D
e
k
l
ROMSKI
INFORMATIVNI CENTAR – KALI SARA
a
r
DECADE
WATCH
a
c
i
j
a
D
e
k
a
d
e
IZVJEŠTAJ
O IMPLEMENTACIJI AKCIONOG PLANA BOSNE I HERCEGOVINE ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA
i
ROMA U OBLASTIMA ZAPOŠLJAVANJA, STAMBENOG ZBRINJAVANJA I ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
n
k
l
u
z
i
j
e
R
o
m
a
2
0
0
5
–
Sarajevo, april 2011. godine
2
0
1
5
1
(
T
e
SADRŢAJ
UVOD
1. DEKADA INKLUZIJE ROMA 2005 – 2015
2. DECADE WATCH: evaluacija realiziranih aktivnosti DAPa
3. AKCIONI PLAN BIH ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA ROMA U OBLASTIMA ZAPOŠLJAVANJA,
STAMBENOG ZBRINJAVANJA I ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
1. Akcioni plan zapošljavanja Roma
2. Akcioni plan stambenog zbrinjavanja Roma
2.1.Realizacija projekata
3. Akcioni plan zdravstvene zaštite Roma
4. Akcioni plan obrazovanja Roma
5. Program evidentiranja Roma
ZAKLJUČCI I PREPORUKE
2
UVOD
Romi čine najveću nacionalnu manjinu u Bosni i Hercegovini. Iako ne postoji precizan statistički podatak o
njihovom broju, procjenjuje se da oko 80.000 do 100.000 Roma ţivi na bosanskohercegovačkoj teritoriji, te da
postoji tendencija ekspanzije romske populacije. Ipak, Romi već stoljećima ţive na marginama ţivota. Njihov
socio-ekonomski status je na nezavidnom nivou. To svakako podrazumijeva vrlo loše ţivotne uvjete bez
mogućnosti odrţavanja lične higijene i dobrog zdravstvenog stanja, nizak (ili nikakav) nivo obrazovanosti
(posebno ţena), nezaposlenost. TakoĎer, neprihvatanje od strane neromskog, većinskog, stanovništva i njihovo
nepoznavanje romske kulture, tradicije i običaja najčešće je uzrokom meĎusobne netrpeljivosti, ali i
diskriminacije i segregacije Roma. U navedenim okolnostima Romi bivaju socijalno isključeni.1
Prepoznavši problem i potrebe socijalno isključenih Roma, nekolicina evropskih zemalja je inicirala Dekadu
inkluzije Roma 2005-2015 koja za cilj ima uključivanje Roma u ţivot i rad šire društvene zajednice. U Dekadi
učestvuje dvanaest zemalja članica meĎu kojima je i Bosna i Hercegovina. Pored zajedničkih ciljeva i zadataka,
svaka zemlja članica se obavezala i na sprovoĎenje nacionalnh akcionih planova koji se odnose na oblast
stambenog zbrinjavanja, zapošljavanja, zdravstvene zaštite, obrazovanja i smanjivanje siromaštva,
diskriminacije i gender komponente . Vrlo značajnu ulogu u implementaciji Dekade, naročito u monitoringu
sprovoĎenja planiranih aktivnosti, imaju i sami Romi. Inicijativa pod nazivom Decade Watch okuplja romske
aktiviste i istraţivače sa ciljem praćenja i unapreĎivanja realizacije planiranih aktivnosti.
Svrha ovog Izvještaja jeste upravo evaluacija realizacije Akcionog plana Bosne i Hercegovine za rješavanje
problema Roma u oblasti zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite. Dobiveni nalazi svakako
će ukazati na eventualne propuste, ali i smjernice ka daljnjem uspješnom djelovanju na sprovoĎenju planiranih
aktivnosti.
1
Socijalna isključenost se konceptualizira kao nemogućnost ostvarivanja osnovnih prava ili kao onemogućavanje pristupa
pravno-političkom sistemu koji je nuţan za realizaciju tih prava. (više u Šućur, 2006). Isključenost se najčešće javlja na rasnoj,
etničkoj, nacionalnoj (ali i drugoj) osnovi. Ona se operacionalizira odnosno manifestuje kroz četiri dimenzije: finansijsko siromaštvo,
(ne)zaposlenost, zdravlje i obrazovanje.
3
1. Dekada inkluzije Roma 2005 – 2015
Dekada inkluzije Roma 2005 – 2015 je meĎunarodna inicijativa, koja okuplja vladin i nevladin sektor sa ciljem
unapreĎenja socio-ekonomskog i političkog statusa romske populacije. Ideja o pokretanju inicijative javila se
nakon prve regionalne konferencije o Romima, odrţane u Budimpešti 2003. godine, pod nazivom „Romi u
Evropi koja se širi: Izazovi za budućnost“. U februaru 2005. godine, usvajanjem Deklaracije o Dekadi,
definirana su njena pravila, obaveze i program zemalja članica Deakde. Svakako je vaţno naglasiti da je
program Dekade u uskoj vezi sa dva programa - Milenijumskim razvojnim ciljevima Ujedinjenih naroda i
Politikom socijalnog uključivanja Evropske unije.
4
Suština Dekade se ogleda u obećanju šefova vlada zemalja potpisnica Deklaracije 2 i meĎunarodnih subjekata
(osnivača Dekade)3 da će raditi na uspostvaljanju institucionalnih mehanizama za trajno rješavanje problema
Roma , suzbijanju diskriminacije i smanjivanju razlika izmeĎu Roma i ostalog dijela društva. Vlade su se
obavezale da će usvojiti akcione planove za rješavanje problema Roma u četiri ključne oblasti ţivota:
zapošljavanje, stambeno zbrinjavanje, zdravstvena zaštita i obrazovanje. Pored navedenih prioriteta, svaka od
vlada zemalja članica uzet će u obzir i druga vaţna pitanja poput siromaštva, diskriminacije i gender
komponente.
Sve drţave članice Dekade imaju obavezu da predsjedavaju Dekadom najmanje jednom u periodu od 20052015.godine. Obaveze zemlje predsjedavajuće su da: izradi plan rada, odredi priorite za vrijeme svog
predsjedavanja, koordinira i razmjenjuje informacije o implementaciji Akcionih planova Dekade na
meĎunarodnim nivou, predsjedava, organizira okrugle stolove, konferencije, saraĎuje sa meĎunarodnim i
romskim organizacijama, donorima i dr. Sve troškove tokom predsjedavanja snosi isključivo zemlja
presjedavajuća Dekade.
Drţave predsjedavajuće Dekadom:
•
Rumunija 1 Juli 2005 – 30 Juni 2006
•
Bugarska 1 Juli 2006 - 30 Juni 2007
•
MaĎarska 1 Juli 2007 - 30 Juni 2008
•
Srbija 1 Juli 2008 - 30 Juni 2009
•
Slovačka 1 Juli 2009 - 30 Juni 2010
•
Republika Češka 1 Juli 2010 - 30 Juni 2011
•
Makedonija 1 Juli 2011 - 30 Juni 2012
•
Hrvatska 1 Juli 2012 - 30 Juni 2013
2
Zemlje potpisnice Deklaracije su: Češke, Slovačka, MaĎarska, Rumunija, Hrvatska, Bugarska, Srbija, Crna Gora i
Makedonija, a nesto kasnije su se pridruţile Albanija, Španija i Bosnia i Hercegovina.
3
MeĎunarodne organizacije koje imaju ključnu ulogu, kako u osnivanju Dekade tako i njenoj implementaciji, su: World
Bank, Open Society Institute (OSI), the United Nation Development Program (UNDP), the Council of Europe (CoE), Council of
Europe Development Bank, the Contact Point for Roma and Sinti Issues of the Office for Democratic Institutions and Human Rights
of the Organisation for Security and Co-operation in Europe (OSCE-ODIHR-CPRSI), the European Roma Information Office (ERIO),
the European Roma nad Traveller Forum (ERTF), European Roma Right Centre (ERRC), te od 2008. godine i UN – HABITAT,
UNHCR i UNICEF.
5
•
Crna Gora 1 Juli 2013 - 30 Juni 2014
Bosna i Hercegovina u Dekadi inkluzije Roma
Na regionalnoj konferenciji u Budimpešti 2003.godine na kojoj je iniciran program Dekada inkluzije Roma
2005-21015 vlasti Bosne i Hercegovine nisu učestvovale kao ni 2005. godine kada je 9 drţava potpisalo
Dekleraciju i zvanično započelo program Dekade. Razloge ne učestvovanja vlasti Bosne i Hercegovine moţemo
tumačiti kao nezinteresovanost za rješavanjem problema Roma ili kao shvatanje problema Roma kao „manje
bitnim“. U isto vrijeme predstavnici romskog nevladinog sektora i meĎunarodnih organizacija iz Bosne i
Hercegovine učestvovale su na navedenim dogaĎajima. Nevladin sektor je bio svjestan vaţnosti i mogućnosti
ovog programa i lobirao je kod svih institucija-fakotra u BiH da i naša zemlja postane članica programa
Dekade. Vlasti u Bosni i Hercogovini su „pristale“ da započnu sa predpristupnim radnjama izrade Strategije i
Akcionih planova tek nakon političkog pritiska predstavnika Američe ambasade u Bosni i Hercegovini.
Godine 2005.došlo je do izrade i usvajanja Strategije za rješavanje problema Roma. Značajnu ulogu u relizaciji
ove aktivnosti kao i na inicijativi za izradom akcionih planova došlo se zahvaljujući Odboru za Rome,
savjetodavnom tijelu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
U periodu od 2007 -2008 uz finasijsku pomoć meĎunarodnih organizacija, World Vision i SIDA Švedska,
izraĎen je Akcioni plan za rješavanje problema Roma u oblastima zapošljavanja, stanovanja i zdravstvene
zaštite.
U procesu izrade Akcionih planova učestvovalo je preko 100 učesnika (predstavnici lokane vlasti, predstavnici
resornih ministarstava, eksperti meĎunarodnih organizacija za navedene oblasti i predstavnici romskog
nevladinog sektora).U ime romskog nvo u radnim grupama učestovovao je 21 predstavnik.
Bosna i Hercegovina se u septembru 2008. godine i zvanično pridruţila zemljama jugoistočne i centralne
Evrope okupljenim u Dekadi sa ciljem da unaprijedi poloţaj romske populacije. Dekada, tako, trenutno broji
dvanaest zemalja članica, dok Slovenija ima ulogu posmatrača.
S obzirom na postavljene ciljeve, aktivnosti zemalja članica moraju biti usklaĎene, koordinirane i realizirane
pod (pribliţno) jednakim uvjetima što osigurava institucionalni mehanizam Dekade. Njime su definirana Pravila
i obaveze članica u realizaciji programa Dekade usvojene od strane MeĎunarodnog upravnog komiteta Dekade
(ISC) 18.11. 2005. godine u Bukureštu (Rumunija). Ista su dopunjena novim amandmanima na 19. ISC
odrţanom 01.10.2011. u Pragu (Republika Češka).
Pravilnikom su definirani ciljevi, prioriteti, obaveze i odgovornosti drţava članica, učešće meĎunarodnih
organizacija i romskog nevladinog sektora, principi rada MeĎunarodnog upravnog komiteta Dekade,
funkcioniranje Sekretarijata Dekade te Decade Trust Fond-a.
Obaveze zemlja članica Dekade su:
•
Da imenuju nacionalnog kordinatora za Dekadu;
•
Da uspostavi institucionalni okvir za implemtnaciju Dekade ;
6
•
Da uspostave efektivan monitoring mehanizam koji će moći da mjeri progres implementacije Akcionih
planova Dekade na drţavnom nivou;
•
Da izrade nacionalni komunikacijski plan za Dekadu;
•
Da osiguraju kordinaciju izmeĎu odgovornih ministarstava /vladinih insitucija /ureda za Rome s ciljem
povezivanja i kontinuiteta na implementaciji akcionih planova;
•
Da podrţe rad romskih eksperata ili romskih konsultativnih tijela za Dekadu;
•
Da osiguraju efektivno učesće romskog nevladinog sektora u radu radnih grupa ili sličnih tijala s ciljem
omogućavanja učešća kako u procesu implementacije tako i monitoringa;
•
Da jačaju kapacitete romskog nevladinog sektora sa ciljem njihovog efektivnog učesća u procesu
Dekade;
•
Da osiguraju transparentnost u razmjeni informacija o implementaciji Dekade sa svim stockholderima;
•
Da omoguće prikupljanje podataka u skladu sa meĎunarodnim standardima za prikupljanje i zaštitu
podataka;
•
Da osiguraju finansijska sredstva za implementaciju akcionih planova Dekade;
•
Da osiguraju efikasnu relizaciju akcionih planova;
•
Da po potrebi revidiraju akcione planove;
•
Da na sastancima ISC-MeĎunarodnog upravnog komiteta podnesu godišnji izvještaj o implementaciji
Akcionih planova Dekade;
•
Da osiguraju finasijska sredstva za Decade Trust Fond u iznsu od 20.000 Eura ;
•
Da predsjedavaju minimalno jednom Dekadom –u periodu od 2005 do 2015;
Najvaţnija institucionalna tijela Dekade su: MeĎunarodni upravni komitet (ISC), Sekreterijat ,Decade Trust
Fund i Decade Watch.
MeĎunarodni upravni komitet (ISC) je najviše upravno i kordinirajuće tijelo Dekade. Njegove članice su
predstavnici drţava članica Dekade, meĎunarodne organizacije i predstavnici romskog nevladinog sektora
(Decade Watch).
Aktivnosti koje spadaju pod ingerenciju ISC-a su:
•
izrada godišnjeg plana rada Dekade definirajući prioritete drţave koja će predsjedavati Dekadom;
•
informiranje o implementaciji Akcionih planova koji su podneseni od strane drţava ISC;
•
prezentiranje i usvajanje godišnjeg izvještaja predsjedavajuće drţave o implementaciji Dekade;
7
•
priprema zaključaka na osnovu izvještaja i razmjena iskustava te donošenje odgovaraju
•
e preporuke;
•
ukoliko je potrebno, prijedlaţe izmjene osnovnih pravila Dekade;
•
prezentiranje i usvajanje godišnjeg izvještaja o reliziranim aktivnostima i troškovima na meĎunarodnom
nivou;
•
usvajanje budţeta za narednu godinu Dekade za troškove koji će biti potrebni Decade Trust Fondu.
Sekretarijat Dekade odnosno njegovo uspostavljanje je inicirano na 9. sastanku ISC-a 2006 godine.
Sekretarijat predstavlja svojevrstan odjel za tehničku podršku Dekade sa sjedištem u Budimpešti.
Uspostavljanje ove jedinice podrţano je od strane Open Society Insitut iz Budimpešte. Sekretarijat Dekade je
počeo sa radom 2008. godine sa slijedećim zadacima:
•
Da tehnički podrţi zemlju predsjedavajuću Dekadom prilikom organiziranja ISC, radnih sastanaka,
konferencija;
•
Da osiguraju koordinaciju izmeĎu svih stockholdera Dekade te da suraĎuju sa zemljama koje se ţele
priključiti Dekadi;
•
Da asistiraju u izradi ili reviziji akcionih planova;
•
Da koordiniraju i razmjenjuju informacije sa Evropskom komisijom i drugim stockholderima.
Decade Trust Fund je fond kojeg administrira Svjetska banka, a finansira se iz kontribucije drţava članica
Dekade i donacija meĎunarodnih organizacija. Na sastanaku ISC-a u novembru 2005. godine u Bukureštu
dogovoreno je da će sve drţave članice Dekade inicijalno izdvojiti-kontribuirati Fondu iznosom od 20.000 Eura.
Deklaracija Dekade naglašava ulogu Roma u njenom nastanku i realiziranju pod parolom: „Nothing about us
without us: Roma participation will make or breake the Decade“. Tako predstavnici romske populacije odnosno
romski nevladin sektor treba da bude uključen u svaku fazu Dekade i to:
•
Da aktivno učestvuju u procesu donošenja odluka i definisanju ciljeva i prioriteta Dekade;
•
Da aktivno učestvuje u procesu implementacije i monitoringa Akcionih planova Dekade
•
Da doprinese procesu implementacije Akcionih planova Dekade inicirajući dijalog izmeĎu romske
zajednice i lokalnih vlasti;
Jedna od značajnijih inicijativa koje se odnose na učešće Roma u Dekadi jeste Decade Watch.
Decade Watch je mreža/koalicaija romskih nevladinih organizacija članica Dekade, koje nadgledaju
implementaciju cjelokupnog procesa Dekade 2005-2015 u svojim državama i procjenjuju stepen i kvalitetu
sprovedenih aktivnosti. Decade Watch je podržan od strane Open Society Institute i Svjetske banke trenutno.
Ova podrška podrazumijeva: edukaciju -treninge o monitoringu, izradu monitoring metodologije, mentorstvo u
procesu istraţivanja, učešće na ISC i drugim konsultativnim sastancima relevantnim za Dekadu.
8
Prvi Decade Watch izvještaj je objavljen 2007.godine a dostupni su i drugi izvještaji:4
•
Decade Watch Report 2005-2006
•
Decade Watch Update 2007
•
Decade Watch: Results of the 2009 Survey
Decade Watch u BiH
Udruţenje Romski informativni centar – Kali Sara je izabrana od strane Open Society Instituta 2009.godine za
Decade Watch organizaciju u BiH.
Aktivnosti Decade Watch-a u BiH:
•
RIC – Kali Sara je učestvovao u izradi monitoring metodologije i upitnika za Decade Watch izvještaj:
Decade Watch: Results of the 2009 Survey (Rezultati istraţivanja za 2009.godinu);
•
Uz finansijsku pomoć OSCE misije u BiH 2009/2010.godine organizovan je set trenigna na temu
monitoringa i izvještavanja. Na treninzima je učestvovalo 15 predstavnika lokalnih romskih
organizacija;
•
Predstavnici šest lokalnih romskih nevladinih organizacija učestvovali su u izradi prvog izvještaja
„Rezultati istraţivanja za 2009.godinu„ odnosno u istraţivanju na lokalnom nivou i to u Sarajevu,
Kaknju, Tuzli, Bijeljini, Brčko Distriktu, Bihaću, Ključu, Srebrenici, Doboju, Prnjavoru i Banja Luci;
•
Ovaj izvještaja izraĎen je u saradnji sa romskim nvo iz cijele BiH i uz pomoć implementatora projekta i
Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Pored gore navedenih aktivnsoti predstavnici Kali Sare učestvuju na sastancima meĎunarodnog upravnog
komiteta Dekade (ISC), regionalnim konsultatinvim sastancima Decade Watch-a, seminarima i konferencijama
koje su relevantne za proces Dekade i učestvujemo uprocesu konsultacija o progresu drţave na putu u
Evropsku Uniju.
Akcioni planovi Dekade (DAP)
Prva evaluacija Decade Watch-a u BiH izvršena je u perodu novembar-januar 2009/2010. godine. Rezultati
ukazuju na značajnu zanemarenost i svojevrsnu neozbiljnost u pristupu rješavanju pitanja romske problematike
od strane drţavnih institucija. Iako je evaluacija izvršena u januru 2010. godine, te da su u periodu, koji je
4
Dostupno na web stranici Sekretarijata Dekade.
9
slijedio tome, učinjeni i odreĎeni pomaci u pojedinim oblastima, dobiveni podaci su svakako vaţan pokazatelj
progresa realizacije Akcionog plana.
Rezultati evaluacije mogu se grupirati na oblasti prema sljedećem kriterijumu:
Akcione planove Dekade Vlada je usvojila 03.07.2008. godine. Prije usvajanja, DAP nikada nije diskutiran od
strane Parlamenta. Akcioni planovi Dekade (DAP) sadrţe/predlaţu i mehanizam monitoringa koji, meĎutim,
Vlada nikada nije sprovela niti, u skladu s tim, objavila opći izvještaj. Akcioni planovi Dekade u Bosni i
Hercegovini obuhvataju tri oblasti, odnosno tri akciona plana, koja se odnose na zapošljavanje stambeno
zbrinjavanje i zdravstvenu zaštitu, a ne uključuju obrazovanje, antidiskriminaciju, gender i siromaštvo.
Akcioni plan u BiH sadrţi vremenske okvire za sprovoĎenje aktivnosti. MeĎutim, njihova realizacija ne protiče
planiranom dinamikom. Tako se većina planiranih (ali nedovršenih) aktivnosti iz oblasti zdravlja, realizira od
strane meĎunarodnih NVO organizacija i započete su prije samog usvajanja Akcionih planova.
Iz navedenog proizilazi da su planirane aktivnosti Akcionih planova samo djelimično (zapošljavanje i stambeno
zbrinjavanje) ili nikako realizirane.
Najbolje i najgore prakse
Pet najboljih praksi Vlade, od usvajanja Dekade, vezanih za Rome smatraju se: 1) izdvajanje budţetskih
sredstava u svrhu implementacije Akcionih planova u 2009. godini u iznosu od 1.500.000,00 eura; 2)započet
proces evidentiranja potreba Roma u Bosni i Hercegovini sa ciljem stvaranja baze podataka; 3)objavljivanje
Javnog poziva za projekte stanovanja; 4)objavljivanje Javnog poziva za projekte samozapošljavanja i
zapošljavanja Roma; 5) revidiran Akcioni plan za obrazovanje Roma.
Kao najlošije prakse izdvajaju se sljedeće: 1)Vijeće ministara BiH za nacionalnog koordinatora Dekade
imenovalo je osobu sa statusom penzionera; 2)Vijeće ministara BiH formiralo je koordinacioni odbor za
praćenje provoĎenja Dekade koje ima slične ingerencije kao Odbor za Rome (oba tijela imaju funkciju
monitoringa); 3) Operativni plan nije sproveden prema predviĎenoj dinamici i u predviĎeno vremenskom
okviru; 4) U 2009. godini izdvojeno je 1.500.000,00 eura od planiranih/potebnih 40.000.000,00 eura; 5) proces
evidentiranja potreba Roma otpočeo je u novembru 2009. godine umjesto u martu iste godine, a izostala je i
informativna kampanja vezana za ovaj proces što je rezultiralo lošim odzivom Roma.
Uključenost nacionalnih parlamenata:
U periodu od 2005. godine do januara 2010. godine Parlament je samo jednom diskutirao nacionalnu politiku za
Rome odnosno Akcioni plan Dekade, dok programi/projekti u odgovornosti relevantnih ministarstava nisu
diskutovani niti jednom;
Vijeće nacionalnih manjina pri Parlamentu BiH je u navedenom periodu diskutiralo pitanja za Rome dva puta u
2008. godini i dva puta u 2009. godini, te predloţila Inicijativu za poboljšanje implementacije Akcionog plana
za obrazovanje Roma kao i amandmane na Ustav BiH, medjutim sve inicijative završavale su na nivou
prijedlog, nikada nisu uvršteni na Dnevni red Parlamenta BiH.
10
Parlament nije nikada zahtijevao od koordinatora Dekade i/ili relevantnih ministarstava uvid u implementaciju
DAPa ili uopće implementaciju politika koje se odnose na Rome niti su u Parlamentu odrţana saslušanja
eksperata o Dekadi odnosno politici koja se općenito odnosi na Rome.
Aktivnosti u Vladi:
U periodu od 2005. godine do januara 2010. godine Vlada je dva puta diskutirala nacionalnu politiku za Rome
odnosno Akcioni plan Dekade, dok su programi/projekti u odgovornosti relevantnih ministarstava diskutirani
više od tri puta; U navedenom periodu Vlada nikada nije izvjestila Parlament o implementaciji DAP-a i
općenito o implemetaciji politike vezane za Rome, niti je Parlament zatraţio uvid od koordinatora Dekade.
Formirano je koordinacioni odbor za Rome, koje djeluje unutar Vlade. Aktivnosti koje obavlja su: kreiranje
operativnog plana realizacije akcionih planova, odreĎivanje prioriteta i kreiranje kriterija za selekciju projekata,
kreiranje budţetske raspodjele za implementaciju akcionih planova, te monitoring implementacje projekata.
Koordinacioni odbor za Rome je diskutiralo pitanja vezana za Rome u 2008. godini osam puta, a u 2009. godini
devet puta.
Imenovanje i ideja uspostavljanja Koordinacionog odbora za praćenje provedbe Dekade u Bosni i Hercegovini
u samom začektu bili su kritikovani od strane predstavnika Decade Watch-a i pojedinih romskih aktivista, ali
bez uspjeha. Projektom nevladine organizacije World Vision i SIDA Švedske je obezbjeĎeno finasiranje rada
ovog tijela-odbora u vrijeme izrade akcionih planova iz oblasti stanovanja, zapošljavanja i zdravstvene zaštite
Roma što je u to vrijeme odgovaralo Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglie Bosne i Hercegovine. Tek nakon
više od godinu dana rada Kordinacionog odbora došlo je do stihijskog gašenja istog, jer u budţetu drţave nije
bilo moguće osigurati finansiranje rada, a projekat NVO se okončao.
U Bosni i Hercegovini je 2002. godine, imenovanjem od strane Vijeća ministara Bosne i Hercegovine,
uspostavljen Odbor za Rome pri Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, kao savjetodavno tijelo za pitanja
Roma. Ovaj Odbor po svim obiljeţjima je trebao biti imenovan kao Monitoring tijelo za praćenje provedbe
Dekade, umjesto toga imali smo dva tijela za pitanja Roma koja su se preklapala u nadleţnostima i radu, reklo
bi se, zbog pojedinačnih interesa u to vrijeme u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.
Imenovanje nacionalnog koordinatora za Dekadu: Samo u Bosni i Hercegovini je za nacionalnog
koordinatora za Dekadu Roma imenovan penzioner. U ostalim zemljama članicama Dekade uloga, mandat i
kompetencije nacionalnog kordinatora shvaćena je veoma ozbiljno, gdje je imenovanje ove osobe, prije svega,
ovisilo o nejgovom/njenom političkom uticaju na donošenje odluka u vezi sa sprovoĎenjem programa Dekade.
Tako je, naprimjer, za nacionalnog koordinatora R Hrvatske imenovana Jadranka Kosor dok je bila zamjenica
Premijera hrvatske vlade, a zadrţala ju je i danas kada je ona premijerka; u R Srbiji nacionalni kordinator
Dekade je podpredsjednik Predsjednika Vlade Republike Srbije, Đelić Boţidar; u R Makedoniji nacionalni
kordinator je Mustafa Neţdet, ministar u Vladi bez portfeja (istovremeno i jedini ministar Rom u nekoj vladi).
Intervencije predstavnika Roma na imenovanje penzionera za nacionalnog kordinatora nisu nailazile na
razumijevanje kako u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine tako ni u Vijeću ministara
Bosne i Hercegovine. Uz napomenu da su mu uskraćeni bilo kakvi resursi za rad, ovaj kordinator nikada nije
inicirao bilo kakvo pitanje koje bi moglo biti u cilju kvalitetnije implementacije akcionih planova. Njegovo
izvještavanje o realizaciji Dekade u Bosni i Hercegovini na sastancima/sjednicama MeĎunarodnog upravnog
11
komiteta za Dekadu bila su minimalna kako u pismenoj formi tako i u usmenom izvještavanju. Dakle, moţemo
reći da je imenovanje penzionera za nacionalnog koordinatora Dekade bilo krajnje neodgovorno i skandalozno.
TakoĎer, uloga Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH je nejasna, tim više što u istom Ministarstvu nije
zaposlena niti jedna osoba koja radi isključivo na programu Dekade, bilo da se radi o monitoringu, prikupljanju
podataka ili koordinaciji. Stoga je neophodno revidirati odluku Vijeća ministara BiH te imenovati novog
nacionalnog kordinatora kao i redefinirati institucionalni okvir za Dekadu.
Navedeni proces bi trebao početi čim prije uz konsultacije sa romskim ekspertima kao i romskim nvo sektorom
u BiH pri čemu je nuţno oslanjati se na dosadašnja iskustva kako u BiH tako i u drugim zemljama članicama
Dekade. Ovakav pristup će omogućiti da se iznaĎe najbolji odnosno najfunkcionlaniji okvir koji će jasno
definirati ulogu i način rada nacionalnog kordinatora, te utvrditi tijelo ili instituciju koje će biti odgovorne za
sprovedbu akcionih planova kao i tijelo odgovorno za pra
enje relizacije istih. Institucionalni okvir mora da sadrţi jasno definiran opis obaveza, nadleţnosti, finansijaki
okvir te način donošenja odluka i uloge svih nadleţnih ministarstava na relizaciji akcionih planova, od drţavnog
do lokalnog nivoa, kordinacije i komunikacije izmeĎu svih stokholdera, raspoedjelu finansijskih sredstava svih
nivoa i uloge romskih eksperata i predstavnika romskog nvo sektora.
Finansijska pitanja
Bosna i Hercegovina je u 2009. godini, po prvi put od usvajanja Dekade, izdvojila sredstva za realizaciju
Akcionog plana u iznosu od 3.000,000,00 KM ili 1.500.000,00 eura što čini 0,01% ukupnog drţavnog procenta.
Pored toga, u istu svrhu, SIDA je donirala 1.885,714,00 KM ili 1.000.000,00 eura za finansiranje projekata iz
oblasti stanovanja (bilateralni donator) i Federalno ministarstvo za prostorno ureĎenje za relizaciju akcionog
plana za stanovanje za 2009.godinu izdvojilo je 312.800,00 KM ili 160.000,00 eura .Dakle, ukupna finansijska
sredstva za implementaciju politika koja se odnose na Akcioni plan Dekade iznose 5.198.514,00 KM ili
2.660.000,00 eura. To je svakako nedovoljno ako se zna da se za prvu godinu implementacije Akcionih planova
planiralo izdvajanje u iznosu od oko 93. 000.000,00 KM ili 47.550.000,00 eura.
Gender
UnapreĎenje društvenog statusa Romkinja jedan je od ključnih izazova Dekade. To prvenstveno podrazumijeva
njihovo obrazovanje, zapošljavanje, te zadravstvenu zašitu. Akcioni planovi Dekade u Bosni i Hercegovini
uključuju samo dvije aktivnosti koje se posebno odnose na Romkinje i to iz oblasti zapošljavanja (niti jedna
aktivnost nije završena/započeta). Usvojena je i Gender strategija koja eksplicitno navodi situaciju Romkinja.
MeĎutim, tempo realizacije njenih aktivnosti je veoma slab, te moţemo reći da rješavanje pitanja Romkinja
zaostaje u odnosu na druge aktivnosti sadrţane u Akcionom planu.
Učestvovanje u politici i predstavljanje Roma
12
U Bosni i Hercegovini ne postoji formalno, zakonski osnovano, nacionalno, predstavničko tijelo za Rome kao
ni krovna organizacija romskih organizacija civilnog društva. To svakako ukazuje na lošu strukturiranost
romskog civilnog društva. TakoĎer, ne postoji ni zvanična saradnja izmeĎu vladinih zvaničnika i romskog
civilnog društva, već se ogleda u odnosu pojedinih romskih organizacija i vladinih zvaničnika, koji se sastaju po
potrebi.
Vrlo značajno pitanje javlja se svakako kada je riječ o učestvovanju romskih predstavika u politici i njihovo
predstavljanje. Naime, Ustavom BiH pripadnicima romske nacionalne manjine onemogućeno je da se
kandidiraju za člana Predsjedništva i budu birani.5 Članovi Predsjedništva mogu biti samo pripadnici triju
konstitutivnih naroda BiH (kako se često zajednički imenuju Bošnjaci, Srbi i Hrvati). Otuda se nameće misao da
se svaki od njih zalaţe prvenstveno za interese i status grupe kojoj pripada a potom za one zajedničke. U tom
smislu ne moţemo a da se ne zapitamo ko će predstavljati i zalagati se za interese i dobrobit nacionalnih
manjina ako je mogućnost njihove aktivne participacije u predsjedavanju BiH isključena.
2. Akcioni plan za rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja,
stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite
3.1.Akcioni plan zapošljavanja Roma
Zapošljavanje romske populacije zasigurno je jedan od ključnih elemanata njihovog uključivanja u društvenu
zajednicu. Ne postoje zvanični podaci o (ne)zaposlenosti romske populacije u Bosni i Hercegovini, a razlozi su
sljedeći: u analizi i izvještajima drţavne, federalne i kantonalne agencije za statistiku nije izvršena
kategorizacija nezaposlenosti prema nacionalnoj pripadnosti; veliki broj Roma nije prijavljen u matičnu knjigu
roĎenih pa tako ne ostvaruju pravo na socijalnu pomoć niti se evidentiraju u zavode za zapošljavanje. Podatke
koji se tiču (ne)zaposlenosti Roma pronalazimo samo u izvještajima nevladinih i meĎunarodnih organizacija.
5
Član 5. Ustava BiH glasi: Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se
svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske.
13
Tako, prema nalazima organizacije Save the Children UK (2001:19), 80% anketiranih romskih obitelji nema
nijednog člana sa stalnim zaposlenjem, a većina uglavnom preţivljava obavljajući sezonske i povremene
poslove. Direkcija za ekonomsko planiranje navodi da je zaposlenost meĎu Romima skoro 100%.6
Akcioni plan zapošljavanja Roma podrazumijeva unapreĎenje zapošljavanja Roma u Bosni i Hercegovini,
povećanje zaposlenosti, unapreĎenje poduzetništva i ohrabrivanje Roma da se uključe u sve procese
zapošljavanja, a time i ostale društvene tokove i procese u Bosni i Hercegovini u cilju smanjenja njihovog
siromaštva.
6
Više na: www.dep.gov.ba
14
Akcioni plan zapošljavanja Roma obuhvata sljedeće ciljeve i mjere:
CILJ
1. Definiranje i
aţuriranje
podataka
2. Kreiranje
podsticajnh
programa
MJERE
1. Sistematsko prikupljane podataka o nezaposlenim Romima
2. Uspostavljanje odgovarajućih evidencija i njihovo odrţavanje
3. ProvoĎenje obuke za osoblje koje će kreirati bazu podataka
1. Redovno donošenje godišnjih programa zapošljavanja Roma
2. Upošljavanje Roma u sluţbama zazapošljavanje na kantonalnom i regionalnom nivou i u lokalnim
zajednicama
3. Osiguranje sredstava za sufinansirane poslodavaca za zapošljavanje roma, podrške pri zapošljavanju
Roma (za pokretanje porodičnog biznisa ili mali biznis)
4. Pojednostavljenje procedure, uvoĎenje olakšicai pruţanje stručne pomoći u lokalnim zajednicama pri
samozapošljavanju roma
5. Davanje prioriteta graĎevinskim firmama u vlasništvu Roma (uz izmjene zakonskih propisa) prilikom
implementacije projekata izgradnje i rekonstrukcije stambenih i poslovnih objekata u romskim
zajednicama
6. Osiguranje sredstava za sufinansiranje programa za zapošljavanje Romkinja i romske omladine
7. Osiguranje finaksijskih sredstava u budţetima entiteta, kantona i općina za programe aktivnih mjera za
zapošljavanje od nadleţnih institucija
8. UvoĎenje olakšicaza zapošljavanje Roma kroz oslobaĎanje poslodavaca od plaćanja poreza na plaću u
subvencioniranje doprinosa na period od dvije godine ako zaposle Rome
9. Podrţavanje donošenja programa reciklaţe kao jednog od uvjet za prijem BiH u EU, izvor zarade i
mogućnost zapošljavanja Roma, formiranje agencije za reciklaţu i udruţenja za upravljanje čvrstim
otpadom
10. Osiguranje ravnopravnog tretmana pri dobijanju finansijskih sredstava kod mikrokreditnioh organizacija
(uz niţe kamatne stope i duţi grejs period)
11. Podrţavanje programa osnivanja preduzeća od strane Roma
12. Kreiranje posebnih podsticajnih programa za zapošljavanje Roma u sektorima privrednih i društvenih
djelatnosti gdje postoji interes Roma (tradicionalni zanati, mali biznis...)
13. Kreiranje specifičnih programa za zapošlkjavanje Roma sa invaliditetom, Romkinja i mladih
14. OslobaĎanje plaćanja naknada firmi u vlasništvu Roma i poslodavaca koji zapošljavaju Rome prilikom
dodjele poslovnih prostora i lokacija zemljišta u vlasništvu općina i drugih obaveza iz nadleţnosti
općina
3. Izmjene i dopune
zakonske
regulative i njeno
provoĎenje
4. Obrazovanje,
dokvalifikacija i
prekvalifikacija
Roma
5. Podizanje svijesti
i informiranje
15. Stimuliranje zapošljavanja Roma u registriranim udruţenjima Roma
16. Davanje prioriteta Romima, kroz posebne programe, pri dodjeli drţavnog zemljišta na korištenje (npr.
za proizvodnju drave hrane)
17. Uključivanje Roma u programe javnih radova u lokalnim zajednicama
1. Analiza općih uvjeta zapošljavanja i njihova kontrola, u funkciji sprečavanja svih vrsta diskriminacije
2. Ubrzanje procesa donošenja propisa o osnivanju i djelovanju privatnih agencija za zapošljavanje
3. Ispšitivanje zakonske pretpostavke za uvoĎenje posebnih mjera u cilju zapošljavanja Roma
4. UvoĎenje poreznih olakšica za rad privrednih subjekata u vlasništvu Roma u trajanju od dvije godine od
dana registracije
5. Uključivanje i konsultiranje romskih NVO-a u postupku izrade analiza i propisa
1. Donošenje programa i operativnih planova o obrazovnim potrebama nezaposlenih Roma
2. Donošenja plana dokvalifikacije i prekvalifikacije prema potrebama trţišta rada u svrhu
samozapošljavanja Roma
3. Donošenje plana profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom prema poztrebama trţišta rada u
svrhu samozapošljavanja
4. Donošenje programa osnovnog obrazovanja Roma prijavljenih na evidenciju
5. Osposobljavanje roma za aktvno traţenje posla, za pokretanje vlastitog biznisa i samozapošljavanje
1. Informiranje roma o potrebama trţišta rada i mogućnostima dokvalifikacije, prekvalifikacije i
profesionalne rehabilitacije, kao i o postojećim beneficijama, podsticajnim mjerama i drugim
olakšoicama za zapošljavanje i samozapošljavanje
2. Stvaranje uvjeta da romska udruţenja djeluju kao info – centri
3. Uspostava partnerskog odnosa udruţenja Roma sa strukturama vlasti
4. Podizanje svijesti društva i romskih nevladinih organizacija o potrebi veće meĎusobne solidarnosti, ali i
preuzimanje odgovornosti za socio-ekonomski poloţaj, uz veći stepen koordinacije
5. Podizanje svijesti Roma o potrebi prijavljivanja na biroe za zapošljavanje i uključivanje u sve programe
6. Podizanje svijesti Roma o nuţnosti uključivanja u programe edukacije, prekvalifikacije i
dokvalifikacije, kao i potrebi poštivanja sistemskih propisa
7. Donošenje programa poboljšanja tretmana Roma u medijima (javni servisi) u BIH
8. Pokretanje informativne kampanje (publikacije i prirušnici)
9. Podizanje svijesti društva o potrebi zapošljavanja Roma (odgojno – obrazovne institucije, mediji)
10. Onemogućavanje diskriminacijskih sadrţaja kroz sistem oglšavanja (posebni oglasi, trafficking)
11. Promoviranje pozitivnih primjera iz romskih zajednica
12. Pokretanje romskog glasila (dvojezično) putem Romskog informativnog centra
Ministarsvo za ljudska prava i izbjeglice BIH7 je u novembru 2009. godine započelo sa procesom
evidentiranja potreba Roma u oblastima koji su definirani Akcionim planom. Kada je riječ o
zapošljavanju, prikupljeni su pokazatelji o (ne)zaposlenosti, kvalifikaciji, podaci o prijavi na evidenciji
zavoda za zapošljavanje i koji bi posao evidetirana osoba eventualno prihvatila. MeĎutim, proces
evidentiranja započeo je nakon što su objavljeni javni pozivi za učešće u Programu zapošljavanja i
samozapošljavanja Roma. U tom smislu, Zavodi nisu mogli pravovremeno raspolagati navedenim
podacima, a koji bi svakako bili značajan kriterij pri kreiranju programa te selekciji krajnjih korisnika.
Prema navedenom, cilj koji se odnosi na definiranje i aţuriranje baze podataka samo je djelimično
realiziran.
U kreiranju podsticajnih programa Vijeće ministara BiH je izdvojilo sredstva u iznosu od 702.000,00
KM za relizaciju akcionog plana za zapošljavanje Roma, koja su prema Memorandumu o
razumijevanju8 dodijeljena entitetskim Zavodima i Zavodu za zapošljavanje Brčko Distrikta koja su
rasporeĎena na sljedeći način:
a)
Za zapošljavanje Roma u Federaciji Bosne i Hercegovine ..................... 440.000,00 KM
b) Za zapošljavanje Roma u Republici Srpskoj ........................................ 220.000,00 KM
c)
Za zapošljavanje Roma u Brčko Distriktu ............................................. 42.000,00 KM
3.1.1.Zavod za zapošljavanje Federacije Bosne i Hercegovine
Zavod za zapošljavanje FBiH je 17.08.2010. godine, u dnevnim novinama te na web stranici, objavilo
prvi Javni poziv za učešće u Programu zapošljavanja i samozapošljavanja Roma u 2009. godini. Cilj
Programa jeste stimuliranje poslodavaca za zapošljavanje nezaposlenih Roma, njihovo
osposobljavanje za radno mjesto, te stvaranje povoljnijih uvjeta za samozapošljavanje. Program
doprinosi poboljšanju socio-ekonomskog statusa romske populacije, a time i njihovoj inkluziji u ţivot i
rad šire društvene zajednice.
Imenovana je Komisija za selekciju, vrednovanje i ocjenu podnesenih zahtjeva po Programu, u
sastavu:
7
U daljnjem tekstu MLJPI
8
Memorandum o razumijevanju za implementaciju Plana potpisan je u julu 2009. godine, a njegov primarni cilj je
finansiranje programa koji de osigurati zapošljavanje romske populacije.
1) Haris Huskić, predsjednik
2) Cvijeta Vuković, član
3) Dervo Sejdić, član – predstavnik romske populacije
4) Ivan Tomić, sekretar Komisije
Sredstva u iznosu od 440.000,00 KM usmjerena su na:
-
Sufinansiranje poslodavaca radi zapošljavanja Roma sa evidencije nezaposlenih u iznosu
od 4.500,00 KM po jednoj osobi, a od toga se 3.000,00 KM odnosi na opremanje radnog
mjkesta i 1.500,00 KM za osposobljavanje – obuku za radno mjesto;
-
Sufinansiranje samozapošljavanja Roma u iznosu od 4.000,00 – 5.000,00 KM po jednoj
osobi z aobavljanje:
o Obrta ili srodne djelatnosti (stari zanati, domaća radinost, proizvodno i usluţno
zanatstvo) u iznosu od 5.000,00 KM,
o Sakupljanje sekundarnih sirovina u iznosu od 4.500,00 KM,
o Poljoprivrede (plastenička proizvodnja, pčelarstvo ili druga grana poljoprivrede) ili
druge djelatnosti u iznosu od 4.000,00 KM.
Krajnji korisnici grantova su poslodavci FBIH i nezaposleni Romi, prijavljeni na evidenciji
nezaposlenih u FBiH.
Kriteriji za vrednovanje zahtjeva fizičkih lica u realizaciji Programa zapošljavanja i
samozapošljavanja Roma obuhvataju:
1) Vrstu poslovne aktivnosti - prednost ima pokretanje obrta ili srodne djelatnosti, zatim
sakupljanje sekundarnih sirovina i pokretanje poljoproivredne djelatnosti, te druga vrsta
malog biznisa
2) Ţivotnu dob – prednost imaju mladi od 18 do 30 godina, zatim nezaposleni koji spadaju u
kategorije od 30 do 45 i 45 i više godina
3) Samozapošljavanje posebnih kategorija nezaposlenih osoba – prednost imaju osobe sa
većim stepenom invalidnost (preko 20%), članovi porodice šehida/poginulog borca i
samohrani roditelji;9
9
4) Duţina aktivnog traţenja posla putem biroa za zapošljavanje – osobe koje traţe posao
više od 60 mjeseci imaju prednost.
Kriteriji za vrednovanje zahtjeva pravnih lica u realizaciji Programa zapošljavanja i
samozapošljavanja Roma u 2009. godini su:
1) Vrsta poslovne aktivnosti – prednost ima proizvodna ili izvozno orijentirana firma,
poljoproivreda odnosno proizvodnja zdrave hrane, zatim proizvodno ili usluţno zanatstvo i
ostalo
2) Namjena sredstava – prioritet se daje prilagoĎavanju poslovnog prostora, te nabavci
potrebnih sredstava za proizvodnju i opremu
3) Postojeća uposlenost – firma sa uposlenih više od 30 radnika imaju prednost u odnosu na
firme sa manjim brojem uposlenika
4) Broj novozaposlenih radnika – za svako novootvoreno radno mjesto ostvaruje se jedan
bod
5) Broj radnika koji se zapošljavaju u odnosu na ukupnu zaposlenost – najmanju ocjenu
nose firme koje zapošljavaju manje od 10% radnika u odnosu na ukupnu zaposlenost, dok
prednost imaju firme koje upošljavaju više od 40% radnika u odnosu na ukupnu
zaposlenost.10
6) Zapošljavanje posebnih kategorija nezaposlenih osoba – najveću ocjenu pri vrednovanju
zahtjeva za inansiranje nose osobe s invaliditetom većim od 20%, članovi porodica
šehida/poginulih boraca, osobe sa statusom civilne ţrtve rata i samohrani roditelji.
Na Javni poziv prijavilo se 37 fizičkih lica za sufinansiranje njihovog samozapošljavanja i 22 pravna
lica koja su iskazala potrebu da zaposle ukupno 64 nezaposlena Roma. Komisija za selekciju,
vrednovanje i ocjenu zahtjeva podnijela je prijedlog Upravnom odboru Zavoda za zapošljavanje FBiH,
Pri evaluaciji zahtjeva sa istim brojem bodova, prednost se daje zahtjevu sa vedim brojem bodovaupravo prema
ovom kriterijumu, Samozapošljavanje posebnih kategorija nezaposlenih osoba.
10
Kriterij Broj radnika koji se zapošljavaju u odnosu na ukupnu zaposlenost je odlučujudi ukoliko se radi o zahtjevima
sa istim brojem bodova.
te je, u skladu s navedenim, 29.10.2010. godine donesena Odluka o odobravanju sredstava za
zapošljavanje i samozapošljavanje Roma u iznosu od 283.000,00 KM i to za samozapošljavanje 33
Roma – fizička lica (143.500,00 KM) i za zapošljavanje 31 Roma kod 13 poslodavaca (139.500,00
KM).11 Po nevedenom Javnom pozivu od realizacije Programa odustalo je 13 fizičkih lica, kojima su
odobrena sredstva u iznosu od 55.000,00 KM, i pet pravnih subjekata, kojima su dobrena sredstva u
iznosu od 99.000,00 KM za zapošljavaje 22 Roma. Tako je od ukupno odobrenih 283.000,00 KM
ostalo nerealizirano 154.000,00 KM, dok je ukupan iznos nerealiziranih sredstava za zapošljavanje i
samozapošljavanje Roma 311.000,00 KM. Stoga je Zavod za zapošljavanje FBiH 06.11.2010. godine
objavio Drugi javni poziv iste namjene. Prema Odluci UO od 10.02.2010. godine odobrena su sredstva
u iznosu od 256.500,00 KM, i to za samozapošljavanje 27 Roma fizičkih lica (121.500,00 KM) i za
zapošljavanje 30 Roma kod 21 poslodavca (135.000,00 KM). Od realizacije navedenih grantova
odustala su dva fizička lica (odobrena sredstva u iznosu od 8.000,00 KM) i tri pravna lica koja su
predvidjela zapošljavanje četiri osobe (odobreno 18.000,00 KM). Iz navedenog uočavamo da je od
ukupno planiranih 440.000,00 KM za realizaciju Programa zapošljavanja i samozapošljavanja Roma
utrošeno 359.500,00 KM. Preostala sredstva u iznosu od 80.500,00 KM bili su objektom trećeg poziva
za finansiranje projekata zapošljavanja i samozapošljavanja Roma, koji je objavljen u vidu saopštenja
javnosti na press konferenciji te putem medija. Navedena sredstava su utrošena u punom iznosu od
80.500,00 KM u sklopu trećeg poziva. Tako da možemo konstatovati da je u sklopu ovog granta
ukupno zaposleno 98 osoba od čega 33 osobe u procesu zapošljavanja kod poslodavaca a 65 u
procesu samozapošljavanja.
Prema Izvještaju Zavoda za zapošljavanje FBiH, osnovna prepreka u realizaciji Programa za
zapošljavanje i samozapošljavanje Roma jeste (ne)obrazovanost romske populacije koja im
onemogućava i oteţava angaţman kod poslodavaca, ali i predstavlja značajnu teškoću pri samoj
registraciji obavljanja odreĎenog obrta.12 Prepoznavši potrebu za obukom i osposobljavanjem za
odreĎeno radno mjesto, Zavod je upravo za tu namjenu Programom planirao/usmjeravao sredstva u
iznosu od 1.500,00 KM za jedno radno mjesto. S obzirom da je započeta aktivnost na formiranju baze
podataka o potrebama romske populacije, uključujući obrazovnu strukturu, Zavod za zapošljavanje će,
u daljnjoj realizaciji projekata u oblasti zapošljavanja i samozapošljavanja Roma, vršiti dokvalifikaciju
11
Zavod za zapošljavanje FBiH, Izvještaj o realizaciji Programa zapošljavanja i samozapošljavanja Roma u Federaciji
Bosne i Hercegovine u 2009. godini, mart 2010.
12
Zainteresirani Romi imali su mogućnost
uključivanja u projekat Federalnog zavoda za zapošljavanje, „Uspjet ću!“, čiji je cilj bio priprema za zapošljavanje i
osposobljavanje za aktivno traţenje posla.
i prekvalifikaciju prema potrebama trţišta rada, što je, svakako, u skladu s Memorandumom o
razumijevanju u implementaciji Akcionog plana Bosne i Hercegovine. Vrlo značajna preporuka u
daljnjoj impementaciji projekata u oblasti zapošljavanja Roma odnosi se na gender pitanje. Naime,
kriteriji za vrednovanje zahtjeva u realizaciji Programa zapošljavanja i samozapošljavanja Roma nisu
predvidjeli spol kao kategoriju od značaja pri izboru krajnjih korisnika sredstava.
3.1.2 Brčko Distrikt
Zavod za zapošljavanje Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine objavilo je prvi Javni poziv za
zapošljavanje i samozapošljavanje Roma 14.10.2009. godine, koji je bio otvoren do 28.10.2009.
godine. Javni poziv je ponovo objavljen 15.02.2010. godine i bio je otvoren do 31.12.2010. godine
odnosno do plasmana sredstava.
Kriteriji za korištenje sredstava su bili:
-
Da je poslodavac ekonomski i trţišno sposoban da realizuje program;
- Da je program ekonomski opravdan i da obezbjeĎuje povećanje zaposlenosti;
- Da je nezaposleno lice koje poslodavac namjerava zaposliti iz reda romske populacije i
da je na evidenciji Zavoda najmanje tri mjeseca prije zaključenja ugovora o podsticaju;
- Da poslodavac uredno izmiruje plate i obaveze po osnovu plata za sve zaposlene i sve
obaveze po osnvu direktnih i indirektnih poreza.
Evaluacija projekata zapošljavanja i samozapošljavanja Roma vršila je Komisija u sastavu:
1) Radić Borka
2) Vehabović Majazudin
3) Vuković Nenad
4) Muratović Sabit, predstavnik romskog udruţenja „Romski san“.
Na prvi Javni poziv aplicirao je samo jedan poslodavac, JP „Komunalno Brčko“ d.o.o. Upravni odbor
je na osnovu prijedloga Komisije donio odluku o dodijeli granta JP „Komunalno Brčko“ d.o.o.
MeĎutim, isti je odustao od zapošljavanja Roma, a kao razlog naveden je iznos odobrenih sredstava
koja nisu dostatna za realizaciju projekta. Ovo bi trebala biti jasna poruka da sredstva planirana za
programe zapošljavanja i samozapošljavanja Roma nisu dovoljna i ne osiguravaju odrţivost u
doglednom periodu što će, ukoliko se ne načine odreĎene promjene, i u buduće predstavljati značajnu
barijeru u realizaciji aktivnosti iz oblasti zapošljavanja. Za samozapošljavanje nije apliciralo niti jedno
fizičko lice.
Na osnovu izvještaja Zavoda za zapošljavanje Brčko Distrikta od 10.08.2010.godine novčana sredstva
za zapošljavanje i samozapošljavanja Roma u Brčko Distriktu nisu bila utrošena odnosno nije
zaposlena niti jedna osoba romske nacionalne pripadnosti. Nakon održanog sastanka u Fojnici kada
je došlo do izmjene kriterija došlo je do zapošljavnaja 6 osoba romske populacije.13
Prema Izvještaju Zavoda za zapošljavanje Brčko Distrikta razlog neuspjeha realizacije aktivnosti u
oblasti zapošljavanja i samozapošljavanja Roma jeste slaba zainteresiranost poslodavaca. MeĎutim,
slab odziv na Javni poziv svakako moţe značiti i lošu informiranost i upućenost romske populacije o
mogućnostima zapošljavanja i samozapošljavanja. Aktivnosti koje se odnose na informiranje romske
populacije i pripremu za apliciranje za finansiranje trebale bi prethoditi objavljivanju javnog poziva.
TakoĎer, primjer dobre prakse mogu biti aktivnosti, koje je realiziralo Zavod za zapošljavanje FBIH, a
odnose se na pruţanje stručne pomoći pripadnicima romske nacionalnosti u izradi projekata
zapošljavanja i samozapošljavanja.
3.1.3. Zavod za zapošljavanje Republike Srpske
Zavod za zapošljavanje Republike Srpske objavio je Javni poziv za korištenje sredstava po Projektu
podrške zapopšljavanju Roma u Republici Srpskoj. Javni poziv je objavljen 03.08.2009. godine u
dnevnom listu „Glas Srpske“,internet stranici Zavoda i na oglasnim pločama u biroima. Kako Projekat
u potpunosti nije realiziran, Zavod za zapošljavanje je u oktobru 2009. godine raspisao ponovni Javni
poziv za sufinansiranje samozapošljavanja i sufinansiranja zapošljavanja kod poslodavaca koji je
trebao biti otvoren do utroška sredstava. MaĎutim, Javni poziv je zatvoren 31.07.2010. godine zbog
utvrĎivanja novih kriterija dodjele sredstava.
Kriteriji za korištenje sredstava su definirani Pravilnikom o korištenju sredstava Zavoda za
zapoljavanje Republike Srpske (Sluţbeni glasnik RS br. 38/08) i sadrţani su u samom prijedlogu
Projekta koji je odobren od strane UO Zavoda za zapošljavanje.
Kriteriji za poslodavca su:
-
da je registriran u skladu sa zakonskim propisima,
-
da izmiruje obaveze po osnovu poreza i doprinosa u skladu sa zakonom,
-
da je korisnik ekonomski sposoban da realizuje Projekat,
-
da dostavi program u kojem će obrazloţiti potrebe i razloge proijema novih radnika,
13
Informacije dobivene od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
da prema korisniku nije pokrenut ni otvoren stečajni odnosno likvidacioni postupak,
-
da se programom predviĎa zapošljavanje lica koja su prijavljena na evidenciji Zavoda
najmanje jedan mjesec, osim korisnika novčane naknade, lica koja se prvi put prijavlejuju
na evidenciju po završenom školovanju, nezaposlenih lica koja osnivaju preduzeće ili
otvaraju samostalnu radnju, odnosno lica kojima je prethodni radni odnos na neodreĎeno
vrijeme prestao zbog prestanka potrebe za njihovim radom, usljed stečaja ili likvidacije,
-
da ne zapošljava lica kojima je kod istog poslodavca prestao radni odnos u posljednja 24
mjeseca.
Kriteriji za samozapošljavanje nezaposlenog lica:
-
da je registrovao ili pokrenuo postupak registracije privatne djelatnosti u skladu sa
zakonskim propisima,
-
da je proijavljen na evidenciji nezaposlenih lica, odnosno da spada u utvrĎenu ciljnu
grupu,
da dostavi program u kojem će obrazloţiti djelatnost kao i način rada i sticanje profita.
-
Javnim pozivom za korištenje sredstava za zapošljavanje romske populacije definisano je iznos
granta;
1) Sufinasiranje samozapošljavanja u iznosu od 3.000,00 KM po jednom bezaposlenom licu
i
2) Sufinasiranje zapošljavnaja kod poslodavca u iznosu od 2.500,00 KM po jednom
nezaposlenom licu;
Na Javni poziv za korištenje sredstava po Projektu zahtjeve je podnijelo 14 pravnih lica i šest fizičkih
lica.
Članovi Komisije za obradu i ocjenu programa su:
1) Glibo Luka, dipl. ekonomista, predsjednik
2) Jakovljević Mirjana, dipl. ekonomista, član
3) Mrdić Danijela, ekonomista za finansije, član
4) Tahirović Ševko, predstavnik romske populacije, član
Salešević Ramo, zamjena
Nakon obrade i ocjene pristiglih aplikacija nakon objavljivanja provg javnog poziva od 220.000,00
KM raspoloţivih sredstava ukupno je odobreno 200.500,00 KM i to za :
-
samozapošljavanje 6 lica u iznosu od 18.000,00 KM
-
zapošljavanje kod poslodavca 73 lica u iznosu od 182.500,00 KM
Ukupno 79 lica je zaposleno.
U toku realizacije Projekta tri poslodavca su odustala od realizacije zapošljavanja četiri lica, jedan
poslodavac nije realizirao zapošljavanje šest od sedam odobrenih lica, jedno nezaposleno lice je
odustalo od samozapošljavanja a sa poslodavcem „Mobil emporio“ d.o.o. Banja Luka raskinut je
ugovor o zapošljavanju 50 lica, jer poslodavac nije obezbijedio bankarsku garanciju koja je neophodna
za realizaciju ugovora o zapošljavanju a temelji se na osnovu Člana 19. Pravilnika o korištenju
sredstava Zavoda.
Sredstva su finalno relizirana za zapošljavanje 18 lica u ukupnom iznosu od 47.500,00 KM.
-5 lica samozapošljavanje u iznosu od 15.000,00 KM;
-13 lica kod poslodavaca u iznosu od 32.500,00 KM;
Kontrola i evaluacija Projekta vrši se u skladu sa Pravilnikom o internim kontrolnim postupcima,
politikama i procerdurama u Zavodu za zapošljavanje RS i Uputstvom o provoĎenju navedenog
Projekta.Zavod za zapošljavanje o realizaciji Projekta redovno informira UO Zavoda, Ministarstvo
rada i boračko – invalidske zaštite RS i MLJPI BiH.
Prilikom kontrole, organizator poslova biroa je obavezan pratiti realizaciju Projekta i redovno
dostavljati Izvještaje o kontroli Filijali i Sektoru za posredovanje i aktivne mjere zapošljavanja.
Izvještaj treba da sadrţi:
-
zapisnik organizatora poslova biroa u kojem će navesti da li je radnik u radnom odnosu i
da li poslodavac uredno izvršava ugovorne obaveze. Zapisnik mora biti potpisan i od
strane poslodavca,
-
uredno popunjen obrazac kontrole programa zapošljavanja.
Sloţenost Projekta zapošljavanja i samozapošljavanja Roma ogleda se u specifičnostima ciljne grupe.
Naime, poslodavci su kao razloge odustajanja od realizacije projekata navodili, pored teške ekonomske
situacije, i nemogućnost angaţovanja pripadnika romske nacionalnosti sa odgovarajućom
kvalifikacijskom strukturom. Ovo je značajan indikator da dokvalifikacija i prekvalifikacija romske
populacije treba da ide uporedo (ili u pojedinim slučajevima čak i da prethodi) sa realizacijom
aktivnosti u oblasti zapošljavanja Roma.
TakoĎer, problem prijavljivanja Roma na evidenciju nezaposlenih lica prisutan je u dva oblika: ili se ne
prijavljuju ili se prilikom prijavljivanja ne izjašnjavaju kao Romi.
1. Akcioni plan za stambeno zbrinjavanje Roma
Akcionim planom za stambeno zbrinjavanje Roma utvrĎeni su sljedeći ciljevi i mjere:
CILJ
1.
2.
3.
1. Urbanizacija romskih naselja
(naselja u kojima ţive Romi)
i legalizacija individualnih
stambenih objekata
4.
5.
6.
7.
MJERE
Evidentiranje i valorizacija postojećih objekata u kojima ţive Romi te izrada jedinstvene baze
podataka koristeći dosadašnja istraţivanja Misije OSCE-a u BiH i socijalnog istraţivanja
Vijeća Roma BIH
Reguliranje imovinskopravnih odnosa, odnosno pravnog statusa zemljišta na kojem se naleze
objekti u kojima ţive Romi
Legalizacija bespravno izgraţenih objekata uz propisanu projektnu dokumentaciju i ureĎenje –
urbanizacija naselja u kojima ţive Romi u skladu s prostorno – planskom dokumentacijom
(izrada i izmjene i dopune regulacionih i prostornih planova)
Dodjela zamjenskih lokaliteta u skadu s regulacionim planovima, a u svru trajnog stambenog
zbrinjavanja, tamo gdje je izmještenje eophodno
Izrada i rekonstrukcija infrastrukturnih objekata u skladu s planskom dokumentacijom u
naselkjima u kojima ţive Romi
Sanacija i rekonstrukcija postojećih legalno izgraĎenih i naknano legaliziranihobjekata u cilju
poboljšanja uvjeta stanovanja
Stvaranje povoljnijeg zakonodavnog okvira (izrada novih i izmjene i dopune postojećih zakona
i podzakonskih akata u oblastima koje se tretiraju u ovom akcionom planu)
8. Jačanje kapaciteta u okviru Ministarstva za čljudska prava i izbjeglice BIH, nadleţnih entitetskih
ministarstava, Vijeća Roma BiH za implementaciju akcionih planova (osnivanje odgovarajućih
institucija)
2. Edukacija i podizanje svijesti
društva i romske populacije o
rješavanju
stambenih
problema, pravnoj regulativi,
kulturi stanovanja i drugo
1. Obrada informacija iz baze podataka i pripreme za objavljivanje
2. Kreiranje, produkcija i emitiranje video, audio i štampanih priloga o stambenim problemima
Roma
3. Podrška dvojezičnom romsom časopisu
4. Organiziranje javnih tribina, konferencija i drugih skupova o rješavanju stambenih pitanja
Roma
5. Formiranje stručnih timova za podršku romskim udrugama i pojedincima u rješavanju
stambenih pitanja
6. Organiziranje specijaliziranih seminara za: a)romsku populaciju; b) druge ciljne grupe
3. Planiranje i izgradnja novih
1. Izrada programa za finansiranje stambene izgradnje: a) socijalni program; b) donatorks sredstva; c)
stambenih
objekata
kroz
socijalne, dontorske i kreditne
programe
kreditni program.
2. Planiranje i izgradnja kolektivnih i individualnih stambenih objekata, imajući u vidu potrebu za
inkluzijom Roma u društvo
Realizacija ciljeva predviĎenh Akcionim planom na polju stambenog zbrinjavanja protiče vrlo sporo
usljed obavezujućih administrativnih procedura.
Metodologijom realizacije sredstava za stambeno zbrinjavanje Roma definirane su aktivnosti koje je
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, kao resorno ministarstvo, obavezno uraditi. Ona obuhvata
sljedeće:
1.
Donijeti odluku o kriterijima za korištenje sredstava za realizaciju Akcionog plana za
rješavanje problema Roma iz oblasti stambenog zbrinjavanja
2.
Raspisati javni poziv za odabir projekata
3.
Donijeti odluku o imenovanju komisije za odabir projekata iz oblasti stambenog
zbrinjavanja Roma u BiH
4.
Kreirati obrazac za prijavu projekata
5.
Donijetu odluku o odabiru projekata
6.
Definirati način udruţivanja sredstava za istu namjenu iz drugih izvora – pripema
memoranduma o razumijevanju
Realizacija navedenih aktivnosti:
RB
Aktivnost
Realizirano
(DA/NE)
1. Donijeti odluku o kriterijima za korištenje sredstava za
DA
realizaciju Akcionog plana za rješavanje problema
Roma iz oblasti stambenog zbrinjavanja
2. Raspisati javni poziv za odabir projekata
DA
3. Donijeti odluku o imenovanju komisije za odabir
DA
projekata iz oblasti stambenog zbrinjavanja Roma u
BiH
4. Kreirati obrazac za prijavu projekata
DA
5. Donijetu odluku o odabiru projekata
DA
6. Definirati način udruţivanja sredstava za istu namjenu
DA
iz drugih izvora – pripema memoranduma o
razumijevanju
Odlukom Vijeća Ministara Bosne i Hercegovine od 11. juna 2009. godine o rasporedu budţetskih
sredstava za rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja, zdravstvene
zaštite i realizacije programa evidentiranja i uspostave baze podataka o Romima u Bosni i Hercegovini
osigurana su sredstva za stambeno zbrinjavanje Roma u iznosu od 1.863.000,00 KM, a utrošiće se
kako slijedi:

Za stambeno zbrinjavanje Roma u Federaciji Bosne i Hercegovine ....... 1.167.000,00 KM

Za stambeno zbrinjavanje Roma u Republici Srpskoj ...............................583.000,00 KM

Za stambeno zbrinjavanje Roma u Brčko Distriktu ..................................113.000,00 KM
Dodatna sredstva, koja su osigurana po osnovu sporazuma sa Ministarstvom za prostorno ureĎenje
FBiH iznose 312.800,00 KM.
Prema tome, ukupna sredstva osigurana od strane vlade za stambeno zbrinjavanje Roma u BiH iznose
2.175.800,00 KM (iznos za Federaciju povećan je na iznos od 1.479.800,00 KM)14.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine je 23. juna 2009. godine objavilo Javni
poziv za prikupljanje projektnih prijedloga za rješavanje problema Roma u oblasti stambenog
zbrinjavanja u cilju implementacije Akcionog plana BiH za rješavanje problema Roma u oblasti
stambenog zbrinjavanja.
Pravo učešće na Javnom pozivu imale su općine, gradovi, kantoni, entiteti, domaće i strane, vladine i
nevladine neprofitne organizacije i institucije i drugi domaći i strani donatori u saradnji sa općinom na
čijem se području provodi projekat.
U Javnom pozivu definirani su i opći uvjeti za učešće koji su ujedno eliminatorni i obavezujući za sve
podnosioce:
1) Krajnji korisnici projekata su Romi i romska domaćinstva u potrebi za stambenim
zbrinjavanjem ili unapreĎenjem uvjeta stanovanja
2) Izbor krajnjih korisnika vrši se na osnovu Uputstva o načinu i postupku odabira korisnika
projekata pomoći za stambeno zbrinjavanje Roma u Bosni i Hercegovini, koje je donijelo
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.
3) Traţeni iznos po osnovu projektnog prijedloga ne smije preći 300.000,00 KM.
(Napomena: ukupna vrijednost projekta moţe biti veća od naznačene ako su osigurana
dodatna sredstva iz drugih izvora.)
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice je formiralo Komisiju za odabir projekata iz oblasti
stambenog zbrinjavanja Roma. Imenovani članovi Komisije su:
1) Saliha Đuderija, predsjednik
14
Prema Informaciji u povodu potpisivanja sporazuma sa SIDA organizacijom, 23.11.2009. godine – stambeno
zbrinjavanje Roma, MLJPI
2) Danijel Čapelj, član
3) Fehim Osmanović, član, romski predstavnik
4) Saša Mašić, član, romski predstavnik
5) Ivica Kovačević, član
6) Ljiljana Šantić, član
Komisija je izvršila vrednovanje projektnih prijedloga u skladu s donesenim kriterijima, a Odluku o
odabiru projekata donio je ministar.
Sredstva za stambeno zbrinjavanje Roma osigurana iz budţeta Bosne i Hercegovine u iznosu od
2.175.800,00 KM u potpunosti su plasirana za devet najuspješnijih projekata kojim je predviĎena
izgradnja cca 104 stambena objekta i izgradnja kanalizacione mreţe u naselju u kojem ţivi 15 romskih
porodica.
Vrlo značajno učešće u finansiranju stambenog zbrinjavanja Roma dala je i Švedska agencija SIDA.
Naime, SIDA je osigurala dodatna sredstva namijenjenih za finansiranje preostalih osam projekata iz
2009. godine u ukupnom iznosu od 1.885.714,00 KM kao udruţujuća sredstva čime je osigurana
izgradnja još 80 kuća i rekonstrukcija za cca 29 kuće, sanacije jednog lokalnog puta za romsko naselje.
Ukupna sredstva osigurana od strane implementatora projekata iz vlastitih izvora iznose cca
1.822.200,00 KM. U navedeni iznos uključena su i sredstva aplikanata Hilfswerk Austrija (730.700,00
KM) kojim su pokriveni troškovi administracije (plate, vozila, gorivo itd.)15, te Caritas Sarajevo
(150.000,00 KM) i Leda Zenica (80.000,00 KM), čija su sredstva takoĎer, vjerujemo, utrošenu u istu
svrhu iako u izvještajima o utrošku sredstava to nije navedeno.
Ukupna vrijednost programa stambenog zbrinjavanja Roma za 2009. godinu iznosi cca 5.883.714,50
KM, računajući sredstva koja aplikant Grad Banja Luka prikazuje u iznosu od 392.000,00 KM . Ovdje
se radi o sredstvima iz period 2007/2008 koja su bila izdvojena prije nego je Bosna i Hercegovina
postala članica Dekade za Rome.
Izvor finansiranja
Budţet Bosne i Hercegovine
SIDA
Federalno
mininistarstvo
prostornog ureĎenja
Implementatori projekta
Iznos
1.863.000,00
1.885.714,50
312.800,00
1.822.200,00
15
Izvor: zapisnik sa sastanka rada Komisije januar/februar 2010
UKUPNO
5.883.714,50
Ako se iz ukupne vrijednosti Programa izdvoje sredstva implementatora i ranije uloţena sredstva
Grada Banja Luka onda se da konstatovati da su za izgradnju i rekonstrukciju kuća, izgradnju i
rekonsturkciju infrastrukture obezbjedjena ukupna sredstva u iznosu 4.060.514,00 KM i to budţet BiH
2.175.800,00 KM i budţet SIDE 1.885.714,00 KM.
3.1.1.Realizacija projekata
Javni poziv za prikupljanje projektnih prijedloga za rješavanje problema Roma u oblasti stambenog
zbrinjavanja objavljen je 23.06.2009. godine, a rok za podnošenje projektnih prijedloga bio je
23.07.2009. godine.Ukupna raspoloţiva sredstva namijenjena za sufinansiranje projekata stambenog
zbrinjavanja Roma su iznosila 2.175.800,00 KM. Sredstva koja su traţena podnesenim projektima, koji
su zadovoljili kriterije, iznosila su 5.503.675,72 KM. Ukupni traţeni iznos, uključujući i projekte koji
nisu zadovoljili kriterije, iznosio je 11.891.753,72 KM. Iz navedenog proizilazi da je potreba za
finansijskim sredstvima u oblasti stambenog zbrinjavanja mnogo veća od onog što Vlada izdvaja za
rješavanje datog problema.
Na Javni poziv prijavljeno je 34 projektna prijedloga od čega ih 19 nije razmatrano, jer nisu dostavili
traţenu dokumentaciju utvrĎenu Javnim pozivom. Nakon obavljenog bodovanja, odabrani su projekti
koji će biti finansirani budţetskim sredstvima.
FEDERACIJA BIH
Naziv aplikanta
1.
HILFSWERK – Austrija
2.
Općina Maglaj
3.
Općina Sanski Most
4.
Općina Kladanj
5.
Općina Ključ
1.479.000,00 KM
REPUBLIKA SRPSKA
Općine koje su pokrivene projektom
Kiseljak, Zenica i Jajce
Maglaj
Sanski Most
Kladanj
Ključ
RB
Općine koje su pokrivene projektom
Bijeljina
Teslić
Kozarska Dubica
RB
1.
2.
3.
Naziv aplikanta
HILFSWERK – Austrija
Općina Teslić
Kozarska Dubica
583.000,00 KM
BRČKO DISTRKT
Općine koje su pokrivene projektom
Brčko Distrikt
RB
Naziv aplikanta
1.
Brčko Distrikt
113.000,00 KM
U Tabeli su prikazani svi projekti za stambeno zbrinjavanje Roma u 2009. godini za 17 općina u Bosni
i Hercegovini uključujući i one koji se finansiraju sredstvima SIDA-e.
RB
Podnosilac projekta,
općina/entitet
1. Hilfswerk-Austria,
općine
u
FBIH: Kiseljak, Zenica i Jajce
2. Općina Maglaj
3. Općina Sanski Most
4. Općina Kladanj
5. Općina Ključ
6. Hilfswerk-Austria, u RS, općina
Bijeljina
7. Općina Teslić
8. Općina Kozarska Dubica
9. Brčko Distrikt
10. CARITAS Kanton Sarajevo
11. Grad Banja Luka
12. Kladanj
13. LEDA Zenica
14. Vitez
15. Općin Bihać
16. Travnik
UKUPNO
Iznos budžetskih
sredstava
1.167.000,00 KM
+ 312.000,00 KM
udruženih
sredstava FBiH)
Iznos uloženih
sredstava po
SIDA projektu
1.173.000,00
0
783.700,00
49.856,70
150.000,00
17.386,00
88.757,30
380.000,00
0
0
0
331.242,70
0
5.000,00
1.500,00
4.000,00
100.000,00
100.000,00
103.000,00
100.000,00
113.000,00
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
595.684,28
95.954,50
37.833,02
200.000,00
130.000,00
375.000,00
120.000,00
25.000,00
20.000,00
30.000,00
150.000,00
392.000,00
4.000,00
80.000,00
30.000,00
95.000,00
2.000,00
2.175.000,00
Učešće podnosioca
projekta ili općine
1.885.714,50 1.822.200,00
Navedeni podaci u koloni 1 i 2 su dobiveni od strane Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Podaci iz kolone 3 su „dobiveni“ od strane implementatora i njihovih partnera ili od strane
Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH. Podaci u ovoj koloni nisu precizni, jer, na ţalost,
pojedini implementatori nisu htjeli da odgovore na postavljeno pitanjene smatrajući da nisu duţnim da
dostave traţene informacije .
Od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice dobili smo dopis u kojem nas obavještavaju:
„Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH vrši redovni monitoring realizacije projekata za
stambeno zbrinjavanje Roma, kao i utroška sredstava. Svi projekti podliježu obaveznoj kontroli od
strane revizora, koji ima ovlaštenje da pregleda finansijsku dokumentaciju. Kako ne bi dolazilo do
nesporazuma i reagovanja sa terena, tj. od strane implementatora projekata, molimo vas da se obratite
Ministarstvu. Implementatori nisu obavezni da vam dostavljaju ugovore i finansijsku dokumentaciju”.
Stoga je nuţno podsjetiti da je drţava Bosna i Hercegovina potpisala Dekleraciju i pritom pristala na
pravila i obaveze ovog programa. Jedno od pravila programa Dekade odnose se na JAVNOST I
TRANSPARENTNOST. Budući da je RIC – Kali Sara Decade Watch organizacija, te pripada Decade
Watch mreži/koalicaiji romskih nevladinih organizacija članica Dekade, koje nadgledaju
implementaciju cjelokupnog procesa Dekade 2005-2015 u svojim državama i procjenjuju stepen i
kvalitetu sprovedenih aktivnosti, aktivnosti u procesu monitoringa realizacije akcionih planova su
opstruirane. Na ovaj način onemogućeno nam je iznošenje „stručnog mišljenja” o načinu utroška
sredstava, iznosu ulaganja implementatora kao i kvalitetu ugovora koji su potpisani izmeĎu partnera i
implementatora i korisnika, te mogućnosti savjetovanja o prevazilaţenju odreĎenih problema.
Netransparentnost traţenih podataka otvara i sumnju da se isti iz nekog razloga ţele prikriti.
U nastavku slijedi tabelarni prikaz realiziranih aktivnosti odobrenih projekata.
Aktivnost
Brčko Distrikt
Realiza
1. Predstavnici
DA, predstavnici udruţenja „Romski san
Roma
učestvovali su u
procesu izrade
projekta?
2. Preliminarna
lista korisnika:
a) Da
a) Da li je kreirana
preliminarna
lista
korisnika?
b) Da
li
je
b) Da, objavljen Javni poziv 30.11.
obavijest
o
prikupljanju
prijava krajnjih
korisnika javno
emitirana?
c) Kriteriji
za
c) Opći uvjeti:
formiranje
- Romi i romska domaćinstva koja
preliminarne
UtvrĎeno pravo vlasništva nad st
liste korisnika?
projekta ili pravo vlasništva na ne
zemljištu; Stambena jedinica koja
se smatra neuvjetnom za stanova
o minimumu stambenih uvjeta; K
i članovi njegovog domaćinstva n
stambenu jedinicu koja se smatra
utvrĎenim standardima o minimu
Posebni uvjeti:
- Broj članova porodice; Socijalne
onesposobljenjem/invaliditetom ;
poginulih boraca; Porodice nesta
alternativnog smještaja;
d) Provjera
tačnosti
podataka
potencijalnih
korisnika
pomoći
za
stambeno
zbrinjavanje:
d) Podaci provjeravani u Centru za
Roma, izlaskom na lice mjesta i
udruţenja Roma, te podaci iz baz
projekata.
e) Preliminarna lista od 26.02.2010.
Odjeljenja Vlade Brčko Distrikta
stambena pitanja, Centra za socij
mjesnim zajednicama iz kojih potič
„Romski san“.
e) Objavljivanje
preliminarne
liste
potencijalnih
korisnika
f) Prigovori
3. Finalna
korisnika
4. Komisija
f) Uloţen jedan prigovor, koji je od
lista Objavljena 15.03.2010. godine
4. Tenderska
procedura
za
izbor izvoĎača
radova
5. Problemi
i
prepreke
Prvostepena komisija:
1. Slavica Mihajlović, Odjeljenje
predsjednik
2. Sabit Muratović, Udruţenje „Rom
3. Dragana Simić, Odjeljenje za r
pitanja
Drugostepena komisija:
1. Fatima Fazlović, Odjeljenje za zd
2. Avdo Aljić, poslanik u Skupštini
3. Mitar Milić, Odjeljenje za raselje
Objavljena 02.07.2010. godine i otvorena
Nije navedeno
Napomena: I pored toga što je tenderska procedura objavljena 02.07. a zatvorena 19.08.2010. godine u
Distriktu Brčkom, radovi nisu počeli u vrijeme naše posjete krajem septembra 2010. godine. Iako nas
je šefica odjela u Ministarstvu za raseljena lica i izbjeglice DB uvjeravala da će radovi započeti
početkom oktobra i biti okončani do kraja mjeseca, to se ipak nije desilo. Razlog ovako sporoj
administraciji i realizaciji planiranih aktivnosti treba traţiti i u nezainteresiranosti lokalnih vlasti kao i
vrlo lošoj organizacijskoj stukturi, te nedovoljnim kapacitetima, prije svega manjkavosti ljudskog
resursa romskog udruţenja To dokazuje i činjenica da su liste korisnika bile formirane 15. marta, a
tenderska procedura objavljena tek u julu 2010. godine. U vrijeme naše posjete nisu bili pripremljeni
Ugovori sa korisnicima niti Ugovori sa izvoĎačem radova, tenderskim izbornikom. Ovdje, kao i u
drugim područjima teritorije Bosne i Hercegovine, mnoge aktivnosti su potisnute u stranu zbog
Parlamentarnih izbora.
Op
ćin
a
Klj
uč
Aktivnost
Realizacija
1. Predstavnici Roma učestvovali su u procesu izrade Da, predstavnici udruţenja „Ponjir“
projekta?
2.
Preliminarna lista korisnika:
a) Da
a) Da li je kreirana preliminarna lista korisnika?
b) Da li je obavijest o prikupljanju prijava krajnjih
korisnika javno emitirana?
c) Kriteriji za formiranje preliminarne liste korisnika?
d) Provjera tačnosti podataka potencijalnih korisnika
pomoći za stambeno zbrinjavanje
b) /
e) Objavljivanje
korisnika
e) Preliminarna listaje formirana prije izrade projektnog prijedloga te je
predstavljala osnov za procjenu i planiranje potrebnih sredstava za
izgradnju i sanaciju
f) /
preliminarne
liste
f) Prigovori
3. Finalna lista korisnika
4. Tenderska procedura za izbor izvoĎača radova
5. Komisija
1. Problemi i prepreke
potencijalnih
c) /
d) Preliminarna lista nastala je na osnovu podataka dostavljenih od
udruţenja „Ponjir“, te terenskog obilaska objekata
Finalna lista je formirana nakon
dostavljanja potrebne dokumentacije
(dokaz vlasništva i kućna lista), a
razlika izmeĎu preliminarne i finalne
liste je u dva korisnika.
Javni poziv izvoĎačima radova
objavljen
je 19.07.2010. godine.
Otvaranje
ponuda
desilo
se
16.08.2010. godine, a početak radova
trebao da bude u septembru 2010.
godine.
/
Općin anije navela probleme. Člnaovi
romske zajednice se ţalili Kali Sari na
fianlni spisak korisnikajer prema
njihovim informacija neki od korisnka
ţive van BiH a korisnici su ovog
programa.
Napomena: Općina Ključ aplicirala je za finansiranje projekta Stambeno zbrinjavanje Roma. Projektom je planirana izgradnja šest
stambenih jedinica te sanacija 31 objekta, a ukupan broj korisnika je 159 Roma. Prema Evaluaciji MLJPI, Općina Ključ posjeduje dokaze
o pravu vlasništva nad stambenom jedinicom – logički okvir i potvrda MUP-a, pravu na korištenje stambenih jedinica – logički okvir, te
dokaze o ispunjavanju uvjeta zakona o graĎenju – logički okvir. Projekat takoĎer ispunjava uvjete o namjeni sredstava, jer obuhvata
izgradnju stanova i kuća, poboljšanje uvjeta stanovanja kao i sanaciju i urbanizaciju romskih naselja. Ukupna vrijednost projekta je
520.000,00 KM, a traţeni iznos je 420.000,00 KM.
Op
ćin
a
Vit
ez
Aktivnost
Realizacija
1. Predstavnici Roma učestvovali su u procesu izrade Da, predstavnici romskih udruţenja
projekta?
„Ternipe“ i „Romano zuralipe“
2.
Preliminarna lista korisnika:
a) Preliminarna lista korisnika nije sačinjena pri izradi samog projekta.
a)
Da li je kreirana preliminarna lista korisnika?
Prijedlog korisnika sačinjen je nakon što je projekat odobren.
b)
Da li je obavijest o prikupljanju prijava krajnjih
b) Ne
korisnika javno emitirana?
c)
Kriteriji za formiranje preliminarne liste korisnika?
d)
Provjera tačnosti podataka potencijalnih korisnika
pomoći za stambeno zbrinjavanje
e)
Objavljivanje preliminarne liste potencijalnih korisnika
f)
Prigovori
3. Finalna lista korisnika
c) Osnovni kriterij je stanje socijalne potrebe romske porodice i stanje
stambene jedinice. Lista korisnika sačinjena na sastancima općinske
komisije uz sugestiju Centra za socijalni rad Vitez i romskih nevladinih
udruţenja „Ternipe“ i „Romano Zuralipe“ iz Viteza.
d) Provjera izvršena na osnovu dokumentacije Centra za socijalni rad
Vitez, uvidom na teren, provjerom stanja nekretnina u Sluţbi za
imovinsko- prane poslove, katastar i urbanizam Općine Vitez
e) Preliminarna lista nije bila javno objavljena, već je romska zajednica o
njoj bila informirana putem udruţenja „Ternipe“ i „Romano Zuralipe“.
f) /
Napomena:
Odlukom
Komisije
kandidati su poredani po prioritetu za
sanaciju i izgradnju stambenih
objekata. U tom smislu, ukoliko ne
4. Tenderska procedura za izbor izvoĎača radova
5. Komisija
6. Problemi i prepreke
bude dovoljno finansijskih sredstava
za sve, stambene jedinice će se sanirati
počev od broja jedan pa nadalje do
iscrpljenja raspoloţivih sredstava.
Dinamika radova:
početak
izgradnje
objekata:
01.09.2010.
završetak
graĎevinskih
radova
15.10.2010.
pregled radova, tehnički prijem,
evaluacija projekta i izvještaji i dr.
01.12.2010.
1. Ruţica Martinović, referent za
predmjere i kalkulacije, član
2. Smajić Osman, referent za
raseljena lica, član
3. Osmanović Fehim, udruţenje
„Ternipe“, član
4. Tahirović
Sabahudin,
udruţenje „Romano zuralipe“,
član
5. Garić
Milica,
direktorica
Centra za socijalni rad, član
- Najveći problem predstavlja
izbor krajnjih korisnika zbog
nedovoljno
definiranih
kriterija od strane nadleţnog
Ministarstva
- Veliki broj romskih udruţenja
relativno malobrojnoj romskoj
zajednici u Vitezu što graĎane
romske zajednice zbunjuje i,
na neki način, razjedinjuje
- Nisu planirana ni simbolična
sredstva za rad općinske
komisije, tako da su pojedini
članovi najavili odbijanje
saradnje u narednim sličnim
projektima.
Napomena: Općina Vitez je podnijela projekat sanacije stambenih objekata 36 romskih obitelji. Prema Evaluaciji MLJPI, Općina Vitez
posjeduje dokaze o utvrĎenom pravu vlasništva nad stambenom jedinicom – logički okvir, pravu korištenja stambenih jedinica – logički
okvir te da su ispunjeni uvjeti zakona o graĎenju – logički okvir. Projekat takoĎer ispunjava uvjete o namjeni sredstava. Ukupna vrijednost
projekta je 160.000,00 KM, a traţeni iznos je 130.000,00 KM.
Iako su općinske strukture bile veoma angaţirane u nastojanjima da aktivnosti budu realizovane u planiranim vremenskim okvirima, teškoće
u realizaciji su ipak nastale i to zbog neusaglašenosti romskih predstavnika oko izbora liste korisnika, te vrlo lošoj komunikaciji na relaciji
Centar za socijalni rad i Općina. Naime, Centar za socijalni rad nije pokazao dovoljno interesovanja niti volje za učešće u izboru korisnika
prema podacima kojim raspolaţu. Romska udruţenja su kreirali „svoje liste korisnika“ bez spremnosti na meĎusobnu saradnju i kompromis.
Predstavnik Roma, član drţavne komisije za izbor projekata, u isto vrijeme bio je i član općinske komisije za izbor korisnika što je svakako
sukob interesa.
Op
Aktivnost
Realizacija
ćin
a
Bih
ać
1. Predstavnici Roma učestvovali su u procesu izrade Da, predstavnici Roma Općine Bihać
projekta?
2.
Preliminarna lista korisnika:
a) Da li je kreirana preliminarna lista korisnika?
a) Preliminarna lista sačinjena je prema podacima JU Centra za socijalni
rad i sugestijama romskog udruţenja „Rom“.
b) Da li je obavijest o prikupljanju prijava krajnjih
b) Ne
korisnika javno emitirana?
c) Kriteriji za formiranje preliminarne liste
c) Osnovni kriterij: najugroţeniji pripadnici romske populacije
korisnika?
d) Provjera tačnosti
podataka
potencijalnih
d) Provjera podataka izvšena na osnovu terenskih obilazaka predstavnika
korisnika pomoći za stambeno zbrinjavanje
JU Zavoda za prostorno ureĎenje, te provjerama imovinskog stanja od
strane romskog udruţenja „Rom“
e) Objavljivanje preliminarne liste potencijalnih
e) Preliminarna listaje ujedno bila i finalna, te je objavljena na web
korisnika
stranici Općine Bihać 13.07.2010. godine
f) Prigovori
f) Prigovora nije bilo
d) Finalna lista korisnika
e) Tenderska procedura za izbor izvoĎača radova
f) Komisija
Objavljena u julu na web stranici
Općine Bihać
Javni poziv za izradu idejnog i glavnog
projekta saobraćajnica sa komunalnom
infrastrukturom i stambene objekte
objavljen je 07.07.2010. godine
1) Izolda
Osmanagić,
pomoćnica načelnika za
društvene djelatnosti i
mlade,
koordinatorica
Projekta
2) Jasmina Ibrahimpašić, šef
Odsjeka u sluţbi urbanog
ureĎenja i graĎenja, član
3) Jadranka
Redţić,
pomoćnica načelnika za
imovinsko-prave poslove,
član
4) Aida
Omanović,
7. Problemi i prepreke
-
direktorica JU Ventar za
socijalni rad, član
5) Sead
Dţemaili,
predsjednik
udruţenja
„Rom“, član
Usaglašavanje liste korisnika
Nedovoljna
obrazovanost
romske populacije
Napomena: Općina Bihać je aplicirala projektom UreĎenje prostora Maskare u svrhu stambenog
zbrinjavanja Roma. Krajnji korisnici projekta su 25 romskih obitelji. Evaluacijom MLJPI Općina
Bihać posjeduje dokaze o pravu vlasništva nad stambenom jedinicom – logički okvir, pravu korištenja
stambenih jedinica – logički okvir te da su ispunjeni uvjeti zakona o graĎenju – logički okvir. Ukupna
vrijenost projekta je 475.000,00 KM, a traţeni iznos 370.000,00 KM.
U implementaciji navedenog Projekta problem se javio u kreiranju prijedloga liste korisnika. Naime, i
u ovom, kao u većini projekata, uočeno je da lideri romskih udruţenja predlaţu i snaţno se zalaţu kako
bi članove vlastite obitelji stavili na listu korisnika. Zatim, lokalitet predviĎen za graĎenje nije
dovoljno veliki za broj predloţenih stambenih jedinica što je dodatno usporavalo projektne aktivnosti.
Ovaj problem „riješen“ je na naš prijedlog gradnje spratnih stambenih jedinica, iako u prvom momentu
nije bio prihvaćen od strane romskog udruţenja zbog „nerješenih odnosa“ unutar romske zajednice.
Op
ćin
a
Tra
vni
k
Aktivnost
Realizacija
1. Predstavnici Roma učestvovali su u procesu izrade Da
projekta?
Preliminarna lista korisnika:
2.
a) Da li je kreirana preliminarna lista korisnika?
a) Da,
b) Da li je obavijest o prikupljanju prijava krajnjih
b) Ne
korisnika javno emitirana?
c) Kriteriji za formiranje preliminarne liste korisnika?
c) Kriteriji: socijalni status, uvjeti u kojima ţive, broj članova domaćinstva
d) Provjera tačnosti podataka potencijalnih korisnika
d) Provjera podataka izvšena na osnovu terenskih obilazaka članova Komisije
pomoći za stambeno zbrinjavanje
te stručnih lica zauţenih za projekat
e) Objavljivanje preliminarne liste potencijalnih
e) /
korisnika
f) Prigovori
f) Prigovora nije bilo
3. Finalna lista korisnika
Objavljena
4. Tenderska procedura za izbor izvoĎača radova
Započeta 05.05.2010. godine
Početak radova: 01.07.2010. godine
Završetak radova: 15.09.2010. godine
5. Komisija
/
6. Problemi i prepreke
- Očekuju se po završetku radova
zbog nepostojanja graĎevinske
dozvole
Obrazloţenje: Općina Travnik je podnijela projekat Stambeno zbrinjavanje Roma u naseljima Radalji i Bešlike. Prema Evaluaciji MLJPI,
aplikant posjeduje dokaze o utvrĎenom pravu vlasništva nad stambenom jedinicom – logički okvir i posjedovni list, pravu korištenja
stambenih jedinica – logički okvir, te da su ispunjeni uvjeti zakona o graĎenju – logički okvir i urbanistička saglasnost. MeĎutim, nakon
izgradnje objekta Elektrodistribucija Općine Travnik nije dozvolila priključak struje sa starog objekta na kojem se nalazi legalan priključak
odnosno Elektrodistribucija zahtijeva plačanje priključka u iznosu od 700,00 KM, a sredstva za tu namjenu nisu planirana projektnim
prijedlogom niti ih je Općina planirala svojim budţetom. Zbog navedenog je ovaj objekat još uvijek neuseljen. Krajnji korisnici projekta su
65 obitelji odnosno 400 članova. Ukupna vrijednost projekta je 575.900,00 KM, a traţeni iznos je 570 .000,00 KM.
Op
ćin
a
Ko
zar
ska
Du
bic
a
Aktivnost
Realizacija
1. Predstavnici Roma učestvovali su u procesu izrade Da
projekta?
2. Preliminarna lista korisnika:
a) Preliminarna lista korisnmika nije sačinjena pri izradi projekta, već je
a) Da li je kreirana preliminarna lista korisnika?
dobijen prijedlog od udruţenja Roma Kozarska Dubica
b) Da li je obavijest o prikupljanju prijava krajnjih
korisnika javno emitirana?
b)
Ne
c) Kriteriji nisu definirani; uvaţene preporuke i sugestije udruţenja Roma,
priloţene socijalne anamneze Centra za socijalni rad i terenski obilasci
Provjera tačnosti podataka potencijalnih korisnika
d) Provjera podataka izvšena na osnovu terenskih obilazaka stambenih
pomoći za stambeno zbrinjavanje
objekata i porodica
Objavljivanje preliminarne liste potencijalnih korisnika
e) Nije objavljena preliminarna lista korisnika
Prigovori
f) Prigovora nije bilo
Finalna lista korisnika
Objavljena
Tenderska procedura za izbor izvoĎača radova
Javni poziv objavljen je 29.03.2010. godine. MeĎutim, zbog propusta u tenderskoj
dokumentaciji isti je poništen od strane Kancelarije za razmatranje ţalbi. Drugi
Javni poziv je objavljen 09.08.2010. godine.
Komisija
Komisija nije formirana
Problemi i prepreke
- Problem ponovljene tenderske procedutre.
c) Kriteriji za formiranje preliminarne liste korisnika?
d)
e)
f)
3.
4.
5.
7.
Napomena: Općina Kozarska Dubica je podnije projekat Stambeno zbrinjavanje pet romskih obitelji. Krajnji korisnici projekta su 18
romskih obitelji odnosno 75 korisnika. Prema evaluaciji MLJPI, aplikant posjeduje dokaze o utvrĎenom pravu vlasništva nad stambenom
jedinicom – logički okvir, pravu korištenja stambenih jedinica – logički okvir te da su ispunjeni uvjeti zakona o graĎenju – logički okvir.
Ukupna vrijednost projekta je 120.000,00 KM, a traţeni iznos je 100.000,00 KM.
Op
ćin
a
Tes
lić
Aktivnost
Realizacija
1. Predstavnici Roma učestvovali su u procesu izrade Da
projekta?
2.Preliminarna lista korisnika:
a) Da li je kreirana preliminarna lista korisnika?
a) Da
b) Da li je obavijest o prikupljanju prijava krajnjih
b) Da, na oglasnoj ploči Centra za socijalni rad i posredstvom Centr a sve
korisnika javno objavljena?
romske porodice u Tesliću su obaviještene
c) Kriteriji za formiranje preliminarne liste korisnika?
c) Kriteriji iz Uputstva o načinu i postupku odabira korisnika projekata
pomoći za stambeno zbrinjavanje Roma MLJPI te ukupna ocjena
situacije pojedine porodice iz Socijalne karte porodice
d) Provjera tačnosti podataka potencijalnih korisnika
d) Provjera podataka izvšena na osnovu terenskih obilazaka (snimak
pomoći za stambeno zbrinjavanje
Socijalne karte porodice)
e) Objavljivanje preliminarne
korisnika
f) Prigovori
3. Finalna lista korisnika
liste
1. Tenderska procedura za izbor izvoĎača radova
2. Komisija
potencijalnih
e) Preliminarna lista korisnika pomoći je objavljena gdje i sam poziv za
prijavu - na oglasnoj ploči Centra za socijalni rad
f) Samo usmeni prigovori, a niti jedan zvaničan u pismenoj formi
Finalna lista korisnika jednaka je
preliminarnoj
Javni poziv za izvoĎenje radova
objavljen je 23.02.2010. godine.
Radovi se realiziraju prema planiranoj
dinamici, a završetak radova se očekuje
krajem avgusta 2010. godine.
Komisiju je oformio načelnik Općine
Teslić. Sastav Komisije:
1. Saša
Mašić,
predsjednik
udruţenja
Roma
RS,
predsjednik
2. Dragica
Buzaković,
predstavnik Cenra za socijalni
rad, član
3. Meho Đogić, predsjednik
mjesne zajednice u kojoj
većinski ţive Romi, član
4. Hajrudin
Huseinović,
predstavnik Rom aiz Dulića,
član
5. Dragan Mišić, predstavnik
Općine, član
- Lokacija gradnje: teškoće pri
rješavanju imovinsko – pravnih
odnosa
- Negodovanje graĎana zbog
gradnje romskih kuća na datom
lokalitetu
- Nezadovoljstvo jedne romske
porodice izborom lokacije za
gradnju
kuće
(preferiraju
centar grada iako na tom
području nema adekvatne
lokacije za hradnju kuće)
8. Problemi i prepreke
Napomena: Općina Teslić je aplicirala projektom Stambeno zbrinjavanje najugroţenijih Roma u Tesliću. Prema Evaluaciji MLJPI, aplikant
posjeduje dokaze o utvrĎenom pravu vlasništva nad stambenom jedinicom – logički okvir i odluka Općinskog vijeća, pravu korištenja
stambenih jedinica – logički okvir, te da su ispunjeni uvjeti zakona o graĎenju – logički okvir. MeĎutim, u izvještaju o realizaciji projekta,
aplikant je kao problem naveo teškoće pri rješavanju imovinsko – pravnih odnosa. Ukupna vrijednost projekta je 168.000,00 KM, a traţeni
iznos je 134.400,00 KM.
Op
ćin
a
Sa
ns
ki
Mo
st
Aktivnost
1. Predstavnici Roma učestvovali su u procesu izrade projekta?
2.
Preliminarna lista korisnika:
a) Da li je kreirana preliminarna lista korisnika?
b) Da li je obavijest o prikupljanju prijava krajnjih
korisnika javno objavljena?
Realizacija
Da, iako ne postoji registrovano
udruţenje Roma u Sanskom Mostu.
Konsultirani su nezvanični
predstavnici Roma te Udrtuţenje
Roma RS-a
a) Da
b) Da
c) Kriteriji za formiranje preliminarne liste korisnika?
d) Provjera tačnosti podataka potencijalnih korisnika
pomoći za stambeno zbrinjavanje
e) Objavljivanje preliminarne liste potencijalnih korisnika
f) Prigovori
3. Finalna lista korisnika
3. Tenderska procedura za izbor izvoĎača radova
4. Komisija
c) Opći kriteriji koji su eliminatorni i obavezujući za sve korisnike:
korisnik pomoći je pripadnik romske populacije; prebivalište korisnika je
Općina Sanski Most,korisnik pomoći je socijalno ugroţena kategorije;
korisnik pomoći je iskazao potrebu za rekonstrukcijom; utvrĎen je status
vlasništva ili stanarsko pravo nad stambenom jedinicom koja je
predmetom rekonstrukcije; stambena jedinica se smatra neuvjetnom za
stanovanje prema utvrĎenim standardima o minimumu stambenih uvjeta;
korisnik pomoći nema stambenujedinicu nemaju na teritoriji BiH drugu
stambenu jedinicu koja se smatra uvjetnom za stanovanje stanovanje
prema utvrĎenim standardima o minimumu stambenih uvjeta.
Posebni kriteriji: broj i starosna dob članova porodice korisnika pomoći;
korisnik pripada kategorijama koje primaju stalnu socijalnu pomoć,
dodatak uz socijalnu pomoć ili bez primanja; ukoliko je korisnik
podstanar, deloţiran ili ima privremeno rješenje, ili je beslkućnik;
nezaposlenost punoljetnih članova porodice.
d) Tačnost podataka provjeravala se na osnovu priloţene dokumentacije
prema navedenim kriterijima. TakoĎer, izlaskom na teren
ustanovljene su nove činjenice koje su rezultirale brisanjem sa liste
jednog od korisika donacije.
e) Preliminarna lista korisnika je objavljena.
f) Nije bilo prigovora.
Finalna lista korisnika je
verifikovana od strane MLJPI:
Tenderska
procedura
zaizbor
izvoĎača radova je u toku. Početak
radova se očekuje sredinom oktobra,
a završetak sredinom decembra
2010. godine.
1. Enis Dţanić, predstavnik
Općine
Sanski
Most,
predsjednik
2. Jasmin
Bilajbegović,
predstavnik Općine Sanski
Most, član
3. Aida Imamović, predstavnik
JU Centar za socijalni rad,
9. Problemi i prepreke
član
4. Ismet Bošković, predstavnik
civilnog društva romske
populacije, član
5. Saliha Đuderija, predstavnik
MLJPI, član
6. Ljiljana Šantić, predstavnik
MLJPI, član
- Neadekvatno pripremljena
metodologija i smjernice
(npr. unificirani javni poziv
za odabir korisika, način
bodovanja
prikupljenih
prijava i sl.)
Napomena: Općina Sanski Most je aplicirala projektom Stambeno zbrinjavanje Roma povratnika Općine Sanski Most. Prema Evaluaciji
MLJPI, Općina Sanski Most posjeduje dokaze o utvrĎenom pravu vlasništva nad stambenom jedinicom – – logički okvir, pravu korištenja
stambenih jedinica – logički okvir, te da su ispunjeni uvjeti zakona o graĎenju – logički okvir. Krajnji korisnici projekta su 22 romske
obitelji. Ukupna vrijednost projekta je 775.200,00 KM, a traţeni iznos je 750.200,00 KM.
Vrlo vaţna kritika implementaciji projekta Općine Sanski Most odnosi se na članove Komisije. Naime, predstavnici Ministarstva za ljudska
prava i izbjeglice BiH nisu mogli biti članovima komisije za odabir korisnika.
Op
ćin
a
Ma
gla
j
Aktivnost
Realizacija
1. Predstavnici Roma učestvovali su u procesu izrade projekta? Da
2.
Preliminarna lista korisnika:
a) Da li je kreirana preliminarna lista korisnika?
a) /
b) Da li je obavijest o prikupljanju prijava krajnjih
b) Preliminarna lista korisnika nije objavljena, jer se radi o sanaciji
korisnika javno objavljena?
zgrade zajedničkog stanovanja deset romskih porodica.
c) Kriteriji za formiranje preliminarne liste korisnika?
c) /
d) Provjera tačnosti podataka potencijalnih korisnika
d) /
pomoći za stambeno zbrinjavanje
e) Objavljivanje preliminarne liste potencijalnih
e) /
korisnika
f) Prigovori
f) /
3. Finalna lista korisnika
/
5. Tenderska procedura za izbor izvoĎača radova
Tenderska
procedura
zaizbor
izvoĎača radova je u toku. Početak
radova
se
očekuje
sredinom
septembra, a okončanje sanacije
zgrade krajem oktobra2010. godine.
6. Komisija
7. Enis Dţanić, predstavnik
Općine
Sanski
Most,
predsjednik
8. Jasmin
Bilajbegović,
predstavnik Općine Sanski
Most, član
9. Aida Imamović, predstavnik
JU Centar za socijalni rad,
član
10. Ismet Bošković, predstavnik
civilnog društva
romske
populacije, član
11. Saliha Đuderija, predstavnik
MLJPI, član
12. Ljiljana Šantić, predstavnik
MLJPI, član
- Neadekvatno
pripremljena
metodologija i smjernice (npr.
unificirani javni poziv za
odabir
korisika,
način
bodovanja
prikupljenih
prijava i sl.)
10. Problemi i prepreke
Napomena: Općina Maglaj je aplicirala projektom Sanacija zgrade starog suda u Maglaju. Prema Evaluaciji MLJPI, aplikant posjeduje
dokaze o utvrĎenom pravu vlasništva nad stambenom jedinicom – logički okvir, posjedovni list i kopije ličnih karti, pravu korištenja
stambenih jedinica – logički okvi,r te da su ispunjeni uvjeti zakona o graĎenju – logički okvir. Krajnji korisnici projekta su 10 romskih
obitelji. Ukupna vrijednost projekta je 54.856,70 KM, a traţeni iznos je 49.856,70 KM.
Posljedice izbora stambene zgrade zajedničkog stanovanja kao ciljnog objekta, proizvele su negativne konotacije medija i javnosti. Naime,
predstavnici Roma, članovi drţavne komisije za odabir projekata su tvrdili da se u zgradi ne nalaze romske porodice jer se navodno
stanovnici ne deklarišu kao Romi.
Hilfs
werk
Austr
ia
Aktivnost
R
e
a
l
i
(Općin
a
Kiselja
k,
Općina
Zenica,
Općina
Jajce i
Općina
Bijeljin
a)
z
a
c
i
j
a
1. Predstavnici Roma učestvovali su u procesu izrade D
projekta?
a
2. Preliminarna lista korisnika:
a) Da li je kreirana preliminarna lista korisnika?
a) Preliminarna lista
potencijalnih
korisnika nije
kreirana pri izradi
projekta
b) Da li je obavijest o prikupljanju prijava
b) Da, objavljen je
krajnjih korisnika javno objavljena?
Javni poziv
c) Kriteriji za formiranje preliminarne liste
c) Kriterije je
korisnika?
definirala Komisija
prema uputama
drţavnog
Mionistarstva
d) Provjera tačnosti podataka potencijalnih
korisnika pomoći za stambeno zbrinjavanje
d) Tačnost podataka
provjeravala se
putem ovlaštenih
sluţbi
Općine/Opštine i
njihove sluţbe za
socijalni rad, te
izlaskom
kompletne
Komisije na teren i
obilaskom svih
potencijalnih
korisnika;
e) Objavljivanje preliminarne liste potencijalnih
Korisnika
f)
e)
Prigovori
3. Finalna lista korisnika
4. Tenderska procedura za izbor izvoĎača radova
Preliminarne liste
korisnika su javno
objavljene.
f) Komisija je
odgovorila na sve
ţalbe i prigovore u
predviĎenom roku
T
e
n
d
e
r
s
k
a
p
r
o
c
e
d
u
r
a
z
a
i
z
b
o
r
i
z
v
o
Ď
a
č
a
r
a
d
o
v
a
j
e
j
a
v
n
o
o
b
j
a
v
l
j
e
n
a
1
2
.
0
7
.
2
0
1
0
.
g
o
d
i
n
e
.
t
o
k
u
.
P
o
č
e
t
a
k
i
z
a
v
r
š
e
t
a
k
r
a
d
o
v
a
s
e
o
č
e
k
u
j
e
z
a
6
0
d
o
9
0
d
a
n
a
o
d
d
a
n
a
p
o
t
p
i
s
i
v
a
n
j
a
U
g
o
v
o
r
a
s
a
n
a
j
p
o
v
o
l
j
n
i
j
i
m
i
z
v
o
Ď
a
č
i
e
m
5. Komisija
11. Problemi i prepreke
r
a
d
o
v
a
(
i
z
b
o
r
u
t
o
k
u
)
.
Općina Kiseljak
Općina
Zenica
Općina
Jajce
Općina Bijeljina
-
Obrazloţenje: Hilfswerk Austria je aplicirao sa projektom Stambeno zbrinjavanje Roma u BiH. Projektom je obuhvaćeno 16 romskih
obitelji u Zenici, 19 u Jajcu, 15 u Kiseljaku i 20 u Bijeljini. Prema evaluaciji MLJPI, aplikant posjeduje dokaze o utvrĎenom pravu
vlasništva nad stambenom jedinicom – logički okvir, pravu korištenja stambenih jedinica – logički okvir, te da su ispunjeni uvjeti zakona o
graĎenju – logički okvir. Ukupna vrijednost projekta je 2.336.700,00 KM, a traţeni iznos je 1.553.000,00 KM. Ovdje treba istaći da je
aplikant sufinasijskim sredstvima u iznosu od 783.700,00 pokrio troškove svoje administracije /plate, vozila, gorivo itd/.
LE
DA
Ze
nic
a
Aktivnost
Realizacija
1. Predstavnici Roma učestvovali su u procesu izrade Da, predstavnici Roma Općine Bihać
projekta?
2. Preliminarna lista korisnika:
a) Da li je kreirana preliminarna lista korisnika?
a) Preliminarna lista sačinjena je prema podacima JU Centra za socijalni
rad i sugestijama romskog udruţenja „Rom“.
b) Da li je obavijest o prikupljanju prijava krajnjih
b) Ne
korisnika javno emitirana?
c) Kriteriji za formiranje preliminarne liste
c) /
korisnika?
d) Provjera tačnosti podataka potencijalnih
d) Provjera podataka izvšena na osnovu terenskih obilazaka predstavnika
korisnika pomoći za stambeno zbrinjavanje
JU Zavoda za prostorno ureĎenje, te provjerama imovinskog stanja od
strane romskog udruţenja „Rom“
e) Objavljivanje preliminarne liste potencijalnih
e) Preliminarna listaje ujedno bila i finalna, te je objavljena na web
korisnika
stranici Općine Bihać 13.07.2010. godine
f) Prigovori
3. Finalna lista korisnika
4. Tenderska procedura za izbor izvoĎača radova
5. Komisija
f) Prigovora nije bilo
Objavljena u julu na web stranici
Općine Bihać
Javni poziv za izradu idejnog i glavnog
projekta saobraćajnica sa komunalnom
infrastrukturom i stambene objekte
objavljen je 07.07.2010. godine
1. Izolda
Osmanagić,
pomoćnica načelnika za
društvene
djelatnosti
i
mlade,
koordinatorica
Projekta
2. Jasmina Ibrahimpašić, šef
Odsjeka u sluţbi urbanog
ureĎenja i graĎenja, član
3. Jadranka
Redţić,
pomoćnica načelnika za
imovinsko-prave poslove,
12. Problemi i prepreke
Caritas Schweiz
Kanton Sarajevo
-
Aktivnost
član
4. Aida Omanović, direktorica
JU Ventar za socijalni rad,
član
5. Sead Dţemaili, predsjednik
udruţenja „Rom“, član
Usaglašavanje liste korisnika
Nedovoljna
obrazovanost
romske populacije
Realizacija
1. Predstavnici
RomaDa, predstavnici udruţenja „Naša
učestvovali su u procesubudućnost“
izrade projekta?
2.
Preliminarna
lista
korisnika:
a) Da
li
je
kreirana
preliminarna
lista
korisnika?
b) Da li je obavijest o
prikupljanju
prijava
krajnjih
korisnika
javno
emitirana?
a) Da, formirana nakon
terenskog obilaska
potencijalnih korisnika
b) /
Caritas Schweiz
Aktivnost
Realizacija
c) Kriteriji za
preliminarne
korisnika?
Kanton Sarajevo
formiranje
liste
d) Provjera
tačnosti
podataka
potencijalnih
korisnika
pomoći za stambeno
zbrinjavanje
3. Finalna lista korisnika
/
c) Opći uvjeti:
Potreba vlasnika za
pomoć u rekonstrukciji,
stambena jedinica treba
imati rješene imovinske
odnose, aplikant mora biti
drţavljanin BiH i da nije
do sada dobijao donaciju
ili da je donacija
nedovoljna.
Posebni uvjeti:
Uvjeti ţivljenja ispod
utvrĎenog minimuma,
korisnik ili članovi
domaćinstva pripadaju
posebnim skupinama,
brojnost i starosna dob
članova domaćinstva i
zaposlenost punoljetnih
članova domaćinstva
d) Podaci provjeravani na
osnovu terenskog
obilaska potencijalnih
korisnika i intervjua te
nakon pribavljanja
traţene dokumentacije.
e) Objavljivanje
preliminarne
liste
potencijalnih korisnika
e) Preliminarna lista još
uvijek nije objavljenja
f) Prigovori
f) /
Caritas Schweiz
Aktivnost
Kanton Sarajevo
4. Tenderska procedura
izbor izvoĎača radova
5. Komisija
Realizacija
zaObjavljena
26.07.2010. godine.
Početak izvoĎenja radova očekuje se
u septembru, a okončanje prema
dinamici najpovoljnijeg ponuĎača.
2. Imamović Fuad, Caritas,
predsjednik
3. Peter Amhof, Caritas, član
4. Ljiljana Šantić, MLJPI, član
5. Bajro Beganović, UG „Naša
budućnost“, član
6. Latifa Kapetanović, JU
kantonalni
centar
za
socijalni rad, član
7. Problemi i prepreke
- Većina romskih porodica ne posjeduju nikakvu imovinu, ţive kao podstanari ili ilegalno koriste napuštene i urušene objekte, često
mijenjajući mjesto boravka. To ukazuje na potrebu za izgradnju novih stambenih jedinice, što je, pak, onemogućeno nedostatkom lokacija
koje su u nadleţnosti općina16
- Potencijalni korisnici koji imaju imovinu nemaju rješene imavinsko-pravne odnose, te u tom smislu ne posjeduju adekvatnu
dokumentaciju poput graĎevinske dozvole;
- Nerijetko su postojeći objekti graĎeni nestručno i od vrlo loših materijala zbog čega nikada nije ni izvršen tehnički prijem;
- Postojeći objekti se ne odrţavaju, neke lokacije su vrlo nepristupačne, a u objektima kolektivnog smještaja nije definirana osnova za
korištenje stanova.
Napomena: Caritas Schweiz je 22.07.2010. godine uputio aplikaciju za finansitanje projekta Stambeno zbrinjavanje Roma 2009-2010
Kanton Sarajevo. Ukupna vrijednost projekta je 1.510.000,00 KM, a traţeni iznos je 980.000,00 KM. Krajnji korisnici projekat su romske
16
Na snazi je Odluka Visokog predstavnika o nemogudnosti prodaje opdinske imovine što predstavlja dodatni problem u realizaciji navedenog projekta.
obitelji koje bi ţivjele u 42 stambene jedinice. Prema evaluaciji MLJPI, utvrĎeno je pravo vlasništva nad stambenom jedinicom – logički
okvir17, pravo korištenja stambenih jedinica – logički okvir te su ispunjeni uvjeti zakona o graĎenju – logički okvir.
REALIZACIJA PROJEKATA STAMBENOG ZBRINJAVANJA ROMA IZ 2009.
ZAVRŠENI PROJEKTI:
Br.
Projekat-lokacija
Broj stambenih
jedinica/porodica
Datum završetka
projekta
Napomena
17
Logički okvir projekta podrazumijeva da aplikant u prijavnom obrascu, pored kalendara aktivnosti i budţeta projekta, zaokruži da li
posjeduje dokaze o pravnom statusu odnosno da li su riješeni imovinsko pravni odnosi koji su osnov za izvoĎenje bilo kakvih graĎevinskih
radova.
1.
Hilfswerk-Austria
12
29.11.2010.
Izvršena primopredaja 12 stambenih jedinica, 3 stambene jedinice su bile sporne jer
Općina nije ispunila svoju obavezu, tj. nije obezbijedila lokaciju i uplatila dogovoreni
iznos sufinansiranja. Pošto općina Kiseljak nije ispunila obavezu da uplati 30.000 KM i
obezbijedi lokaciju do 28.2.2011. godine ugovor je raskinut i uštede po projektu će se
iskoristiti u općini Jajce.
19
15.12.2010.
Projekat realizovan.
10
Oktobar 2010.
Projekat realizovan.
Kiseljak
2.
Hilfswerk –Austria
Jajce
3.
Općina Maglaj
romskih porodica korisnici
projekta poboljšanja ţivotnih
uslova (popravka kupatila)
4.
Općina Sanski Most
6
25.1.2010.
Projekat realizovan.
5.
Općina Kladanj
15
Novembar 2010.
Projekat realizovan.
36
Januar 2011.
Projekat realizovan.
20 +3
8.12.2010.
romskih porodica korisnici
projekta sanacije
kanalizacionog sistema
6.
Općina Ključ
7.
Hilfswerk-Austria
Bijeljina
Br.
Projekat-lokacija
+ 5 septičkih jama
Broj stambenih
jedinica/porodica
Datum završetka
projekta
Projekat realizovan. Došlo do uštede sredstava i dodatno su rekonstruisane 3 stambene
jedinice i 5 septičkih jama. Primopredaja će biti u aprilu.
Napomena
8.
Općina Teslić
3
August 2010.
Projekat realizovan.
9.
Brčko distrikt BiH
8
Decembar 2010.
Projekat realizovan.
10.
Grad Banja Luka
7+6
Decembar 2010.
Projekat realizovan.
11.
Općina Travnik
3
Septembar 2010.
Projekat realizovan.
April/Maj 2011.
Završen projekat. Potrebna izgradnja prilaznog puta, što je obaveza općine.
+10 romskih porodica
korisnika projekta popravke
infrastrukture-put)
12.
LEDA - Zenica
6
UKUPNO:
139 stambenih jedinica izgraĎeno/rekonstruisano (10 romskih porodica-poboljšani uvjeti stanovanja u kolektivnoj zgradi)
30 romskih porodica korisnika projekta infrastrukture
PROJEKTI KOJI SU U PROCESU REALIZACIJE:
Br
1.
Projekat-lokacija
Općina Kozarska
Dubica
Broj stambenih
jedinica/porodica
Datum očekivanja
završetka projekta
5
Januar 2010. (gotovo
90% radova završeno)
Očekuje se završetak
radova u mart/april 2011.
Napomena
Romske porodice insistirale da se odloţi postavljanje podova i keramike do boljih
vremenskih uslova. Radovi u toku.
2.
Hilfswerk-Austria
16
Maj 2011.
Projekat završen. Očekuje se da lokalna vlast izgradi prilazni put i primopredaja će biti
u maju 2011.
3
Maj 2011.
Općina Kiseljak nije ispunila obavezu da uplati 30.000 KM i obezbijedi lokaciju pa je
ugovor raskinut. Uštede po projektu će se iskoristiti za rekonstrukciju 3 dodatne
stambene jedinice u Jajcu.
27 +3
Juni 2011.
SIDA donator odobrio prolongiranje realizacije. Ugovor sa izvoĎačem radova poništen
zbog primjedbi na radove. Izabrana dva izvoĎača radova i završetak radova se očekuje
do kraja aprila, iako je implementator dobio odobrenje od SIDA donatora do 06/2011
30
Mart 2011.
Radovi su u toku, a bili su zaustavljeno zbog loših vremenskih uslova.
Zenica
3.
Hilfswerk –Austria
Jajce
4.
CARITAS –Sarajevo
5.
Općina Kladanj
Romskih porodica će biti
korisnici projekta sanacije puta.
6.
Općina Vitez
9
April/Maj 2011.
SIDA donator odobrio prolongiranje realizacije projekta do navedenog roka.
7.
Općina Bihać
10 + 25 romskih porodica
korisnika popravke
infrastrukture
Juni 2011.
SIDA donator odobrio prolongiranje realizacije projekta do navedenog roka.
UKUPNO: 73 stambene jedinica biće izgraĎeno/rekonstruisano
60 romskih porodica korisnika projekta infrastrukture
2. Akcioni plan zdravstvene zaštite Roma
Akcioni plan zdravstvene zaštite Roma obuhvata sljedeće ciljeve i mjere:
CILJ
1. Osiguranje prava na zdravstvenu
zaštitu
pripadnika
romske
nacionalne manjine
1.
2.
3.
4.
2. Podizanje svijesti
zaštite zdravlja
iz
oblasti
1.
2.
3.
4.
5.
3. Osiguranje
i
provoĎenje
prventivnih mjera u cilju
poboljšanja zdravstvenog stanja
pripadnika romske nacionalne
manjine
1)
MJERE
Upis novoroĎene djece i ostalih pripadnika romske nacionalne manjine koji nisu
upisani u matičnu evisdenciju u skladu sa zakonom
Izrada baze podataka osiguranih pripadnika romske nacionalne manjine, korisnika
zdravstvene zaštite, po spolnoj i starosnoj sktrukturi
UsklaĎivanje zakonske regulative kako bi se pravo na zdravstvenu zaštitu
pripadnika romske nacionalne manjine ostvarivala na jedinstven način u cijeloj
BiH
Obavezivanhja vlada na svim nivoima vlasti BiH da osiguraju sredstva za
osiguranje prava na zaštitu za sve pripadnike romske nacionalne manjine koji nisu
osigurani po drugom osnovu
Doedukacija zdravstvenog osoblja na suzbijanju predrasuda i stereotipa o
Romima.
Doedukacija o specifičnim rizicima za zdravlje ove populacije i specifičnim
programima zaštite
ProvoĎenje informativnih kampanja o pravu na zdravstvenu zaštitu i rad na
podizanju svijesti o vaţnosti zdravstvene zaštite u romskoj nacionalnoj manjini
Edukacija edukatora Roma u lokalnim zajednicama o preventivnim mjerama u
zdravstvenoj zaštiti (ukupno 50 edukatora, na prijedlog Vijeća Roma BiH, uz
poštivanje spolne ravnopranosti)
ProvoĎenje zdravstveno-odgojnih aktivnosti od lokalnih edukatora o značaju
prevencije u zdravstvenoj zaštiti
Finansijska potpora vladinih i nevladinih orhanizacija kod školovanja i
osposobljavanja zdravstvenog kadra iz romske nacionalne manjine
Prioritetni programi preventivne zdravstvene zaštite:
1. Reproduktivno zdravlje i materinstvo
2. Seksualno prenosive bolesti s naglaskom na HIV/AIDS
3. Rano otkrivanje TBC-a
4. Rast i razvoj djece
5. Bolesti ovisnosti
Veći obuhvat djece imunizacijom
Zarazne i masovne nezarazne bolesti
Oralno zdravlje (bolesti usta i usne duplje)
Drugi programi za unapreĎenje zdravlja prema potrebi i specifičnostima
lokalne zajednice
2. Osiguranje ostvarivanja zdravstvene zaštite, uključujući imunizaciju i sistematske
preglede rizičnih grupa, u nadleţnoj jedinici primarne zdtravstvene zaštite kojoj
pripada romska nacionalna manjina
3. Integriranja programa za Rome iz strategija drugih oblasti
6.
7.
8.
9.
Iako je realizacija Akcionog plana za zdravstvenu zaštitu od vitalnog značaja za poboljšanje
zdravstvenog stanja pripadnika romske populacije, planirane aktivnosti, na ţalost, nisu
realizirane. Prema Izvještaju o realizaciji programa za zdravstvenu zaštitu Roma za 2009.
godinu za ovu namjenu utrošeno je ukupno 135.000,00 KM i to u Federaciji Bosne i
Hercegovine 84.500,00 KM, Republici Srpskoj 42.300,00 KM i Brčko Distriktu 8.200,00 KM..
Kada su u pitanju mjere i aktivnosti relizirali su :
Cilj 3. Akcionog plana, koji se odnosi na Osiguranje i provoĎenje preventivnih mjera u
cilju poboljšanja zdravstvenog stanja pripadnika romske nacionalne manjine, a specifično
u odnosu na:
•
Mjeru 1.6, koja se odnosi na veći obuhvat romske djece imunizacijom,
i
•
Mjeru 1.9, koja se odnosi na pripremu drugih programa za unapreĎenje zdravlja
prema potrebi i specifičnostima romske populacije u lokalnoj zajednici ukoliko
preostane sredstava nakon aktivnosti iz prethodno navedene mjere.
Sva sredstva su, navodi se u Izvještaju, utrošena za imunizaciju romske djece u Bosni i
Hercegovini. MeĎutim, imajući u vidu da se imunizacija (neromske) djece vrši besplatno, te da
se za nabavaku i finansiranje vakcina brine resorno Ministarstvo, javlja se pitanje potrebe
finansiranja imunizacije romske djece.
Iako su Zavodi za zdravstvo bili duţni dostaviti izvještaje, to su učinili tek nakon što su im
upućene primjedbe od strane romskog nevladinog sektora za neadekvatnu ili nikakvu
implementaciju finansijskih sredstava i aktivnosti na zdravstvenom zbrinjavanju Roma. Zavodi
su objavili vrlo kontraverzne izvještaje.
Naime, početkom 2010. godine Federalni zavod za zdravstvenu zaštitu pokušao je
„proturiti“ Izvještaj o izgradnji ambulante na području naselja Kobilja Glava u Sarajevu u
kojem, prema navedenom izvoru, ţivi većinsko romsko stanovništvo. U ovom naselju ţivi oko
5000 stanovnika od čega, slovom i brojem, ţive tri romske porodice sa oko 35 članova. Ovaj
izvještaj je povučan odmah nakon što su romski aktivisti isti ocijenili kao neistinu i pokušaj
dezinformiranja javnosti od strane Zavoda. Sredstva koja su bila namijenjena za provedbu
aktivnosti na zdravstvenoj zaštiti /imunizaciji/ romske djece dugo su stajala na računu ovog
Zavoda jer nisu imali ideje kako realizirati iste.
U Izvještaju koji je Kali Sara dobila od strane Zavoda navode da se relizirao program koji je
ima specifične ciljeve:
1.
Zdravstvena edukacija – zdravstveno prosječivanje Roma u cilju poboljšanja i
odrţavanja boljeg cijepnog obuhvata romske djece;
2.
Podizanje znanja i svijesti članova romske zajednice o značaju cijepljenja,
dostupnosti zdravstveno - preventivnih usluga;
3.
Neposredno poboljšanje zdravstvenog zbrinjavanja stanovnika romkih naselja
provoĎenjem dopunskog cijepljenja putem terenskih mobilnih timova i pozivanjem
u DZ na redovno cijepljenje;
4.
Distribucija osobnih iskaznica cijepljenja, vaučera za javljanje u cijepni punkt,
uspostava baze podataka;
5.
Podizanje znanja i svijesti zdravstvenih radnika o potrebi kontinuiranog rada,
uspostave komunikacije sa tom populacijom u cilju poboljšanja dostupnosti
zdravstvene usluge.
Program je reliziran u dvije faze:
Faza I - 04/2010: Prve tri navedene aktivnosti Zavod je realizirao u saradnji sa UNICEF-om.
Potom je formirano šest mobilnih timova koji su, nakon jednodnevne radionice na kojoj su
upoznati sa ciljem i sadrţajem aktivnosti, posjetili romska naselja na šest lokaliteta na podru
ju pet kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Šest mobilnih timova je bilo u sastavu:
epidemiolog, pedijatar, medicinska sestra-tehni
ar, predstavnik romske zajednice (ovisno o lokaciji). Pet romskih naselja posjećeno je u
razdoblju od 27.04 do 30.04. 2010. godine. To su općine Visoko, Malo Čajno, Konjic,
Zavratnice, MZ Kralupi, Mostar, Karašerbeš, Vitez, Sofa, Sarajevo, Švrakino selo, Tuzla,
naselje Kiseljak.
Faza II-2010: Formirano je 10 timova koji su na pet odabranih kantona posjetili 12 romskih
naselja u periodu 24.11.2010. do 31.03.2011.godine (Breza kod Kiseljaka, Svatovac, Kuljen,
Kralupi-Zavratnice, Ada, Gorica, Aneks, Mojmilo, Dolovi, Novo naselje, Rupni dol i Jajce).
U Izvještaju koji je dostavljen Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH navode se datumi
i (eventualno) broj djece koja su vakcinisana. Ukupan ili pojedinačni broj djece po lokacijama
koja su vakcinisana nije precizno definiran.
U Izvještaju se navodi da je Zavod angaţirao romske zdravstvene medijatore i organizirao
treninge na temu zdravstvene zaštite, te za iste potrebe u svrhu nabavke materijala utrošio oko
40.000 KM. U izvještaju se ne navodi koja su udruţenja ili aktivisti /zdravstveni medijatori/
bili angaţirani i u koju svrhu, odnosno da li su za angaţman bili i finansijski stimulirani. U
izvještaju se takoĎer navodi da će preostala neutrošne sredstava iznos od 39.970,00 KM biti
potrošena na ugovorene usluge.
S obzirom na prethodni pokušaj falsificiranja Izvještaja, kao i da koordinatorica projekta nije
bila uključena u realizaciju projekta od samog početka projektnih aktivnosti, na lošu
strukturiranost posljednjeg Izvještaja i nemogućnost provjere navedenih podataka, opravdano
se sumnja u istinitost informacija, pa tako i u samu vjerodostojnost Izvještaja.
Na osnovu izvještaja koje su nam dostavili Institut za javno zdravstvo RS Odbou za Rome
pri Vijeću ministara i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH , Institut je realizirao
Mjeru 1.6, koja se odnosi na veći obuhvat romske djece imunizacijom
U Izvještaju Instituta za javno zdravstvo RS se navodi da su lokalne ambulante i/ili zavodi za
zdravstvo u saradnji sa romskim nevladinim organizacijama proveli aktivnosti na imunizaciji
djece u području općina Banja Luke, Gradiške, Prijedora, Prnjavora, Laktaša, Kozarske
Dubice, Dervente, Doboja, Modrića-Vukosavljeva, Bijeljine, Šamca i Zvornika.. Kako bismo
provjerili tačnost navoda, jer u Izvještaju nije evidentno koja su romska udruţenja ili aktivisti
bili uključeni, kontaktirali smo Savez Roma Republike Srpske i Udruţenje Roma „Veseli
Brijeg“ iz Banja Luke. Povratne informacije su bile negativne u smislu da ni oni niti njihovi
aktivisti nemaju nikakvih informacija o bilo kakvim aktivnostima na terenu pogotovo kada je u
pitanju imunizacija romske djece. Iz ovog Izvještaja nije moguće ocijeniti da li su i neki od
romskih aktivista bili novčano stimulirani ukoliko su bili angaţirani u navedenim aktivnostim.
Dakle, u Izvještaju se navodi da su sredstva utrošena na evidenciju nevakcinisane i
nepotpuno vakcinisane djece, otvaranje kartona o imunizaciji i vakcinaciji, te da je u
okviru projekta vakcinisano 371 dijete. MeĎutim, nije navedeno na koje budžetske
troškove je novac utrošen (honorari, administrativni troškovi, kupovina vakcina i sl.)
Ipak, koordinatorica projekta, koja je angaţirana nakon realizacije projekta18, istakla je da je
Memorandum neprecizno definiran te da ne sadrţi detaljan opis projektnih aktivnosti, plan
utroška sredstava kao ni forme za izvještavanje, te da ja upravo zbog toga budţet ovog projekta
utrošen na honorare zdravstvenih radnika prilikom terenskog rada.
U izvještaju Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge Brčko Distrikta program su relizirali za
imunizaciju romske populacije i to na tri lokacije: Prutače, Mostarskoj ulici i Suljagića sokaku.
Izvršena je vakcinacija 62 djece ili 59 % djece koja su bila pozvana. Potrošeno je 102 doze
raznih tipova vakcina. S obzirom da Program nije reliziran u saradnji sa romkin nevladinim
organizacijama preporučili su da se u naredne aktivnsoti aktivno uključe nevladine
organizacije, da se izvrši edukacija odreĎenog broja predstavnika romskog nvo sektora kako bi
se aktivno uključili u implementaciju programa. Mišljenja su da je potrebno svake godine
18
Koordinatorica projekta nije direktno učestvovala u realizaciji aktivnosti te je za potrebe pripremanja
izvještaja prikupljala podatke od nadleţnih insitucija.
izvršiti identifikaciju područja – mjesnih zajednica gdje je povećan broj djece koja nisu
redovno vakcinisana. Nije precizno navedeno u Izvještaju u koje svrhe je potrošeno 8.200,00
KM. Zamjerka koordinaotora odnosi se na neprecizno definiran Memorandum.
TakoĎer naglašavamo da za sprovoĎenje akcionog plana za zdravstvenu zaštitu Roma nije
formirana stručna radna grupa. Upravo ovakav propust doprinio je tome da se odobrena
finansijska sredstva za ovu oblast ne reliziraju u adekvatne svrhe odnosno za unapreĎenje
zdravstvenog stanja romske populacije. Formiranje stručnog tima bila je obaveza Ministarstva
za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.
I da napomenemo:
Da je odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o utrošku i raspodjeli sredstava za
implementaciju Akcionih planova iz 2009 godine, zabranjuje se finansiranje bilo kakvih
administrativnih troškova, honorara i angaţmana iz fonda sredstava namijenjenih za
implementaciju akcionih planova za stanbeno zbrinjavanje, zapošljavanje i zdravstvenu zaštitu
Roma.
Još jedna, vrlo značajna, omaška, koja omogućava proizvoljno trošenje sredstava bez obzira na
ciljeve akcionog plana za zdravstvenu zaštitu Roma, nalazi se u samom Memorandumu o
razumijevanju potpisanom od strane Ministarstva i entitetskih institucija za zdravstvenu zaštitu.
Naime, niti u jednom memorandumu ne postoji klauzula o zabrani utroška sredstava za
finansiranje administrativnih troškova i troškova honorara, i ako je Odlukom Vijeća ministara
zabranjeno finansiranje honorara i administracije iz fonda za implementaciju akcionih planova
za Rome.19 Smatramo da je ovaj propust načinjen je usljed nedovoljnog interesa za kvalitetnu
implementaciju akcionog plana za zdravstvenu zaštitu Roma, te djelimično zbog snaţnog
angaţmana sluţbenika Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH u sprovoĎenju akcionog
plana za stambeno zbrinjavanje Roma. U Prijedlogu dopunjenog izvještaja Ministarstva za
ljudska prava i izbjeglice o aktivnostima na realizaciji Akcionog plana u 2009. godini za
rješavanje problema Roma u oblastima zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstve
zašttite navodi se da, i pored više usmenih i pismenh traţenja, Federalni zavod za javno
zdravstvo, Odjel za zdravstvo Distrikta Brčko BiH nisu dostavili izvještaje o realiziranim
aktivnostima iz Člana 7. potpisanog Memoranduma. TakoĎer, sastanku kojeg je 21.07.2010.
godine organiziralo MLJPI sa ovlaštenim predstavnicima Ministarstva zdravlja i socijalne
zaštite RS, Ministarstva zdravstva FBiH, Zavoda za javno zdravtsvo FBiH, Instituta za zaštitu
zdravlja RS, nisu se odazvali predstavnici Odjela za zdravstvo Distrikta Brčko. Na sastanku je
19
Finansiranje honorara i rad sluţbenika Ministarstva uključenih u sprovoĎenje akcionog plana za
stanovanje omogućeno je Projektom SIDE/Švedske razvojne agencije.
dogovoreno da se dostave izvještaji o implementaciji i utrošku sredstava iz Memoranduma o
razumijevanju za 2009. godine, te da se dostavi usaglašen i precizan Član 4. o „ Načinu
korištenja sredstava“ iz cilja 3. Akcionog plana, koji se odnosi na „Osiguranje i provoĎenje
preventivnih mjera u cilju poboljšanja zdravstvenog stanja pripadnika romske nacionalne
manjine.
Jasno definiranje aktivnosti Člana 4. svakako predstavlja priliku da se učinjeni propusti, u
načinu utroška sredstava, prevaziĎu a sa ciljem što kvalitetnije implementacije aktivnosti u
oblasti zdravstvene zaštite Roma.
4.
Akcioni plan za obrazovanje Roma
Obrazovanje je jedan od ključnih mehanizama koji doprinose unapreĎenju socio-ekonomskog
statusa romske populacije. Naime, obrazovanjem Romi se osposobljavaju za obavljanje
odreĎenog posla, postaju konkurentni na trţištu rada čime stiču mogućnost zapošljavanja.
Zaposleni Romi, pak, privreĎuju vlastitoj porodici, ali i cijeloj društveno zajednici čime se
smanjuje i stopa siromaštva kojem su nerijetko izloţeni.
Rješavanje problema stambenog zbrinjavanja Roma, zapošljavanje i zdravstvena zaštita
svakako je vrlo značajno. MeĎutim, ukoliko obrazovanje izostane, Romi upadaju u začarani
krug neobrazovanosti, nezaposlenosti, siromaštva. Tada govorimo o socijalnoj isključenosti ove
populacije.
Ipak, realizacija Akcionog plana za obrazovanje Roma ne protiče paralelno sa realizacijom
akcionih planova navedenih oblasti. Tome svjedoči činjenica da je Plan akcije o obrazovnim
potrebama Roma i pripadnika ostalih nacionalnih manjina, koji je izraĎen u 2004. godini,
revidiran i usvojen tek u junu 2010. godine.
Planom akcije o obrazovnim potrebama Roma i pripadnika ostalih nacionalnih manjina iz
2004. godine prvobitno su definirani sljedeći ciljevi:
1) Promoviranje sistematskih promjena koje će dovesti do zadovoljavanja
obrazovnih potreba Roma;
2) Uklanjanje finansijskih i administrativnih prepreka za upis u škole i pohaĎanje
nastave romske djece;
3) Očuvanje romskog identiteta, jezika i kulture;
4) Izgradnja svijesti o potpori i učešću roditelja romske djece i njihovih zajednica u
vezi s obrazovnim procesom;
5) Povećanje zastupljenosti romskog nastavnog osoblja i povećanje nivoa
razumijevanja kod neromskog nastavnog osoblja u pogledu potreba romskih
učenika;
6) Uključivanje sadrţaja historije, kulture i knjiţevnosti nacionalnih manjina u
redovne nastavne planove i programe.
Za navedene ciljeve pojedinačno su utvrĎene aktivnosti putem kojih će se realizirati, te
definirani i subjekti odgovorni za njihovo sprovoĎenje. Subjetki se razlikuju u odnosu na
zadatu aktivnost, a čine ih: institucije i organi za zaštitu ljudskih prava, entitetska i kantonalna
ministarstva za obrazovanje, pedagoški zavodi, odgojne – obrazovne ustanove, lokalne
zajednice, romska udruţenja, sluţbe za socijalnu zaštitu i dr.
U nastavku će biti navedeni i ostali dokumenti relevantni za unapreĎenje obrazovnog statusa
romske populacije.
Vrlo značajan dokument koji se odnosi na obrazovanje Roma jeste Strategija BiH za rješavanje
problema Roma iz 2005. godine. Strategija je zasnovana na meĎunarodno – pravnim
dokumentima i instrumentima o zaštiti ljudskih prava te lokalnom zakonodavstvu i drugim
dokumentima. Ona pretpostavlja usvajanje 15 posebnih programa iz različitih oblasti ţivota
koji će doprinijeti statusu romske populacije, a jedna od njih svakako je obrazovanje. 20 Da bi se
aktivnosti i mjere, planirane unutar svake pojedine oblasti, i uspješno realizirale, nuţno je da
budu u potpunosti usklaĎene i sistematične, jer su i same oblasti meĎusobno isprepletene,
povezane i uvjetovane jedan drugom. Krajnji cilj Strategije je upravo smanjenje, čak i
eliminisanje, diskriminacije i socijalne distance prema pripadnicima romske populacije.
Realizacija aktivnosti iz oblasti obrazovanje ne smije kasniti niti izostati s obzirom da je i
obrazovanje komplementarni dio Strategije.
Reforma školstva u Bosni i Hercegovini započela je potpisivanjem Dokumenta o reformi –
Poruka graĎanima BiH 2002. godine. Ovim Dokumentom dato je pet obećanja koje definiraju
aktivnosti nuţne za postizanje krajnjeg cilja reforme a to je depolitizacija obrazovanja i
stvaranje uvjeta koji osiguravaju jednak pristup kvalitetnom i modernom obrazovanju u BiH.
Za romsku nacionalnu manjinu od posebnog su značaja ciljevi i planirane aktivnosti koji se
20
Oblasti obuhvadene Strategijom BiH za rješavanje pitanja Roma (2005): obrazovanje, zapošljavanje,
stanovanje, zdravstvena zaštita, socijalna zaštita, upis u matične knjige rođenih i obezbjeđivanje drugih ličnih i
identifikacijskih dokumenata, popis stanovništa, učestvovanje i partnerstvo sa organima vlasti, organiziranje i
umrežavanje svojih i drugih nevladinih organizacija koje se bave Romima, informisanje, razvijanje vlastitog
kulturnog identiteta, saradnja i razmjena sa romskim i ostalim nevladinim organizacijama iz susjednih i dsrugih
zemalja, demografsko – populacijska politika, porodični odnosi i ravnopravnost polovate prava djece, i
nediskriminacija roma i jačanje svijesti o neophodnosti inkluzije Roma u sve socijalne procese u BiH.
odnose na desegregaciju obrazovanja, te princip inkluzivnog obrazovanja. U obećanju 1 ističe
se: „Radit ćemo kako bismo osigurali da sva djeca imaju mogućnost kvalitetnog obrazovanja u
integriranim multikulturalnim školama na svim stepenima, osloboĎeni političkih, vjerskih,
kulturnih i drugih predrasuda i diskriminacije, gdje se poštuju prava djece. Ovo ćemo postići
na sljedeći način: Osigurat ćemo da sva djeca, pripadnici nacionalnih manjina (posebno djeca
Romi) budu na odgovarajući način uključena u sistem obrazovanja širom zemlje”. Dato
obećanje odnosi se na stvaranje uvjeta za uključivanje romske djece u redovne osnovne i
srednje škole. Naravno, pod stvaranjem uvjeta ne mislimo samo na zakonske pretpostavke već i
na aktivnosti koje se odnose na smanjenje stereotipa i negativnih predrasuda prema Romima,
osposobljavanje nastavnog kadra za rad s romskom djecom, edukacija i sposobljavanje
romskog nastavnog kadra, uključivanje romskih asistenata u škole sa većim brojem romske
djece, senzibilizacija nastavnog osoblja te neromskih roditelja za probleme i teškoće sa kojima
se Romi najčešće susreću, upoznavanje nastavnika sa romskom kulturom, tradicijom i
običajima i dr.
Okvirni zakon o osnvnom i srednjem obrazovanju BiH (2003) je najznačajniji dokument iz
oblasti obrazovanja usvojen na nivou drţave. On se temelji na Ustavu BiH i drugim
relevantnim dokumentima kojima se osiguravaju osnovna ljudska prava a posebno pravo na
obrazovanje. U Članu 3. (I) Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju dati su op
i ciljevi obrazovanja, koji proizilaze iz op
eprihva
enih, univerzalnih vrijednosti demokratskog društva,, te vlastitih vrijednosnih sistema
zasnovanih na specifi
nostima nacionalne, historijske, kulturne i vjerske tradicije naroda i nacionalnih manjina koje
žive u Bosni i Hercegovini. Poseban značaj u zaštiti prava na obrazovanje pripadnika
nacionalnih manjina ima Član 8. (I): Jezik i kultura svake značajnije manjine koja živi u Bosni i
Hercegovini poštivat će se i uklapati u školu u najvećoj mjeri u kojoj je to izvodivo, u skladu s
Okvirnom konvencijom o zaštiti prava nacionalnih manjina. Članom 10. (I) zabranjena je
upotreba i izlaganje bilo kakvih didaktičkih i drugih materijala, te davanje izjava nastavnog
osoblja i drugih uposlenika škole, a koji su uvredljivog karaktera za pripadnike nacionalnih
manjina. Škola bi trebala unapreĎivati i štititi vjerske slobode, toleranciju i kulturu dijaloga
(Član 9. [I]).
Dakle, kada govorimo o zakonskim pretpostavkama koje se odnose na realizaciju prava na
obrazovanje romske nacionalne manjine svakako moţemo reći da postoje odreĎeni pomaci.
Ipak, najznačajniji dokument, koji bi trebao integrirati temeljne postavke sadrţane u drugim
dokumentima, a koji se tiču odgoja i obrazovanja, jeste Akcioni plan za obrazovanje Roma.
Njime bi trebali biti definirane konkretne aktivnosti i mjere, kao i način realizacije istih.
Usvojen je tek u junu 2010. godine., što ukazuje da je rješavanje problema u oblasti
obrazovanja nepravedno zanemareno u odnosu na druge oblasti Akcionog plana.
5.
Program evidentiranja Roma
Na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, Vijeće ministara BiH je u julu 2009.
godine donijelo Odluku o rasporedu budţetskih sredstava za rješavanje problema Roma u BiH
u okviru kojih je 300.000,00 KM namijenjeno za evidentiranje romskih domaćinstava i
njihovih potreba radi uspostave baze podataka o Romima u Bosni i Hercegovini.21
Sredstva u iznosu od 300.000,00 KM rasporeĎena su prema sljedećim namjenama:
a)
Troškovi evidentiranja ....................................... 148.951,00 KM
b)
Organizacija edukacije angaţiranog osoblja .......... 57.760,00 KM
c)
Nabavka tehničke opreme ..................................
d)
Ugovorene usluge .............................................. 19.500,00 KM
73.500,00 KM
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je pripremilo i organiziralo Program evidetiranja
Roma, a u svrhu provoĎenja i praćenja procesa evidentiranja uspostavilo Centralni tim. U
proces realizacije Programa evidentiranja, osim Centralnog tima, sudjelovalo je 10 operativnih
timova, kao i nezavisni predstavnici romskog nevladinog sektora, čime je ukupno uključeno
237 osoba. Realizacija Programa finansijski je podrţana i od strane UNHCR-a. Ona je
podrazumijevala i obuku svih, koji su bili uključeni u proces evidentiranja, što se odnosi na
predstavnike romskih udruţenja na lokalnom nivou i predstavnike centara za socijalni rad, te
članova Centralnog tima. Proces obuke je obuhvatio sljedeće module: upoznavanje o svrsi i
ciljevima procesa evidentiranja Roma; upoznavanje o strukturi i organizaciji procesa
evidentiranja, uključujući vremenske okvire za provedbu; upoznavanje o materijalima
korištenim u procesu; upoznavanje o pravilima i procedurama koje se odnose na proces
evidentiranja; upoznavanje sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka i ostalim zakonskim
odredbama koje je potrebno primjenjivati u procesu evidentiranja. Edukacije za sve uključene u
proces evidentiranja organizirane su u Zenici, Mostaru, Banja Luci, Tuzli i Brčkom.
Program evidentiranja proveden je s ciljem prikupljanja podataka o Romima u Bosni i
Hercegovini koji se odnose na lične podatke, status drţavljanstva i prisutnost, podatke o
zdravstvenoj zaštiti, podatke o socijalnoj zaštiti, obrazovanje, zapošljavanje, stanovanje, pristup
identifikacijskim dokumentima i ostalo. Realiziran je kroz sljedeće obrasce: upitnik za
21
Vidjeti Službeni list BiH, br. 55/09
domaćinstvo, upitnik za stambeni prostor koji koristi domaćinstvo, spisak članova
domaćinstva, upitnik za člana domaćinstva i kontrolnik.
Proces evidentiranja Roma u Bosnii Hercegovini počeo je 23.11.2009. godine. Prikupljanje
podataka na terenu okončano je 23.12.2009. godine, a cjelokupan proces zaključen 20.02.2010.
godine.
Prema rezultatima procesa evidentiranja u Bosni i Hercegovini je prisutno 25.000 – 30.000
osoba romske nacionalne manjine, odnosno 19.500 osoba ili 4.500 domaćinstava kojima će biti
potreban jedan od oblika pomoći koji su sadrţani u Strategiji i Akcionom planu. Ovdje je
svakako vaţno naglasiti da je tokom procesa evidentiranja u nekim dijelovima BiH ostalo i do
30% domaćinstava koja nisu ţeljela pristupiti ili su bili odsutni tokom evidentiranja.
Sredstva planirana za realizaciju Programa evidentiranja Roma utrošena su na sljedeći način:
a)
Za Ugovore o djelu z ačlanove 10 operativnih timova ........................
......66.560,00 KM
b) Za putne i PTT troškove
........................16.320,80 KM
c)
za
članove
10
operativnih
timova
Nabavka opreme u skladu sa Odlukom o prestruktuiranju budţeta za provoĎenje
procesa evidentiranja Roma a na osnovu provedenog konkurencijskog postupka za
nabavku opreme i to 15 računara, serveri, QSL serveri, tri laptopa, kopir aparat,
skener, digitalni fotoaparat .....................................................................................
49.817,00 KM
Ukupno
KM
...................................................................................................
132.697,00
Dakle, od planiranih 300.000,00 KM utrošeno je 132.697,00 KM za realizaciju Programa
evidentiranja potreba Roma. Prema Prijedlogu dopunjenog izvještaja Ministarstva za ljudska
prava i izbjeglice o aktivnostima na realizaciji Akcionog plana u 2009. godini za rješavanje
problema Roma u oblastima zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstve zaštite,
preostala sredstva vraćena su u budţet, a kao razlozi se navodi sljedeće: prilikom sačinjavanja
Programa krenulo se sa procjenom da u BiH ţivi oko 45.000 Roma, što je više od evidentiranih
25.000 – 30.000; Ministarstvo je uvaţilo zahtjev romskih udruţenja da se osigura što veća
participacija romskih predstavnika u realizaciju Programa i obezbijedi novčana naknada koju
su dobijali u odnosu na broj evidentiranih osoba (za popunjen komplet evidencijskih obrazaca
evidentičari su dobijali 5,00 KM). S obzirom da je broj evidentiran Roma manji u odnosu na
procjene i sam utrošak sredstava bio je manji.
Za provoĎenje Programa evidentiranja i načina uspostave baze podataka o Romima u BiH
UNHCR je odobrio 87.250,00 KM. Sredstva u iznosu od 86.108,02 KM utrošena su za
edukaciju članova 10 operativnih timova, a u koju je bilo uključeno 237 osoba. Troškovi su se
odnosili na smještaj, dnevnice, osvjeţanja, honorare edukatorima, servisiranje automobila,
kancelarijski materijal, štampanje obrazaca i stručnih publikacija prema vrsti posla kojeg su
obavljali članovi operativnih timova.
Aktivnosti planirane Programom evidentiranja potreba Roma na terenu su uglavnom
realizirane, meĎutim, nuţno je istaći nedostatke i teškoće koje su svakako uticale i na sam
ishod cjelokupnog procesa. Naime, terenski rad se odvijao u vrijeme obilnih kiša i snjeţnih
padavina, dok je dnevna vidljivost bila do 15.30 sati čime je onemogućeno cjelodnevno
djelovanje na terenu, tim više što je većina socijalnih radnika na teren izlazila po završetku
radnog vremena te su sposobnosti za kvalitetan rad na prikupljanju i unosu podataka bile
umanjene; neke socijalne radnice na teren su izlazile neprikladno odjevene za rad na terenu
(neadekvatna obuća sa visokom petom) unutar romskih zajednica, koje su uglavnom
nepristupačne što ukazuje na neozbiljnost u obavljanju duţnosti; pojedini romski aktivisti su
svoj angaţman shvatili vrlo neozbiljno i neodgovorno. Nakon što je terenski rad okončan
zapravo je završen i proces prikupljanja podataka unutar sluţbi centara socijalnog rada uz
izjavu da za daljnje aktivnosti u procesu evidentiranja potreba Roma nisu plaćeni. Agencija za
zaštitu podataka je, pak, preporučila da se pristup i obrada podataka realizira u okviru centara
za socijalni rad što usporava planiranu dinamiku projektovanja baze podataka. Dakle,
aktivnosti na unosu obraĎenih podataka i projektovanja softvera nisu realizirane te se
realizacija ovog procesa trebala nastaviti u narednom periodu.
Zaključci i preporuke
Dekada inkluzije Roma 2005 - 2015 je najvaţnija meĎunarodna inicijativa koja za cilj ima
unapreĎenje socio-ekonomskog statusa romske populacije. Bosna i Hercegovina je 2005.godine
usvojila Strategiju za rješavanje problema Roma s ciljem ispunjavanja preduslova za
apliciranje na progrma Dekade. U 2008. godini Vijeće ministara BiH je usvojilo Dekade
Akcioni plan i iste godine u septembru BiH je postala jednom od članica Dekade i time se
obavezala na izradu nacionalnog akcionog plana za rješavanje problema Roma u oblasti
stambenog zbrinjavanja, zapošljavanja, zdravstvene zaštite i obrazovanja Roma te njegovu
implementaciju.
Akcioni plan za rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i
zdravstvene zaštite Bosne i Hercegovini usvojen je u julu 2008. godine. Njime su definirani
ciljevi, mjere, aktivnosti koje je nuţno poduzeti te vremenski okvir njihove realizacije.
MeĎutim, dinamika njihove realizacije nije u skladu sa planiranim.
Akcioni plan sadrţi i ujedno nalaţe mehanizme evaluacije i monitoringa. Ipak, u proteklom
periodu nije izvršena ozbiljnija evaluacija Akcionih planova od strane drţavnih institucija.
Prvu evaluaciju Romski informativni centar -Kali Sara je započela u novembru 2009.godine i
taj izvještaj je objavljen od strane Open Society Instituta22.
Izvještaj Decade Watch organizacije ukazao je na značajne pomake u pravcu poboljšanja
statusa romske populacije. To se odnosi na izdvajanje budţetskih sredstava u svrhu
implementacije Akcionih planova u 2009. godini u iznosu od 1.500.000,00 eura, realizacija
procesa evidentiranja potreba Roma u Bosni i Hercegovini sa ciljem stvaranja baze podataka,
objavljivanje Javnog poziva za projekte stanovanja, objavljivanje Javnog poziva za projekte
samozapošljavanja i zapošljavanja Roma, te usvajanje Akcionog plana za obrazovanje Roma.
MeĎutim, nuţno je ukazati i na aktivnosti koje predstavljaju odreĎenu barijeru uspješnoj
implementaciji Akcionog plana. Ovdje prvenstveno mislimo na imenovanje osobe sa statusom
penzionera za nacionalnog koordinatora Dekade i formiranje koordinacionog odbora za
praćenje provoĎenja Dekade, koje ima slične ingerencije kao Odbor za Rome (oba tijela imaju
funkciju monitoringa). Institucionalni okvir za relizaciju Dekade je nejasan i ovakav kakva je
22
Izvještaj dostupan na: http://www.soros.org/initiatives/roma pod Decade Watch :Results of 2009
Survay
trenutno je i neadekvatan. U prilog argumentaciji da se pitanjima unapreĎenja statusa romske
populacije pristupa bez značajnije odgovornosti od strane Vlade govore i podaci da se
navedena problematika vrlo rijetko ili nikako diskutira od strane Vlade, ali i Parlamenta. Jedan
od mogućih načina prevazilaţenja ovog problema jeste uključivanje formalnog, zakonski
osnovanog romskog tijela u Vladinu strukturu, a njegova uloga bi bila dvojaka. Sa jedne strane,
predstavljao bi interese romske populacije na drţavnom nivou, dok bi, pak s druge strane,
značio sponu meĎu romskim organizacijama i na taj način doprinio jačanju romskog civilnog
društva.
Još jedna, ništa manje vaţna, zadaća Vlade bila bi zapošljavanje romske populacije u
institucije vlasti i uključivanje predstavnika romske populacije na političku bh scenu. Naime,
Ustavom BiH Romima je onemogućeno kandidiranje za Predsjedništvo drţave, pa tako i
mogućnost da budu birani. Ovakav stav podrazumijeva i nemogućnost ostvarivanja osnovnih
ljudskih prava.
U Dekadi socijalnog uključivanja Roma 2005-2015 posebno je naglašena gender komponenta.
Iako je usvojena Gender strategija, pitanje unapreĎenje statusa Romkinja, ne samo u
uţoj/romskoj zajednici već i široj društvenoj sredini, izazov je sa kojim se u samoj realizaciji
planiranih aktivnosti glavni akteri nisu suočili. To znači da se u narednom periodu moraju
poduzeti dodatni napori u pravcu zapošljavanja, unapreĎenja zdravstvenog stanja Romkinja
(naglašavajući ulogu majčinstva) i drugih aktivnosti planiranih Dekadom.
Stoga preporučujemo;
1)Strategija za Rome treba da bude revidirana u skladu sa principima i standardima
Evropske Unije;
2)Reviziju Akcionog plana –sa jasno i realno definisanim mjerama i ciljevima, sa
naglašenom gender komponentom , borbom protiv siromaštva i dikriminacije, sa
precizno definisanim indikatorima i vremenskim okvirom;
3)Definisanje načina izdvajanja finasijskih sredstava institucija na svim nivoima s
ciljem relizacije Akcionog plana, i izrada plana izdvajanja finasijksih sredstava na
osnovu odreĎenih prioriteta;
4)Izradu operativnog plana –kratkoročnog i dugoročnog –sa jasno i realno definisanim
prioritetima;
5)U proces revizije Startegije i Akcionih planova treba da budu uključeni predstavnici
romskon nvo kao i Romi-kinje eksperti za navedene obasti iz akcionog plana;
6)U proces revizije treba da se uključe eksperti za izradu akcionog plana s ciljem
korištanja standra evropske unije-evropske komisije u definisanju dokumenta;
7)Redefinisanje institucionalnog okvira Dekade Akcionog Plana uspostavljanjem
decentralizovanog/regionalnog sistema implentacije, uspostavljanja/imenovanja
drţavnog/regionalnog eksperttskog monitoring tijela, kao i načina uključivanja
predstavnika romskog nvo i ekperata Roma /kinja .
Zapošljavanje pripadnika romske populacije je od značajnijih faktora unapreĎenja njihovog
cjelokupnog socio-ekonomskog statusa. Naime, zapošljavanjem Roma prevazilazi se
siromaštvo, loša ekonomska situacija, stvaraju se uvjeti za školovanje romske djece i
mogućnosti unapreĎenja zdravlja romskih obitelji. Za programe zapošljavanja i
samozapošljavanja Roma zavodima za zapošljavanje dodijeljena su finansijska sredstva i to u
Federaciji 440.000,00 KM, u Republici Srpskoj 220.000,00 KM i Brčko Distriktu 42.000,00
KM. Realizacija aktivnosti Akcionog plana za zapošljavanje tekla je različitom dinamikom u
entitetima i Brčko Distriktu. Tako je u Federaciji BiH utrošeno 440.000, 00 KM. Kao primjer
dobre prakse izdvajamo projekat Federalnog zavoda za zapošljavanje, „Uspjet ću!“ čiji je cilj
bio priprema i osposobljavanje Roma za traţenje posla i, naravno, zapošljavanje. S obzirom da
su se i zavodi u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu suočavali sa problemima
neosposobljenosti, neobrazovanosti pa samim tim i nemogućnosti Roma da apliciraju
projektima za zapošljavanje ili samozapošljavanje, ovakav vid podrške, koju je organizirao
Federalni zavod, moţe biti funkcionalan u realizaciji planiranih aktivnosti iz oblasti
zapošljavanja. U Brčko Distriktu nisu utrošena dodijeljena sredstva odnosno nije zaposlena niti
jedna osoba romske nacionalnosti dok se nisu promjenili kriteriji za odabir korisnika i visina
iznosa granta. Grant je reliziran samo za 6 novozaposlenih lica. Kao razlog se navodi
nezainteresiranost poslodavaca, ali i nedovoljna informiranost pripadnika romske populacije. U
Republici Srpskoj takoĎer nisu utrošena sva planirana sredstva u oblasti zapošljavanja i
samozapošljavanja Roma. Iako je bilo zainteresiranih Roma, odustali su od daljnje realizacije
Projekta, jer su smatrali da odobrena sredstva ne mogu osigurati odrţivost Projekta u dogledno
vrijeme. Jedan od kriterijuma za dodjelu granta za zapošljavanje, a istovremeno i barijera u
realizaciju istog, jeste i obezbjeĎenje bankarske garancije neophodne za realizaciju ugovora o
zapošljavanju, a koja podrazumijeva prilično visok iznos na računu aplikanta. I naredna
prepreka zapošljavanju romske populacije odnosi se na nekvalificiranost Roma za obavljanje
odreĎenih poslova.
Dakle, preporuke za daljnju, uspješniju realizaciju aktivnosti iz oblasti zapošljavanja i
samozapošljavanja su:
1) Zavodi bi trebali da kreiraju program za zapošljavanje koji će biti odrţivi;
koji će odrţavati balans u zapošljavanju Roma i Romknja; koji bi trebao da
podstakne ili inicira zapošljavanje Roma i Romkinja u insitucijama vlasti na svim
nivoima;
Grant
2)Izjednačiti kriterije za dodjelu grantova za zapošljavanje i samozapošljavanje
Roma/kinja na nivou BiH;
3) Izjednačiti visinu grant na nivou BiH;
4) Organizovanje edukativne radionice s ciljem osposobljavanja
projektnih prijedloga za zapošljavanje i samozapošljavanje;
za izradu
5) Zavodi bi trebali pored programa za zapošljavanje i samozapošljavanje Roma/kinja
da uspostave program za dokvalifikacija i prekvalifikacija u skladu s potrebama
trţišta rada, te uključivanje gender komponente u realizaciji istih.
6)
SprovoĎenje informativne
samozapošljavanja ;
kampanje
o
mogućnosti
zapošljavanja
i
7) Informisatu širu društvenu (neromsku) zajednicu s cijem senzibilizacije za pitanje
zapošljavanje Roma/kinja i prevazilaţenja stereotipe i predrasude te eventualno
otvorili mogućnosti zapošljavanja Roma/kinja;
8) Zavodi bi trebali da provode aktivno nadgledanje –kontrolu relizacije programa a
samim time i izvršenje ugvorenh obaveza poslodavaca i novo zaposlenih lica;
9) Formiranje jedinstvene baze podataka korisnika ovog programa na nivou BiH;
Stambeno zbrinjavanje pripadnika romske populacije je najkompleksnija oblast Akcionog
plana, dijelom zbog sloţenosti same procedure apliciranja za finansiranja i ostvarivanja uvjeta
za gradnju ili sanaciju, a dijelom zbog toga što iziskuje velika finansijska sredstva. Ipak,
realizaciji aktivnosti iz ove oblasti nije se pristupilo sa potrebnom paţnjom, zbog čega su se i
javile mnogobrojne teškoće. Odlukom Vijeća mnistara BiH od 11.06.2009. godine osigurana su
sredstva u iznosu od 1.863.000,00 KM za stambeno zbrinjavanje Roma i to za Federaciju BiH
1.167.000,00 KM, Republiku Srpsku 583.000,00 KM i Brčko Distrikt 113.000,00 KM.
Dodatna sredstva za istu namjenu osiguralo je, po osnovu sporazuma, Ministarstvo za
prostorno ureĎenje BiH u iznosu od 312.800,00 KM. Projekat je takoĎer finansijski podrţala
švedska agencija SIDA iznosom od 1.885.714,00 KM. Ukupna sredstva osigurana od strane
implementatora projekata iz vlastitih izvora iznose 1.722.200,00 KM. Tako ukupna vrijednost
programa stambenog zbrinjavanja Roma za 2009. godinu iznosi cca 5.782.914,7 KM. Sredstva
koja su traţena podnesenim projektima, koji su zadovoljili kriterije, iznosila su 5.503.675,72
KM. Ukupni traţeni iznos, uključujući i projekte koji nisu zadovoljili kriterije, iznosio je
11.891.753,72 KM. Iz navedenog proizilazi da je potreba za finansijskim sredstvima u oblasti
stambenog zbrinjavanja mnogo veća od onog što Vlada izdvaja za rješavanje datog problema.
Vrlo je bitno da i ostali nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini (općine, kantoni, entitetske vlade i
Distrikt Brčko) kroz resorna ministarstva izdvajaju redovna budţetska sredstva za
implementaciju Akcionih planova: stanovanja, zapošljavanja, obrazovanja i zdravstvene zaštite
Roma.
Nakon evaluacije podnesenih projekata za stambeno zbrinjavanje Roma, Komisija je donijela
odluku o finansiranju 16 projekata uključujući i one koji će biti finansirani sredstvima SIDA-e.
Tokom realizacije aktivnosti predviĎenih projektima javljale se se odreĎene barijere. Najveći
problem odnosi se na neriješene imovinsko – pravne odnose a samim tim i nemogućnost
dobijanja urbanističke saglasnosti i graĎevinske dozvole. Naime, aplikacijski obrazac je
sadrţavao tzv. logički okvir projekta u kojem se od aplikanta zahtijeva da, pored kalendara
aktivnosti i budţeta projekta, zaokruži da li posjeduje dokaze o pravnom statusu odnosno da li
su riješeni imovinsko pravni odnosi koji čine pravni osnov za izvoĎenje bilo kakvih
graĎevinskih radova. Dakle, od aplikanata se nije zahtijevalo da dostave dokaz o riješenim
pravnim odnosima. Zbog toga su se u aplikacijama navodile i neistine.
Ovako površan pristup, bez uvida u potrebnu dokumentaciju, rezultirao je mnogobrojnim
teškoćama kada su započeli graĎevinski radovi na lokacijama na kojima navedeni pravni status
nije bio i u stvarnosti riješen. Stoga je vrlo vaţno prevenirati pojavu problema ovakve vrste.
Troškovi uvoĎenja priključaka u relizaciji nekih projekata nisu bili planirani budţetom
implementatora projekta, a korisnici nisu u mogučnosti zbog teške finasijske situacije izdvojiti
oko 1.200,00 KM za navedne priključke.
TakoĎer, nisu svi aplikanti u procesu izrade projektnog prijedloga uključili predstavnike
Roma – eksperte, a u slučaju kada su implementatori bili meĎunarodne organizacije bilo je
slučajeva kada je prijedloge projekata nije raĎen u saradnji sa predstavnicima općina i centra
za socijalni rad.
Nisu bili precizno definisani kriterije za odabir korisnika sa uputama o bodovanju i načinu
donošenja odluke i nisu bili ujednačenih standarda za izgradnju stambenih objekata.
Prilikom izrade projekta aplikanti nisu najčešče formirali preliminarne liste korisnika.. Ukoliko
se to i desilo aplikanti-implamantarori projekta su na razlićit način kreirali listu potencijalnih
korisnika. Neki su to činili uz pomoć centra za socijalni rad a neki uz konsultiranje lokalnih
romskih nvo. Listu potencijalnih korisnika nisu svi objavili.
U toku relizacije ovog granta ispostavilo se da pojedini izvoĎači radova u samom procesu
izgradnje nisu poštovali ugovorene obaveze zbog čega su implementatori projekta bili
prinuĎeni da raskinu ugovor.
Jedna od prepreka za riješavanjem stanbene problematike Roma predstavlja
i
nezinteresovanost pojedinih opština da apliciraju na grant za stanbeno zbrinajvanje Roma. I
ono što se pokazalo kao ključno je upravo volja ili zainteresovanost opštine da sudjeluje kao
aplikant ili partner u relizaciji programa za stanbeno zbrinjavanje Roma.
Javni poziv – preporuke:
1) Javni poziv za dostavljanje prijedloga projekata za stambeno zbrinjavanje Roma
treba da jasno definira kriterije za odabir korisnika, kategorije korisnika i listu za
bodovanje; treba da sadrţi definirane standarde za izgradnju objekata koji su u
skladu sa minimalnim uvjetima za stanovanje; rok trajanja relizacije projekta, u
koje svrhe i na koji način se dobivena sredstava mogu koristiti iz ovog granta; da
bi se osigurala transparentnost cijelog procesa aplikanti-implementatori projekta
bi trebali javno oglasiti poziv za prikupljanje prijava kao i preliminarnu listu
korisnika kako bi graĎani imali mogućnost ţalbe ukoliko smatraju da neke
porodice ili pojedinci ne ispunjavanju kriterije Aplikanta
2) Prijedlog projekta treba da bude uraĎen u saradnji sa predstavnicima romske
zajednice /romskih nvo, općine i centra za socijalni rad;
3) Kreiranje prijedloga projekta na osnovu preliminarne liste korisnika;
4) Uključivanje predstavnika romske zajednice/romskih nvo kao i predstavnika
općine i centra za socijalni rad u rad komisije za odabir korisnika;
5) Nakon odobravanja projekta aplikanti bi trebali objaviti javni poziva za
dostavljanje aplikacija od strane potencijalnih korisnika;
Projekat - preporuke
Prijedlog projekta za stambeno zbrinjavanje Roma treba da zadovolji meĎunarodne standarde o
minimalnim uvjetima za stanovanje. Imovinsko pravni odnosi trebaju biti regulirani, meĎutim,
ukoliko postoji problem obezbijediti odluku općinskog vijeća, kojom bi se isti regulirali i tako
stekla mogućnost dobijanja urbanističke saglasnosti i graĎevinske dozvole, a samim tim i
stvaranje uvjeta za dobijanje neophodnih priključaka (elektrodistribucija, vodovod). Troškovi
uvoĎenja priključaka trebaju biti planirani budţetom implementatora projekta.
Ugovori - preporuke
Ugovori izmeĎu implementatora, op
ine (partnera u relizaciji projekta ) i krajnjih korisnika moraju biti jasno definirani. Ugovor
treba da sadrţi vrstu radova koji će se relizirati za svakog pojedinog korisnika a svaki korisnik
treba da dobije izvedbeni projekat planiranih/izvedenih radova. Naime, dešavalo se da su
izvedeni svi graĎevinski radovi ali ne i priključci (struja, voda). Jedna od mogućnosti
pevazilaţenja tog problema jeste i konkretizacja ugovora izmeĎu općina (koje su najčešće i
implementatori projekta) i krajnjih korisnika. U tom slučaju krajnji korisnici bi trebali pristati
na useljavanje u objekte bez priključaka uz obavezu implementatora da u odreĎenom roku
obezbijede iste (rješenja pravne osnove, pribavljanja finansijskih sredstava i dr.)
Baze podataka – preporuke
1) Formirati bazu podataka korisnika koja će biti dostupna institucijama kao i
implementatorima projekata;
2) Formiranje baze podatka izvoĎača radova koji su učestvovali u procesu izgradnje
stambenih jedinica sa ocjenom o kvaliteti izvedenih radova kako bi se u narednom
periodu izbjegle firme sa kojima su implementatori projekta morali da raskinu
ugovor jer nisu ispoštovali ugovorene obaveze.
Zdravstvena zaštita Roma podrazumijeva unapreĎenje zdravlja ove populacije što ukazuje na
značaj realizacije aktivnosti u ovoj oblasti. MeĎutim, svojevrsna neozbiljnost Ministarstva za
ljudska prava i izbjeglice BiH, zavoda za zdravstvo i njihov nemar u angaţmanu na
aktivnostima u oblasti zdravstvene zaštite rezultirala je neprimjerenim utroškom finansijskih
sredstava u svrhe, koje nisu planirane Akcionim planom. Tako se u izvještajima zavoda navodi
da su izdvojena finansijska sredstva utrošena za imunizaciju romske djece. Imajući u vidu da je
vakcina besplatna za svu djecu, pa tako i romsku, nameće se pitanje finansiranja imunizacije
romske djece. U daljnjem tekstu izvještaja navodi se da su sredstva utrošena na pripremu i
koordinaciju aktivnosti, troškovi priprema i odrţavanja radionica, izdaci za nabavku materijala
što je potpuno neodreĎeno i nejasno. Zapravo, moţe se reći da su nepreciznost i nejasnoća
izvještaja Zavoda za zdravstvo pokušaj da se izbjegne i onemogući ostvarivanje uvida u stvarni
utrošak finansijskih sredstava.
Buduća realizacija aktivnosti Akcionog plana zdravstvene zaštite Roma morala bi
obuhvatiti:
1) Formiranje stručnog/ekspertnog tima odnosno radne grupe koja bi aktivno
učestvovala u reviziji akcionog plana za zdravstvenu zaštitu Roma, izradi novog
programa koji bi redefinirao prioritete, način realizacije aktivnosti, vremenski
okvir, način saradnje sa ostalaim insitucijama i evaluaciju pomenutih aktivnosti po
završetku projekta; učestvovao u definiranju memoranduma izmeĎu Ministarstva
za ljudska prava i izbjeglice i Zavoda; predstavnici Roma – romskog NVO sektora
(eksperti – konsultanti) trebaju biti uključeni u rad stručne grupe;
2) Memorandumi o razumijevanju trebaju biti jasno definirani odnosno da sadrţe
opis projektnih aktivnosti: način realizacije, vremenski okvir, plan utroška
finansijskih sredstava (način i svrha utroška finansijskih sredstava u pomenutoj
oblasti), jedinstvena forma za izvještavanje;
3) Zavodi koji su odgovorni za relizaciju projekta trebaju oformiti operativni tim
kojeg vodi koordinator. Članovi operativnog tima moraju biti i predstavnici
romskog nevladinog sektora koji će ujedno činiti sponu izmeĎu Zavoda, romske
zajednice i romskog nvo sektora. Za uspješnu realizaciju projekta neophodno je
izraditi i operativni plan.
4) Projektne aktivnosti Zavodi bi trebali realizirati u saradnji sa romskim NVO u
lokalnim zajednicama te uključiti Rome – zdravstvene medijatore, koji su u
prethodnom periodu, kroz projekte Global Fonda, prošli edukaciju na temu HIVAIDSA i druge spolno prenosive bolesti, TBC te imaju iskustva u radu na lokalnom
nivou;
5) Prilikom redefiniranja prioriteta i načina implementacije projekata Zavodi bi
trebali voditi računa o odrţivosti programa i institucionalizaciji aktivnosti u sistem
zdravstvene zaštite;
6) Planirati budţetska sredstva za rad stručne grupe za zdravstvenu zaštitu;
7) Nuţno je formirati stručni monitoring tim na nivou BiH, koji će nadgledati sve
faze relizacije akcionog plana za zdravstvenu zaštitu Roma;
Obrazovanjem se stiču kompetencije za odreĎeni posao, postiţe se konkurentnost na trţištu
rada i mogućnost zapošljavanja, a samim tim i prevazilaţenje siromaštva. Ipak, Akcioni plan za
obrazovanje revidiran je tek u junu 2010. godine. Njemu su prethodili i mnogi drugi dokumenti
koji ističu značaj ostvarivanja prava na obrazovanje Roma i drugih nacionalnih manjina u
Bosni i Hercegovini. Učinjeni su tek minorni koraci u pravcu uklučivanja romske djece i
omladine, pa i odraslih, u odgojno-obrazovni sistem. U izvještajima zavoda za zapošljavanje se
kao jedna od teškoća u implementaciji projekta navodi sa neobrazovanost Roma te u skladu s
tim i nemogućnost apliciranja za zapošljavanje i samozapošljavanje. S druge strane
nekvalificiranost pripadnika romske populacije za obavljanje poslova prema potrebama trţišta
rada. U projektima stambenog zbrinjkavanja Roma takoĎer se navodi neobrazovanost i
nepismenost Roma kao jedna od prepreka njihovom akivnom učešću u implementaciji
projekata. Dakle, obrazovanje Roma je višestruko značajno i neophodno je da njegova
realizacija protiče paralelno sa realizacijom aktivnosti iz ostale tri oblasti Akcionog plana
(zapošljavanje, stambeno zbrinjavanje, zdravstvena zaštita).
Preporuke:
1) Formiranje ekpertske radne grupe koja će izraditi operativni plana za sprovedbu
revidiranog akcionog plana koji će sadrţavati plan rada i definiranje prioriteta;
Člnaovi ekpertske radne grupe treba da budu i predstavnici Roma-kinja –ekperti.
2) Definiranje načina izdvajanja finansijkih sredstava na svim nivoima vlasti za
relizaciju akcionog plana za obrazovanje i izdvajanje finasijskih sredsttava za
relizaciju navedenog akcionog plana ;
3) Izradu komnikacijskog plana sa svim stokholderima;
4) Formiranje drţavnog ekpertskog monitoring tijela za akcioni plan za obrazovne
potrebe Roma;
Kako bi realizacija aktivnosti Akcionog plana zaista bila uspješna, bilo je nuţno ostvariti uvid u
stvarne potrebe romske populacije na terenu. U tom smislu započelo se sa realizacijom
Programa evidentiranja Roma. Program se provodi sa ciljem prikupljanja podataka o
Romima u Bosni i Hercegovini koji se odnose na lične podatke, status drţavljanstva i
prisutnost, podatke o zdravstvenoj zaštiti, podatke o socijalnoj zaštiti, obrazovanje,
zapošljavanje, stanovanje, pristup identifikacijskim dokumentima i ostalo. Proces evidentiranja
je počeo je 23.11.2009. godine, prva faza zaključena je 20.02.2010. godine. Prema dobivenim
podacima procjenjuje se da u BiH ţivi oko 25 000 – 30 000 Roma kojima će biti potreban
jedan od oblika pomoći koji su sadrţani u Strategiji i Akcionom planu. MeĎutim, napominjemo
da je tokom procesa evidentiranja u nekim dijelovima BiH ostalo i do 60% domaćinstava koja
nisu bila obuhvaćena procesom evidentiranja.
Osnovna zamjerka u realizaciji evidentiranja potreba Roma jeste ;
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je uključilo u proces evidentiranja predstavnike
Roma kao članove Operatinih timova na lokalnom nivou. MeĎutim ovdje se mora istači da
kriteriji za odabir anketara nisu bili u skladu sa prvobitnim prijedlogom prije svega da anketari
moraju da imaju minimalno završenu srednju školu ili da trenutno idu u srednju školu.
Predstavnici romskog nvo sektora delegirali su osobe koje nisu zadovoljavale ovaj kriterij i na
taj način doprinjeli da uloga ali i kvalitet odraĎnog posla bude znatno umanjena. Jer je bilo
slučajeva da ni sam anketar ne razumije šta se postavljenim pitanjem traţi od anketiranih
osoba.
Potom neinformisanost romke populacije zašto se radi evidenitranje, kratak period prikupljanja
podataka ,neujednačena metodologija prikupljanja podataka, vjerodostojnost podataka je upitna
sobzirom da je bilo slučajeva da Romi nisu razumjeli značenje postavljenog pitanja pa su
anketari predlagali moguće odgovore ,što dovodi u pitanje tačnost dobivenih podataka, a sa
druge strane s obzirom da se na pojednim lokacijam proces odvija na jednom mjestu u jednoj
kući (što je bilo u suprotnosti sa predloţenom metodologijom –naime anketari su trebali da idu
od kuće do kuće) sumnjamo i na vjerodostojnost dobivnih podataka jer anketari nisu bili na
kućnim adresama anketiranih pa stoga nisu ni imali stvarni uvid posebno kada se govori o
stambenim uslovima stanovanja,vrijeme kada su anketari radili evidentranje je takoĎer bilo
neadekvatno –naime zbog radnog vremena predstavnika centra za socijalni rad proces
evidentiranja radio se nakon završetak njihovog radnog vremena-nakon 15 ili 16 sati, i na
terenu su radili 3 do 4 sata. Na ovaj način broj porodica koji je bio obuhvaćen evidentiranjem
je bio znatno smanjen ako se uzme u obzir da je za jednu porodicu proces popunjavanj upitnika
u prosjeku trajao jedan sat. S obzirmo na sloţenost upitnika ovo je bio jako ozbiljan i zahtjevan
posao koji na ţalost od strane aktera ovog procesa kako predstavnika Roma a tako i
predstavnika centara za socijalni rad i na kraju Ministrastva za ljudska prava i izbjeglice nisu
bili svjesni vaţnosti ovog procesa ali isto tako i ozbiljnost. Tako da su se neki od anktera
ponašali neozbiljno ovdje posebno kritikujemo predstavnike Roma koji na ţalost ovaj dio posla
nisu shvatili dovoljno ozbiljno i nisu dali svoj doprinso u realizaciju ovog procesa jer nisu svoj
dio posla odradili i samim tim doveli su u pitanje kvalitetu navednog procesa u pitanje.
Osnovna zamjerka u realizaciji evidentiranja potreba Roma jeste zanemarivanje dobivenih
indikatora o potrebama Roma pri realizaciji drugih aktivnosti Akcionog plana. Planiranje
aktivnosti u oblasti stambenog zbrinjavanja, zapošljavanja, zdravstvene zaštite i obrazovanja
trebalo bi biti usklaĎeno sa stvarnim/uočenim potrebama Roma. Kako bi se Evidentiranje
Roma i problema obostrano prihvatilo relevantinm potrebno je putem info kampanje
obavijestiti populaciju Roma o mogućnostima naknadnog evidentiranja, obavijestiti sluţbe
centara za socijalni rad o njihovoj obavezi da rade na kontinuiranom evidentiranju Roma, a
potom u okviru istih ovaj posao nastaviti uz kreiranu bazu podataka i njeno aţuriranje. Za rad
na odrţavanju baze podataka i korištenje softwera potrebno je izvršiti dodatnu obuku
sluţbenika centara socijalnog rada.
Preporuke:
1) Proces evitentiranja se treba nastaviti u centrima za socijalni rad u sklopu
redovnih radnih obaveza;
2) Aţuriranje baze podataka na kvartalnoj i godišnjoj bazi;
3) Ukupni podaci dobiveni u porcesu evidentriranja trebaju da budu dostupni svim
institucijama koje planiraju programe i projekte za rješavanje problema Roma;
4) Organizovanje kampanje na lokalnom nivou sa ciljem obavještavanja Roma o
značaju prikupljanja podataka i te njihovoj svrsi.
Izvori
1.
Akcioni plan BiH za rješavanje problema Roma iz oblasti stambenog
zbrinjavanja, zapošljavanja i zdravstvene zaštite Roma
2.
Dokument o reformi – Poruka graĎanima BiH (2003)
3.
Izvještaj o realizaciji programa zapošljavanja i samozapošljavanja
Roma u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2009. godini
4.
Memorandum o razumijevanju o implementaciji Akcionog plana BiH
za rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja
5.
Odluka o izboru prioritetnih projekata u 2009. godini iz oblasti
stambenog zbrinjavanja Roma u BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice
BiH
6.
Odluka o kriterijima za korištenje sredstava namijenjenih za
rješavanje problema Roma u oblasti stambenog zbrinjavanja, Ministarstvo za
ljudska prava i izbjeglice BiH
7.
Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju BiH (2003)
8.
Strategija BiH za rješavanje pitanja Roma (2005)
9.
Ustav BiH

ovdje - Udruga Igra

Validity of the offer

Neformalne edukacije za mlade.pdf - START

romska istina51.pdf

ro-mi u smz - Projekt Građanskih Prava Sisak

- Udruga Roma

Tema broja: ROMI U BOSNI I HERCEGOVINI

- Udruga Roma

- Udruga Roma