TEMELJNA SIGURNOST NA BRODU - BASIC

TEMELJNA SIGURNOST NA BRODU - BASIC SAFETY TRAINING
TEMELJNA SIGURNOST
NA BRODU
BASIC TRAINING
STCW–A–VI/1, IMO course 1.19 - 1.21
DIVERSO IMPEX d. o. o.
CENTAR ZA IZOBRAZBU POMORACA
TRE�E IZDANJE /04. 04. 2005./ (1955)
1
www.diversoimpex.hr
SAMO ZA INTERNU UPORABU / For internal use only/
Pripremio: Crvari� kap. ŠIME
TEMELJNA SIGURNOST NA BRODU
TRAINING
TEMELJNA
BRODU -–BASIC
BASIKC
TRENING
OSOBNO PREŽIVLJAVANJE
(1-44)
(PERSONAL SURVIVAL TECHNIQUES)
STCW –A-VI/1-1, IMO COURSE 1.19
5.
5. 1.
5. 2.
5. 3.
5. 4.
5. 5.
6.
UVOD, SIGURNOST I PREŽIVLJAVANJE (4)
Uvod u sigurnost
SAR Convention (Search and Rescue) (5)
Traganja na moru
STCW (važnost izobrazbe) (6)
Poseban program temeljne sigurnosti na brodu
(Basic Training) -STCW A-VI/1)
1. 1. 5.
ISM Code(7)
1. 1. 6.
Pomorski zakonik
1. 2.
Na�ela preživljavajnja na moru
1. 3.
Definicije plovila za preživljavanje (8)
i sredstava za spašavanje
1. 3. 1.
SOLAS - Me�unarodna konvencija o
zaštiti ljudskih života na moru
1. 4.
Uvježbavanje napuštanja broda (9)
1. 4. 1.
SOLAS priru�nik za obavljanje vježbi
(Training Manuel)
1. 4. 2.
Održavanje vježbi
1. 4. 3.
Evidencija održanih vježbi (10)
1. 5.
IMO simboli za sigurnost
2.
SLU�AJEVI I VRSTE OPASNOSTI (11)
2. 1. 1.
Sudar
2. 1. 2.
Nasukanje (12)
2. 1. 3.
Prodor vode
2. 1. 4.
Spašavanje drugog broda (13)
2. 1. 5.
Potonu�e (14)
2. 1. 6.
Odredbe o požaru
2. 1. 7.
Postupci kod pada �ovjeka u more (15)
2. 2.
Raspored za uzbunu (MUSTER LIST) (16)
2. 2.1.
Upute u nuždi
2. 2. 2.
Dužnosti �lanova posade u nuždi
2. 2. 3.
Znaci za nuždu (17)
2. 2. 4.
Prilozi rasporeda za uzbunu (18)
2. 2. 5.
Brodski alarmni sustav
U�
�NOST(19)
3.
NAPUŠTANJE BRODA – ZADNJA MOGU�NOST(19)
3. 1.
Op�a uzbuna (generalni alarm)
3. 1. 1.
Zapovijed
3. 1. 2.
Procjena
3. 1. 3.
Priprema
3. 1. 4.
Odluka
3. 2.
Osobna pripravnost za napuštanje
anje
nje broda
3. 3.
Potreba spre�avanja panike
nicima
icima kod napuštanja
napuštan b.
3. 4.
Dužnost posade prema putnicima
VANJE
ANJE (20)
4.
PLOVILA ZA PREŽIVLJAVANJE
4. 1.
Brodica za preživljavanje
e (lifeboat)
4. 1. 1.
Invantar brodice za preživljavanje
eživljavanje
življavan
a preživljavanje
preživljavan (21)
4. 1. 2.
Obilježja na brodici za
4. 1. 3.
Oprema brodice za preživljavanje
dice za preživljavanje
preživljavan
4. 1. 4.
Poluzatvorene brodice
ne
e brodice (otporne na vatru)
vat
(22)
4. 1. 5.
Potpuno zatvorene
avanje
vanje (liferaft) (23)
4. 2.
Splavi za spašavanje
4. 2. 1.
Pneumatske splavi
lavi za spašavanje (Boufort infetable
liferaft)
plavi
avi
4. 2. 2.
Oprema splavi
4. 2. 3.
Ispisi na kontejneru
ontejneru splavi
spla
4. 2. 4.
Inventarr splavi
plav (24)
4. 2. 5.
Krute splavi
ica
ca za prikupljanje (rescue boat) (25)
4. 3.
Brodica
a spasila�ka
spasila
spasila��ka brodica
4. 3. 1.
Brza
4. 4.
Spuštanje
i ukrcaj (26)
puštanje plovila
ovila za preživljavanje
prež
(2
puštanje brodice za preživljavanje
preživlja
4. 4. 1.
Spuštanje
Aktiviranje splavi privezaljkom (weak lilink) (27)
4. 4. 2.
4. 4. 3.
Spuštanje splavi dizalicom
k
4. 4. 4..
Samoaktiviranje splavi hidrostatskom kukom
(28)
(Hidrostatic release unit)
moaktiviranje krutih splavi
4. 4. 5.
Samoaktiviranje
avljanje
nje prevrnute splavi
4. 4. 6.
Ispravljanje
4. 4. 7.
Ispravljanje
nje prevrnute brodice
kovi spuštanja plovila
plo
4. 4. 7.
Vremenski rokovi
za spašavanje (29)
OSOBNA SREDSTVA
STVA ZA
Z SPAŠAVANJE
SPA
Prsluk za spašavanje
ašavanje
šavanje
Pojas (kolutt za spasavanje)
spasavanje (30)
ozaštitna odijela
Hidrotermozaštitna
Termozaštitna
štitna
itna sredstva (31)
Održavanje
vanje
anje sredstava za spašavanje
NA�IN PREŽIVLJAVANJA NA MORU (32)
NOSTI ZA PREŽIVJELE
PR
OPASNOSTI
eživljavanje
življavanje na moru
mor
Preživljavanje
Preživljavanje
(33)
eživljavanje u plovilu za spašavanje
spašava
AŠTITA
TITA U PLOVILIMA ZA PREŽIVLJAVAN
PREŽIVLJAVA
ZAŠTITA
PREŽIVLJAVANJE
Od topline
hladno
hladno�
�e
Od hladno�e
bole
Od morske bolesti
Od konzumiranja morske vode (34)
medici
pomo�i
Pružanje medicinske
pomo�i
Ukrcavanje u plovila
plovi iz mora (35))
nakon napuštanja broda
Organizacija života u p
plovilima n
SRE
SR
PRIKLADNO KORIŠTENJE SREDSTAVA
ZA
SPAŠAVANJE U PLOVILIMA (36)
(pirotehn
Signalna sredstva (piroteh
(pirotehnika)
Signalne raketet (Rocke
(Rocket Parachute Flare)
Ru�ne
Ru�
Ru�ne buktinje (Hand Flare)
F
Plutaju
Plutaju�
�i dimni signal (Smoke
(
Plutaju�i
Signal)
izbaci
Sprava za izbacivanje
konopa (37)
Desalinizator
Plovno – olujno sid
sidro (Sea Anchor)
Hla
Hl
�e za spašavanje
spašav
spaša
Hla�e
(Breeches Buoy) (38)
Heliograf
Heliogr
Hrana i voda
O OPREMA
OPRE
RADIO
ZA SLU�AJ OPASNOSTI
Satelitski ssustavi (39)
pluta�a za ozna�avanje mjesta pogibelji (40)
Radio plu
EPIRB
Radar
R
Radarski odgovara� – SART
(Search
And Rescue Transponder)
(Sea
(S
Prijenosni
VHF radiotelefonski ure�aj (41)
P
Prij
P
Poruke pogibelji (MAYDAY, SECURITE, PAN-PAN)
Pozivi pogibelji (distress signals) (42)
Vizuelni
Zvu�ni
Radio signali
Ostali signali (43)
SPAŠAVANJE HELIKOPTEROM (44)
X
1.
1.1.
1. 1. 1.
1. 1. 2.
1. 1. 3.
1. 1. 4.
IMPE
6. 1.
6. 1. 1.
7.
7. 1.
7. 2.
7. 3.
7. 4.
7. 5..
7.. 6.
8.
8. 1.
8. 1. 1.
8. 1. 2.
8. 3. 3.
8. 4.
8. 5.
8. 6.
8. 7.
8. 8.
9. 9.
9.
9. 1.
9. 2.
DIVE
RSO
9. 3.
SAMO ZA INTERNU UPORABU / For internal use only/
9. 4.
9. 5.
9. 6.
9
6
9 6. 1.
9.
9. 6.
6 2.
9.. 6. 3.
4
9.. 6. 4.
10.
2
Pripremio: Crvari� kap. ŠIME
TEMELJNASIGURNOST
SIGURNOSTNA
NABRODU
BRODU- –BASIC
BASIKC
TRENING
TEMELJNA
TRAINING
PRVA POMO� (45 – 57 = 12)
(MEDICAL EMERG: BASIC TRAINING)
STCW – A/VI/1-4, IMO COURSE 1.21
UVOD I NA�ELA PRVE POMO�I (45)
Uzroci ozljeda
Prikaz ljudskog tijela (46)
USTROJ I FUNKCIJA TIJELA
Organski sustav
NJEGA UNESRE�ENOG (47)
Prva pomo� u užem smislu
Skrb o unesre�enima
Mjerenje tjelesne temparature
Sigurni znaci smrti(48)
SMJEŠTAJ UNESRE�ENIH
Brodska bolnica
Brodska ljekarna
Radio Medical Advice
Zdrastveni dnevnik
Me�unarodna medicinska regulativa na brodovima
Položaji ozlije�enih (49)
UNESRE�ENI U NESVJESTI)
Pregled ozlije�enog u nesvjesti
GUŠENJE (50)
(REA
(REANIMAC
OŽIVLJAVANJE (REANIMACIJA)
rektna
ektna masaža
mas
srca
Vanjska ili direktna
sanje
anje (respiratorna)
(respirat
(51)
Umjetno disanje
KRVARENJE
JE
E (52)
Zaustavljanje
janje
anje vanjskog krvarenja (53)
enje
nje
Iskrvarenje
Unutršnje
(54)
ršnje
šnje krvarenje
krvare
PRVA
A POMO�
POMO
PO
� PRI ŠOKU
KOTINE
OPEKOTINE
NEZGODE
ZGODE UZROKOVANE ELEKTRI�NOM
ELEKTRI�NOM
ELEK
TRUJOM
UJOM (55)
STRUJOM
UDAR GROMA
TOPLOTNI UDAR
SUN NICA
SUN�ANICA
HIPOTERMIJA – SMRZAVANJE
SPAŠAVANJE KOD UTAPANJA (56)
(56
(5
OSTALO
RANE
RA
PRIJELOM KOSTIJU – IMOBIL
IMOB
IMOBILIZACIJA
(57)
12.
13.
14.
15.
16.
17..
17.
7.. 1.
17. 2.
DIVE
RSO
IM
PROTUPOŽARNA ZAŠTITA (58 -76 = 8)
FIRE PREVENTION AND FIRE FIGHTING
STCW-A-VI/1-1, IMO course 1.20
7.
7. 1.
7. 2.
8.
8. 1.
8. 2.
8. 3.
9.
10.
11.
PEX
1.
1. 1.
1. 2.
2.
2. 1.
3.
3. 1.
3. 2.
3. 3.
3. 4.
4.
4. 1.
4. 2.
4. 3.
4. 4.
4. 5.
4. 6.
5.
5. 1.
6.
1.
2.
2. 1.
2. 2.
2. 2. 1.
2. 2. 2.
2. 3.
2. 4.
2. 5.
2.6
3.
3. 1.
3. 2.
4.
4. 1.
4. 2.
5.
5. 1.
5. 2.
5. 3.
5. 4.
5. 5.
5. 6.
5. 7.
UVOD I NA�ELA PROTUPOŽARNE ZAŠTITE (58)
TEORIJA GORENJA
Uvjeti gorenja
Svostva gorivih tvari (59)
Krute gorive tvari
Teku�e gorive tvari (60)
Opasnosti od požara
Podjela požara i sredstava za gašenje (61)
Klase požara (62)
IMO simboli požara (63)
SPRE�AVANJE POŽARA (63)
Na�ela protupožarne zaštite
re)
e)
Konstrukcija broda (ugradbene mjere)
SUSTAVI ZA OTKRIVANJE I DOJAVU
AVU
U POŽARA
PO
Požarni i dimni detektori (64)
Automatski požarni alarmi
SREDSTVA ZA GAŠENJE POŽARA(65)
ŽARA(65)
Ugra�eni ure�aji za gašenje
Glavni sustav gašenja
Protupožarna pumpa u nužd
užd
žd (66)
(66)ii
Sustav gašenja – splinkler
kler
er
Sustav raspršivanja, vodenih
odenih zavjesa i rošenja
Sustav gašenja pjenom
om
ahom
hom (inhibitor) (67)
Sustav gašenja prahom
Sustav gašenja s CO2
5. 8.
C
CO
5. 9.
in
inhib
Sustav halon- inhibitori
(halogenizirani ugljikovodici)
5. 10.
Sustav inertnog plina
(68)
p
APA
AP
6.
PRIJENOSNI APARATI
ZA GAŠENJE POŽARA
6. 1.
Aparati za gašenje
(69)
ga
g
6. 1. 1.
Aparati
raspršenom vodom (70)
ati za gašenje
g
6. 1. 2.
z gašenje pjenom
Aparatii za
6. 1. 3.
Prijenosni
Prijenosn aparati punjeni prahom (S) (71)
6.. 1. 4.
Ru�ni
za gašenje ugljik - dioksidom (CO2)
Ru�ni aparati
a
5
R
Ru�ni aparati za gašenje halonom (HL)
6. 1. 5.
Ru�ni
7.
OPREMA
GASITELJA
OPREM
OPR
Osobna
7. 1.
Os
O
Aparat
za disanje
7. 2.
A
8.
BRODSKA
PROTUPOŽARNA OPREMA (72)
8
BR
8. 1.
Op�i alarm
8
8. 2.
Protupožarni planovi
2
8.. 2. 1.
Protupožarni brodski plan
1
8. 2. 2.
Ozna�avanje protupožarne opreme (73)
3.
Protupožarna ophodnja (74)
8. 3
8.
Protupožarni aparati i prvo djelovanje
8 4.
9
9.
GAŠENJE U ZATVORENIM PROSTORIMA
9. 1.
Gašenje požara u skladištima
9. 2.
Gašenje požara u stambenim prostorijama (75)
OSOBNA SIGURNOST I DRUŠTVENA
RUŠTVENA ODGOVORNOST
HUMAN RELATIONSHIP
(STCW–A/1-4, IMO COURSE
SE 1.21) (76 – 93 = 17)
SIGURAN RAD
AD NA BRODU (76)
anje
nje s brodom (familarizacija)
(familariza
Upoznavanje
Brodska
a oprema za opasnost
Popis radova
adova na brodu koji se smatraju opasnim
o
((77)
aj i iskrcaj tereta
tere (78)
Ukrcaj
Vezz i odvez
d
Ulaz
laz u zatvorene
e prostore (79)
Rad na visini
Rad u strojarnici
ME�
ME
�ULJUDSKI ODNOSI I DOPRINOS DOBRIM
D
ME�ULJUDSKI
ME�
ME
�ULJUDSKIM ODNOSIMA NA BRODU
BRO
ME�ULJUDSKIM
(80)
2. 1.
Me�usobni
Me
e�usobni odnosi ljudi na brodu
bro
azvijanje
anje grupa na brodu
2. 2.
Razvijanje
anje timskog rada
rad
2. 3.
Razvijanje
2. 4.
GRUPE ZA SLU�AJ
LU�
�AJ OPASNOSTI
OPASNOST (81)
E NAREDBI
AREDBI I SPOSOBNOST
SP
S
3.
RAZUMIJEVANJE
RAZUMIJEVANJA DOBIVENIH
OBIVENIH
VENIH DUŽNOSTI
3. 1.
Osnove komuniciranja
3. 2.
Metode komuniciranja (82)
3. 3.
Komunikativne prepreke
1. LITERATURA, 2. KAZETE, 3. ISPITNA PITANJA (91 – 93)
SAMO ZA INTERNU UPORABU / For internal use only/
3. 4.
4.
1.
1. 1.
1. 2.
1. 3.
1. 4.
1. 5.
1. 6.
1.7.
1.8.
2
4. 1.
4. 2.
4. 3.
4. 4.
4. 5.
4. 6.
4. 7.
4. 8.
5.
5. 1.
5. 2.
5. 3.
5. 4.
5. 5.
3
Vještine govora i slušanja (83)
MJERE OPREZA ZA SPRE�AVANJE ONE�IŠ�ENJA
MORSKOG OKOLIŠA (84)
MARPOL CONVENTION – MARINE POLUTION) (85)
Knjiga o uljima (Oil Record Book)
Knjiga o sme�u (one�iš�enje sme�em sa broda)
Opis sme�a
Spre�avanje zaga�ivanja sme�em postupci s pojedinim vrstama sme�em (86)
Plan intervencija kod iznenadnog (87)
one�iš�enja mora u R. Hrvatskoj
Kopnena oprema za saniranje one�iš�enja mora
Postupak na brodu kod one�iš�enja mora (88)
ORGANIZACIJA UPRAVLJANJA NA BRODU
Posada broda
Prava i obaveze �lanova posade (89)
Zapovjednik
Alkohol i droga (90)
Uvjeti zapošljavanja
Pripremio: Crvari� kap. ŠIME
TEMELJNA SIGURNOST
SIGURNOST NA BRODU -–BASIC
TRAINING
TEMELJNA
BASIKC
TRENING
OSOBNO PREŽIVLJAVANJE
(PERSONAL SURVIVAL TECHNIQUES)
STCW –A-VI/1-1, IMO COURSE 1.19
U V O D, S I G U R N O S T I PREŽIVLJAVANJE
1.1.
UVOD O SIGURNOSTI
IMPE
X
1.
DIVE
RSO
Neposredan povod prvom organiziranom rješavanju
ješavanju
šavanju problema sigurnosti ljudi
ljud na moru bilo je potonu�e putni�kog
broda "TITANIC" u travnju 1912. kada je na
udario u santu leda. Život je
a putovanju iz Evrope za Ameriku
Am
ade
de,, koji su se našli u moru n
na te
izgubilo 1489 putnika i �lanova posade,
temperaturi od 0ºC. Ostali koji su bili u
vjeli. Zbog toga je britanska v
vl
sredstvima za spašavanje su preživjeli.
vlada (Admiralitet) 1913. sazvala prvu
a sigurnosti ljudskih života na moru na kojoj je 20. sije�nja 1914. usvojena
Me�unarodnu konvenciju o pitanjima
konvencija poznata pod skra�enim
m nazivom
azivom S O L A S.
o je stalne dopune konvencije.
konvencije Rezultat
Rez
Stalni razvoj tehnologije uvjetovao
višegodišnjih napora na me�unarodnom
planu je bio poboljšanje sigurnosti
rnosti u cjelokupnom procesu
proces iskorištavanja brodovlja, zaštiti okoliša od
one�iš�enja, tj. osiguranju osnovnih
operacije. �itav niz me�unarodnih i nacionalnih
snovnih uvjeta za brodske op
ope
propisa sadrže elemente sigurnosti
urnosti
rnosti plovidbe i sigurnost broda
brod u plovidbi.
nosti
osti plovidbe, te zaštita ljudskih
ljudski života i okoliša obuhva�ene su me�unarodnim
Temeljne odredbe sigurnosti
konvencijama:
SOLAS - International
onal
nal Convention for the Safety of Life at Sea (Me�unarodna konvencija o zaštiti ljudskih
života na moru)
national
ational Convention on Standard of
o Training, Certification and Watchkeeping for Seafarers
STCW - International
a konvencija o standardima za izobrazbu,
izobr
izob
(Me�unarodna
izdavanje svjedodžbi i držanja straže pomoraca)
SAR - Search
(Me�unarodna
konvencija o traganju i spašavanju)
arch
rch and Rescue Convention ((Me
Me�
�
ternational
ernational Safety Management
ISM - International
MARPOL Convention – Marine Polution (Ko
(Konvencija 1973/ sa Protokolom 1978)
otpisnice ovih konvencija dužne
duž su ih poštovati i provoditi.
Sve zemlje potpisnice
encija
ncija postoje i nacionalni propisi kojima
k
Osim konvencija
se regulira sigurnost plovidbe i u R Hrvatskoj. To su:
Pomorski
orski
ki zakonik
vilnik o redu u lukama
Pravilnik
Pravilnik
�lanova
ravilnik
avilnik o najmanjem broju �
lano posade
ravilnik o obavljanju poslova i držanju
d
Pravilnik
straže
Pravilnik
vilnik
ik o zvanjima
zvanj
lu�
�kim kapetanijama
kapetanijam
Zakon o lu�kim
h propisa
ropisa i pra
prav
Za primjenu ovih
pravila odgovorni su svi �lanovi posade od zapovjednika broda do najnižeg
�lana posade po zvanju
anju
u svaki
svak prema svom znanju i zaduženju. Zbog toga pristup problemima koji se ti�u
iti oz
ozb
sigurnosti plovidbe mora biti
ozbiljan, temeljit i kontinuiran. Nadalje dužnost svakog �lana posade je da odmah
obavijesti rukovoditelja svoje službe ili zapovjednika broda o svakom zapažanju ili doga�aju koji
ugrožava sigurnost broda i ljudi na njemu.
SAMO ZA INTERNU UPORABU / For internal use only/
4
Pripremio: Crvari� kap. ŠIME
TEMELJNA
TRAINING
TEMELJNASIGURNOST
SIGURNOSTNA
NABRODU
BRODU- –BASIC
BASIKC
TRENING
DIVE
RSO
IMPE
X
1. 1. 1.
SAR CONVENTION (Search and Rescue)
Me�unarodna konvencija o traganju i spašavanju održana je u Hamburgu 1978, izmjene su donesene 1998, a na
snagu stupile 2000. U R Hrvatskoj na snazi je od 22. 06. 1998. g.
Konvencija je izdala priru�nik IAMSAR (International Aero, Nautical and Maritime
and Rescue Manuel).
e Search
Searc
S
Priru�nik SAR-a je podijeljen u tri dijela: I. namijenjen državnim službama s ciljem
uspostavljanja službi, II.
ljem uspos
djelatnicima koji rukovode i III. brodovima i ostalim sredstvima spašavanja.
a..
astoji
stoji od: 1. stožera,
st
n
U R Hrvatskoj SAR je u nadležnosti Ministarstva mora, turizma. Ona se sastoji
2. nacionalne
dination
nation Centre),
Centre), 3. pod-s
pod-sredi
središnjice za uskla�ivanje spašavanja(MRCC – Maritime Rescue Coordination
pod-središnjica
tra
ra�
�kih jedinica i 5. jedinica traganja
traga
tragan i
spašavanja(RCS – Rescue Coordination Subcentre),, 4. obalnih promatra�kih
spašavanja
Jedna od temeljnih jedinica u okviru SAR je spasila�ka jedinica (RU
RU - Rescue Unit). Pomorske jedinice
jje
traganja i spašavanja su i a) brodovi, b) brodice, c) zrakoplovi, d. helikopteri,
trgova�ki
brodovi i
elikopteri, te ostali
os
trgova
rgova�
�ki b
zrakoplovi koji su zakonski po pozivu dužni sudjelovati u SAR-u.
e Vessels) kao namjenska jedini
jedinic da mogu
a) Osnovno je obilježje pomorskih spasila�kih brodova (Rescue
jedinica
h mati�nih
mati h luka. Temeljne su im odlike dobra
sudjelovati u spašavanju na otvorenom moru, daleko od svojih
manevarska obilježja, veliko podru�je djelovanja, razmjerno velika
ka brzina, dobre maritimne osobine,
osobin te dovoljan
osobi
prostor za smještaj opreme i preživjelih. U pravilu to su brodovi
nadgra�a u ve�em
ovi dobro
ro zatvorenog visokog nad
na
dijelu trupa što im omogu�uje plovidbu i rad pri lošim vremenskim
skim
kim uvjetima.
uvjet
Dužine s
su od 17-56 m, a brzine 2530 �v.
escue Boats).
Boats) To su pneumatske
pneu
pne
b) Kao posebne skupine imamo brze spasila�ke brodice (Fast Rescue
brodice sa
krutim dnom dužine 8-15 m, sa strojem postavljenim
kw. Zahvaljuju�i
im
m u sredini brodice snage 150-200
150150
v. Smještaj posade je na središn
središnj
snažnim strojevima i maloj težini brzina im je preko 30 �v.
središnjoj klupi i ima 3-4 �lana.
u do mjesta nezgode, skupe ljude i vrate se u mati�nu luku.
Osnovna im je namjena da za vrlo kratko vrijeme stignu
Budu�i da im je nadvo�e razmjerno malo, podizanje ljudi
udi iz mora je uvelike olakšano.
c) Zrakoplovi su najpovoljnije
e sredstvo za pretraživanje širih
šir prostora. Za komunikaciju su opremljeni vhf
ch. 16. Zbog ograni�ene koli�ine
ine
ne goriva, vrijeme zadržavanja u blizini mjesta nezgode prili�no je ograni�eno.
omogu��ava: raznjerno veliku max.
omogu
max brzinu leta za dolet na mjesto nezgode, te male
Koriste turbo elisni pogon što omogu�ava:
e za vizualno pretraživanje povr
površ
najniže brzine leta prikladne
površine mora (100-150 �vora). Uobi�ajena je visina
me
e�u 150-500 metara, a no
no�
�u iiz
dnevnog traganja je izme�u
no�u
izme�u 500-700 metara. Letjelice koje lete ve�om
brzinom koriste isklju�ivo instrumentalno
nstrumentalno traganje.
d) Helikopteri su prikladnije
manjih prostora za SAR, ali im je nedostatak
ikladnije
kladnije sredstvo za pretraživanja
pretraživ
pretraživa
ograni�eno vrijeme leta,
leta
eta,, odnosno podru�je
podru� traganja. U stanju su obaviti zadatke i pri vjetru od 8 Bofora.
Osim za traganje �esto
sto
to se koriste
riste za dostavu hrane i opreme, te za prijevoz medicinskih ekipa preživjelima
na nepristupa�nim
m mjestima.
mjestim
mjestima. Imaju
maju opremu za:
za podizanje, za pružanje prve pomo�i, te za traganje.
aju 2-4 osobe: pilot, osoba zadužena
zadu
zaduž
Posadu sa�injavaju
za podizanje, ronilac, lije�nik.
e�
�enja sigurnosti plovidbe u nek
neko
U svrhu unapre�enja
nekom podru�ju donesen je i sustav javljanja brodova (Ship
tem)
em) koji mogu biti obavezni i dobrovoljni.
d
Reporting Sistem)
Obavezno izvješ�e mora sadržavati: 1. plan
plovidbe, 2. svakodnevne pozicije (No
Report), 3. izvanredne pozicije (Deviation Report) i 4. pozicije pri
(Noon Re
dolasku (Final
nal
al Report).
SAMO ZA INTERNU UPORABU / For internal use only/
5
Pripremio: Crvari� kap. ŠIME
TEMELJNA SIGURNOST
SIGURNOST NA BRODU -–BASIC
TRAINING
TEMELJNA
BASIKC
TRENING
IMPE
X
1. 1. 2.
TRAGANJE NA MORU
Svrha je utvrditi položaj ljudi i spasiti ih što brže, jer se protokom vremena izgledi za preživljavanje brzo
smanjuju. Traganje se može zapo�eti iz dva razloga:
1. po primitku izravnog poziva za pomo�, 2. na temelju razboritog zaklju�ka da
u nevolji.
a je netko
ne
Traganjem i spašavanjem rukovode:
1. koordinator u centru za koordiniranje, 2. zapovjednik mjesta nezgode
koordinator površinskog
e i 3. koo
koordinato
R".
".
traganja. Brod koji obavlja koordinaciju mora danju istaknuti zastave "FR".
belji.
elji
Stupnjevi opasnosti mogu biti: 1. neizvjesnosti, 2. pripravnosti, 3. pogibelji.
C – Maritime Rescue and Coordination
Coordina
Coordin
Obavijesti koje u Centru za rukovo�enje i uskla�ivanje spašavanja (MRCC
Centre) dostavljaju osobe u nevolji moraju saop�iti:
1. ime i pozivni znak (call signal), 2. prirodu opasnosti, 3. brojj osoba u opasnosti, 4. vrstu potrebne
po
pomo�i, 5. vrijeme i mogu�nost uspostavljanja veze sa ljudima
7.
dima
ima u nevolji, 6. položaj i opis broda,
b
namjere zapovjednika.
DIVE
RSO
1. 1. 3.
STCW (VAŽNOST IZOBRAZBE)
U tijeku radnog vijeka jednog pomorca
orca brodovi se mijenjaju, grade
gr
novi i to više specijalne namjene.
g obrazovnog procesa nije dostatno.
dos
do
Znanje ste�eno u tijeku redovitog
Pomorac se mora školovati i
ristio
tio povjerenu opremu, sigurno prevozio raznovrsne i u velikom broju
doškolovati, kako bi uspješno koristio
opasne terete.
ne
e IMO-a u Londonu je 1978 sazv
Na preporuku generalne skupštine
sazvana me�unarodna konferencija na kojoj je
nvencija
vencija o standardima za izob
izobra
prihva�ena Me�unarodna konvencija
izobrazbu, izdavanje svjedodžbi i držanja straže
onal
nal Conventio
Convention on Standard of Training, Certification and Watchkeeping for
pomoraca (STCW - International
Seafarers). Osnovni cilj bio
državama pomorci obrazuju u skladu s jedinstvenim
o je osigurati
osigurati da se u svim država
minimalnim standardima, kako bi se na taj na�in
propusta i pogrešaka, na strani "ljudskog
na�in sprje�ile
na�
sprje
sprje��ile posljedice
p
faktora", a sve u cilju ve�e
e sigurnosti ljudi i imovine na moru,
moru odnosno sprje�avanje zaga�ivanja morskog okoliša.
cijiji i njenim aneksima, utvr�eni
utvr�
utvr�eni
en su standardi za školovanje i stjecanja kvalifikacija
Prema STCW konvenciji
ja
a stroja, �asnika
snika u službi palube i stroja te svih �lanova posade, kao i dopunsko stru�no
zapovjednika, upravitelja
ajevi) posada brodova i vježba n
osposobljavanje (te�ajevi)
na brodu. Republika Hrvatska je �lanica Konvencije
e o sukcesiji od 30. ožujka 1984., odnosno,
o
temeljem notifikacije
polaganjem instrumenata o pristupanju Republike
stopada
topada 1991. godine. Primjena iizmijenjene Konvencije osigurana je u Republici Hrvatskoj
Hrvatske od 8. listopada
Pravilnikom o zvanjima
osposobljenosti pomoraca na brodovima trgova�ke mornarice
vanjima i svjedodžbama o ospo
ospos
Republike Hrvatske
ispunjeni svi zahtjevi Konvencije, koji je u mnogo slu�ajeva i iznad
atske kojim su u potpunosti ispu
ispun
zahtjeva Konvencije.
vencije.
enc
razin izobrazbe kadrova i stalno unapre�enje znanja uz primjenu
Konvencija STCW 95 zahtijevala je višu razinu
menije
nije tehnologije, a SOLAS kon
konv
najsuvremenije
konvencija
sa svojim odredbama, kao i standardi ISO 9000 pomogli
zgode izazvane ljudskim faktorom
fakt
su da se nezgode
svedu na minimum (prva pomo�, požar, vodonepropusna
vrata, bazi�na
azi�
azi
�na pravila i dr.). Kona
Konac 2002. bio je kraj prijelaznog perioda za prijelaz iz STCW 78. u STCW 95.
Prvi put
ovlasti
utt u svojoj povijesti IMO ima ovlas
ovla da provjerava da li se i u kojoj mjeri, me�unarodna pravna regulativa
provodi
tzv. bijela lista IMO-a (IMO White List), na kojoj se mogu na�i samo one
odi
di u praksi. Tako je objavljena i ttz
e koje u potpunosti udovoljavaju zahtijevima STCW Konvencije l978., sukladno izmjenjenama.
zemlje
1. 1. 4. POSEBAN
AN PROGRAM TEMELJNE SIGURNOSTI NA BRODU (Bassic Training) -STCW A-VI/1)
Osobno preživljavanje
javanje
anje (Pers
(Per
(Personal Survival Techniques),
- STCW - A-VI/1-1, IMO course 1.19
Protupožarna zaštita
a (Fire
(Fi Prevention and Fire Fighting), - STCW - A-VI/1-2, IMO course 1.20
M
Osnovna prva pomo� (Medical
Emerg: Basic Training),
- STCW - A-VI/1-3, IMO course 1.13
Osobna sigurnost i društvena odgovornost (Human Relationship) - STCW - A-VI/1-4, IMO course 1.21
SAMO ZA INTERNU UPORABU / For internal use only/
6
Pripremio: Crvari� kap. ŠIME
TEMELJNA
TRAINING
TEMELJNASIGURNOST
SIGURNOSTNA
NABRODU
BRODU- –BASIC
BASIKC
TRENING
PEX
1. 1. 5.
ISM CODE
IMO je donio Sustav za sigurno upravljanje s brodom (International Safety Management – ISM) i uputstvo za
provo�enje, a radi poboljšanja sigurnosti u cjelokupnom procesu iskorištavanja brodovlja (prevencija
povreda i gubitka života), te zaštiti okoliša od one�iš�enja. ISM code je obavezan
zan
an za putni�ke brodove, ro-ro,
tankere, bulk carriere, gas i kemikal tankere od 01. 07. 1998, a za sve ostale teretne
od 01. 07. 2oo2.
tne
ne brodove
bro
Zapovjednik mora voditi ra�una da se na njegovom brodu odvija sljede�e:
1. da su poznata svakom �lanu posade odredbe poduze�a u svezi pitanja
okoliša
a sigurnosti i zaštite
z
okoli
m slu�
slu
�ajevima na brodu
2. da motivira posadu u poštivanje ovih na�ela i da se to provodi u svim
slu�ajevima
ve
e posade izdavaju�
izdavaju
�i odgovara
odgovaraj
Zapovjednik mora po pitanju motivacije, trenirati i instruirati �lanove
izdavaju�i
odgovaraju�e
naredbe, a u pogledu posade osobito paziti na:
1. familijarnost- upoznavanje sa brodom glede sigurnosti i zaštite okoliša
okoliš
2. upoznavanje specifi�nosti svoga posla
3. formiranje posade
4. plan izvo�enja treninga
5. treba provjeriti licence i certifikate
Zapovj
Zapov
SMC (Safety Management Certificate) - izdaje se brodu i kompaniji na 5 godina. Zapovjednik
broda,
upravitelj stroja, te prvi �asnici palube i stroja svaki mjesec
rade preglede ili
esec
sec i svaki u svojoj domeni ra
radnje, te izvještavaju što je napravljeno i što bi trebalo napraviti
zaštite okoliša.
apraviti
praviti po pitanju si
sigurnosti
gu
i za
IVER
SO IM
1. 1. 6.
POMORSKI ZAKONIK
Zapovjednik (svaki �lan posade) u izravnoj opasnosti
nosti ili u pomorskom udesu prema pomorskom
Zakoniku dužan je:
1. Zapovjednik broda koji na bilo koji na�in dozna
uklju�uju�i
u slu�aju oružanog
a da se osobe
osobe,, uklju�
uklju
�uju
uju�
�i i neprijatelje
neprija
neprij
užan im je odmah krenuti u p
po
sukoba, nalaze u životnoj opasnosti na moru dužan
pomo� najve�om brzinom
oduzeti
duzeti njihovo spašavanje.
obavještavaju�i ih o tome, ako je to mogu�e, i poduzeti
brati jedan
n od okolnih brodova ili
i više njih za koje smatra da
Zapovjednik broda u opasnosti ima pravo izabrati
žni prihvatiti izbor
borr i odmah, najve�om
najve
najv
su naj prikladniji pružiti mu pomo�, a oni su dužni
brzinom, krenuti u pomo�
ovjednik b
broda dužan je spašav
osobama koje su u životnoj opasnosti. Zapovjednik
spašavati i osobe koje su u životnoj
e spašavanju osoba protivi zapovjednik
zapovje
zapov
opasnosti iako se one tome protive ili ako se
broda na kojem se te osobe
nalaze.
2. Zapovjednik broda nije dužan pomo�ii i poduzeti spašavanje o
osoba u žživotnoj opasnosti:
lo
o ozbiljnu opasnost za brod i za osobe kojim on zapovijeda
ako bi spašavanje predstavljalo
ako opravdano smatra da poduzimanje
opasnosti
ne bi bilo uspješno
uzimanje spašavanja osoba u opas
op
zab
da ide u pomo
pomo�� i da je on taj izbor prihvatio
ako dozna da je drugi brod izabran
oda u opasnosti obaviješten da p
ako je od zapovjednika broda
pomo� više nije potrebna
ovjednik
ednik broda dužan je, ako to može
mo u�initi pored prvenstvenog spašavanja
3. U slu�aju sudara brodova zapovjednik
rugog broda s kojim se sudar
sudario
osoba, poduzeti spašavanje i drugog
sudario.
kronolo
krono
4. Zapovjednik broda mora u brodski dnevnik unijeti kronologiju
spašavanja ili razloge zbog kojih nije
eo spašavanje drugog broda nakon sudara.
krenuo u pomo� i nije poduzeo
niti dužnu pažnju pri obavljanju spašavanja,
ssp
5. Spašavatelj mora primijeniti
te sprije�iti ili smanjiti štete koje bi
m okoliš
okolišu ilii zatražiti pomo
pomo�� drugih
drug brodova ako to okolnosti nalažu.
mogle nastati na morskom
1. 2.
NA�ELA PREŽIVLJAVANJA
EŽIVLJAVANJA NA MORU
Uspješnost preživljavanja
vanja na moru ovisi o:
o
1. prethodnom uvježbavanju
slu�aj
napuštanja broda i požara na brodu
ežbavanju
žbavanju postupaka za slu�
slu
�aj n
na
2. preživljavanje u sredstvima za spašavan
brodici, splavi, spasila�koj brodici
spašavanje - bro
brod
3. preživljavanje
sredstava za spašavanje - prslucima, kolutima,
e u samom moru sa ili bez osobnih
o
dijelima i termozaštitnim
te
zaštitnim sredstvima
sredstvim
termozaštitnim odijelima
koj
oj volji za životom
4. moralu i jakoj
SAMO ZA INTERNU UPORABU / For internal use only/
7
Pripremio: Crvari� kap. ŠIME
TRAINING
TEMELJNA SIGURNOST NA
NA BRODU
BRODU -–BASIC
BASIKC
TRENING
1. 3.
1. 3. 1.
DEFINICIJE – PLOVILA ZA PREŽIVLJAVANJE I SREDSTAVA ZA SPAŠAVANJE
SOLAS - ME�UNARODNA KONVENCIJA O ZAŠTITI LJUDSKIH ŽIVOTA NA MORU
DIVE
RSO
IMPE
X
Do donošenja ove konvencije (1917) sredstva za spašavanje na moru nisu bil
obvezna za cjelokupno
bila ob
ljudstvo na brodu (samo 30%). Druga konferencija sazvana je 1929, ali zbog
II. svjetskog
rata i svjetskih
og I. i II
svjets
ekonomskih restrikcija nije mogla zaživiti do 1948. Razvitkom tehnologije i porastom standarda
sigurnosti na
s
brodovima od tada je mnogo puta bila mijenjana i dopunjavana. Postupno
putni�kih
o od putni�
putni�kih brodova primjena
njenih odredaba proširena je i na teretne, a u kasnijim verzijama (posebice
ce onima iz 1948, 1960, 1969 i 1974)
proširena i na tankere i brodove za prijevoz plina.
SO
SOL
Zbog sporog prikupljanja potrebnog broja ratifikacija (izmjena) koje su službeno predlagane, verzija SOLAS
iz
kon
1974. sa integralnim tekstom stupila je na snagu tek u svibnju 1986. U kasnijim dopunama SOLAS ko
konvencije
rše
e na prijedlog IMO-a, tj. njegovog
njegovo Odbora
imamo Protocol iz 1998 i Rezoluciju (dodatak) 2000. Nadopune se vrše
za pomorsku sigurnost (MSC - Maritime Safety Committee).
Danas je na snazi SOLAS konvencija usvojena na zasjedanju skupštine IMO-a (UN) 1. studenog
studeno 1974. sa
studen
izmjenama 1983. naro�ito u Glavi III – gdje se obra�uju sredstva
edstva
dstva i ure�aji
ure
ure�
�aji za spašavanje (Life saving
appliances and arrangements).
Ona je podijeljena u dva dijela:
stava
tava za spašavanje
Glava III -1 - op�e odredbe te na�in ispitivanja sredstava
Glava III -2 - zahtjevi za brodove i sredstva za spašavanje
šavanje
nje podijeljena je u tri dijel
dijela:
(A) op�e odredbe
(B) zahtjevi koje mora ispunjavati brod. Ima tri ulomka:
mka:
1. op�i zahtijevi vezani uz brod, 2. dodatni zahtjevi vezani
putni�ke
dodatni zahtjevi vezani uz
ezani uz putni�
putni
�ke brodove, 3. do
dod
teretne brodove
pašavanje. Ima više ulomaka:
ulomaka
(C) uvjeti koje moraju ispunjavati sredstva za spašavanje.
1. op�i zahtjevi vezani za sredstva za spašavanje,
vizuelni signali, 4. plovila za
anje,
nje, 2. osobna
osobna sredstva, 3. v
viz
spa
spaš
preživljavanje, 5. spasila�ki �amci, 6. ure�aji za spuštanje i ukrcaj u plovila za spašavanje
i 7. zahtjevi vezani uz
ostala sredstva za spašavanje itd.
Navedeni su posebni kriteriji: broj i oprema
prsluke, sprave za bacanje konopa,
a za �amce
�amce i splavi, kolute, prsl
prslu
signale za pogibelj, raspored za uzbunu, smotre i vježbe.
1986. donesen je i pravilnik u kojem su navedeni
tehni�ki
ispunjavati sredstva za spašavanje.
vedeni
den tehni
�ki uvjeti koje moraju is
Zasebnom Rezolucijom (Resolution A.520
20 (13) Code of Pr
Practice for the Evaluation, Testing and
ife-Saving
fe-Saving Appliances
Appliances and Arrangements,
Ar
Acceptance of Prototype Novel Life-Saving
1983.) koji nisu bili
obuhva�eni konvencijom, postavljani
stupnja sigurnosti ljudi na moru
ni su i usvojeni zahtjevi unapre�enja
unapre�
unapr
gdje razlikuje postoje�e brodove i brodove
rodove u gradnji:
A. �amci osigurani protiv požara ukoliko
koliko
ko brod prevozi zapaljive terete odnosno �amci s vlastitim sustavom za
zrak ukoliko brod prevozi otrovne
vne terete
ete
B. dodatna koli�ina splavi za 100%
00%
0% osoba na brodu na svakoj stra
sstrani u slu�aju ošte�enja ili gubitka splavi
C. kod putni�kih i trgova�kih brodova
uvjetima spasila�kog �amca
rodova ��amac
amac za spašavanje što odgovara
o
D. ukoliko je splav smještena
ve�oj
mora se spuštati pomo�u sohe ili dizalice
a na visini ve�
ve
�oj od 4,5 metara mor
E. zaštitna odijela za posadu
sohama
du
u ukoliko se splav ne spušta soha
H. jedna splav obvezno na
dalje od 100 metara
a krmi ukoliko je ��amac
amac smješten d
I. broj koluta (pojasa) za
a spašavanje ovisan o dužini broda
brod
J. prsluci za sve osobe
e na brodu
S. osnovna koli�ina splavi na svakoj strani
stra
a. Teretni brodovi mogu odabrati jedan od dva alternativna
standarda i u skladu s tim opremiti brod. Tre�i
altern
standard odnosii se na brodove kra�e
kra�
kra�e od 85 metara,
metar osim ako nisu tankeri za prijevoz ulja, kemikalija ili plina.
meta
Oprema trgova�kog broda
bro
Potpuno zatvorenii �amci
�amci
Spuštanje slobodnim
dnim padom
Osnovna koli�ina
na splav
splavi
Dodatna koli�ina
�ina
na splavi
Spasila�ki �amci
amci
STANDARD
II.
100 % na krmi
100 % S
H
1
I.
100
10 %
100 % H
1C
BROD < 85 M
100 % S
B
1
b. Za putni�ke
utni
tni�
�ke brodove postoje
posto sljede
sljede�e
� grupe standarda:
I.
osnovni standard za putni�ke
koji obavljaju duga me�unarodna putovanja
putni�ke brodove
putni�
brod
br
II.
alternativni standard I standard
standardu
III.
osnovni standard za putni�ke
brodove koji obavljaju kratka me�unarodna putovanja
putni�ke
pu
ke b
IV.
standardu
alternativni
ernativni standard III. stan
stand
V.
standard
dard
rd za brodove manje
man od 500 BT koji prevoze manje od 200 putnika
OPREMA PUTNI�KIH
IH
BRODOVA
I.
Djelomi�no ili zatvoreni �am.
50 %
Osnovna koli�ina splavi
Dodatna koli�ina splavi
25 %
Spasila�ki �amci
2C
SAMO ZA INTERNU UPORABU / For internal use only/
STANDARD
II.
37,5 % S
12,5 % S
25,0 %
2C
8
III.
Kao I/II
Kao I/II
25 %
2C
IV.
V.
30 % ukupno
70 %
100 %
25 %
B
2C
1
Pripremio: Crvari� kap. ŠIME
TEMELJNA
TRAINING
TEMELJNASIGURNOST
SIGURNOSTNA
NABRODU
BRODU- –BASIC
BASIKC
TRENING
1. 4.
UVJEŽBAVANJE NAPUŠTANJA BRODA
IMPE
X
1. 4. 1.
SOLAS PRIRU�NIK ZA OBAVLJANJE VJEŽBI (Training Manual)
Ovo se pravilo odnosi na sve brodove. Priru�nik za vježbe treba biti u svakoj
ojj b
blago
blagovaonici za posadu, u
prostorijama za rekreaciju i/ili u svakoj kabini. Mora sadržavati upute i obavijesti
razumljivim izrazima,
jesti
esti s lako
l
ra
ilustriranim gdje je to potrebno o sredstvima za spašavanje koja se nalaze
na�inu
e na brodu i o najboljem
naj
preživljavanja. Umjesto priru�nika mogu se koristiti i audio-vizuelna pomagala
magala
agala (kazete).
(kazete Sljede�e
Sljede� upute i
radnje moraju se detaljno objasniti:
1. obla�enje
prsluka
za
spašavanje
i
11. upotreba olujnog sidra
hidrotermozaštitnih odijela (prema tome što
12. uputstva
rezervnih
a za upotrebu motora, reze
je prikladnije)
dijelova
a i alat
alata
2. okupljanje na nazna�enim mjestima (muster
13. vra�anje
sredstava
za
spašavanje
i
anje
nje
spašava
spašav
station)
sila
ila�
�kog �
amca na svoja mjesta na brodu
spasila�kog
�amca
3. ukrcaj, spuštanje, osloba�anje i udaljavanje
ri�
ri
�vrš
vrš�
�enje
i pri�vrš�enje
�amaca, splavi i spasila�kih brodica
14. opasnosti
niskim
pasnosti
od
izlaganja
4. na�in otpuštanja iz unutrašnjosti plovila za
toplom odje�om
temperaturama i potreba za top
topl
preživljavanje i prikupljanje
15.. najbolje korištenje opreme
plovila za
oprem
5. otpuštanje plovila za preživljavanje od
preživljavanje
ovjesnih mehanizama
vra�anja/spašavanja
uklju�uju�i
16. metode
vra�anja/spašava
anja/spašav
6. metode korištenja naprava za zaštitu na
za
spašavanje
upotrebu
otrebu
opreme
lansirnim platformama koje se mogu
helikopterom (pojasev
(pojasevi
(pojasevi, sjedala, košare,
primjeniti
nosila), plu
pluta�e za spašavanje
spa
sp
pluta�e
s platnenim
7. osvjetljenje na zbornim mjestima oko
hla�ama
spašavanje s kopna, te
hla�
hla
�ama i aparat za s
sredstava za spašavanje i mjestima
aparat
parat za izbacivanje konopca
spuštanja plovila u more
koje su sadržane u
17. sve ostale radnje
radnj
8. upotreba svih sredstava za preživljavanje
uzbunu i u uputstva za slu�aj
rasporedu za uz
uzb
9. upotreba opreme za otkrivanje i signalizaciju
aciju
nužnosti
10. sredstva za korištenje radio stanice i radio
18. uputstva
tstva za slu�aj hitnih popravaka
pluta�e
spašavanje.
sredstava
va za s
DIVE
RSO
1. 4. 2.
ODRŽAVANJE VJEŽBI
SOLAS konvencija Pravilom 51 Amandmana
ndmana 1983.,
1983. propisuje
uje obavezu
obavez
ob
uvježbavanja na brodovima prema
kojoj svaki �lan posade mora sudjelovati
ovati bar jednom na mjesec u 1 vježbi napuštanja broda i u 1 vježbi
gašenja požara. Mora se provesti što
o ranije, ali ne kasnije od 2 tjedna nakon što se �lan posade ukrca na brod.
Ukoliko se izmijeni više od 25% �lanova
putnika u dugom me�unarodnom putovanju
anova
va posade ili nakon ukrcaja p
vježba se mora provesti 24 sata nakon isplovljenja
isplovljenja,
jednom sedmi�no.
splovljenja,, a nakon toga je
Na putni�kim brodovima mora se obavit
okupljanja putnika na za to odre�enim mjestima, b.
obaviti:
a. vježba oku
okuplja
a spašavanje i c. upoznati ih sa radn
rad
obu�iti ih kako koristiti prsluk za
radnjama u slu�aju razli�itih opasnosti.
U svakoj vježbi za napuštanje
sljede�e
je
e broda treba napraviti sljede�
sljede
�e radnje:
1. koriste�i odgovaraju�ii signal za napuštanje
broda valja okupiti putnike na zbornim
mjestima (muster station) i provjeriti jesu li
pkom
kom napuštanja broda u
upoznati s postupkom
edom
dom za uzbunu
skladu s rasporedom
2. provjeriti imaju
u lii odgovaraju�u
odgovaraju
odgov
�u odje�u
odje�
odje�u i
obu�u i da li su prsluci za spašavanje
ispravno navu�eni
avu
vu�
�eni
3. provesti pripreme
ripreme
ipreme za spuštanje �amaca za
spašavanje
nje
je
tii i spustiti u more bar jednu brodicu
bro
b
4. provjeriti
za spašavanje
jednostavnu
ašavanje
e i njome obaviti jednost
jednosta
radnju
ju
u uz pokretanje motora (treba spuštati
sp
razli�ite �amce kako bi u 3 mj. spustili sve)
5. spasila�ki �amci (rescue boats) moraju se
spuštati svaki mjesec s posadom koja je za
njih raspore�ena i manevrirati s njima u
moru
6. u intervalima od najviše 4 mjeseca u okviru
vježbe moraju se izvršiti sve pripreme za
spuštanje splavi za spašavanje ako se
spuštaju dizalicama ili sohama. Kad god je to
mogu�e u okviru ove vježbe napravit �e se
napuhivanje i spuštanje splavi (specijalna,
uo�ljivo ozna�ena i namijenjena samo za
vježbe)
Vježba
a se mora provoditi maksimaln
maksimalno ozbiljno u zatvorenim morima, da brod ne plovi i pod nadzorom
�asnika
vježbama. Prilikom spuštanja u �amcu za spašavanje mora biti predvi�ena
ika
ka koji ima iskustva u takvim vje
posada.
Svakog �lana
upoznati:
a posade
osade valja upozn
upo
1. sa korištenjem
spašavanje i opremom splavi, 2. u�incima hipotermije i pružanjem pomo�i kod
m splavi
plavi za spaša
spaš
hipotermije (niže tjelesne
3. zbrinjavanjem bolesnika i pružanjem prve pomo�i, 4. posebna
esne
ne temperature),
tem
temp
uputstva potrebna za upotrebu
otreb
re brodske opreme za spašavanje u nepovoljnim vremenskim uvjetima.
Prilikom vježbi kontroliraju se:
svjetla za nuždu, glavni brodski izvor napajanja i rezervni (za nuždu).
SAMO ZA INTERNU UPORABU / For internal use only/
9
Pripremio: Crvari� kap. ŠIME
TEMELJNA SIGURNOST
SIGURNOST NA BRODU -–BASIC
TRAINING
TEMELJNA
BASIKC
TRENING
IMPE
X
1. 4. 3.
EVIDENCIJA ODRŽANIH VJEŽBI
Vježbe se unose u poseban dnevnik ili naj�eš�e u brodski dnevnik sa: 1. datumom održavanja, 2.
detaljima o vježbi i 3. podacima o obu�avanju pomoraca.
Ukoliko vježba nije održana u odre�enom roku ili u potrebnom opsegu, u dnevnik se unose
uno razlozi neodržavanja
Kapetanija prema zakonu strogo kontrolira izvršenja. Treninzi obuhva�aju opasne
e situacije
situac koje
koj se mogu dogoditi
na brodu. U brodskom "Safety Training Manual" navedene su vježbe koje se moraju izvršavati
izvršava u odre�enim
e su dužne za svakog �lana
�la posade
vremenskim razmacima uklju�uju�i i simuliranje opasnih situacija. Kompanije
obuhva
�eni tren
izdati "Safety Training Record Book" gdje su evidentirane sve vježbe kao i video filmovi obuhva�
obuhva�eni
treningom
na brodu. Knjižica se nosi s broda na brod i vrijedi 6 godina:
OBILJEŽAVANJE PLOVILA ZA SPAŠAVANJE RETROREFLEKTIVNIM
EFLEKTIVNIM MATERIJALIMA
(MA�JIM O�IMA)
1. 4. 5.
IMO SIMBOLI SIGURNOSTI
DIVE
RSO
1. 4. 4.
SAMO ZA INTERNU UPORABU / For internal use only/
10
Pripremio: Crvari� kap. ŠIME
Pomorsko učilište Diverso Impex
DIVERSO IMPEX d.o.o. je među prvim tvrtkama koja je započela sa stručnom
izobrazbom pomoraca u Republici Hrvatskoj. Edukacija za pomorce se odvija na
najsuvremenijoj nastavnoj i simulacijskoj opemi (Ship’s Bridge Simulator Polaris,
Radar-Arpa, Elektronske karte, Brodostrojarski simulator, ROC, Vatrogasni poligon,
Brodica za spašavanje,…), a sve to uz sudjelovanje visokoosposobljenih i stručnih
nastavnika s dugogodišnjim iskustvom u pomorstvu. Diverso Impex d.o.o. u Splitu je
certificiran po ISO sustavu kvalitete.
DIVERSO IMPEX pomoći će Vam i kod obnove i promjene svjedodžbi (breveta), a
svima onima kojima je želja otisnuti se na more, DIVERSO IMPEX će pomoći
profesionalnim školovanjem i savjetovanjem koje garantira dugogodišnje iskustvo.
Naš tim, sastavljen redom od visoko obrazovanih i iskusnih pomoraca, omogućava
Vam da se po povoljnim cijenama na jednostavan način i u moderno opremljenim
učionicama stručno osposobite za preko trideset zanimanja po STCW-95
standardima, i ostalim potrebnim ili preporučenim tečajevima koji još nisu po STCW95, jer jedino kao stručno osposobljen i obrazovan pomorac za bilo koje zanimanje
na brodu, možete ploviti morima svijeta, obzirom da Međunarodna pomorska
organizacija (IMO – International Maritime Organization) ima ovlasti provjeravanja da
li se i u kojoj mjeri, međunarodna pravna regulativa provodi u praksi.
Stoga, ne gubite dragocjeno vrijeme obilazeći mnogobrojne urede, već, kada ste
izabrali kruh sa sedam kora, dođite po stručni savjet iskusnih pomoraca koji iza sebe
imaju milje i milje mora i učite od njih, jer samo iskusni pomorci mogu i Vama pomoći
da postanete iskusan pomorac, dođite u DIVERSO IMPEX.
Više informacija o tečaju za D2 brevet – Temeljna sigurnost na brodu (STCW A-VI/1)

Download Report