Strateški program znanstvenih istraživanja Klinike za dječje bolesti

Strateški
program
znanstvenih
istraživanja
Klinike za dječje
bolesti Zagreb,
2015-2020.
Prosinac, 2014.
Sadržaj |
SADRŽAJ
1. OSNOVNI PODACI ………………………………………………………………………………………………………………
1
2. SVRHA OSNUTKA I RADA KLINIKE ZA DJEČJE BOLESTI ZAGREB …………………………………………..
1
2.1 MISIJA KDBZ …………………………………………………………………………………………………………..
1
2.2 VIZIJA KDBZ …………………………………………………………………………………………………………..
1
2.3 DJELATNOST ………………………………………………………………………………………………………….
1
2.3.1 Klinička djelatnost ………………………………………………………………………………….
1
2.3.2 Znanstvena djelatnost ……………………………………………………………………………
2
2.3.3 Nastavna djelatnost ………………………………………………………………….……………
2
2.4 USTROJSTVENE JEDINICE KDBZ ……………………………………...........………………………………
2
2.4.1 Klinički i znanstveni rad …………………………………………....……………………………
3
2.4.2 Referentni centri Republike Hrvatske ……………....……………………………………
4
2.5 ZAPOSLENICI ……………………………………………………………………………...………………………….
4
2.6 PROSTOR I OPREMA ………………………………………………………………………………………………
4
3. ZNANSTVENI POTENCIJAL ………………………………………………………………………………………………….
5
3.1 ZNANSTVENI PROJEKTI ………………………………………………………………………………………….. 5
3.2 PUBLIKACIJE …………………………………………………………………………………………………………..
6
3.3. SWOT ANALIZA …………………………………………………………………………………………………….
8
4. STRATEŠKI CILJEVI ……………………………………………………………………………………………………………..
9
5. OČEKIVANI ISHODI STRATEŠKOG PLANA ……………………………………………………………………………
10
6. PLAN ORGANIZACIJSKOG ZNANSTVENOG RAZVOJA KDBZ ……………………………...…………………
10
6.1 MEĐUNARODNI PROJEKTI I SURADNJA ………………………………………………………………….
10
6.2 OSIGURANJESREDSTAVAZAZNANSTVENAISTRAŽIVANJA …………………………………….
11
6.3 UMREŽIVANJE S DRUGIMZNANSTVENIMUSTANOVAMAI
DJELATNOSTIMAUREPUBLICIHRVATSKOJ………………………...........………………………………..
11
6.4 KVALITETNIJE UPRAVLJANJE KAPITALNOM OPREMOM ………………………………………….
11
6.5 PROMOCIJA KDBZ ………………………………………………………………………………………………….
11
7. ZNANSTVENE TEME …………………………………………………………………………………………………………..
12
8. POKAZATELJI USPJEŠNOSTI PROVEDBE STRATEŠKOG PROGRAMA …………………………………….
12
PRILOG 1. Popis znanstvenika KDBZ …………………………………………………………………………………………
14
PRILOG 2. Popis kapitalne opreme …………………………………………………………………………………………..
16
PRILOG 3. Znanstvene teme …………………………………………………………………………………………………….
17
S tra te ški pr ogr am K DBZ |1
1. OSNOVNI PODACI
Klinika za dječje bolesti Zagreb, Klaićeva 16, 10000 Zagreb
Tel. 01/4600 111
Fax. 01/4826 053
e-mail: [email protected]
www.kdb.hr
OIB: 70641763756
MB: 3207463
2. SVRHA OSNUTKA I RADA KLINIKE ZA DJEČJE BOLESTI ZAGREB
Klinika za dječje bolesti Zagreb (KDBZ) osnovana je 1952. godine kao Dječja bolnica koja se u
početku sastojala samo od pedijatrije i dječje kirurgije, a tijekom godina razvila se u
multidisciplinarnu dječju zdravstvenu ustanovu. Uz razvoj kliničkih i dijagnostičkih djelatnosti te
snažan poliklinički rad, razvija se i preventivna djelatnost, tako da je pri dječjoj bolnici 1953. godine
osnovan Centar za zaštitu majke i djeteta. Postupno se razvijaju i druge službe – ortopedija,
otorinolaringologija, oftalmologija, razvija se suvremena dijagnostika, jedinica intenzivnog liječenja
te centar za zaštitu mentalnog zdravlja. Kako se širila medicinska djelatnost Klinike, mijenjao se i
naziv ustanove; od 1977. godine oformljen je Zavod za zaštitu majke i djeteta, 1988. godine Institut
za zaštitu majke i djeteta, a 1993. godine bolnica je dobila svoj današnji naziv, Klinika za dječje
bolesti Zagreb (KDBZ).
Današnja koncepcija bolnice polazi od načela Sve za dijete pod jednim krovom, po uzoru na većinu
modernih dječjih bolnica u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama.
Kao samostalna Klinika, KDBZ djelovala je do 2010. godine kada je udružena s KBC Sestre
milosrdnice. Dana 27. travnja 2012. godine odlukom Vlade Republike Hrvatske i registracijom na
Trgovačkom sudu, 2. svibnja 2012. godine, KDBZ je ponovno postala samostalna javna pravna
osoba.
Ukupno gledajući, KDBZ jedina je bolnica u Republici Hrvatskoj koja najcjelovitije obuhvaća
zdravstvenu zaštitu djece, od osnovnih preventivnih programa do vrhunske kliničke medicine.
Osim osnovne, medicinske djelatnosti KDBZ provodi znanstveni i nastavni (edukacijski) rad iz
područja zdravstvene zaštite djece i adolescenata.
2.1 MISIJA KDBZ
Misija KDBZ je pružiti najbolju moguću zdravstvenu skrb svakom bolesniku kroz integrirani kliničkii
preventivni rad, znanstveno istraživanje i obrazovanje.
2.2 VIZIJA KDBZ
Vizija KDBZ je biti vodeći centar za zdravstvenu zaštitu djece u državi i regiji.
2.3 DJELATNOST
2.3.1 Klinička djelatnost
U sklopu kliničke djelatnosti provodi se:
S tra te ški pr ogr am K DBZ |2
-
-
bolnička zdravstvena zaštita iz djelatnosti pedijatrije, dječje kirurgije, ortopedije, oftalmologije
anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja
dnevna bolnička opskrba u okviru ambulantnog liječenja iz dječje i adolescentne psihijatrije,
pedijatrije, medicinske genetike, pedijatrijske neurologije, pedijatrijske gastroenterologije,
pedijatrijske hematologije i onkologije, pedijatrijske alergologije i kliničke imunologije te
reumatologije i dječje kirurgije
specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita iz djelatnosti dermatologije i venerologije,
fizikalne medicine i rehabilitacije, psihijatrije, pedijatrije, opće kirurgije, dječje kirurgije,
urologije, dječje ortopedije, otorinolaringologije, oftalmologije, ginekologije i opstetricije,
anesteziologije (ambulanta za liječenje boli), radiologije, kliničke citologije, kliničke
mikrobiologije, medicinske biokemije i hematologije
2.3.2
Znanstvena djelatnost
Od osnutka KDBZ provodi se i znanstvena djelatnost koja se značajno proširila, posebice
posljednjih 20 godina, od kada se, pored brojnih domaćih znanstvenih projekta (prvenstveno
projekti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta), provode i značajni međunarodni projekti i
multicentrična znanstvena istraživanja. Sve navedeno rezultiralo je porastom broja objavljenih
znanstvenih radova i porastom broja citiranosti, a što je vidljivo u indeksima citiranosti (Web of
Science i Scopus) (detalji u 3.2 odjeljku Strateškog programa).
2.3.3
Nastavna djelatnost
KDBZ nastavna je baza Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U njoj se provodi
dodiplomska i poslijediplomska nastava. Osim matičnog, Medicinskog fakultetaSveučilišta u
Zagrebu, KDBZ surađuje s brojnim srodnim fakultetima (Prehrambeno-biotehnološki fakultet
Sveučilištau Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Edukacijskorehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u
Zagrebu, Zdravstveno veleučilište u Zagrebu, Centar za forenzičke znanosti, Medicinski fakultet
Sveučilišta u Splitu, Medicinski fakultet Sveučilišta u Osijeku).
KDBZ je edukacijska jedinica u kojoj se provode specijalistička i subspecijalistička usavršavanja
liječnika i medicinskih djelatnika iz različitih područja medicine dječje i adolescentne dobi.
2.4 USTROJSTVENE JEDINICE KDBZ
Ustrojstvene jedinice KDBZ su:
I.
Ured ravnatelja
II.
Medicinske ustrojstvene jedinice:
Objedinjeni hitni bolnički prijem
Klinika za pedijatriju
Klinika za dječju kirurgiju
Zavod za dječju anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu
Zavod za laboratorijsku dijagnostiku
1.
2.
3.
4.
5.
S tra te ški pr ogr am K DBZ |3
6. Zavod za dječju radiologiju
7. Odjel za dječju ortopediju
8. Bolnička ljekarna
III.
-
Nezdravstvena ustrojstvena jedinica:
Služba nezdravstvenih poslova
2.4.1
Klinički i znanstveni rad
Klinički i znanstveni rad obavlja se unutar sljedećih jedinica:
Klinika za pedijatriju
Klinika za dječju kirurgiju
-
Zavod za pedijatrijsku onkologiju i hematologiju s
dnevnom bolnicom
-
Zavod za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju
i poremećaje prehrane s dnevnom bolnicom
-
Zavod za medicinsku genetiku i reproduktivno zdravlje
s dnevnom bolnicom
-
Odjel za pedijatrijsku neurologiju s dnevnom bolnicom
-
Odjel za pedijatrijsku pulmologiju, alergologiju,
imunologiju i reumatologiju s dnevnom bolnicom
-
Odjel za pedijatrijsku nefrologiju, kardiologiju, kliničku
toksikologiju i farmakologiju s dnevnom bolnicom
-
Poliklinika za dječju i adolescentnu psihijatriju
-
Operacijski trakt i centralna sterilizacija
-
Zavod za abdominalnu kirurgiju s dnevnom bolnicom


-
Odjel za novorođenačku i dojenačku
kirurgiju
Odjel za abdominalnu i torakalnu kirurgiju
Zavod za traumatizam dječje dobi s dnevnom
bolnicom


Odjel za traumatologiju, opekline
plastično-rekonstrukcijsku kirurgiju
Odjel kirurgije glave i vrata
-
Odjel za urologiju
-
Poliklinika
Zavod za dječju anesteziologiju, reanimatologiju
i
intenzivnu
medicine
Odjel za dječju anesteziologiju i reanimatologiju
Odjel za intenzivno liječenje
Zavod za dječju radiologiju
Zavod za laboratorijsku dijagnostiku
- Odjel za medicinsku biokemiju i hematologiju
i
S tra te ški pr ogr am K DBZ |4
- Odjel za kliničku mikrobiologiju
Odjel za dječju
dnevnom bolnicom
2.4.2
ortopediju
s
Referentni centri Republike Hrvatske
U sklopu KDBZ djeluje petreferentnih centara Republike Hrvatske:
-
Referentni centar Ministarstva zdravlja za dječju traumatologiju
Referentni centar Ministarstva zdravlja za dječju gastroenterologiju i poremećaje
prehrane
Referentni centar Ministarstva zdravlja za solidne tumore dječje dobi
Referentni centar Ministarstva zdravlja za praćenje kongenitalnih anomalija
Referentni centar Ministarstva zdravlja za praćenje rasta i razvoja djece predškolske dobi
2.5 ZAPOSLENICI
KDBZ u ovom trenutku ima 574 trajno zaposlenih djelatnika, od čega je ukupno 36 djelatnika sa
doktoratom znanosti od kojih 23 ima znanstveno zvanje. Strukturu zaposlenika sa znanstvenim
zvanjem navodimo u Tablici 1, a detalje sa znanstvenim i nastavnim zvanjima doktora znanosti
u Prilogu 1.
Broj znanstvenika
Znanstveni savjetnici
5
Viši znanstveni suradnici
7
Znanstveni suradnici
11
Tablica 1. Broj znanstvenika sa znanstvenim zvanjima
2.6 PROSTOR I OPREMA
Zgrade i prostorije KDBZ, godinu izgradnje i površinu donosimo u Tablici 2, a popis kapitalne
opreme u Prilogu 3.
Identifikacija
Lokacija zgrade
zgrade
k.č.2831,
10000 Zagreb
obj.arh. Fischer
Klaićeva 18
k.č.2831,
10000 Zagreb
obj.arh. Turina
Klaićeva 16
10000 Zagreb
k.č.2831,
Prilaz GJ. Deželića
obj.arh. Jovičić
33
10000
Zagreb
k.č.2831,
Klaićeva
18a
obj.arh. Vodička
Tablica 2. Prostor KDBZ.
Godina izgradnje
1909.
Ukupna površina u
m2
2575
1956.
3570
1967.
2012
1987.
3808
S tra te ški pr ogr am K DBZ |5
3. ZNANSTVENI POTENCIJAL
3.1 ZNANSTVENI PROJEKTI
U posljednjih pet godina u KDBZ provedeno je više od 10 međunarodnih i domaćih projekata, a
navodimo najvažnije:
ZNANSTVENI PROJEKTI:
1. Celijakija u djece: primarna prevencija i patogeneza kromosomske nestabilnosti (0721083107-2054), projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, razdoblje 2007-2013;
voditelj projekta: prof.dr.sc. Sanja Kolaček, dr.med., znanstveni savjetnik
2. PreventCD – multicentrični europski projekt o prevenciji celijakije, u okviru programa FP6,
European Commission grant (FP6-2005-FOOD-4B-36383 – PREVENTCD), razdoblje 20072013; koordinator za RH: prof.dr.sc. Sanja Kolaček, dr.med, zanstveni savjetnik (rezultati
studije objavljeni u New England Journal of Medicine; IF 54,42)
3. Malnutrition in hospitalized children – multicentrična europska studija o učestalosti, načinu
dijagnosticiranja i posljedicama pothranjenosti u djece hospitalizirane na pedijatrijskim
odjelima u kliničkim bolnicama u Europi; razdoblje 2010-2012; ESPEN grant; koordinator za
RH: prof.dr.sc. Sanja Kolaček, dr.med, znanstveni savjetnik
4. Istraživanje genetičkih osnova bolesti u djece, program Ministarstva znanosti, obrazovanja i
sporta; razdoblje 2007-2013. godine. U okviru programa, projekti:
-
-
Naziv projekta: Istraživanje epidemiologijskih i genetičkih osnova prirođenih mana,
šifra projekta 072-183107-0365, voditeljica projekta prof. dr. sc. Ingeborg Barišić,
znanstveni savjetnik
Naziv projekta: Telomere i kromosomske aberacije u patologiji dječje dobi,
šifraprojekta 072-1083107-0361, voditeljica projekta prof. dr. sc. Iskra Petković,
znanstveni savjetnik
5. Joint Action - EUROCAT (European Registration of Congenital Anomalies), razdoblje 20112013; Grant agreement no 20102204; associated partner: Prof. dr. sc. Ingeborg Barišić
6. EUROCAT (European Registration of Congenital Anomalies) OPERATING GRANT 2014,
Grant agreement 20143307, EU Public Health Programme; associated partner: Prof. dr. sc.
Ingeborg Barišić
7. EUROmediCAT – Safety of Medication use in Pregnancy in Relation to Risk of Congenital
Malformations, razdoblje 2013-2015; Grant agreement no 260598; FP7 project,
collaborating partner prof.dr.sc. Ingeborg Barišić
8. Neurorazvojni ishod djece s intrauterinim zastojem rasta i/ili hipoksijom (072-10818700025), projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, razdoblje 2007-2013; voditelj
projekta: prof.dr.sc. Vlatka Mejaški Bošnjak, dr.med., znanstveni savjetnik
9. Modulacija funkcije ljudskih regulacijskih T-limfocita, (072-1080229-0337), projekt
Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u sklopu programa Molekularne interakcije
tjelesnih sustava; razdoblje 2007-2013; voditeljica projekta doc. dr. sc. Alenka Gagro, dr.
med., znanstveni savjetnik
10. The effect of montelukast on cytokine secretion in children with bronchial asthma,
međunarodni projekt u potpori Merck Sharp & Dohme; voditeljica projekta doc. dr. sc.
Alenka Gagro, dr. med., znanstveni savjetnik
S tra te ški pr ogr am K DBZ |6
11. Longitudinalna studija o rastu i razvoju djece predškolske dobi u Hrvatskoj (072-00000000249), projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, razdoblje 2007-2013; voditelj
projekta: prof.dr.sc. Josip Grgurić, dr.med., znanstveni savjetnik
12. TEMPUS-ov projekt EU: Palliative and Pain Medicine; Medicinski fakultet Sveučilišta u
Firenzi, Zagrebu, Beogradu i Lyonu (KDBZ- consortium member): baza za razvoj strategije
pedijatrijske palijativne medicine u RH
13. Farmakogenetika u dječjoj onkologiji (098-0982464-3120) projekt Ministarstva znanosti,
obrazovanja i sporta, razdoblje 2007-2013; voditelj projekta: doc.dr.sc. Jasminka Stepan
Giljević, dr.med., projekt u suradnji s Institutom Ruđer Bošković
VAŽNIJA ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA:
1. LGG u prevenciji nozokomijalnih infekcija - najveće svjetsko istraživanje o ulozi probiotika u
sprječavanju intrahospitalnih infekcija. Rad je objavljen učasopisu Pediatrics, proglašen kao
najbolje europsko istraživanje iz područja pedijatrijske prehrane (Jean Rey Prize 2010) te
najbolja doktorska disertacija Medicinskog fakulteta u zagrebu 2010. godine. Rad je citiran
do sada 44 puta (Web of Science)/63 puta (Scopus)
2. LGG u sprječavanju infekcija u kolektivu - istraživanje je objavljeno u jednom od
najznačajnijih časopisa iz područja kliničke prehrane (Clinical Nutrition) te je do sada citiran
44 puta (Web of Science)/54 puta (Scopus).
3. Kronične upalne bolesti crijeva - vezano uz područje upalnih bolesti crijeva, naši su
znanstvenici proveli niz europskih istraživanja (radovi objavljeni u Inflammatory Bowel
Disease (IF 4,855) te Journal of Pediatric Gastroenterology and Nutrition (IF 2,298). Osim
toga, sudjelovali smo u kreiranju i donošenju smjernica o dijagnostici i liječenju upalnih
bolesti crijeva u Europi (radovi objavljeni u Gut-u (IF 10,111) te Journal of Crohn's and
Colitis (IF 2,566)).
4. Medicel – multicentrični projekt mediteranskih zemalja s težištem ispitivanja na celijakiji u
Mediteranskim zemljama (rezultati u World Journal of Gastroenterology (IF 2,471)
5. Usporedba rezultata operativnog liječenja apendicitisa u djece laparoskopski asistiranom
metodom u odnosu na otvorenu i laparoskopsku metodu (01-72/ 20-06), voditelj doc.dr.sc.
Stjepan Višnjić, dr.med
6. Usporedba liječenja apendicitisa transumbilikalnom laparoskopski asistiranom metodom sa
peritonealizacijom bataljka crvuljka i sa ekspozicijom bataljka(01-56/20-2008), rezultati
objavljeni u Surgical Endoscopy, IF 3.313, broj citata 34.
3.2 PUBLIKACIJE
Tijekom posljednjih 10 godina uočava se porast publikacija i citiranost radova s KDBZ adresom.
Na slikama 2. i 3. prikazujemo publikacije s KDBZ adresom prema indeksima Web of Science
(WoS) i Scopus, a na slikama 4. i 5. citiranost prema indeksima WoS i Scopus.
S tra te ški pr ogr am K DBZ |7
Slika 2. Broj radova s KDBZ adresom po pojedinim godinama WoS
Slika 3. Broj radova s KDBZ adresom po pojedinim godinama Scopus
Slika 4. Broj citata radova s KDBZ adresom po pojedinim godinama WoS
S tra te ški pr ogr am K DBZ |8
Slika 5. Broj citata radova s KDBZ adresom po pojedinim godinama Scopus.
3.3 SWOT ANALIZA
U nastavku iznosimo tzv. SWOT (eng. Strengths, Weaknesses, Opportunities, Threats ) analizu
znanstvenog potencijala i položaja KDBZ u znanstvenom okruženju.
Prednosti
-
KDBZ predstavlja jedinstvenu ustanovu u Republici Hrvatskoj koja nudi timski pristup temeljen
na principu Sve za dijete pod istim krovom
-
koncentriranje diferentne pedijatrijske kazuistike što pridonosi daljnjem usavršavanju za
provođenje specifičnih (i usko specifičnih) znanstvenih istraživanja
-
pojedini istraživači (i zavodi/odjeli) stekli su značajnu međunarodnu prepoznatljivost te
ostvarili međunarodnu suradnju u brojnim projektima
-
KDBZ je mjesto u kojem je u protekloj godini obranjeno više doktorskih disertacija čime se
naglašava važnost mladih istraživača (doktoranada) i u budućnosti
-
suradnja s drugim visoko specijaliziranim ustanovama / odjelima u Hrvatskoj i u inozemstvu
Slabosti
-
KDBZ nije isključivo znanstvena ustanova te je za provođenje znanstvenog rada nužno uložiti
dodatan trud/vrijeme
-
vrlo ograničena financijska sredstva
Mogućnosti
-
ulaskom RH u EU otvorena je mogućnost bolje međunarodne povezanosti i sudjelovanja u
projektima financiranim od strane EU
-
iskorištenje prilike financiranja kroz projekte Hrvatske zaklade za znanost
S tra te ški pr ogr am K DBZ |9
Prijetnje
-
nedovoljno ulaganje države u znanost, znanstvene projekte i znanstvenu infrastrukturu
-
nemogućnost zapošljavanja doktoranada (mladih znanstvenika) koji su ključni u provedbi
znanstvenih projekata
-
odljev kadrova
4. STRATEŠKI CILJEVI
1. Obavljanje kliničkih i translacijskih istraživanja u području biomedicine i zdravstva
Tijekom petogodišnjeg razdoblja planirano je provođenje međunarodnih i domaćih
projekata (detalji u Prilogu 3).
2. Poticanje i promicanje znanstvene izvrsnosti međunarodnom suradnjom i međunarodnim
projektima
KDBZ je tijekom znanstvenog rada osigurala mrežu međunarodnih institucija s kojima
surađuje; cilj je u ovom petogodišnjem razdoblju nastaviti suradnju s navedenim centrima,
ali i proširenje suradnje na druge centre, primarno unutar EU-a.
3. Obavljanje kliničkih istraživanja u pedijatrijskoj znanstvenoj grani koja su od strateške
nacionalne važnosti budući da je KDBZ jedina cjelovita klinika u Republici Hrvatskoj koja
zbrinjava samo pedijatrijsku populaciju
Cilj je iskoristiti potencijale KDBZ za provođenje ovih istraživanja koji uključuju:
multidisciplinarnost, opremu za dijagnostiku i liječenje različitih bolesti te znanstveni
kadar.
4. Obavljanje epidemioloških istraživanja o zdravstvenom stanju djece u Republici Hrvatskoj
Epidemiološke studije neophodne su za stjecanje uvida u stanje zdravlja djece u zemlji te
kao podloga izrade strateških planova njihove zdravstvene zaštite. KDBZ svojim temeljnim
usmjerenjima – od osnutka – teži sveobuhvatnoj zaštiti djece i profilirana je u takvim
istraživanjima koja su postala primjerom na koji način znanost služi u izradi nacionalnih
strategija.
5. Povećanje znanstvene vidljivosti KDBZ provedbom kvalitetnih znanstvenih istraživanja i
znanstvenim publikacijama
Cilj je nastaviti trend porasta broja znanstvenih publikacija i citiranosti u sljedećem
petogodišnjem razdoblju. Navedeno se planira ostvariti završetkom postojećih i budućih
projekata (detalji u Prilogu 3).
6. Afirmacija KDBZ kao centra znanja i znanosti, a ne samo kliničkog rada
Prezentacija rezultata istraživanja na domaćim i međunarodnim skupovima.
KDBZ želi imati važnu ulogu u popularizaciji znanosti i jačanju svijesti o važnosti znanja i
znanstvenih istraživanja.
S t r a t e š k i p r o g r a m K D B Z | 10
7. Jačanje aktivne uloge u obrazovanju i stručnom usavršavanju u Republici Hrvatskoj
Nastavak suradnje s matičnim fakultetom (Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), ali i s
drugim suradnim fakultetima (Medicinski fakultet Sveučilišta u Osijeku, Medicinski fakultet
Sveučilišta u Rijeci, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Institut
Rudjer Bošković, Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Prehrambenobiotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu, Zdravstveno veleučilište u Zagrebu).
8. Edukacija mladih znanstvenika iz Republike Hrvatske i regije
Cilj je osigurati sredstva za mlade znanstvenike (doktorande), prvenstveno prijavom
projekata Hrvatskoj zakladi za znanost te kroz suradnju s industrijom.
Osim toga cilj je i poticati odlazak zaposlenika KDBZ na edukaciju u visokospecijalizirane
međunarodne centre u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama.
Tijekom sljedećeg petogodišnjeg razdoblja planira se nastaviti istraživanja koja su
doktorske disertacije (ukupno 12 doktorskih disertacija).
9. Uvođenje novih tehnologija i postupaka koji će pridonijeti znanstvenom, ali i kliničkom radu
Nabavka nove opreme koja će služiti i u znanstvene svrhe, a bit će dostupna djelatnicima
KDBZ, ali i za provođenje projekata drugih ustanova u kojima KDBZ sudjeluje.
5. OČEKIVANI ISHODI STRATEŠKOG PLANA
Provođenjem strateškog plana očekujemo sljedeće ishode:
-
poboljšanje kvalitete istraživačkog rada
intenziviranu međunarodnu suradnju
intenziviranu domaću suradnju
intenziviranu suradnju s matičnim fakultetima
unaprijeđenje zdravstene zaštite djece u Republici Hrvatskoj
6. PLAN ORGANIZACIJSKOG ZNANSTVENOG RAZVOJA KLINIKE ZA DJEČJE BOLESTI ZAGREB
U planu znanstvenog razvoja KDBZ donosimo razrađene metode kroz koje će ostvariti strateški
ciljevi KDBZ. Temeljeno na sadašnjoj ekonomskoj situaciji u RH potrebno je uložiti veliki napor da
bi se nastavilo sa znanstvenim radom, posebice s obavljanjem kvalitetnih znanstvenih istraživanja u
uvjetima nedostatnog nacionalnog financiranja, koje je značajno ispod prosjeka financiranja
znanosti u zemljama EU.
6.1 MEĐUNARODNI PROJEKTI I SURADNJA
Nastavak rada i uključenje u nove međunarodne projekte nužno je za provođenje vrhunskih
istraživanja, posebice jer klinička istraživanja u pedijatrijskoj populaciji imaju određene
ograničavajuće čimbenike. Uključenjem u međunarodne projekte dio ovih čimbenika može se
izbjeći, odnosno dovest će do sljedećeg:
S t r a t e š k i p r o g r a m K D B Z | 11
-
Povećat će se broj ispitanika koji je s obzirom na specifičnost populacije i veličinu naše
države mali
Bolje će se iskoristiti financijska sredstava
Razmjenit će se iskustva i poboljšati međunarodna suradnja
Postoji mogućnost razmjene znanstvenog osoblja i edukacija u nekim od centara
izvrsnosti u EU
6.2 OSIGURANJE SREDSTAVA ZA ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA
Kao što je već naglašeno, nacionalna ulaganja u znanost su vrlo skromna, stoga je naš cilj
osigurati sredstva preko:
-
-
-
Prijave projektnih prijedloga u Hrvatsku zakladu za znanost
 Osigurana sredstva za doktoranda na projektu koji će se provoditi u
naredenom (petogodišnjem) projektnom razdoblju (Europski registar za djecu
oboljelu od upalnih bolesti crijeva)
Prijave projektnih prijedloga u Hrvatsku zakladu za znanost
 Jedan projektni prijedlog u fazi evaluacije
Suradnje s industrijom
 Osigurana sredstva za 2 projekta koja će se provoditi u sljedećem projektnom
razvoju (Probiotici BB12 u prevenciji infekcija u djece i Tranzicijska skrb u
adolescenata s upalnim bolestima crijeva)
Sudjelovanje u međunarodnim projektima s osiguranim sredstvima
6.3 UMREŽIVANJE S DRUGIM ZNANSTVENIM USTANOVAMA I DJELATNOSTIMA U REPUBLICI
HRVATSKOJ
Poticanje nastanka mreže znanstvenih jedinica u RH kroz:
-
zajedničke projekte
razmjenu iskustava
korištenje opreme
6.4 KVALITETNIJE UPRAVLJANJE KAPITALNOM OPREMOM
- bolja iskoristivost postojeće kapitalne opreme u znanstvene svrhe
- nabavka nove kapitalne opreme kroz projekte koji su
međunarodna/domaća financiranja
prijavljeni
za
6.5 PROMOCIJA KDBZ
- međunarodna promocija
 predstavljanje rezultata istraživanja na međunarodnim kongresima
 objavljivanje rezultata u indeksiranim časopisima
- domaća promocija
 kroz domaće sastanke i kongrese
 kroz razmjenu znanstvenika i međusobnu suradnju
 kroz edukaciju specijalizanata i specijalista na edukaciji iz različitih užih
specijalnosti
S t r a t e š k i p r o g r a m K D B Z | 12
7. ZNANSTVENE TEME
Kao posljedica interdisciplinarnosti, aktivnosti KDBZ-a su, iako ograničene na biomedicinu i
zdravstvo, vrlo raznolike.
Cilj je KDBZ kreirati znanstvene teme koje će se uklopiti u trendove primijenjenih znanstvenih
istraživanja u području biomedicinskih znanosti temeljena na kretanju morbiditeta i mortaliteta
djece u razvijenim zemljama, a što je obilježeno sve većom učestalošću autoimunih bolesti
različitih organskih sustava i alergijskih/atopijskih bolesti, malignih bolesti, preživljenja djece s
teškim nasljednim i kongenitalnim poremećajima, psihosomatskih i neuroloških smetnji te ozljeda.
Osim toga, stavlja se naglasak na sve veću važnost preventivnih djelatnosti usmjerenih na
sprječavanje/ublažavanje bolesti i invalidnosti odraslih koje započinju tijekom djetinjstva. Slijedom
navedenoga ciljevi i usmjerenja znanstvene djelatnosti jesu ispitivati učestalost pojedinih
oboljenja, etiopatogenezu i kliničke specifičnosti, vrijednost pojedinih dijagnostičkih tehnika,
učinkovitost terapijskih postupaka, praćenje kliničkih ishoda i kvalitete života ili pobliže:
-
-
-
Provoditi epidemiološka ispitivanja na terenu kako bi se definirala veličina problema koji neka
bolest/stanje predstavlja, ili indirektno ispitali mogući etiološki čimbenici (npr: prevalencija
upalnih bolesti crijeva, hipertenzije; okolišni čimbenici koji doprinose nastanku kroničnih
upalnih bolesti crijeva ili atopijskih bolesti; rizični čimbenici za kongenitalne anomalije....).
Provoditi temeljna ispitivanja kojima se razriješavaju pitanja podrijetla bolesti u zavodima koji
su za to osposobljeni, primjerice iz područje imunoreumatologije, genetike i onkologije.
Ispitivati validnosti dijagnostičkih i terapijskih postupaka putem kohortnih ili randomiziranih
studija, čiji rezultati doprinose unaprjeđenju struke te utvrđivanju doktrinarnih stavova u
dijagnostici i liječenju pojedinih bolesti.
Procjenjivati posljedice bolesti/liječenja na kvalitetu života oboljele djece, uz napomenu da se
mjerni instrumenti (upitnici) prethodno validiraju za našu populaciju.
Temeljem navedenog znanstvene teme (detaljno prikazane u Prilogu 3) obuhvaćaju:
- istraživanja iz područja kliničke genetike
- istraživanja iz područja pedijatrijske gastroenterologije i prehrane
- istraživanja iz područja onkologije i hematologije
- istraživanja iz područja pedijatrijske pulmologije, alergologije i
imunoreumatologije
- istraživanja iz područja neuropedijatrije
- istraživanja iz područja komplikacija kroničnih bolesti dječje dobi
- istraživanja iz područja dječje kirurgije
- istraživanja iz područja dječje radiologije
8. POKAZATELJI USPJEŠNOSTI PROVEDBE STRATEŠKOG PROGRAMA
Primjenjena znanstvena istraživanja:
-
Veći broj objavljenih radova u odnosu na proteklo razdoblje (2010-2015. godine); odnosi
se na radove objavljene u časopisima koji su indeksirani u bazama podataka WoS i Scopus
S t r a t e š k i p r o g r a m K D B Z | 13
-
Veća citiranost objavljenih radova u odnosu na proteklo razdoblje (2010-2015. godine);
odnosi se na radove objavljene u časopisima koji su indeksirani u bazama podataka WoS i
Scopus
-
Odobrenje barem jednog projekta financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost
-
Veći broj međunarodnih projekata u odnosu na proteklo razdoblje (2010-2015. godine)
Pružanje znanstvenih, savjetodavnih i stručnih usluga
- Umreženje s drugim znanstvenim ustanovama u RH na zajedničkim projektima
- Organizacija radionica i stručnih skupova za edukaciju ostalih jedinica koje se bave
istraživanjima iz zdravstvene zaštite djece i adolescenata
Znanstveno i stručno osposobljavanje i usavršavanje doktoranada i postdoktoranada
-
Odlazak na edukaciju mladih znanstvenika (doktoranada i postdoktoranada) u vrhunske
međunarodne centre
-
Porast broja obranjenih doktorskih disertacija u odnosu na proteklo razdoblje (2010-2015.
godine)
P r i l o g 1 | 14
PRILOG 1.
Popis doktora znanosti i znanstvenika KDBZ prema znanstvenom i nastavnom zvanju, abecednim
redom.
Ime i prezime
Znanstveno zvanje ili pozicija u prijašnjoj
znanstvenoj/obrazovnoj instituciji
1.
Prof. dr. sc. Ingeborg Barišić, dr. med.
Znanstveni
savjetnik,
redoviti
profesor
Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
2.
Prof. dr. sc. Sanja Kolaček, dr. med.
Znanstveni
savjetnik,
redoviti
profesor
Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
3.
Prof. dr. sc. Amarela Lukić Grlić, dr. med.
Viši znanstveni suradnik, izvanredni profesor
Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
4.
Prof. dr. sc. Ljiljana Popović, dr. med.
Viši znanstveni suradnik, izvanredni profesor
Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
5.
Prof. dr. sc. Goran Roić, dr. med.
Znanstveni
savjetnik,
redoviti
profesor
Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
6.
Prof. dr. sc. Božidar Župančić, dr. med.
Znanstveni
savjetnik,
redoviti
profesor
Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
7.
Doc. dr. sc. Ante Čizmić, dr.med.
Znanstveni suradnik, docent
fakulteta Sveučilišta u Osijeku
Medicinskog
8.
Doc. dr. sc. Alenka Gagro, dr. med.
Znanstveni savjetnik, docent
fakulteta Sveučilišta u Osijeku
Medicinskog
9.
Doc. dr. sc. Gordana Jakovljević, dr. med.
Viši znanstveni suradnik, docent Medicinskog
fakulteta Sveučilišta u Osijeku
10.
Doc. dr. sc. Jasminka Stepan Giljević, prof. Viši znanstveni suradnik, docent Medicinskog
ZVU
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, profesor na
Zdravstvenom veleučilištu
Doc. dr. sc. Stjepan Višnjić, dr. med.
Znanstveni suradnik, docent Medicinskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
11.
12.
Dr.sc. Iva Hojsak, dr.med.
Viši znanstveni suradnik
13.
Dr. sc. Jasna Leniček Krleža, spec. med. Viši znanstveni suradnik
biokemije
14.
Prim.dr. sc. Zrinjka Mišak, dr. med.
Viši znanstveni suradnik
15.
Prim. dr. sc. Diana Butković, dr. med.
Znanstveni suradnik
16.
Prim. dr. sc. Vlasta Đuranović, dr. med.
Znanstveni suradnik, profesor na Zdravstvenom
veleučilištu
17.
Prim. dr. sc. Miroslav Gjurašin, dr. med.
Znanstveni suradnik
18.
Prim. dr. sc. Vesna Herceg Čavrak, dr.med.
Znanstveni suradnik
P r i l o g 1 | 15
19.
Prim. dr. sc. Irena Ivković Jureković, dr. Znanstveni suradnik
med.
20.
Prim. dr. sc. Gordana Miličić, dr. med.
Znanstveni suradnik
21.
Dr. sc. Leona Morožin Pohovski, dipl. ing.
Znanstveni suradnik
22.
Dr. sc. Ivona Sansović, dipl. ing.
Znanstveni suradnik
23.
Prim. dr. sc. Mirko Žganjer, dr. med.
Znanstveni suradnik
24.
Dr.sc. Slaven Abdović, dr.med.
25.
Prim. dr. sc. Irena Babić, dr.med.
26.
Dr. sc. Ljubica Boban, dr. med.
27.
Dr. sc. Davor Bojić, dr. med.
28.
Prim. dr. sc. Igor Bumči, dr. med.
29.
Dr. sc. Maša Hrelec Patrlj, dr. med.
30.
Dr. sc. Suzana Jelčić Jakšić
31.
Prim. dr. sc. Antun Kljenak, dr. med.
32.
Dr.sc. Goran Krakar, dr.med.
33.
Dr. sc. Sandra Kralik, dr. med.
34.
Prim. dr. sc. Borut Marn, dr. med.
35.
Dr. sc. Ivan Pavić, dr. med.
36.
Dr. sc. Vesna Žižić, spec. med. biokmije
Viši predavač na Zdravstvenom veleučilištu
Viši predavač
P r i l o g 2 | 16
PRILOG 2
POPIS KAPITALNE OPREME
Kapitalna oprema
Nabavna vrijednost (HRK)
Godine
proizvodnje
519.274,70
2003
Fujinon videostup s pedijatrijskim videogastroskopom
292.864,84
1997/2007
Olympus videostup
250.372,67
2011
Olympus videogastroskop pedijatrijski
198.891,00
2011
Olympus videokolonoskop
200.809,80
2011
Olympus videokolonoskop
200.809,80
2014
Olympus videokapsula
172.763,30
2012
323.698,00
2013
Genomski analizator ABI PRISM 310 s kompjuterom
491.670,28
2006
Mikroskop BX51 sa sustavom za kariotipizaciju
288.500,77
2009
Mikroskop Olympus AX70
338.666,91
1995
UZV aparat, VIVID 9, godina proizvodnje 2012.: za
transtorakalnu ehokardiografiju, s 3 sektorske sonde
(M5S-D, 6S-D i 12S-D) i linearna sonda
1.152.500,00
2012
UZV Aloka Echo camera SSD-4000 (74) sa sondom faznomatričnom 1-5 Mhz
535.655,80
92003
EEG sustav s video sustavom Neurofax
218.008,88
2008
MR uređaj Siemens Avanto 1,5 T, sa evaluacijskim i
dijagnostičkim radnim stanicama i računalnim programom
(software) za obradu slike; anesteziološki uređaj za MR
dijagnostiku
12.633.330,00
2010
Architect c4000 System Japan Corp.) i
Architect i1000 SR (Singapur Corp.);
Integrirani moduli Abbott Laboratories
Analizator nije vlasništvo Klinike
- Javnom nabavom i Ugovorom
od 1.g. dan na korištenje
2011
2010
Hematološki brojač:
Sysmex (Japan Corp.) XN 1000
Sysmex (Japan Corp.)XS 800i
274.998,00
2013
Oprema za ispitivanje slušnih evociranih potencijala 2kanalni digitalni ABR EP15/EP25 i ASSR sustav
(Interacoustics, model Eclipse)
211.000,00
2010
Naziv instrumenta (opreme)
Pentax videostup s neonatalnim i
videogastroskopom i videokolonoskopm
Olympus mašina za pranje
E0425503 ETD-3 BASIS PAA
pedijatrijskim
endoskopskih
aparata
P r i l o g 3 | 17
PRILOG 3
ZNANSTVENE TEME
KLINIČKA GENETIKA
Znanstvenici: prof.dr.sc. Ingeborg Barišić, dr.med.
dr. sc. Leona Morožin Pohovski, dipl. Ing.
dr. sc. Ivona Sansović, dipl.ing.med.biok.
Referentni centar za praćenje kongenitalnih anomalija dio je europske mreže registara prirođenih
mana EUROCAT koja obuhvaća 41 europski registar i prati 31% trudnoća u Europi. Ovu suradnju i
uključivanje u niz multicentričnih ispitivanja olakšava dobra informatička opremljenost. Pored toga,
Referentni centar je opremljen za sofisticiranu genetičku dijagnostiku, što, uz suradnju s drugim
kliničkim i istraživačkim centrima u zemlji i inozemstvu, omogućava dijagnostiku najsloženijih i vrlo
rijetkih genetičkih poremećaja. Svi djelatnici Referentnog centra s visokom stručnom spremom imaju
doktorat znanosti i niz godina su uključeni u znanstveno istraživački rad na raznim projektima.
Djelatnici Referetnog centra za praćenje kongenitalnih anomalija RH uveli su u kliničku praksu veći broj
genetičkih testova koji se izvode u Hrvatskoj jedino u našoj ustanovi.
Znanstvena istraživanja iz područja teme:
Epidemiologijske, kliničke i genetičke osobitosti prirođenih mana
Ciljevi
Opći cilj: Opći cilj istraživanja je proširenje znanja o epidemiologiji,
etiopatogenezi, dijagnostici, prevenciji i liječenju prirođenih mana koje
su značajan medicinski i javnozdravstveni problem te vodeći uzrok
smrtnosti i pobola djece u razvijenim zemljama svijeta.
Posebni ciljevi:
- Kontinuirano praćenje i utvrđivanje epidemiologijskih podataka za
prirođene mane u trećini populacije RH zasnovano na podatcima iz
populacije te umreženo u internacionalnu mrežu registara koji se
služe istom metodologijom. Objavljivanje prevalencije za 90 skupina
prirođenih mana za RH na mrežnim stranicama EUROCAT (engl.
European Surveillance of Congenital Anomalies) projekta i analiza
pojedinih anomalija u sklopu europskih studija
- Utvrditi epidemologijska i klinička obilježja odabranih rijetkih
sindroma u Europi
- Analizirati epidemiologijske i kliničke osobitosti sindroma multiplih
kongenitalnih malformacija (engl. Multiple Congenital Anomalies,
MCA) u Europi
- Analizirati primjenu antibiotika i antihistaminika u trudnoćama majki
koje su rodile djecu s kongenitalnim anomalijama
Program rada/hipoteze
- Epidemiologijski podatci o prirođenim manama u Republici Hrvatskoj
zasnivaju se na
bolničkoj statistici, a ne na populacijskim
istraživanjima. Podatci hospitalne statistike pokazuju značajno
podregistriranje i netočnost. Kvalitetno registriranje može se postići
stvaranjem registra kongenitalnih mana koji će voditi
multidisciplinski tim stručnjaka u sklopu internacionalne mreže
registara
P r i l o g 3 | 18
Ispitivanja epidemiologijskih obilježja rijetkih genetičkih sindroma u
svijetu su izuzetno rijetka, jer zahtijevaju analize velikih populacija,
dobro organiziran dijagnostički sustav te korištenje iste
metodologije. Europska mreža registara prirođenih mana koji koriste
istu metodologiju i ekspertizu kliničkih genetičara u mogućnosti je
dati pouzdane epidemiologijske podatke o vrlo rijetkim genetičkim
poremećajima
- Istraživanja MCA u svijetu su oskudna zbog problema njihovog
sustavnog prikupljanja, klasifikacije i složenosti njihove analize. Novi
algoritam klasifikacije slučajeva MCA uz ekspertizu tima genetičara
omogućava analizu MCA u Europi
- Dosad provedena istraživanja o mogućem teratogenom utjecaju
antibiotika i antihistaminika dala su suprotne rezultate. U pravilu je
riječ o ispitivanjima koja nisu imala dovoljnu statističku snagu,
posebno
kad
je
bila
riječ
o
pojedinim
vrstama
antibiotika/antihistaminika. Istraživanje velikog broja trudnoća u
Europi omogućit će eventualno uočavanje povezanosti uporabe ovih
lijekova s pojavom pojedinih prirođenih anomalija
1. Registriranje prirođenih mana u RH, uključivši i redovitu provjeru
kvalitete registriranja dat će pouzdane podatke o velikom broju
epidemiologijskih varijabli, omogućiti evaluaciju kvalitete
preventivnih i terapijskih postupaka, praćenje trendova i ev.
nakupljanja anomalija u vremenu i prostoru. Usporedbom s
europskim podatcima moći će se utvrditi ev. regionalne i druge
razlike
2. Analiza epidemiologijskih obilježja rijetkih sindroma pružiti će po prvi
put pouzdane epidemiologijske i kliničke podatke o ovim
poremećajima na razini europske populacije.
3. Analiza odabranih MCA pružiti će uvid u prevalenciju pojedinih
obrazaca udruživanja anomalija, ishod trudnoća, prenatalnu
dijagnozu, moguće rizične čimbenike te druga epidemiologijska i
demografska obilježja.
4. Veliko europsko multicentrično ispitivanje omogućiti će utvrđivanje
povezanosti uzimanja određenih vrsta antihistaminika/antibiotika i
pojave kongenitalnih anomalija.
Epidemiologijski podatci o prirođenim manama u RH predstavljat će bazu
podataka za dalja istraživanja, omogućit će evaluaciju učinkovitosti
primarne prevencije, prenatalne zaštite, genetičkog savjetovanja i
dijagnostike te stvaranje preventivnih programa zdravstvene zaštite za
ovu skupinu bolesnika. Eventualno otkrivanje nakupljanja određenih
skupina prirođenih mana u vremenu i prostoru može upozoriti na
teratogenih učinak čimbenika okoline, koji bez trajnog praćenja
prevalencije ne bi bio uočen.
Ispitivanje epidemiologijskih i kliničkih obilježja rijetkih sindroma
produbit će razumijevanje ovih bolesti i donjeti nove informacije koje će
upotpuniti klinička iskustva i omogućiti precizno genetičko informiranje
zahvaćenih obitelji
Analiza slučajeva MCA omogućiti će bolje razumijevanje njihove
etiologije, ishoda trudnoća, učinkovitosti prenatalne dijagnoze,
prirodnog tijeka bolesti, preživljavanja, obrazaca povezanosti pojedinih
malformacija.
-
Očekivani rezultati:
Primjena
P r i l o g 3 | 19
Utvrđivanje povezanosti pojave kongenitalnih anomalija s uzimanjem
antihistaminika/antibiotika važno je zbog informacije stručnjaka i
trudnica o mogućem riziku, te za stvaranje smjernica uporabe određenih
vrsta antibiotika/antihistaminika u trudnoći.
Genetička osnova razvojnog zaostajanja/intelektualnih poteškoća iz autističkog spektra
poremećaja
Ciljevi
Opći cilj:Cilj ispitivanja je analizirati genetičku i epigenetičku podlogu
razvojnih smetnji u skupini djece s razvojnim zaostajanjem/
intelektualnim poteškoćama (RZ/IP) i/ ili autističkim spektrom (eng.
autistic spectrum disorders, ASD) te tako produbiti razumijevanje
patogeneze neurorazvojnih poremećaja.
Posebni ciljevi:
- Utvrditi broj, učestalost i prirodu genomskih poremećaja u skupini
djece s RZ/IP-om i ASD-om korištenjem suvremenih metoda
istraživanja genoma kao što su višestruko umnažanje sondi ovisnih o
ligaciji, (engl. Multiplex Ligation-dependent Probe Amplification,
MLPA); kromosomski microarray (chromosome microarray, CMA,
odnosno komparativna genomska hibridizacija na mikropostroju,
engl. array CGH); sekvenciranje iduće generacije, (engl. Next
Generation Sequencing, NGS).
- Analizirati metilacijski status selektiranih genomskih regija djece sa
sindromskim
i
nesindromskim
ASD-om
i
RZ/IP-om
pirosekvenciranjem kako bi se produbilo znanje o genima
kandidatima i genomskim regijama uključenim u epigenetičku
regulaciju RZ/IP-a i/ili ASD-a.
Program rada/hipoteze
-
-
-
RZ/IP prisutne su u 2-3% dječje populacije, a čak 5-10% djece
zaostaje u jednom ili dva razvojna područja. Posebnu skupinu
bolesnika čine djeca s ASD-om koji je obilježen ritualističkim
repetitivnim ponašanjem, oštećenjem socijalne interakcije,
komunikacije i razvoja govora. Oko 70% djece s ASD-om ima RZ/IP. U
preko trećine osoba sa RZ/IP-om i u dijelu onih s ASD-om moguće je
utvrditi specifični genetički uzrok poremećaja. Stoga je genetička
evaluacija bolesnika od iznimne važnosti, a primjena tehnika probira
genoma u toj dijagnostici zauzimaju zasad najvažnije mjesto
Kako je genetička osnova RZ/IP-a i ASD-a često multifaktorska i
većim dijelom nepoznata, sve više se uočava da bi u etiologiji važnu
ulogu mogli imati i ne-genetički mehanizmi, epigenetički procesi i
postranslacijska modifikacija proteina. Činjenica da epigenetičko
markiranje može biti izmijenjeno utjecajem okoline, primjerice
metaboličkim okolišem tijekom intrauterinog razvoja, načinom
prehrane, stresom ili životnim stilom, otvara mogućnost da se
pokuša liječenje ovih poremećaja modifikacijom epigenetičih
mehanizama.
Više genetičkih sindroma koji u svom komorbiditetu imaju RZ/IP i/ili
ASD, uključujući Rettov sindrom, sindrom fragilnog X-a, PraderWillijev/Angelmanov sindrom, Beckwith Wiedemannov i Russell
Silverov sindrom, pokazuju poremećaj epigenetičkih mehanizama i
metilacijskog statusa. Bolesnici s konstitucijskim oštećenjem proteina
koji sudjeluju u epigenetičkim procesima model su koji omogućava
P r i l o g 3 | 20
Očekivani rezultati
-
-
Primjena
-
-
bolje razumijevanje načina na koji promjene u kromatinu i metilaciji
DNA utječu na ekspresiju različitih gena i njihovog očitovanja u
fenotipu.
Očekuje se da će se u dijelu ispitivanih bolesnika probirom genoma
utvrditi uzrok RZ/IP-a, odnosno ASD-a, te na taj način postaviti
konačna dijagnoza bolesti, eventualtno otkriti novi uzroci te
produbiti razumijevanje nastanka neurorazvojnih poremećaja
Analiza metilacijskog obrasca kod djece s ASD-om mogla bi
identificirati različito markiranje izabranih genomskih regija/gena
koji su povezani s ovim razvojnim poremećajima
Ispitivanje postojanja promjena broja kopija u genomu bolesnika s
RZ/IP-om i/ili ASD-om te eventualno identificiranje novih gena
uključenih u nastanak ovih poremećaja omogućit će postavljanje
dijagnoze i ciljane terapijske intervencije. Rezultati će produbiti
razumijevanje poremećaja i donijeti nove informacije koje će
usmjeriti nova istraživanja. Identifikacija točnog uzroka nastanka
RZ/IP-a omogućit će preciznije genetičko savjetovanje zahvaćenih
obitelji, uključujući i mogućnost prenatalne dijagnostike u idućim
trudnoćama.
Analiza metilacijskog statusa ciljanih genomskih regija uključenih u
epigenetičku regulaciju u skupini djece s ASD-om mogla bi
pridonijeti razumijevanju podloge nastanka ovih bolesti te otvoriti
put nalaženju terapijskih opcija temeljenih na medikamentoznoj
epigenetičkoj modifikaciji ciljanih regija genoma.
Istraživanje genetičke osnove srčanih grešaka
Ciljevi
Opći cilj: Produbiti znanje o genetičkim osnovama kongenitalih srčanih
grešaka identifikacijom relevantih varijanti u broju kopija ciljanih regija
genoma (engl. copy number variants, CNV), odnosno identifikacijom
novih mutacija poznatih ili novootkrivenih gena važnih za patogenezu
srčanih defekata
Posebni ciljevi:
- Analiza uloge CNV-a u etiologiji srčanih grešaka korištenjem metode
višestrukog umnažanja sondi ovisnog o ligaciji (engl. Multiplex
Ligation-dependent Probe Amplification, MLPA) i metode
kromosomskog microarraya(chromosome
microarray, CMA;
komparativna genomska hibridizacija na mikropostroju, engl. array
CGH);
- Ukoliko se navedenim metodama ne otkriju relevantni CNV-ji,
analiza će se kod klinički preselekcioniranih bolesnika proširiti na
cjelokupni egzom putem metode NGS-a.
Program rada/hipoteze
-
Srčane greške su najčešće malformacije s prevalencijom od 4-8 na
1000 živorođenih. Nastaju kao posljedica kombinacije genetičkih i
okolišnih čimbenika. Oko 25% nastaje u sklopu različitih genetičkih
sindroma, rijetko su izravna posljedica bolesti majke (fenilketonurija,
rubeola) ili izloženosti štetnim čimbenicima (npr. antiepileptici), a
većim dijelom je riječ o izoliranim poremećajima multifaktorske
etiologije. Više studija nalazi da mutacije u više gena mogu biti
uključene u nastanak izoliranih srčanih grešaka (GATA4, TBX5NKX25, MYH6, CRELD1, TBX, JAG1 i dr.). U dijelu bolesnika sa srčanim
P r i l o g 3 | 21
Očekivani rezultati
-
Primjena
-
greškama mogu se naći varijante u broju kopija u genomu. Mješavina
MLPA - sondi P424 omogućuje istovremenu analizu delecija i
duplikacija u 37 genomskih područja za koja je poznato da su
povezana s pojavom srčanih greški, pa se očekuje identificirati CNVje u dijelu bolesnika sa srčanim greškama. Array CGH se pokazao kao
dobra metoda cjelogenomskog traganja za CNV-ima. Ispitivanja
osoba sa srčanim greškama otkrivaju submikroskopske aberacije u
oko 4-20% slučajeva, ovisno da li je riječ o sindromskom ili izoliranom
poremećaju. Isptivanjem naših bolesnika očekujemo identificirati
nove CNV-je povezane s nastankom srčanih grešaka. Analiza egzoma
u dijelu bolesnika mogla bi otkriti mutacije u novim ili već
identificiranim genima povezanim s nastankom srčanih grešaka.
Očekuje se u dijelu ispitivanih bolesnika sa srčanom grješkom utvrditi
postojanje duplikacija/delecija u nekom od analiziranih gena.
Očekuje se da i dodatna citogenetička i genska obrada utvrdi uzrok
poremećaja u dijelu sindromskih bolesnika.
Napredak u molekularnoj dijagnostici srčanih grješaka
Otkrivanje novih mutacija unaprijedit će znanje o mehanizmu
nastanka bolesti i povezanosti genotipa s fenotipom. Takva nova
saznanja će omogućiti preciznije genetičko informiranje pogođenih
obitelji te prevenciju nasljednih oblika
P r i l o g 3 | 22
GASTROENTEROLOGIJA I PREHRANA
Znanstvenici:
prof.dr. sc. Sanja Kolaček, dr.med.
prim.dr.sc. Zrinjka Mišak, dr.med.
dr.sc. Iva Hojsak, dr.med.
Referentni centar za dječju gastroenterologiju i prehranu dio je europske mreže pedijatrijskih
gastroenteroloških centara. Svi članovi Referentnog centra, ne samo liječnici već i više medicinske
sestre, boravili su u jednom od vodećih svjetskih centara na edukaciji. Najznačajnije je da je Referentni
centar za dječju gastroenterologiju i prehranu jedini centar u Republici Hrvatskoj koji pruža potpunu
uslugu endoskopske dijagnostike i intervencije što mu daje priliku za dijagnostiku i liječenje različitih
diferentnih gastroenteroloških bolesti. Sukladno tome, najveći se broj djece upravo dijagnosticira i
liječi u našoj Klinici što našem centru daje prednost prilikom provođenja znanstvenih istraživanja iz
područja dječje gastroenterologije i prehrane.
U petogodišnjem projektnom razdoblju osigurana su sredstva za provođenje projekata:
-
Uloga probiotika u prevenciji infekcija (suradnja s industrijom)
Tranzicijska skrb u adolescenata s upalnim bolestima crijeva (suradnja s industrijom)
Registar za djecu oboljelu od upalnih bolesti crijeva (sredstva HRZZ-a za plaću doktoranda)
Znanstvena istraživanja iz područja teme:
Probiotici u prevenciji i liječenju bolesti u djece
Ciljevi
Opći ciljevi:
- Procjeniti učinak Bifidobacterium animalis subsp. lactis (BB-12) na
učestalost i trajanje čestih infekcija u hospitalizirane djece i djece koja
pohađaju kolektiv
- Ispitati učinak Lactobacillus reuteri (L. reuteri) na broj i intenzitet
epizoda abdominalnih bolova u djece s funkcijskim abdominalnim
bolovima te učestalost i konzistenciju stolica u djece s kroničnom
opstipacijom
Posebni ciljevi:
- Procjeniti učinak BB-12 na: učestalost i trajanje gastrointestinalnih i
respiratornih simptoma te odsutnost iz vrtića zbog infekcija ili trajanje
hospitalizacije
- Procjeniti učinak na učestalost i intenzitet epizoda abdominalnih
bolova tijekom intervencije te 4 tjedna nakon završetka intervencije u
djece s abdominalnim bolovima te ispitati pojavnost abdominalnih
bolova, epizoda fekalne inkontinencije, učestalost defekacije,
konzistenciju stolica i potrebu za osmotskim laksativom za vrijeme i 4
tjedna nakon završetka intervencije u djece s kroničnom opstipacijom
Program rada/hipoteze - Uporaba BB-12 može značajno smanjiti rizik od razvoja infekcija
(gastrointestinalnih i respiratornih) u zdrave djece koja pohađaju dječji
vrtić i hospitalizirane djece
- Primjena probiotskog pripravka L. reuteri učinkovita je u liječenju
(ublažavanju simptoma) funkcijskih abdominalnih bolova i kronične
opstipacije u dječjoj dobi.
Očekivani rezultati
Budući da ne postoje znanstveno utemeljeni podaci o terapijskoj
P r i l o g 3 | 23
Primjena
učinkovitosti
istraživanih
probiotičkih
sojeva
u
funkcijskim
gastrointestinalnim poremećajima te u sprječavanju infekcija, od
predloženog se istraživanja očekuje definiranje navedene uloge.
Ukoliko se ovim istraživanjem utvrdi da istraživani probiotički sojevi mogu
prevenirati infekcije, odnosno da djeluju pozitivno na smanjenje simptoma
funkcionalnih tegoba u djece, moći će se preporučiti njihova primjena u
navedenim indikacijama i na taj način utjecati na ove vrlo česte
zdravstvene tegobe u djece.
Prehrana, nutritivni status i kvaliteta života djece s kroničnim upalnim bolestima crijeva
Ciljevi
Opći ciljevi:
- Izraditi prehrambeni upitnik validiran na zdravoj hrvatskoj
pedijatrijskoj populaciji
- Procijeniti učestalosti samoiniciranih eliminacijskih dijeta u djece s
kroničnim upalnim bolestima crijeva
- Validirati upitnik o kvaliteti života djece s upalnim bolestima crijeva na
hrvatskoj populaciji
Posebni ciljevi:
- Procjeniti utjecaj samoiniciranih eliminacijskih dijeta u djece s
kroničnim upalnim bolestima crijeva te njezin utjecaj na kvalitetu
prehrane, nutritivni status, tijek bolesti
- Utvrditi utjecaj prehrane u etiologiji bolesti
- Procijeniti kvalitetu života djece s upalnim bolestima crijeva
Program rada/hipoteze - Samoinicirane eliminacijske dijete u bolesnika s kroničnim upalnim
bolestima crijeva smanjuju kvalitetu prehrane te utječu na njihov
nutritivni status
- Samoinicirane eliminacijske dijete imaju učinak na klinički tijek bolesti
- Djeca koja boluju od upalnih bolesti crijeva imaju lošiju kvalitetu života
od zdrave djece
Očekivani rezultati
Ovim istraživanjem utvrdit će se postoji li hrana koju djeca s upalnim
bolestima crijeva izbjegavaju te ima li to utjecaj na njihovo stanje
uhranjenosti i tijek bolesti. Utvrdit će se i kakva je kvaliteta života djece s
upalnim bolestima crijeva.
Primjena
Izradit će se prehrambeni upitnik validiran na hrvatskoj pedijatrijskoj
populaciji. Validirat će se upitnik o kvaliteti života djece s upalnim
bolestima crijeva. Prvi put će se u Republici Hrvatskoj odrediti učestalost
samoiniciranih eliminacijskih dijeta i točan nutritivni status u djece s
kroničnim upalnim bolestima crijeva
Registar Republike Hrvatske za djecu oboljelu od upalnih bolesti crijeva
Ciljevi
Opći ciljevi:
- osnivanje nacionalnog registra za djecu oboljelu od kroničnih upalnih
bolesti crijeva čime će se utvrditi incidencija upalnih bolesti crijeva
(ulceroznog kolitisa, Crohnove bolesti i nedeterminiranog kolitisa) u
djece
Posebni ciljevi:
- utvrditi fenotipska obilježja oboljele djece u vrijeme postavljanja
dijagnoze
Program rada/hipoteze Incidencija upalnih bolesti crijeva u djece u Republici Hrvatskoj je sličnija
mediteranskim europskim zemljama nego drugim zemljama Europe, te
ima fenotip karakterističan za pedijatrijsku populaciju.
P r i l o g 3 | 24
Očekivani rezultati i Ovaj projekt će po prvi put odrediti učestalost upalnih bolesti crijeva u
primjena
djece u Republici Hrvatskoj. Navedeno će pridonijeti boljem zbrinjavanju
ovih bolesnika u našoj državi.
Tranzicijska skrb za bolesnike s kroničnim upalnim bolestima crijeva
Ciljevi
Opći ciljevi:
- Osnovati Tranzicijsku kliniku. Tranzicijske klinike su vrsta medicinske
zaštite koja postoji za sve kronične pedijatrijske bolesti u razvijenim
zemljama svijeta. Do sada ne postoji tranzicijska zdravstvena skrb za
bolesnike s kroničnim upalnim bolestima crijeva (IBD) u Republici
Hrvatskoj. Primarni cilj je osnovati Tranzicijsku kliniku koju će
sačinjavati pedijatrijski gastroenterolozi i gastroenterolozi-internisti.
Posebni ciljevi:
- Ocijeniti učinak Tranzicijske klinike na kvalitetu života bolesnika s IBDom. Do sada ne postoji evaluacija utjecaja tranzicijskih klinika niti na
kvalitetu života niti tijek bolesti adolescenata s IBD-om. Naš je cilj
usporediti kvalitetu života ovih bolesnika prije upućenja u adultnu skrb
s kvalitetom života godinu dana nakon što je bolesnik pod kontrolom
gastroenterologa interniste. Usporedit će se kvaliteta života bolesnika
koji su u adultnu skrb prešli bez posredstva Tranzicijske klinike sa
skupinom koja je prošla tranzicijsku skrb nakon osnutka Tranzicijske
klinike. Kvaliteta života ispitat će se IMPACT-III (HR) i IBDQ upitnicima.
Oba upitnika standardizirana su u našem centru na hrvatskoj
populaciji.
- Ocijeniti učinak Tranzicijske klinike na tijek bolesti. Tijek bolesti ocijenit
će se putem indeksa aktivnosti bolesti (PCDAI, PUCAI, CDAI), prema
broju relapsa (koji se definira putem aktivnosti bolesti i potrebom za
promjenom terapije) te broju hospitalizacija.
- Ocijeniti utjecaj Tranzicijske klinike na samosvijest o vlastitoj bolesti i
liječenju. Svakako je nužno procijeniti kada je adolescent spreman
sam, od roditelja/skrbnika, preuzeti brigu o vlastitom liječenju.
Samosvijet o vlastitoj bolesti uključuje znanje bolesnika o svojoj bolesti
(tip bolesti, dijagnostičke pretrage, liječenje). Samosvijest o vlastitoj
bolesti ispitat će se prema “IBD-yourself” upitniku.
Program rada/hipoteze Klinike tranzicijske skrbi značajno unaprijeđuju kvalitetu života i kontrolu
bolesti u bolesnika s kroničnim upalnim bolestima crijeva
Očekivani rezultati
Nakon završetka istraživanja: 1. Bit će osnovana i uhodana Tranzicijska
klinika u Republici Hrvatskoj; 2. Po prvi će se put ocijeniti utjecaj
tranzicijske skrbi na kvalitetu života, tijek bolesti i samosvijest o vlastitoj
bolesti u adolescenata s IBD-om
Primjena
Osnovat će se tranzicijska skrb o bolesnicima s upalnim bolestima crijeva,
koja će, kao model, biti primjenjiva i za ostale kronične bolesti.
Celijakija – dijagnostika i liječenje
Ciljevi
Opći ciljevi:
-
Prospektivnim praćenjem novodijagnosticiranih bolesnika s celijakijom
ispitati nove dijagnostičke kriterije Europskog društva za pedijatrijsku
gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN)
-
Procjena uloge brzog testa u probiru na celijakiju u djece koja imaju
simptome bolesti
P r i l o g 3 | 25
Procjena kvalitete bezglutenske prehrane na temelju 3-dnevnog
dnevnika prehrane
Posebni ciljevi:
- Ispitati dovodi li izostavljanje biopsije sluznice tankog crijeva (prema
novim kriterijima ESPGHAN-a dijagnozu celijakije moguće je u
određenim slučajevima postaviti samo na temelju nalaza protutijela) i
u kojoj mjeri do lažno pozitivnih dijagnoza celijakije
- Odrediti koja su protutijela (protutijela na tkivnu transglutaminazu,
endomizijska protutijela, protutijela na deamidirani glijadin peptida)
najbolja za praćenje djece tijekom 18 mjeseci nakon postavljanja
dijagnoze i započinjanja bezglutenske prehrane
- Rano otkrivanje, neposredna obrada i liječenje bolesnika s
dijagnosticiranom celijakijom
- Na temelju dnevnika prehrane procijeniti udio primarno bezglutenskih
namirnica u odnosu na one koje koriste zamjene za gluten
(bezglutensko brašno)
- Prema novom ESPGHAN-ovom dijagnostičkom postupniku za celijakiju
moguće je pod određenim uvijetima (uz visoko pozitivne nalaze
protutijela) postaviti dijagnozu celijakije bez lažno pozitivnih slučajeva
- Brzi test na celijakiju dovoljno je pouzdan i ima dobru osjetljivost i
specifičnost u usporedbi s testom na tkivnu transglutaminazu iz venske
krvi te se može koristiti u probiru na celijakiju u djece koja imaju neki
od tipičnihsimptoma bolesti.
- Veći udio primarno bezglutenskih namirnica u bezglutenskoj prehrani
ne utječe na nutritivni status ni na kvalitetu prehrane
Ovo ispitivanje pokazat će dovodi li izostavljanje biopsije sluznice tankog
crijeva iz dijagnostičkog postupnika (pod određenim uvjetima) do sigurne
dijagnoze celijakijie, odnosno u kojoj mjeri to dovodi do lažno pozitivnih
dijagnoza. Nadalje, ispitat će se osjetljivost i specifičnost brzog testa u
usporedbi sa standarnim serološkim testovima. Osim toga, dio ispitivanja o
procjeni bezglutenske prehrane pokazat će kvalitetu te prehrane te koji
udio u ukupnom unosu otpada na namirnice koje su primarno bez glutena
i utječe li to na nutritivni status bolesnika.
Navedenim ispitivanjem, u suradnji s drugim europskim centrima,
evaluirat će se novi dijagnostički postupnik za celijakiju. Osim toga,
procijenit će se uloga brzog testa u probiru na celijakiju i po prvi puta u
Hrvatskoj će se odrediti nutritivni status djece s celijakijom i procijeniti
kvaliteta bezglutenske prehrane pedijatrijskih bolesnika.
-
Program rada/hipoteze
Očekivani rezultati
Primjena
Registar djece s dokazanom infekcijom Helicobacter pylori: praćenje rezistencije na antibiotike i
optimizacija različitih terapijskih režima ovisno o osjetljivosti
Ciljevi
Opći ciljevi:
- Praćenje rezistencije sojeva Helicobacter pylori kod djece
- Ispitivanje uspješnosti antibiotske terapije u visokim dozama u
kombinaciji određenoj ovisno o nalazu osjetljivosti u mikrobiološkoj
kulturi
Posebni ciljevi:
Uključivanje naših bolesnika u Europski registar
Program rada/Hipoteze S višim dozama antibiotika postići će se viša stopa izlječenja nakon prvog
davanja terapije
Očekivani rezultati i Ovim istraživanjem pratit će se rezistencija sojeva Helicobacter pylori kod
P r i l o g 3 | 26
primjena
djece te ispitati uspješnost eradikacijske terapije antibioticima u višim
dozama, u kombinaciji određenoj na temelju osjetljivosti u mikrobiološkoj
kulturi. Na temelju dobivenih rezultata izradit će se preporuke za liječenje
ove infekcije i, u konačnici, poboljšati liječenje ovih bolesnika.
P r i l o g 3 | 27
HEMATOLOGIJA I ONKOLOGIJA
Znanstvenici:
doc.dr.sc. Jasminka Stepan Giljević, dr.med.
doc.dr.sc. Gordana Jakovljević, dr.med.
Referentni centar za solidne maligne tumore dječje dobi predstavlja jedan od jačih centara koji se bavi
ovom problematikom u zemljama regije. Svi članovi Referentnog centra su proveli edukaciju u vodećim
centrima u Europi (Beč, Tubingen, Munster) i SAD (Cincinnati, Chicago). Sukladno tome, najveći se
broj djece upravo dijagnosticira i liječi u našoj Klinici što našem centru daje prednost prilikom
provođenja znanstvenih istraživanja iz područja hematoonkologije
Znanstvena istraživanja iz područja teme:
Kasne komplikacije liječenja djece koja su se liječila zbog malignog tumora
Ciljevi
Opći ciljevi:
- Utvrđivanje kasnih komplikacija liječenja djece koja su se liječila zbog
malignog tumora dječje dobi prema Pancare smjernicama (Europska
grupa za kasne komplikacije liječenja)
- Poboljšanje kvalitete življenja djece koja su se liječila zbog malignog
tumora dječje dobi
- Aktivno uključivanje bivših bolesnika u svakodnevni život
Posebni ciljevi:
- Usporedba s rezultatima projekta Farmakogenetika u pedijatrijskoj
onkologiji- moguća individualizacija terapije u budućnosti,
poboljšanje kvalitete življenja
Program rada/hipoteze
Rano otkrivanje kasnih komplikacija liječenja uz primjereno liječenje
omogućava postizavanje primjerene kvalitete života djeteta, kasnije
odraslog koji je u svom životu imao hematoonkološu dijagnozu
Očekivani rezultati:
Pravovremena i primjerena briga o komplikacijama koje su rezultat
intenzivnog liječenja djeteta s malignim tumorom predstavlja nastavak
sustavne brige za bolesnika. Ovime se smanjuje njihov mogući utjecaj na
kvalitetu života izlječenog od malignog tumora dječje dobi.
Primjena
Sustavna i primjerena briga za rizičnu populaciju, moguća
individualizacija terapije u budućosti. U suradnji s Pancare grupom će se
utvrditi postupnik za ovakve bolesnike.
Utjecaj liječenja boli i palijativnog pristupa na kvalitetu života (QoL) kronično bolesne djece
Ciljevi
Opći cilj je proučavanje kvalitete života kronično bolesne djece
Posebni ciljevi- standardiziranje postupaka uz poboljšanja kvalitete života
kronično bolesnog djeteta
Program rada/hipoteze
Uvođenje organizirane dijagnostike i liječenja boli kao i palijativnog
principa u liječenje popravilo je kvalitetu života djece s teškim kroničnim
bolestima
Očekivani rezultati
Potvrda hipoteze
Primjena
Izrada smjernica i standarda postupaka s kronično bolesnom djecom s
obzirom na analgeziju i palijativnu skrb.
Mogućnost multicentrične studije u zemljama regije
P r i l o g 3 | 28
Markeri tumorske hipoksije, angiogeneze i metaboličkog fenotipa kao prognostički čimbenici kod
djece s tumorima
Ciljevi
Opći cilj:
Cilj istraživanja je objektivizirati značenje istovremenog određivanja
plazmatskih markera tumorske hipoksije, angiogeneze, glikolize/acidoze i
invazivnosti/metastaziranja za prognozu djece s tumorima.
Posebni ciljevi:
- Odrediti plazmatsku vrijednost navedenih markera iz uzoraka
periferne krvi kod djece s tumorima kod postavljanja dijagnoze, te u
ponovljenim definiranim vremenskim intervalima.
- Usporediti rezultate analize s relevantnim kliničko-laboratorijskim
nalazima kao što su patohistološka vrsta tumora, stupanj
proširenosti tumora, dob i spol bolesnika
- Istražiti međusoban odnos između pojedinih vrsta markera ovisno o
patohistološkom tipu tumora.
- Procijeniti značaj ponovljenog određivanja navedenih markera za
praćenje učinka terapije.
- Procijeniti utjecaj pojedinačnih markera, kao i njihovog uzajamnog
odnosa na tijek bolesti, pojavu relapsa i preživljenje bolesnika.
Program rada/hipoteze
- Razina markera tumorske hipoksije (ostepontin), angiogeneze
(VEGF-A),
glikolize
(Tu-M2-PK,
CA9,
LDHA)
i
invazivnosti/metastaziranja (MMP9) dobivena iz periferne krvi
prognostički su čimbenici rizika kod djece onkoloških bolesnika. Oni
predstavljaju biološke markere visoko rizičnih bolesnika.
- Postoji međusobno pozitivna korelacija između navedenih markera,
a njihov odnos je bitan za procjenu agresivnosti tumorskog fenotipa.
- Ovi plazmatski markeri zajednički bi mogli poslužiti za bolju procjenu
stupnja agresivnosti tumora i praćenje terapijskog odgovora. Time bi
se pojedinačnom i usporednom analizom navedenih markera iz
plazme bolesnika možda uspješnije i jasnije zapazili bolesnici sa
specifičnim tumorskim fenotipom, što bi doprinijelo njihovom boljem
liječenju.
Očekivani rezultati
- Razine markera tumorske hipoksije (ostepontin), angiogeneze
(VEGF-A),
glikolize
(Tu-M2-PK,
CA9,
LDHA)
i
invazivnosti/metastaziranja (MMP9) dobivene iz periferne krvi
pokazat će se kao prognostički čimbenici rizika kod djece onkoloških
bolesnika.
- Oni će predstavljati biološke markere visoko rizičnih bolesnika.
- Postojat će međusobno pozitivna korelacija između navedenih
markera, a njihov odnos bit će bitan za procjenu agresivnosti
tumorskog fenotipa.
- Time će se pojedinačnom i usporednom analizom navedenih
markera iz plazme bolesnika možda uspješnije i jasnije zapazili
bolesnici sa specifičnim tumorskim fenotipom.
Primjena
- Ovi markeri zajednički bi mogli poslužiti za bolju procjenu stupnja
agresivnosti tumora i praćenje efikasnosti provođenog liječenja.
Njihovom pojedinačnom i usporednom analizom možda bi se
uspješnije i jasnije zapazili bolesnici s agresivnim tumorskim
fenotipom, što bi poboljšalo njihovo liječenje.
- Rezultati bi mogli pridonijeti procjeni svrhovitosti uvođenja analize
P r i l o g 3 | 29
-
markera tumorske hipoksije, angiogeneze i metaboličkog fenotipa iz
periferne krvi u svakodnevnu kliničku praksu kod djece s tumorima.
Oni bi mogli potvrditi opravdanost primjene nove ciljane terapije za
liječenje visoko rizičnih oblika tumora dječje dobi.
P r i l o g 3 | 30
PULMOLOGIJA, ALERGOLOGIJA, IMUNOLOGIJA I REUMATOLOGIJA
Znanstvenici:
doc. dr. sc. Alenka Gagro, dr. med.
prim.dr.sc. Irena Ivković- Jureković, dr.med.
dr.sc. Ivan Pavić, dr.med.
Zavod za pedijatrijsku pulmologiju, alergologiju i kliničku imunologiju i reumatologiju predstavlja jedan
od jačih centara za pulmološke, alergološke i imunoreumatološke bolesti u djece koji uspješno
surađuje s ostalim Zavodima i Odjelima KDBZ u zbrinjavanju djece (radiolozima, otorinolaringolozima,
ortopedima, oftalmolozima i fiizijatrom). Članovi tog Zavoda usavršavali su se u inozemnim europskim i
američkim centrima izvrsnosti (Birmingham, Amsterdam, Ulm, Cincinnati), a imaju i potrebna znanja iz
laboratorijske imunologije.
Znanstvena istraživanja iz područja teme:
Interdisciplinarni pristup imunoreumatološkim bolestima u djece
Ciljevi
Opći ciljevi:
- Istražiti imunopatogenezu imunoreumatoloških bolesti u djece s
posebnim naglaskom na ulogu podtipova pomoćničkih limfocita T. U
istraživanje će biti uključena djeca s juvenilnim idiopatskim artritisom
(JIA) i juvenilnim sistemskim eritemskim lupusom (jSLE)
- Ispitati primjenu modernih slikovnih radioloških tehnika u djece s
juvenilnim idiopatskim artritisom (magnetska rezonancija, MR;
power doppler ultrazvuk, PD UZV; ultrazvučna elastografija)
- Ispitati ulogu biomarkera u imunoreumatološkim bolestima (JIA,
jSLE) u djece
- ispitati moguću zajedničku imunopatogenezu autoimunosnih bolesti
i astme u djece.
Posebni ciljevi
- Prospektivno će se ispitati mogu li i u kojoj mjeri podtipovi
pomoćničkih limfocita T (regulacijski limfociti T, Th17, Th9 i Th22)
poslužiti i kao biomarkeri aktivnosti bolesti i učinka lijekova
(kortikosteroidi, DMARD, biološka terapija) u djece s JIA i jSLE. Te
stanice i citokini koje luče biti će analizirane protočnim citometrom i
enzimskim imunoesejem. Također će se ispitati mogu li i u kojoj mjeri
opisani podtipovi pomoćničkih limfocita T poslužiti i kao biomarkeri
aktivnosti bolesti i učinka lijekova (kortikosteroidi, DMARD, biološka
terapija), kao i ispitati povećava li poremećaj imunosti,i u kojoj
mjeri,sklonost razvoju određenih infekcija poput tuberkuloze.
- Cilj nam je ispitati u kojoj mjeri suvremene radiološke tehnike (MR,
PD UZV, ultrazvučna elastografija) povećavaju osjetljivost i
specifičnost imunoloških i upalnih biomarkera u dijagnostici i
procjeni aktivnosti te učinku terapije u djece s JIA. U tu svrhu
planiramo utvrditi promjene na zglobovima djece s JIA PD UZV i MR s
paramagnetskim kontrastnim sredstvom, usporediti nalaze
radioloških pretraga s kliničkim nalazom aktivnosti bolesti,
koncentracijama citokina i vrijednostima surogatnih biljega upale
(CRP, SE) te ispitati koji od ispitivanih parametara značajno
P r i l o g 3 | 31
poboljšava postupnik praćenja bolesnika s JIA.
Prospektivnim praćenjem djece s JIA i jSLE ispitati ćemo rizike za
razvoj izvanzglobnih bolesti kao posljedice obilježja same bolesti i/ili
posljedica terapije. U tu svrhu planiramo ispitati učinak na: (a) plućnu
funkciju; (b) razvoj i učinak na alergijske bolesti djece (prvenstveno
alergijsku astmu); (c) rizik razvoja ateroskleroze (suradnja s prof dr.
sc. Ines Drenjačević, Medicinski fakultet Sveučilišta u Osijeku); (d)
gastrointestinalni sustav i postojanje i/ili rizik razvoja upalne bolesti
crijeva (praćenje kalprotektina u stolici, MR enterografija,
endoskopske pretrage- u suradnji s Referentnim centrom
Ministarstva zdravlja za dječju gastroenterologiju i prehranu naše
ustanove).
Program rada/hipoteze
Optimalno liječenje kroničnih imunoreumatoloških bolesti u djece
zahtijeva interdisciplinarni pristup.
Očekivani rezultati i Unaprijediti razumijevanje mehanizama nastanka i liječenja kroničnih
primjena
imunoreumatoloških bolesti u djece. Rana dijagnostika i razumijevanje
rizika za multiorganske komplikacije imunoreumatoloških bolesti u djece
zahtijevaju interdisciplinarni pristup u svrhu učinkovitog liječenja.
-
Genetički markeri i alergijske bolesti u djece
Ciljevi
Opći ciljevi:
- Istražiti utjecaj nasljednih čimbenika na učestalost i kliničku
ekspresiju alergijskih bolesti u djece, s posebnim naglaskom na tzv.
„alergijski marš“, odnosno progresiju manifestacije atopijskog
fenotipa od atopijskog dermatitisa do astme. U istraživanje će biti
uključena djeca s atopijskim dermatitisom, nutritivnom alergijom,
astmom i alergijskim rinitisom.
- Ispitati važnost određivanja određenih genetičkih markera i genskih
polimorfizama u predviđanju razvoja i tijeka alergijskih bolesti u
djece.
- Ispitati moguću zajedničku imunopatogenezu atopijskih bolesti,
posebice astme i autoimunosnih bolesti u djece.
Posebni ciljevi
- Prospektivno će se pratiti djeca koja boluju od atopijskog dermatitisa
te ispitati koje su mutacije gena za filagrin, mutacije gena za
čimbenik nekroze tumora alfa (TNFα) i koji su mikrosatelitni lokusi
vezani uz gen za TNFα najzastupljeniji u populaciji djece koja boluju
od alergijskih bolesti u Hrvatskoj. Ispitat će se jesu li i u kojoj mjeri
ovi polimorfizmi povezani s ekspresijom bolesti, te može li se na
temelju ovih genetičkih markera predvidjeti tijek, odnosno progresija
bolesti. Također ćemo ispitati razlikuju li se polimorfizmi gena za
filagrin u djece koja boluju od IgE-posredovaog atopijskog
dermatitisa i u djece koja boluju od ne-IgE-posredovanog atiopijskog
dermatitisa.
- Ispitat će se postoji li i u kojoj mjeri povezanost određenih genetičkih
markera, atopijskog nasljeđa u obitelji i okolišnih čimbenika, i kako
okolišni čimbenici modificiraju fenotipsku ekspresiju atopijskih
bolesti.
- Cilj nam je ispitati i postoji li povezanost određenih markera i
kliničkih fenotipova atopijskih bolesti s autominuosnim bolestima u
djece, mogu li i u kojoj mjeri pojedini podtipovi pomoćničkih
P r i l o g 3 | 32
limfocita T (regulacijski limfociti T, Th17, Th9 i Th22) poslužiti i kao
biomarkeri aktivnosti bolesti te povećava li i u kojoj mjeri poremećaj
imunosti sklonost razvoju teških oblika bolesti (teški generalizirani
atopijski dermatitis, teška astma) i rezistencije na terapiju
(inhalacijski i sistemski kortikosteroidi u astmi).
Program rada/hipoteze
Fenotipska ekspresija alergijskih bolesti te progresija u smislu „atopijskog
marša“ uvjetovana je nasljednim čimbenicima,ali i interakcijom nasljeđa
i okolišnih čimbenika. Polimorfizam gena koji kodira filagrin te
mikrosatelitni lokusi vezani uz gen za TNFα utječu na težinu kliničke slike
atopijskog dermatitisa i astme te na alergijski marš u djece.
Očekivani rezultati i Unaprijediti razumijevanje mehanizama progresije alergijskih bolesti od
primjena
atopijskog dermatitisa i alergije na hranu do astme i alergijskog rinitisa.
Utvrditi mogućnost eventulanog ranog otkrivanja bolesnika s rizikom za
razvoj težih oblika alergijskih bolesti radi primjene mjera i primarne i
sekundarne prevencije.
Utjecaj u djetinstvu primljenog BCG cjepiva na rezultate obveznog tuberkulinskog kožnog testiranja
Ciljevi
- Prikazati utjecaj BCG-cjepiva na veličinu indurata nakon rutinskog
obveznog TST-testiranja u djece 7. razreda O.Š.
- Ispitati postoji li postoji razlika između djece koja su dobila samo
jednu dozu BCG-cjepiva u rodilištu i djece koja su dobila više doza
BCG-cjepiva nakon prve godine života.
- Ispitati koje od primljenih cjepiva ima mogući utjecaj do 14 godine
života tj. postoji li razlika u veličini indurata između djece koja su
dobila 1 ili više doza tijekom života.
Program rada/Hipoteze
Primljeno BCG-cjepivo ima utjecaj na induraciju TST-a i jačina utjecaja je
ovisna o broju primljenih BCG-cjepiva tijekom djetinstva.
Očekivani rezultati i - Dobit će se podatci o mogućem trajanju utjecaja primljenog BCGprimjena
cjepiva na pozitivan ishod TST-a.
- Iako se radi o retrospektivnom istraživanju mišljenja smo da bi ovo
istraživanje imalo odgovarajući znanstveni i stručni doprinos –
znanstveni doprinos u otkrivanju dalekosežnosti mogućeg utjecaja
BCG-cjepiva na rezultate TST-a što bi imalo implikacije na preporuke
za očitanje rezultata TST-a kod BCG-irane populacije radi otkrivanja
moguće LTBI, a stručni doprinos u pravilnom provođenju
preventivnih mjera s ciljem smanjenja incidencije TBC-a.
Dijagnostička efikasnost testa oslobađanja interferona gama u školske djece s pojačanom
reakcijom nakon redovnog PPD testiranja
Ciljevi
- Odrediti dijagnostičku efikasnost određivanja koncentracije IFNgama u školske djece s pojačanom reakcijom nakon redovnog PPD
testiranja.
- Pokazati koncentraciju IFN-gama oslobođenu iz limfocita T u djece s
pojačanom reakcijom nakon redovnog PPD testiranja, usporediti
koncentracije IFN-gama iz limfocita bez stimulacije te nakon
stimulacije s mitogenikom fitohemaglutininom i vidjeti postoji li
razlika između navedenih koncentracija IFN-gama između djece s
pozitivnim i negativnim IGRA-testom.
- Odrediti koliki broj PPD hiperreaktora zaista ima LTBI potvrđenu
osjetljivijim i specifičnijim IGRA testom.
- Odrediti koliki broj djece PPD hiperreaktora neće biti podvrgnut
P r i l o g 3 | 33
nepotrebnoj kemoprofilaksi ukoliko se u algoritam testiranja uključi i
IGRA test.
- Usporediti rezultate tuberkulinskog kožnog testa i koncentracije IFNgama.
Program rada/hipoteze
Određivanje koncentracije IFN-gama ima značajnu dijagnostičku
efikasnost u otkrivanju infekcije mikobakterijem tuberkuloze u školske
djece s pojačanom reakcijom nakon redovnog PPD testiranja.
Očekivani rezultati i - Dobit će se podatci o dijagnostičkoj vrijednosti određivanja IFN-gama
primjena
iz limfocita T djece školske dobi s pojačanom reakcijom nakon
redovnog PPD testiranja.
- Znanstveni doprinos se temelji u procjeni imunološkog odgovora
djece školske dobi na infekciju mikobakterijem tuberkuloze, a stručni
doprinos u vrednovanju novog testa za otkrivanje infekcije
mikobakterijem tuberkuloze.
- Kratkoročni doprinos ovakvog dijagnostičkog postupka jest da se
svako dijete inficirano mikobakterijem tuberkuloze što prije
dijagnosticira i izliječi, a dugoročni doprinos jest smanjenje
incidencije tuberkuloze.
P r i l o g 3 | 34
ISHOD I KOMPLIKACIJE KRONIČNIH BOLESTI DJEČJE DOBI
Znanstvenici:
prim.dr.sc. Vlasta Đuranović, dr.med.
prim.dr.sc. Vesna Herceg Čavrak, dr.med.
dr.sc. Slaven Abdović, dr.med.
dr.sc. Goran Krakar, dr.med.
Referentni centar za praćenje rasta i razvoja predškolske djece vanjski je suradnik Europskog projekta
za prikupljanje podataka o djeci s cerebralnom paralizom, Surveillance of Cerebral Palsy in Europe
SCPE-NET (EU EAHC project 2008-1307), a voditelj Referentnog centra prof.dr.sc. Vlatka Mejaški
Bošnjak, dr.med. (znanstvenica KDBZ u mirovini) ujedno je i glavni koordinator Hrvatskog SCPE registra
za cerebralnu paralizu. Radom na tom projektu unaprijeđen je rad Referentnog centra uvođenjem
novih mjernih instrumenata kao i gostovanjem stranih stručnjaka, odnosno odlaskom djelatnika
Referentnog centra na usavršavanje u inozemstvo. Posebno se izdvaja suradnja s audiologijom Klinike
za dječje bolesti Zagreb, koordinatorom sveobuhvatnog novorođenačkog screeninga sluha u RH.
Znanstvena istraživanja iz područja teme:
Etiologija i neurorazvojni ishod djece s perinatalnim fokalnim ishemijskim moždanim udarom
Ciljevi
Opći cilj:
Utvrditi etiološke čimbenike, patogenezu, dijagnostičke mogućnosti,
prevenciju i liječenje djece s perinatalnim fokalnim ishemijskim
moždanim udarom (PMU), koji je značajan medicinski i javnozdravstveni
problem, te vodeći uzrok jednostrane cerebralne paralize, epilepsije i
intelektualnih poteškoća u djece.
Posebni ciljevi:
- Utvrditi epidemiologiju perinatalnog fokalnog ishemijskog moždanog
udara u djece u RH
- Utvrditi ulogu ultrazvuka (UZV) i transkranijskog color doppler-a
(TCCD) u dijagnostici i praćenju djece s perinatalnim fokalnim
ishemijskim moždanim udarom.
- Utvrditi etiološku povezanost fokalnog ishemijskog moždanog udara
s perinatalnim rizičnim čimbenicima, infekcijama, srčanim grješkama,
prirođenim
ili stečenim koagulopatijama majke i/ili djeteta,
infekcijama, kao i nasljednim metaboličkim bolestima.
- Prospektivno, multidisciplinsko neurorazvojno praćenje djece s
fokalnim ishemijskim moždanim udarom.
- Usporediti lokalizaciju i veličinu fokalnog ishemijskog oštećenja
mozga s neurorazvojnim ishodom, tj. stupnjem i vrstom neurološkog
poremećaja.
- Postavljanje dijagnostičkog algoritma za pedijatrijski ishemijski
moždani udar
- Formiranje Hrvatskog pedijatrijskog registra za perinatalni ishemijski
moždani udar
Program rada/hipoteze
- Perinatalni moždani udari, lokalizirani najčešće u području glavne
grane srednje moždane arterije, uzrokuju nepovoljan kasni
neurorazvojni ishod: jednostranu cerebralnu paralizu, intelektualne
P r i l o g 3 | 35
poteškoće, epilepsiju i poremećaj u razvoju govora
Transkranijski color doppler može biti korisna metoda za otkrivanje i
praćenje djece s perinatalnim moždanim udarom, kao i za otkrivanje
stanja koja prethode moždanom infarktu i poremećajima perfuzije
koji su odgovorni za njegovo nastajanje, uz mogućnost terapijskog
djelovanja
- Istraživanja epidemiologije, etiopatogeneze i neurorazvojnog ishoda
djece s perinatalnim fokalnim ishemijskim moždanim udarom u djece
u RH nisu do sada sustavno rađena zbog problema njihovog
registriranja, klasifikacije i složenosti njihove obrade. Novi algoritam
dijagnostike i klasifikacije omogućit će ranije otkrivanje i raniju
habilitaciju djece s perinatalnim ishemijskim moždanim udarom, te u
konačnici i povoljniji neurorazvojni ishod
- Registriranje djece s perinatalnim moždanim udarom (PMU) dat će
epidemiološke podatke o učestalosti djece s perinatalnim moždanim
udarom u RH.
- Analiza epidemiologijskih podataka pružit će po prvi put pouzdane
podatke o ovim poremećajima na razini europske populacije.
- Dobiveni rezultati omogućit će formiranje prvog Hrvatskog
pedijatrijskog registra za perinatalni ishemijski moždani udar
Epidemiologijski podatci o PMU u RH predstavljat će bazu podataka za
dalja istraživanja, omogućit će evaluaciju učinkovitosti primarne
prevencije, prenatalne zaštite i dijagnostike te stvaranje preventivnih
programa zdravstvene zaštite za ovu skupinu bolesnika.
Ispitivanje epidemiologijskih obilježja produbit će razumijevanje
patofiziologije perinatalnog moždanog udara u djece i donijeti nove
informacije koje će upotpuniti klinička istraživanja njihove etiologije,
ishoda trudnoća, preživljavanja i obrazaca njihove povezanosti
-
Očekivani rezultati
Primjena
Subklinički znakovi poremećaja arterijske i respiratorne funkcije u bolesnika s upalnim bolestima
crijeva
Ciljevi
Opći cilj:
ispitati subkliničke promjene na arterijama i dišnom sustavu djece s
kroničnim upalnim bolestima crijeva (IBD), njihovu međusobnu
povezanost te korelaciju s upalnim parametrima, trajanjem i aktivnošću
bolesti
Specifični ciljevi:
Utvrditi razliku između djece s aktivnom bolešću, djece u remisiji i
zdrave djece:
- u krutosti arterija izraženoj kao brzina širenja pulsnog vala u aorti
(engl. aortic pulse wave velocity, PWVao) i augmentacijski indeks
aorte (engl. aortic augmentation index, Aixao)
- u debljini intime-medije karotidnih arterija
- u plućnoj funkciji ispitanoj spirometrijom
- u frakciji izdahnutog dušičnog oksida
Utvrditi korelaciju između CRP-a, sedimentacije eritrocita, indeksa
aktivnosti bolesti (engl. Pediatric Crohn's disease activity index, PCDAI;
Pediatric ulcerative colitis activity index, PUCAI) i trajanja bolesti u
odnosu na markere promjena na arterijama i dišnom sustavu.
Ispitati korelaciju između markera promjena na arterijama i promjena na
dišnom sustavu kod djece s IBD-om.
P r i l o g 3 | 36
Program rada/hipoteze
-
Očekivani
primjena
rezultati
i -
-
djeca s IBD-om imaju znakove funkcionalnih i morfoloških promjena
na stijenkama arterija
djeca s IBD-om imaju subkliničke znakove zahvaćenosti dišnog
sustava upalom i poremećaja respiratorne funkcije
promjene na dišnom sustavu i stijenkama arterija kod djece s IBD-om
su u korelaciji
zahvaćenost dišnog sustava i promjene na stijenkama arterija u
korelaciji su s aktivnošću, trajanjem IBD-a i visinom upalnih
parametara
ovo je prva studija koja mjeri krutost arterija kod djece s IBD-om
rezultati mjerenja cIMT-a u odraslih osoba s IBD- om su kontroverzni,
a u djece postoji samo jedno istraživanje
broj studija u kojima se ispitivala zahvaćenost pluća kod djece s IBDom je malen, a samo je jedna uključivala djecu s ulceroznim
kolitisom (UC)
do sada nije ispitivana korelacija između promjena na krvnim žilama i
zahvaćenosti dišnog sustava kod bolesnika s IBD-om niti u dječjoj, niti
u odrasloj populaciji
Uloga urinarnih biomarkera u idiopatskom hiperaktivnom mokraćnom mjehuru u djece
Ciljevi
Opći cilj:
- Opći cilj istraživanja je proširenje znanja o ulozi neurotrofina i
subkliničke upale u patofiziologiji idiopatskog hiperaktivnog
mokraćnog mjehura, najčešćeg funkcijskog poremećaja donjeg
urotrakta u djece, a čija je etiologija još uvijek neutvrđena
- Analizom koncentracija urinarnih neurotrofina i upalnih citokina te
korelacijom s urodinamskim nalazom doprinijeti razvoju neinvazivne
dijagnostike ovog poremećaja
Posebni ciljevi:
- Odrediti koncentraciju neurotrofina (NGF, BDNF) i upalnih citokina
(MCP-1, 2, 3, CaCL-13) u urinu pacijenata s idiopatskim hiperaktivnim
mjehurom i kontrolnih-zdravih ispitanika
- Analizirati koncentraciju urinarnih biomarkera u pacijenata nakon
uvođenja antikolinergika i nakon uspješnog liječenja
- Utvrditi dnevne i dobne varijacije urinarnih neurotrofina u kontrolnih
ispitanika
- Ispitati povezanost koncentracije urinarnih biomarkera i varijabli
karakterističnih za bolest (jačina i opseg simptoma, debljina stijenke
mjehura, stupanj hiperaktivnosti detruzora, funkcijskog statusa na
temelju upitnika o kvaliteti života ovisnoj o zdravlju i učinkovitosti
liječenja)
- Analizirati korelaciju razine neurotrofina i upalnih biomarkera u urinu
pacijenata s ciljem utvrđivanja uloge subkliničke upale u
patofiziologiji bolesti
- Predložiti neinvazivni dijagnostički pristup hiperaktivnog mokraćnog
mjehura
Program rada/hipoteze
- Bolesnici s hiperaktivnim mokraćnim mjehurom imaju značajno više
koncentracije urinarnih biomarkera u usporedbi sa zdravimkontrolnim ispitanicima.
- Koncentracija urinarnih neurotrofina značajno je niža nakon
uspješnog antikolinergičnog liječenja
P r i l o g 3 | 37
-
Očekivani rezultati
-
-
-
Primjena
-
U slučaju idiopatskog hiperaktivnog mjehura koji je refrakteran na
liječenja antikolinergicima koncentracije urinarnih neurotrofina nisu
značajno različite prije i nakon provedenog liječenja
Analiza koncentracije neurotrofina u urinu pedijatrijskih pacijenata s
hiperaktivnim mokraćnim mjehurom proširit će postojeća znanja na
ovom polju. Do sada je objavljeno samo jedno istraživanje uloge
neurotrofina u urinu djece s hiperaktivnim mjehurom i to na malom
broju ispitanika. Nadalje, do sada nije ispitana povezanost uloge
subkliničke upale i visoke razine urinarnih neurotrofina u ovih
pacijenata. Istraživanje će dati odgovor je li subklinička upala važna u
patifiziologiji bolesti i opisanoj visokoj razini urinarnog NGF-a.
Do sada nije obajavljena studija koja je istraživala dobnu i dnevnu
varijaciju razine urinarnih neurotrofina u zdravih pedijatrijskih
ispitanika, niti opisala fiziološke varijacije u ovom uzorku.
Određivanje urinarnih neurotrofina, osobito NGF i BDNF-a,
predloženo je kao neinvazivni biomarker u dijagnostici, praćenju i
procjeni učinkovitosti liječenja hiperaktivnog mjehura. Dobivenim
rezultatima analizirat će se specifičnost i osjetljivost urinanrih
neurotrofina u usporedbi s invazivnom urodinamikom.
Analiza urinarnih biomarkera omogućit će bolje razumijevanje
etiologije, patogeneze i tijeka bolesti.
Urinarni neurotrofini koristit će se u praćenju bolesnika nakon
uvođenja antikolinergika te utvrđivanju refraktornosti na terapiju.
Predloženi dijagnostički protokol, koji uključuje urinarne biomarkere,
omogućit će neinvazivnu dijagnostiku bolesti.
Značenje određivanja vaskularnog endotelnog čimbenika rasta (VEGF) u serumu i bazičnog
čimbenika rasta fibroblasta (bFGF) u urinu kod djece s hemangiomima
Ciljevi
Opći cilj: Istražiti značenje određivanja VEGF-a u serumu i bFGF-a u urinu
u različitim fazama rasta hemangioma kod djece.
Specifični ciljevi:
- Odrediti razinu VEGF-a u serumu i bFGF-a u urinu u fazi
proliferativnog rasta hemangioma kod djece.
- Odrediti razinu VEGF-a u serumu i bFGF-a u urinu u fazi involucije
hemangioma kod djece.
- Usporediti razine VEGF-a u serumu i bFGF-a u urinu u fazi
proliferativnog rasta hemangioma kod djece, s razinama VEGF-a u
serumu i bFGF-a u urinu kontrolne skupine djece usporedive dobi i
spola.
- Usporediti razine VEGF-a u serumu i bFGF-a u urinu u fazi involucije
hemangioma kod djece, s razinama VEGF-a u serumu i bFGF-a u
urinu kontrolne skupine djece usporedive dobi i spola.
- Odrediti povezanost razine VEGF-a u serumu i bFGF-a u urinu kod
djece s hemangiomima s drugim kliničkim pokazateljima (dob i spol
djeteta, tijek trudnoće majke, invazivni prenatalni zahvati,
prematuritet, porodna masa, kliničkim nalazima solitarnih ili
multiplih hemangioma, mjesta ishodišta hemangioma, tipa
hemangioma, ekstrakutanih manifestacija, komplikacija, udruženosti
s drugim anomalijama u sindrome).
Program rada/hipoteze
U proliferativnoj fazi rasta hemangioma kod djece očekuju se povišene
vrijednosti vaskularnog endotelnog čimbenika rasta (VEGF) u serumu i
P r i l o g 3 | 38
Očekivani
primjena
rezultati
bazičnog čimbenika rasta fibroblasta (bFGF) u urinu u odnosu na
involutivnu fazu i vrijednosti kod zdravih kontrola.
i Rezultati određivanja čimbenika angiogeneze pridonijet će boljem
razumijevanju patogeneze hemangioma i učinkovitijem kliničkom
praćenju pacijenata u različitim fazama rasta tumora, te boljoj kliničkoj
procjeni i donošenju odluke o potrebi za terapijskim postupkom, uz
točnije predviđanje ishoda djece s kavernoznim hemangiomima, čime bi
ovo istraživanje imalo i praktičnu vrijednost.
P r i l o g 3 | 39
DJEČJA KIRURGIJA
Znanstvenici:
prof.dr.sc. Božidar Župančić, dr.med.
doc.dr.sc. Stjepan Višnjić, dr.med.
prim.dr.sc. Antun Kljenak, dr.med.
Znanstvenu djelatnost Klinike za dječju kirurgiju određuju sljedeća obilježja:
- Klinika Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
- Jedna od najvećih jedinica u dječjoj bolnici
- Baza za specijalističko ustavršavanje iz dječje kirurgije uz održavanje specijalističih ispita iz dječje
kirurgije
Slijedom navedenog ciljevi i usmjerenja znanstvene djelatnosti Klinike za dječju kirurgiju su ispitati
vrijednosti pojedinih dijagnostičkih i operacijskih tehnika, njihovu učinkovitost, praćenje kliničkih
ishoda i kvalitete života.
Znanstvena istraživanja iz područja teme:
Meta analiza primjene kolagen-glikozaminoglikanskog dermalnog regeneracijskog predloška u
dječjoj kirurgiji
Ciljevi
Opći ciljevi: Sustavnim pregledom literature i susljednom meta-analizom
dati ocjenu uspješnosti primjene kolagen-glikozaminoglikanskog
dermalnog regeneracijskog predloška u kirurškom liječenju dubokih
opeklina, opeklinskih ožiljaka i kontraktura, te velikih pigmentiranih
nevusa u djece
Posebni ciljevi:
- Analiza objavljenih rezultata kirurškog liječenja djece s dubokim
opeklinama primjenom kolagen-glikozaminoglikanskog dermalnog
regeneracijskog predloška
- Analiza objavljenih rezultata kirurškog liječenja djece s opeklinskim
ožiljcima i kontrakturama primjenom kolagen-glikozaminoglikanskog
dermalnog regeneracijskog predloška
- Analiza objavljenih rezultata kirurškog liječenja djece s velikim
pigmentiranim nevusima primjenom kolagen-glikozaminoglikanskog
dermalnog regeneracijskog predloška
Program rada/hipoteze
Primjena kolagen-glikozaminoglikanskog dermalnog regeneracijskog
predloška u kirurškom liječenju djece s opsežnim dubokim opeklinama,
opeklinskim ožiljcima i kontrakturama, te velikim pigmentiranim
nevusima, metoda je koja daje bolji funkcionalni i estetski rezultat od
klasične transplantacije kožnih presadaka.
Očekivani rezultati i Meta-analitičkim pristupom sintetizirati do sada objavljene rezultate
primjena
istraživanja o učincima primjene kolagen-glikozaminoglikanskog
dermalnog regeneracijskog predloška u dječjoj kirurgiji, i to u kirurgiji
opeklina, opeklinskih ožiljaka i velikih prirođenih pigmentnih lezija, i na
taj način dokumentirati opravdanost njegove primjene kao standardne
procedure liječenja u dječjoj kirurgiji, a što bi trebao biti i dodatni
očekivani stručni doprinos istraživanja
Zagrebački kirurški protokol rekonstrukcije deformiteta šake u bolesnika s buloznom
epidermolizom
Ciljevi
- Cilj istraživanja je na temelju medicinske dokumentacije utvrditi
P r i l o g 3 | 40
karakteristike, specifičnosti i ishode svih bolesnika s buloznom
epidermolizom koji su kirurški liječeni zbog deformiteta šake u
Zagrebu u razdoblju od 1994.-2011. godine.
- Cilj istraživanja je analiza i usporedba značajki i ishoda u bolesnika s
buloznom epidermolizom grupe bolesnika koji su liječene u razdoblju
1994.-2001., s grupom bolesnika koji su kirurški liječeni od 2002.2009. godine (s follow up-om od 2 godine poslije termina operacije) s
obzirom da su od 2002. godine u kiruršku praksu uvedene nove
smjernice s brojnim modifikacijama postupka,te usporediti dostupne
podatke iz literature o najčešćim kirurškim tehnikama primijenjenim
u pacijenata s buloznom epidermolizom sa iskustvima o primjeni
hrvatske ZSRP tehnike.
- Cilj je prepoznati moguće varijante protokola, te raspraviti čimbenike
koji utječu na odstupanja od navedenog protokola.
- Cilj istraživanja je na temelju kliničkog iskustva i rezultata znanstvene
analize potvrditi Zagrebački kirurški protokol rekonstrukcije
deformiteta šake u bolesnika s buloznom epidermolizom (EB) kao
jedinstven alat standardiziranih postupaka i jasno definiranog
algoritma.
Program rada/hipoteze
Primjena Zagrebačkog kirurškog protokola rekonstrukcije deformiteta
šake u bolesnika s buloznom epidermolizom sa svojim inovativnim
sastavnicama ima praktične prednosti u usporedbi s prethodno
primijenjenim kirurškim postupcima zbog svoje veće učinkovitosti uz
redukciju komplikacija i ukupnih troškova liječenja.
Uzimanjem presatka kože po metodi PRST postiže se brže cijeljenje
donorskog područja uz smanjenje rizika očekivanih komplikacija u
usporedbi s klasičnim tehnikama uzimanja STSG presatka kože
dermatomom ili elektrodermatomom.
Očekivani rezultati i Zagrebačkog kirurškog protokola rekonstrukcije deformiteta šake u
primjena
bolesnika s buloznom epidermolizom sa svojim inovativnim sastavnicama
ima praktične prednosti u usporedbi s prethodno primijenjenim
kirurškim postupcima zbog svoje veće učinkovitosti uz redukciju ukupnih
troškova liječenja. Uzimanjem presatka kože po metodi PRST postiže se
brže cijeljenje donorskog područja uz smanjenje rizika očekivanih
komplikacija u usporedbi s klasičnim tehnikama uzimanja STSG presatka
kože dermatomom ili elektrodermatomom.
Morfološki i funkcionalni pokazatelji promjena renalne funkcije kao prediktivnog faktora u
kirurškom liječenju kongenitalne hidronefroze
Ciljevi
- Standardizirati postupke u praćenju novorođenčadi sa opstukcijom
pijeloureteričnog vrata, koja je najčešći prirođeni urološki problem.
Postoji veliki broj kontroverzi što se tiće liječenja ove bolesti. Unatoč
oprečnim mišljenjima, današnji trend u liječenju pacijenata s
unilateralnom opstrukcijom pijeloureteralnog ušća je konzervativni.
Međutim, postojeće kontroverze su nas ohrabrile da istražimo
prirodni tijek bolesti kod tih pacijenata s namjerom da utvrdimo novi
pristup kriterijima koji predlažu konverziju iz konzervativnog liječenja
u operativni pristup. Najčešći problem je odrediti kojeg bolesnika
podvrgnuti operaciji i koje je vrijeme optimalno za kirurški zahvat ili
kojeg bolesnika možemo pratiti konzervativno.
Očekivani rezultati i Odrediti točku prelomnicu kada više nije pogodno konzervativno
P r i l o g 3 | 41
primjena
liječenje već indicirati op.zahvat.
Termin pravovremenog liječenja
Standardizirati protokol u dijagnostici i liječenju kongenitalne
hidronefroze
Utvrditi značaj biomarkera bubrežnog oštećenja u sklopu ponuđenih
dijagnostičkih modaliteta
P r i l o g 3 | 42
RADIOLOGIJA
Znanstvenici: Prof. dr. sc. Goran Roić, dr. med
Zavod za radiologiju je dobro organiziran multidisciplinarni tim koji se bavi dijagnostikom djece s
urogenitalnim anomalijama, u kojem se stoga prati velik broj djece s ovom problematikom.
Znanstvena istraživanja iz područja teme:
Izrada protokola MR urografije (MRU) za dijagnostiku kompleksnih anomalija urogenitalnog sustava
u dječjoj dobi
Ciljevi
Opći ciljevi:
- Izraditi Protokol MR urografije (MRU) za dijagnostiku kompleksnih
anomalija urogenitalnog sustava u dječjoj dobi
- Izraditi algoritam dijagnostičkih slikovnih metoda za primjenu kod
djece s novootkrivenim ili suspektnim anomalijama urogenitalnog
sustava
Posebni ciljevi:
- Validirati vrijednost pojedinih (tehnika snimanja) sekvencija i
presjeka MR urografije kako bi se formirao optimalni i minimalni
protokol kod pojedinih skupina kompleksnih anomalija
urogenitalnog sustava u dječjoj dobi
- Procjeniti ograničenja „standardnog“ Protokola MR urografija za
dijagnostiku kompleksnih anomalija urogenitalnog sustava u
dječjoj dobi
- Definirati kompleksne anomalije urogenitalnih sustava u dječjoj
dobi kod kojih ultrazvučna i radiološka dijagnostika ne daju
kvalitetan ili potpun dijagnostički odgovor za daljenje
konzervativno/kirurško liječenje
- Procijeniti senzitivnost i specifičnost predloženog protokola MR
urografije u odnosu na „standardni“ protokol MR urografije, te u
odnosu na ultrazvučnu dijagnostiku kod djece sa kompleksnim
anomalijama urogenitalnog sustava
Program rada/hipoteze
- Kompleksne anomalije urogenitalnog sustava u dječjoj dobi
zahtijevaju ciljano definiran protocol s tehnikama snimanja
(sekvencijama i ravninama presjeka) prilagođenim da bi se
optimalno prikazale morfološke značajke gornjeg i donjeg
urogenitalnog sustava te dijanosticirale kompleksne anomalije
koje se drugim dijagnostičkim metodama ne mogu pouzdano,
odnosno kvalitetno dijagnostički verificirati.
- MR urografija u djece s kompleksnim anomalijama urogenitalnog
sustava u dječjoj dobi ima značajno bolju specifičnost i osjetljivost
u odnosu na druge dijagnostičke slikovne metode.
- Djeca s nepotpunom ili krivom dijagnozom kompleksne anomalije
urogenitalnog sustava imaju dulje trajanje bolesti, teži klinički
tijek, te lošij erezultate konzervativnog/kirurškog liječenja.
Očekivani rezultati
Ovim istraživanjem utvrdit će se optimalni i minimalni protokol
postupaka i procedura tijekom MR urografije u dijagnostici
kompleksnih urogenitalnih anomalija u dječjoj dobi. Utvrdit će se
indikacije kod kojih je neophodno učiniti MR urografiju po točno
definiranom i ciljanom Protokolu da bi se u što većem postotku
ispravno dijagnosticirale kompleksne anomalije urogenitalnog
P r i l o g 3 | 43
Primjena
sustava, a s izravnom implikacijom na klinički tijek i trajanje bolesti
kao i rezultate liječenja
Izradit će se protokol MR urografija (MRU) u dječjoj dobi, s tehnikama
i uvijetima snimanja maksimalno prilagođenim za dijagnostiku i
morfološki prikaz kompleksnih anomalija urogenitalnog sustava.
Validirat će se vrijednost pojedinih sekvencija i presjeka snimanja
tijekom MR urografije koje je potrebno optimalno/minimalno učiniti
kod pojedinih kompleksnih anomalija urogenitalnog sustava.