ftkj C^^^*»^ DE II D j T l O Z O lirSnil II fll I 1IIIUUIIU mmM II U L U BROJ 24. , Z M L A J Z E ' K S N V ° A K ~ E S Z A D B 0 T , N O Z F - - E OGLASI PO CIJENIKU. - PISMA I PRETPLATA S E ŠALJU NA UREDNIŠTVO I UPRAVU „NARODNE STRAŽE" ŠIBENIK, POŠT. PRET. 17. - Š I B E N I K , 13. Vrhovno Vijeće Hrv. Pučke Stranke. U srijedu 8. lipnja održana je u Zagrebu sjednica Vrhovnoga Vi jeća Hrvatske Pučke Stranke. Sjed nici je prisustvovalo preko 15G de legata iz svih hrvatskih krajeva. Sastanak je otvorio i predsjedao mu predsjednik stranke Stjepan Barić. 0 općem položaju stranke i o nit/inoj Štampi izvijestio je dr'Janko Si m r a k , glavni tajnik. Iz njegova se izvještaja vidi, da su izaslanici stranke održali brojne sastanke po svim županijama Hrvatske i Slavo nije te da su u posljednje vrijeme osnovane mnoge nove organizacije i da za proširenje stranke rade u glavnom sami seljaci, koji idu od sela do sela i osnivaju nove orga nizacije. Glavni tajnik izvijestio je i o izbornom fondu strarkt*. Nakon topa dao je izvještaj o položaju stranke u Dalmaciji Jerko V o d a n o vic, pokrajinski tajnik. Iz njegova te izvještaja vidi, da su organizacije u Da lm: ci) i proširile svoj n,d 0 Bosni izvijestio je Stjepan P r g o met. Na izvještaj tajnički govorili »u. Petar G r g e č o osnivaču i prvona vodi HPS pokojnom Petru Rogulji, Marijan l i o š a n č i ć , seljak iz Podgrađa, o organizacijama stran ke u Srijemu, prof. B. B a b i ć o or ganizacijama u Podravini, dr I. Kećkeš o položaju stranke u Me đimurju, Vlade K u l i ć o organiza cijama u Dalmaciji, dr A. J u r e t i ć o prilikama stranke u modruŠkorilečkoj županiji, Ilija P e t r i č e v i ć o sporazumu s ostalim hrvatskim strankama, Josip S p i g e l s k i o or ganizacijama stranke u kotaru Ja strebu rsk 6. Iza toga je izvijestio Stjepan liar i ć o izvanjem i unutarnjem politi čkom položaju i o pregovorima, što ih je vodstvo stranke vodilo za iz bornu kooperaciju sa Hrvatskom federalistićkom seljačkom strankom, sa Strankom Prava i grupom dra Buea oko sklapanja izbornoga sporazuma svih hrvatskih protucentralUtičkih stranaka. Vrhovno je vijeće jednoduSno primilo na znanje taj izvještaj i potpuno odobrilo držanje svojih delegata. Napose je s odobrava njem usvojilo, Sto su odmah na početku odlučno odbili razgovor o stalnoj i trajnoj političkoj 1 parla mentarnoj kooperaciji tih stranaka. Vrhovno vijeće nije naSlo za shodno da mijenja Statute stranke, po kojima se Izabrani poslanici imaju ravnati jedino po direktiva ma vrhovnoga vijeća HPS. Ta bi promjena bila nužna u slučaju, da se poslanici obvežu na disciplinu poslaničkoga kluba, koji bi bio sastavljen od poslanika raznih stranaka, jer bi ih ta disciplina mogla priječiti u provođenju za ključaka svoga vrhovnog strana čkog foruma. Vrhovno je vijeće požalilo, Sto su delegati drugih stranaka svojim konačnim neprihvatljivim prijedlo zima onemogućili svaki izborni sporazum sa HPS te je konstati ralo, da su oni time razbili pre govore o Izbornoj kooperaciji. PRETPLATA » N O S I GODIŠNJE DIN. 60, POLUGODIŠNJE I TROMJESEČNO RAZ- M S T V O DVOSTRUKO. - Vrhovno je vijeće s oduševljenjem jednoglasno prihvatilo zaključak, da HPS samostalno nastupi u sli jedećim izborima. Na sjednici, koja je održana po slije podne, izabrano je jednoglasno glavno vodstvo Hrvatske Pučke Stran ke. U Glavno Vodstvo HPS ušli su: Iz H r v a t s k e : Petar Grgeč, profesor, dr Augustin Juretić, žup nik, Duro pl. Deverić, seljak, Franjo Čulek, seljak. Iz S l a v o n i j e : Luka Barišić, seljak, Ilija Petričević, seljak, dr Ka milo Firinger, odvjetnik, Ivan SeSkar, prebendar Iz B o s n e : Niko Anić, radnik, Ante Vuleta, seljak, Josip Stipančić, odvjetnik, fra Đonifacije Vidović, bivši provincijal. Iz H e r c e g o v i n e : Mato Zu bac, seljak, dr fra Dominik Mandić, profesor, Žarko Vlaho, ravnatelj, LIPNJA 1927. Iz D a l m a c i j e : Vlado Kulić, tvorničar, dr fra Petar Grabić, pro fesor, Jerko Vodanović, urednik „Jadrana", Kajo Bulić, seljak, te o b l a s n i z a s t u p n i c i HPS don Bartul Ganza, dr Đ. Kuntarić, i dr Ivo Kečkeš. Predsjedništvo: Predsjednik: Stjepan B a r i ć, potpredsjednici: dr Ante D u l i b i ć i Đuro pl. D e v e r i ć , seljak iz Lomnice (Velika Gorica), glavni tajnik: dr Janko S i m r a k , glavni blagaj nik: Vjekoslav G o r t a n, ravnatelj, članovi predsjedništva: Mato Zu b a c , seljak, Niko A n i ć , radnik, dr fra Petar G r a b i ć , profesor, Kajo B u l i ć , seljak, Marijan B o i a n č i ć, seljak, dr Marije M a t u 1 i ć, urednik „Narodne Politike", dr Jo sip A n d r i ć, urednik „Seljačkih Novina". Nakon toga prešlo se na odre đivanje nosioca lista i kotarskih kandidata po pojedinim izbornim okruzima. U tom pogledu doneseni su jednodušni zaključci. Kriza i vrijenje u RadifevoJ stranci. Kod radićevaca ide svakim da nom sve na gore i sada je protiv njih najboljim saveznikom vrijeme. NarOd je sit njihovoga familijarnoga vođenja politike i potpune nespo sobnosti kako u vladi tako u opo ziciji, pa ih malo pomalo ostavlja. Preostaje samo jedno skoro tragično pitanje, a kuda će sve ove razoča rane hrvatske mase, kada jednom konačno odbace Radića, njegovo društvo i njegovu zlokobno politiku. Značajno je, da ovo rasulo nije slučajno ograničeno na jedan kraj, već općenito, po svim hrvatskim krajevima. U Hrvatskoj je n. pr. bivši na rodni poslanik HSS i jedan od osnivača te stranke župnik u Đelekovcu Fran Škrinjar izdao prošlih dana brošuru: „Zašto sam ostavio Radića", u kojoj opisuje štetno de magoške djelovanje Stjepana Radića. Brošura je za čas razgrabljena i izazvala je veliku pažnju baš s ob zirom na to, što Škriajar spada me GODINA VII. Pučku Stranku među radićevskim masama zauzima sve veći mah. I pojedini oblasni zastupnici istupili su iz HSS (Ostojić i Valčić) te po činju akciju protiv Radića. Mi se iskreno veselimo ovoj krizi, vrijenju i rasulu u Radićevoj stranci uz želju, da naša hrvatska politika što prije dođe do svoga ozdravlje nja i preokreta, a hrvatski se narod već jednom osvijesti i progleda te se opet vrati u redove svoje Hr vatske Pučke Stranke, koja je jedina od svih hrvatskih stranaka uvijek neustrašivo stajala na branika nje govih kršćanskih, hrvatskih i pučkih prava. Opasnosti za opći mir. Nije samo naša vanjska situacija ozbiljna, komplicirana i teška, nego uopće situacija u Evropi. Poslije pre kida englesko-ruskih odnosa i jugoslavensko-albanskib, koji je došao kao posljedica talijansko-jugoslaven skih odnosa, došlo je najzad ubijstvo sovjetskog otpravnika poslova u Varšavi Vojkova. Ovim ubijstvom, u političkim krugovima se smatra, da je pogoršana situacija ne samo iz među Poljske i Rusije, nego i ostalih nacije. Budući da čitava odluka stoji u evropskih država, koje su u posljednje kraljevim rukama, to danas ne mo vrijeme došle do zategnutijih odno že nitko sigurno reći, što će se sutra sa sa sovjetskom Rusijom. Kad se ovome još nadodaju događaji a Kini, dogoditi. Prema čitavoj vladi očituje se tada se ni najmanje ne može da nezadovoljstvo ne samo rudi toga, gleda u budućnost spokojno i opti što je kroz ovo kratko vrijeme po mistički. kazala potpuni nerad, nego i radi Prevladava uvjerenje, da je da toga, što «e i ona, usprkos protivnih nas atmosfera u Evropi takva, da uvjeravanja, nije mogla odreći par nije isključeno, da dođe i do težih tizanstva kod imenovanja upravnoga komplikacija. Gdje bi imale te kom aparata. Osim toga su mnogi poli plikacije najprije da izbiju, teško je tički krugovi nezadovoljni i sa vo reći, ali napetost je velika. Nije is đenjem naše vanjske politike, u ko ključeno, da najprije dođe do su joj su ovo zadaje vrijeme učinjene koba između Engleske i Rusije, do veće pogrješke. Dr Marinković u duše na dalekom Istoku ili u Indivanjskoj politici oslonio se na jednu jama, ali bi mogao da se ubrzo pro stanovitu struju, što nam nikako ne širi i na druge krajeve države. može biti od koristi. Ovo nezado voljstvo je tim veće, što se u Nas spor s Albanijom. tako teškim pitanjima vanjske poli čim je naš poslanik otputovao iz tike Nar. Skupština ni ne pita. Tirane, albanska je vlada pretekla našu vladu informiravši dugom brzo javkom sekretarijat Lige Naroda o nastilom sporu, pri čemu je nagla đu osnivače stranke. Skrinjar izdaje sila, da ovaj incident nije u nika i drugo izdanje te brošure u više kvoj vezi sa tiranskim paktom. Naša tisuća primjeraka, koje će razaslati je vlada dala nalog našem stalnom u sve krajeve, gdje postoje Radiće- predstavniku kod Lige Naroda, da ve organizacije, te se prijeti, da će odgovori na albansku notu, a defi u najkraće vrijeme iznijeti pred ja- nitivnu odluku stvorit će ministar vnost više dosad nepoznatih činje vanjskih poslova tek nakon sasluša nica, koje pokazuju naopako po nja našega poslanika u Tirani, koje litičko djelovanje g. Stjepana Ra je već uslijedilo. dića. Međutim nastojanjem albanskoga Do raskola došlo je i u Karlovcu, poslanika u Beogradu g. Gena gdje dr Mavro Gros osniva posebnu bega, da se spor između naše organizaciju, a u Vojvodini je Ra- države i Albanije riješi mirnim pu dićeva stvar pošla sasvim krivo. U tem bez Društva Naroda, čini se, subotičkoj organizaciji zbog pred da ima uspjeha. Ni g. Cena beg ni osjedništva kotarske organizacije do stalo poslanstvo nijesu dobili putnica, šlo je do otvorenoga sukoba između a čini se da, ih ne će ni dobiti. Je po organizacijama izabranoga kan dnako nijesu ni naši konzulati u Al didata Tome Matkovića iz Subotice baniji dobili još naloga, da napuste i po glavnom odboru HSS u Za albanski teritorij, a čini se prema sagrebu nametnutoga kandidata Stje danjemu stanju stvari, da ga ne će pana Đačića iz Tavankula te je radi ni napuštati. U svim političkim kru toga došlo do raskola. To isto se do govima se vjeruje, da postoji već sada mogućnost, da će se spor ri godilo i u Somboru. Još gore je u Dalmaciji, gdje di ješiti mirnim, prijateljskim putem, bez sidentski pokret i prelaženje u Hrv. intervencije Društva Naroda« Za sti- Politički položaj. Nakon audijencije ministra vanj skih poslova dra Voje Marinkovića u Topoli, koji je kralja izvijestio ne samo o vanjskoj situaciji s obzirom na nastali sukob s Albanijom, nego i o unutarnjim političkim prilikama, iz njegove okoline doznaje se, da je prigodom ove audijencije sve uređeno za potpis ukaza o raspu štanju Nar. Skupštine, o raspisu iz bora koncem kolovoza ili početkom rujna, o popunjenju vlade i o ve likim županima, Naprotiv radikalski krugovi tvrde, da obzirom na raspis izbora još nije sve gotovo 1 da bi se situacija čak utoliko mogla izmijeniti, da dođe ne samo do rekonstrukcije ka bineta, koji bi bio koncentracioni i u koji bi ušle sve veće grupe, nego što više da bi moglo doći do de misije vlade Velje Vukičevića i stva ranja sB«raa nove političke kombi RUKOPISI SE N E VRAĆAJU davanje nategnutih odnosa s Alba nijom, kako tvrde upućeni krugovi, najviše je zaslužan sam g. Cena beg, koji je uložio sav svoj autoritet, da stvar ne ide pred Društvo Naroda, već da se izravno mirno riješi. Svakako je bojazan, da bi moglo doći do ozbiljne komplikacije, išče zla, te je kod odlučujućih krugova zavladalo mirno raspoloženje. Oštar istup Superine protiv Radića. Bivši radićevski ministar dr Benjamin Šuperina postavljen je za javnoga bilježnika u Zagrebu. Radićev „Dom" ga je nato oštro napao i izjavio, da dr Šuperina ne spada više u seljačku stranku, i da je on dobio javno bi lježništvo, što je ministrima u Beo gradu pripovijedao, da je Radić na sjednici glavnog odbora HSS kazao, kako će za dva mjeseca k nama doći crvena vojska i sve pročistiti. (Dakle dr Šuperina mogao je biti u seljačkoj stranci, kad je proglasio vidovdantki ustav svetinjom za se ljačku stranku, ali ne može ostati u njoj, jer je za tu „svetinju" dobio javno bilježništvo!) Na ove napadaje Stjepana Ra dića preko „Doma" dr Šuperina je oštro istupio te dao izjavu u „No vostima" i „Jutarnjem Listu", da njegovo imenovanje za javnoga bi lježnika u Zagrebu nema nikakve veze s politikom. Kad je postao ministar, izgubio je kancelariju u Sisku i morao se pobrinuti za egzi stenciju. 0 tome, da je Radić na sjednici glavnoga odbora HSS kazao, kako će za dva mjeseca doći crvena vojska i sve pročistiti, nijesam sa članovima današnje vlade razgova rao, jer to Radić u stvari nije kazao. No na pitanje jednoga beogradskog političara, što je s tom vojskom, kazao sam: Radić je na sjednici glavnoga odbora povišenim i prije tećim glasom kazao, da će doskora ruska vojska stajati na Dunavu i da će se onda u našoj državi napraviti red. Ne priznaje svog isključenja iz stranke, već traži, da o tome odluči nadležni forum. On je jedan od osnivača stranke od g. 1904. Ako mu kandidatura bjelovarsko-križevačke županije bude ponuđena, primit će je. Glede stava prema Stjepanu Ra diću kazao je dr šuperina: Ne ću ga Štedjeti, jer ga smatram n e s r e ć o m Istočne vjere o Rimo. Velika je historična istina, da su se u Rimu Širile istočne vjere. Bez ove činjenice ne bi se moglo shva titi intimne i bitne poglede carske epohe, niti bi se moglo jasno upo znati, zašto se kršćanstvo uzdiglo nad vjerom Rimljana i nad svim ostalim istočnim vjerama, koje su se s Istoka tamo bile uselile. Narodna vjerft Rimljana bila je sama po sebi vrlo suhoparna i uko čena. Nije mogla oduševiti duhove, niti se mogla prilagoditi napretku i civilizaciji Onoga velikog naroda. U bitnosti je bila samo vjera obreda, koji su imali umiriti i ublažiti nji hove bogove, koje su oni držali kao neke sakrivene magične sile, koje su im samo mogle poslati dobro i zlo. Brzo je nadošlo vrijeme, da je vjera postala samo službeni obred i građanska dužnost. Bila je to jedna administrativna prikaza iz među građana i države, a u duša ma bilo je prazno. Istočne vjere, koje su bile već prodrle u Grčku i zauzele klasični Olimp, nijesu se mnogo utrudile, da pređu more i da se nastane u Rimu, gdje su se brzo i naglo razvile. Rimljani su u za h r v a t s k i n a r o d i državu. Ovo nije lična, nego politička afera. Ima mnogo narodnih poslanika, koji isto misle kao ja i koji ne mogu više trpjeti azijatsku despociju, koju je a stranku uveo g. Stjepan Radić. Pomorska demonstracija Italije. Kako javljaju iz Trsta, talijanska ratna flota, koja je svojedobno bo ravila u tršćanskoj luci, a potom posjetila Rijeku, Pulu i Anconu i vratila se u Bari, sada je ponovno izašla iz svojih pomorskih baza, pa je jedan dio flote sada usidren u Brindisiu, flotilja krstarica stacioni rana je u Bari u, a tri velika dreadnoughta „Cavour", „Duilio" i „Ba ri" stigli su u Anconu. Krstarenje talijanske flote po Jadranu dovodi se u vezu sa spremanjem neke po morske demonstracije, koja bi imala da bude poduzeta sa strane Italije, da se tako izvede neki pritisak na Jugoslaviju, kako bi se spor sa Al banijom što prije izravnao. vesti izbore, pa bi se onda defini tivno konstituirala te bi u nju ušli i braća Bratianu. Obzirom na pita nje nasljedstva vlada je odlučila osigurati provedbu zakona od pro šle godine, kojim je bio isključen od nasljedstva princ Karol. U sva kom slučajU promjena će Vlade u Rumunjskoj j o i više učvrstiti prija teljske veze sa Jugoslavijom, jer je tradicionalna politika liberala uvijek bila za prijateljstvo sa Jugoslavijom i oslon na Francusku, i ako je i Avarescu ova vlada usprkos Mofašističke orijentacije svoga šefa bila u zadnje doba posve lojalna prema nama. Talijanskom utjecaju stvara njem ove vlade bio je zadan u Ru munjskoj težak udarac. Umorstvo sovjetskoga poslanika u Varsavl. Dok su se upravo vodili prego vori o sklapanju garancijskoga pakta između Rusije i Poljske, 7. t. mj. ubio je jedan ruski monarhist s J vjetskoga poslanika u Varšavi dra Vojkova. Vijest o tom atentatu izazvala je u Rusiji žestoke manifestacije pro tiv Poljske te je zamjenik pučkoga komesara za vanjske poslove Litvinov uputio poljskoj vladi žestoku notu, u kojoj je čini odgovornom za atentat, budući da nije spriječila djelovanje terorističkih organizacija na svom teritoriju i dala dovoljnu zaštitu' ruskom poslaniku. Izgleda ipak, da u toj stvari poljska vlada nema nikakve krivnje, jer se pokojni Nova vlado u Rumunjskoj. Vojkov sam izlagao opasnosti ne Kralj Ferdinand prisilio je vlada obavješćujući policiju o svom kre generala Avarescu na odstup. Ava- tanju. rescu se zamjerio kralju svojim fa Svakako je ovaj incidenat vrlb šističkim metodama i italofilskom po zabrinuo poljsku vh.du te je ona litikom, koja je postala bespredme nastojala na svaki način uvjeriti so tnom nakon talijansko-madžarskog vjetsku Rusiju o svojoj korektnosti. ugovora. Koncentracionu vladu sa Ministar vnnjskih poslova Z?leski stavila je najuplivnija ličnost dvor posjetio je umirućega Vojkova, a skih krugova princ Barbu Stirbev, ruskom otpravniku poslova bilo je šurjak Bratianuov i glavni njegov saopćeno, da jedan ruski funkcio eksponent na dvoru, a u nju su ušli nar može učestvovati u istragi pro uz liberale i nacionalno-seljačka tiv atentatora. stranka Lupu-a. I ako liberali ne Ovaj atentat je doduše znatno maju većinu ressorta, ipak im je poremetio poljsko-ruske odnose, ali osiguran preponderantni utjecaj na izgleda, da će ga Rusija iskoristiti u vladinu politiku. Vlada bi imala pro svrh« pritiska na Poljaku, da što to dcba ćutjeli potrebu neke obno Kako su Rimljani bili vrlo tolerantni ve, a istočne su vjere bile prikladne u ovom poslu, svi odlučiše, da se za tu čežnju rimskih duša. primi lu novu božicu. No kako, kad Odlični pisac u ovom poslu, Cu- je bila daleko, a njima se žurilo mont, tumači ove istočne vjere, koje zbog neprijatelja? Tu im pomogne su mnogo uplivale na cijeloga čo kralj Atal, prijatelj i saveznik Rima, vjeka, naime, na čuvstva, na razum koji se nalazio u svom stolnom gra i na savjest. One su se prikazivale du Pergamu. Ovaj kralj je uzeo re obzirom na staru vjera puno ljepše čenu božicu u Pesimuntu u formi u svojim obredima, istinitije u svojoj jednog aerolita, t. j - kamena, slična nauci i moralu. Veličajni ceremoni onom kamenju, što je kišilo i pre jal njihovih svetkovina, pompozne strašilo Rimljane. U ovoj mineralnoj i seksualne službe, bilo žalobne, bi rudi vjerovalo se, da božica ima lo vesele, zavađale su mase na svoje sjedište. Rimski poslanici spreroda. Učeni ljudi staroga Rima i oni miše se, da prime božičin lik. Za to su se zanašali za ovom progresivnom je bio izabran najbolji građanin objavom stare mudrosti iz dalekog Scipio Našica, kako je proročanstvo Istoka. naredilo, i pođn na ušće Tibera, Prva strana vjera, koja se uselila da ga dočeka. Ugledne rimske ma u Rim, bila je vjera Cibele, nazva trone i senatori preniješe ga iz Ostine Velike Majke bogova, a potjecala je u Rim, dok je vas puk klicao od je iz Pesinunta u maloj Aziji, Ova radosti sve do Palatina. Ove iste go vjera triumfalno je ušla u Rim i bila dine, naime 204. prije Krsta, Scipio je kao pobjednica. Dok se Hani u ratu s Afrikom prisili velikoga bal približavao vratima Rima, jedna Kartažanina, da ga slijedi i potuče neobična stvar je uzbudila sve du ga zauvijek kod Zame. Ili je slučaj hove. To je bila kiša od kamenja. ili vjera, rekao bi Ariost, Činjenica Odmah su potražili uzrok u sibilin- je, da se ispunilo proročanstvo. La skim knjigama. Ove su odgovorile, ko se dade razumjeti, da je božica da neprijatelj ne će ući u grad, ako zadobila odmah svoj hram na brdu, uđe u nj božica iz Frigije, Velika gdje su je bili postavili i ustanovile Majka, koja se časti na brdu Ida. su se njoj u čast godišnje svetko prije sklopi garancioni ugovor dustane od svojih zahtjeva, oi nih na riškom ugovoru. Stoga i na stoji čiČerin, da osiguru njemačku neutralnost u rusko-englcskom sporu, te se ovih dana sastao sa Strese n a nnom u Baden-Badenu. Iz Hrv. Potke Straoke T e č a j H P S . u S p l i t u . Od 30. maja do S. juna održan je u Splitu petdnevni pučki politički tečaj za pučana iz cijele pokrajine, koji je priredila uprava HPS. Tečaju je pri s u s t v o v a o veliki broj pučana iz svih mo g u ć i h mjesta, a o t v o r i o ' g a je n ime vod stva v r l o lijepim p o z d r a v n i m g o v o r o m prof. Ivo J u r a s . P r v a d v a predavanja o svjet sko] i socijalnoj politici o d r ž a o je dr Velim i r D e ž e l i ć , a zatim Je predsjednik g. Stjepan B a r i ć p r e d a v a o : „ 0 nauci o dr žavi" i „ 0 g o s p o d a r s k o j politici". Dr Tripo C i k o o d r ž a o je predavanje o zadrugarstvu, dr tra Bone R a d o n i ć o k u l t u r n o j politici, prof. I. J u r a s „Politika Hrvata u prošlo sti", dr Josip A n d r i ć : „ S t o j e politika", o „Štampi i politici" 1 o „Praktičnoj politici", Stjepan B a r i ć : „ 0 strankama u Jugo slaviji, te d o n Jerko V o d a n o v i ć : „Kako se g o v o r i na sastancima". S v a predavanja bila su p o m n j i v o saslušana, a Iza svakoga se razvila duga debata, u kojoj s u sudjelo vali i prisutni seljaci. Tečaj je uspio Izvan s v a k o g očekivanja, te će sigurno mnogo doprinijeti napretku HPS. u naSoj Dalmaciji. Kotarski s a s t a n a k H P S . u Sinju. Odr ž a n je u nedjelju 29. pr. mj., a b i o je brojno p o s j e ć e n i p r e t v o r i o se u lijepu manifesta ciju hrvatstva. G o v o r i o je i b i o burno po zdravljen oblasni poslanik H P S don B. G a n z a, a z a t i m Je o prilikama sinjske opći. ne g o v o r i o o p ć i n s k i prisjednik dr N. V i d i ć . U k o t a r s k u u p r a v u stranke birani s u : Pred s j e d n i k o m Masnić Ante, seljak, potpred s j e d n i k o m dr N. Vidlć, tajnikom dr fra B. R a d o n i ć , blagajnikom A. Čatipović. Tako đer s u još izabrani o d b o r n i c i za razne od lomke. Kotarski s a s t a n a k H P S . u P r e k u . Na S p a s o v o je o d r ž a n u Preku kotarski sasta nak H P S . za k o t a r Biograd-Preko. P o broj nim d e l e g a t i m a zastupane su bile o r g a n i zacije: P r e k o , SutomiSćica, L u k o r a n , Biblnje, Žman, Zaglav i If Veli. Za v o d s t v o stranke p r i s u s t v o v a o je tajnik g. d o n J. V o d a n o v i ć , a sastanku s u predsjedali g g . M a S i n a Mate i Š o S a T o m e . O političkom položaju i p o l o ž a j u stranke g o v o r i o je g. V o d a n o v i ć , a pojedini delegati su izvije stili o stanju stranke u s v o m mjestu. Iz s v i h izvještaja vidi s e , da stranka svugdje napreduje s i l n o m b r z i n o m . U kotarski od b o r birani s u : Za predsjednika Mate Ma šina, za potpredsjednika T. ŠoSa, za tajnike Marko MaSina i B. Marčellć, za blagajnika T. Gregov. T a k o đ e r s u izabrani u o d b o r 1 Izaslanici raznih organizacija. vine, zvane ludi Megalenses. KrStenje krvi. VeUka Majka, roditeljica svih stvari, imala je i svoga dostojnog zaručnika. Ime mu je bilo Atis. I on uzađe na prijestolje kod svoje ple menite gospođe. Ona božica zemlje, a on, mladi pastir, bog bujne rasline. Ovaj božanski par, pozdravljen tolikim oduševljenjem, ne nađe ipak oko sebe pouzdanja i naklonosti, jer surovi obredi bili su u protivnosti sa skladnim uređajem službene vje re i još stoga, Sto je djelovanje nji hovih svećenika bilo odviše odvra tno. Napomenut ćemo samo ono, što manje vrijeđa pristojnost, naimei 't"'* obred krštenja krvi. Zaklali bi jednoga bika na uzdi gnutoj pozornici, čiji pod je naličio rešetu. Ispod pozornice u jami stao itao bi vjerski novak i ležao. Krv, štoi bbii se cijedila kroz hiljade rupa sa po zornice, kvasila bi ga kao crvena sna rosa i ogreziuo bi sav u krvi. Kad iad bi odstranili ubijenoga bika, tada> bi novak izašao iz jame vas oblivu. iven krvlju po licu i po odijelu. MnoStvo * wč bi ga sad proglasilo novim čovjekom, na izmirenim s bogom i očišćenim. Ovi obredi trajali su dugo, sve do svrb IV. vijeka naše ere. VrSili su A BB0J21 ,NABOMA MAU OOWAZ MOOCQN^ MAU IMA VOCJMOJVEI K . OATKa OOM, RUSIM, SMOVA : oo mjii-mije porota >TW£ U O DjeĆu, KU* CU I KUHINJU. 60Uflbl(JTbCNAWCm )»fW«U«NK O O M . I fSADAVA! T M O V A Ć K « ! C KPOOTH4 K U C A KASTHEP15HLER Zagreb Bca 4 NASI DOPISI. SALI, 29. svibnja 1921. Proslava orlovskoga dan«. 15. s v i b n j a o s v a n u o je p r e k r a s a n d a n . Svi selski O r l o v i i O r l i ć e z a j e d n o sa n a r a Jtajem i p o m l a t k o m u j u t r o r a n o d i g o s m o s e 1 nputismo u bližnji Zaglav, d a z a j e d n o sa braćom i s e a t r a m a iz Z a g l a v a 1 L u k e p r o slavimo svoj o r l o v s k i d a n . D o č e k je b i o nadasve s r d a č a n i s v e č a n . Brojni n a r o d nam je izaSao u s u s r e t , a bili s m o o b a s i p a n i i cvijećem. Mjesto je b i l o b o g a t o o k i ć e n o zastavama, z e l e n i l o m i s l a v o l u c i m a . S v i skupa pristupismo n a s v . p r i č e s t , a z a t i m prisustvovasmo s v . Misi, iza k o j e je b i l o javno t b o r o v a n j e , n a k o j e m u se izmijenilo 6-6 krasnih i o d u š e v l j e n i h g o v o r a o o r l o v Stvu 1 o r l o v s k o m p o k r e t u . Svi o v i g o v o r i o d prisutnoga naroda bili s u s a s l u š a n i s a v e likom p o z o r n o š ć u , o d o b r a v a n j e m i v i d l j i v i m oduševljenjem. P o p o i n e j e o d r ž a n u s p j e l i javni naatup, a u v e č e r z a b a v a s a 2 i g r o k a BK,.Božji vitez" i „Zavađeni s u s j e d i " . I o n o m a l o ljudi, koji nijesu d o s a d r a zumijevali o r l o v s t v a , Imali s u p r i l i k e , d a ga ovaj dan u p o z n a j u , d i v e m u se i uzljube ga. Bog ž i v i ! Orao MURTER, 8. lipnja 1927. P r o s v j e t n i ispiti Orlova* 6. t. m j . taj nik Kreslmirovog O r l o v s k o g O k r u ž j a u Ši beniku vlČ. d o n A n t e R a d i ć i d u h o v n i k mjesnog Hrv. K a t . O r l a v l č . d o Ivo B e r a k obavili s u p r o s v j e t n e ispite O r l o v a , č l a n o v i •u se sa pravim n a t j e c a n j e m o d a z v a l i te na razna p i t a n j a iz Z l a t n e Knjige, H r v . Orlovstva, P o s l o v n i k a i h r v a t s k e povijesti odgovarali u p r a v o p o n o s n o , Sto i m s l u ž i na čast i d i k u . O v i p r o s v j e t n i ispiti m u r tersklh O r l o v a s u p o k a z a l i , d a j e O r l o v s t v o uhvatilo d u b o k k o r i j e n kod nafie s e o s k e mladeži t e d a j e o n o s a v r e m e n a p r o s v j e t no-degojna o r g a n i z a c i j a , o d koje se s p u n i m pravom m o ž e m o n a d a t i sretnijoj n a r o d n o j budućnosti. na vatikanskom brežuljku u jednoj velikoj ogradi, zvanoj „Phrvgianum*, baš ondje, gdje je sada najveća kr šćanska bazilika. Sa obala Nila. Jedan drugi božanski par, naime lsid i Serapida, koje su od vijekova štovali prije rimske kulture u Egiptu, pokušao je ući u glavni grad latin skoga svijeta. Bili su već osvojili Pozuole i Pompeje, bližnje gradove Rimu. No kako je Rim bio prija teljski raspoložen prema frigijskom božanstvu, tako je bio protivan ovom egipatskom, te ga je stao progoniti. Ipak vjera sa Nila nije bila različita od one iz Helesponfa ni u pristojno sti, ni a Čuvstvu. Možda je bila zavidnost između dviju kultura, rim ske u stadiju usavršavanja i aleksandrijske u potpunom cvatu i razvoju, te 8U se Rimljani bojali, da vjernici Isida i Serapide ne budu kao neki politički kurs u Rimu. No prosti puk, koji je slijedio samo svoje porive, proti svoj moći rimskoga redarstva usvoji novu aleksandrijsku vjeru, koja je bila za nj odveć sugestivna. Osobito žene su bile v)erne sljedbenice. Svećenici su Isida i Serapide vrlo lako obraćali nji hove noćne svetkovine a orgije skan S k u p š t i n a Orlića. Buduć o d političke vlasti stigla p o t v r d a p r a v i l a , m j e s n a H r v . Kat. O r l i ć a 6. t. m j . o d r ž a l a je svoju I. g l a v n u s k u p š t i n u , n a kojoj je bila i z a b r a n a ova u p r a v a : P r e d s j e d n i c a Šikić I v a n i ć a , p o t p r e d s j e d n i c a K u r k u t M a n d e , tajnica Lov r i ć Kristina, blagajnica J u r a g a Kristina, n a č e l n i c a M a r k o v A n e , v o d i t e l j i c a naraštaja D o n đ i v i ć L u c e . S k u p S t l n u je p o č a s t i o s v o jim p r i s u s t v o m d u b o v n i k O r l i č k o g Okražja u Š i b e n i k u vi«. d o Ante R a d i ć t e o d r ž a o v r l o oduševljeni g o v o r o o r l i č k o m p o k r e t u i njegovoj uzviSenoj p r e p o r o d n o j z a d a ć i . Novoj u p r a v i ž e l i m o d o b a r u s p j e h u r a d u za uzvlSena o r l o v k a n a č e l a n a t e n e l j u o r l i č k e l o z i n k e „Euharistija, Ž r t v a i * p o s t o l a f . n ORLOVSKI VJESNIK. Đačko orlovsko zborovanje u Saraje vu. P r i g o d o m s a r a j e v s k o g a sleta i n i a t ć e O r l o v l - đ a c i svoja p o s e b n a vijećanja, i t o 11.-13. k o l o v o z a . t . g. Potanji p r o g r a m joS će s e n a k n a d n o o b j a v i t i , a t a k o i p o b l i ž i uvjeti n a s t a n j e n j a i p r e h r a n e . S v a k a k o ć e i o v d j e biti z a s t u p a n i i a k a d e m i č a r i i s r e d njoškolci. K a k o ć e o v a z b o r o v a n j a b i t i p r e d s a m slet, o s o b i t o su z g o d n a za o n e , koji h o ć e da o j e d n o m trošku učestvuju i k o d sleta i k o d p o s e b n o g a đ a č k o g vijećanja. Pokrajinski orlovski slet u Sarajevu pobuđuje najveći interes po svim h r v a t s k i m k r a j e v i m a . N a slet se s p r e m a j u n e s a m o o r l o v s k a d r u S t v a , n e g o i prijatelji o r l o v s k e organizacije, tako, da nema sumnje, da će o v a j slet b i t i d o s a d n a j v e ć a m a n i f e s t a c i j a o r l o v s k e m i s l i . P r i j e s l e t a o d r ž a t će s e sa v e z n a n a t j e c a n j a za p r v e n s t v o , t e s a s t a n a k i z b o r o v a n j a o r l o v s k i h r a d n i k a . Sletskl p l a k a t izlazi za k r a t k o v r i j e m e , a i s l e t s k e l e g i t i m a c i j e i z n a k o v i . S v e u p u t e za slet valja tražiti na n a s l o v : D r Č e d . Č e k a d a , Š a raj evo, N a d b i s k u p s k i d v o r . Orlovski s l e t o v i , koji se d r ž e u n a j s k o r i j e v r i j e m e j e s u : U nedjelju 1 9 . s v i b n j a d r ž i se slet za P o d r a v i n u u P i t o m a č i . S u d j e l u j u s v a O r l o v s k a d r u š t v a iz P o d r a vine, te Orlovi i Orliće iz Zagreba. — Or l o v s k i slet za h r v a t s k o Zagorje d r ž i se u nedjelju 10. S r p n j a u S v . K r i ž u Z a č r e t j u uz s u d j e l o v a n j e O r l o v a i O r l i ć a iz Z a g r e b a . —• Veliki o r l o v s k i n a s t u p za O r l o v s k u opći« n u o s j e č k u o d r ž a t ć e se u P e t r i j e v c l m a 19. lipnja p r i g o d o m p o s v e t e t a m o š n j e g o r l o v s k o g d r u S t v a . — O r l o v s k o o k r u ž j e split s k o d r ž i svoj o k r u ž n i slet u P o s t l r a m a na o t o k u B r a č u u nedjelju 17. s r p n j a , n a k o j e m s l e t u sudjeluju o r l o v s k u d r u š t v a srednje Dalmacije. — Orlovsko okružje senjsko d r ž i svoj o k r u ž n i slet u V r b o v s k o m u nedjelju 31. s r p n j a uz s u d j e l o v a nje d r u š t a v a iz g o r s k o g k o t a r a i p r i m o r j a . Veliki o r l o v s k i s l e t u Zenici, U nedje lju 5. lipnja o d r ž a n je o r l o v s k i slet; o k r u ž j a sarajevskog u Zenici. Usprkos v r e m e n s k e n e p o g o d e slet je u s v a k o m p o g l e d u u s p i o P r i s u s t v o v a o je t o l i k i b r o j O r l o v a i O r l i ć a , dalozne naravi. Pod Tiberijem jedna žena ugledna roda, imenom Paulina, bila je zavedena od jednoga viteza, koji joj se prikazao u formi Anuba, sina Isida,i Serapide, a ovo je udesio bio jedan njihov svećenik. , Ipak. dok su Cibela i Atis bili službeno priznati od Klaudija, još prije je Kaligula bio priznao božan stva egipatska. On sagradi na Martovom polju veliki hram Isidu, koga je poslije Domicijan preobratio u najsjajniji spomenik. Još jedan drugi hram je bio podignut blizu ovoga u čast božice Serapide. Ar heolog Josip Gatteschi iznio . je u svojoj knjizi „Restauri di Roma imperiale" dvije lijepe slike oVih hra mova (Iseo campense i Serapeo campense/ Božansko Sunce. Druga zemlja, iz koje su se prenašala božanstva, bila je Sirija. Od tamo je došao Bal iz Damaska i božica Sirija. S njima su pridošle ve like čete robova u Italiju, koja je tada bila raspučene, da im rađa javne radnje svojim jakim mišicama. Dokazano je, da se božica Sirija Štovala u Rimu prvoga vijeka kr šćanske ere. Neron ju je častio, ali, licumjerno, jer, kako kaže Svetonij, STBAžA" d a se vidjelo z a m a h , u k o m se n a l a z i O r l o v s t v o u B o s n i . Ujutro je b i o veliki o p h o d g r a d o m uz p r a t n j u dviju o r l o v s k i h glazba, a p o p o d n e g i m n a s t i č k i n a s t u p u velikoj d v o r a n i r u d a r s k o g D o m a , j e r se r a d i kiSe nije m o g a o o d r ž a t i n a s t u p n a vježbalištu. I a k o je p r o s t o r b i o o g r a n i č e n , s a m a j e p r i r e d b a uspjela p r e k o o č e k i v a n j a . Uveče o d r ž a na je p r e d s t a v a , a s u t r a d a n s v e č a n a aka d e m i j a sa p o s e b n o b i r a n i m t a č k a m a . S a o v o m p r i r e d b o m m o ž e m o biti zadovoljni, jer o n a n a s u p u ć u j e , Sto j e i s t a k a o S a v e z n i predsjednik d r Protulipac u s v o m govoru, d a je i uspjeh s a r a j e v s k o g a sleta o s i g u r a n , jer se O r l o v i Bosne za taj m a r n o s p r e m a j u . Red n a t j e c a n j a za tjelovježbena natje canja p r i g o d o m sleta u S a r a j e v u m o ž e se dobiti k o d Hrvatskog Orlovskog Saveza u Zagrebu. Upozorujemo na to sva društva, koja ga m o ž d a pogrjeSkom nijesu p r i m i l a . Orlovski k a l e n d a r , z a g o d i u u 1928. iz lazi u s k o r o v r i j e m e . M o l i m o s v e o n e , k o j i u isti žele s t a v i t i o g l a s , d a se o d m a h j a v e Savezu. Sai a d n j u za k a l e n d a r valja t a k o đ e r p o s l a t i d o k o n c a lipnja. . O r l o v s k a S t r a ž a " (sletski broj) izlazi k o n c e m lipnja. S v i d o p i s i o p r o s l a v a m a O r l o v s k o g a d a n a t r e b a d a b u d u najkasnije d o 15. lipnja u Savezu. Sastanak i zborovanja orlovskih rad n i k a u S a r a j e v u o d r ž a t ć e se 12. VIII. Na skoro bit će objelodanjen poziv. IZ UBADA 1 OKOLICE. Šesta godišnjica evakuacije Ši benika. U nedjelju 12. o. mj. navr šilo se šest godina, otkad je tali janska vojska ispraznila naše mjesto poslije trogodišnje okupacije. Šibe nik će se vječno sjećati toga sretnog dana, kad je bio oslobođen pd ne prijatne tuđinske nametljivosti. — U proslavu toga dana u ponedje ljak 13. t. mj. priređuje mjesno Filbarmoničko društvo veliki vokalno instrumentalni koncerat u areni ho tela „Kosovo". Dječji dan. U nedjelju 5. t mj. pro slavljen je i u našem gradu na lijep način »Dječji dati" Ujutro je u po vorci prošao gradom veliki broj djece osnovnih škola, pomladak Cr venoga Krsta i izvidnici. Povorku je predvodili* vojna muzikn. Kasnije su djeca skupljala doprinose za svoje siromašne drugove. Admiral Priča u Šibeniku. Pred par dana stigao je u naš grad s admiralakom jahtom „Vila" g. admi on je mrzio svaku Vjeru, osim boži ce Sirije. No i ovu je poslije zamr zio, jer je upao u drugu supersticiju. Za kratko doba Neronovoga lu dila za o v o m božicom on ju j e ča stio pjesmom i glazbom, punom orijentaine lirike. Zadnje božanstvo, koje je došlo iz Perzije, bio je Mitra, sam, bez dru garice., No imao je i svoga protivni ka. On je bio čist, svet, personifika cija Sunca, početak svake snage, izvor svake svjetlosti. On je bio Dobro, ali Ariman, kralj tmina i podzemno ga svijeta, bio je Zlo. Sada smo već u dobi, gdje j e poimanje bilo ispravnije, nego kod dotadašnjih vje ra. Ako su Frižani obožavali zemlju, Egipćani vodu, Suci zrak, Persijanci su u Mitri obožavali sunce, simbol jednoga jedinog boga, vječnoga i svemogućega, koii se odrazuje u svjetlosti neba. Ni Dante, kršćanin, nije znao postaviti Boga na više. Mitra i Isus. Ovo nam tumači veliki, zanos Ri mljana za Mitrinom Vjerom. Staro nacionalno bogoslužje, uzdrmano svim ovim novim vjerama, primi zadnji udarac, kad je car Aurelijan postavio uz stare vrhovne svećenike još i nove, naime one nepredobitnoga STB. 3 . ral Priča. Pri dolaska sn pošli na brod, da pozdrave g. admirala gra donačelnik dr Kožul i sreski pogla var savjetnik g. Mandić, kojima je kasnije g. admiral vratio vizite. JoS o željezničkoj nesreći kod Perkovlća. Istraga se o ovoj nesreći još vodi. Međutim je od Direkcije željeznica suspendiran od službe g. Koren, prometni činovnik na Perkoviću. — U gradu inicijativom g. M. Stojića sakupljaju se doprinosi za postradale željezničare pri toj kata strofi. Iz Demokratske Stranke. 6. t. mj. održan je u Hotelu „Kosovo* sastanak Demokratske Stranke za Šibenik i sjevernu Dalmaciju. Nakon govora dr V. Smolčića i dr J. Maehieda izabran je mjesni i sreski odbor, i t o : Za predsjednika dr V. Smolčić, za potpredsjednike prof. B. Marčić i Toma Baljkas, za tajnika S. Zaninović, a za blagajnika I. Rendić. Kao članovi mjesnoga odbora birani su još: savjetnik Peručić, dr M. iijadica, dr Jerko Machiedo, prof. don J. Gršković, inž. J. Despot, Milović Dominik, Trinajstić Vjekoslav, Svirčić Ivo, Kapitanović Jakov, Kalauz Mate, Baljkas Jere, Friganović Dane, čelar Luka i Rupić Ive. Dr N. Posedel, sudac kod mje snog okružnog suda, premješten je na vlastitu molba u Split. Za vrijeme svoga boravka u Šibeniku stekao je i uživao opće simpatije. Vrijeme. Pred nekoliko dana je vladala jaka sparina, a kad je palo nešto kiše, prilično je zahladilo. Sad imamo dosta ugodno ljetno vrijeme, i ako je ponešto sparno. Porotne rasprave. Porotno za sjedanje u područja zemaljskoga suda započelo je 30. maja, a zavr šeno 4. t. mj. Vođeno je šest raspra va i to: protiv carinskoga činovni ka Aristida Žunkića radi zlouporabe PUČKA TISKARA - ŠIBENIK Prima na izradbu s v e u tiskarsku struku zasljecajuće radnje. Izradba b r z a 1 t o č n a . Uz n a j u m j e r e n i j e c i j e n e . boga Sunca, zaštitnika cijeloga car stva. Tada su se već duhovi Rimlja na, presitih stare vjere, otvarali, da prime vjeru u neumrli život, dok su se prije gušili u brutalnom mate rijalizmu. Između svih ovih kontrasta i vjer skih sukoba, ušuljala se još jedna vjera s Istoka, polako i neopazice u početku, a 'ta je bila vjera Isusa iz Nazareta. Ova je vjera posvećivala bol i proglasila sveopću ljubav. Ipak ona je bila progonjena više negoli sve ostale vjere. No brzo jenadošio vrijeme, kad je i sretna perzijska vjera bila uzdrmana od nadošle vjere Nazaranina. U historiji ja bio odsu dni čas u trećem vijeku, kad se mi slilo, da će prevladati kult Mitre Renan je napisao, da se kršćanstvo ukočilo od kakve smrtonosne bolesti, da bi vas svijet bio postao obožavalac mitricisma. No kršćanstvo je imalo čiste i zdrave klice u svom mladdm organizmu, te se nije moglo razboliti. Ako je „spasitelj" Mitra htio otkupiti čovjeČanstvd žrtvom jedno ga bika, to je Isus, da otkupi svijet, prolio svoju vlastitu krv i bio propet na križu za njegovo moralno uskr snuće. Doti I. Vuletin. „NABODNA STBAžA" STR. 4 uredovne vlasti i bio je riješen; protiv Ilije Zorića Matina za zločin ubojstva, pa je porota i njega rije šila. Treća rasprava vodila se pro tiv Cvijete Kardin iz Smilčića za zločin čedomorstva, pa ju je porota Osudila na 3 godine teške tamnice. Marko Pivović iz Turnja odgovarao je za zločin ubojstva i osuđen je na 5 godina teške tamnice. Raspra va je još vođena protiv Ivana Kr stića, potpreglednika financijske kon trole, radi zločina pokušaja silova nja, te je osuđen na 1 godinu i po teške tamnice. Još je osuđena tako đer na godinu i po teške tamnice i Marija Brkić iz Kruševa, protiv koje je vođena parnica radi zločina čedomorstva. Sudac g. Bumber premješten je iz Obrovca u Šibenik, a sudac g. Vatavuk iz Preka u Šibenik, te sa obojica već preuzeli dužnost kod mjesnog okružnog suda. Također je g. Obradović preuzeo dužnost dr žavnog odvjetnika. Organizacija papučara, cipela r a 1 sedlara. Prošloga ponedjeljka sastali su se svi mjesni cipelari, pa pučari i sedlari, te su ustanovili svo ju organizaciju i izabrali upravu. Na sastanku je raspravljano pitanje strane konkurencije, te o neovlašte nom tjeranju ovih obrta i o uposlenju stranih radnika. Odlučeno je podu zeti sve mjere, kako da se poboljša bijedno stanje ovih obrtnika. Nađena lješina utopljenoga starca. U nedjelju 5. t. mj. nađena je u konalu uz tvrđavu sv. Nikole lješina uto pljenika. Nakon što je komisija do šla na lice mjesta, lješina je bila prenesena u Šibenik. Na obali su neki seljaci iz Pašmana prepoznali u utopljeniku 6iJ-godišnjega starca Bakiju Vicu p. Ante, mornara iz Pašmana. On je pred nekoliko dana prodao svoje imanje braći u Pašma nu i nastanio se u Šibeniku s na mjerom, da se ukrca na kakav tr govački brod. Neki tvrde, da jo u zadnje doba prodavao neke zlatne predmete, pa nije isključeno, da ga je na to nevolta natjerala, ier je od prodaje imanja dobio tek nekoliko hiljada. Državno odvjetništvo vodi izvide. Za gradnju novoga sjemeništa u Šibeniku. Preuzv. nadbiskup dr Vin ko Pulišić poklonio je Din 2.000 za gradnju novoga sjemeništa u Šibe niku, da počasti uspomenu blagopo kojnoga kanonika don Anđela Piasevoli, bivšega pro vikara Ordinari jata u Zadru. Uprava sjemeništa harno zahvaljuje na ovom plemenitom daru. Općina je raspisala natječaj za iskop jarka vanjske vodovodne pru ge od Krke do Šubićevca. Uvjeti i upute mogu se dobiti kod općinskog tehničkog odsjeka, a rok natječaja traje do 16. t. mj. Prostorije mjesne podružnice Slavenske Banke nakon najavljeno ga stečaja sud je zatvorio i zapečatio. Malarija, čujemo, da j e iza obil nih proljetnih kiša malarija u nekim krajevima sjeverne Dalmacije zahva tila silan mah. Osobito trpi od te bolesti benkovački srez. Vlasti bi tu morale da pomognu. Promet u luci 5.-11. o. mj.: Ta lijanska jedrenjača „Matilde" ukrcala je 350 tona ugljena za Veneziu, je drenjača „S. Andrea" 180 m* gra đevinskoga drva za Manfredoniu, pa robrod .Dalmacija" 300 tona ugljena za Sušak, parobrod „Alberta" 500 tona celuloze za New York, paro brod „Olib" 7o0 m ' građevinskoga drva za Alžir, jedrenjača „Jela" 500 tona ugljena za Rijeku, dok je pa robrod „ A vala" doveo iz Paga 200 tona soli. drGrgg N o v a k : „Stvaranje velike t r g o v a č k e m o r n a r i c e na Jadranu"; Kap. Ivo Antunović: „Važnost radija u p o m o r s t v u " ; Puk. Milog D. S t a n k o v i ć : „Savlađivanje p o d m o r nica u svjetskom ratu"; M. V. S.: „Vožnja p r v o g parobroda 17. auguste 1807. g o d . " ; Dr Ivo B e l i n : „Naša p o m o r s k a trgovina u g o d . l 9 2 o . " ; Dr Krunoslav B e g o : „Nacio nalna vrijednost jadranske o b a l e " ; Mil. V. S t e v a n o v i ć : „Tajne potopljenih njemačkih podmornica". P o m o r s k a Beletristika. — Živko V e k a r i ć : „Oceanske noći". „ D o m Gu sara" u Splitu. — T u r i z a m na primorju. — Organizacija naše akcije za unapređenje t u rizma. — Za povećanje prometa stranaca u našoj zemlji. (Raspis Generalne Direkcije D r ž a v n i h Željeznica). — Vijesti. - Bilješke. — Listak. - Društvene vijesti. - Od slika s p o m i n j e m o najaktuelnije s n i m k e iz stranih ratnih mornarica, slike iz p o d m o r s k o g a Živote, slike o d prvih početaka d o najvišega razvoja austro-ugarske ratne m o r n a r i c e i t d . itd. Pretplata n a „Jadransku Stražu" i z n o s i Din 100 godišnje, inostranstvo Din 150. Vlasnik, izdavatelj i o d g o v o r n i urednik : A n t e E r g a . — Tisak P u č k e T i s k a r e u Š i b e n i k u — (Predstavnici: J e r o l i m i V J e k o slav Mataćlć). Tko ogloiujejaj napreduje! Ako Razne vijesti. P o š t e u Kuktjici. Dana 1. juna t. g. bila je preotvorena pošta Kukljica. U njezino d o s t a v n o okružje spada mjesto Kukljica. v Vodstvo posebnih tečajeva za kro jenje Ljubljana, Stari t r g 19, ne putujete kroz Zagreb U Australiju onda pišite još danas po b o gato ilustrovani cijenik sa preko 2000 slika, kojeg dobijete za Lira Sterllnga 28.- Ako Iseljenicima na znanje. U Windsoru Canada održana je protesna skupština p o d pokroviteljstvom t r g o v a č k e k o m o r e u vezi s o b j a v o m iz Washingtona, da ć e nakon 1. juna m o ć i s a m o rođeni Kanađani prelaziti u Sjedinjene Države na p o s a o . Dosad je pre lazilo d n e v n o iz Kanade 20.000 o s o b a na p o sao u Detroit. Sada, kad je n o v a o d r e d b a stupila na snagu, smanjit ć e se taj broj više negoli za p o l o v i c u , š t o ć e v e o m a povisiti nezaposlenost u kanadskim p o g r a n i č n i m gradovima. Zavod poučava krojače i švelje po najmodernijem iskušanom kroju pod vodstvom F . P o t o č n i k a, čla na internacionalne modne akadedemije London—Pariš, koji je odli kovan na međunarodnoj krajnoj izložbi u Rimu zlatnom kolajnom, velikom počasnom palmom i naslo vom krojnoga profesora. Budući tečaj za krojače i švelje počinje 30. lipnja. Za g. učiteljice i dame, koje se žele da izobraze za vlastitu upotrebu, drži se posebni )osebni specijalni tečaj. Po zaključkui tei ' tečaja svaki učesnik dobiva potvrdu, polazio tečaj. Učenici i učenice, koji ne moga da osobno polaze tečaj, mogu tečaj svršiti i p i s m e n o putem nastavnih svezaka u svim jezicima. Informacije daje putujete kroz Zagreb posjetite naše staro renomirano poduzeće. Svaki će Vam se po sjet isplatiti. Mi imademo mno go toga za Vas počam od najmodernije konfekcije, manu fakture, rublja, putnoga pribora, kupališnih stvari pa sve do najmanje sitnice, i to uz ne nadmašivo niske cijene. „ITO" pasta za zube - najbolja! Posebni tečajevi za krojenje skih i muških odijela Ljubljana, Stari trg 19. badava. Specijalni cijenik za RADIO sa ilustracijama Din 5.- KASTNER I OEHLER, ZAGREB K 110«. UJužnu Ameriku za Lira Sterlinga 19.oprema Agencija JOSIP JAORONJA - ŠIBENIK Tražite upute. M o s t k o d S k r a d i n a . Prošle g o d i n e za početi su radovi na Izgradnji n o v o g a m o s t e k o d Skradina. S t u b o v i za taj m o s t v e ć s u podignuti. Sada treba da se montira i izradi k o l o v o z na m o s t u . Za t o je potreban kredit o d 2 i pol miliona dinara. Ministarstvo gra đevina tražiće otvaranje toga kredita. ZA GOTOVO.NA OTPLATU KOD TRGOVINE POKUĆSTVA I TAPETARIJE RIKARD DELFIN ŠIBENIK VELIKI IZBOR DJEČJIH KOLICA KNJIŽEVNOST. • J v d r a n s k a S t r a ž a * (sveska za j u n i) Izašla je sa velikim brojem Članaka i foto grafija. Članci s u o v i : Dr Dinko T o m a š l ć . „Francuska i razoružanje na m o r u " ; Prof: Šoferska Škola izobrazuje kandidate praktički iteoretički za samostalne vozare (šofere Dame, gospoda primaju se dnevno Poduka temeljita, uspjeh siguran Zahtjevajte prospekte. Auto-Skola Zagreb, Kaptol 15. Telefon: ll-,59 Zadružna Gospodarska Banka d. d. u Ljubljani VLASTITA ZGRADA' DL. KRALJA TOMISLAVA 108 Podružnica Šibenik. BRZ. NASLOV GOSPOBANKA TELEFON BR. 16. NOĆNI 67 Podružnice: CELJE, DJAKOVO, MARIBOR, NOVI SAD, SARAJEVO, S0MB0R, SPLIT. IipoiteT«: BLED. Dionička glavnica i pričuva Ulošci nad Din. 250000-000 preKo bin. 16.ooo.ooo. Ovlašteni prodavaoc srećaka državne lutrije. PRIMA ULOŠKE NA KNJIŽICE, TE IH UKAMAĆUJE NAJPOVOLJNIJE. OPREMA SVE BANKOVNE I BURZOVNE POSLOVE POVOLJNO, TOČNO I BRZO. • f * * * * * * 0 0 * • < r ^ > i r * n r
© Copyright 2024 Paperzz
![[A] VJERA (KKC 1814 – 1816) OPIS KREPOSTI: Vjera je](http://s3.paperzz.com/store/data/005142606_1-9e35dda48b6fa95d65901a52439ebac5-250x500.png)
