Studijski komitet D2 – INFORMACIJSKI SISTEMI I TELEKOMUNIKACIJE
predsjednik
dopredsjednik
Duško Vicković, dipl.ing.el.
Mr. Amela Čaušević, dipl.ing.el.
stručni izvjestitelji
Dr. Emir Mešković, dipl.ing.el.
Andrea Selimović, dipl.ing.el.
Miroslav Gligorić, dipl.ing.el.
Duško Vicković, dipl.ing.el.
Jasmin Heljić, dipl.ing.el.
Alma Bešlagić, dipl.ing.el.
Sanela Suljović-Fazlić, dipl.ing.el.
Haris Čaušević, dipl.ing.el.
Mr. Nihad Hasić, dipl.ing.el.
Emil Hadžović, dipl.ing.el.
Elmedin Karović, dipl.ing.el.
Mr. Amela Čaušević, dipl.ing.el.
Mr. Zoran Cico, dipl.ing.el.
IZVJEŠTAJ
Za 11. Savjetovanje BH K CIGRÉ, Studijski komitet D2, definirane su slijedeće preferencijalne teme:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Unapređenje korištenja informatičkih tehnologija (IT) u radu i funkcioniranju elektroenergetskih kompanijasubjekata (IT trendovi i aspekti, integracija i primjena u novom dereguliranom okruženju, IT security pristupi).
Funkcije – aplikacije SCADA/EMS/DMS sistema u novom/restruktuiranom okruženju elektroenergetskog
sektora u BiH i uvjetima tržišta.
Razvoj i potencijali telekomunikacionih resursa elektroenergetskih kompanija-subjekata (nove tehnologije i
rješenja, PLC tehnologija itd.).
Podučje standardizacije i novih standarda u području sistema za vođenje i upravljanje EES-om i pripadajućih
telekomunikacija.
GIS (Geografski Informacioni Sistemi) tehnologije i njihova uloga i podrška u radu elektroenergetskih
kompanija-subjekata.
Konceptualne postavke u realiziranju interface-a između modula IKT sistema u funkciji procesa
elektroprivrednih preduzeća.
Za 11. savjetovanje je podnešena 21 prijava sa sažetcima, a prispjelo je 17 napisanih referata i prihvaćeno je 17
referata.
R.D2.01.
Emir Skejić, Nermin Sarajlić, Damir Demirović, Amira Šerifović-Trbalić
Primjena tehnika računarske grafike u medicinskoj virtualnoj stvarnosti
Izvjestitelj: Dr. Emir Mešković
Virtualna stvarnost (engl. virtual reality – VR) je računarski simulirana realnost, računarski stvoreno vizualno,
auditivno i taktilno iskustvo koje korisniku pruža realističan osjećaj „uranjanja“ u drugi svijet. Osnovna uloga koju ima
virtualna stvarnost je pojednostavljenje upravljanja složenim procesima. Zbog toga je virtualna stvarnost našla
D2 - 1
primjenu u mnogim djelatnostima od zabave (računarske igre, muzika, radio, itd.), preko arhitekture, vojnih vježbi, pa
sve do medicine. Kako bi se razvilo virtualno okruženje u realnom vremenu, potrebno je koristiti biblioteke grafičkih
interfejsa za programiranje aplikacija kao što su OpenGL, Direct3D, Java3D ili VRML (Virtual Reality Modeling
Language). To implicira primjenu tehnika računarske grafike, naročito renderinga i modeliranja, u oblasti vizualiziranja
medicinskih podataka prikupljenih iz različitih izvora (računarska tomografija, magnetna rezonanca, ultrazvuk,
fiziološki imaging), što je i naglašeno u uvodu rada.
Referat prezentira tehnike računarske grafike koje se koriste u medicinskom VR-u, te prednosti njihove upotrebe u
različitim područjima grafičkog prikaza medicinskih podataka. Cilj rada je prezentiranje mogućnosti primjene
računarske grafike, vizualizacije i virtualnih okruženja u svrhu pružanja deskriptivnih i praktičnih informacija, prije
svega za medicinsku obuku i medikamentnu terapiju. U sekciji 1 referata su navedene volume imaging tehnologije
poput računarske tomografije, NMR-a (MRI, MRA, MRV) i ultrazvuka te prednosti njihove upotrebe u medicinskom
VR-u. Nadalje, predstavljene su tehnike renderinga površina i hibridni modeli za prikaz anatomskih i fizioloških
podataka, kao i prednosti i nedostaci svake od njih. Konačno, predstavljen je rendering volumena kao tehnika koja se
preporučuje za ostavarivanje 3D vizualnog prikaza u medicinskim VR sistemima, s obzirom na to da je vjeran izvornim
podacima. U zaključku je istaknuto da tehnike računarske grafike i virtualne stvarnosti imaju izuzetan potencijal za
primjenu u medicini, naročito hirurgiji, radiologiji i drugim kliničkim područjima sa širokom upotrebom volumetrijskih
imaging podataka, te da će njihova primjena rasti u oblasti obuke hirurga, intraoperativne augmentacije i rehabilitacije i
širiti se na polja mentalnog zdravlja, anestezije i urgentne medicine.
Pitanja za diskusiju:
1. S obzirom na to da se medicinski podaci prikupljaju iz različitih izvora, da li se tehnike računarske grafike
predstavljene u referatu mogu primijeniti nad svim podacima bez obzira na prirodu njihovog izvora? Drugim
riječima, postoji li za svaku od navedenih tehnika preporučeni prioritetni izvor medicinskih podataka nad kojima bi
se ista trebala primjenjivati?
2. Kako je u radu istaknuto, tehnika renderinga površina rezultira značajnim gubitkom podataka iz izvornog skupa
podataka, a ipak predstavlja vrlo popularnu tehniku jer je, kako je u radu navedeno, vrlo prilagodljiva sa stanovišta
računarske grafike. Možete li nešto preciznije objasniti ovu kvalifikaciju?
3. S obzirom na to da su za najkvalitetnije, odnosno najvjernije vizualne prikaze, očigledno neophodni značajni
hardverski resursi, naročito ukoliko se vizualizacija želi postići u realnom vremenu, koliko to predstavlja
ograničavajući faktor u daljem razvoju medicinskog VR-a? Postoje li tehnike kojima bi se na bilo koji način
nastojao ovaj nedostatak svesti na što je moguće manju mjeru?
R.D2.02.
Amela Čaušević, Haris Čaušević, Vedran Bešlić
Implementacija kontaktnog centra i CRM sistema u JP Elektroprivreda BiH
Izvjestitelj: Andrea Selimović
Dozvolom za rad – licencom za snabdijevanje električnom energijom prvog reda za JP Elektroprivreda BiH d.d. –
Sarajevo izdatom od strane FERK-a, stvorena je obaveza da imalac dozvole ima besplatni telefon koji je namijenjen za
informisanje kupaca i potencijalnih kupaca. Uvođenjem prvog kontaktnog centra ova obaveza je ispunjena, ali time nije
stvoren potpun uvid u analitiku komunikacije s kupcima, niti je postojala mogućnost da kupci putem nekog drugog
kanala prijave zahtjeve ili dobiju informacije. Analizom ovog problema, zaključeno je da postoji potreba unapređenja
kontaktnog centra na način da se postojeće baze korisničkih zahtjeva koje nisu bile homogene, nego su bile prilagođene
potrebama svakog pojedinog distributivnog dijela, zamijene novim integralnim rješenjem. Uspostava višekanalnog
kontaktnog centra, stvaranje jedinstvene baze korisnika na nivou čitave JP EPBiH, te kreiranje jedinstvenog
korisničkog sučelja, su osnovni ciljevi ovog projekta.
Referat je sažeta prezentacija implementacije kontaktnog centra i CRM sistema u JP Elektroprivreda BiH. U uvodu su
pobrojani zahtjevi koje je bilo potrebno ispuniti u prvoj fazi implementacije u dva distributivna dijela, ED Sarajevo i
ED Mostar. Ova faza projekta se, prema tome, može smatrati pilot projektom za uvođenje CRM-a u cijelu JP EPBiH.
U daljnjem opisu sistema, detaljno je dat uvid u procesne tokove i arhitekturu sistema, te načine na koje je ova
arhitektura zadovoljila zahtjeve postojećih procesnih tokova. Pregledom korisničkog sučelja CRM sistema, jasno se
može zaključiti da je jednostavnost i intuitivnost korištenja aplikacije bila na veoma važnom mjestu prilikom
definisanja zahtjeva za ovaj sistem. Pobrojane su funkcionalnosti kontaktnog centra koje su ostvarene, te integracija sa
već postojećim poslovnim aplikacijama koje se koriste u EPBiH, a čiji se podaci koriste u procesu rješavanja zahtjeva
korisnika. Definisanjem mogućeg unapređenja sistema stvoren je preduslov za ulazak u drugu fazu projekta koja će
ovaj sistem implementirati i u preostalim distributivnim centrima, te na taj način unaprijediti funkcije podrške
kupcima u djelatnosti i snabdijevanja.
D2 - 2
Pitanja za diskusiju:
1. Da li će u budućnosti, uvođenjem upotrebe električnih ličnih karata, kupci biti u mogućnosti da putem elektronskih
servisa dobiju dokumente, kao što su npr. elektroenergetska saglasnost, bez dolaska u prostorije distribucije kojoj
pripadaju? Da li postoji mogućnost integracije CRM sistema sa sistemom za provjeru identiteta kupaca kojim bi se
mogla vršiti provjera identifikacijskih parametara?
2. Da li u nekoj od narednih faza projekta postoji namjera da se korisnicima osigura usluga Self-Care portala na
kojem bi kupci prijavom mogli sami vidjeti stanje racuna, dugovanja, proslijediti zahtjev za promjenu podataka i
poslati zahtjev za novi priključak? Da li bi se u tom slučaju mogla izvršiti integracija sa CRM sistemom?
3. Uvođenjem CRM sistema, stvorena je jedna kontaktna tačka za sve vidove komunikacije sa kupcima. Da li je ovaj
sistem postao primarna baza kontakata kupaca? Da li su veze sa poslovnim aplikacijama jednosmjerne ili
dvosmjerne, tj. da li postoji mogućnost da CRM baza prepisuje kontaktne podatke iz svoje baze u baze drugih
aplikacija?
4. Da li se na IVR usmjeravaju svi kupci koji nisu ranije zvali kontaktni centar ili postoji mehanizam prepoznavanja
geografske lokacije sa koje zove kupac na osnovu koje se vrši preusmjeravanje na odgovarajući distributivni
centar? Ako postoji mehanizam, na koji način je implementiran?
R.D2.03.
Rijad Devlić, dipl.ing.el., Amer Voloder, dipl.ing.el.
Centralizacija i spajanje baza podataka aplikacija za obračun i naplatu električne energije (SOEE/SONN
– JP „Elektroprivreda BiH“ d.d. – Sarajevo)
Izvjestitelj: Miroslav Gligorić
Rad se bavi problemom centralizacije baze podataka aplikacije za obračun i naplatu električne energije u JP
„Elektroprivreda BiH“ d.d. - Sarajevo. U uvodnom dijelu rada navedeni su razlozi zbog čega je potrebno izvršiti
centralizaciju baze podataka, kao i kratak opis tehnologije koja će biti primjenjena. Centralizacija će se bazirati na
Oracle Real Application Cluster-u (Oracle RAC). Naveden je i kratak opis benefita koji se dobijaju primjenom
navedene tehnologije. U poglavlju 1. dat je opis postojeće IS strukture sa nedostacima, baziran na distribuiranoj
topologiji, koja trenutno obezbjeđuje pružanje potrebnih servisa za navedenu aplikaciju za obračun i naplatu električne
energije. U poglavlju 2. opisan je plan centralnog rješenja, odnosno navedene su i opisane konkretne aktivnosti koje je
potrebno preduzeti da bi se prešlo sa distribuirane baze podataka na centralizovanu bazu podataka. Opisan je postupak
migracije postojećih baza podataka (instanci) pojedinih elektrodistribucija (Sarajevo, Tuzla, Zenica, Bihać i Mostar) sa
verzije Oracle 10.2.0.5 na Oracle 11g, te logičko povezivanje pojedinih baza podataka. U poglavlju 3. opisano je
backup i recovery rješenje, kao i alati kojim će se to rješenje ostvariti sa osvrtom na zaštitu podataka na storage-u.
Opisane su i moguće opcije povezivanja i sinhronizovanja centralizovane baze podataka sa postojećom DR (Disaster
Recovery) lokacijom PTZ Sarajevo koja se nalazi u ED Zenica – Radakovo. U radu su uočene nedoslijednosti u
morfološkom smislu prilikom korištenja riječi anglosaksonskog porijekla, te je potrebno to ujednačiti.
Pitanja za diskusiju:
1. Postojeća aplikacija za obračun i naplatu električne energije je distribuirana, te je i korištenje
softversko/hardverskih resursa raspodjeljeno u prostoru. Prilikom centralizacije baze podataka doći će i do
koncentrisanja zahtjeva za obradu na jednom mjestu što može prouzrokovati usporavanje rada aplikacije, te sporiji
odziv na generisane upite. Koje mehanizme treba primjeniti da bi se izbjeglo, ili umanjilo usporenje prilkom
pružanja traženih usluga?
2. Za svaki IS sistem je veoma važan aspekt zaštite osjetljivih podataka u koje sigurno spadaju podaci o naplati
električne energije. U novom rješenju svi podaci će biti skoncentrisani na jednom mjestu, pa je prema tome i
osjetljivost na eventualne zlonamjerene upade u sistem povećana. Koje metode i postupke treba primjeniti da bi se
povećala bezbjednost podataka centralizovanog sistema?
3. Disaster lokacija (DR) IT centra od PTZ Sarajevo se nalazi na lokaciji ED Zenica. Da li će promjene, koje će se
izvršiti u IT centru prilikom centralizacije baze podataka, uticati na IS u DR-u? Ako promjene imaju uticaja, u
čemu se manifestuju?
R.D2.04. Mr. Selma Kovačević, dipl.ing.el., Rijad Devlić, dipl.ing.el., Mr. Nađa Halebić, dipl.ing.el.
Primjena IBM Infosphere Guardium sistema za unapređenje sigurnosti baza podataka u Elektroprivredi BiH
Izvjestitelj: Miroslav Gligorić
U radu je opisana implementacija softverskog sistema IBM Infosphere Guardium u Elektroprivredi BiH u cilju
proaktivnog nadzora baze podataka u Elektroprivredi BiH sa stanovišta sigurnosti. U poglavlju 1. koncizno je opisano
stanje informacionog sistema Elektroprivrede BiH prije implementacije IBM Infosphere Guardium sistema i jasno su
opisani nedostaci i sigurnosni rizici koji su postojali u informacionom sistemu. U poglavlju 2. detaljno su opisani
D2 - 3
očekivani efekti implementacije IBM Infosphere Guardium sistema i naveden je detaljan popis IKT resursa/sistema
Elektroprivrede BiH, relevantnih za sigurnosni audit i zaštitu. Opisani su događaji (event-i) važni za audit i zaštitu, kao
i izvještaji koji trebaju biti generesani menadžerima kompanije i administratorima informacionog sistema. U poglavlju
3. navedene su preporuke za implementaciju DAP (Database Audit and Protection) sistema. U poglavlju 4. pojedinačno
je opisano hardversko i softversko rješenje DAP sistema, sa posebnim osvrtom na audit i zaštitu softverskog sistema za
upravljanje finansijskim informacionim sistemima u Elektroprivredi (SAP ERP). U poglavlju 5. opisani su rezultati
primjene IBM Infosphere Guardium sistema, kao i ostvareni ciljevi. Konačan zaključak rada je da je realizacija DAP
sistema generalno ispunila očekivanja administratora i menadžmenta po pitanju sigurnosti baza podataka.
Pitanja za diskusiju:
1. U ISO, TSO i ostalim kompanijama elektroenergetskog sistema informacioni sistemi mogu biti heterogeni po:
svojoj topologiji; operativnim sistemima; DBMS – ovima (Database Management Systems) kao što su Oracle,
SQL, itd; specifičnim aplikacijama razvijanim za određene namjene koje su zatvorenog karaktera. Da li IBM
Infosphere Guardium sistem može biti primjenjen kao centralizovan DAP koji nadgleda kompletan informacioni
sistem takve kompanije?
2. U radu je navedeno da je jedan od osnovnih ciljeva implementacije DAP-a proaktivno djelovanje. Jedan od
zahtjeva za sigurnost baze podataka je i zaštita od neovlaštenog preuzimanja podataka. Da li softverski sistem IBM
Infosphere Guardium ima alate koji bi upozorili administratore na takve aktivnosti u trenutku dok se one odvijaju?
3. Da li implementacija DAP-a utiče na rad aplikacija u kompanijama u smislu brzine odziva na tražene upite od
strane korisnika tih aplikacija?
R.D2.05. Vedad Hadžagić, Darko Sinanović, Edin Tabaković
Implementacija dodatnih komunikacijskih servera za ICCP/EH razmjenu u sklopu SCADA/EMS sistema u
dispečerskom centru NSO BiH u Sarajevu
Izvjestitelj: Duško Vicković, dipl.ing.el.
Na komunikacijskim (redundantnim) serverima na sistemu NOS BiH bile su implementirane sve vrste komunikacija za
akviziciju i razmjenu podataka sa raznim protokolima (IEC 101, 104, RP 570, ICCP) i dodatno na ovim serverima se
izvršava i LFC funkcija.
Electronic Highway (EH) je zatvorena („privatna“) mreža koju koriste operatori prijenosnih sistema u Evropi i unutar
asocijacije ENTSO-E (European Network of Transmission System Operators for Electricity) i bazirana je na ICCP
protokolu. ICCP se takodjer koristio za međucentarsku komunikaciju sa regionalnim centrima Elektroprijenos BiH.
Zbog sve većih zahtjeva, osobito u EH mreži (enormno povećanje razmjene, linkovi idu sa 2Mbps na 10 Mbps, dodatni
projekti i aplikacije preko EH), bilo je potrebno, u svrhu rasterećenosti komunikacijskih servera, izdvojiti ICCP
komunikaciju na dodatne redundantne servere.
Referat opisuje implementaciju novih ICCP servera i njihovu tranziciju i uklapanje u SCADA/EMS sistem i to bez
ikakvih prekida u radu sistema koji je normalno u radu 24 sata na dan. Također su (iako sažeto) opisani problemi
tijekom ove realizacije. Obzirom da je ICCP bio dio servera, tijekom realizacije, dolazilo je do problema koji su utjecali
na rad pojedinih funkcije sistema, ali na kraju sve je dovedeno u željeno i projektirano stanje.
Pitanja za diskusiju:
1. Za koliko je smanjeno opterećenje postojećih servera u smislu povećanih performanci (npr. CPU i Network
loading) prije i nakon implementacije?
2. Da li je sada lakše raditi sa ICCP protokolom (i partnerima) i u čemu se to ogleda?
R.D2.06. Amela Čaušević, Haris Čaušević
Jedinstveni model podataka u elektroprivrednoj kompaniji prema zahtjevima IEC 61970 i IEC 61068
standarda
Izvjestitelj: Jasmin Heljić
Informacioni sistemi u elektroprivrednim kompanijama su često glomazni, heterogeni i teško upravljivi, jer su razvijani
prema potrebama datog trenutka bez globalne vizije i koncepta. Dobro razrađen model podataka je jedna od ključnih
komponenti bilo koje aplikacije. Ukoliko informacioni sistem elektroprivredne kompanije posmatramo kao skupinu
više aplikacija koje automatiziraju određene poslovne procese, onda kvalitet infomacionog sistema možemo
kvantificirati ocjenom modela podataka u pojedinim aplikacijama i njihovim međusobnim vezama. Postoje različite
metode poboljšanja informacionog sistema, počevši od reinžinjeringa određenih dijelova, potpune zamjene pojedinih
segmenata novim modulima, pa do nametanja standarda u pojedinim slojevima informacione arhitekture koji
D2 - 4
dugoročno daju rezultate. Nijedna od pomenutih metoda nije uspješna ukoliko ne postoji kako deklarativna tako i
stvarna podrška menadžmenta kompanije.
Referat "Jedinstveni model podataka u EP kompaniji prema zahtjevima IEC 61970 i 61968 standarda" ukazuje na
potrebu unifikacije modela podataka informacionog sistema elektroprivredne kompanije kako bi isti bio sposoban za
budući razvoj. U radu se ističe sve veća potreba za integracijom informacionog sistema kao i potencijalni finansijski
trošak koji je posljedica nesistemske integracije odnosno integracije koja se radi mimo standarda. CIM model kao skup
standarda može poslužiti arhitektama sistema kao referentni model za unifikaciju modela podataka, što duguročno
rezultira većom upravljivošću, manjim troškovima održavanja i kvalitetom, kako podataka, tako i samog informacionog
sistema.
Pitanja za diskusiju:
1. Uvođenje novih aplikativnih rješenja je pomenuto kao jedan od uzroka dodatnog usložnjavanja informacionog
sistema. Da li primjena CIM modela može suštinski reducirati kompleksnost sistema ukoliko se nova aplikativna
rješenja baziraju na zatvorenom modelu podataka na koji se ne može utjecati osim u segmentu kreiranja interfejsa
sa drugim dijelovima sistema?
2. Da li informacioni sistem treba proći izvjesni reinžinjering u arhitekturalnom smislu (centralizacija, manji
softverski zahvati, sređivanje podataka i sl.) prije primjene CIM modela? Dati kratki pregled aktivnosti i vremenski
okvir za arhitekturalne promjene ukoliko su iste potrebne.
3. Koji su ključni preduslovi za uspješnu primjenu CIM modela u elektroprivrednim kompanijama?
R.D2.07.
Boris Brestovec, dipl.ing.el., Simon Batistić, dipl.ing.el.
Iskustva u implementaciji GPRS komunikacije u sustavima daljinskog vođenja
Izvjestitelj: Alma Bešlagić, dipl.ing.el.
Komunikacija sa udaljenim lokacijama SCADA sistema u prošlosti se u većini slučajeva odvijala putem privatnih
komunikacionih mreža (SDH, PDH, VHF i sl). U zadnje vrijeme elektrokompanije nastoje smanjiti troškove, a u isto
vrijeme povećati raspoloživost i pouzdanost korištenih komunikacija. Jedan od alternativnih načina je korištenje javnih
komunikacionih mreža i servisa javnih operatera. Sa intenzivnim razvojem packet switching tehnologija putem
mobilnih mreža (GPRS, EDGE, UMTS) pojavila se mogućnost korištenja ovih mreža za telekontrolne aplikacije. S
jedne strane privlačne su jer se tarifiranje vrši po količini ostvarenog saobraćaja, dok s druge strane postoji otpor jer su
javne GPRS mrže podložne kašnjenjima u zavisnosti od opterećenja mreže, ne postoji zagarantovana raspoloživost i
pouzdanost prenosa, te je dostupnost GPRS usluge smanjena u nenaseljenim područjima. Da bi se na najbolji način
implementirao ovakav način komunikacije, trebale bi se uzeti u obzir specifičnosti primjene i napraviti kompromis
između cijene, performansi i ograničenja mreže. GPRS komunikacija je prikladna za protokole koji rade u 'event'
modu, no ne i za učestala prozivanja RTU uređaja, kao ni za komunikaciju između pojedinih RTU uređaja. Osim toga,
jednostavni GPRS modemi ne mogu prenositi saobraćaj kao što je npr. DNP 3 ili MODBUS protokol koji su prisutni u
skoro svim SCADA sistemima, te je potrebno korištenje posebnih, naprednijih uređaja.
U radu je prikazan primjer implemenetacije ovakvog načina komunikacije (GPRS) u sistemu daljinskog nadzora i
upravljanja DVPLM objektima sa dva tipa upravljačkih uređaja sa RS232 interfejsima i komunikacijom putem DNP3.0
i MODBUS protokola. Opisana je arhitektura sistema sa svim njegovim elementima i funkcionalnostima koje uključuju
posebnu hardversku i softversku platformu, slanje u 'event' modu, konverziju protokola, tuneliranje podataka,
vremensku sinhronizaciju.
Pitanja za diskusiju:
1. Na koji način se vrši kontrola postojanja validne komunikacije prema udaljenim tačkama i na koji način je
ostvaren kompromis između količine ovog saobraćaja i pravovremenosti informacija o gubitku komunikacije?
Slično, pojasniti na koji način je optimiziran saobraćaj koji potiče od promjene vrijednosti mjernih veličina s
obzirom na moguće učestale promjene.
2. Šta je ono što mobilni operater nudi kada su u pitanju QoS parametri? U slučaju pojačanog saobraćaja u vrijeme
kritičnih situacija da li SCADA saobraćaj ima neku vrstu prioriteta?
3. Koje je prosječno vrijeme između slanja upravljačkih podataka (komande) i primanja informacije o promjeni
stanja?
4. U čijoj nadležnosti je nadzor GPRS pristupnika i da li je moguće praćenje nekih parametara komunikacije,
iščitavanje logova, te u slučaju da jeste kojih?
5. Da li je moguće prezentirati podatke o analizi saobraćaja, te dati osvrt na performanse sistema, onako kako se to
pokazalo u praksi, obzirom da je to navedeno jedan od glavnih “izvora sumnje” pri donošenju odluke o
implementaciji ovakvog načina komunikacije unutar SCADA sistema.
D2 - 5
R.D2.08.
Boris Brestovec, dipl.ing.el., Sanjin Jurišić, dipl.ing.el., Željko Beljan, dipl.ing.el.
Distributivni sustav daljinskog vođenja u Rafineriji Nafte Rijeka
Izvjestitelj: Sanela Suljović-Fazlić, dipl.ing.el.
Rad opisuje sistem daljinskog nadzora i upravljanja implementiran za potrebe upravljanja postrojenjima vlastite
proizvodnje i potrošnje u INA Rafineriji Nafte Rijeka. Navedena postrojenja čine složeni elektroenergetski sistem „u
malom“ (TS 35/x, termoelektrana, rezervno napajanje iz mreže HEP-a), pa je samim time i pripadni sistem upravljanja
kompleksan. Distribuiranjem njegove hardverske i softverske arhitekture na pojedine funkcionalne grupe ostvarene su
zahtijevane funkcije, performanse i pouzdanost sistema, te ujedno i integracija sa postojećim sistemima automatizacije
u rafineriji.
Posebna značajka implementiranog sistema jeste to što su, osim klasičnih SCADA funkcija, realizovane i napredne
funkcije EMS sistema, koje se zahtijevaju za potrebe rada ovakvog specifičnog procesa/klijenta (Rasterećenje mreže,
Upravljanje tokovima snaga, Topološki koloring).
Pitanja za diskusiju:
1. Koja oprema se koristila kao numerički terminali polja? Da li su u pitanju standardne kompaktne numeričke
mjerno-zaštitno-upravljačke jedinice, koje se inače koriste i u elektroenergetskom sistemu elektroprivrednih
kompanija, ili su po nečemu ove jedinice specifične?
2. Koji kriteriji su opredijelili projektanta/izvođača za korištenje IEC 60870-5-103 protokola na nivou polja, a ne IEC
61850, odnosno korištenje IEC 60870-5-101 protokola za razmjenu podataka sa HEP-om, a ne IEC 60870-5-104?
3. Na koji način se zadaju postavne vrijednosti softveru za optimizaciju: fiksne količine energije iz/za HEP na nivou
sata, dnevni vozni redovi, ili nešto treće? Kako algoritam rada softvera tretira granične situacije dostizanja
navedenih vrijednosti i mogućnost eventualnih prekoračenja istih?
R.D2.09.
Boris Njavro, Jadran Franotović, Tihomir Čuješ
Centar daljinskog upravljanja Hrvatskih Željeznica
Izvjestitelj: Haris Čaušević, dipl.ing.el.
Rad daje presjek aktivnosti na zanavljanju opreme za daljinsko upravljanje dispečerskog centra Hrvatskih Željeznica u
Zagrebu (centar daljinskog upravljanja - CDU) koji nadzire 75 objekata na zapadnom dijelu Hrvatske (EVP-a, PSN-a,
PS-a i kolodvora). Takođe, urađeno je i građevinsko uređenje prostora u cilju optimizacije uslova za rad osoblja CDU i
smještaja nove opreme. Kako ovim aktivnostima nije bilo predviđeno zanavljanje opreme u objektima, to je posebnu
specifiku predstavljala integracija starih objekata na novi sistem. Dodatnu težinu u projektu je predstavljao zahtjev za
minimalnim prekidima u radu CDU.
Pitanja za diskusiju:
1. Koja je količina podataka iz pojedinih objekata koji su bili predmet ovog projekta, kao i ukupna količina podataka?
Dati primjer za najveći i najmanji objekat u smislu količine podataka.
2. Koji kriteriji su opredijelili projektanta/izvođača za korištenje IEC porodice protokola, IEC 60870-5-101 i IEC
60870-5-104?
3. Koji obim školovanja je proveden za osoblje zaposleno u DCU, kao i osoblje za održavanja novog sistema, te
koliko je segment adekvatne obuke osoblja važan za uspijeh ovakvih projekata?
R.D2.10.
Stjepan Sučić, mag.ing.el., Mr. Ante Martinićdipl.ing.rač., Dr. Juraj Havelka, dipl.ing.el.
Ostvarivanje vertikalne komunikacije u IEC 61850 sustavima primjenom web servisa
Izvjestitelj: Nihad Hasić
Pouzdana, sigurna i agilna komunikacija osnova je za funkcionisanje svakog sistema daljinskog upravljanja i nadzora.
Optimalna komunikacija na relaciji uređaj(i)-aplikacija potreban je uslov za optimalno komuniciranje svih komponenti
sistema. Upravo ovaj aspekt tretiraju autori rada, analizirajući prijedloge nadležne IEC-ove radne grupe za ostvarenje
vertikalne komunikacije u IEC 61850, te prednosti i nedostatke pojedinih rješenja, uzimajući donje slojeve OSI stack-a
fiksnim i unaprijed datim.
Autori detaljno objašnjavaju razloge za dopunu IEC 61850 standarda, u smislu povećanja performanse komunikacije
(inherentno: nadzora i upravljanja) smanjenjem redundantnosti i implementacijske kompleksnosti aktuelnog MMS
(Manufacturing Message Specification) protokola, te potrebe za proširenjem domena standarda na ostale objekte
upravljanja u pametnim mrežama: virtuelne elektrane, mikromreže, baterije...
Naime, MMS način vertikalne komunikacije u IEC 61850 modelu postao je nedovoljno efikasan za narastajuće potrebe
za uvezivanjem komponenti u sistem daljinskog nadzora i upravljanja, posebno u pametnim mrežama. Također, MMS
D2 - 6
middleware, koji je određen ISO 9506 standardom, nema implementirane integrirane sigurnosne mehanizme, što može
dovesti do ugrožavanja sigurnosti automatiziranih postrojenja.
Kao rješenje gore navedenih ograničenja, autori predstavljaju prijedlog IEC-ovog tehničkog odbora TC 57 - vertikalnu
komunikaciju putem Web servisa, pri čemu daju uporedni prikaz potencijalnih rješenja temeljenih na Web servisima:
IEC 61400-25-4, OPC UA i DPWS, zajedno sa njihovim poznatim nedostacima i otvorenim pitanjima. U nastavku,
autori navode dalje planove Radne grupe koji bi trebali dovesti do konvergencije Web servis tehnologija za primjenu u
IEC 61850 vertikalnoj komunikaciji.
Autori u radu ne tretiraju stanje u horizontalnoj komunikaciji između uređaja u sistemu koja će, po svemu sudeći, još
određeno vrijeme ostati putem GOOSE poruka.
Pitanja za autore:
1. Komunikacija putem Web servisa smanjuje redundantnost i implementacijsku kompleksnost koje proizlaze iz
korištenja potpunog OSI stack-a. Koje su posljedice (trade-off) otklanjanja ovih mehanizama na uštrb kojih se
postiže optimizacija?
2. Objasniti obezbjeđenje sigurnosti u komunikaciji putem Web servisa.
3. Da li su autori analizirali stanje ili raspolažu informacijama vezano za horizontalnu komunikaciju: postoje li slične
aktivnosti na poboljšanju uslova u tom domenu?
R.D2.11.
Boris Njavro, Drago Bago, Davor Micek, Romeo Matić
Sustav za nadzor i upravljanje u DP Jug Mostar
Izvjestitelj: Emil Hadžović, dipl.ing.el.
Uvođenje sistema daljinskog nadzora i upravljanja u elektrodistributivnim preduzećima, s ciljem smanjenja
beznaponskih pauza, obezbjeđivanja pouzdanog napajanja različitih vrsta kupaca, a u uslovima preuzimanja i primjene
evropskih normi u oblasti distribucije električne energije i snabdijevanja kupaca, postaje osnov savremenog poslovanja
elektrodistributivne kompanije. Osnova implementacije bilo kakvih SCADA sistema je obezbjeđivanje
telekomunikacione infrastrukture i telemetrijske opreme (RTU-ova) na lokacijama elektroenergetskih objekata kojima
se želi upravljati.
U radu je dat presjek sistema za nadzor i upravljanje implementiranog u DP JUG Mostar EPHZHB. Sistem se koristi za
nadzor i upravljanje rastavnim sklopkama u SN mreži distributivnog područja Jug JP EPHZHB, pri čemu su same
rastavne sklopke opremljene RTU-ovima, adekvatno dimenzioniranim i radio modemima u funkciji obezbjeđivanja
komunikacione veze sa nadređenim SCADA sistemom. Implementirana je digitalna radio mreža odgovarajućeg
kapaciteta koji zadovoljava potrebe daljinskog nadzor i upravljanja. Za prenos informacija je korišten IEC 60870-5-101
protokola u balansnom načinu rada. Struktura SCADA sistema je prilagođena trenutnom obimu obimu informacija koje
se procesuiraju u sistemu, s tim da je ostavljena mogućnost nadogradnje i proširenja sistema.
Pitanja za diskusiju:
1. Na koji je način štićena digitalna radio mreža, odnosno da li postoji kontrola pristupa ovoj mreži?
2. Koliki je utjecaj ispada neke od RPT komunikacijske tačke na propusnost mreže i kakva je redundancija u
tome slučaju?
3. Koji su sljedeći koraci u korištenju SCADA sistema? Da li će se uključivati TS 110 i 35 kV? Kako će se
tretirati postojeći SCADA sistem kroz realizaciju SCADA/DMS sistema koji se nabavlja i za JP EP HZHB?
R.D2.12.
Hamdija Šabić, dipl.ing.el.
Analiza potrošnje električne energije baznih stanica mobilne telefonije
Izvjestitelj: Haris Čaušević, dipl.ing.el.
Rad daje uporednu analizu potrešnje realne potrošnje električne energije BSMT (baznih stanica mobilne telefonije) dva
proizvođača baznih stanica. Urađena je analiza za period od tri godine, sa dodatnim osvrtom na potrošnju u ljetnim i
zimskim mjesecima. Korišten je alat za obradu podataka Data Analysis u Microsoft Excel-u.
Pitanja za diskusiju:
1. Iz analize su dobijeni rezultati koji mogu da budu korisni kod utvrđivanja uzroka značajnih odstupanja u potrošnji
električne energije u određenim mjesecima. Koji su to uzroci?
2. Analizom je utvrđeno da postoje značajne razlike potrošnje električne energije BSMT proizvođača baznih stanica.
Na koji način bi predložili da se ovaj zaključak vrednuje u budućim postupcima za nabavku BSMT?
D2 - 7
3.
Da li je rađena analiza pojedinačnih rezultata za pojedine proizvođače opreme i da li je primjećen uticaj drugih
parametara na povećanje potrošnje, te da li su iz analize prostekle i neke druge preporuke (tipovi objekata, toplotna
izolacija objekta, pozicija objekta, kvalitet izvedenih radova...)?
R.D2.13.
Mr. Azra Zaimović, dipl.ing.saob., Dr. Halid Žigić, dipl.ing.el., Larisa Ramić, dipl.ing.inf.
Konvergencija telekomunikacionih mreža u NGN mrežu – mrežu budućnosti
Izvjestitelj: Mr. Amela Čaušević, dipl.ing.el.
Rad „Konvergencija telekomunikacionih mreža u NGN mrežu“ – mrežu budućnosti“ za cilj ima predstavljanje NGN
mreže, koja bi omogućila prenos svih vrsta usluga i raznovrsnih sadržaja i to na svim lokacijama. Ova mreža treba
omogućiti potpuno i raznovrsno pružanje usluga, kako onih van realnog vremena („non-real time“), tako i onih u
realnom vremenu („real time“). U sažetku referata je objašnjeno da su NGN mreže bazirane na komutaciji paketa i
sposobne da obezbijede prenos multimedijalnih telekomunikacionih usluga, te prilagođene za operiranje u različitim
širokopojasnim transportnim tehnologijama uz omogućavanje ispunjenja QoS zahtjeva.
Nakon prvog dostavljanja rada, od strane izvjestioca dat je sljedeći komentar i sugestije za dorade rada:
Osnovna tema rada je konvergencija telekomunikacionih mreža u NGN mrežu, koja nije adekvatno obrađena u
dostavljenom materijalu. Umjesto na arhitekturu i način rješavanja zahtjeva koji se postavljaju pred NGN mreže,
akcenat je stavljen na stanje fiksne mreže i i pregled generacija mobilne mreže. Osnovnu motivaciju za razvoj NGN
mreža predstavljaju promjene u karakteru korisničkog saobraćaja i zahtjeva: enorman porast podatkovnog saobraćaja,
zahtjevi za multimedijalne servise i zahtjevi za mobilnost korisnika. Suštinu koncepta razvoja NGN mreže predstavlja
razdvajanje servisnog od transportnog nivoa, koje nije detaljno elaborirano.
Rad u ovom obliku nije pogodan da se prezentira na Savjetovanju ukoliko se ne izvrše značajne dorade, prema uputama
koje su navedene u nastavku.
Dostavljeni rad bi trebalo značajno doraditi u segmentima koji se odnose na teme navedene u sažetku, odnosno na
način na koji NGN mreže omogućavaju:
konvergenciju fiksnih i mobilnih mreža,
generalizovanu mobilnost korisnika,
način podrške za ne-NGN (tzv. „legacy“) servise i terminale u NGN mreži,
način ispunjenja QoS zahtjeva u NGN mreži.
Rad je potrebno doraditi na način da se, umjesto pregleda stanja fiksnih i mobilnih mreža, koji se daje u poglavljima 2 i
3, uradi detaljniji prikaz i objašnjenje načina funkcionisanja:
različitih domena na transportnom nivou NGN mreže: korisnička, pristupna, domena jezgre mreže,
IMS sistema, koji implementira servisnu inteligenciju, koja je razdvojena od transportnog nivoa,
povezivanja NGN mreže sa drugim NGN mrežama,
povezivanja NGN mreže sa ne-NGN terminalima (podršku za ne-NGN servise).
Obzirom da NGN mreža podrazumjeva konvergenciju fiksnih i mobilnih mreža, potrebno je objasniti na koji način se
NGN servisi obezbjeđuju u hibridnom okruženju, u kojem se usluga pruža preko oba segmenta, mobilne i fiksne mreže,
na primjeru jednog servisa u realnom vremenu (npr. VoIP servis implementiran preko WiFi i fiksne mreže).
U zaključku rada dati su komentari vezano za stanje mreže postojećih javnih operatora u BiH. Obzirom da ovi elementi
nisu bili predmet rada, niti su u radu elaborirani, isti se ne trebaju nalaziti ni u zaključku. Prema uputama za pisanje
referata, na kraju prezentovanja tretirane teme obavezno se daje zaključak koji ističe najvažnije segmente u radu,
važnost rada, te navodi moguće smjernice za dalja istraživanja.
Autori su izvršili korekcije rada prema dostavljenim uputama, i dostavljeni rad u novoj verziji se smatra prihvaćenim.
U nastavku je dat kraći osvrt na rad, te pitanja izvjestioca.
Rad je obradio temu konvergencije telekomunikacionih mreža u NGN mrežu. Osnovnu motivaciju za razvoj NGN
mreža predstavljaju promjene u karakteru korisničkog saobraćaja i zahtjeva: enorman porast podatkovnog saobraćaja,
zahtjevi za multimedijalne servise i zahtjevi za mobilnost korisnika. Suštinu koncepta razvoja NGN mreže predstavlja
razdvajanje servisnog od transportnog nivoa.
NGN mreže razdvajaju nekoliko domena: korisničku, pristupnu i domenu jezgre mreže, dok se servisna inteligencija
(upravljanje servisima) migrira izvan mrežnog domena. Prednost ovog koncepta predstavlja mogućnost pružanja
D2 - 8
univerzalne usluge preko IP transportnih mreža. S druge strane, razdvajanje funkcija kontrole servisa i transportnih
funkcija nameće izazove u smislu dvonivoiskog upravljanja, autentikacije, prava pristupa, tarifiranja, te definisanja i
kontrole kvaliteta servisa, alokacije resursa i monitoringa. Značajnu ulogu u arhitekturi NGN mreže imaju i
management funkcije, koje upravljaju servisnom, mrežnom domenom, kao i korisničkim funkcijama.
Ova tematika je značajna s obzirom na tehnološku ekspanziju u informacijsko-komunikacijskom sektoru, sa ciljem
pružanja univerzalne usluge korisniku, bez ograničenja u smislu izbora terminalne opreme, vrste servisa, pružaoca
servisa, mobilnosti.
Pitanja za diskusiju:
1. Jedan od najznačajnijih elemenata arhitekture NGN mreže predstavlja IMS na kontrolnom nivou. Objasniti IMS
arhitekturu i funkcije transportnog, kontrolnog i aplikativnog nivoa na primjeru uspostavljanja servisa za korisnika
sa NGN terminalom (npr. SIP telefon ili 2,5/3G terminal).
2. Objasniti u kojim tačkama referentnog modela se NGN mreža povezuje sa drugim NGN mrežama, drugim IMSovima i sa Internetom mrežom i kako su definisane te relacije na kontrolnom nivou.
3. U radu se definira NGN mreža kao konvergentna mreža koja između ostalih karakteristika omogućava i
univerzalnu mobilnost. Potrebno je objasniti na koji način NGN arhitektura omogućava integraciju mobilnih mreža
sa fiksnim VoIP servisima, kao i sa VoIP servisima koji NGN mreži pristupaju preko kombinacije WiFi pristupne
mreže i optičke IP pristupne mreže.
R.D2.14.
Alma Bešlagić, dipl.ing.el.
Komunikacije u Smart Grid mrežama
Izvjestitelj: Duško Vicković, dipl.ing.el.
Za ovaj, prilično ambiciozni referat, potrebno se je malo osvrnuti na temu Smart Grid i njeno značenje. Iako je to u
Poglavlju 1 (a ponešto i u 2) referata na stanovit način elaborirano, mislim da bi u svrhu boljeg razumijevanja trebalo
naglasiti i podvući slijedeće:
U posmatranju proizvodnje, potrošnje i korištenja električne energije nikako ne smijemo smetnuti sa uma kompleksnost (i
zamršenu umreženost) prirode mreža kako za prijenos tako i za distribuciju električne energije. Treba podvući značajku
električne energije da se ona troši u isto vrijeme kada se i proizvodi. Veća razlika, odnosno debalans, između između
proizvodnje-isporuke i potrošnje će prouzročiti poremećaj stabilnosti sistema i kvalitete električne energije (poremećeni napon i
frekvencija na primjer itd.), a što može voditi i ka raspadu sistema. Još jedna važna značajka je da su mjesta gdje se proizvodi
električna energija obično locirana na izvorima resursa i dalje od mjesta gdje se ta energija troši (međutim, uvećanjem tzv.
distribucijske proizvodnje, potrošnja i proizvodnja će biti sa dvosmjernim tokovima i kompleksnom-zamršenijom umreženošću
distribucijskih mreža koje više nisu radijalne). U ovisnosti od lokacije i količine električne energije mogu se desiti specifični
tokovi unutar mreže, a što može uzrokovati zagušenja ili uska grla mreže. U zadnje vrijeme (nekoliko godina) su sve uočljivije
izražene tendencije prema uspostavi tzv. interaktivnih električnih mreža i okrenutim potrošaču (naime, deplasirano je postavljati
dilemu šta je važnije proizvodnja, prijenos ili distribucija, jer u procesu isporuke električne energije uvijek sve počinje i
završava sa potrošačem i potrošač je tu najvažniji). Ove tendencije imaju za posljedicu promjene u vođenju i upravljanju
mrežama i to sa povećanim mogućnostima u upravljanju podacima i informacijama i podvlače se krucijalne mogućnosti i
sposobnosti upravljačkih inteligentnih sistema i (tele)komunikacija. Ove nove mreže se ukratko nazivaju inteligentne ili
pametne mreže i ustaljeni termin je Smart Grids. Mnoga udruženja i institucije širom svijeta su uključena u načine postavki
ovih koncepta pametnih mreža (EPRI, European SmartGrids, veliki broj vendora itd.). Ovi načini, uglavnom, imaju pristup
vizije novih proizvoda, novih procesa i novih usluga, a što bi trebalo povećati i poboljšati efikasnost električnih (prijenosnih, a
prije svega i naročito distribucijskih) mreža dozvoljavajući integraciju i priključenje na mrežu novih energetskih izvora i
resursa, intermitentnih izvora, i čak i izvora male snage, i osigurati pouzdano vođenje, upravljanje i rad kako postojeće tako i
nove infrastrukture. Pojam Smart Grid još uvijek nema jednu konciznu, jednoznačnu i univerzalno prihvaćenu definiciju. Ali,
generalno, ovaj pojam se odnosi na moderniziranje i dodatnu „inteligenciju“ električnih mreža i pokriva sve što se tiče
elektroenergetskog sistema (između svake tačke proizvodnje i svake tačke potrošnje). Aspekti rada i napora u razvoju Smart
Grids se odnose i na prijenosne i na, osobito i u najvećem dijelu, distribucijske mreže. Međutim, nikako ne smije biti
zaboravljena proizvodnja električne energije. Veliki broj inovacija koji se odnose na Smart Grids će proizlaziti iz novih
distribucijskih proizvodnih izvora (proizvodnja direktno spojena na distribucijsku mrežu) što znatno povećava blizinu potrošnje
i umreženost (kompleksnu zamršenost) distribucijskih mreža (koje su prije bile uglavnom radijalne). Ova okolnost je jedan od
najvećih izazova koji se tiču Smart Grids i najviše zbog promijenjene paradigme proizvodnih izvora (u dosadašnjim
tradicionalnim sistemima i mrežama smjer i tok je uvijek išao smjerom proizvodnja-prijenos-distribucija, a sada se ta paradigma
mijenja i tokovi postaju dvosmjerni).
Prva dva poglavlja referata se bave razvojem, razlozima i konceptualnim modelom Smart Grids, a poglavlja 3, 4 i 5 su
posvećena detaljnijoj elaboraciji komunikacija i komunikacijske mreže unutar Smart Grids. U prva dva poglavlja mogu
se naći neke nedorečenosti (ili bolje rečeno nejasnosti) i suštinski i u terminima. Naprimjer navod „Tradicionalni
elektroenergetski sistemi su broadcast sistemi“ nije jasan i šta bi to kao značilo? Nadalje nije jasno na čemu je
potkrijepljen navod da „informacione i komunikacione tehnologije čine 70% infrastrukture pametnih mreža“!?
D2 - 9
Takodjer, nisu baš objašnjene aplikacije u procesu razvoja Smart Grids (kao WAMS koji je zasnovan na tehnologiji
PMU-ova; nije u pitanju upravljanje i automatizacija samo u distributivnim mrežama itd..). Itd...
Medjutim, što se tiče komunikacija unutar Smart Grids (a što je i glavna tema ovog referata), dat je jedan solidan
pregled koji se odnosi na komunikacijske mreže i tehnologije kao i neki zahtjevi za performancama i obuhvaćen je
značajan broj tehnologija. Napominjem da neki komunikacijski medij ili tehnologija i nije toliko relevantna stvar sve
dok se udovoljava zahtjevima i kriterijima (kao što bi bili direktan prolaz komunikacija, mala kašnjenja, velika
sigurnost, zatvorenost i privatnost komunikacijske mreže, balans između pristupa javnoj i privatnoj mreži itd.). U
realnosti i nije baš dobro ograničiti komunikacijsku mrežu da koristi mali broj tehnologija i stoga je preporuka da bi se
trebala koristiti mješavina komunikacijskih metoda i tehnologija. I sa stanovišta te „mješavine“ ovaj rad u poglavljima
3, 4 i 5 može se smatrati kvalitetnim.
Pitanja za diskusiju:
1. U referatu (oko sredine poglavlja 1) stoji navod: „Informacione i komunkacione tehnologije čine 70%
infrastrukture pametnih mreža“. Na čemu je utemeljen ovaj navod? Šta je mjera (količina opreme, vrijednost ili
nešto treće)?
2. Pitanje: IP, da ili ne? Obzirom da se velika većina postojećih SCADA baziranih sistema „ne druži“ sa IP
tehnologijom, kako to prevazići (osobito u smislu „end-to-end“ podrške)?
3. Na Slici 5 referata pokazana je i LonWorks tehnologija (unutar HAN mreže). LonWorks je tehnologija (bazirana
na Hitachi procesoru i male brzine mreže) koju je razvila i prodavala kompanija Echelon (USA) i svojevremeno ju
je koristio ABB za prve generacije SAS-a (Substation Automation Systems). Gdje se sada koristi ta LonWorks
tehnologija?
R.D2.15. Željko Popović, Vanesa Čačković
M2M komunikacije za aplikacije u naprednim elektroenergetskim mrežama
Izvjestitelj: Elmedin Karović
Rad je obradio temu M2M komunikacijske infrastrukture u funkciji aktivne elektrodistributivne mreže sa aspekta
određenog broja smart-grid servisa, te određenog broja komunikacijskih tehnologija koje su na raspolaganju za
realizaciju odgovarajuće komunikacijske infrastrukture. U odnosu na razmatrane servise i tehnologije, predloženo je
jedno tehničko rješenje M2M komunikacijske infrastrukture.
M2M tematika je značajna s obzirom na eksponencijalnu tehnološku ekspanziju u informacijsko-komunikacijskom
sektoru (IKT) – oblastima informatike ('cloud', 'big data') i komunikacija ('mobility'). M2M komunikacijska platforma
omogućava stvarno uvođenje koncepta 'Internet of Everything' (IoE), koji predstavlja novi tehnološki iskorak u
ljudskom društvu.
M2M komunikacijska infrastruktura u funkciji smart-grid servisa elektrodistributivne mreže je jedan zatvoreni podskup
cijelog IoE koncepta. Izrazito je značajan za uslužne elektrodistributivne kompanije, jer elektroenergetskom sektoru u
narednom periodu predstoji globalni rast sličan ekspanziji IKT sektora u 90-tim godinama prošlog stoljeća. Taj rast
elektroenergetskog sektora je omogućen integracijom IKT rješenja u elektroenergetske sisteme.
U radu su se obrađivači opredjelili da definiraju nekoliko mogućih smart-grid aplikacija/servisa, te da za iste definiraju
jedno moguće tehničko rješenje M2M komunikacijske infrastrukture, na bazi nekoliko mogućih telekomunikacijskih
tehnologija.
Pitanja za diskusiju:
1. U radu se definira smart-grid servis/aplikacija "Punjenje električnih vozila". Da li se ovaj servis odnosi na daljinski
nadzor i upravljanje punionicama električnih vozila?
2. Da li se ovim radom predlaže ZigBee kao komunikacijska tehnologija u segmentu M2M povezivanja na lokaciji
kupca (HAN/BAN), te po kojim kriterijima je ova tehnologija odabrana u odnosu na WiFi ili PLC?
3. Koji je izvor korišten za podatke navedene u tabeli 1 (Komunikacijski zahtjevi aplikacija u naprednim mrežama?
4. Da li su postojeći komercijalni operateri GPRS/3G mobilnih mreža u mogućnosti da pruže i garantiraju
standardizirane komunikacijske parametre sistemskih (mission critical) smart-grid aplikacija (sigurnost informacija
i QoS parametri)? Pod kojim uslovima?
R.D2.16. Dr. Adnan Salihbegović, dipl.ing.el., Mr. Zoran Cico, dipl.ing.el., Mr. Adnan Fehratbegović, dipl.ing.el.
Implementacija korporativnog GIS-a (Geografski Informacioni Sistem) u elektrodistributivnim preduzećima
Izvjestitelj: Mr. Amela Čaušević, dipl.ing.el.
Rad je obradio temu korporativnog Geografskog Informacionog Sistema (GIS) u elektrodistributivnim kompanijama,
sa akcentom na kreiranje modela podataka, te na potrebu za povezivanje sa drugim informacionim sistemima. GIS alati
D2 - 10
u elektrodistributivnim kompanijama predstavljaju osnovni alat za upravljanje kompleksnim tehničkim podacima
distributivne mreže, a podaci u bazi podataka GIS sistema predstavljaju osnovu za kvalitetno obavljanje niza drugih
poslovnih procesa, kao što su planiranje mreže, upravljanje mrežom i analiza mreže.
U konkurentnom okruženju otvorenog elektroenergetskog tržišta raspolaganje tačnim i ažurnim informacijama o mreži
jedan je od ključnih faktora uspješnog poslovanja elektrodistributivne kompanije. Potpuna implementacija modela
podataka GIS sistema obuhvata definisanje modela podataka za elektroenergetske objekte distributivne mreže,
atributivnih podataka za opremu na elektroenergetskim objektima, te podataka o potrošačima kao krajnjim korisnicima
električne energije koji trebaju imati dovoljno informacija za njeno efikasno i ekonomično korištenje.
U radu su se obrađivači opredjelili da prezentiraju metodologiju definisanja prostornog modela baze podataka,
uključujući smjernice za definisanje logičkog i fizičkog modela podataka, te alate za generisanje šeme prostornih baza
podataka. Istaknut je značaj GIS-a za poslovne procese koji se naslanjaju, potpuno ili djelimično, na bazu podataka GIS
sistema. Zaključno je dat prikaz korporativnog GIS-a u relaciji sa drugim dijelovima informacionog sistema
elektrodistributivne kompanije.
Pitanja za diskusiju:
1. U radu je objašnjeno da GIS prikazuje prostorne podatke po temama, odnosno slojevima, pri čemu svaki sloj sadrži
skup tematski povezanih podataka. Na primjeru GIS sistema elektrodistributivne kompanije prezentirati mogući
pristup definisanju slojeva (na konkretnom primjeru) koji bi prema viđenju autora kvalitetno organizovao
prostorne i atributivne podakte elektrodistributivne mreže. Objasniti da li, po viđenju autora, korporativni GIS
treba uključivati jednostavne alate za modifikaciju mreže od strane GIS korisnika.
2. Uz pretpostavku da elektrodistributivna kompanija prije implementacije savremenog GIS sistema raspolaže
određenim skupom prostornih i atributivnih podataka o distributivnoj mreži u okviru baza podataka drugih
aplikativnih rješenja, koje je korake potrebno provesti (i u kojoj fazi) kako bi se ti podaci pripremili za mapiranje u
model prostorne baze podataka GIS sistema?
3. Da li kreiranju logičkog modela podataka i definisanju komponenti modela treba prethoditi sagledavanje i
dokumentovanje životnog ciklusa svih poslovnih procesa elektrodistributivnog preduzeća koji se parcijalno ili u
cjelosti oslanjaju na GIS (u poglavlju 3. su navedeni neki primjeri procesa)? Da li je takav pristup u implementaciji
GIS sistema potreban kako bi se:
korektno definisali potrebni prostorni i atributivni podaci,
ispravno i pravovremeno definisale interakcije GIS-a sa ostalim sistemima (u poglavlju 4 se navode kao
primjeri ERP, SCADA/DMS, te različiti klijentski informacioni sistemi)?
4. U radu je prezentiran primjer integracije GIS sistema sa drugim tehničkim i poslovnim sistemima: SCADA/DMS,
ERP, softverski alati za mrežne analize, pozivni centar itd. Da li savremeno GIS rješenje treba podržavati zahtjeve
za razmjenu podataka prema CIM RDF modelu razmjene (CDPSM definisan kao RDF šema) u skladu sa
standardom IEC 61968-13?
R.D2.17. Sanela Suljović-Fazlić, dipl.ing.el., Mr. Jasna Pleho, dipl.mat.inf.
Integracija BTP i GIS sistema distributivnih podružnica JP EP BiH
Izvjestitelj: Mr. Zoran Cico, dipl.ing.el.
Konsolidacija svih sistema koji se koriste za upravljanje tehničkim podacima o infrastrukturnim objektima jedne
kompanije predstavlja iskorak koji je neophodno napraviti. Postojanje jedinstvene baze podataka o infrastrukturnim
objektima omogućava efikasniji angažman ljudskih resursa, te kolaboraciju raznih službi zaduženih za projektovanje,
održavanje i dokumentovanje. Jednokratan unos („single dana input“) povećava konzistentnost podataka, te smanjuje
vrijeme utrošeno na administraciji podataka. S druge strane, otvorenost takvog sistema prema ostalim poslovnotehničkim informacionim sistemima predstavlja osnovu savremene korporativne arhitekture.
Rad se upravo bavi navedenom problematikom, i daje osvrt na konkretan projekat konsolidacije dva slična tehnička
sistema unutar JP EP BIH. Unutar rada, autori opisuju korake implementacije integracije Baze tehničkih podataka i
GIS-a, zajedno sa rezultatima same realizacije. Unutar koraka realizacije akcenat je stavljen na proces migracije
podataka i to sa stanovišta kakvi su svi scenariji bili mogući prilikom uparivanja podataka iz dvije baze, no nisu
navedeni rezultati migracije, tj. postotak uspješnosti kod uvezivanja podataka. Unutar opisa rezultata realizacije, dosta
generalno se spominje SOA koja je trebala pomoći kod “stvaranja pretpostavki za povezivanje ovog sistema sa drugim
sistemima”. Iz navedenih opisa nije moguće zaključiti šta predstavljaju te „pretpostavke“, te način na koji su, ili će biti,
iskorištene. Unutar zaključnih razmatranja autori sumarno navode rezultate primarnih zadataka bez detaljnijeg
rezimiranja iskustava i praktičnih preporuka.
D2 - 11
Pitanja za diskusiju:
1. Na koji način se vrši vođenje uklopnih stanja mreže, te kakve se analize i izvještaji mogu generisati koristeći
navedenu funkcionalnost?
2. Koji je način uspostave i upravljanja topološkim vezama između pojedinih elektroenergetskih objekata, da li
postoji neki alat koji kroz UML ili neku drugu definiciju vrši uređivanje navedenih veza?
3. Koje sve promjena na modelu podataka mogu vršiti sistem inženjeri, a da to ne zahtjeva promjenu tj.
reprogramiranje web i desktop dijelova rješenja, jer nije riječ o COTS (Commercial Off-The-Shelf) rješenju?
4. Koje sve službe, osim službe tehničke dokumentacije, koriste sistem, tj. koji poslovni procesi su sada pokriveni
novim sistemom? Ukoliko sistem pokriva još neki od procesa, osim vođenja tehničke dokumentacije, navesti
primjere kolaboracije nadležnih službi.
D2 - 12
© Copyright 2024 Paperzz
