fiziËko. Tu nema zasluga otaca. Nitko drugi to ne moæe uËiniti umjesto vas. Vi morate biti nanovo roeni! Baπ kao πto su uËenici pogreπno razumjeli Boæje kraljevstvo i Isusovu sluæbu, tako je i Nikodem pogreπno razumio proces obraÊenja i bît novog æivota u Kristu. Novoroenje je isto tako i dar Svetoga Duha. Mi ga ne moæemo zaraditi niti naslijediti. Vaæno je, meutim, razumjeti da mi novoroenjem ne gubimo svoju savjest niti vlast nad svojim æivotom. To zapravo znaËi da se mi posveÊujemo Bogu do te mjere da Mu dopuπtamo da mijenja naπ naËin æivota, naπe vrijednosti, ponaπanje i razlog za æivot. 52 Da bismo bili posveÊeni moramo se ukljuËiti u odreene duhovne aktivnosti kao πto su molitva, prouËavanje Biblije, pomaganje onima koji su manje sretni od nas, razmiπljanje o Boæjoj rijeËi, zajedniπtvo, bogosluæje itd. Sa svakim novim danom “Krist nam daje sve veÊe pobjede nad silama tame. Njegova nam pobjeda nad svijetom jamËi izbavljenje iz ropstva grijehu (Ivan 16,33).” (Isto, str. 124) Rezultati posveÊenja (Rimljanima 13,14; Hebrejima 3,14; Titu 3,5) “Opravdanje je ono πto Bog Ëini za nas, dok je posveÊenje ono πto Bog Ëini u nama.” (Isto, str. 123) PosveÊenje raa u nama plod Duha. “Naprotiv, plod su Duha: ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota, vjernost, krotkost, uzdræljivost.” (GalaÊanima 5,22) Rast ovog ploda u naπem æivotu rezultat je “spontanog djelovanja Svetoga Duha u nama. Duh razvija karakterne osobine koje se nalaze u Kristovoj naravi. One su rezultat Kristovog upravljanja — mi ih ne moæemo steÊi tako πto Êemo ih nastojati razviti bez Njegove pomoÊi. Ako æelimo da plod Duha raste u nama, moramo sjediniti svoj æivot s Kristovim (vidi Ivan 15,4.5). Moramo Ga poznavati, ljubiti, misliti o Njemu i ugledati se na Njega. Kao rezultat toga ispunit Êemo pravi smisao Zakona — ljubit Êemo Boga i svoje bliænje.” (Life Application Study Bible, str. 212) ODGOVORI 1. Rast ploda Duha u naπem æivotu samo je jedan od rezultata procesa posveÊenja. Prisjeti se bar joπ tri razliËita rezultata. Koji biblijski tekstovi podupiru tvoj odgovor? 2. Zbog Ëega je legalistiËko razumijevanje posluπnosti toliko πtetno za naπe krπÊansko iskustvo? 3. Kaæemo da je milost besplatna. Ipak, ona Boga mnogo stoji. Zbog Ëega je to tako? 4. Tekst u Hebrejima 10,25 kaæe: “Ne ostavljajmo, kako neki obiËavaju, svoga vlastitog sastanka, veÊ se sokolimo meusobno...” Na koji naËin naπe meusobno “sokoljenje“ (ohrabrivanje) sluæi kao katalizator za rast u Kristu? 5. Koji je najbolji naËin da ohrabrimo jedni druge? Koji je najgori naËin? Matthew Greaves, St. Philip, Barbados, Zapadnoindijsko otoËje Novoroenje je dar Svetoga Duha. 53 Utorak, 5. kolovoza PoËelo je u zatvoru SVJEDO»ANSTVO 2. KorinÊanima 5,17 “‘Ako je tko u Kristu, on je novi stvor; staro je nestalo, novo je, evo, nastalo.’ (2. KorinÊanima 5,17) ZahvaljujuÊi Kristovoj sili, muπkarci i æene su slomili okove greπnih navika. Odrekli su se sebiËnosti. Bezboæan je postao poboæan, pijan trijezan, a nemoralan Ëist. Duπe koje su nalikovale Sotoni, preobrazile su se u sliku Boæju. Ova je promjena sama po sebi Ëudo nad Ëudima. Promjena koju je izvrπila RijeË, jedna je od njezinih najdubljih tajni. Mi je ne moæemo razumjeti; moæemo samo vjerovati da je, kako izjavljuje Sveto pismo, ‘Krist, nada slave… meu vama’.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 299) Poπto sam posljednjih nekoliko godina bio ukljuËen u sluæbu za zatvorenike, mnogo puta sam bio svjedok tog “Ëuda”. Ni vrijeme ni mjesto ne dopuπtaju mi da govorim o promjenama kojima sam svjedoËio u æivotu tih muπkaraca i æena koji su nekad bili pod vlaπÊu Sotone, a sada æive novim æivotom u Kristu. Ti novoroeni krπÊani nekada su bjeæali od Boga, æivjeli greπno i nisu marili ni za koga i ni za πto osim za sebe same. Oni sada svakodnevno Ëitaju Njegovu RijeË, mole se jedni za druge i objavljuju Radosnu vijest ostalim zatvorenicima. Za njih je ta promjena srca otpoËela u zatvoru. Za mnoge druge Ëeænja za Bogom rodila se na nekom drugom mjestu. Nije vaæno gdje je to poËelo. Novi æivot je poËeo i obeÊanje o Njegovoj ljubavi æivi u njima. “Djelo milosti u srcu nije djelo jednog trenutka. To je plod neprekidne, svakidaπnje budnosti i vjerovanja u Boæja obeÊanja. Onoga koji se kaje i vjeruje, koji njeguje povjerenje i ozbiljno teæi za Kristovom obnavljajuÊom miloπÊu, Bog neÊe otpustiti praznog. Podarit Êe mu milost. Aneli koji su poslani da sluæe pomoÊi Êe mu u nastojanju da napreduje.” (Ellen G. White, Evangelizam, str. 287) “U nastojanju da postigne ideal koji mu je Bog postavio, krπÊanin nema razloga za oËajavanje. ZahvaljujuÊi Kristovoj milosti i snazi, svima je obeÊano moralno i duhovno savrπenstvo. Isus je izvor snage, izvor æivota.” (Ellen G. White, Boæja zadivljujuÊa milost, str. 107) ODGOVORI 1. Je li se ta promjena odigrala u tvojem æivotu? Ako nije, zbog Ëega? 2. Kada si bio najbliæi Bogu? Kako moæeπ obnoviti tu bliskost? Tyrone Taylor, Christ Church, Barbados, Zapadnoindijsko otoËje “KrπÊanin nema razloga za oËajavanje.” 54 Srijeda, 6. kolovoza Promjena srca PRIMJENA Psalam 51,10; Ezekiel 36,26 Max Lucado na sljedeÊi je naËin opisao kako je doæivio operaciju na srcu: “Kada su me odnijeli u operacijsku dvoranu, lijeËnik me je pitao imam li joπ neko pitanje za kraj. (To nije bio baπ najbolji izbor rijeËi.) Pokuπao sam biti duhovit. ‘Spalit Êete neπto u mojem srcu, zar ne?’ ‘ToËno.’ ‘Namjeravate usmrtiti stanice koje se loπe ponaπaju?’ ‘Da, upravo to namjeravam.’ ‘Kad veÊ budete tamo, moæete li usmjeriti taj svoj instrument prema mojoj pohlepi, sebiËnosti, osjeÊaju nadmoÊnosti i krivnje?’ On se nasmijeπio i odgovorio: ‘Æao mi je, to je izvan moje nadleænosti.’ ‘Naravno, ali nije i izvan Boæje. Promjena srca je Njegov posao.’” (Max Lucado, “God Changes Hearts”, http://devotionalsdaily.com/god-changes-hearts/) Svi smo se veÊ sreli, ili Êemo se sresti, s “novoroenim krπÊanima” Ëiji se æivot dramatiËno promijenio nabolje. Bilo da ste krπÊanin veÊ duæe vrijeme ili ste to tek nedavno postali, moæda se pitate: “Je li moje srce doista promijenjeno?” Promjena srca nije kao promjena odjeÊe. Greπna narav koju smo naslijedili ne dopuπta da se ta promjena odvija s lakoÊom. Mora se umijeπati Isus i oblikovati nas u novo stvorenje. Poput kralja Davida, moramo se svakodnevno moliti za Ëisto srce (Psalam 51,12). Promjena misli i srca je proces. Evo nekoliko savjeta koje moæete slijediti: Budite æalosni zbog grijeha u svojem srcu. To je poËetak promjene. Sveti Duh veÊ radi na vama, stoga traæite od Boga da vam oprosti i oËisti vaπ um radi duhovne i moralne obnove. Svakog dana potvrdite svoju odluku da Êete slijediti Isusa. Molite se neprestano da On stvori u vama Ëisto srce i um. On Êe istog trenutka poËeti djelovati u vama dajuÊi vam “nove misli” i iskrenu brigu za druge. Molite se za postojan duh, posluπnost i nepokolebljivu vjeru. Molitva za duhovnu obnovu dopuπta Bogu da vas obnovi u potpunosti. Budite u potpunosti ovisni o Gospodinu. Zatim u skladu s tim donesite odluke i dobra djela slijedit Êe sama po sebi. Nikada se nemojte prestati moliti da Bog obnovi vaπe srce. On ima planove za vas. Jedino ako u Isusu budete ponovno stvoreni, moÊi Êete hoditi stazom svjetla (Efeæanima 2,10). ODGOVORI ©to namjeravaπ uËiniti kako bi tvoje uvjerenje i odluËnost ostali Ëvrsti? Annaus F. Charles, Christ Church, Barbados, Zapadnoindijsko otoËje 55 »etvrtak, 7. kolovoza Molitva MI©LJENJE Matej 6,9-13; Ivan 15,7 Molitva je prednost osobnog razgovora s Bogom. Ta komunikacija ostvaruje se preko Svetoga Duha i obuhvaÊa govorenje i sluπanje. Ako u svojem molitvenom æivotu æelimo rasti u Kristu, onda bez obzira na to je li rijeË o osobnoj ili zajedniËkoj molitvi, moramo povjeriti Bogu da usmjerava naπe misli i dojmove i da nam osigura vodstvo Svetoga Duha. Molitva “OËenaπ”, koja se nalazi u Mateju 6,9-13, model je molitve koju mnogi od nas izgovaraju kao recitaciju. Naπe molitve ne smiju biti samo niz izgovorenih rijeËi, veÊ trebaju otkrivati stanje naπeg srca. Cindy je imala dvije godine kada je za stolom u blagovaonici izgovorila svoju prvu molitvu nakon πto je dobila veliku Ëokoladnu patku. Pognula je glavu i rekla: “Dragi Isuse, hvala Ti za patku. Amen.” Ona je govorila Bogu otvoreno i iz srca. Ako æelimo rasti u svojem krπÊanskom æivotu, moramo se moliti iz srca, a ne recitirati napamet nauËene molitve. Imajte na umu da Bog æeli da Mu iznesemo svoje æalosti, radosti, potrebe i zahvalnost. Moramo Mu otvarati svoje srce u svim okolnostima. Tekst u Ivanu 15,7 glasi: “Ako ostanete u meni i ako moje rijeËi ostanu u vama, traæite πto god hoÊete, i bit Êe vam.” Ako æelimo rasti u Kristu i biti onakvi ljudi kakve Bog æeli, moramo dopustiti da Njegove rijeËi ostanu u nama. Dopustiti da Isusove rijeËi ostanu u nama ne znaËi samo Ëitati Bibliju i Pouke iz Biblije. Mnogi od nas imaju i po nekoliko Biblija kod kuÊe, ali mogu citirati samo dva ili tri biblijska obeÊanja. Kada su Kristove rijeËi u nama, mi doæivljavamo rast tako πto nas one preoblikuju u Njegovu sliku. One postaju sastavni dio naπeg svakidaπnjeg æivota. Naπi razgovori, postupci i misli tada bivaju usmjeravani Boæjom rijeËju koja je æiva u naπem srcu. On je obeÊao da Êe nam ispuniti sve πto zatraæimo. Zaπto onda tako mnogo naπih molitava ostaje neusliπano? Naπ molitveni æivot je slab, a naπ rast zakræljao jer je naπa veza s Kristom slaba. Snaæan molitveni æivot uslijedit Êe kada moÊna Boæja rijeË bude u nama i kada mi budemo u Njemu. ODGOVORI Koje praktiËne korake moæete poduzeti da Boæja rijeË ostane u vama? Marcelle Best, Christ Church, Barbados, Zapadnoindijsko otoËje Moramo se moliti iz srca, a ne recitirati napamet nauËene molitve. 56 Petak, 8. kolovoza Vidjeti Boæje kraljevstvo ISTRAÆIVANJE Rimljanima 6,23; 8,1; Koloπanima 1,13.14 ZAKLJU»AK Rast u Kristu zapravo poËinje sa smrÊu. “Prvo, Kristova smrt na kriæu omoguÊila je da dobijemo novi æivot — da budemo osloboeni od Sotonine vlasti (Koloπanima 1,13.14), osloboeni od osude za grijeh (Rimljanima 8,1), osloboeni od smrti kao kazne za grijeh (Rimljanima 6,23) — i dovela je do pomirenja izmeu Boga i ljudi. Drugo, umiranje sebi omoguÊava nam da primimo æivot koji nam Krist nudi. TreÊe, kao rezultat toga mi hodimo u novini æivota.” (Seventhday Adventists Believe…, str. 150) RAZMOTRI u ProuËi metamorfozu gusjenice u leptira. SljedeÊi videozapisi mogu biti dobar poËetak: http://www.youtube.com/watch?v=JkWr5k2H__Y (gusjenica prelazi u stadij liËinke) i http://www.youtube.com/watch?v=Gt-5lS9hJFA (leptir se pojavljuje iz kukuljice). u Razmiπljaj o tome koliko je rast u Kristu sliËan procesu koji je potreban da bi gusjenica postala leptir. u ProuËavaj sa skupinom ili samo s jednim prijateljem neki tekst koji se odnosi na “rast u Kristu”. »ega se trebate odreÊi da bi se taj “rast” ostvario u vama? u Napravi sliku koja prikazuje svaki dio ploda Duha na djelu (vidi GalaÊanima 5,22.23). u Otpjevaj pjesmu “Za sva doba i vremena”, koja se nalazi pod brojem 432 u pjesmarici KrπÊanske himne. Zatim napiπi joπ jednu kiticu u kojoj Êeπ izraziti svoju osobnu æelju da budeπ kao Isus. POVEÆI Ellen G. White, Put Kristu, “Rast u Kristu”, str. 69—79. Seventh-day Adventists Believe.... izd. 2005., “Growing in Christ”, str. 149— 162. Wesley L. Gerig, “Fruit of the Spirit, http://www.biblestudytools.com/dictionaries /bakers-evangelical-dictionary/fruit-of-the-spirit.html; skinuto 7. kolovoza 2013. Lyn Brewer, Brooklyn, New York, SAD 57 Pouka 7 9.—16. kolovoza 2014. Æivjeti kao Krist “Novu vam zapovijed dajem: Ljubite jedan drugoga; kao πto sam ja ljubio vas, ljubite i vi jedan drugoga.” (Ivan 13,34) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, Zagreb 2014., str. 192—195 58 Subota, 9. kolovoza Baπ kao Isus UVOD Ivan 13,34 Charity je viπe od bilo Ëega æeljela biti kao Isus. »itala je evanelja i ispisivala listu Njegovih osobina. On je bio suosjeÊajan, spreman da oprosti i prihvati ljude, pun ljubavi, samopoærtvovan, tjeπio je i pomagao. Svojski se trudila da se ugleda na Njega, pa ipak joj je njezin æivot djelovao prazno i nezadovoljavajuÊe. Iscrpljena i obeshrabrena, sklupËala se u svojoj fotelji i plakala sve dok nije zaspala. Na njezin obraz spustila se topla ruka i obrisala joj suze. Snaæne ruke uhvatile su je u Ëvrst zagrljaj. Nije bila sigurna je li to san ili java, ali je mogla osjetiti Njegovo srce koje je kucalo za trilijun ljudi. Proπaptao je njezino ime: “Charity”, i to je zazvuËalo kao Ëista ljubav. Otvorila je oËi i pogledala u Njega. TisuÊe razliËitih emocija naizmjeniËno se ogledalo na Njegovom licu — radost, briga, zadovoljstvo, bol. Ali u korijenu svih njih nalazio se snaæan osjeÊaj ljubavi. Osmjehnuo joj se kao da je sva Njegova paænja bila posveÊena samo njoj. Ipak, osjeÊala je da je On podjednako svjestan mnogo Ëega drugog, kao da je izravno povezan s boli i radoπÊu Ëitavog svemira. Okrenula se i naslonila na Njegove grudi kako bi mogla gledati u istom smjeru kao i On. U prvom trenutku sve πto je mogla primijetiti bilo je gibanje nepreglednog mnoπtva ljudi. Ali kad god bi se usredotoËila na jednu osobu, ona bi zauzimala Ëitav njezin vidokrug. Osjetila je tiho beznae usamljenog starca iz njezine ulice kojem je upravo reËeno da boluje od Alzheimerove bolesti. Osjetila je uæas mlade æene u uredu koju zlostavlja kolega, a agonija prijatelja Ëijeg je sinËiÊa usmrtio pijani vozaË razdirala je njezino srce. Povikala je, ali su je Njegove snaæne ruke dræale Ëvrsto i sigurno. Æeljela je zariti lice u Njegove grudi i tako ostati zauvijek, zaπtiÊena od muke beskrajnog suosjeÊanja. “Samo æelim biti kao Ti.” “Znam, Charity. Zato sam te doveo ovamo da budeπ u mojem toplom naruËju, da vidiπ ljude onako kako ih ja vidim i da osjetiπ njihovu bol onako kako je ja osjeÊam. Sada ih trebaπ voljeti kao πto ih ja volim. Trebaπ uËiniti neπto za njih. Ali moæeπ se vratiti k meni kadgod poæeliπ. ©to ËeπÊe budeπ dolazila, to Êeπ viπe liËiti na mene.” ODGOVORI Kako ti Isus pun ljubavi moæe pomoÊi da viπe voliπ druge? Karen Holford, Crieff, ©kotska TisuÊe razliËitih emocija naizmjeniËno se ogledalo na Njegovom licu. 59 Nedjelja, 10. kolovoza Kako je Isus æivio? LOGOS Levitski zakonik 19,18; Luka 24,32; Ivan 13,34; 15,4-12; Djela 10,38 »itajte Njegov dnevnik (Matej 9,36; 20,28; Ivan 13,1-5; 19,25-27; Djela 10,34-38) Zapitate li se ikad kako je Isus æivio? Samo proËitajte izvjeπtaje u Mateju 9 i Ivanu 13. Opraπtao je grijehe, odavao priznanje vjeri, lijeËio bolesne, pozvao jednog carinika da bude uËenik, odlazio na veËere, dopustio neËistoj æeni da dodirne Njegove “traperice” (u stilu prvog stoljeÊa), vratio mrtvu djevojËicu u æivot, raspravljao s farizejima, oprao prljave noge svojim uËenicima i pobrinuo se za svoju majku. PouËavao je ljude o Boæjem kraljevstvu i izlijeËio mnoge bolesnike. A zaπto? Zato πto se saæalio na njih. Æeliπ li æivjeti kao Isus? Onda “idi pa i ti Ëini tako” (vidi Luka 10,36-38). U redu, vi ne moæete opraπtati grijehe kao Bog, ali moæete oprostiti svojim prijateljima, pa Ëak i neprijateljima. Ne moæete izlijeËiti rak, ali moæete obnoviti naruπene odnose, dopustiti nedodirljivima da vas dotaknu i da govorite o Isusu pred mnoπtvom. A zaπto? Zato πto ste Isusov rob i ako On æivi u vama, drukËije se ne moæete ponaπati! Definira li Isus samo “bliænjeg”? (Luka 10,30-37) Kada sluπamo usporedbu o milosrdnom Samarijancu Ëesto nas pozivaju da razmislimo tko je naπ bliænji. Dosad veÊ sigurno znamo odgovor na to pitanje! To je svatko kome je potrebna naπa pomoÊ! Ali ne pozivaju nas Ëesto da razmislimo tko smo mi u toj priËi. Nadam se da me Bog uËi da ne budem kao sveÊenik i levit i kako da postanem “Samarijanac”. Pruæiti ljubav tamo gdje je potrebna (Matej 25,31-46) Neposredno prije izvjeπtaja o tome kako se Krist odrekao svojeg æivota, Matej nam iznosi Njegove usporedbe o tome kako æivjeti pravim, praktiËnim krπÊanskim æivotom. Ako nakon Ëitanja tog teksta ne budete znali πto trebate raditi, onda moæda nikad neÊete ni znati! Prije mnogo godina πetao sam jednom ulicom u turistiËkoj zoni Bangkoka. Bila je velika guæva, bilo je vruÊe, a na ploËniku je sjedio sklupËan stari, mrπavi, izborani prosjak. Niπta novo. Ali do njega je sjedio drugi muπkarac — zapadnjak koji je hranio prosjaka dok je mnoπtvo ljudi prolazilo ne obraÊajuÊi pozornost na njih. Zapitao sam se stoji li u putovnici tog zapadnjaka pod “mjestom roenja/nacionalnosti”: Samarijanac. Zastao sam i promatrao ih. Katkad je potreban drugi Ëovjek da bi nam pokazao kako je æivio Isus. 60 Govor mrænje, govor ljubavi (Luka 6,27.28.32-36) Drugi dio Luke 6 iznosi “osnovne upute” za narod Kraljevstva. Pogledajte neke od kljuËnih rijeËi u tim redcima: ljubav; prijatelj; odmazda; dobrota; nagrada; slijep; posluπan; traæenje; ozdravljenje; sud; oprost; saæaljenje; davanje. Neke od tih rijeËi djeluju “prijeteÊe”, dok druge rijeËi izraæavaju ljubav. Zanimljivo je da Isus nikada nije morao uËiti svoje sluπatelje o tome tko su i kako izgledaju njihovi neprijatelji, jer su to svi znali. Umjesto toga, On je proveo tri i pol godine govoreÊi i pokazujuÊi kako se trebaju odnositi prema ljudima. ©to viπe Ëitamo i razmiπljamo o Njegovim rijeËima i djelima, viπe saznajemo o tome πto znaËi æivjeti kao On. Sve πto trebamo uËiniti jest da to primijenimo u praksi. Da bismo æivjeli kao Isus, moramo (1) Ëitati Njegove “upute”, (2) uËiti od velikog UËitelja i (3) Ëiniti ono πto On traæi. Ostati povezan (Ivan 15,4-12) Mnogi od nas æive u gradovima i nemaju pojma o tome kako se uzgaja groæe. Ali u starom Izraelu vinogradi su bili neπto uobiËajeno, tako da su svi znali o Ëemu Isus govori. Moæda bi On danas upotrijebio neku metaforu iz svijeta tehnike da bi naglasio svoju misao. U svakom sluËaju, On se brine za nas. Mi ostajemo s Njim i dogaaju se dobre stvari. Udaljimo li se, i naπ æivot se raspada! Kao u usporedbi o ovcama i jarcima, i mi imamo jednostavan izbor. Donosimo plodove ili bivamo odsjeËeni. Kad bismo se posluæili “tehniËkom metaforom”, slika na zaslonu mojeg monitora pokazuje kakav je moj odnos s Isusom. Kada se veza prekine, zaslon ostaje crn. Pratite put ljubavi: (1) Bog je ljubav; (2) Njegova ljubav se pokazala u Isusovom æivotu; (3) Njegova je ljubav na raspolaganju svima koji Ëeznu za njom; (4) Boæja ljubav struji preko Isusa do vas i mene; i (5) preko nas, Boæja ljubav teËe prema svijetu koji je æedan. Ako se poveæemo s Isusom Ëim se ujutro probudimo i ako osvjeæavamo tu vezu tijekom cijelog dana, æivjet Êemo pravim krπÊanskim æivotom. ODGOVORI 1. Trebam li i ja platiti bolniËki raËun za opljaËkanog stranca kao πto je uËinio milosrdni Samarijanac? 2. ©to u praktiËnom smislu znaËi ostati povezan s Isusom? Kako mogu biti siguran da sam povezan? 3. Koliko puta tijekom dana uËinim neπto πto bi Isus uËinio — ne zato πto æelim zaraditi “nagradne bodove”, veÊ zato πto ne mogu dopustiti Isusu da djeluje preko mene? Je li mi u tome potrebno neko poboljπanje? Mike Lewis, ©kotska Ponekad je potreban drugi Ëovjek da bi nam pokazao kako je Isus æivio. 61 Ponedjeljak, 11. kolovoza Imati srce kao Isus SVJEDO»ANSTVO Matej 25,31-46 “Isus se nije ustezao reÊi istinu, ali je to uvijek Ëinio s ljubavlju. U svojemu ophoenju s ljudima bio je osobito taktiËan, promiπljen i paæljiv. Nikada nije bio grub, nikada nije nepotrebno izgovorio oπtru rijeË, nikad nije nanio nepotrebnu bol osjetljivoj duπi. Nije osuivao ljudske slabosti. Govorio je istinu, ali uvijek s ljubavlju. Osuivao je licemjerje, nevjeru i bezakonje; ali u Njegovu se glasu osjeÊala bol kad je izgovarao oπtre prijekore. ... Æivot Mu je bio ispunjen samoprijegorom i briæljivom skrbi za druge. U Njegovim oËima svaka je duπa bila dragocjena. Iako je uvijek Ëuvao svoju boæansku dostojanstvenost, s najnjeænijom paænjom sagibao se nad svakim pripadnikom Boæje obitelji. U svakom Ëovjeku gledao je posrnulu duπu zbog Ëijega je spasenja doπao. Krist je u svojemu æivotu otkrio takav karakter. Bio je to Boæji karakter.” (Ellen G. White, Put Kristu, str. 8,9) “Milost je osobina koju ljudi mogu dijeliti s Bogom. Poput Krista, Ëovjek moæe prihvatiti Boæju ruku i doÊi u dodir s boæanskom silom. Nama je dano da vrπimo sluæbu milosra za naπe bliænje. ObavljajuÊi tu sluæbu, mi suraujemo s Bogom. Dobro je, dakle, da budemo milostivi kao πto je milostiv naπ Otac na Nebu. ‘Milosti hoÊu’, kaæe Bog, ‘a ne ærtve’. Milost je ljubazna, saæaljiva. Boæja milost i ljubav Ëiste duπu, oplemenjuju srce i oslobaaju æivot od sebiËnosti. Milost je pokazivanje boæanske ljubavi i pokazat Êe se u æivotu onih koji, poistovjetivπi se s Bogom, osvjetljavaju nebeskim svjetlom put svojih bliænjih. Stanje u kojem se mnogi nalaze poziva na pokazivanje iskrenog milosra. KrπÊani se u svojim meusobnim odnosima trebaju vladati prema naËelima milosra i ljubavi. Oni trebaju iskoristiti svaku prigodu da pomognu bliænjima u nevolji. ... ‘Kako hoÊete da Ëine vama ljudi.’ To su naËela koja bismo trebali njegovati.” (Ellen G. White, To Be Like Jesus, str. 187) ODGOVORI 1. Kako moæemo sve ljude promatrati Isusovim oËima kako bismo im pomogli da se osjeÊaju voljenima i prihvaÊenima? 2. Sjeti se nekoga kome je potrebno tvoje iskreno milosre. ©to moæeπ uËiniti veÊ ovog tjedna kako bi mu pokazao Boæju ljubav? Bernie Holford, Crieff, ©kotska “Boæja milost i ljubav Ëiste duπu.” 62 Utorak, 12. kolovoza Zaπto trebamo biti ljubazni DOKAZ Matej 25,31-46 Biti ljubazan prema drugima jedan je od najboljih naËina da se osjeÊamo sretno i nadvladamo tjeskobu. Jedno istraæivanje iz 2008. godine pokazalo je da su najsretniji oni ljudi koji najviπe novca troπe na druge, a da su najmanje sretni oni koji na druge troπe najmanje. (E. W. Dunn, L. B. Aknin, and M. I. Norton, “Spending money on others promotes happiness”, Science, 319, 168788, 2008.) Drugo je istraæivanje otkrilo da se ljudi koji uËine pet ljubaznih djela odreenog dana svakog tjedna osjeÊaju sretnije. To je istraæivanje takoer naglasilo vaænost ulaganja napora u ljubaznost i pronalaæenje novih kreativnih naËina da budemo ljubazni prema drugima. (Kennon M. Sheldon and Sonja Lyubomirsky, “How to increase and sustain positive emotion: The effects of expressing gratitude and visualizing best possible selves”, The Journal of Positive Psychology, travanj 2006.) Biti ljubazan dobro je i za naπe tjelesno zdravlje. To nam moæe pomoÊi da zaπtitimo srce, ojaËamo imunitet i pokrenemo oslobaanje endorfina. (Melinda Smith and Jeanne Segal, “Laughter is the Best Medicine”, http://www.helpguide.org/life/humor_laughter_health.htm) Jedan od najvaænijih aspekata ljubaznosti jest jaËanje suosjeÊanja u naπem srcu. To dovodi do oslobaanja hormona oksitocina koji nam pomaæe da osjetimo unutarnju “toplinu” i sreÊu. Ljubaznost nas navodi da razmiπljamo o potrebama drugih i Ëinimo ono πto Êe unaprijediti naπ odnos; a πto se viπe osjeÊamo povezani s drugima, toliko smo sretniji. Jedan dokument koji je nedavno izdala Vlada Ujedinjenog Kraljevstva kako bi unaprijedila pozitivan osjeÊaj osobnog zadovoljstva savjetuje nam da “uËinimo neπto lijepo za nekog prijatelja ili za nekoga koga ne poznajemo. Zahvalite se nekome. Smijeπite se. Volontirajte. Pridruæite se nekoj druπtvenoj skupini. Gledajte van kao i unutra. Sagledati sebe i vlastitu sreÊu kao neodvojivi dio πire zajednice, moæe nam biti od izuzetne koristi i povezati nas s ljudima koji nas okruæuju.” (“Mental Capital and Wellbeing: Making the most of ourselves in the 21st century”, Government Office for Science, 2008., str. 24) To je dobar naËin da poËnete æivjeti kao Isus. ODGOVORI 1. Zaπto nas je Bog, prema tvojem miπljenju, “umreæio” tako da ljubaznost koju pokazujemo drugima Ëini dobro i nama samima? 2. Koje si prednosti doæivio kao rezultat tvoje ljubaznosti prema drugima? Bethany Craggs, Oxford, Velika Britanija 63 Srijeda, 13. kolovoza Napredovanje uz pomoÊ neprijatelja PRIMJENA Luka 6,27.28.32-36 Nama su potrebni naπi neprijatelji — teπki ljudi koji nas iritiraju, teπki ljudi koji nas iscrpljuju i teπki ljudi koji nas samo æele iskoristiti. Ti ljudi nam pomaæu da duhovno rastemo i sazrijevamo. Ipak, mnogi od nas bi vjerojatno æeljeli da oni jednostavno nestanu. Isus je bio okruæen teπkim ljudima, ali se ipak nije molio da Njegovi neprijatelji nestanu. Umjesto toga pruæao im je ljubav, milost i oprost, a i od nas zahtijeva da Ëinimo isto. Kako da to postignemo? Evo nekoliko koraka: Prepoznajte “korov” koji sputava vaπ duhovni rast. Ne trebate iÊi daleko da biste naiπli na nekoga tko vam ide na æivce. Razmislite zaπto vas odreena osoba æivcira i budite svjesni kakav duh ona otkriva u vama. Je li vam Bog poslao tu osobu “koju je nemoguÊe voljeti” kako bi vam pomogao da razvijete bezuvjetnu ljubav? Je li vam poslao neku nezahvalnu osobu da bi vam pomogao da steknete i njegujete strpljenje (Jakov 1,3.4)? (John Ortberg, The Me I Want to Be, Zondervan, 2010., str. 204) Budite poπteni. Zapiπite svoja zapaæanja i molite se u vezi s njima. Pronaite odgovarajuÊi lijek za korov u svojem æivotu. U Isusovo vrijeme bilo je uobiËajeno da ljudi u molitvi proklinju svoje neprijatelje. To se vidi iz Isusove izjave: “»uli ste da je reËeno: ‘Ljubi svoga bliænjega i mrzi svoga neprijatelja!’” (Matej 5,43) Meutim, Isus nas poziva da ljubimo svoje neprijatelje i Ëinimo dobro onima koji nas mrze. Suzdræite se od spontane æelje da uzvratite istom mjerom. Traæite od Boga Njegovu snagu i milost da biste mogli opraπtati i biti pomirljivi. Ostanite povezani s vrhunskim Vrtlarom. Isus obeÊava da Êemo napredovati i rasti ako ostanemo povezani s Njim. Povezati se s Njim hraneÊi se iz Njegove RijeËi i traæeÊi Njegovu ljubav i mudrost, jedini je naËin na koji doista moæemo ljubiti jedni druge (Ivan 15,4-12). Molite Ga da vas nadahne da otkrijete nove naËine na koje moæete pokazati Njegovu Ëudnovatu ljubav i milost prema onima koji vas mrze. ODGOVORI 1. Koje su duhovne i fiziËke koristi od praπtanja, kako za onoga koji praπta, tako i za onoga kome je oproπteno? 2. Na koji naËin Isusova ærtvena smrt na kriæu doista utjeËe na to kako se vi odnosite prema drugim ljudima? Elizabeth Iheoma, Dunbartonshire, ©kotska 64 »etvrtak, 14. kolovoza Voljeti i davati u zajam MI©LJENJE Luka 6,27.28, 32-36 Kao krπÊani, nastojimo biti ljubazni, paæljivi i biti æivi primjer Kristove ljubavi prema drugima. Velik dio naπih napora usmjeren je na pokazivanje razumijevanja za razliËita miπljenja i obiËaje, i na potporu druπtvu u kojem Êemo moÊi æivjeti po vlastitom izboru, kao πto vjerujemo da i drugi imaju pravo da æive po svojem izboru. Nemamo neprijatelje — moæda zato πto sami æivimo skromno, dok istodobno prema drugima nastojimo pokazati snoπljivost i Boæju Ëudesnu milost. NjegujuÊi dobre odnose, smanjujemo rizik za sebe, svoj identitet i svoja vjerovanja i izbjegavamo otvoreni sukob s onima koji vjeruju drukËije od nas. Luka, meutim, predlaæe drukËiji pristup. Umjesto da stvaramo okruæenje u kojem naπ izbor i naËin æivota neÊe biti izloæeni velikom riziku (Luka 6,32), on biljeæi Isusove rijeËi: “»inite dobro i pozajmljujte, a da niπta ne oËekujete natrag!” (redak 35) Taj tekst otvoreno kaæe da svoj novac trebamo pozajmljivati Ëak i neprijateljima, ne oËekujuÊi uopÊe da nam ga oni vrate. Da bismo pokazali Boæju milost, trebamo “Ëiniti dobro” (redak 35) u tolikoj mjeri da prihvatimo financijsku odgovornost Ëak i za one s kojima se ni najmanje ne slaæemo. Zaπto je vaæno da pokaæemo toliku milost? Mi volimo misliti da je naπe milostivo ophoenje prema neprijateljima dobro prije svega za njih jer im pokazuje Boæju ljubav na djelu. Meutim, ono je isto tako dobro i za nas jer nam otkriva kolikom se riziku Bog izlaæe u svojem odnosu prema nama — da doæivimo neπto od onoga πto Bog doæivljava kada nam povjerava svoje najveÊe blago znajuÊi da Mu se mi nismo u stanju oduæiti. Dakle, iako svjesno pokazivanje milosti prema neprijateljima moæe doprinijeti tome da se njihovo srce promijeni, glavni razlog zaπto to Ëinimo jest da budemo “sinovi Previπnjega, jer je on dobar prema nezahvalnima i zlima … milosrdni kao πto je milosrdan Otac vaπ” (redci 35.36). Æelim li razumjeti svu kompleksnost Boæje ljubavi prema meni? Onda trebam biti spremna “nedostojnim” ljudima poklanjati svoje vrijeme, novac i ostala dobra da bih mogla doæivjeti taj otpor koji Bog svaki put mora svladati da bi bio milostiv prema meni. Tada mogu suraivati s Bogom u djelu razvijanja Njegovog karaktera u meni — i u mojim neprijateljima. ODGOVORI Koji rizik smatrate najopasnijim? Otkriva li vam to u Ëemu biste trebali biti dareæljiviji kada je rijeË o darovima koje vam je Bog dao? Muriel Logan, Crieff, ©kotska Æelim li razumjeti svu kompleksnost Boæje ljubavi prema meni? 65 Petak, 15. kolovoza Snaga ljubavi ISTRAÆIVANJE Ivan 13,34 ZAKLJU»AK Ljubav je bila pokretaËka snaga koja je proæimala Isusov æivot. Bi li On mogao toliko uËiniti za palo ËovjeËanstvo da je imao neku drugu svrhu æivota? Bismo li Ga se joπ uvijek sjeÊali da Ga je zanimalo samo poπtenje, pravda, dobrota i ljubaznost? »injenica je da su sva ta plemenita naËela bila prisutna u Kristovom æivotu jer sva ona potjeËu iz srca koje voli. Bog je ljubav (Ivan 4,8). BuduÊi da je Isus “iziπao iz Boæjeg srca” (prema pjesmi “Near to the Heart of God” Clelanda B. McAfeea), bilo je normalno, kao πto je normalno da nakon noÊi slijedi dan, da ljubav bude pokretaËka sila u Njegovom æivotu i sluæbi. OtkrivajuÊi nam Boæju ljubav, Isus je postavio uzor koji trebamo slijediti. Djelovanjem Svetoga Duha, On nas osposobljava da ljubimo kao πto je On ljubio. Kakav Spasitelj! RAZMOTRI u ProËitaj tekst u Mateju 23,13-36. To su moæda najoπtrije rijeËi koje je Isus ikad izgovorio. Kako ih moæemo pomiriti s Njegovim karakterom ljubavi? u Snimi kratak intervju s nekim tko te voli. Zamoli tu osobu da navede nekoliko razloga zaπto te voli. SaËuvaj tu snimku. u Posluπaj pjesmu “Love Found a Way” na YouTube portalu, http://www.youtube.com /watch?v=i_BXmRQ75zI. u Dovrπi sljedeÊi scenarij: “Sve πto im je joπ preostajalo bilo je da se razvedu. Brak rastrgan nevjerom ostavio je duboke, bolne tragove. Dok su sjedili u uredu braËnog savjetnika, Isus je uπao i...”. u Raspitaj se kod zaposlenih u najbliæoj bolnici kojem bi bolesniku dobro doπao posjet i kako bi ga mogao realizirati. u Razmiπljaj o tekstu u Ivanu 15,10. Kakva veza postoji izmeu dræanja Deset zapovijedi i ostajanja u Kristovoj ljubavi? u Odgovori na sljedeÊe pitanje: Kada razmiπljamo o Isusovoj ljubavi, uglavnom mislimo na Njegovu ljubav prema ljudima. Na koji se naËin u Njegovoj sluæbi pokazala i ljubav prema prirodi? POVEÆI Matej 22,23-40; Ivan 17; 1. KorinÊanima 13; 1. Ivanova 3,11-24. Put Kristu, 1. poglavlje, “Boæja ljubav prema Ëovjeku”. “How God’s Love is Manifested,” dio 1 i 2 (Dio 1: http://www.whiteestate.org/ message/Love_Manifested1.asp; Dio 2: ... 2.asp). N. T. Wright, Simply Jesus, pogl. 15. Dwain Esmond, Hedgesville, West Virginia, SAD 66 Pouka 8 16.—23. kolovoza 2014. Crkva “Ne molim samo za njih nego i za one koji Êe po njihovoj rijeËi vjerovati u me, da svi budu jedno. Kao πto si ti, OËe, u meni, i ja u tebi, tako neka i oni u nama budu jedno, da svijet vjeruje da si me ti poslao!” (Ivan 17,20.21) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, Zagreb 2014., str. 196—199 67 Subota, 16. kolovoza Kamen temeljac UVOD 2. Timoteju 2,19 U povodu polaganja kamena temeljca (ili ugaonog kamena) za novu zgradu mojeg bivπeg koledæa, prireena je velika sveËanost. Ugledni uzvanici i ostali uvaæeni gosti doπli su sa svih strana da prisustvuju tom vaænom dogaaju. »itav dogaaj bio je uveliËan pjesmama i recitacijama koje su hvalile novu graevinu i koledæ. Govornici su isticali aktivnosti koje Êe se odvijati u toj zgradi i znaËenje koje Êe ona imati za studente i mjesnu zajednicu. Takvi dogaaji nisu niπta novo u naπem druπtvu. Kada se oni odræavaju, ljudi koji im prisustvuju prepoznaju posebnu vaænost ustanova u Ëiju se korist ti dogaaji organiziraju. Postavljanje kamena temeljca jedne obrazovne ustanove podsjeÊa nas na ulogu koju ta ustanova ima u preobraæaju druπtva. Kada je rijeË o crkvenoj graevini, dogaaj ukazuje na duhovnu i moralnu promjenu koja je povezana s njezinim djelovanjem. RjeËnik definira kamen temeljac kao “prvi, najveÊi kamen koji se polaæe u gradnji” (Hrvatski jeziËni portal). Prema toj definiciji zapaæamo dvije vaæne pojedinosti: 1. Kamen temeljac je velik. Sinonim za takav kamen bio bi “stijena”, πto ukazuje na njegovu snagu i izdræljivost. 2. Kamen temeljac postavlja se u osnovu zgrade. To daje karakter Ëitavoj graevini jer se sav ostali materijal oslanja na njega. Kristova crkva treba biti ustanova uzviπenog morala koja dovodi do duhovne promjene i obnove druπtva. Kamen temeljac postavio je sam Krist u prisutnosti svojih uËenika. S Petrovim priznanjem Isusa kao Krista, Sina æivoga Boga, postavljen je i blagoslovljen temelj Crkve (Matej 16,16-18). Stoga u prouËavanju za ovaj tjedan æelimo saznati viπe o Kristovoj osobnoj ukljuËenosti u oblikovanje Njegove Crkve i naporima da ona zasvijetli u ovom mraËnom svijetu. Kao πto je Petar uËinio prije mnogo godina, kao Ëlanovi Crkve uzdignimo i proslavimo Zaglavni kamen na kojem gradimo svoj krπÊanski karakter. George Otieno, Mbita Point, Kenija Kristova crkva treba biti ustanova uzviπenog morala koja dovodi do duhovne promjene i obnove druπtva. 68 Nedjelja, 17. kolovoza Krist — temelj Crkve DOKAZ Matej 16,18; Koloπanima 2,8-10 Crkva i njezini Ëlanovi mogu biti samo toliko Ëvrsti i jaki koliko je Ëvrst i jak njihov Zaglavni kamen. Prema tome, vaæno je razumjeti da je Krist Zaglavni kamen Crkve. Svijet se danas neprekidno mijenja, a neke od tih promjena lako bi mogle utjecati na Ëlanove Crkve da se odvrate od sluæbe koju imaju kao krπÊani. Tehnologija se razvija i neka od njezinih dostignuÊa Ëine æivot lakπim i udobnijim. Ne dopustimo, meutim, da nas ta dostignuÊa odvrate od krajnjeg cilja koji imamo kao Crkva — da zadobivamo ljude za Krista i oslanjamo se na Njega za svoje potrebe. Æivot Crkve ne smije se zasnivati na bogatstvu, sigurnosti ili slavi. Umjesto toga, ona treba uzdizati Krista kao kamen temeljac svojeg postojanja. “On je osnovao krπÊansku Crkvu na sebi, æivoj Stijeni. Udaranjem Stijene, Njegovo se tijelo, πto je navijestilo udaranje te Stijene, trebalo ærtvovati za grijehe svijeta. Ovu Crkvu sazidanu na Ëvrstom temelju, koju On odræava, niπta ne moæe nadvladati.” (©to adventisti vjeruju..., str. 136) Kada prihvatite Krista i pridruæite se Crkvi, Biblija vam kaæe da “niste viπe tuinci i gosti, nego ste sugraani svetih i ukuÊani Boæji, nazidani na pravom temelju — na apostolima i prorocima, a zaglavni je kamen sam Krist Isus” (Efeæanima 2,19.20). ImajuÊi takvo zalee, Crkva ne moæe ostvariti nikakav duhovni napredak ako u svim svojim aktivnostima ne uzdiæe Kristov nauk. NaËelnik naπeg spasenja je Onaj koji je pobijedio Sotonu, smrt, pakao i grob, i æivot Crkve treba u potpunosti ovisiti o Kristu kao njezinom temelju. Kao πto je Petar priznao da je Isus Mesija, tako se i od nas oËekuje da kaæemo svijetu da je On æiv i da je u Njemu nada koju imamo kao Crkva ostatka. Crkva koja stoji na toj Stijeni neÊe se nikad umoriti, veÊ Êe postati rodna grana koja raa mnogo plodova. Iako je svijet pun izazova, oni Ëak mogu i ojaËati naπu vjeru. Krist nam moæe pomoÊi da ih svladamo. On Êe prokrËiti put pred nama dok kao zajednica budemo koraËali prema svojem nebeskom odrediπtu. S Kristom kao temeljem Crkve mi imamo Ëvrsto pouzdanje: “Ali Ëvrsto stoji temelj koji je Bog postavio, on nosi ovaj peËat: ‘Gospodin poznaje svoje’ i: ‘Neka se odijeli od zloÊe svaki koji zaziva ime Gospodnje!’” (2. Timoteju 2,19) ODGOVORI Kakve posljedice mogu nastati ako Crkva ne povjeruje da je Krist njezin temelj? Esther Oreso, Homa-Bay, Kenija Crkva koja stoji na toj Stijeni neÊe se nikad umoriti. 69 Ponedjeljak, 18. kolovoza ©to je sve potrebno za jedinstvo Crkve LOGOS Matej 5,23.24; 7,1-5; Ivan 15,1-5; 17,20-23; Ivan 17 Jedinstvo Crkve nadilazi razmjere naπih mjesnih crkava. Sve crkve zajedno predstavljaju Krista i mi trebamo prigrliti tu raznolikost dok se usklaujemo jedni s drugima u radu na svim razinama. Zbog tog razloga, prije nego πto je napustio svoje uËenike, Krist se molio za sve tadaπnje i buduÊe vjernike da budu “jedno” (Ivan 17,20.21). Kristov poziv na jedinstvo (Ivan 17,1-19) Sedamnaesto poglavlje Evanelja po Ivanu biljeæi najduæu Kristovu propovijed. Uskoro je trebao napustiti svoje uËenike i vratiti se svojem Ocu. Prvo se molio za sebe znajuÊi vrlo dobro da je Njegova zadaÊa na Zemlji zavrπena i da je nastupio trenutak za Njegov odlazak. Traæio je Boæju slavu da bi ljudi vidjeli da su sva Njegova dostignuÊa na Zemlji uËinjena u slavu Boga Oca. Zatim se Krist molio da u Njegovoj odsutnosti uËenici nastave propovijedati svijetu. Molio se i za jedinstvo meu uËenicima i za to da budu svjesni grijeha i ljudskih slabosti u koje je svijet ogrezao. Krist vjeruje da je sve moguÊe onima koji vjeruju u Boga. Ta je molitva bila neka vrsta “maturalne sveËanosti” za uËenike! Krist se pobrinuo za naπe jedinstvo (Ivan 15,1-5; 17,20-23) Kada se molio za svoje uËenike, Krist nije mislio samo na njih. Znao je da Êe oni posijati sjeme i da Êe mnogo viπe duπa biti poænjeveno. Ilustracija o trsu i mladicama trebala je pouËiti sve krπÊane o uzajamnoj povezanosti koja treba postojati u crkvenoj obitelji. Kao πto je Krist ovisio o Ocu tijekom svojeg boravka na Zemlji, tako se i od krπÊana oËekuje da ovise o Kristu dok svjedoËe svijetu. OviseÊi o Njemu kao Trsu, krπÊani Êe donositi veÊi rod. Zato se On molio za sve buduÊe krπÊane “da postanu potpuno jedno, da svijet upozna da si me ti poslao i da si njih ljubio kao πto si mene ljubio” (Ivan 17,23). To je istodobno pouka i opomena za sve krπÊane svih vremena da ne mogu postiÊi niπta ako ne ostanu u vezi s Bogom i Njegovim Sinom Kristom. ©to god pokuπavali sami postiÊi, bilo kao pojedinci ili kao mjesna crkva, uzaludan je trud koji samo pokazuje koliko smo odlutali od pravog Izvora pomoÊi i sile. Zbog toga moramo isticati ono πto nas ujedinjuje i izbjegavati ono πto nas dijeli. Prepreke jedinstvu (Matej 7,1-5) Jedna od najveÊih pouka koje je Krist ostavio svojim uËenicima odnosi se na vaænost jedinstva. U Mateju 7,1-5 On govori o najveÊoj prepreci za jedinstvo — o sklonosti k osuivanju. U svojem tumaËenju Krist navodi konkretan razlog 70 zaπto ne smijemo osuivati druge: “Nemojte suditi, da ne budete sueni! Jer kako budete sudili, onako Êe se i vama suditi; kako budete mjerili, onako Êe se i vama mjeriti.” (Matej 7,1.2) Pronalaæenje mana kod drugih ljudi duboko je ukorijenjena navika kod mnogih Ëlanova Crkve. Krist nas opominje da se oslobodimo te navike radi jedinstva. Da bismo bili jedinstveni, Biblija nam savjetuje da na prvom mjestu oËistimo sebe pred Kristom. Drugim rijeËima, prestanite okrivljavati druge za svoje probleme. UsredotoËite se samo na ono πto vaπ Spasitelj oËekuje od vas. Osuivanje drugih jedna je od najveÊih prepreka za crkveno jedinstvo koju moramo izbjegavati po svaku cijenu. Obnavljanje crkvenog jedinstva (Matej 5,23.24) Pomirenje je jedan od najvaænijih koraka koje trebamo poduzeti da bismo obnovili jedinstvo u crkvi. Ne vrijedi se pretvarati da smo bliski s Bogom ako nismo u miru s ostalim Ëlanovima crkve. Druga najveÊa zapovijed koju nam je Krist dao glasi: “Ljubi bliænjega svoga kao samoga sebe!” (Matej 22,39) Moæemo uvelike ojaËati jedinstvo crkve ako se svi poËnemo tako ponaπati kao pojedinci. Da bismo bili u miru s Bogom, to zahtijeva posveÊenost Njemu i Njegovim zapovijedima. Njegove se zapovijedi zasnivaju na ljubavi prema Njemu i prema drugima. Ne moæemo ostvariti jedinstvo s Kristom ako ne uspostavimo jedinstvo s naπom braÊom i sestrama u Kristu. Obnova jedinstva crkve moguÊa je jedino ako crkva poduËi svoje Ëlanove o prednostima pomirenja i uzajamnog suæivota kao Ëlanova jednog tijela. Mi se svi razlikujemo jedni od drugih na ovaj ili onaj naËin, ali duga naπe razliËitosti uljepπana je onim πto nas ujedinjuje. ODGOVORI 1. Kako moæemo nadvladati izazove razliËitosti kao πto su rasa, nacionalnost, druπtveno-ekonomski poloæaj, ili stupanj obrazovanja i upotrijebiti ih za postizanje veÊeg jedinstva u crkvi? 2. Kako bi se mladi mogli bolje integrirati u mjesnu i svjetsku Crkvu da doprinesu njezinom jedinstvu? 3. Koje su prednosti pomirenja? Na koji naËin te prednosti doprinose jedinstvu? Tony Philip Oreso, Nairobi, Kenija Moramo isticati ono πto nas ujedinjuje i izbjegavati ono πto nas dijeli. 71 Utorak, 19. kolovoza Ljubav — kljuË za jedinstvo Crkve SVJEDO»ANSTVO Ivan 13,34 Neposredno uoËi svojeg raspeÊa, Krist je objasnio svojim uËenicima kako mogu ostati ujedinjeni u Njemu. “Na posljednjem sastanku sa svojim uËenicima, Krist je izrazio svoju veliku æelju da ljube jedan drugoga kao πto ih je On ljubio. »esto je govorio o ovome. ‘Ovo vam zapovijedam’, ponovno je rekao, ‘da ljubite jedan drugoga!’ Prvi nalog koji im je uputio u gornjoj sobi, dok su bili sami, glasio je: ‘Novu vam zapovijed dajem: Ljubite jedan drugoga; kao πto sam ja ljubio vas, ljubite i vi jedan drugoga.’ UËenicima je ova zapovijed bila nova, jer se meusobno nisu voljeli kao πto ih je Krist volio. Vidio je da meu njima moraju zavladati nove misli i pobude, da u æivot treba provesti nova naËela; kroz Njegov æivot i smrt trebali su primiti nov pojam o ljubavi. U svjetlosti Njegovog samopoærtvovanja zapovijed da ljube jedan drugoga dobila je novo znaËenje. Cjelokupno djelo milosti je stalna sluæba ljubavi, samoodricanja i samopoærtvovnosti. U svakom trenutku Kristova boravka na Zemlji, od Njega se kao nezadræiva Rijeka izlijevala Boæja ljubav. Svi koji su ispunjeni Njegovim Duhom, voljet Êe onako kako je On volio. … Ova ljubav je dokaz njihovog uËeniπtva. ‘Ako imadnete ljubavi jedan prema drugome,’ rekao je Isus, ‘po tom Êe svi upoznati da ste moji uËenici.’ Kad su ljudi meusobno povezani, ne silom ili osobnim interesima, nego ljubavlju, pokazuju djelovanje jednog utjecaja koji je uzviπeniji od svakog ljudskog utjecaja. Tamo gdje postoji to jedinstvo, dokaz je da je Boæji lik obnovljen u ljudskom rodu i da im je usaeno novo æivotno naËelo. To pokazuje da u boæanskoj prirodi postoji sila koja se moæe suprotstaviti natprirodnim silama zla i da Boæja milost pokorava sebiËnost svojstvenu naravi ljudskog srca. Ova ljubav, izraæena u crkvi, sigurno Êe izazvati Sotonin bijes. Krist nije oznaËio laku stazu svojim uËenicima. ‘Ako vas svijet mrzi,’ rekao je, ‘znajte da je mene mrzio prije vas!’” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 563) ODGOVORI 1. S kojim se izazovima suoËavamo zajedno kao Crkva? 2. Kako te probleme moæemo rijeπiti u duhu ljubavi? Seline Khavetsa, Nairobi, Kenija “Svi koji su ispunjeni Njegovim Duhom, voljet Êe onako kako je On volio.” 72 Srijeda, 20. kolovoza Prepreke za jedinstvo Crkve PRIMJENA Matej 7,1.2 U Ivanu 17,21 Krist se moli za vjernike Crkve “da svi budu jedno”. Meutim, zbog razliËitih problema koje danas vidimo u mnogim crkvama, znamo da Sotona vjeπto koristi naπe slabosti da bi izazvao podjele. Krist zna da je snaga u jedinstvu. S druge strane, kad nema jedinstva, Sotona moæe lako zavladati. Stoga je vaæno da svaki Ëlan Crkve da svoj doprinos izgradnji i odræavanju crkvenog jedinstva na sljedeÊi naËin: Suzdræite se od osuivanja drugih vjernika. Odræavanje crkvenog jedinstva nije uvijek lako. Na putu njegovog ostvarenja stoje mnoge prepreke. Meutim, Krist nas opominje da ne osuujemo druge (Matej 7,1.2). Kada sudimo drugima, mi tvrdimo da je naπa osobna perspektiva istinita i da smo mi u pravu u svemu πto kaæemo i Ëinimo. Meutim, od nas se kao krπÊana oËekuje da sasluπamo jedni druge i da uzmemo u obzir pozitivnu kritiku. Prihvatite timski rad. Razmislite o Ëinjenici da je svaki Ëlan vaπe crkve darovit na viπe naËina. Jedinstvo crkve poËiva na razliËitosti njezinih Ëlanova s obzirom na to πto oni mogu uËiniti za njezin rast i napredak. Biblija u kratkim crtama iznosi metode za rjeπavanje problema na prijateljski naËin. Ona nas potiËe da se, umjesto da kritiziramo i preziremo one koji sjede u crkvenim klupama s nama, radije prisjetimo da je svatko od nas vaæan i ima podjednaku moguÊnost da doprinese rastu crkve. Budite ponizni. Crkva puna Ëlanova koji su ponosni na svoje sposobnosti i dostignuÊa vjerojatno Êe biti puna nesloge. U takvoj crkvi svaki vjernik misli za sebe da je najbolji. Ponos se uglavnom mjeri prema onome πto imamo, naπem bogatstvu u smislu akademskih i struËnih kvalifikacija i druπtvenog poloæaja koji zauzimamo. Meutim, poznavanje Boga i ispunjavanje Njegovih zahtjeva uvelike nadmaπuje sve druge kvalifikacije. Jedna od stvari koje On zahtijeva od nas jest da ljubimo svoje bliænje kao sebe same (Levitski zakonik 19,19; Matej 19,19). Takva ljubav unapreuje crkveno jedinstvo. Ona moæe otvoriti naπe oËi kako bismo sagledali druge ljude iz Boæje perspektive. ODGOVORI Na koji naËin prepreke jedinstvu crkve moæemo pretvoriti u orue za unapreenje jedinstva? Bob Collins, Homa-Bay, Kenija Jedinstvo crkve poËiva na razliËitosti njezinih Ëlanova s obzirom na to πto oni mogu uËiniti za njezin rast i napredak. 73 »etvrtak, 21. kolovoza Obnavljanje crkvenog jedinstva MI©LJENJE Matej 5,23.24; Ivan 17 U cijelom se svijetu primjeÊuje nejedinstvo u Crkvi i tome doprinose mnogi Ëimbenici. Neki od tih Ëimbenika podrazumijevaju loπe upravljanje, etniËke razlike, nedostatak integriteta i nejedinstvo meu vjernicima. Koji god uzrok bio, vaæno je da Crkva obnovi svoje jedinstvo na naËin koji pokazuje Kristov karakter. Izgleda da su u mnogim crkvama vjernici viπe okrenuti takvim stvarima kao πto su desetina, gradnja crkve i evangelizacijski programi nego duhovnom rastu i razvoju. Meutim, ako Ëlanovi crkve nemaju æivi odnos s Bogom, ako ne donose plod Duha (GalaÊanima 5,22.23), crkveni programi neÊe imati mnogo uspjeha. RaπËistimo prvo nesporazume koje imamo sa svojim bliænjima, s braÊom i sestrama unutar i izvan crkve. Crkva je kao obitelj. Jedan od naËina da obitelj napreduje jest da se bavite onim πto povezuje sve Ëlanove. Na isti naËin moæemo obnoviti crkveno jedinstvo — tako πto Êemo raditi zajedno, mladi i stari rame uz rame. Druπtvene aktivnosti kao πto su posjeti bolesnicima u bolnicama, sudjelovanje u druπtvenim projektima i zajedniËko bogosluæje moæe unaprijediti crkveno jedinstvo na mjesnoj razini. Kada se pokrene na toj osnovnoj razini, oduπevljenje Êe se vjerojatno odraziti i na viπe strukture unutar Crkve. ObraÊajuÊi se uËenicima, Isus je izrazio æelju da budu jedno, da se odnose jedni prema drugima s ljubavlju kako bi mogli odraæavati neizmjernu ljubav svojstvenu Kristu. “‘Ja sam pravi trs, vi ste mladice’, rekao je Krist svojim uËenicima. Premda se uskoro trebao uzeti od njih, njihovo duhovno jedinstvo s Njim trebalo je ostati nepromijenjeno. Veza izmeu trsa i mladica, rekao je, prikazuje vezu koju trebate odræavati sa mnom. Mladica se pricjepljuje na æivi trs i vlakno po vlakno, æila po æila urasta u stabljiku. Æivot trsa postaje æivot mladice. Tako i duπa mrtva u prijestupima i grijesima dobiva æivot preko veze s Kristom.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 561) ODGOVORI 1. ©to moæeπ uËiniti kako bi obnovio jedinstvo u crkvi u kojoj postoji nesloga? 2. Koji je najbolji naËin za rjeπavanje problema koji se javljaju meu Ëlanovima crkve? Dorothy Awour, Nairobi, Kenija Crkva je kao obitelj. 74 Petak, 22. kolovoza Cijepljenje + orezivanje = donoπenje ploda ISTRAÆIVANJE Ivan 15,1-5 ZAKLJU»AK Usporedbom o vinogradu Isus je ilustrirao kako boæanski Upravitelj radi na donoπenju dobrog roda. Otac procjenjuje i odreuje πto je potrebno da bi svaka grana bila zdrava. On isto tako odreuje koje grane treba ukloniti. Sin je Trs u OËevom vinogradu i on osigurava hranjive sastojke od kojih mi, kao mladice, rastemo. Jedan od najdragocjenijih plodova koje Otac æeli vidjeti na granama jest jedinstvo. Meutim, bez istinske povezanosti s Trsom mladice se uzalud nadaju da Êe preæivjeti, a kamoli donijeti æeljeni rod. RAZMOTRI u Provedi istraæivanje da bi se upoznao s razliËitim tehnikama i metodama koje se koriste u orezivanju loze i rezultatima tih postupaka. UoËi duhovne pouke koje moæeπ izvuÊi na temelju tih spoznaja. u Promatraj i zabiljeæi sve postupke koje si tijekom jednog dana primijetio kod sebe i drugih, a koji doprinose jedinstvu. u Moli Oca da ti otkrije na koji naËin moæda i ti sam doprinosiπ duhu podjele u crkvi. Priznaj svoje pogreπke. Zatim aktivno potraæi naËin za uspostavljanje zdravijih odnosa s drugima. u NauËi napamet redak u Evanelju po Ivanu 15,5. Izgovori ga glasno kada si u kuπnji da neπto uËiniπ bez Isusa. u Izrezbari iz drveta mali trs ili lozu. Nosi ga u svojem dæepu ili torbi kao podsjetnik na svoju potrebu da ostaneπ u Kristu u svakom trenutku. u Nacrtaj ili naslikaj dva trsa: jedan na kojem se nalazi mnoπtvo dobrih duhovnih plodova i drugi koji je bez roda. POVEÆI Matej 18,15-20; 2. KorinÊanima 6,12; 2. Solunjanima 3,1-5. Henry Cloud and John Townsend, Boundaries; When to Say Yes, How to Say No, pogl. 13, “Boundaries and God”. Rick Rusaw and Eric Swanson, The Externally Focused Church, str. 99, “Recognize That Conflict Is Inevitable”. Joyce Meyer, Battlefield of the Mind, dio 2: “Conditions of the Mind,” pogl. 13, “A Judgmental, Critical and Suspicious Mind”. Lisa Poole, Elbert, Colorado, SAD 75 Pouka 9 23.—30. kolovoza 204. Naπe poslanje “Ova Radosna vijest o Kraljevstvu propovijedat Êe se po svemu svijetu, svim narodima za svjedoËanstvo, i tada Êe doÊi svrπetak.” (Matej 24,14) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, Zagreb 2014., str. 200—206 76 Subota, 23. kolovoza Posljednje rijeËi UVOD Matej 28,16-20; Marko 16,15; Luka 24,45-49; Ivan 20,21.22 Samo nekoliko tjedana prije mojeg dvadeset prvog roendana sjedio sam kraj uzglavlja svojeg pradjeda. »etiri generacije naπih roaka okupile su se u toj maloj prostoriji. Ja sam dræao njegovu lijevu ruku, a mama desnu. Baka je koraËala po sobi iskoristivπi priliku da protegne noge, ali se nije æeljela previπe udaljavati. PretvarajuÊi se da je to dan kao i svaki drugi, nastojali smo razgovarati o obiËnim stvarima. Ipak, taj dan nije bio kao i svaki drugi. Pradjed je imao rak i znali smo da neÊe joπ dugo æivjeti. Shvatio sam da je to moj posljednji razgovor s njim. Kako se pribliæavao kraj mojeg posjeta, rekao sam mu da ga volim i on je odgovorio: “I ja volim tebe, maleni.” Proπlo je veÊ osam godina otkako sam Ëuo dragocjene posljednje rijeËi koje mi je pradjed uputio. ©to bi bilo kada biste znali da danas posljednji put razgovarate s nekim dragim prijateljem ili Ëlanom obitelji? ©to biste mu rekli? ©to biste æeljeli Ëuti od njega? Za mene taj prizor mnogo toga stavlja u drukËiju perspektivu. Sumnjam da bih bio raspoloæen ogovarati ili se æaliti. Æelio bih Ëuti i izgovoriti rijeËi ljubavi, utjehe i posljednjih savjeta. To je upravo naπ Spasitelj uËinio prigodom svojeg posljednjeg razgovora s uËenicima. Pisci svih Ëetiriju evanelja zavrπavaju svoje izvjeπtaje Isusovim evaneoskim nalogom svojim sljedbenicima. Matej je to zapisao ovako: “Ova Radosna vijest o Kraljevstvu propovijedat Êe se po svemu svijetu, svim narodima za svjedoËanstvo, i tada Êe doÊi svrπetak.” (Matej 24,14) Nijedno evanelje ne biljeæi baπ svaku rijeË koju je Isus izgovorio. Tekst u Ivanu 21,25 glasi: “A ima i mnogo drugoga πto uËini Isus, i kad bi se sve popisalo redom, mislim da ne bi ni u cijeli svijet stale knjige koje bi se napisale.” Isusovi posljednji razgovori s uËenicima sigurno su na njih ostavili priliËno snaæan dojam jer je svaki pisac smatrao vaænim da zabiljeæi bar nekoliko reËenica koje su imale istu poruku: propovijedajte Evanelje po cijelom svijetu. Ovaj tjedan, dok budemo dublje razmatrali nalog o propovijedanju Evanelja, imajmo na umu da su to Isusove posljednje rijeËi koje nam je uputio. Sigurno Mu je ta zadaÊa bila vrlo vaæna kada je zabiljeæena u sva Ëetiri evanelja. Ako veliki nalog tako mnogo znaËi Isusu, zar ne bi trebao isto toliko znaËiti i nama? Bobbi S. Zenner, Arpin, Wisconsin, SAD Pisci svih Ëetiriju evanelja zavrπavaju svoje izvjeπtaje Isusovim evaneoskim nalogom svojim sljedbenicima. 77 Nedjelja, 24. kolovoza Razumjeti “mol” (Avogadrov broj) LOGOS Ivan 20,21.22 Imamo problem (Matej 28,18-20) Mnogi krπÊani uæivaju u slobodi da vjeruju u πto hoÊe i na naËin na koji hoÊe. U Sjedinjenim Dræavama, “tradicionalno” krπÊanskoj naciji, krπÊanske vrijednosti i moral imali su veliku ulogu u oblikovanju stavova i vizija mnogih voa i osnivaËa. Danas je, meutim, ta zemlja, kao i mnoge druge, kulturna i filozofska mjeπavina u kojoj broj krπÊana sve viπe opada. Jeste li se nekad naπli u situaciji da neπto ne moæete razumjeti? Mislim, da ste bili baπ potpuno nesposobni neπto shvatiti? Moja druga godina na fakultetu bila je obiljeæena takvim situacijama. ProblematiËan predmet za mene bio je kemija. Nikad neÊu zaboraviti kako mi je moj otac pokuπavao objasniti πto je “mol” (Avogadrov broj). Provodio je Ëitave veËeri pokuπavajuÊi mi na sve moguÊe naËine pomoÊi da shvatim, ali nije bio te sreÊe. Nisam mogao razumjeti zaπto nam je taj broj uopÊe potreban, i kako i zaπto su matematiËari doπli do broja 6.022 x 1023. Kada se osvrnem na sve to, jasno mi je da je taj moj problem proiziπao iz nepoznavanja πire slike. Pokuπavao sam shvatiti neke detalje o tom broju, umjesto da sam prvo razmislio kakav je uopÊe njegov smisao. ©to sam viπe pokuπavao shvatiti, bilo mi je sve teæe. Zaπto je krπÊanstvo u opadanju? Naπe poslanje, sadræaji i naπe ljudsko stanje kao krπÊana nisu se promijenili. Je li se onda promijenila poruka? Ili glasnik (ti i ja)? Ljudi koji ne vjeruju? Naπe metode? Naπ pristup, stil, imidæ, ugled, stav, izdvojenost ili javno miπljenje? Ponekad mi izgleda da se ono πto mi smatramo svojim poslanjem ne slaæe s onim na πto nas je Krist pozvao. Odgovor Neba (Ivan 15,5-8; 20,19-22; Filipljanima 4,13) ©to onda moæemo poduzeti u vezi s opadanjem krπÊanstva? ©to mi to ne razumijemo? U Ëemu grijeπimo? Kako da provedemo u djelo Kristov poziv i ispunimo zadatak koji nam je On dao? ©to sam bliæe Kristu, manje sam uvjeren da imam odgovor na to. Moæda zvuËi smijeπno, ali Krist nikad nije poslao uËenike s uputom: “Ne brinite se. Sve Êete razumjeti. Samo se potrudite!” Umjesto toga, On nas πalje sa zapovijeu da se ne odvajamo od Njega. U Ivanu 20,21, On kaæe: “Kao πto je mene poslao Otac, tako i ja πaljem vas.” OdræavajuÊi stalnu vezu s nebeskim Ocem, Krist nam je dao primjer kako to djeluje u praksi. Sve πto je Ëinio, On je Ëinio preko Oca. Njegova sluæba i uspjeh ovisili su o sili odozgo. Kristova mudrost nije bila Njegova. Nju Mu je davao Otac. Isus je bio Bog u tijelu ali, prema Pismu, On nije bio taj koji je predvodio djelo. To je bio Njegov Otac. 78 U Filipljanima 4,13 Pavao podsjeÊa crkvu u Filipi da, Ëak i kad im postane teπko u æivotu i u djelu na koje su pozvani, joπ uvijek postoji nada i odgovor. Ta nada i odgovor je Bog! Vratimo se na “mol” (1. Ivanova 4,7) Æao mi je πto moram reÊi da nisam uspio shvatiti Avogadrov broj, pa tako ni dobiti ocjenu koju sam æelio. Stoga, kad sam odluËio upisati studij biologije, znao sam da Êu morati neπto poduzeti. Morao sam rijeπiti taj problem s “molom” ili ne bih daleko dogurao u svojoj karijeri. Priznao sam da mi je potrebna pomoÊ i da ne znam kako prevladati tu prepreku. Zato sam zamolio nekoliko kemiËara da mi pokaæu taj predmet iz razliËitih kutova. I upalilo je! Mislim da Bog zna πto radi kada je rijeË o nama i Njegovoj zadaÊi da nas spasi. Kada nas poziva da radimo u Njegovom djelu, Krist jednostavno æeli da se odazovemo. On nas uzima takve kakvi jesmo, upotrebljava ono πto imamo i nadoknauje ono πto nam nedostaje. Uspjeh zadaÊe ne ovisi o nama nego o Njemu. U svojoj beskrajnoj mudrosti On nam je odluËio osigurati iskustvo koje Êe posluæiti za naπu dobrobit i rast. Zaπto je krπÊanstvo u opadanju u Sjedinjenim Dræavama i drugim dijelovima svijeta? Moæda vi i ja nemamo odgovor na to, ali u Kristu imamo moguÊnost da doprinesemo njegovom obnavljanju. Kada Kristov narod u vjeri odvrati pogled od problema u vezi s mjestom odvijanja misije i zatraæi Boæju mudrost i silu, tada Êe se poËeti dogaati Ëuda. To djeluje! ODGOVORI 1. Na koji te je naËin Bog pozvao da radiπ u Njegovom djelu? 2. ©to te zbunjuje? Kako ti Bog pomaæe da to rijeπiπ? William Sellers, Ventura, Kalifornija, SAD Kako da provedemo u djelo Kristov poziv i ispunimo zadatak koji nam je On dao? 79 Ponedjeljak, 25. kolovoza “Vaπe svjetlo neka tako zasja pred ljudima...” SVJEDO»ANSTVO Matej 5,14-16; Efeæanima 5,8-10; 1. Ivanova 1,7 “Kristovi sljedbenici trebaju biti svjetlost svijetu; meutim Bog od njih ne traæi da uËine neki napor kako bi svijetlili. On ne trpi nikakav samozadovoljavajuÊi trud kojim se æeli prikazati superiornost u dobrim djelima. On æeli da njihove duπe budu proæete naËelima Neba, jer Êe tada, kad dou u dodir sa svijetom, otkriti svjetlost koja je u njima. Ta Êe svjetlost blistati kroz nepokolebljivu odanost u svakom postupku æivota.” (Ellen G. White, Put u bolji æivot, str. 16) “U naπem svijetu ima mnogo onih koji su Boæjem kraljevstvu bliæe nego πto mislimo. U ovom mraËnom svijetu grijeha Gospodin ima mnoge skupocjene dragulje kojima Êe odvesti svoje vjesnike. Mnogi Êe Boæju mudrost cijeniti viπe od svake zemaljske prednosti i postati vjerni svjetlonoπe. Poticani Kristovom ljubavlju, oni Êe potaknuti druge da dou k Njemu.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 89) “Crkva je orue koje je Bog odredio za spaπavanje ljudi. Ona je ustrojena za sluæbu i njezina je zadaÊa da svijetu navijesti Evanelje. Od samog poËetka Bog je namjeravao da Crkva prikaæe svijetu Njegovu puninu i dostatnost. Vjernici Crkve, oni koje je pozvao iz tame u svoje divno svjetlo, trebaju odsjajivati Njegovu slavu. Crkva je riznica bogatstva Kristove milosti i po njoj Êe se u konaËnici Ëak i ‘poglavarstvima i vlastima na nebesima’ objaviti vrhunski i cjeloviti prikaz Boæje ljubavi (Efeæanima 3,10).” (Isto, str. 7) “Ozbiljna odgovornost poËiva na svakome tko odræava æivu vezu s istinitim Bogom. ‘Vi ste’, kaæe Krist, ‘svjetlo svijetu. ... Vaπe svjetlo neka tako zasja pred ljudima da vide vaπa djela ljubavi te slave vaπeg Oca nebeskog.’ (Matej 5,14-16)” (Ellen G. White, The Publishing Ministry, str. 183) ODGOVORI 1. Kako te je crkva opremila za dovrπenje “naπeg poslanja”? 2. Na koji naËin tvoje svjetlo svijetli za Boga? Kelli Sellers, Ventura, Kalifornija, SAD “Crkva je orue koje je Bog odredio za spaπavanje ljudi.” 80 Utorak, 26. kolovoza NauËi slijediti da bi mogao voditi DOKAZ Ivan 20,21.22 Kada je krajem prvog stoljeÊa napisano Evanelje po Ivanu, opstanku i ËistoÊi krπÊanske Crkve prijetile su tri opasnosti. Najozbiljnija je bila opadanje prave poboænosti. Druga opasnost bile su hereze, posebno gnosticizam koji je nijekao stvarnost utjelovljenja i poticao liberalizam. TreÊa je bila progonstvo. (The SDA Bible Commentary, sv. 5, str. 892) Zbog gnosticizma Ivan uvijek iznova naglaπava Ëinjenicu da je Isus doπao kao æivi izraz OËevog uma, karaktera i volje. Ivan upuÊuje na taj koncept kada navodi Kristove rijeËi o tome da Njegovo poslanje potjeËe od Oca. Ivan predstavlja Spasitelja ËovjeËanstva kao Stvoritelja svega postojeÊeg, kao Izvor svjetla i æivota. Kada je dao nalog uËenicima da idu i objavljuju Radosnu vijest, Isus je rekao: “Primite Duha Svetoga!” (Ivan 20,22) Time je pokazao da njihov duhovni æivot, kao i njihova sposobnost da obavljaju djelo potjeËe od Njega i u potpunosti ovisi o Njemu. Svaka Kristova rijeË koja se vjerom prima u srce praÊena je tim boæanskim dahom opisanim u 22. retku. Bez toga nema svjetla ni æivota. O Bogu niπta ne moæemo saznati, vidjeti, proniknuti niti osjetiti, osim po vjeri. Razmotrimo sada izraz: “Mir vama!” (redak 21) Tu nas Isus tjeπi i potvruje Ëinjenicu da se mir nalazi u Njegovoj RijeËi. Prema tome, bit Êe nam potrebna ta sigurnost u vjeri i pouzdanje u silu Boæje rijeËi. Izgovorivπi “Mir vama!” Krist nam daje tu sigurnost. On je razumio koliko su uËenici bili uplaπeni i æelio ih je ohrabriti. Krist nas poziva da sluæimo Bogu, baπ kao πto je i On bio pozvan da sluæi. On je naπ uzor. On je taj na koga trebamo usmjeriti pozornost i prema kome trebamo oblikovati svoj æivot. Potreban nam je Sveti Duh da bismo obavljali Njegovo djelo. Moæda Êemo, radeÊi u Njegovom djelu, doæivjeti neka obeshrabrenja, ali On nas uvjerava da se moæemo u potpunosti osloniti na Boæju rijeË. Moæda Êemo se suoËiti s progonstvom kao i prvi uËenici, ali ako posvetimo svoj æivot Bogu, On Êe nam dati pobjedu. ODGOVORI 1. ©to te uznemiruje u vezi s Boæjom rijeËju? 2. Na koji naËin ti sudjelujeπ u Boæjem djelu? Brooke Heacock, Bellevue, Iowa, SAD Krist nas poziva da sluæimo Bogu, baπ kao πto je i On bio pozvan da sluæi. 81 Srijeda, 25. kolovoza Idite k svim narodima PRIMJENA Matej 9,37.38; 28,19.20 Baπ kao πto je Isus svojim uËenicima dao odgovornost da propovijedaju svim narodima, i nama je dana ta prednost da govorimo drugima o Njemu. Isus kaæe da Êe nas uËiniti lovcima ljudi (Matej 4,19). Dok je boravio na Zemlji, dao nam je najbolji primjer misionskog rada. ObeÊao nam je Branitelja, Svetoga Duha, koji Êe nas voditi i upuÊivati dok budemo odlazili k svim narodima (Djela 1,8). Bog moæe i æeli upotrijebiti svakog od nas. Svakome od nas dan je neki dar ili sposobnost koju moæemo upotrijebiti da bismo svjedoËili o Njemu. Kao Njegovi sljedbenici, pozvani smo da propovijedamo Radosnu vijest cijelom svijetu. Kako se moæemo osposobiti da ispunimo Njegovu zapovijed? U nastavku navodimo nekoliko naËina: Budite spremni da vas Bog upotrijebi. Pitajte Ga na koji naËin moæete postati Njegovo orue. Svatko od nas je stvoren s talentima i sposobnostima koje On æeli da upotrijebimo. Predajte Mu svoj æivot i dopustite da vas On vodi. OdriËuÊi se sebe i dajuÊi prednost Kristu, moæemo Mu dopustiti da nas upotrijebi sebi na slavu. ©to je najvaænije, sluπajmo πto On govori i budimo Mu posluπni. Budite svjesni da Êe vas On voditi. Dopustite Mu da radi preko vas. On Êe biti uz vas kamo god vas uputi. Budite svjesni prilika koje vam se ukazuju za objavljivanje Evanelja. Tako mnogo ljudi je uskraÊeno za bogatstva i radosti koje su povezane s poznavanjem Boga! Ne Ëuvajte ta blaga i radosti samo za sebe. Budite svjesni da je Njegov cilj istodobno i naπ cilj. Traæite Ga. Poveæite se s Njim preko Njegove RijeËi. Æivjeti za Njega i poput Njega snaæan je primjer. Kada Ga traæimo, naÊi Êemo Ga. Tada Êemo moÊi odraæavati Njegov lik u svojem svakidaπnjem æivotu. Molite se. Komunicirajte Ëesto s Onim o kome svjedoËite. Kao i u svakom drugom odnosu, komunikacija ima kljuËno znaËenje. ©to je najvaænije, molite se za one kojima æelite svjedoËiti o Kristu. Svi imamo odgovornost da objavljujemo Radosnu vijest u ovim posljednjim danima. Stoga, prihvatimo se Boæjeg djela i pripremimo put za Onoga koji treba doÊi. ODGOVORI 1. Na koji naËin koristiπ darove kojima te je Bog blagoslovio da bi unaprijedio Njegovo kraljevstvo? 2. Poznajeπ li nekoga tko treba Ëuti za Isusa? Kako Ga moæeπ predstaviti toj osobi? Shawna Conrad, Marshfield, Wisconsin, SAD 82 »etvrtak, 28. kolovoza Govoriti i Ëiniti dvije su razliËite stvari MI©LJENJE Efeæanima 5,8-10; Jakov 2,14-26 Kao krπÊani, mi mnogo govorimo o Bogu. Govorimo o Njemu u πkoli, na poslu i u crkvi. Meutim, kada je rijeË o mnogima od nas, priËanje je jedino πto Ëinimo. Gdje su djela? Zaπto nismo vani, u svijetu i ne predstavljamo Boæje kraljevstvo svojim djelima? Bog nas poziva da æivimo “kao djeca svjetla” (Efeæanima 5,8). To je Njegov naËin da nam kaæe da trebamo hoditi Njegovim stopama. Dobro je govoriti o tome da trebamo sluæiti Bogu tako πto Êemo hraniti gladne, pomagati onima koji su u oskudici i pokazivati karakter nalik na Kristov. A Ëinimo li to? Bog nam nije dao listu aktivnosti u kojima trebamo sudjelovati da bismo pokazali svoju vjeru zato πto nije svatko pozvan da obavi isti zadatak. Iako ja uæivam kad mogu nahraniti gladne i oËistiti dvoriπte svojih susjeda, drugi moæda nisu pozvani da to Ëine. Bog poziva svakoga od nas da upotrijebi svoje talente da bi unaprijedio Njegovo djelo i vodio druge Kristu. Joπ uvijek tragam za drugim darovima koje moæda imam, ali to nije razlog da ostanem “samo na rijeËima”. Biblija kaæe “da je vjera bez djelâ beskorisna” (Jakov 2,14-26). Prema tome, trebam prijeÊi s rijeËi na djela! Dok pohaam nastavu na dræavnom fakultetu, nastojim biti Kristov predstavnik najbolje πto mogu tako πto Êu biti pristojan i ljubazan i πto neÊu skrivati Ëinjenicu da sam krπÊanin. (Naravno, nikome ne nameÊem svoja uvjerenja na silu.) Bio sam ugodno iznenaen reakcijom svojih kolega studenata na Boga i naËin na koji Ga ja predstavljam. Mi se spaπavamo samo vjerom, ali to nije izgovor da samo sjedimo i Ëekamo da se Krist vrati. Mi trebamo aktivno objavljivati trostruku aneosku vijest vodeÊi druge kriæu i pokazujuÊi Boæju ljubav na djelu. Pozivam svakoga od nas da uËini neπto za Krista. Umorio sam se od toga da samo govorim. Zar vi niste? ODGOVORI 1. Kako moæeπ biti aktivan za Boga kod kuÊe, u πkoli, na radnom mjestu? 2. ©to ti Bog pokuπava priopÊiti kada kaæe da je “vjera bez djela beskorisna”? 3. Kada si preπao s rijeËi na djela? Kako si se osjeÊao zbog toga? Tyler Stephens, Nekoosa, Wisconsin, SAD Bog poziva svakog od nas da upotrijebi svoje talente da bi unaprijedio Njegovo djelo. 83 Petak, 29. kolovoza OdluËite prihvatiti zadatak ISTRAÆIVANJE Djela 2,1-21 ZAKLJU»AK U jednoj televizijskoj emisiji sudionicima se nude nemoguÊe misije koje oni mogu prihvatiti ili odbiti. Nas, kao Ëlanove crkve, Bog poziva da budemo aktivni sudionici. Preko nas sjaji Kristovo svjetlo, ne nama na slavu, veÊ na slavu Oca i Sina. Prema apostolu Luki, mi trebamo upotrijebiti svoje bogomdane darove da bismo druge vodili Kristu (Luka 24,47-49). Kao vjerni svjedoci, ne bismo se trebali zadovoljiti time da ostanemo po strani. Mi trebamo biti u srediπtu zbivanja. Prva od tri aneoske vijesti otkriva da Êe se Njegova poruka propovijedati. To se upravo dogaa (Otkrivenje 14,6-12). Zar ne æelite u tome sudjelovati? RAZMOTRI u Istraæi i analiziraj misionarski rad u razliËitim dijelovima svijeta obiljeæavajuÊi njegov napredak na zemljovidu i predviajuÊi rezultate daljnjeg propovijedanja. u Razgovaraj s prijateljima koji bi æeljeli postati misionari na nekom teπko dostupnom teritoriju. Razmisli o tome ne nalazi li se neko takvo podruËje moæda sasvim blizu mjesta u kojem ti æiviπ! u Pronai i posluπaj pjesme na temu kako postati svjetlo svijetu. Snimi ih na CD i podijeli drugima. u Snimi intervjue s misionarima u kojima Êe oni govoriti zbog Ëega se time bave i kako su otkrili svoj poziv. (Imaj na umu da misionari ne moraju obvezno odlaziti u daleke krajeve.) u Razmiπljaj o svojim talentima i darovima i traæi od Boga da te upotrijebi u sluæbi Njemu. Piπi o tome πto voliπ raditi i na koji bi naËin te aktivnosti mogao upotrijebiti u svjedoËenju drugima. u Pozovi prijatelje da ti se pridruæe u dugaËkoj πetnji kroz neki kraj u kojem Êete moÊi pomoÊi siromaπnima i objaviti im Radosnu vijest o Kristu. POVEÆI 1. KorinÊanima 12 i 13. The Spirit of Prophecy, sv. 4, str. 222. ©to adventisti vjeruju..., str. 171-190. Neil Braithwaite, Washington, D.C., SAD 84 Pouka 10 30. kolovoza—6. rujna 2014. Boæji zakon “Ako me ljubite, vrπit Êete moje zapovijedi.” (Ivan 14,15) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, Zagreb 2014., str. 207—214 85 Subota, 30. kolovoza UËini to ili... UVOD Izreke 4,1.2 Vaæno je da razumijemo svrhu Boæjeg zakona. Mnogi su od nas tijekom odrastanja i poslije bili podvrgnuti raznim pravilima — kod kuÊe, u πkoli i na radnom mjestu. Moæda nam je izgledalo da su neka od tih pravila pretjerana i da su nas ograniËavala. Danas se smatra da pravila ograniËavaju Ëovjekovu individualnost. A onda, kada potraæimo Boga, saznajemo da je naπa vjera podreena zakonu Deset zapovijesti. To nam kao Kristovim sljedbenicima moæe djelovati pomalo kontradiktorno s obzirom na to da nam On obeÊava vjeËnu slobodu. Kakva je to sloboda koja dolazi s pravilima? Mnogo puta sam postavljao sebi to pitanje i ËeπÊe mi se dogaalo da prekrπim zapovijedi nego da ih izvrπim. Sotona je zadovoljan kada mi Boæji zakon doæivljavamo kao teret i kao neπto πto je nemoguÊe slijediti. Ali razmislite o tome da je Bog ljubav i da æeli da provedemo vjeËnost s Njim. Njegove rijeËi prikazuju Njegov karakter. Njegov Zakon je Njegova rijeË — tumaË Njegove ljubavi koji nam pomaæe da ostvarimo cilj koji On ima za nas. Katkad je teπko razumjeti kako nas Zakon πtiti od povreda ili od nas samih. Na primjer uzmite djeËaka koji se ujutro probudi i odluËi da ne æeli iÊi u πkolu. To samo po sebi moæe djelovati kao bezopasna pobuna, ali to dijete ne razumije da krπenjem discipline kojoj je podvrgnuto, ono izlaæe sebe svijetu o kojem malo zna. Dok se nalazi u sigurnosti koju pruæa πkola, zaπtiÊeno je od opasnosti i nevolja koje bi ga mogle zadesiti na ulici. Baπ kao πto roditelji znaju πto je najbolje za njihovu djecu, tako i naπ nebeski Otac zna πto je najbolje za nas. Njegov Zakon ne postoji zato da bi nas ograniËavao i zagorËavao nam æivot. Umjesto toga, Njegov bi nas Zakon trebao pribliæiti Njemu i zaπtititi od zla. Ovaj Êemo tjedan pomnije razmotriti na koji se naËin Boæji savrπeni zakon ljubavi moæe primijeniti na naπ karakter. Raphael Chisholm, Leeds, Velika Britanija Njegov Zakon je Njegova rijeË — tumaË Njegove ljubavi. 86 Nedjelja, 31. kolovoza Gromovi, munje i oganj koji saæiæe DOKAZ Izlazak 19,10-25 OËekivanja su bila velika. Napetost je rasla u narodu. Mojsije mu je prenio zapovijed koju je primio: “Poi k narodu — reËe Jahve Mojsiju — i posveÊuj ga danas i sutra. Neka opere svoju odjeÊu; neka bude gotov prekosutra, jer Êe prekosutra siÊi Jahve na brdo Sinaj naoËigled svega puka.” (Izlazak 19,10.11) Tako se i dogodilo. TreÊeg dana rano ujutro narod je gledao uvis, prema Sinajskoj gori. Kroz zvuk truba Ëuli su objavu s neba o dolazeÊem kralju. Glasna i duga objava odzvanjala je nebom praÊena gromovima, munjama i spuπtanjem oblaka od vatre i dima. Bilo je to veliËanstveno, ali i zastraπujuÊe iskustvo. Kada se oblak zaustavio nad Sinajem, zaËuo se Boæji glas: “Ja sam Jahve, Bog tvoj, koji sam te izveo iz zemlje egipatske, iz kuÊe ropstva.” (Izlazak 20,2) Zatim je izgovorio Deset zapovijedi pred Ëitavim zborom izraelskog naroda (Izlazak 20). Ipak, to nije bilo prvo upoznavanje s Boæjim zakonom. Grijeh je prekrπaj Zakona (1. Ivanova 3,4). Prema tome, Adam ne bi mogao sagrijeπiti da nije bilo Zakona. Moæemo sa sigurnoπÊu reÊi da je Bog svojih Deset zapovijedi dao svima jer je preko Adama stvoreno cijelo ËovjeËanstvo. S obzirom na to da grijeh postoji na svijetu joπ od Adamovog vremena, od tada postoji i Boæji zakon. U Postanku 26,4.5 Ëitamo kako Bog objavljuje Abrahamu Radosnu vijest zato πto je bio posluπan Boæjim propisima i zakonima. U Izlasku 16,22-26, prije nego πto je Bog dao Izraelcima Deset zapovijedi, Ëitamo o svetkovanju subote. Danas ne moæemo vidjeti ni dodirnuti izvorni zapis Deset zapovijedi, ali ipak, na temelju onoga πto saznajemo o njima iz Biblije, mi preko Boæjeg zakona svjedoËimo o Njegovoj nepromjenjivoj i vjeËnoj ljubavi. ODGOVORI Moæeπ li tvrditi da si moralna osoba ako ne dræiπ Deset zapovijedi? Zaπto? Paul Munroe, Wolverhampton, Velika Britanija Mi preko Boæjeg zakona svjedoËimo o Njegovoj nepromjenjivoj i vjeËnoj ljubavi. 87 Ponedjeljak, 1. rujna Zakon druge generacije LOGOS Matej 5,17-19.27; Ivan 14,15; Rimljanima 3,20.31 Kao πto su druπtvene mreæe druge generacije promijenile druπtvo razvojem medija, globalne komunikacije, blogova i internetskih enciklopedija, tako je Isusov nauk o Zakonu donio novo razumijevanje i dublji doæivljaj Boæjeg zakona. Zakon je za Hebreje postao teæak teret, ali mu je Isus udahnuo æivot i novo znaËenje. Zato Êemo Isusov nauk nazvati “Zakonom druge generacije”. Zakon druge generacije nije promjena Zakona (Matej 5,17-19) Isus nije doπao ukinuti Zakon ni proroËke spise. On je doπao ispuniti njihovu svrhu. RijeË koja se prevodi s “ukinuti” potjeËe od grËke rijeËi kataluo, πto znaËi “olabaviti” ili “poniπtiti”. (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 5, str. 331) Isus nije doπao “olabaviti” Zakon, suprotstaviti mu se, umanjiti ga ili uËiniti sporednim. Doπao ga je podræati i otkriti prave Boæje namjere u vezi s njim. Isusov æivot, smrt i uskrsnuÊe bili su ispunjenje Boæjeg zakona. On je æivio u skladu sa Zakonom, pravilno ga tumaËio i ispunio neka njegova predvianja. Kad Biblija govori o zakonu to se ne odnosi samo na Deset zapovijedi, veÊ i na druga uËenja i propise. Zakon druge generacije izraz je ljubavi (Ivan 14,15) Isus je otvoreno rekao svojim uËenicima da se njihova ljubav prema Njemu izraæava u dræanju Njegovih zapovijedi. Prema S. K. Baretu, “Ivan nikada nije dopustio da se ljubav svede na sentimentalnost i osjeÊaje. Njezin je izraz uvijek moralan i ona se otkriva u posluπnosti.” (As quoted in William Barclay, The Gospel of John, sv. 2, str. 166) Zakonom druge generacije Isus prikazuje Boæji zakon i ljubav ne kao dvije krajnosti, koje nemaju niπta zajedniËko i u suprotnosti su jedna s drugom, veÊ kao da jedno proizlazi iz drugoga. Ljubav prema Bogu izraæava se dræanjem Boæjeg zakona. Onaj tko ljubi Boga, æivi u skladu s Njegovim Zakonom. Zakon druge generacije ulazi u bît (Matej 5,27) Isus skreÊe naπu pozornost na Ëinjenicu da se Zakon ne odnosi samo na ono πto radimo, veÊ i na to πto jesmo. U Mateju 5,27.28 Isus otkriva da ne morate biti upleteni u zabranjene seksualne odnose da biste poËinili preljub. Ne morate imati predbraËni seks da biste izvrπili brakolomstvo. Vaπe misli pokazuju kakva ste osoba. Boæji zakon baca svjetlo na ljudske postupke i misli i pobude. U 1. Ivanovoj 3,15, na svoje zaprepaπtenje, saznajemo da “tko god mrzi svoga brata, ubojica je; a znate da nijedan ubojica nema u sebi trajnoga, vjeËnoga æivota”. Mnogi od nas moraju priznati da su ubojice iako nikada nisu poËinili nasilje. Zakon druge generacije navodi nas da duboko preispitamo svoje 88 odnose s drugima. Isus nas upoznaje s vrtoglavo visokim mjerilima poboænosti koje je moguÊe dostiÊi jedino uz pomoÊ Njegovog Duha. Vjera jaËa Zakon druge generacije (Rimljanima 3,31) Moæemo biti u napasti da pomislimo kako Isusov naglasak na vjeru (uzdanje u Boga) znaËi da Zakon ima manju vaænost. Pavao postavlja pitanje: “Ukidamo li tako vjerom Zakon?” (Rimljanima 3,31) S obzirom na to da je vjera kljuËna u æivotu krπÊanina, umanjuje li to znaËenje Zakona? Pavao odluËno kaæe: “Daleko od toga!” Vjera jaËa Zakon jer kad vjerujemo u Boga, Ëinit Êemo ono πto On zapovijeda. Prema tome, spremniji smo dræati Zakon jer se uzdamo u Boga. Zakon druge generacije ne moæe vas spasiti (Rimljanima 3,20) Boæji zakon ne moæe nas spasiti. Postoji jedan Spasitelj, a On je Isus Krist. Pavao ne ostavlja mjesta ni najmanjoj sumnji. “Jer nikoga neÊe opravdati pred njim vrπenje Zakona. Zakon, uistinu, sluæi samo toËnoj spoznaji grijeha.” (Rimljanima 3,20) Isus nas poziva da vrπimo i slijedimo Njegov Zakon, ali da se ne zavaravamo da Êe nas to spasiti. Znamo da jedan klik miπem ne Ëini prijateljstvo i da SMS poruke nisu istinska komunikacija. “Prema tome, Zakon nam je bio Ëuvar da nas vodi u Krista, da se vjerom opravdamo.” (GalaÊanima 3,24) Zakon druge generacije ukazuje na Isusa, Boæjeg Sina, a Bog vas je spasio svojom miloπÊu kada ste povjerovali u Njega. “Da, miloπÊu ste spaπeni — po vjeri. To ne dolazi od vas; to je dar Boæji! To ne dolazi od djelâ, da se tko ne bi hvalisao. Njegovo smo, naime, stvorenje, stvoreni u Kristu Isusu radi djela ljubavi koja Bog unaprijed pripremi da u njima æivimo.” (Efeæanima 2,8-10) ODGOVORI 1. Koje se emocije pokrenu u tebi kada netko spomene Boæji zakon? Zanimanje, uzbuenje, uznemirenost, dosada? 2. Koliko bi tvoj æivot bio drukËiji da si izrazio svoju ljubav prema Bogu posluπnoπÊu Njegovoj RijeËi? 3. Jesi li spaπen vjerom ili djelima? Objasni. Steve Murphy, Maryland, SAD Vjera jaËa Zakon. 89 Utorak, 2. rujna Boæje ogledalo SVJEDO»ANSTVO Jakov 1,22-25 ObiËaji i navike, pravila i propisi, statuti i opÊi akti, primarno i sekundarno zakonodavstvo Ëesto su pokazatelji kako se nekom zemljom upravlja. Pitanje je: koja je glavna svrha zakona? Jedan pravni rjeËnik (Black’s Law Dictionary) definira zakon kao “ono πto je utvreno, propisano ili ustanovljeno. ... Zakon u opÊem smislu objelodanjuje skup pravila ponaπanja, ili normi propisanih od organa vlasti koji imaju obvezujuÊu pravnu snagu. Zakon je ono πto graani moraju slijediti i poπtovati pod prijetnjom kazni i pravnih posljedica. ... Zakon je izraz volje vrhovne vlasti dræave. (http://www.famguardian.org/Subjects/ LawAndGovt/Articles/PurposeOfLaw.htm) Gdje je onda izraæena volja Vrhovne vlasti svemira? “Boæja je volja izraæena u propisima Njegovog svetog Zakona, a naËela Zakona su nebeska naËela.” (Ellen G. White, Misli s Gore blaæenstava, str. 95) “NaËela deset zapovijedi postojala su i prije pada i izraæavala su karakter koji odgovara svetom redu biÊa.” (Ellen G. White, The Spirit of Prophecy, sv. 1, str. 261) “»ak i aneli se vladaju po njemu.” (Ellen G. White, Signs of the Times, 15. travnja 1886.) “Adam i Eva bili su nakon stvaranja upoznati s Boæjim zakonom. On je bio utisnut u njihova srca.” (Ellen G. White Comments, The SDA Bible Commentary, sv. 1, str. 1104) Ali kada je grijeh doπao na svijet, ljudska predodæba o Boæjem zakonu istog je trenutka bila izobliËena i ljudi su se poËeli poigravati s tim ogledalom onako kako je njima odgovaralo. Kao da su na sajmu i da se promatraju u iskrivljenom ogledalu, izobliËavali su sebe i Boæji zakon koji nikad nije ni prikazan na pravi naËin. Ali kada se pojavio Isus, Filip je uskliknuo: “Naπli smo onoga o kome je Mojsije pisao u Zakonu, i Proroci takoer! To je Isus, sin Josipa iz Nazareta.” (Ivan 1,45) Isus je doπao i “pred oËima Neba, pred oËima bezgreπnih svjetova, i pred oËima greπnih ljudi æivio po Zakonu” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 385). Isus je ispunio Zakon izraæavajuÊi Boæju volju iz dana u dan svojim rijeËima i djelima. “Boæji zakon nije nikakva novost. To nije stvorena, veÊ objavljena svetost.” (Ellen G. White, Review and Herald, 27. travnja 1911.) Joseph Higgins, Wolverhampton, Velika Britanija “Boæji zakon nije nikakva novost.” 90 Srijeda, 3. rujna Posluπnost na djelu PRIMJENA Matej 7,12 Stara izreka kaæe: “Prijei s rijeËi na djela.” Kada je rijeË o posluπnosti Boæjem zakonu, postoji samo jedna osoba koja je u tome uspjela. Ta osoba je Isus. Biblija nam pokazuje πto je On govorio o Boæjem zakonu i kako ga je provodio u djelo. Ali kako mi u tome moæemo uspjeti? Evo nekoliko smjernica: Budite posluπni Bogu. Isus se molio: “OËe! Ako hoÊeπ, otkloni ovaj kaleæ od mene! Ali neka ne bude moja, nego tvoja volja!” (Luka 22,42) Pavao je pisao za Krista da je “postao sliËan ljudima. Kad postade kao Ëovjek, ponizi sam sebe postavπi posluπan do smrti, i to do smrti na kriæu.” (Filipljanima 2,7.8) Posluπnost na djelu pokazujemo kada Ëinimo ono πto Bog æeli umjesto onoga πto mi æelimo. Postupajte prema drugima onako kako æelite da drugi postupaju prema vama. Isusov æivot bio je ispunjenje Zakona i proroËkih spisa (Matej 5,17). Sve o Ëemu su Zakon i Proroci govorili, On je Ëinio. Zato je mogao u Govoru na gori reÊi okupljenom mnoπtvu (i nama): “Sve πto æelite da ljudi Ëine vama, Ëinite i vi njima! U tome je sav Zakon i Proroci.” (Matej 7,12) Dakle, pokazati posluπnost na djelu znaËi Ëiniti drugima ono πto bismo æeljeli da oni Ëine nama. Petar ukratko opisuje Isusa kao Onoga koji je “proπao ËineÊi dobro” (Djela 10,38). Primite silu za posluπnost. “Bog bijaπe s njim [Isusom].” (Djela 10,38) Taj tekst nam otkriva odakle je Isus primao silu za posluπnost. U Ivanu 14,10 On objaπnjava da Otac koji je u Njemu Ëini djela. I mi na isti naËin primamo silu za posluπnost. Ako ih zamolimo, Isus i Otac bit Êe s nama djelovanjem Svetoga Duha (Matej 28,20; Ivan 14,16-18.23). Oni Êe prebivati u vama i proizvesti “htjenje i djelovanje da mu se moæete svidjeti” (Filipljanima 2,13). O nama ovisi hoÊemo li im dopustiti da to uËine. Kad budemo prebivali u Kristu, neÊemo samo govoriti, veÊ Êemo prijeÊi s rijeËi na djela, baπ kao On (1. Ivanova 2,6). ODGOVORI 1. ©to je Isusu dalo silu da svoju volju pokori OËevoj? 2. Moæeπ li u svojoj sili postupati prema drugima onako kako bi æelio da se prema tebi postupa? Objasni svoj odgovor. Adam Hazel, Wolverhampton, Velika Britanija Ako ih zamolimo, Isus i Otac bit Êe s nama djelovanjem Svetoga Duha. 91 »etvrtak, 4. rujna Æivjeti, odraæavati i preobraæavati MI©LJENJE Ponovljeni zakon 11,1 Boæji zakon nam daje uvid u Osobu samog Zakonodavca — u Njegov karakter i naËin na koji gleda na nas kao one koji trebaju dræati Zakon. Taj uvid nam pokazuje kako trebamo æivjeti na Zemlji i kako se trebamo pripremati za Nebo. Bog nas ljubi viπe nego πto moæemo zamisliti. Njegova je ljubav bezuvjetna. On ne oËekuje od nas da Ga slijepo sluπamo i kao roboti dræimo Zakon pod prisilom ili zbog osjeÊaja duænosti. On æeli da imamo novo srce i nov um, da budemo svjesni da smo ovdje na Zemlji samo privremeno, a da Êemo na Nebu æivjeti vjeËno. Promjena uma i srca zahtijeva vrijeme. Ona nam vjerojatno neÊe donijeti popularnost, ali razmiπljanje o Isusovom zemaljskom æivotu pomoÊi Êe nam da stvari sagledamo iz prave perspektive. Isus je æivio po Zakonu. On nam je dao savrπeni plan za æivot i ophoenje prema drugima. Poziva nas da Ga ljubimo svom snagom. Kod Isusa je divno to πto zna da Êemo prolaziti kroz kuπnje. Prema tome, On zna i kako ih moæemo pobijediti kada se pojave. Nama je potrebna æelja da budemo vjerni do same smrti. To je joπ jedan plan koji nam je Isus dao (Filipljanima 2,8). RazvijajuÊi blizak odnos s Isusom, razumjet Êemo Boæji karakter. Deset zapovijedi pokazuju nam kako trebamo odraæavati Njegov karakter u svojem æivotu. Kada se usredotoËimo samo na Njega i prouËavamo Kristov æivot na Zemlji, osjetit Êemo potrebu za promjenom i da Ëinimo ono πto On traæi. Isus je umro da bismo mi mogli dobiti vjeËni æivot. Boæji plan nije bio da mi æivimo u ovakvom svijetu. On je dao svojega Sina, a Njegov Sin je dao svoj æivot da bismo mi mogli æivjeti na obnovljenoj Zemlji. “Blago onima koji tvore zapovijesti njegove, da im bude vlast na drvo æivota, i da uu na vrata u grad.” (Otkrivenje 22,14 — DK). Boæje zapovijedi pojavljuju se na poËetku i na kraju Biblije bez ikakve promjene u sredini. On æeli da Mu budemo vjerni kao πto je i On nepokolebljivo vjeran nama. Deset zapovijedi otkrivaju nam da smo svi sagrijeπili i da nam je potrebna Boæja milost i milosre. One nas upuÊuju na Boæji plan spasenja i na Njegovu æelju da svi budemo spaπeni. ODGOVORITE 1. Kako mi prikazujemo Boæji zakon kada svjedoËimo onima koji ne vjeruju? ©to moæemo reÊi onima koji tvrde da taj Zakon viπe ne vrijedi u dvadeset prvom stoljeÊu? 2. Na koji naËin mi kao crkva æivimo po Zakonu kao πto je Isus æivio? Vide li ljudi u sredini u kojoj æivimo naπu ljubav na djelu? Donna Palmer, Wolverhampton, Velika Britanija 92 Petak, 5. rujna Otkrivenje Boæjeg karaktera ISTRAÆIVANJE Psalam 19,8-15 ZAKLJU»AK Adamu i Evi nije bilo potrebno detaljno objaπnjavati Boæji zakon. Oni su nauËili kako trebaju æivjeti upoznavπi Boæji karakter dok su se sretali s Njim. Naæalost, æelja za veÊim znanjem dovela je do njihovog pada. Poπto se grijeh umnoæio, Bog je morao upoznati svoj narod sa Zakonom koji je uklesao u kamene ploËe. Da su slijedili Njegov Zakon, on bi ih πtitio od zla i pribliæio Bogu. Teænja da savrπeno dræimo Zakon ne moæe nas spasiti, ali nam moæe otkriti ono πto je Bog s puno ljubavi planirao za naπ æivot. RAZMOTRITE u Nacrtaj na velikoj ploËi kako zamiπljaπ kamene ploËe s Boæjih Deset zapovijedi. u Provjeri svoje poznavanje redoslijeda Deset zapovijedi tako πto Êeπ svaku od njih zapisati na posebnom papiriÊu, a zatim ih ispravno poredati. u Poπalji ovu pouku elektroniËkom poπtom prijatelju uz osobni komentar o tome koliko tebi znaËe Boæje zapovijedi. Pouku moæeπ naÊi (u elektroniËkom obliku) na web-adresi www.adventisti.hr. u Snimi video koji ilustrira vaænost svih deset zapovijedi i cijele Biblije. u Grupiraj Deset zapovijedi prema razliËitim kriterijima koje zapaæaπ. Usporedi svaku skupinu s ostalima. u Parafraziraj Deset zapovijedi na naËin koji je posebno znaËajan za tebe. u Osmisli druπtvenu igru ili napiπi pjesmu koja bi mogla pomoÊi djeci da nauËe Deset zapovijedi. POVEÆI Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, 27. i 29. poglavlje. Danny Shelton and Shelley Quinn, Ten Commandments Twice Removed; Dwight K. Nelson, The Eleventh Commandment: A Fresh Look at Loving Your Neighbor as Yourself. Debbie Battin Sasser, Friendswood, Teksas, SAD 93 Pouka 11 6.—13. rujna 2014. Subota “Tada im nastavi: Subota je stvorena radi Ëovjeka, a ne Ëovjek radi subote. Stoga je Sin »ovjeËji gospodar i subote.” (Marko 2,27.28) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, Zagreb 2014., str. 215—219 94 Subota, 6. rujna Pravo bogosluæje UVOD Matej 12,1-8; Marko 2,27.28; Ivan 1,1-3 Nakon πest dana stvaranja, Bog se sedmoga dana odmorio, posvetio ga i blagoslovio. On nam je dao subotu kao poseban dan u koji trebamo ostaviti po strani svoje tjedne stresove i terete kako bismo proveli punih dvadeset Ëetiri sata s Njim. Isus je rekao svojim uËenicima da je “subota je stvorena radi Ëovjeka, a ne Ëovjek radi subote. Stoga je Sin »ovjeËji gospodar i subote.” (Marko 2,27.28) Kao sin crkvenog starjeπine znao sam da je petak uveËer vrijeme kad poËinjemo subotu. Ali jednom me je prijatelj pozvao na koπarkaπku utakmicu koja se igrala u petak uveËer. Odazvao sam se pozivu i otiπao s nekoliko drugih prijatelja s koledæa. Meutim, dok sam bio tamo, muËio me je osjeÊaj da Ëinim neπto πto nije ispravno, da bih trebao biti u crkvi. Iznenada me je jedan od prijatelja iz crkve nazvao i pitao hoÊu li doÊi u crkvu na poËetak subote. Baπ kad sam mu namjeravao reÊi da dolazim, skupina navijaËa je glasno povikala jer je njihova momËad postigla koπ. Kad me je prijatelj pitao kakva je to buka, rekao sam mu da se nalazim na koπarkaπkoj utakmici. On je odgovorio tako πto me je podsjetio na vaænost subote. Bog je rekao Mojsiju: “Reci Izraelcima: Subote moje morate odræavati, jer subota je znak izmeu mene i vas od naraπtaja do naraπtaja, da budete svjesni da vas ja, Jahve, posveÊujem.” (Izlazak 31,13) Jeste ikad u kuπnji da subotu shvatite olako, da subotnje duænosti zamijenite svojim uobiËajenim svakidaπnjim aktivnostima? Dok ovoga tjedna budete prouËavali o suboti, neka vas Isus nadahne da razmiπljate o znaËenju dana odmora u vaπem æivotu. Kabenge Solomon, Kampala, Uganda Jeste li ikad u kuπnji da subotu shvatite olako? 95 Nedjelja, 7. kolovoza Subota — sveti dan LOGOS Luka 4,16-31; 6,6-10; Ivan 1,1-3; Djela 13,14-44; Koloπanima 1,16 Stvaranje ljudi bilo je vrhunac tjedna stvaranja. Boæja namjera bila je da prvih πest dana u tjednu suraujemo s Njim u brizi o Njegovim stvorenjima, a da sedmog dana imamo subotnji odmor. Subota je toliko vaæna da je postala jedna od Deset zapovijedi (Izlazak 20,8-11). Subota je “prednost koju imamo jednom tjedno kada zaboravljamo sve πto nas podsjeÊa na ovaj svijet grijeha i kad se ‘sjeÊamo’ svega onoga πto nas pribliæava Bogu. Subota moæe postati za nas malo svetiπte u pustinji ovoga svijeta u kojem privremeno moæemo biti slobodni od njegovih briga i uÊi, takoreÊi, u nebesku radost.” (The SDA Bible Commentary, sv. 1, str. 604) Stvoritelj i Gospodar subote (Postanak 2,2; Izlazak 20,8-11; Ivan 1,1-3; Koloπanima 1,16) “Ivan prikazuje Krista kao Stvoritelja svega postojeÊeg. ... U pradavna vremena RijeË nije bila pasivan, neaktivan entitet, veÊ je bila aktivno i blisko povezana s Ocem u razvoju i ureenju svega postojeÊeg.” (Isto, sv. 5, str. 898) “Subota moæe postati za nas malo svetiπte u pustinji ovoga svijeta u kojem privremeno moæemo biti slobodni od njegovih briga i uÊi, takoreÊi, u nebesku radost. Ako je subotnji odmor bio poæeljan za bezgreπna biÊa u raju (Postanak 2,1-3), koliko je tek vaæniji za greπne smrtnike koji se pripremaju za povratak u blaæeno prebivaliπte!” (Isto, sv. 1, str. 604) Kada razmiπljamo o suboti kao o posebnom danu koji provodimo s naπim posebnim Prijateljem, Isusom, onda ona doista postaje ‘milina’. Svetkovanje subote — Kristov obiËaj (Luka 4,16.31; 6,6; 13,10) Biblija jasno pokazuje da je Krist redovno svetkovao subotu: “... po svom obiËaju u subotu ue u sinagogu.” (Luka 4,16) Svetkovanje subote bilo je Njegova navika — neπto πto je Ëinio svakoga tjedna. To je bio znak Njegove odanosti Ocu i potvrda vaænosti Ëetvrte zapovijedi Boæjeg moralnog Zakona. »initi dobro u subotu (Luka 4,16-20; 6,1-10; 13,10-17) Isus je Ëesto svojim rijeËima i djelima potvrivao da je pomaganje drugima subotom u skladu sa Zakonom. Kada pomaæemo drugima, mi postajemo Boæji suradnici u blagoslivljanju ËovjeËanstva. Njegova je namjera bila da na taj naËin pokaæemo nesebiËnu ljubav prema drugima. “Njegov rad na izljeËenju nije krπio subotu niti je ukidao. Ali je taj rad uËinio kraj nepodnoπljivim propisima koji su izopaËili znaËenje subote kao Boæjeg sredstva za duhovno osvjeæenje i radost.” (©to adventisti vjeruju..., str. 263) 96 Subota — neprekidni blagdan (Izaija 6,22.23; Djela 13,14-49; 17,2) Kada se uznio na Nebo, Krist je svojim uËenicima ostavio nalog da propovijedaju Evanelje svijetu i da krπtavaju svakoga tko povjeruje. Oni su to vjerno Ëinili svake subote. ZahvaljujuÊi apostolima, Kristova sluæba se nastavila i subota se uvelike svetkovala. »ak i kada pravedni budu vladali zajedno s Bogom u nebeskom kraljevstvu, bogosluæje subotom zauvijek Êe se odræavati. “Od mlaaka do mlaaka, od subote do subote, dolazit Êe svi ljudi da se poklone pred licem mojim — govori Jahve.” (Izaija 66,23) Nagrada za svetkovanje subote (Izaija 58,13.14) Mnogi su krπÊani prilagodili svetkovanje subote onome πto njima osobno odgovara. Neki samo prisustvuju bogosluæju u crkvi, a zatim nastavljaju obavljati svoje svakidaπnje aktivnosti. Meutim, pravo svetkovanje subote je neπto viπe od posjeÊivanja crkve. Subota je dan kada trebamo svjedoËiti o Bogu ljudima koji Ga ne poznaju, kojima je potrebna pomoÊ zato πto su siromaπni ili bolesni. Kada svetkujemo subotu onako kako Bog æeli, On Êe nam se radovati. On Êe uËiniti da boravimo na uzviπenim mjestima na zemlji i dat Êe nam udio u baπtini zajedno s Njegovim narodom koji je iπao ispred nas. ODGOVORI 1. Na koji ti naËin istinsko svetkovanje subote pomaæe da postaneπ savrπeni Boæji svjedok? 2. Smatra li Bog da je pravo svetkovanje subote “samo pristojno se obuÊi i prisustvovati bogosluæju u crkvi”? Razgovarajte o tome. Lwanga Jonathan, Kampala, Uganda Isus je Ëesto svojim rijeËima i djelima potvrivao da je pomaganje drugima subotom u skladu sa Zakonom. 97 Ponedjeljak, 8. rujna Dan iscjeljenja i radosti SVJEDO»ANSTVO Izaija 42,12; Matej 5,17.18; Marko 2,23-28; Jakov 2,8 “Duh sluæbe treba se pokazati u domu i u crkvi. Onaj koji nam je dao πest dana za naπe privremene poslove, blagoslovio je i posvetio sedmi dan i odvojio ga za sebe. Boæanska je milost odredila da se za bolesne i one koji pate treba pobrinuti. Trud koji je potreban da bi se njihovo stanje olakπalo nuæno je potreban i ne moæe se smatrati nepoπtovanjem subote. Takva su djela u savrπenom skladu sa zapovijedi o suboti. Naπ veliki Uzor je uvijek bio aktivan subotom kad god su Mu bile predoËene potrebe bolesnih i onih koji pate.” (Ellen G. White, Counsels for the Church, str. 267) “Iz ovog razloga On je izabrao subotu da izvrπi djelo ozdravljenja u Bethezdi. Mogao je izlijeËiti bolesnog Ëovjeka i u neki drugi dan tjedna, ili ga je mogao izlijeËiti a da mu ne naloæi da ponese svoj leæaj. Ali to Mu ne bi dalo priliku koju je æelio. U osnovi svakog djela u Kristovom æivotu na Zemlji nalazila se neka mudra namjera. Sve πto je Ëinio bilo je vaæno samo po sebi i po svojoj pouËnosti. Meu nesretnicima u ribnjaku izabrao je najteæi sluËaj na kome je iskazao svoju iscjeljujuÊu silu i naredio Ëovjeku da ponese svoj leæaj kroz grad i tako objavi veliko djelo uËinjeno nad njim. Ovo Êe pokrenuti pitanje πto je zakonito Ëiniti subotom i otvoriti Mu put da optuæi hebrejska ograniËenja u pogledu na Gospodnji dan i objavi da je njihova predaja niπtavna. Isus im je objasnio da je djelo izljeËenja bolesnih u skladu sa zakonom o suboti. Ono je bilo u skladu s radom Boæjih anela koji neprekidno silaze i penju se izmeu Neba i Zemlje sluæeÊi ËovjeËanstvu koje pati. ‘Otac moj neprestano radi, zato i ja radim.’” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 155) “Valja Ëiniti” znaËi da je to u skladu sa Zakonom. Krist nikad nije ukorio Æidove zbog dræanja Zakona niti zbog svetkovanja subote. Naprotiv, On je uvijek podupirao Zakon u njegovoj cjelovitosti. ODGOVORI 1. Na koji naËin Kristovo pitanje: “Valja li u subotu dobro Ëiniti ili zlo Ëiniti? Duπu odræati, ili pogubiti?” mijenja naËin na koji gledaπ na subotu? 2. ©to moæemo nauËiti o dobrotvornom radu i sluæbi na osnovi Ëuda koja je Isus Ëinio subotom? Wamala Enoch, Kampala, Uganda “Isus im je objasnio da je djelo izljeËenja bolesnih u skladu sa zakonom o suboti.” 98 Utorak, 9. rujna Osvjeæite se, primite blagoslov DOKAZ Marko 2,27.28; Luka 4,16 Mnogi danas smatraju da je subota ukinuta ili da je zamijenjena nedjeljom. Ipak, nijedan biblijski tekst ne ukazuje na to. Krist je svetkovao subotu (Luka 4,16). On je nije doπao ukinuti, veÊ ispuniti. Mi rutinski servisiramo svoje automobile i druga prijevozna sredstva da bi radila dobro i bila sigurna za voænju. Subota je kao taj rutinski servis. Kada je svetkujemo na naËin na koji je Bog predvidio, ona nas obogaÊuje duhovno, tjelesno i emotivno. Zamislite da radite tijekom cijelog tjedna. Bez subotnjeg odmora umor i stres brzo bi nas iscrpili duπevno, tjelesno i duhovno. Uvijek smo tako zauzeti tijekom πest radnih dana. Treba pohaati predavanja, pisati zadaÊe i raditi da bismo mogli zaraditi za πkolarinu i druge æivotne troπkove. Æivimo grozniËavo od nedjelje do petka, ali sedmog dana svi moæemo biti nasmijani zbog osvjeæenja koje nam donosi subotnji odmor. Pravo svetkovanje subote zahtijeva sudjelovanje cijele obitelji. Roditelji trebaju dati primjer svojoj djeci kada je rijeË o svetkovanju subote na odgovarajuÊi naËin. Djeca trebaju nauËiti da je subota sveto vrijeme tijekom kojeg se mogu usredotoËiti na Boga i sve ono πto je On uËinio za njih. Za njih je to vrijeme uæivanja kada mogu uËiti o svijetu prirode koji je Bog stvorio. Subota je odvojena da bismo mogli produbiti svoj odnos s naπim Stvoriteljem i naπom obitelji. Sedmi dan je posebno vrijeme kada moæemo pokazati svoju ljubav i vjernost prema Bogu. Svetkovanjem sedmog dana mi priznajemo svoju vjeru u Njega. Svi naπi odnosi Êe napredovati ako subotu posvetimo Njemu. ODGOVORI 1. Mnogi krπÊani prisustvuju prijepodnevnom bogosluæju, ali ne dolaze na poslijepodnevno! Zaπto? Gdje oni provode ostalo subotnje vrijeme? 2. Ako bi drugi dolazak bio u subotu, gdje bi te Isus zatekao? Lwanga Robert Musisi, Kampala, Uganda Svi naπi odnosi Êe napredovati ako subotu posvetimo Njemu. 99 Srijeda, 10. rujna Obnova PRIMJENA Izaija 58; Luka 4,16 ©panjolski umjetnik Elias Garcia Martinez naslikao je 1930. godine remekdjelo “Evo Ëovjeka”. U kolovozu 2012. Cecilia Jimenez Borja pokuπala je restaurirati tu fresku koja je poËela propadati. Meutim, usprkos njezinim dobrim namjerama, to joj nije poπlo za rukom. (Wikipedia, Ecce Homo (Elías García Martínez), http://en.wikipedia.org/wiki/Ecce_Homo _(El%C3%ADas _Garc%C3%ADa_ Mart%C3%ADnez) Zar ne mislite da se to dogaa i u naπem æivotu danas? ©estog dana stvaranja Bog je naËinio ljude na svoju sliku i povjerio im brigu o ostalim svojim stvorenjima. Osim toga, stvorio je i subotu da bismo se mogli odmoriti od svih poslova koje obavljamo ostalih dana i provesti puna dvadeset Ëetiri sata s Njim. Naæalost, to remek-djelo je toliko oπteÊeno grijehom da se danas Ëak i na subotu gleda kao na obiËan radni dan ili dan za zabavu. Kako da ne naruπimo Boæji plan o svetkovanju subote? U nastavku navodimo nekoliko naËina kako moæemo svetkovati subotu tako da se u nama obnovi Boæja slika. Dosljedno svetkujte subotu. Tekst u Luki 4,16 uËi nas da je Isus odlazio u sinagogu svake subote. Spasitelj nam je na taj naËin ostavio primjer da i mi tako Ëinimo. Shvatite znaËenje subote. Subota nije samo zakon kojeg se moramo pridræavati. To je vrijeme posveÊeno iskljuËivo Bogu. Ako se usredotoËite na Njega i na ono πto On Ëini za vas tijekom subotnjeg vremena, onda Êe ona doista postati milina, a ne samo dan u koji neke stvari ne smijete raditi. “Zadræiπ li nogu da ne pogaziπ subotu, i u sveti dan ne obavljaπ poslove; nazoveπ li subotu milinom a Ëasnim dan Jahvi posveÊen; Ëastiπ li ga odustajuÊ od puta, bavljenja poslom i pregovaranja — tad Êeπ u Jahvi svoju milinu naÊi i ja Êu te provesti po zemaljskim visovima, dat Êu ti da uæivaπ u baπtini oca tvog Jakova, jer Jahvina su usta govorila.” (Izaija 58,13.14) Poveæite se s Bogom. Marljivo prouËavajte Njegovu RijeË. Molite se bez prestanka. I ne zaboravite se moliti za druge Ëlanove i voe crkve. Molite se da vas Sveti Duh nadahne da ispravno svetkujete subotu. Stalna molitva pomaæe nam da imamo blizak odnos s Kristom. Samuel Nsubuga, Kampala, Uganda Marljivo prouËavajte Njegovu RijeË. Molite se bez prestanka. 100 »etvrtak, 11. rujna NaËela i usmjerenje MI©LJENJE Matej 26,64; Luka 4,16; Djela 13,14-52; Hebrejima 4 Vjerujem da je Bog govorio Adamu i Evi o tome kako ih je stvorio i kako je stvorio Zemlju. Vjerujem da im je rekao i zaπto im daje subotu. »ak i nakon πto se grijeh pojavio na Zemlji, subota je bila vaæan Ëimbenik u odnosu ËovjeËanstva s Bogom. Tada je subota ukazivala ne samo na stvaranje ljudi, veÊ i na njihovo spasenje (Hebrejima 4). Isus je svetkovao subotu. Na temelju toga znamo da On nije doπao ukinuti zapovijed o suboti, veÊ je ispuniti i pokazati nama kako da je svetkujemo. Kao krπÊani trebali bismo imati na umu da je subota znak spasenja izmeu Boga i Njegovog naroda i da bi nas ona trebala na poseban naËin podsjeÊati na spasenje. »ineÊi dobra djela u subotu, Krist je naglaπavao njezin karakter otkupljenja i davao ljudima novu nadu za ovo vrijeme i za vjeËnost. Subota je odvojena da bi obogatila naπ odnos s Bogom. Tekst u Djelima 13,14-52 pokazuje nam kako su nakon Isusove smrti Njegovi sljedbenici nastavili svetkovati subotu kad su ohrabrivali jedni druge i uËili kako je Bog vodio svoj narod u proπlosti. Na temelju zapovijedi o suboti u Izlasku 20,8-10, saznajemo: (1) kakav bismo stav trebali imati prema suboti, (2) da svetkovanje subote obuhvaÊa cijelo naπe domaÊinstvo, (3) da subota ukazuje na Boga kao naπeg Stvoritelja i naπ Primjer u vezi sa svetkovanjem subote i (4) da na poËetku svakog tjedna trebamo isplanirati svoje svakidaπnje obveze kako bismo u petak uveËer nestrpljivo Ëekali da poËne subota. “Da bismo se sjetili ‘dana odmora’ da ga svetkujemo (Izlazak 20,8), moramo razmiπljati o suboti cijeloga tjedna i vrπiti neophodne pripreme kako bismo je svetkovali tako da to bude po Boæjoj volji. Mi moramo paziti da ne iscrpimo svoje snage tijekom tjedna toliko da nismo sposobni sudjelovati u Njegovoj sluæbi subotom.” (©to adventisti vjeruju..., str. 262) Ssajjabbii Ssekasi Stephen, Kampala, Uganda Subota je odvojena da bi obogatila naπ odnos s Bogom. 101 Petak, 12. rujna Jesmo li mi ljubitelji subote? ISTRAÆIVANJE Marko 2,27.28 ZAKLJU»AK Subota. ©to taj dan znaËi za vas? Je li to samo joπ jedan dan dosadnog ili stresnog tjedna ili vam je ipak malo uzbudljivija od posla koji obavljate od devet do sedamnaest sati svakog radnog dana? Moramo imati na umu da je subota naËinjena radi nas, a ne obrnuto. Ako vam je subota teret na Zemlji, vremensko razdoblje koje ne volite jer ne moæete gledati omiljeni TV-kanal ili kupovati odjeÊu, hoÊe vam isto tako biti teret i na Nebu? Subota Êe uvijek postojati (Izaija 66,22.23), a uæivanje u njoj poËinje danas. Kako bi bilo tuæno kada biste na Nebu mrzili zalazak sunca u petak uveËer prije poËetka subote. RAZMOTRI u Provedi subotu nasamo s Bogom. To moæe biti u tvojoj sobi, u prirodi, na putu. Razgovaraj s Bogom i budi “u crkvi” s Njim kamo god ideπ. IskljuËi mobilni telefon i sluπaj Ga neometano. u Sudjeluj u bogosluæju. Mnoge subote provodimo sjedeÊi u klupi i promatrajuÊi druge kako vode bogosluæje. Pitaj pastora ili starjeπinu kako bi mogao doprinijeti sluæbi — pjesmom, molitvom, kao redar itd. u Napiπi pjesmu ili Ëlanak o suboti. Moæeπ ga postaviti na internet ili na Facebook stranicu kako bi mogao biti blagoslov za druge. u PoËni drukËije razmiπljati o tjednu koji je pred tobom. Umjesto da u nedjelju pomisliπ: Oh, preda mnom je joπ jedan naporan tjedan, usredotoËi se na sedmi dan. Nikad nije kasno da se poËneπ duπevno i duhovno pripremati za subotu koja dolazi. Neka ti ona bude poticaj tijekom cijelog tjedna. u PoËni prouËavati Bibliju u subotu popodne. Umjesto uobiËajenog drijemanja, pozovi k sebi nekoliko prijatelja i zajedno prouËavajte RijeË. POVEÆI Jeremija 17,22; Matej 12,1-11; Hebrejima 4,1-11. Celeste Perrino Walker, Making Sabbath Special: Simple Traditions to Make the Day a Delight; Yara Young, Oh No, It’s Sabbath Again. ©to adventisti vjeruju…, “Subota”, str. 249—264. Dario Peña, Kolumbija, Juæna Amerika 102 Pouka 12 13.—20. rujna 2014. Smrt i uskrsnuÊe “Ja sam uskrsnuÊe i æivot — reËe joj Isus. — Tko vjeruje u mene, ako i umre, æivjet Êe.” (Ivan 11,25) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, Zagreb 2014., str. 220—224 103 Subota, 13. rujna Nadmaπi to, Zeuse UVOD Otkrivenje 1,18 U pokuπaju da objasne pojavu grijeha na svijetu, stari Grci su izmislili priËu o lijepoj, ali opasno radoznaloj Pandori. Prema toj legendi, Pandora je bila prva æena koja se pojavila na Zemlji na zahtjev grËkog boga Zeusa. Poslije je drugi grËki bog, Prometej, razgnjevio Zeusa zato πto je ukrao vatru s neba da bi je dao ljudskim biÊima. Zeus je otpoËeo svoju osvetu dopustivπi da se Pandora uda za Prometejevog brata Epimeteja. U jednom trenutku Pandori je poklonjena kutija koju nipoπto nije smjela otvoriti. Zeus je nastavio kovati urotu. Skovao je lukav plan da Epimetej, ili njegov brat Prometej, otvore kutiju, ali kao πto se moglo pretpostaviti — nadvladala je Pandorina radoznalost i otvorila ju je ona. Njezin sadræaj pun zala, pakosti i bolesti koje je Zeus poæelio Prometeju odjednom je izletio i rasuo se po cijeloj zemlji. Ipak, prije nego πto je Pandora uspjela zatvoriti kutiju, joπ neπto je pobjeglo u svijet — nada. (Lin Donn, “Pandora’s Box”, http://greece.mrdonn.org/greekgods/pandora.html; posjeÊeno 26. lipnja 2013.) IroniËno je da su mnogi elementi ovog grËkog mita sliËni biblijskom izvjeπtaju o stvaranju. Stvorena biÊa, Adam i Eva, bila su iskuπana. Pala su na ispitu i grijeh i njegove uæasne posljedice, ukljuËujuÊi smrt, doπli su na svijet. To je svijet u kojem mi danas æivimo — u kojem je uobiËajeno da mirno prolazimo automobilom dok se preko puta dogaa ubojstvo, ne razmiπljamo o opalom liπÊu i Ëitamo novinske naslove o ubojstvima. »esto, meutim, kada naπi najmiliji viπe ne budu s nama, postajemo svjesni da nema niËeg prirodnog u vezi sa smrÊu. Shvativπi svoju niπtavnost, naπa duπa Ëezne za neËim veÊim od sebe. SreÊom po nas, mi ne sluæimo Bogu kojeg pokreÊe æelja za osvetom kao u priËi o Pandori. Tu poËinje Radosna vijest. Stvoritelj svemira odrekao se svoje slave da bi bio ubijen za naπe spasenje. Samo Ga je prava ljubav mogla navesti na to (1. Ivanova 4,10). U Njegovom planu spasenja mi nalazimo pravo podrijetlo nade. Isus s pouzdanjem objavljuje: “Ja sam Prvi i Posljednji, Onaj koji æivi! Bio sam mrtav, ali, evo, æivim u vijeke vjekova i imam kljuËeve smrti i podzemlja.” (Otkrivenje 1,17.18) Njegovo uskrsnuÊe nam daje mir i uvjerenje da su grijeh i smrt neπto neprirodno πto i mi moæemo pobijediti kada povjerujemo u Njega (Ivan 3,16). To je najljepπe obeÊanje koje danas postoji. Neka Zeus nadmaπi to ako moæe! Wyndi Ambrose, St. Croix, DjeviËanski otoci Mi ne sluæimo Bogu kojeg pokreÊe æelja za osvetom. 104 Nedjelja, 14. rujna “Evo æivim u vijeke vjekova” DOKAZ Otkrivenje 1,18 OtkljuËavanje otvara i oslobaa ono πto je bilo zakljuËano. Ono nam daje pristup k neËemu πto nije bilo dostupno. Jedna od mnogih prednosti koje dobivate kada “otkljuËate” (tj. otplatite) svoj mobilni telefon jest πto ste osloboeni ograniËenja i dodatnih troπkova nametnutih od strane vaπeg davatelja usluga. To znaËi da moæete promijeniti davatelja usluga i izabrati nekoga s povoljnijom tarifom, a da pritom ne morate kupiti novi telefon. Osim toga, moæete slobodno koristiti svoj telefon kad putujete u inozemstvo. Otkrivenje prikazuje Isusa kao Onoga koji ima kljuËeve od pakla i od smrti. Isusova smrt i uskrsnuÊe pokazali su nam da On doista ima kljuË kojim moæe otvoriti grobove onih koji su umrli u Njemu. O Njegovom drugom dolasku On Êe otkljuËati grobove onih koji su umrli vjerujuÊi u Njega. Pavao kaæe: “Jer Êe sam Gospodin sa zapovjedniËkim zovom, s glasom arkanela i sa zvukom trube Boæje siÊi s neba, i najprije Êe uskrsnuti umrli u Kristu.” (1. Solunjanima 4,16) Oni koji su umrli u Kristu osloboeni su iz svojeg stanja smrti koje ih je odvajalo od æivota. Kada oni koji su u Kristu umru, spavaju u Njemu koji je pobijedio smrt! Kada shvatimo tu veliËanstvenu istinu, spremno Êemo se suoËiti s prijevarama koje nam Sotona sprema zato πto zna da mu je preostalo joπ samo malo vremena. Meutim, mnogi Êe ipak biti zavedeni njegovim lukavim igrama. Biblija tvrdi da je Bog izvor sveukupnog æivota. Prema tome, dobili smo detaljan opis naravi æivota i smrti od Onoga koji je odgovoran za samu pojavu æivota. Stoga se trebamo okrenuti Bibliji kao pouzdanom izvoru da bismo uËili o pitanjima povezanim sa smrÊu. (“The Authoritative Source of Truth”, The Truth About Death, http://www.truthaboutdeath.com /blog /id/1591/the-authoritative-source-of-truth.aspx) ODGOVORI 1. Kako moæeπ uputiti rijeËi ohrabrenja iz biblijske perspektive nekome koga poznajeπ i kome je smrt oduzela neku dragu osobu? 2. Razmiπljaj o nadi koju imamo u vjeËni æivot u kojem viπe neÊe biti æalosti, smrti i patnje. Razmisli koliko je vaæno æivjeti s vjerom u Isusa. Juan A. Cabrera, Burtonsville, Maryland, SAD Biblija tvrdi da je Bog izvor sveukupnog æivota. 105 Ponedjeljak, 15. rujna Boæanski plan LOGOS Job 14,12; Psalam 146,4; Propovjednik 9,5.6.10; Luka 23,43; Ivan 1,1-4; 14,6 Gubitak drage osobe sigurno je neπto najteæe s Ëime se ljudsko biÊe moæe suoËiti, posebno ako se to dogodi iznenada. OæaloπÊena obitelj i prijatelji u tim trenutcima imaju veliku potrebu za nekom vrstom utjehe. Mnogi krπÊani uvjeravaju oæaloπÊene da se njihovi mili i dragi sada nalaze “na boljem mjestu”, ili da su “na Nebu i promatraju ih”. Meutim, Biblija ima πto reÊi o tome πto se zapravo dogaa kada netko umre. Stanje mrtvih (Job 3,11-13; 14,12; Psalam 13,4; 115,17; 146,4; Propovjednik 9,5.6.10) Jeste li ikada spavali tako dubokim, okrepljujuÊim snom da niste imali pojma koje je doba dana kad ste se probudili? Biblija opisuje smrt kao neπto sliËno tome — dubok, miran san koji traje sve do Isusovog drugog dolaska. Mrtvi nisu viπe svjesni onoga πto se zbiva oko njih (Propovjednik 9,5.6.10). Prema tome, oni vas ne mogu “promatrati odozgo”. Moæete li zamisliti agoniju i æalost koju bi osjeÊala majka na Nebu kad bi promatrala kako njezina djeca prolaze kroz nevolje ovdje na Zemlji? U Luki 23,43 Isus kaæe razbojniku na kriæu: “Zaista, kaæem ti, danas Êeπ sa mnom biti u raju!” Isus nije rekao da Êe taj Ëovjek kada umre doslovno otiÊi pravo na Nebo.1 (https://adventistbiblicalresearch.org/sites/default/files/pdf/Last% 20Enemy_0.pdf) Umjesto toga, Isusova izjava razbojniku bila je snaæna potvrda da nas Bog ljubi i da Êe nas prihvatiti u bilo kojem trenutku naπeg æivota ako smo iskreni. Ako se uhvatite za Spasitelja iskrenim srcem, makar i u jedanaesti sat, bit Êete spaπeni. “Razbojnik je molio u vjeri, u poniznosti i pokajanju. Molio je usrdno kao da je u potpunosti razumio da bi ga Isus mogao spasiti ako bude htio. Nada u njegovom glasu bila je pomijeπana s boli kada je shvatio da Êe, ako Isus to ne bude htio, biti izgubljen, zauvijek izgubljen.” (The SDA Bible Commentary, sv. 5, str. 1128) »ak i na rubu smrti Krist je u stanju spasiti i oprostiti grijehe. To dokazuje da nitko nije preveliki greπnik u Boæjim oËima. Ako joπ uvijek imate dah u pluÊima i srce koje kuca u grudima, moæete biti spaπeni. 1 Zbog naËina na koji su znakovi interpunkcije postavljeni u ovom retku, mnogi krπÊani vjeruju da odlazimo na Nebo ubrzo nakon smrti. Meutim, u izvornom grËkom tekstu nije bilo znakova interpunkcije. Za viπe informacija pogledajte The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 5, str. 877 i Ëlanak “Death—The Last Enemy”, na webstranici Instituta za biblijska istraæivanja (Biblical Research Institute/: https://adventistbiblicalresearch.org/sites/default/files/pdf/Last%20Enemy_0.pdf) 106 Nada u uskrsnuÊe (Ivan 1,1-4; 14,6) Isus je ponizno i posluπno poπao na kriæ da bismo mi imali nadu u uskrsnuÊe. On je osiromaπio i bio poniæen da bismo mi mogli biti bogati i uzviπeni. On je poloæio svoj æivot da bi mogao nama dati vjeËni æivot. On je doæivio prijezir, mrænju i sramotu. On je osjetio svako zlostavljanje, svaki udarac biËem, svaki trn, svaki klin i odluËio je sve podnijeti. “Krist je put sa Zemlje na Nebo. Svojom ljudskom naravi On dodiruje Zemlju, a boæanskom dodiruje Nebo.” (Isto, str. 1035) Kada iskreno predate svoj æivot Kristu, Ëak i ako umrete ovdje na Zemlji, primit Êete dar vjeËnog æivota prigodom Njegovog povratka. Sud (Propovjednik 12,14; Rimljanima 2,1-11; Jakov 2,18) Na sudu Êe biti ocijenjeno svako djelo, bilo dobro ili zlo. Oni koji su Ëinili dobra djela bit Êe nagraeni vjeËnim æivotom, a oni koji su Ëinili zlo bit Êe prokleti. Mrtvi u Kristu ustat Êe ponovno i zato ne oËajavajte kada izgubite svoje mile i drage. Oni Êe ponovno ustati! Iako je istina o sudu vrlo vaæna i ne treba je nikad zanemariti, Biblija nas ohrabruje da budemo radosni i da slavimo Isusa zato πto je pobijedio grijeh radi nas. “Bojte se Boga i zahvalite mu, jer je doπao Ëas njegova Suda! Poklonite se Stvoritelju neba i zemlje, mora i izvora voda!” (Otkrivenje 14,7) Sud nije neπto Ëega bismo se trebali bojati. Umjesto toga, trebamo hvaliti Boga za to. Bez suda ne bi bilo ni Neba. “U svijetu bez suda sve je besmisleno. Dobro se ne razlikuje od zla. Nema osnove da se neπto nazove ‘dobrim’, a neπto drugo ‘zlim’. Nema osnove da odluËimo πto je vrijedno truda, a πto ne.” (Tim Chester, “The Good News About Judgment”, http://timchester.wordpress.com/2007 /02/27/the-goodnews-of-god-judgment/) Veliki Pobjednik (Ivan 5,21; 10,17.18; 11,38-45; 1. KorinÊanima 15,17-20) Jedino Bog ima silu da podiæe mrtve jer je On Davatelj æivota. Isus je iskoristio Lazarovu smrt i uskrsnuÊe da bi pokazao Boæju slavu (Ivan 11,1-45). To je pokazalo povezanost izmeu Boga Oca i Boga Sina. Isus je umro za naπe grijehe i bio je podignut iz mrtvih da bi pokazao da smrt nema moÊ nad Njim i da bi nas oslobodio od naπih grijeha. Isus je umro i pobijedio smrt da bismo mi mogli æivjeti vjeËno. ©to Êete vi izabrati — æivot ili smrt? Abigail Harewood, Tortola, Britanski DjeviËanski otoci ©to Êete vi izabrati — æivot ili smrt? 107 Utorak, 16. rujna “Gdje je, smrti, tvoja pobjeda?” SVJEDO»ANSTVO 1. KorinÊanima 15,55 “Svrπeno je!” — objavio je Krist samo nekoliko sekundi prije nego πto je Njegova zadaÊa bila zavrπena. Pobjeda je izvojevana. Isus je doπao na Zemlju da bi nas otkupio nakon Ëovjekovog razoËaravajuÊeg pada. Plan spasenja je ostvaren, a avao je pobijeen. “Kad je Isus, dok je visio na kriæu, povikao: ‘Svrπeno je’, stijene su se raspale, zemlja se zatresla i grobovi se otvorili. Kad je ustao kao pobjednik nad smrÊu i grobom, dok je zemlja podrhtavala i nebeska slava obasjavala sveto mjesto, mnogi su pravedni uskrsnuli na Njegov zov i iziπli kao svjedoci da je uskrsnuo. Ovi poËaπÊeni ljudi ustali su proslavljeni. To su bili izabranici i sveti iz svih vremena, od stvaranja do Kristovih dana. I dok su æidovski voe nastojali prikriti Ëinjenicu da je Krist uskrsnuo, Bog je odluËio iz grobova podignuti skupinu koja Êe svjedoËiti o Isusovom uskrsnuÊu i objavljivati Njegovu slavu.” (Ellen G. White, Rani spisi, str. 158) Isusova slava se pokazala kad je pobjedonosno ustao iz groba. “Gdje je, smrti, tvoja pobjeda? Gdje je, smrti, tvoj æalac?” (1. KorinÊanima 15,55) Isus nam je pokazao da i mi moæemo pobijediti grob ako ostanemo u Njemu. Mnogo puta je to potvrdio na djelu dodirujuÊi i iscjeljujuÊi bolesne. Isus nije siπao na Zemlju samo da bi nas spasio, veÊ i da bi nam pokazao kako da æivimo krπÊanskim æivotom kada On viπe ne bude s nama. Apostol Ivan nam otkriva da je u Isusu æivot i da je On svjetlo ljudima. Iako smo mi skrenuli sa staze vjeËnog æivota, Isus Krist je prinio sebe na ærtvu da bismo mi æivjeti potpuno novim æivotom. “Prijestup je ljudske sinove uËinio Sotoninim podanicima. Vjerom u Kristovu ærtvu pomirnicu Adamovi sinovi mogu postati Boæja djeca. UzimajuÊi ljudsku narav, Krist je uzdigao ËovjeËanstvo. Greπni ljudi dobili su priliku da, povezani s Kristom, postanu dostojni imena Boæjih sinova.” (Ellen G. White, Put Kristu, 36. izd., str. 12) Isus nama danas nudi da poraz pretvorimo u pobjedu. Ono πto svijet nudi ne moæe se usporediti s prednostima koje imamo ako ostanemo pod Njegovim okriljem. On poziva sve ljude da provode vrijeme u Njegovoj prisutnosti, da budu ispunjeni Svetim Duhom i dijele Njegovu radost i blagoslove s drugima. Samuel C. Moses Jr., Tortola, Britanski DjeviËanski otoci Isus nama danas nudi da poraz pretvorimo u pobjedu. 108 Srijeda, 17. rujna Viπe od nade PRIMJENA Matej 19,26; Ivan 6,40; 2. Petrova 3,9 Isus je jasno izjavio da Êe nam On, ako Mu budemo vjerovali, dati vjeËni æivot. To obeÊanje trebalo bi nam pruæiti nadu i mir. Ali moram iskreno reÊi da mi je teπko osjetiti radost koju je On æelio da Njegove rijeËi izazovu. Je li moguÊe da neπto Ëujete toliko puta da to prestane djelovati na vas? SjeÊam se koliko puta sam Ëuo svojeg pastora kako veliËa “blaæenu nadu” u uskrsnuÊe, koliko puta sam i ja o tome govorio, pjevao i Ëitao. Ipak, uskrsnuÊe katkad izgleda kao neka udaljena nada koja je bitna samo onima kojima se bliæi kraj. Pitate li se katkad ima li obeÊanje o uskrsnuÊu u vjeËni æivot ikakvo praktiËno znaËenje ovdje i sada? Ako je tako, æelio bih vam ponuditi sljedeÊi odgovor: NauËite ljubiti svoje bliænje. S obzirom na to da postoji uskrsnuÊe, oni koji su uz vas danas, mogli bi ostati s vama zauvijek. Imajte na umu da se uskrsnuÊe ne odnosi samo na vas i vaπe prijatelje. Bog æeli da se svi spase (2. Petrova 3,9). To “svi” obuhvaÊa i neke ljude koji se vama ne dopadaju. Na primjer, kolega koji vam je pokuπao nauditi, osoba u crkvi koja πiri glasine o vama ili neki prijatelj kojeg ste uvrijedili, a nikad mu se niste ispriËali. NeÊemo moÊi izbjegavati jedni druge zauvijek. Pronaite odreeni razlog da ljubite svoje bliænje. To neÊe biti lak zadatak, ali ako uopÊe postoji situacija na koju se odnosi obeÊanje u Mateju 19,26, onda je to ova. Neke ljude je naizgled nemoguÊe voljeti, ali Isus je rekao da je Bogu “sve moguÊe”. Zaboravite sve ono loπe πto su vam ljudi uËinili. Neka se Bog time pozabavi. Zamolite Ga da vam pomogne da oprostite tim ljudima. Neki od njih Êe moæda æivjeti blizu vas na Nebu. ODGOVORI 1. Kako bi nada u uskrsnuÊe mogla utjecati na tvoj svakidaπnji æivot? 2. ©to misliπ zaπto Isus nije viπe govorio o tome kako Êe biti na Nebu? 3. HoÊemo li se na Nebu sjeÊati ruænih stvari koje su nam drugi uËinili? HoÊe li se drugi sjeÊati ruænih stvari koje smo im mi uËinili? Ili Êe sjeÊanje na naπe grijehe biti potpuno izbrisano? Objasni svoje odgovore. 4. Sjeti se nekih praktiËnih savjeta koji ti mogu pomoÊi da rijeπiπ sukob izmeu sebe i ljudi koje poznajeπ. 5. ©to treba uËiniti ako nije zdravo da se neki ljudi pomire? Robert Fuller, Arlington, Virginia, SAD Neka se Bog time pozabavi. 109 »etvrtak, 18. rujna HoÊete li biti spremni? MI©LJENJE Ivan 11,25 Mi vrlo teπko prihvaÊamo smrt. Odbijamo se pomiriti s tim da netko tko nam je drag nije viπe s nama i teπko nam je shvatiti kako Êemo æivjeti bez te osobe. To me navodi da razmiπljam o tome kako smo sretni πto je Isus umro i ponovno ustao, πto Mu omoguÊuje da æivi u nama. On je rekao: “Ja sam uskrsnuÊe i æivot — reËe joj Isus. — Tko vjeruje u mene, ako i umre, æivjet Êe.” (Ivan 11,25) Mnogi od nas se plaπe smrti. Plaπimo se na kojoj Êemo se strani naÊi prigodom uskrsnuÊa. Izgleda da zaboravljamo da se ne trebamo brinuti za krajnji ishod ako æivimo za Krista. Prigodom uskrsnuÊa bit Êemo pozvani da se pridruæimo ljudima koji su æivjeli za Krista tijekom proπlih vjekova. U Ivanu 14,6, Isus kaæe: “Ja sam put, istina i æivot. ... Nitko ne dolazi k Ocu osim po meni.” On ima silu da podigne iz mrtvih nas i naπe mile i drage koji su umrli u Njemu. Bit Êemo uzeti i uzdignuti na Nebo zajedno s Njim. ZnajuÊi to, ne bismo se trebali plaπiti Isusovog povratka, osim ako æivimo greπnim æivotom. “Jer sva Êe skrivena djela, bila dobra ili zla, Bog izvesti na sud.” (Propovjednik 12,14) Koliko god zvuËalo kao kliπej, naπ razlog broj jedan za æivot jest da æivimo za Boga. Svaki dan trebali bismo biti korak bliæe Njemu. Tekst u Otkrivenju 16,15 glasi: “Pazite! Dolazim kao lopov. Blago onomu koji bdije i Ëuva svoje haljine da ne bi iπao go i da se ne bi vidjela njegova sramota!” Lopov vas nikad ne bi upozorio da Êe vam doÊi u kuÊu. Lopovi dolaze nenajavljeno ne ostavljajuÊi vam vremena da se pripremite. Sustav osiguranja jedan je od naËina da se zaπtitimo od provalnika. Alarm vas opominje da su nepoæeljni gosti uπli u vaπu kuÊu. Tako bismo trebali æivjeti kao krπÊani — potpuno spremni za Isusov povratak. Naπ “alarm” mora biti stalno u reæimu spremnosti za Njegov povratak. HoÊete li se potruditi da redovno obnavljate njegove “baterije”? ODGOVORI 1. ©to te u tvojem æivotu spreËava da budeπ spreman za Kristov povratak? 2. Jesi li se spreman toga odreÊi? Ako nisi, zaπto? Dimitri Smith, Tortola, Britanski DjeviËanski otoci Sustav osiguranja jedan je od naËina da se zaπtitimo od provalnika. 110 Petak, 19. rujna Prvenac iz mrtvih ISTRAÆIVANJE Ivan 5,24; 11,25 ZAKLJU»AK “Pisci Novog zavjeta govore o Kristovom uskrsnuÊu kao o prvom dogaaju te vrste u Ëitavoj povijesti svemira. On je ‘prvina’, ‘prvenac iz mrtvih’. On je otvorio vrata koja su bila zakljuËana joπ od smrti prvog Ëovjeka. On se suoËio s knezom smrti, borio se s njim i pobijedio ga. Time se sve promijenilo. To je poËetak novog stvaranja: otvoreno je novo poglavlje u povijesti svemira.” (C. S. Lewis, Miracles, HaperCollins, 2001., str. 236,237) RAZMOTRI u ProËitaj tekstove u Ivanu 5,24 i 11,25 i zapiπi svoja razmiπljanja o tim redcima. Moæeπ upotrijebiti neki biblijski komentar ili grËki rjeËnik kako bi istraæio puno znaËenje rijeËi “smrt” i “sud”. Zapazi da je za one koji prihvaÊaju Krista kao svojeg Spasitelja i Gospodina “metamorfoza”, odnosno prelazak iz smrti u æivot, veÊ otpoËela, Ëak i prije uskrsnuÊa mrtvih prigodom drugog dolaska. Prije Krista mi smo u doslovnom smislu “mrtvaci koji hodaju”. Meutim, Isusova smrt je dovela do naπeg duhovnog novoroenja oslobaajuÊi nas od suda i lanaca smrti! u Poi u πetnju po prirodi i uæivaj u djelima Boæjeg stvaranja (starog stvaranja). Potraæi primjere “metamorfoze” koje nam Bog otkriva u svijetu prirode. Ponesi sa sobom biljeænicu i zapiπi sve primjere koje si vidio u biljnom i æivotinjskom svijetu koji te okruæuje. u Razmiπljaj o tome kako Bog preko Krista pokazuje svoju preobraæavajuÊu silu u tvojem æivotu da bi te vodio konaËnom ispunjenju Njegovog obeÊanja o uskrsnuÊu i vjeËnom æivotu s Njim. Iskoristi to vrijeme da zahvaliπ Bogu za æivot u izobilju koji ti sada daje i za nadu u vjeËnu buduÊnost s Njim na Nebu i na novoj Zemlji. u Pozovi nekog prijatelja da ti se pridruæi u molitvi, prouËavanju Biblije ili istraæivanju prirode kako biste zajedno doæivjeli nadu i izobilje æivota koji imamo u Kristu. u Podijeli s prijateljima, obitelji ili subotnjoπkolskim razredom ono πto si osobno doæivio prouËavajuÊi pouku za ovaj tjedan. Razgovarajte o tome kako nada u uskrsnuÊe i vjeËnost s Isusom utjeËe na vaπe duhovno putovanje. POVEÆI 1. KorinÊanima 15,26; 1. KorinÊanima 15,52-54; 1. Solunjanima 4,14-18; Otkrivenje 20,5.6; 14,13. ©to adventisti vjeruju..., “Smrt i uskrsnuÊe”, str. 349—358. Jean A. Kellner, Fulton, Maryland, SAD 111 Pouka 13 20.—27. rujna 2014. Drugi Kristov dolazak “Neka se ne uznemiruje vaπe srce! Vjerujte u Boga i u me vjerujte! U kuÊi Oca moga ima mnogo stanova. Kad ne bi bilo tako, zar bih vam rekao: ‘Idem da vam pripravim mjesto!’ Kad odem te vam pripravim mjesto, vratit Êu se da vas uzmem k sebi i da vi budete gdje sam ja.” (Ivan 14,1-3) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, Znaci vremena, Zagreb 2014., str. 225—229 112 Subota, 20. rujna Jeste li spremni? UVOD 2. Petrova 3,9; Otkrivenje 22,10 Isus nam je doπao pokazati kako trebamo æivjeti. On je doπao i zato da bi umro za nas koji nemamo nadu u vjeËni æivot, i na taj naËin osigurao spasenje onima koji Ga prihvate kao svojeg Otkupitelja. DoÊi Êe po drugi put da bi poveo na Nebo one koji su saËuvali Njegove zapovijedi u svojem srcu. Veliko pitanje glasi: “OmoguÊujete li Isusu Kristu da vas potraæi kada se vrati?” Ne moæemo sumnjati u Njegovo obeÊanje da Êe to uËiniti. Trebali bismo Mu zahvaliti za Njegovu sveobuhvatnu ljubav koja ne samo da nas spaπava od grijeha, veÊ æeli da budemo s Njim na Nebu. On bi nas jednostavno mogao pozvati sa svojeg prijestolja da doemo na Nebo i tako se ne bi morao vraÊati na ovaj greπni svijet. Ipak, odluËio je to uËiniti zbog velike ljubavi koju osjeÊa prema nama. U drugoj polovini devetnaestog stoljeÊa “oËekivanje blizine Kristovog dolaska skoro se sasvim izgubilo” (Handbook of Seventh-day Adventist Theology, ur. George Reid, str. 918). To je djelomiËno bilo zbog toga πto je katoliËka teologija bila uglavnom “usmjerena na smrt i sud, nebo i pakao” (Isto) , dok je “protestantska teologija bila pod dubokim utjecajem razvoja racionalizma i gledala kako se Boæje kraljevstvo uspostavlja na Zemlji pobjedom znanosti i razuma” (Isto). Ne budimo toliko zaokupljeni tim odstupanjima da bismo zaboravili na Kristovo obeÊanje da Êe se vratiti po nas. Znamo da je Njegov povratak blizu jer vidimo da se ispunjavaju mnogi znakovi koji ga pretkazuju. Ohrabrimo se i budimo vjerni. SvjedoËimo drugima i sluæenjem ËovjeËanstvu pokaæimo Krista koji je u nama. Mi smo buduÊnost novoga svijeta koji dolazi. HoÊemo li biti sebiËni u svojoj ljubavi prema Kristu ili Êemo unositi nadu u jadan æivot ljudi oko nas? Moæda se neki pitaju zaπto se Krist tako dugo ne vraÊa. Petar daje odgovor na to pitanje: “Ne odustaje Gospodin od izvrπenja obeÊanja, kako to neki misle, nego vas strpljivo podnosi jer neÊe da se itko izgubi, nego da svi pristupe obraÊenju.” (2. Petrova 3,9) Da, Krist joπ uvijek traæi vas i sve ostale koji hodaju s Njim. BuduÊi da On joπ uvijek nije doπao, vi i ja imamo priliku objavljivati obeÊanje o Njegovom povratku. On kaæe: “Dolazim uskoro.” Neka vaπ odgovor bude: “Da, Gospodine! Spreman sam!” Alejandra Argueta E., Mississauga, Kanada HoÊemo li biti sebiËni u svojoj ljubavi prema Kristu? 113 Nedjelja, 21. rujna ObeÊanje LOGOS Matej 24,42-44.45-51; Marko 13; Ivan 14,1-3 Istinita obeÊanja (Ivan 10,27.28; 14,1) I u Starom i u Novom zavjetu Bog je dao neka obeÊanja. Na primjer, On je Izraelcima obeÊao zemlju u kojoj teËe med i mlijeko (Izaija 55,1) i roenje naπega Spasitelja, Isusa Krista (Mihej 5,2; Luka 1,26-38). Iako je proπlo dosta vremena do njihovog ostvarenja, ona su se ipak na kraju ostvarila. Baπ kao u biblijska vremena, ljudi i danas doæivljavaju bol, povrijeenost, æalost, izdaju i mnogo toga drugog. Izgleda da svijet postaje sve gori. Ljudski postupci zbunjuju mnoge i mnogo toga kao da uopÊe nema smisla. Meutim, tekst u Ivanu 14,1 kaæe: “Neka se ne uznemiruje vaπe srce! Vjerujte u Boga i u me vjerujte!” Isus je izgovorio te rijeËi svojim uËenicima neposredno prije smrti. Pokuπavao im je objasniti da On neÊe biti s njima na Zemlji zauvijek. Oni nisu u potpunosti razumjeli Njegovu poruku i bili su uznemireni zato πto Êe uskoro izgubiti svojeg velikog Prijatelja. Nisu mogli zamisliti kako Êe se suoËiti sa svim svojim buduÊim izazovima bez Njega. Njihovim uznemirenim srcima bila je potrebna utjeha, iscjeljenje i, πto je najvaænije, nada. Zato im je Isus obeÊao da Êe preko Svetoga Duha On biti uz njih. »ak i danas Bog je jedini koji moæe pomoÊi svojem narodu da prebrodi teπka i izazovna vremena. On nam je dao obeÊanja koja donose nadu i sve πto je obeÊao doista Êe se ispuniti. Kada vjerujemo u Njega i predamo Mu svoje srce, moæemo izdræati oluju koju On zaustavlja jednim pokretom ruke. ObeÊanje nade (Marko 16,16; Ivan 14,1-3) Isus je obeÊao da Êe se u vrijeme koje Bog odredi vratiti da nas povede kuÊi sa sobom. Tada Êemo biti s Njim zauvijek. On upravo sada priprema mjesto za one koji Mu vjeruju i slijede Ga. “U kuÊi Oca moga ima mnogo stanova. Kad ne bi bilo tako, zar bih vam rekao: ‘Idem da vam pripravim mjesto!’” (Ivan 14,2) Isus je govorio o svojem uzaπaπÊu na Nebo nakon svoje smrti i uskrsnuÊa. Na taj je naËin osigurao svojem narodu odlazak na to predivno mjesto. To nije bilo kakvo mjesto. To je dom kakav ne moæemo ni zamisliti. RijeË “stanovi” znaËi “‘mjesto boravka’, ‘prebivaliπte’. ... »injenica da ima ‘mnogo stanova’ uvjerava nas da u OËevoj kuÊi ima dovoljno mjesta za sve koji prihvate OËev poziv.” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 5, str. 1034) Vjerujte Bogu (Ivan 14,1-3; Djela 2,38) Vrijeme istjeËe. Isus Êe doÊi prije nego πto oËekujemo i samo Njegovim pravim sljedbenicima bit Êe dopuπteno da uu u kuÊu Njegovog Oca. “Kad odem te vam pripravim mjesto, vratit Êu se da vas uzmem k sebi i da vi budete gdje 114 sam ja.” (Ivan 14,3) Ne moæe biti jasnije od toga. Oni koji prihvate Isusa kao svojeg Spasitelja i predaju Mu svoj æivot, bit Êe s Njim zauvijek! Moæemo vjerovati Njegovom obeÊanju. Nije nam potreban navigacijski ureaj da bismo stigli tamo. On Êe se osobno sresti s nama na oblacima i mi Êemo zajedno s Njim uÊi u nebesko kraljevstvo. Kakvi god bili vaπi problemi i tereti, postoji samo jedno rjeπenje. To isto rjeπenje bilo je ponueno Izraelcima i brojnim drugim biblijskim osobama. Jedno jedino rjeπenje za terete i teπkoÊe je Isus Krist. On iscjeljuje one koji su slomljenog srca, daje snagu slabima, Ëini naπe srce poniznim i ispunjava nas sreÊom i radoπÊu. ObeÊanja koja je Isus dao trebala su utjeπiti ne samo uËenike, veÊ i nas. Njegovo obeÊanje da Êe se vratiti po nas i povesti nas sa sobom na Nebo tjeπi nas i daje nam nadu. Mi sada patimo, ali postoji vrijeme i mjesto gdje viπe neÊe biti patnji. Na tom mjestu, koje naπ um ne moæe u potpunosti razumjeti, neÊe biti tuge, patnje ni suza. Umjesto toga, imat Êemo radost, sreÊu i smijeh. ©to moæe biti utjeπnije od spoznaje da postoji Bog koji nas toliko ljubi da priprema posebno mjesto za nas na kojem Êemo zauvijek æivjeti sretno s Njim? S kojim se god problemom suoËavate, uvijek se moæete okrenuti Isusu i On Êe iz temelja promijeniti vaπ æivot. Vjerujte u Gospodnja obeÊanja jer Êe ih On ispuniti. “Isusove rijeËi pokazuju da je put u vjeËni æivot siguran, iako ga joπ uvijek ne moæemo vidjeti — toliko siguran koliko i vaπe pouzdanje u Isusa. On je veÊ pripremio put u vjeËni æivot. Jedino pitanje koje moæda joπ uvijek nije rijeπeno jest vaπa spremnost da vjerujete.” (Life Application Bible, NIV, on John 14:3 Wheaton, Tyndale House Publishers, 1984., str. 1910.) Catherine Hernandez, Ontario, Kanada Kakvi god bili vaπi problemi i tereti, postoji samo jedno rjeπenje. 115 Ponedjeljak, 22. rujna Najbolje obeÊanje SVJEDO»ANSTVO 2. Petrova 1,4 “PripremajuÊi put za Kristov prvi dolazak, on [Ivan Krstitelj] je bio predstavnik onih koji Êe pripremati ljude za drugi dolazak naπega Gospodina. Svijet se prepustio zadovoljstvima. Ima mnogo zabluda i laæi. Sotonine smrtonosne zamke se umnoæavaju. Svatko tko æeli napredovati u svetosti mora se nauËiti umjerenosti i samokontroli u strahu Boæjem. Apetit i strasti moraju se pokoriti viπim silama uma. Ta samokontrola je kljuËna za umnu snagu i duhovnu pronicavost koja nas osposobljava da razumijemo i primijenimo svete istine Boæje rijeËi. Zbog toga je umjerenost vaæna u djelu pripreme za Kristov drugi dolazak.” (Ellen G. White, Conflict and Courage, str. 271) “Razmiπljajte o sadaπnjoj istini, o Kristovom drugom dolasku. Gospodin uskoro dolazi. Mi imamo vrlo malo vremena da objavimo istinu za ovo vrijeme — istinu koja treba obratiti duπe. Tu istinu treba iznositi u najveÊoj jednostavnosti, kao πto ju je Krist iznosio, da je ljudi mogu razumjeti. Istina Êe rastjerati oblake zabluda.” (Ellen G. White, Heaven, str. 164) “Ubrzo se na istoku pojavljuje mali crni oblak, velik kao pola dlana ljudske ruke. To je oblak koji okruæuje Spasitelja i koji iz daljine izgleda kao obavijen tamom. Boæji narod zna da je to znak Sina »ovjeËjega. U sveËanoj tiπini oni ga netremice promatraju dok se pribliæava Zemlji i postaje sve svjetliji i sjajniji, dok ne preraste u veliki bijeli oblak, kojemu donji dio sliËi na razgorjelu vatru, a nad kojim lebdi duga Saveza. Isus se pribliæuje kao silni Pobjednik.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 504) “Tada se zaËuje Isusov glas koji kaæe: ‘Dosta ti je moja milost.’ Lica pravednika se ozaruju, a radost ispunjava svako srce. Aneli zapoËinju viπim tonom i opet pjevaju dok se sve viπe i viπe pribliæavaju Zemlji.” (Isto, str. 505) Nancy Reyes, Toronto, Ontario, Kanada “Razmiπljajte o sadaπnjoj istini, o Kristovom drugom dolasku.” 116 Utorak, 23. rujna Gdje je obeÊanje o Njegovom dolasku? DOKAZ 2. Petrova 3,3.4; Hebrejima 10,36.37 Isusovo obeÊanje da Êe se vratiti jedno je od Njegovih najveÊih i najdragocjenijih obeÊanja. Tijekom mnogih vjekova vjera u to obeÊanje pomogla je brojnim vjernicima da ustraju u nebrojenim vremenima nevolje. Meutim, i samo vrijeme koje prolazi izazov je za vjeru nekih. To πto ni nakon skoro dvije tisuÊe godina ovo obeÊanje nije doslovno ispunjeno, negativno se odrazilo na vjeru i tumaËenje Biblije. Egzistencijalist Rudolf Bultmann rekao bi da Kristov drugi dolazak “ne treba razumjeti kao neku dramatiËnu svemirsku kataklizmu, veÊ kao dogaaj u povijesti koji je zapoËeo dolaskom Isusa Krista i koji se uvijek iznova dogaa u povijesti, ali ne kao ona vrsta povijesnog razvoja koju bi mogao potvrditi bilo koji povjesniËar.” (Rudolf Bultmann, History and Eschatology, str. 151,152) Suvremeni spiritistiËki uËitelj Eckhart Tolle bi rekao: “Kristov ‘drugi dolazak’ je preobraæaj ljudske svijesti, prelazak iz vremena u sadaπnjost, od miπljenja do Ëiste svjesnosti, a ne doslovan dolazak nekog muπkarca ili æene.” (Eckhart Tolle, The Power of Now, A Guide to Spiritual Enlightenment, New World Library, str. 105) Vrlo je vaæno da mi, kao adventisti sedmoga dana, Ëiji stupovi doktrine ukljuËuju i blaæenu nadu da Êe Spasiteljev dolazak biti doslovan, osoban, vidljiv πirom svijeta, osobno doæivimo nadu i silu u uvjerenju da Isusovo obeÊanje i dalje vrijedi. Da bismo u tome uspjeli, ne smijemo uzimati u obzir “odgaanje”. Ne smijemo traæiti novo tumaËenje onoga πto je On rekao. NeÊemo nastojati otkriti pogreπke i pogreπno razumijevanje Isusovih rijeËi kada je govorio o tome. NeÊemo postavljati pitanje: “Gdje je njegov obeÊavani dolazak?” kao πto mnogi danas Ëine. Mi Êemo jednostavno ponavljati obeÊanje! Redak u Habakuku 2,3 glasi: “Jer ovo je vienje samo za svoje vrijeme: ispunjenju teæi, ne vara; ako stiæe polako, Ëekaj, jer odista Êe doÊi i neÊe zakasniti!” A u Hebrejima 10,36.37 stoji: “Ustrajnost vam je zbilja potrebna da vrπenjem volje Boæje postignete obeÊanje, jer: Joπ malo, vrlo malo, i doÊi Êe onaj koji ima doÊi; neÊe zakasniti.” Ne obaziruÊi se na nova tumaËenja ljudi, mi jednostavno vjerujemo da je obeÊanje o Isusovom dolasku istinito. Mi ustrajavamo i vjerujemo da Êe On doista doÊi. Ta nezamislivo bolja buduÊnost daje nam hrabrost da se suoËimo s izazovima danaπnjice. ODGOVORI Kako ti razmiπljanje o Isusovom povratku pomaæe da “se ne uznemiruje vaπe srce” u trenutku kada se suoËavaπ s nekim problemom? Glenn G. Poole, Elbert, Colorado, SAD 117 Srijeda, 24. rujna Priprema za drugi dolazak PRIMJENA Matej 24,42; 28,19; Efeæanima 6,13-17 Vjerovanje da je drugi Kristov dolazak “blaæena nada crkve” (©to adventisti vjeruju..., str. 332) jedno je od osnovnih vjerovanja adventista sedmoga dana. Naπa vjera omoguÊava nam da prepoznamo to obeÊanje u vrijeme kada bezvlae prijeti cijelom svijetu. Mi smo sigurni u Njegov povratak, ali Boæja rijeË nas neprekidno potiËe da bdijemo jer ne znamo kada Êe to biti (Matej 24,42). Dok Ëekamo, u naπem svakidaπnjem æivotu mora se pokazati odgovarajuÊa priprema za povratak naπega Spasitelja. Idealno bi bilo da obuËemo Boæji neprobojni oklop (Efeæanima 6,13-17) dok marljivo nastojimo pouËiti sve narode o Isusovoj ljubavi i Njegovom sigurnom povratku (Matej 28,19). Kako moæemo nositi taj oklop u svojem svakidaπnjem æivotu? Evo nekih praktiËnih savjeta: Uzmite oklop vjere i maË Duha (Boæju rijeË) da biste osigurali postojanost. »esto Êete pomisliti da su vaπe nevolje i kuπnje prevelike da bi se mogle podnijeti. Meutim, vjera u Boæja obeÊanja daje nam sigurnost da Êe drugi dolazak uËiniti kraj svim naπim stradanjima (Otkrivenje 21,4). SvjedoËite o Isusovoj ljubavi. Kada “obuËete” πtit pravednosti i evanelje mira, neka vaπ æivot postane jedno æivo svjedoËanstvo. Mir dolazi jedino od Isusa, a znanje o Njemu nas vodi k opravdanju. Njegova RijeË je naπ vodiË u æivotu (Psalam 119,105). Kada usvojimo Njegova naËela, æivjet Êemo u skladu s Njegovom porukom nade i mira. To je nesumnjivo najbolje svjedoËanstvo koje moæemo dati. Marljivo prouËavajte Bibliju. Boæja rijeË je dostupna svima. To je najbolji naËin da se zaπtitimo od laænih doktrina i Sotoninih bogohulnih poticaja. Boæja istina je vjeËna. Ona je duhovni maË koji nas πtiti od Sotoninih neistina (Efeæanima 6,17). ODGOVORI 1. Zbog Ëega je za nas vaæno da u Boæjoj rijeËi traæimo oslonac i vodstvo dok Ëekamo Kristov povratak? 2. Kako ti osobno moæeπ doprinijeti ostvarenju naloga danog Crkvi da ide i nauËi sve narode? Alicia Valasse, Des Barras, Babonneau, Sveta Lucija Boæja RijeË je dostupna svima. 118 »etvrtak, 25. rujna “Danas” je sve πto imate MI©LJENJE Rimljanima 8,28-39 Biblija nam otkriva sve πto trebamo znati o drugom dolasku naπega Spasitelja Isusa Krista. Mnogi sumnjaju u Njegov povratak jer smatraju da On, kad bi doista bio tamo gore, ne bi toliko Ëekao da nas povede kuÊi. Zato neki Ëak dovode u pitanje Boæje postojanje. Statistike pokazuju da je Biblija najprodavanija knjiga koja ne pripada beletristici2, ali je moæda isto tako na prvom mjestu meu onim knjigama koje se nikad ne otvore. Kakva je to πteta za one koji imaju istinu u svojim rukama, ali je ne Ëitaju i ne vjeruju joj! Sam Isus je rekao: “Ja sam put, istina i æivot — reËe mu Isus. — Nitko ne dolazi k Ocu osim po meni.” (Ivan 14,6) On vas æeli spasiti, ali tu odluku morate donijeti sami. Kako odræavate duboku i svakidaπnju vezu s Isusom? To je zapravo jednostavnije nego πto moæda izgleda. Dva najbolja naËina jesu molitva i prouËavanje Biblije. Dok Mu se molite i zahvaljujete, “svu svoju brigu bacite na njega, jer se on brine za vas!” (1. Petrova 5,7) Osim toga, Ëitajte i OËevu RijeË koju nam je tako ljubazno ostavio kao maloj djeci koja trebaju sluπati svojeg roditelja jer on zna πto je najbolje za njih. Tekst u Mateju 24,42-44 glasi: “Dakle: bdijte, jer ne znate u koji dan dolazi vaπ Gospodin! Ovo zapamtite: kad bi domaÊin znao u koju Êe noÊnu straæu doÊi lopov, bdio bi i ne bi dopustio da mu prokopa kuÊu! Zato i vi budite pripravni, jer Êe Sin »ovjeËji doÊi u Ëas kad se ne nadate.” Taj redak nam kaæe koliko je vaæno da imamo dubok, osobni odnos s naπim Ocem. Jeste li ikad posumnjali u skori povratak naπeg Spasitelja? Mi svakog dana moramo æivjeti kao da Êe Isus tog dana doÊi. Jedna od avolovih omiljenih rijeËi jest sutra. ObiËno znamo reÊi: “Sutra Êu prestati s tim.” “Sutra Êu se odluËiti za Isusa.” “Sutra Êu Ëitati Bibliju.” Naæalost, to sutra se obiËno pretvara u nikad. Danas je dan kada trebamo slijediti Isusa. Ne budite jedan od mnogih koji gube iz vida Krista i sumnjaju u Kristov povratak. Isus æeli da budete spremni kada On doe, a On dolazi uskoro! ODGOVORI ©to te spreËava da veÊ danas imaπ prisan osobni odnos s Isusom? Diego Antonio Urrutia, Toronto, Ontario, Kanada Naæalost, to sutra se obiËno pretvara u nikad. 2 “Best Selling Book of Non-fiction”, http://www.guinnessworldrecords.com/ records-1/best-selling-book-of-non-fiction/. 119 Petak, 26. rujna “Vrhunac Evanelja” ISTRAÆIVANJE 1. Solunjanima 4,13-18 ZAKLJU»AK “Kristov drugi dolazak vrhunac je Radosne vijesti. Spasiteljev dolazak bit Êe doslovan, osoban i vidljiv πirom svijeta. Kada se On vrati, mrtvi Êe pravednici biti uskriπeni i zajedno sa æivim pravednicima bit Êe proslavljeni i uzeti na Nebo, a nepravednici Êe umrijeti. Skoro potpuno ispunjenje veÊine proroËkih lanaca, zajedno sa sadaπnjim stanjem u svijetu, pokazuje da je Kristov dolazak blizu. ToËno vrijeme tog dogaaja nije nam otkriveno i zato smo pozvani da budemo spremni u svako doba.” (Ekkehardt Mueller “Christ’s Second Coming”, https:// adventistbiblicalresearch.org/sites /default/files/pdf/Christ%27s%20second%20coming_0.pdf) RAZMOTRI u Preispitaj svoj æivot da bi uvidio koje ti aktivnosti oduzimaju najviπe vremena. Zatim razmotri koje te od tih aktivnosti spreËavaju da se pripremiπ za Kristov povratak. Kako moæeπ biti svjesniji Njegovog skorog povratka dok se baviπ svojim svakidaπnjim aktivnostima? u U svojem omiljenom kaligrafskom stilu napravi Ëestitku s tekstom iz Ivana 14,1-3. Stavi je nekamo gdje Êeπ je moÊi vidjeti, pa kad se osjetiπ obeshrabrenim moÊi Êeπ se prisjetiti Isusove æelje da provede vjeËnost s tobom. Ili je poπalji nekome za koga znaπ da je obeshrabren. u U biblijskoj konkordanciji potraæi reference za drugi dolazak. Razmisli o svojoj trenutaËnoj situaciji i zapitaj se koje su od tih referenci najznaËajnije za tebe i zaπto. u Razgovaraj s prijateljima o svojim osjeÊajima u vezi s drugim dolaskom. Kako moæete ohrabriti jedni druge da se pripremite za taj dogaaj? u Promatraj izlazak sunca i pomisli koliko Êe sjajniji i ljepπi biti drugi dolazak. u Pjevaj pjesme koje govore o drugom dolasku. Moæeπ ih naÊi u pjesmarici KrπÊanske himne pod brojevima od 402 do 425. Ima i drugih u pjesmarici. Pogledaj tematski sadræaj pod naslovom “OËekivanje Kristovog dolaska”. POVEÆI Job 19,25-27; Psalam 50,3; Izaija 29,17-21. Seventh-day Adventists Believe..., Pacific Press, 2005., str. 332—345. Lyn Brewer, Brooklyn, New York, SAD 120 NaruËite preko povjerenika za literaturu u svojoj mjesnoj crkvi ili kod nakladnika! www.znaci-vremena.com tel. 01 2361-920 121 JUTARNJI REDCI — SRPANJ 2014. Sukob i hrabrost 01 02 03 04 05 U S » P S Propovjednik 7,29 1. KorinÊanima 15,22.23 Hebrejima 11,5 Postanak 7,1 Postanak 18,19 Skupa pogreπka Adam ponovno u svojem domu Otvorena vrata Sigurni u korablji Dom koji Bog moæe blagosloviti 06 07 08 09 10 11 12 N P U S » P S Postanak 39,9 Postanak 32,29 Hebrejima 11,27 Psalam 105,39 Brojevi 13,30 Joπua 1,8 Suci 7,2 Kako bih mogao uËiniti neπto takvo? ZajamËena snaga GledajuÊi nevidljivo Oblak i vatra Zaπto Ëekati? Jedini naËin pobjede Previπe vojnika 13 14 15 16 17 18 19 N P U S » 20 21 22 23 24 25 26 N P U S » P S Jona 1,2 Tuæaljke 3,26 Habakuk 2,4 Daniel 6,4 Ezra 7,6 2. KorinÊanima 4,7 Matej 9,21 Poslanik koji oklijeva Jeremija, Boæji vjesnik Vjera i Boæja obeÊanja Daniel, Boæji ambasador Znanje zahtijeva djelovanje Nesavrπeni Osobni pristup 27 28 29 30 31 N P U S S 2. KorinÊanima 5,14 Djela 8,26.27 Djela 9,6 Filipljanima 3,13.14 Psalam 105,1.2 Niπta preskupo Samo za jednog Ëovjeka Od Savla do Pavla Prema cilju Dovde nam je Jahve pomogao 122 1. Samuelova 3,1 1. Samuelova 17,34.35 Efeæanima 6,12 Propovjednik 2,11 1. o kraljevima 17,1 P 2. Ljetopisa 20,21 S Luka 9,62 Bez generacijskog jaza Priprema za vodstvo Sotonin tajni rad Kasno buenje Glas u pustinji Pjesma za borbu Sve na oltaru JUTARNJI REDCI — KOLOVOZ 2014. Boæja zadivljujuÊa milost 01 02 P Luka 17,21 S Matej 13,33 Boæje kraljevstvo u srcu Kao kvasac 03 04 05 06 07 08 09 N P U S » P S Otkrivenje 19,8 Matej 1,23 Efeæanima 1,5.6 Psalam 40,9 Habakuk 2,20 Psalam 45,7 Jeremija 31,3 Kraljevsko ruho Bog je s nama Posvojeni sinovi i kÊeri Blagoslovi posluπnosti U Svetinji nad svetinjama Izvor suÊuti i milosti Da nas privuËe k Bogu 10 11 12 13 14 15 16 N P U S » P S Izlazak 19,5 Jeremija 31,33.34 Psalam 105,8 Izaija 63,3 Izaija 53,5 Rimljanima 5,18 Ivan 16,7 Uvjeti Saveza Napisan u srcu Boæji vjeËni zalog Neopisiva osamljenost Grijesi cijeloga svijeta Tako dragocjeno — a opet besplatno Branitelj sliËan Kristu 17 18 19 20 21 22 23 N P U S » P S Psalam 51,12 Zaharija 10,1 Izaija 27,3 Matej 5,48 Ivan 16,24 Luka 10,19 Efeæanima 3,20 Sila koja Ëisti i oæivljava Kasna kiπa Potrebno je vrijeme Savrπeni veÊ sada? »eka naπ zahtjev Aneoska pomoÊ Znak krπÊanstva 24 25 26 27 28 29 30 N P U S » P S Filipljanima 1,9-11 Koloπanima 3,12 2. Solunjanima 1,12 Rimljanima 13,14 Izaija 63,7 Luka 12,35.36 1. KorinÊanima 3,14 Uvjeti za krπÊanski rast U ljubaznosti Boæanska uputa Zajedniπtvo s Kristom Hvala Bogu! Dok Ëekamo Kakve li nagrade! 31 N Izaija 40,1.2 Podignite pogled! 123 JUTARNJI REDCI — RUJAN 2014. Ovaj dan s Bogom 01 02 03 04 05 06 P U S » P S Matej 5,18 1. Petrova 3,8 Djela 4,13 Psalam 37,3 Izlazak 31,13 1. Ljetopisa 16,11 Sukob zavrπen Stanovnici Neba Kristov utjecaj Uplaπenima i slabima Jedina sigurnost Otvorite prozore svoje duπe! 07 08 09 10 11 12 13 N P U S » P S GalaÊanima 1,4 Matej 7,7 Matej 7,12 Efeæanima 5,8 Matej 10,32.33 Ivan 14,30 GalaÊanima 2,20 Sigurna pobjeda Nebesko jamstvo Æivjeti novim æivotom Osnove spasenja Biti æiv Bogu SuosjeÊajni krπÊanin Bezrezervna predaja 14 15 16 17 18 19 20 N P U S » P S Efeæanima 5,25-27 2. KorinÊanima 4,2 Ivan 17,22.23 Nahum 1,7 2. KorinÊanima 5,21 1. Petrova 4,8 Psalam 89,20 Bez mane Istina Êe pobijediti Ljubav bez premca Uvijek prisutna pomoÊ Boæanska zamjena Njegujte njeænost u domu Uhvatite se za boæansku silu 21 22 23 24 25 26 27 N P U S » P S Jakov 4,4 1. KorinÊanima 9,16 Ivan 6,51 Otkrivenje 16,15 Hebrejima 10,22 Hebrejima 12,2 Filipljanima 2,8 U svijetu, ali ne od svijeta Boæanska milost, naπa najveÊa potreba Gozba Boæje rijeËi Zavrπni sukob Prednosti ostvarene molitvom Sadaπnje prednosti u buduÊnosti Sveti Duh — poklon nad poklonima 28 29 30 N Izaija 8,20 P Ivan 8,12 124 U Matej 25,15 Gospodnji naËin razmiπljanja Kada Istina usmjerava æivot Hoditi Isusovim stopama UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM! Dopisnim putem upoznajte njezine junake, proroke, pisce, pjesnike... Dopisni biblijski teËaj BIBLIJA GOVORI 26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednostavan naËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma — najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËavajte ovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnim putem, besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovara te naËinom i brzinom koju sami odredite. NaruËite joπ danas na naslov: ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10001 ZAGREB Dopisna biblijska πkola online: http:// biblija-govori.hr/otkrijmo/ www.biblija.hr 125 VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI KOLOVOZ SRPANJ 01. 02. 03. 04. 05. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 3. 4. 5. 6. 7. 06. 07. 08. 09. 10. 11. 12. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 7. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 15. 16. 17. 18,1-25. 18,26-50. 19. 20. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 21. 22,1-16. 22,17-31. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 27. 28. 29. 30. 31. 01. Psalam 32. 02. Psalam 33. 03. 04. 05. 06. 07. 08. 09. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 34. 35,1-12. 35,13-28. 36. 37,1-19. 37,20-40. 38. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 39. 40. 41. 42. 43. 44,1-12. 44,13-27. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 31. Psalam 59. 126 RUJAN 01. 02. 03. 04. 05. 06. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 60. 61. 62. 63. 64. 65. 07. 08. 09. 10. 11. 12. 13. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 66. 67. 68,1-19. 68,20-36. 69,1-13. 69,14-37. 70. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 71,1-13. 71,14-24. 72. 73,1-17. 73,18-28. 74. 75. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 76. 77. 78,1-20. 78,21-55. 78,56-72. 79. 80. 28. Psalam 81. 29. Psalam 82. 30. Psalam 83. »ITANJE BIBLIJE REDOM KOLOVOZ SRPANJ 01. 02. 03. 04. 05. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 102-104 105-107 108-111 112-114 115-118 06. 07. 08. 09. 10. 11. 12. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 119-120 121-123 124-126 127-133 134-137 138-141 142-146 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. Psalam 147-150 Izreke 1-3 Izreke 4-6 Izreke 7-10 Izreke 11-13 Izreke 14-16 Izreke 17-20 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. Izreke 21-24 Izreke 25-27 Izreke 28-31 Propovjednik 1-5 Propovjednik 6-9 Propovjednik 10-12 Pjesma 1-4 27. 28. 29. 30. 31. Pjesma 5-8 Izaija 1-4 Izaija 5-7 Izaija 8-10 Izaija 11-13 01. Izaija 14-16 02. Izaija 17-21 03. 04. 05. 06. 07. 08. 09. Izaija Izaija Izaija Izaija Izaija Izaija Izaija 22-25 26-28 29-31 32-34 35-37 38-40 41-44 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. Izaija Izaija Izaija Izaija Izaija Izaija Izaija 45-47 48-50 51-54 55-57 58-60 61-63 64-66 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. Jeremija Jeremija Jeremija Jeremija Jeremija Jeremija Jeremija 1-4 5-7 8-10 11-14 15-17 18-20 21-24 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. Jeremija Jeremija Jeremija Jeremija Jeremija Jeremija Jeremija 25-27 28-30 31-33 34-37 38-40 41-43 44-46 RUJAN 01. 02. 03. 04. 05. 06. Jeremija 50-52 Tuæaljke 1-3 Tuæaljke 4-5 Ezekiel 1-3 Ezekiel 4-6 Ezekiel 7-10 07. 08. 09. 10. 11. 12. 13. Ezekiel Ezekiel Ezekiel Ezekiel Ezekiel Ezekiel Ezekiel 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. Ezekiel 33-35 Ezekiel 36-38 Ezekiel 39-42 Ezekiel 43-45 Ezekiel 46-48 Daniel 1-4 Daniel 5-9 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. Daniel 10-12 Hoπea 1-3 Hoπea 4-6 Hoπea 7-11 Hoπea 12-14 Joel 1-3 Amos 1-3 11-13 14-16 17-19 20-22 23-25 26-28 29-32 28. Amos 4-6 29. Amos 7-9 30. Obadija i Jona 31. Jeremija 47-49 127 PO»ECI SUBOTA U SRPNJU, KOLOVOZU I RUJNU 2014. MJESTO Beli Manastir Biograd Bjelovar Borovo BraË Cres Crikvenica »akovec Dalj Daruvar Delnice Dubrovnik Dugi Otok Djakovo Gareπnica GospiÊ Grubiπno Polje Hvar Ilok Karlovac Knin Koprivnica KorËula Kornat Krapina Kriæevci Krk Kutina Lastovo Lipik Loπinj Makarska Maruπevec MetkoviÊ 128 SRPANJ 4.7. 11.7. 18.7. 25.7. 20.38 20.43 20.46 20.36 20.37 20.50 20.52 20.49 20.36 20.42 20.52 20.28 20.46 20.37 20.44 20.46 20.42 20.37 20.33 20.49 20.41 20.47 20.32 20.43 20.52 20.48 20.52 20.44 20.34 20.42 20.50 20.35 20.49 20.32 20.34 20.40 20.42 20.32 20.34 20.47 20.49 20.45 20.32 20.38 20.49 20.25 20.42 20.34 20.41 20.43 20.38 20.34 20.29 20.46 20.38 20.44 20.29 20.40 20.47 20.44 20.49 20.41 20.31 20.38 20.46 20.31 20.46 20.29 20.29 20.35 20.36 20.27 20.29 20.42 20.43 20.40 20.27 20.33 20.43 20.20 20.37 20.28 20.35 20.37 20.33 20.29 20.24 20.40 20.32 20.38 20.24 20.35 20.42 20.38 20.43 20.35 20.26 20.33 20.41 20.26 20.40 20.25 20.22 20.28 20.29 20.20 20.23 20.35 20.36 20.32 20.20 20.26 20.36 20.14 20.31 20.21 20.28 20.31 20.26 20.23 20.17 20.33 20.26 20.31 20.18 20.28 20.35 20.31 20.36 20.28 20.20 20.26 20.34 20.20 20.32 20.18 1.8. 20.14 20.20 20.21 20.12 20.15 20.28 20.28 20.24 20.12 20.18 20.28 20.07 20.23 20.13 20.20 20.23 20.18 20.16 20.09 20.25 20.18 20.23 20.11 20.21 20.26 20.23 20.28 20.20 20.13 20.18 20.26 20.13 20.25 20.11 KOLOVOZ 8.8. 15.8. 22.8. 29.8. 20.04 20.11 20.11 20.02 20.06 20.18 20.19 20.14 20.02 20.08 20.19 19.58 20.14 20.04 20.11 20.13 20.08 20.07 19.59 20.16 20.09 20.13 20.02 20.11 20.17 20.13 20.19 20.11 20.04 20.08 20.17 20.04 20.14 20.02 19.53 20.01 20.01 19.52 19.56 20.07 20.08 20.03 19.52 19.58 20.08 19.48 20.03 19.53 19.59 20.03 19.58 19.56 19.49 20.04 19.58 20.01 19.52 20.01 20.05 20.02 20.08 20.00 19.54 19.58 20.07 19.53 20.03 19.52 19.41 19.50 19.49 19.40 19.45 19.56 19.56 19.50 19.40 19.46 19.56 19.37 19.52 19.41 19.48 19.52 19.46 19.45 19.37 19.53 19.47 19.49 19.41 19.50 19.53 19.50 19.56 19.48 19.43 19.46 19.55 19.43 19.51 19.41 19.28 19.38 19.36 19.27 19.33 19.44 19.44 19.38 19.27 19.33 19.44 19.26 19.40 19.28 19.35 19.40 19.33 19.34 19.25 19.40 19.35 19.37 19.30 19.38 19.41 19.37 19.44 19.35 19.32 19.33 19.43 19.31 19.38 19.29 RUJAN 5.9. 12.9. 19.9. 26.9. 19.16 19.27 19.24 19.16 19.22 19.32 19.32 19.26 19.16 19.21 19.32 19.14 19.28 19.17 19.23 19.28 19.21 19.22 19.13 19.28 19.23 19.25 19.19 19.27 19.28 19.25 19.32 19.24 19.21 19.21 19.32 19.20 19.26 19.18 19.03 19.14 19.10 19.02 19.10 19.19 19.19 19.12 19.02 19.08 19.19 19.02 19.16 19.04 19.10 19.15 19.08 19.10 18.59 19.15 19.11 19.11 19.07 19.14 19.15 19.11 19.19 19.10 19.08 19.08 19.19 19.07 19.13 19.05 18.49 19.01 18.57 18.49 18.57 19.06 19.05 18.58 18.49 18.55 19.05 18.50 19.02 18.50 18.56 19.02 18.55 18.58 18.46 19.02 18.58 18.57 18.54 19.02 19.01 18.58 19.05 18.57 18.56 18.55 19.05 18.55 18.59 18.53 18.36 18.49 18.43 18.35 18.44 18.53 18.52 18.44 18.35 18.41 18.52 18.38 18.50 18.37 18.43 18.49 18.41 18.44 18.32 18.48 18.45 18.43 18.41 18.49 18.47 18.44 18.52 18.44 18.44 18.41 18.52 18.41 18.45 18.40 PO»ECI SUBOTA U SRPNJU, KOLOVOZU I RUJNU 2014. MJESTO SRPANJ 4.7. 11.7. 18.7. 25.7. Mljet 20.31 Naπice 20.38 Nova Gradiπka 20.41 Novska 20.44 Opatija 20.53 Osijek 20.37 OtoËac 20.47 Pag 20.46 Pakrac 20.42 Peljeπac 20.31 Petrinja 20.46 PloËe 20.33 PoreË 20.56 Poæega 20.40 Pula 20.53 Rab 20.50 Rijeka 20.53 Rovinj 20.56 Sinj 20.38 Sisak 20.46 Slatina 20.41 Slavonski Brod 20.38 Slunj 20.48 Split 20.38 ©ibenik 20.42 Varaædin 20.49 Vinkovci 20.36 Virovitica 20.42 Vis 20.38 Vukovar 20.35 Zadar 20.45 Zagreb 20.49 Æupanja 20.36 20.28 20.35 20.37 20.40 20.50 20.34 20.43 20.43 20.38 20.28 20.42 20.30 20.53 20.37 20.50 20.46 20.49 20.52 20.35 20.42 20.38 20.34 20.44 20.35 20.39 20.46 20.32 20.38 20.35 20.32 20.42 20.45 20.32 20.23 20.29 20.32 20.35 20.44 20.28 20.38 20.38 20.33 20.23 20.37 20.25 20.47 20.31 20.45 20.41 20.44 20.47 20.29 20.37 20.32 20.29 20.39 20.30 20.34 20.40 20.27 20.33 20.30 20.27 20.37 20.40 20.27 20.17 20.22 20.25 20.28 20.37 20.21 20.31 20.31 20.26 20.17 20.29 20.19 20.40 20.25 20.38 20.34 20.37 20.40 20.23 20.29 20.25 20.22 20.32 20.23 20.28 20.32 20.20 20.26 20.23 20.20 20.30 20.32 20.20 1.8. 20.10 20.14 20.17 20.20 20.29 20.13 20.24 20.23 20.18 20.10 20.22 20.11 20.32 20.17 20.30 20.26 20.29 20.32 20.16 20.22 20.17 20.14 20.25 20.16 20.20 20.24 20.12 20.18 20.16 20.12 20.22 20.25 20.12 KOLOVOZ 8.8. 15.8. 22.8. 29.8. 20.01 20.04 20.07 20.10 20.20 20.03 20.14 20.14 20.08 20.01 20.12 20.02 20.23 20.07 20.21 20.17 20.19 20.23 20.07 20.12 20.07 20.04 20.15 20.07 20.11 20.14 20.02 20.08 20.07 20.02 20.13 20.15 20.02 19.51 19.53 19.56 19.59 20.09 19.52 20.04 20.04 19.57 19.51 20.01 19.52 20.12 19.56 20.10 20.07 20.08 20.12 19.56 20.01 19.56 19.53 20.04 19.56 20.01 20.03 19.52 19.58 19.57 19.51 20.02 20.04 19.52 19.40 19.42 19.45 19.47 19.57 19.40 19.52 19.52 19.46 19.40 19.49 19.41 20.00 19.44 19.59 19.55 19.57 20.00 19.46 19.49 19.44 19.41 19.52 19.46 19.50 19.51 19.40 19.46 19.46 19.40 19.52 19.52 19.40 19.29 19.29 19.32 19.35 19.44 19.28 19.40 19.40 19.33 19.29 19.37 19.29 19.48 19.32 19.46 19.43 19.44 19.47 19.34 19.37 19.32 19.29 19.40 19.34 19.38 19.38 19.28 19.33 19.34 19.27 19.40 19.40 19.28 RUJAN 5.9. 12.9. 19.9. 26.9. 19.17 19.17 19.20 19.23 19.33 19.16 19.28 19.28 19.21 19.18 19.25 19.19 19.36 19.20 19.35 19.31 19.32 19.36 19.22 19.25 19.20 19.17 19.28 19.23 19.26 19.26 19.16 19.21 19.23 19.15 19.28 19.28 19.16 19.05 19.04 19.07 19.10 19.20 19.03 19.16 19.16 19.08 19.06 19.11 19.06 19.23 19.07 19.22 19.18 19.19 19.23 19.10 19.11 19.07 19.04 19.15 19.10 19.14 19.12 19.02 19.08 19.11 19.02 19.15 19.14 19.02 18.53 18.50 18.54 18.56 19.06 18.49 19.02 19.02 18.55 18.53 18.58 18.53 19.10 18.53 19.08 19.05 19.06 19.09 18.57 18.58 18.53 18.51 19.01 18.58 19.01 18.58 18.49 18.54 18.58 18.49 19.02 19.01 18.49 18.41 18.37 18.41 18.43 18.53 18.36 18.49 18.49 18.41 18.41 18.45 18.41 18.56 18.40 18.56 18.52 18.52 18.56 18.44 18.44 18.40 18.37 18.48 18.44 18.49 18.44 18.35 18.40 18.46 18.35 18.49 18.47 18.36 (Vremena u ovoj tablici navedena su po ljetnom raËunanju.) 129 POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za mlade — 3/2014. Pouke iz Biblije — izdanje za mlade priprema Odjel za crkvene sluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripremaju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji su Ëlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora. Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hrvatska; Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Prijevod s engleskog: Tamara BabiÊ • Izvornik: The Teachings of Jesus • Lektura i prijelom: Miroslav VukmaniÊ • Tisak: Znaci vremena, Zagreb www.adventisti.hr www.znaci-vremena.com COLLEGIATE QUARTERLY — 3/2014 • Printed in Croatia 130 KAZAHSTAN RUSIJA SUDAN ETIOPIJA TAJLAND Crkve 65 130 84 50 152 75 32 900 390 1.878 Skupine 29 78 54 20 90 48 29 299 356 1.003 Vjernika 4.058 7.610 5.021 2.306 9.650 4.598 1.726 51.683 29.361 116.013 Stanovnika 9.463.000 18.252.310 22.528.401 8.035.608 4.114.925 96.788.000 17.007.000 45.513.000 94.676.681 316.378.000 Izgradnja srediπta utjecaja u Minsku, Bjelorusija. Izgradnja crkve u Kazanu, Rusija. Izgradnja AdventistiËke πkole u »erkasiju, Ukrajina. Izgradnja obrazovnog srediπta u Dnjepropetrovsku, Ukrajina. 5. Izgradnja AdventistiËke πkole u Lvovu, Ukrajina. 6. Izgradnja AdventistiËke srednje πkole u Vinici, Ukrajina. 7. DJE»JI PROJEKT: Misijska igraliπta na crkvenom imanju pored postaje gradskog metroa. Viπe: www.AdventistMission.org 1. 2. 3. 4. Misijski projekti Unije Bjeloruska Kavkaska IstoËnoruska DalekoistoËna Moldavska Juæna Transkavkaska Ukrajinska Zapadnoruska Ukupno ArktiËki ocean Euroazijska divizija MONGOLIJA GRUZIJA UZBEKISTANKIRGISTAN ARMENIJA TURKMENISTAN TURSKA TADÆIKISTAN KINA SIRIJA AFGANISTAN IRAN PAKISTAN NEPAL EGIPAT SAUDIJSKA INDIJA MIANMAR ARABIJA MOLDAVIJA BJELORUSIJA UKRAJINA FINSKA 131
© Copyright 2024 Paperzz
