IEE Projekt BiogasIN Kriteriji za ocjenu investicija u bioplin: Smjernice za financijske institucije i investitore D.5.4.2, WP 5 Erik Ferber i Dominik Rutz WIP – Renewable Energies Sylvensteinstr. 2 81369 Munich, Germany Uz doprinos: Biljane Kulišić (EIHP, Hrvatska) i Enrico Rose (European Biogas Association) Prijevod: Ana Kojaković Energetski Institut Hrvoje Požar Savska cesta 163, Zagreb, Hrvatska Listopad, 2011. Ovaj projekt (Ugovor br. IEE/09/848/SI2.558364)podržava: Odgovornost za sadržaj ovog dokumenta u potpunosti je prenesena na autore. Ne mora nužno reflektirati mišljenje Europske Unije. Europska Komisija nije odgovorna za eventualnu upotrebu informacija sadržanih u materijalu ni na koji način. Sadržaj Sadržaj………………………………………………………………………………………………………………………..1 Predgovor .............................................................................................................................. 3 1. Uvod............................................................................................................................... 4 2. Podnositelj zahtjeva........................................................................................................ 6 3. 2.1. Stručnost zaposlenika .............................................................................................. 6 2.2. Monitoring postrojenja............................................................................................. 6 2.3. Odluka o pravnom obliku......................................................................................... 7 Detalji projektiranog postrojenja..................................................................................... 8 3.1. Tehnički detalji postrojenja...................................................................................... 8 3.2. Lokacija ................................................................................................................... 9 3.3. Skladišta i fermentori..............................................................................................10 3.4. Sirovina i digestat ...................................................................................................12 3.5. Osiguranje ..............................................................................................................14 4. Izračun troškova i financijski plan ..................................................................................15 5. Potrebna dokumentacija ................................................................................................16 6. 5.1. Dokumentacija za fizičke i pravne osobe ................................................................16 5.2. Projektna dokumentacija ........................................................................................16 Zaključak .......................................................................................................................17 Literatura..............................................................................................................................18 Dodatak ................................................................................................................................19 1. Podnositelj zahtjeva.......................................................................................................19 2. Projekt bioplinskog postrojenja......................................................................................20 Tip postrojenja: .................................................................................................................20 Rad bioplinskog postrojenja: .............................................................................................20 Tehnički detalji: .................................................................................................................20 Fermentor i skladišta: ........................................................................................................21 Tehnologija miješalica: ......................................................................................................21 Kogeneracijsko postrojenje: ..............................................................................................21 Mikrobiologija: ...................................................................................................................21 Lokacija:............................................................................................................................22 Raspoloživo poljoprivredno zemljište i broj životinja koje ima podnositelj zahtjeva:...........22 Sirovina: ............................................................................................................................23 1 3. Troškovnik i finacijski plan .............................................................................................23 Obrazloženje troškova i financijskog plana: .......................................................................23 Plan izgradnje:...................................................................................................................24 Tip dokumentacije:............................................................................................................24 2 Predgovor Projekt BiogasIN “Razvoj održivog tržišta bioplina u centralnoj i istočnoj europi” (Ugovor br. IEE/09/848) sufinancira Europska komisija u okviru programa „Inteligentna energija za Europu“. Cilj BiogaIN projekta je poboljšati uvijete za uspostavu novih bioplinskih postrojenja u sedam zemalja istočne Europe: Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Grčkoj, Latviji, Rumunjskoj i Sloveniji. U provedbi projekta BiogasIN sudjeluje deset europskih organizacija. Projekt koordinira Energetski institut Hrvoje Požar. Ovaj izvještaj je pripremio WIP Renewable Energies, Njemačka. Dizajn: Wordle 3 Uvod Za kredite odobrene od banaka su vezani specifični financijski rizici. Meñutim, banke ostvaruju značajan dio svojih prihoda putem kamata na kredite. Stoga je cilj banaka minimizirati potencijalne rizike, a istovremeno ponuditi konkurentne kamatne stope. Postoje investicije koje uobičajeno imaju niske financijske rizike, kao i one kod kojih postoji veća vjerojatnost neispunjenja ugovornih obveza od strane investitora. Investicijski rizik u sektoru obnovljivih izvora energije ovisi o tehnologiji. Na primjer, prihod od investicija u fotonaponske sustave (FN) su jasno predvidiv ukoliko postoji garantirana povlaštena cijena otkupa električne energije („feed-in" tarifa), kao što je slučaj u Njemačkoj. Za ovakve investicije, rizik je relativno malen. Nasuprot FN, rizik investicija u bioplinska postrojenja je veći, radi čimbenika kao što su složenost mikrobiološkog procesa u fermentoru, fluktuacije cijena sirovine i sl. Osim toga, u zemljama gdje je tržište bioplina još u razvoju, banke ne raspolažu znanjem o tehnologiji proizvodnje bioplina i takvim projektima, što rezultira poteškoćama u evaluaciji projekata i odobravanju kredita. Banka ima dvije opcije za pozicioniranje spram tržišta bioplina koje je u razvoju: • pasivan stav: ne financirati projekte bioplina • proaktivan stav: procijeniti vrijednost tržišta i razmatrati ga kao novu gospodarsku aktivnost, te u skladu s time razviti kreditne linije ili druge mehanizme financiranja Bez kredita banaka, investitori imaju poteškoće prilikom pokretanja projekata bioplina, budući da se radi o visokim investicijskim troškovima. To čini značajnu prepreku razvoju tržišta. Povećanje povjerenja u tehnologiju proizvodnje bioplina može doprinijeti smanjenju ove prepreke i olakšati bakama da zauzmu proaktivan stav spram novog tržišta bioplina. U ovom izvještaju opisani su najvažniji aspekti za evaluaciju projekata bioplina. Izvještaj sadrži listu kriterija za ocjenu rizika i izvodljivosti investicije u projekte bioplina. Izvještaj je namijenjen financijskim institucijama i investitorima u bioplinska postrojenja. Kriteriji uključuju ljudske, tehničke, financijske i organizacijske kriterije, kao i kriterije koji se odnose na zakonodavstvo i dozvole. Svaki kriterij je ukratko opisan, a tekstualni okvir na kraju svakog poglavlja daje kratki pregled svih kriterija. Investitor ili financijska institucija može koristiti ove kriterije kao preglednu listu (eng. „check-list“) prilikom ocjene izvodljivosti projekta bioplina. No, treba imati na umu da je za evaluaciju opis cijelog projekta važniji od razmatranje pojedinačnih graničnih vrijednosti za specifične elemente projekta. Stoga opisane kvantitativne kriterije treba smatrati kao uobičajene vrijednosti (koje se mogu razlikovati od slučaja do slučaja1), a odstupanja od istih se kao osnovu za dodatna pitanja i diskusiju, a ne za negativno ocjenjivanje projekta. Drugi aspekt koji utječe na razvoj tržišta bioplina su prevladavajuće okolnosti u pojedinoj državi, koje se razlikuju od države do države. Ovaj izvještaj je temeljen na iskustvu razvoja tržišta u Njemačkog, zemlji s najvećim tržištem bioplina u Europi, gdje se nalazi više od 5.000 bioplinskih postrojenja. Prosječno bioplinsko postrojenje u Njemačkoj je ko-digestijsko postrojenje koje kao supstrat koristi mješavinu energetskih usjeva, stajskog gnoja i otpada, prosječene instalirane snage 200-500kWel. 1 Opaska prevoditelja. 4 Primjer formulara zahtjeva za kredit namijenjen uspostavi bioplinskog postrojenja nalazi se u Prilogu. Primjer se temelji na nekoliko formulara izdanih od njemačkih banaka. Tipično poljoprivredno bioplinsko postrojenje u Njemačkoj2 Digestor poljoprivrednog bioplinskog postrojenja Kruti komunalni otpad Koogeneracijsko postrojenje 2 Skladište za kruti supstrat (kukuruzna silaža, otpad iz poljoprivrede) sve fotografije: D. Rutz 5 1. Podnositelj zahtjeva 1.1. Stručnost zaposlenika Nositelj projekta i budući operater postrojenja (može biti ista osoba) ima važnu ulogu u uspješnosti projekta bioplina. Znanje i iskustvo u bioplinskih projektima predstavlja važan kriterij i utječe na financijski rizik plasmana kreditora, što je obično banka. Proizvodnja bioplina je kompleksan proces i obuhvaća različite sektore odnosno discipline, pa zahtjeva znanja iz područja poljoprivrede i/ili upravljanja otpadom koji se koristi kao supstrat za proizvodnju, mikrobiologije, radi održavanja stabilnog procesa anaerobne digestije, tehnologije postrojenja, kao i poznavanje zakonodavnih i financijskih aspekata. Osim toga, potrebne su i upravljačke vještine. Idealno, U idealnom slučaju operater postrojenja posjeduje znanje i vještine o svim navedenim aspektima. Obično, niti jedan operater postrojenja neće imati sve vještine i znanja, pogotovo u zemljama gdje je tržište tek u začecima. No, što više znanja operater može dokazati, veća je šansa za uspješnu implementaciju i voñenje bioplinskog postrojenja. Kompanije iz zemalja čija su tržišta bioplina u saturaciji i koje žele ući na nova tržišta, su prepoznale ovaj nedostatak obrazovanog kadra pa omogućuju obrazovanje u svojim postrojenjima za kupce njihove tehnologije. Podnositelj zahtjeva bi trebao dati detaljan opis ekspertize u bioplinskom sektoru (npr. sudjelovanje na obrazovnim seminarima, praksa i sl.). Osim toga, podnositelj zahtjeva bi trebao elaborirati svoju motivaciju za ulazak u investiciju. Pouzdan i iskusan operater postrojenja i dobar upravljački sustav smanjuju rizik od grešaka i zastoja u radu postrojenja uzrokovanih ljudskom greškom. U obzir treba uzeti da uspostava i rad bioplinskog postrojenja zahtjeva značajan broj radnih sati zaposlenika. Ovisno o tipu i veličini postrojenja, za pripremu supstrata, punjenje digestora, održavanje i upravljanje potrebno je 0,5 – 5 radnih sati dnevno (Steiner, 2009). Tijekom faze izgradnje i prve godine rada, treba računati s dodatnih dva sata dnevno (www.landundforst.de, 2009). Kriterij 1: Stručnost u sektoru bioplina (proizvodnja supstrata, biologija anaerobne digestije, tehnologija postrojenja, upotreba/iskorištavanje digestata i ekonomika postrojenja) mora biti dokazana od strane podnosioca zahtjeva. Kriterij 2: Konkretna motivacija za uspostavu postrojenja mora biti objašnjena. Kriterij 3: Dostatan broj plaćenih radnih sati zaposlenika mora biti predviñen. 1.2. Monitoring postrojenja Radi kompleksnih mikrobioloških procesa u bioplinskom postrojenju, poželjan je stabilan i kontinuiran rad postrojenja. Male promjene u sastavu mikroorganizama mogu uzrokovati velike promjene u radu postrojenja i time velike financijske gubitke. Investitor treba odabrati sastav supstrata i osigurati dugoročnu dobavu. 6 Kako bi se osigurao stabilan i kontinuiran rad, potrebno je razviti i provoditi kvalitetan monitoring plan, koji uključuje monitoring sastava supstrata i mikrobiološkog procesa u digestoru, kao i tehničko održavanje i financijsku evaluaciju. Operater postrojenja mora biti sposoban pratiti pravilan sastav supstrata, npr. kroz testiranje sastava i udjela čvrste tvari. Stabilnost mikrobiologije procesa anaerobne digestije je odreñena sljedećim parametrima i indikatorima (www.codigestion.com, 2010): • pH vrijednost bi trebala biti u granicama 6.8 – 7.5 • količina hlapivih masnih kiselina i nezasićenih hlapivih masnih kiselina se mora održavati unutar odreñenih granica, ovisno o sirovini i fermentacijskim bakterijama • previsoka vrijednost kemijske potrošnje kisika (KPK) ukazuje na nedovoljnu razinu anaerobne digestije u fermentoru • sadržaj suhe tvari mora ostati unutar granica za koje je proces fermentacije optimiran • treba održavati konstantnu temperaturu s promjenama do 1K • sadržaj amonijaka u fermentoru mora biti ispod definiranih granica, koje ovise o bakterijama koje se koriste Operater postrojenja treba biti sposoban pratiti proces fermentacije pomoću tih parametara i provesti odgovarajuće mjere u slučaju promjena, kako bi se izbjeglo zaustavljanje procesa. Za kontinuirano praćenje procesa preporučljivo je imati profesionalnu podršku od strane specijaliziranog laboratorija, osobito tijekom startne faze. Za postrojenja „ključ-u-bravu“, ovo inicijalno praćenje procesa je uključeno u ugovor s prodavateljem postrojenja. Nadalje, operater postrojenja bi trebao biti sposoban provesti tehničko održavanje u slučaju manjih tehničkih problema. Tehnička podrška proizvoñača opreme je vrlo skupa i ponekad zahtjeva duže vremena, što može dovesti do zaustavljanja procesa. Istovremeno, ugovor o održavanju s proizvoñačem opreme smanjuje rizik od tehničkih problema. Troškovi održavanja se generalno mogu podijeliti na troškove za održavanje kogeneracijskog postrojenja i troškove za ostale dijelove postrojenja. Troškovi za održavanje kogeneracije su oko 0,3-2,5 €c/kWhel. Troškovi održavanja ostalih dijelova postrojenja su na razini oko 1-3% ukupne investicije (Steiner, 2009). Kriterij 4: Praćenje mikrobiološkog procesa u fermentoru treba provoditi operatera postrojenja i/ili zaposlenici i/ili ugovorene specijalizirane tvrtke. Kriterij 5: Operater postrojenja i/ili zaposlenici trebaju dokazati sposobnost provedbe osnovnog tehničkog održavanja. Kriterij 6: Troškovi održavanja kogeneracije i ostalih dijelova postrojenja, 0.3-2.5 €c/kWhel i 1–3% ukupne investicije, trebaju biti uvršteni u poslovni plan. 1.3. Odluka o pravnom obliku Pravni oblik bioplinskog postrojenja mora biti pažljivo odabran. Pravni oblik ovisi o broju uključenih subjekata, izvoru kapitala i razini osobne zaduženosti. Sljedeća pitanja mogu 7 pomoći prilikom odabira odgovarajućeg pravnog oblika za projekt uspostave bioplinskog postrojenja (Hattesohl, 2006). • Da li je predviñeno da još netko prihoduje od bioplinskog postrojenja? • Da li je potreban vlasnički kapital za osnivanje pravnog tijela? • Da li će investitor biti i operater bioplinskog postrojenja? • Da li je za ishoñenje dozvola za uspostavu postrojenja potrebno imati specifičan pravni oblik? • Koji su izvori kapitala? • Do koje razine se investitor želi zadužiti? Kriterij 7: Pravni oblik i vlasništvo bioplinskog postrojenja mora biti dobro odabrano i jasno definirano. 2. Detalji projektiranog postrojenja U detaljnoj analizi rizika, dijelovi postrojenja, sirovina, kapacitet postrojenja, i iskoristivost proizvoda (toplina i električna energije) su od krucijalne važnosti. Uz navedeno i lokacija postrojenja je važna za osiguranje ekonomske isplativosti postrojenja. 2.1. Tehnički detalji postrojenja Detaljan plan postrojenja i popis svih komponenata trebao bi biti sastavni dio zahtjeva za odobrenje kredita. Općenito, trebala razlikovati postrojenja tipa „ključ-u-bravu“ i postrojenja koja se sastavljanju od komponenata proizvedenih od različitih proizvoñača. Postrojenja „ključ-u-bravu“ obično predstavljanju niži financijski rizik radi činjenice da u slučaju problema u fazi izgradnje (npr. kašnjenje, neispravni dijelovi, financijski problemi na stani proizvoñača opreme) postoji samo jedna ugovorna strana, pa je jednostavnije podnijeti žalbu odnosno potraživanja. S druge strane, postrojenje sastavljeno od dijelova proizvodnih od različitih proizvoñača može imati manje troškove i zahtijevati veći angažman operatera postrojenja, što zahtjeva i više znanja o proizvodnom procesu. Dobro planirano bioplinsko postrojenje ima detaljnu dokumentaciju o potrebnoj infrastrukturi, fermentorima i skladištima (broj, kapacitet, lokaciju, tehnologiju), tehnologiju miješanja i način iskorištavanja bioplina (obično proizvodnja topline i električne energije u kogeneraciji). Pomoću ovih specifikacija, moguće je izračunati potrebnu sirovinu i razinu proizvodnje električne energije i topline, što predstavlja osnovu za troškovnik i financijski plan. Evaluacija ovih informacija zahtjeva visoku razinu stručnosti o bioplinskim postrojenjima. Kompatibilnost pojedinih komponenti i odgovarajući kapacitet postrojenja u odnosu na raspoloživu sirovinu treba biti provjerena. Kako bi se ocijenile ove stavke, za banku je preporučljivo angažirati stručnjaka za bioplin. Takoñer je preporučljivo usporediti predloženo bioplinsko postrojenje sa sličnim postrojenjima kako bi se verificirao izračun kapaciteta postrojenja i sigurna dobava sirovine. 8 Kriterij 8: Popis dijelova postrojenja i materijala treba biti predan za zahtjevom za kredit. Kriterij 9: Plan izgradnje treba biti predočen. 2.2. Lokacija Lokacija postrojenja ima veliki utjecaj na troškove izgradnje i rada, budući da utječe na dobavu sirovine i korištenje odnosno zbrinjavanje digestata, prodaju topline i električne energije, kao i na socijalne i okolišne aspekte projekta. Prije početka pregovora o odobravanju kredita, lokacija treba biti definirana. Zahtjev za kredit treba sadržavati točne informacije o vlasništvu zemljišta na lokaciji (vlasništvo, broj čestice, i dr.). Lokacija utječe na troškove projekta na više načina. Postojeća infrastruktura je važna radi pristupa na javne ceste, elektroenergetsku i plinsku mrežu. Izgradnja asfaltirane ceste, elektrovodova ili plinske mreže povećava troškove investicije i može uzrokovati probleme ukoliko trase ovih vodova prelaze preko zemljišta u tuñem vlasništvu. Obično infrastruktura postoji ukoliko se lokacija nalazi u blizini farme. No, potrebno je voditi računa i o udaljenosti od naselja, kako bi se izbjegli konflikti radi buke, neugodnih mirisa i vizualnih utjecaja. Pogodno mjesto priključaka na elektroenergetsku mrežu takoñer mora biti definiran. (Okvirni) ugovor s operatorom distribucijske mreže i/ili institucijom koja garantira otkup električne energije tijekom roka otplate kredita trebao bi biti osiguran prije pregovora o kreditu. Ovi ugovori su vrlo važni jer predstavljaju glavno osiguranje za banku i za investitora. Ugovori o prodaji električne energije su obično vrlo kompleksni. Važno je razjasniti koja strana je odgovorna za troškove izgradnje priključnih vodova i točke priključka (odnosno trafostanice ako je to neophodno). Na primjer, njemački Zakon o obnovljivim izvorima energije (njem. "Erneuerbare Energien Gesetz, EEG") jasno definira ova pitanja. U Njemačkoj, operater bioplinskog postrojenja mora izgraditi svu infrastrukturu za prijenos proizvedene električne energije to točke priključka. Operator (distribucijske) mreže plaća priključak i osigurava odgovarajući kapacitet mreže za evakuaciju snage. Radi ekonomskih i okolišnih razloga, toplina iz kogeneracijskih postrojenja ne bi trebala biti „bačena“, kao što se dogañalo u Njemačkoj do prije nekog vremena (često se koristila samo električna energija, a što to je promijenjeno zadnjim izmjenama Zakona o obnovljivim izvorima energije). Za korištenje topline, potrebno je sagledati slične aspekte kao i kod električne energije. Ugovori o plasmanu topline u daljinski sustav grijanja ili plasman drugim potrošačima trebali bi biti predočeni. Troškovi izgradnje toplinske mreže primarno ovisi o udaljenosti bioplinskog postrojenja i potrošača topline. Razlikujemo dvije kategorije potrošnje topline (Messner, 2007): 1. Osobna potrošnja / mikro-toplinska mreža: Toplina se troši na farmi, kućanstvu i štalama. Maksimalna dužina toplovoda je oko 250 metara, a investicijski troškovi za izgradnju se kreću oko 100€/m (u Njemačkoj). 2. Daljinsko grijanje: korisnik topline se nalazi na udaljenosti do 1,5 kilometara od postrojenja. Potrebno je izgraditi dva cjevovoda (dovodni i odvodni). Troškovi izgradnje u ovom slučaju dolaze do oko 200€/m (u Njemačkoj) 9 Alternativan način korištenja bioplina je njegovo pročišćavanje do kvalitete prirodnog plina (≥ 98% metana u sastavu mješavine plinova) i injektiranje tkz. "biometana" u mrežu prirodnog plina. Ovaj postupak pretpostavlja odreñene izazove, osobito radi značajno većih investicijskih troškova. Investicijski troškovi veći od 300.000€ za postrojenje kapaciteta 1MW trebaju biti uračunati povrh troškova postrojenja za anaerobnu digestiju. Ova tehnologija je trenutno isplativa za postrojenja velikih kapaciteta (u Njemačkoj), npr. ona koja proizvode barem 500 m3 bioplina na sat (1MW) (Messner, 2007). S druge strane, u slučaju proizvodnje biometana troškovi kogeneracijskog postrojenja su smanjeni, iako ne i u potpunosti eliminirani, budući da se obično kogeneracija koristi istovremeno radi održavanja temperature u fermentoru. Pročišćeni bioplin, odnosno biometan se transportira do mjesta priključenja na mrežu prirodnog plina. Mjesto priključka bi trebao biti u blizini postrojenja. Treba imati na umu da nije svako priključno mjesto pogodno za injektiranje biometana u mrežu. U Njemačkoj je radni tlak u mreži prirodnog plina različit u pojedinim segmentima mreže. Treća razna (distribucijska mreža3) ima najmanji tlak i na nju se priključuju korisnici, stoga je podložna značajnim promjenama u tlaku. Kako plinski kompresor radi samo u uvjetima konstantnog tlaka, ova mreža nije pogodna za injektiranje biometana. Prema tome, preporučljivo je injektiranje vršiti na drugoj razini (visokotlačna distribucijska mreža3) (Theissing, 2006). Konačno, biometan mora biti transportiran do priključka na mrežu. Ukoliko je plinska mreža predaleko, troškovi će drastično porasti. Iz svega navedenog vidljivo je da lokacija bioplinskog postrojenja predstavlja vrlo važan čimbenik, koji može bitno utjecati na visinu ukupne investicije. Kriterij 10: Lokacija postrojenja treba imati izlaz na javnu cestu pogodnu za prijevoz teških tereta (logistika sirovine i digestata). Kriterij 11: Priključak na elektroenergetsku mrežu mora biti jasno definiran. Kriterij 12: Kriterij 13: Kriterij 14: 2.3. Mjesto injektiranja biometana (opcija) u plinsku mrežu mora biti jasno definirano. Potrošači topline trebaju biti identificirani i okvirni sporazumi ili ugovori priloženi. Ugovori s kupcem električne energije i/ili topline i/ili biometana, idealno kroz cijeli period otplate kredita, trebaju biti predočeni. Skladišta i fermentori Dobava sirovine, kada se koriste energetski usjevi, se obično vrši sezonski pa sirovina mora biti skladištena kroz dugi period. Prema tome potreban je kapacitet skladišta koji odgovara kapacitetu postrojenja. Skladišta za energetske usjeve trebaju biti projektirana na način da zaštite sirovinu od kiše i drugih atmosferskih utjecaja, kako bi se izbjeglo stvaranje plijesni i zagañenje sirovine. Skladišta za stajski gnoj i otpadni materijal treba biti zaštićen od dovoda zraka (anaerobni uvjeti) kako bi se smanjilo širenje neugodnih mirisa. Postoji nekoliko tipova skladišta za 3 opaska prevoditelja 10 sirovinu, ovisno o tipu sirovine koja se koristi. Ove grañevine mogu biti od betona, u obliku čeličnih tankova ili neki drugi tip silosa. Centralni dio svakog bioplinskog postrojenja je fermentor, grañevina u kojoj se dogaña anaerobna digestija. Fermentor je reaktorski tank zaštićen od ulaza zraka, gdje se dogaña raspadanje sirovine u anaerobnim uvjetima i proizvodni bioplin. Uobičajena karakteristika svih digestora, osim što su zaštićeni od ulaska zraka, je da imaju sustav za dodavanje sirovine kao i sustav za odvod bioplina i digestata. U europskim klimatskim uvjetima, digestori moraju biti izolirani i grijani (Al Seadi et al., 2008). U Europi i širom svijeta postoje različiti tipovi bioplinskih digestora. Digestori mogu biti od betona, čelika, cigle ili plastike, oblikovani kao silosi, kopanje, bazeni ili lagune, i mogu biti smješteni ispod ili iznad površine tla. Veličina digestora ovisi o veličini bioplinskog postrojenja, pa se zapremina može kretati od nekoliko kubičnih metara, u slučaju malih kućnih instalacija, do nekoliko tisuća kubičnih metara, u slučaju komercijalnih postrojenja koja često imaju i više digestora (Al Seadi et al., 2008). Dizajn bioplinskog postrojenja i tip digestora ovise i o udjelu suhe tvari u digestiranom supstratu. Naime, postoje dva osnovna načina vršenja anaerobne digestije: mokra digestija, u slučaju kada je prosječan udio suhe tvari (ST) u supstratu ispod 15%, i suha digestija, u slučaju kada je udio ST u supstratu iznad navedene vrijednosti, obično 20-40%. Ove definicije i granične vrijednosti regionalno se razlikuju, a mogu biti definirane zakonskim propisima i sustavom poticanja, kao što je slučaj u Njemačkoj (Al Seadi et al., 2008). Mokra digestija koristi sirovinu kao što je gnojnica i mulj od obrade otpadnih voda, dok se za proizvodnju bioplina suhom digestijom obično koristi kruti stajski gnoj, s visokim udjelom stelje, komunalni otpad i kruti biorazgradivi komunalni otpad, ostaci rezidbe zelenih površina i trave ili energetski usjevi (svježi ili silaža) (Al Seadi et al., 2008). Ovisno o kapacitetu postrojenja i tipu sirovine, može postojati potreba za više od jednog digestora. U odnosu na ulaz i izlaz supstrata, postoje dva osnovna pristupa koja utječu na dizajn fermentora: obročni ili kontinuirani ulaz/izlaz supstrata. Većina bioplinskih postrojenja rade u režimu kontinuiranog ulaza/izlaza supstrata. Postoji nekoliko načina postavljanja fermentora za kontinuiran ulaz/izlaz supstrata: paralelno postavljanje, u serijama ili kombinirano paralelno i serijsko postavljanje. Općenito, veličina digestora ovisi o vremenu retencije supstrata, koje se kreće od 10 do 80 dana. Što je duže vrijeme retencije, digestor treba biti veći. Duže vrijeme retencije rezultira većom proizvodnjom bioplina, ali i veće troškove izgradnje. Tipična veličina bioplinskih postrojenja u Europi je oko 300 kWel. Bioplinska postrojenja instalirane snage veće od 1 MWel zahtjeva značajno veće količine sirovine i trebalo bi ih razmatrati samo u slučaju kada je logistika dobave sirovine i odvoza digestata dobro organizirana. Nakon anaerobne digestije, digestat treba skladištiti. Korištenje digestata odmah nakon digestine nije uvijek moguća. Na primjer, digestat ne smije biti primijenjen kao gnojivo tijekom zime, a količina i vrijeme primjene ovisi o potrebama usjeva za gnojivom. U idealnom slučaju, skladište digestata je pokriveno s plino-nepropusnom folijom, kako bi se prikupio bioplin koji se još uvijek stvara. Stvaranje bioplina tijekom skladištenja može povećati ukupni prinos bioplina za do 20%. Osim toga na ovaj način se smanjuje emisija neugodnih mirisa i štetnih stakleničkih plinova (metana). Skladište digestata bi trebao biti kapacitirano za količinu digestata koja nastaje tijekom šest mjeseci rada bioplinskog postrojenja (Fachagentur Nachwachsende Rohstoffe e.V., 2006). 11 Prostor potreban za izgradnju fermentora i skladišnih objekata ovisi o vrsti supstrata i kapacitetu postrojenja. Važno je evaluirati potrebnu površinu u ranoj fazi planiranja, budući da fermentori i skladišta zauzimaju najveći dio lokacije bioplinskog postrojenja. Minimalna površina od 2.500 m2 je potrebna za srednje veliko postrojenje (proizvodnja bioplina od 250 m3/sat) (www.biogas-netzeinspeisung.at, 2006). Općenito, bioplinska postrojenja moraju se graditi na pogodnom tlu i temeljenoj površini, a zaštita podzemnih voda mora biti osigurana. Kriterij 15: Dizajn skladišta sirovine (broj, oblik) pogodan za odabranu sirovinu mora biti predstavljen. Kriterij 16: Fermentori moraju odgovarati tipu i količini sirovine i tehnologiji koja će se koristiti, što je opisano u projektu (izolacija, miješanje, ulaz supstrata, izlaz digestata, materijali, i dr.). Kriterij 17: Skladište digestata bi trebalo biti pokriveno, kako bi se prikupio ostatak bioplina koji se stvara u digestatu. Kriterij 18: Svi skladišni prostori moraju biti projektirani na način da je spriječeno onečišćenje okoliša (neugodni mirisi, curenje). Kriterij 19: Skladišta digestata bi trebala biti projektirana za skladištenje digestata akumuliranog tijekom najmanje pola godine rada postrojenja. Kriterij 20: Točna lokacija fermentora i skladišta na lokaciji (čestici) treba biti predstavljena. Veličina lokacije mora biti dovoljno velika za smještaj cijelog bioplinskog postrojenja. 2.4. Sirovina i digestat Lokacija projektiranog bioplinskog postrojenja uvelike ovisi o dostupnosti sirovine. Odgovarajuća kvaliteta i količina sirovine su od najveće važnosti za učinkoviti rad bioplinskog postrojenja. Opis izvora i dobave sirovine trebaju biti predstavljeni, osim toga bilo bi dobro imati informaciju o raspoloživom zemljištu za proizvodnju energetskih usjeva, broj stoke i način uzgoja, dostupnost otpada i dr. Vrlo je važno znati prinose bioplina, udio suhe tvari u sirovini i predviñeni volumen sirovine potreban za projektirano bioplinsko postrojenje kako bi se mogao izračunati potreban volumen digestora i skladišta. Tablica 1 sadrži relevantne podatke o najčešćim tipovima sirovine. Istraživanje Bavarskog regionalnog ureda za poljoprivredu meñu bavarskim (Njemačka) operaterima bioplinskih postrojenja koja kao sirovinsku osnovu koriste primarno energetske usjeve, ukazuje da je po 1kWel instalirane snage postrojenja potrebno barem 0,4 ha zemljišta za uzgoj sirovine (Röhling & Wild, 2008). Ove vrijednosti moguće je dostići samo ukoliko se koristi veliki udio kukuruzne silaže u supstratu. Treba uzeti u obzir i činjenicu da je tek oko 40% energetskog potencijala sirovine moguće konvertirati u električnu energiju. Veći dio potencijala se pretvara u toplinu. U slučaju korištenja energetskih usjeva, barem polovina potrebne sirovine trebalo bi proizvesti operater postrojenja, kako bi se izbjegli visoki dodatni troškovi do kojih može doći ukoliko operater ovisi o drugim proizvoñačima sirovine. Dodatne količine sirovine trebale bi biti garantirane kroz dugoročne ugovore (barem pet godina). Nadalje, udaljenost polja na 12 kojima se uzgajaju energetski usjevi od bioplinskog postrojenja može značajno utjecati na ekonomiku postrojenja. U Njemačkoj, transport svakog kubičnog metra biomase košta oko 22.9 € po kilometru. Prosječna udaljenost postrojenja od mjesta proizvodnje sirovine takoñer treba biti sagledana i ocijenjena. Preporučljivo je da se polja s energetskim usjevima nalaze u radijusu od 10 km od postrojenja (Epp et al., 2008), dok bi tekuća frakcija sirovine (gnojnica) trebala biti u radijusu od 3 kilometra. Biorazgradivi otpad (kruti) može biti transportiran na veće udaljenosti. Tablica 1: Najčešće sirovine i pripadajuće vrijednosti prinosa bioplina (Izvor: www.lfl.bayern.de)4 Sirovina ST (%) oST (%) Nm3/t ST CH4 (%) Goveña gnojnica 10 85 34 55 Svinjska gnojnica 6 85 20 60 Goveñi gnoj 25 80 90 55 Svinjski gnoj 23 83 74 60 Gnoj peradi 15 75 56 65 Sirak 21 92 107 52 Silaža sudanske trave 22 90 98 53 Silaža raži 25 88 130 54 Silaža trave 40 89 200 55 Kukuruzna silaža 33 96 185 52 Najbolji način iskorištavanja digestata je korištenje kao gnojiva na poljoprivrednom zemljištu. No, tek ograničena količina digestata smije biti aplicirana po hektaru poljoprivredne površine. Iskustva govore da je za rasprostranjivanje digestata potrebna površina ekvivalentna 140% površine potrebne za uzgoj energetskih biljaka. U idealnom slučaju, sav digestat bi se aplicirao na vlastita polja, no ukoliko to nije moguće treba pronaći druge korisnike. Poljoprivrednik treba uzeti u obzir visoke razine nitrata sadržane u digestatu, te da granične vrijednosti unosa nitrata u tlo definirane Nitratnom direktivom ne smiju biti prekoračene. Jedna opcija može biti i razdvajanje tekuće i krute faze digestata i prodaja krute faze kao visokokvalitetnog komposta. No, to podrazumijeva dodatne troškove za separator tekuće i krute faze digestata. 4 ST: Suha tvar – Suha organska tvar, koja ne sadrži vodu oDM: organska Suha Tvar – Organska frakcija suhe tvari Nm3/t ST: Normirani m3/t Sviježe Tvari – Volumen proizvoden iz 1 t svježe sirovine CH4: Metan 13 Kriterij 21: Za postrojenja na energetske usjeve, barem 50% energetskih usjeva bi trebalo proizvesti na vlastitom zemljištu. Dobava ostatka sirovine mora biti garantirana kroz dugoročne ugovore s dobavljačima. Kriterij 22: Ukoliko se koriste energetski usjevi, isti trebaju biti proizvedeni u radijusu od 10 km od postrojenja. Tekući gnoj bi trebao biti proizveden u radijusu od 3 km. Biorazgradivi otpad ne bi trebao biti transportiran na velike udaljenosti. Kriterij 23: Potrebno je na raspolaganju imati dovoljne površine poljoprivrednog zemljišta za rasprostranjivanje digestata; u suprotnom treba osigurati prodaju digestata. Troškove prodaje/zbrinjavanja digestata treba uvrstiti u poslovni plan. Kriterij 24: Način korištenja/prodaja digestata treba biti u skladu s Nitratnom direktivom EU (pozitivnim zakonskim propisima RH5). 2.5. Osiguranje Iako su sva tehnička i ne-tehnička pitanja optimirana, uvijek postoji rizik od nepredvidivih problema i incidenata. Stoga je potrebno imati osiguranje kako bi se smanjio financijski rizik. Najvažnije je imati osiguranje za fizička oštećenja opreme, kvara strojeva, grañenje, požar, obustave rada i odgovornosti. 5 Kriterij 25: Osiguranje od fizičkih oštećenja i kvara opreme. Kriterij 26: Osiguranje od požara i incidenata. Kriterij 27: Osiguranje od obustave rada postrojenja. Kriterij 28: Osiguranje odgovornosti. Kriterij 29: Osiguranje grañevinskih radova u fazi izgradnje. Opaska prevoditelja. 14 3. Izračun troškova i financijski plan Sve ranije spomenuto treba uzeti u obzir prilikom izrade detaljnog i pouzdanog troškovnika i financijskog plana. Izračun troškova mora sadržavati sve investicijske i operativne troškove, troškove održavanja kao i troškove financiranja. Veliki dio investicijskih troškova odnose se na fermentor i kogeneracijsko postrojenje. Dodatni troškovi trebaju biti alocirani za skladišta sirovine i digestata, priključak na elektroenergetsku mrežu i/ili plinsku mrežu, zemljište (vlasništvo), pripremne i grañevinske radove, ostalu tehničku opremu i prateću infrastrukturu. S udjelom od 25-35% ukupnih troškova projekta, ovi ostali troškovi predstavljaju značajan udio u ukupnoj sumi investicije (www.landundforst.de, 2009). Inicijalni investicijski trošak za postrojenje instalirane snage 250 do 500 kWel kreće se od 3.000 to 4.000 €/kW. Sažeto, sljedeće stavke treba uzeti u obzir: • Planiranje: troškovi planiranja bioplinskog postrojenja obično se procjenjuju na 10% ukupne investicije • Kogeneracijsko postrojenje: troškovi mogu biti točno izračunati, budući da se obično radi o postrojenjima „ključ-u-ruke“. Može se pretpostaviti razina od 20% ukupne investicije (Steiner, 2009). • Fermentor: troškovi ovise o tome radi li se o „ključ-u-ruke“ postrojenju ili izgradnji s pojedinim komponentama (npr. ukoliko je fermentor ranije bio korišten kao skladište za gnoj). Troškovi mogu doseći 40-50% ukupne investicije (Steiner, 2009). • Tehnologija miješanja: tip miješalica i sustav miješanja ovisi o korištenoj sirovini. Stoga troškovi ovise o sirovini i dizajnu fermentora. • Elektroničke komponente. • Skladišta za sirovinu i digestat: troškovi ovise o tipu sirovine i kapacitetu fermentora. Kapacitet skladišta digestata ovisi o periodičnosti vañenja digestata i vremenu skladištenja, što je često definirano zakonskim propisima. • Rezerve u novcu: preporučljiva visina od 5% inicijalnih investicijskih troškova kako bi se osiguralo pokrivanje svih nepredviñenih troškova, npr. tijekom faze grañenja (www.landundforst.de, 2009). • Troškovi financiranja: ovi troškovi ovise o vrsti kapitala (vlastiti ili dužnički kapital) i o visini kamata. • Operativni troškovi: uključuju troškove sirovine (dugoročni ugovori o fiksnim cijenama s dobavljačima), troškovi korištenja digestata i troškovi rada i održavanja. • Ostali troškovi: ostali troškovi vezani za izgradnju, rad i održavanje trebaju biti uključeni Svi troškovi projekta i predviñeni prihodi trebaju biti uključeni u poslovni plan, koji se treba temeljiti na realističnim i konzervativnim pretpostavkama. Većina postrojenja će biti financirana velikim dužničkim kapitalom. Odnos vlastitog kapitala i posuñenog kapitala bi trebao biti barem 0,25 (Krauth & Sametinger, 2007). Za dobivanje kredita potrebno je dokazati veličinu vlasničkog kapitala. Nadalje, bilo kakva investicijska potpora, bilo privatna bilo državna, treba biti prikazana i uzeta u obzir. Kriterij 30: Detaljan izračun troškova i financijski plan, koji se temelji na realističnim i 15 konzervativnim pretpostavkama treba biti predstavljen. 4. Potrebna dokumentacija Ovo poglavlje daje pregled dokumentacije koju bi banka trebala zatražiti od podnositelja zahtjeva za kredit, kako bi bila u mogućnosti što bolje evaluirati pouzdanost projekta i minimizirati financijski rizik. Ova lista uključuje najvažnije dokumente koje podnositelj zahtjeva treba pripremiti prije početka pregovora o kreditu. 4.1. Dokumentacija za fizičke i pravne osobe Kao što je ranije spomenuto, pretpostavljeni operater bioplinskog postrojenja ima veliki utjecaj na ekonomiku projekta. Sljedeći dokumenti biti će korisni za evaluaciju pouzdanosti podnositelja zahtjeva (Umweltbank AG). • Osobne informacije o podnositelju zahtjeva ili operateru (uključujući dokaz o stručnosti za bioplin) • Tabularni životopis • Zadnja tri godišnja porezna rješenja • Zadnje tri platne liste ili zadnje tri godišnje bilance Kriterij 31: 4.2. Podnesena osobna dokumentacija Ukoliko je primjenjivo, pravni dokumenti tvrtke su takoñer podneseni. Projektna dokumentacija Dokumentacija o planiranom bioplinskom postrojenju (veličina lokacije, tehnički detalji, osiguranja, ugovori) je važan preduvjet za sigurnost u planiranju, i za operatera postrojenja i za financijske institucije. Sljedeći dokumenti mogu pridonijeti evaluaciji projekta (Umweltbank AG). • • • • • • • • • • • • Izvadak iz katastra (uključujući česticu za izgradnju postrojenja) Izvadak iz prostornog plana Ugovor o najmu (u slučaju da podnositelj zahtjeva nije vlasnik zemljišta na lokaciji) Ponude osiguranja (kvar strojeva, prekid u radu, odgovornost trećih osoba) Detaljni troškovnik i financijski plan Ponude za relevantne dijelove postrojenja Ugovor o isporuci topline i količini topline (u slučaju iskorištavanja topline) Izračun financijske učinkovitosti Dokaz o mogućnosti prikuljučku na elektroenergetsku mrežu izdan od strane operatora distribucijske mreže Grañevinska dozvola i ostale dozvole potrebne za rad elektrane Ugovori o dobavi sirovine Ugovori o prodaji digestata 16 Kriterij 32: Projektna dokumentacija je podnesena. 5. Zaključak Kada je dobro isplanirana, investicija u bioplinsko postrojenje je sigurna investicija. Za proizvodnju i korištenje bioplina postoji zrela tehnologija, a na tržištu ima veliki broj iskusnih i pouzdanih proizvoñača opreme, kao i tvrtki koje nude „ključ-u-ruke“ postrojenja, pogotovo u zemljama s razvijenim tržištem bioplina, kao što su Njemačka i Austrija. Garantirani otkup električne energije po povlaštenoj cijeni ("feed-in" tarifi) ili dugoročni ugovori s velikim energetskim tvrtkama ili krajnjim korisnicima ukazuju na visoku razinu sigurnosti za zaradu operatera bioplinskog postrojenja. No, detaljna analiza cijelog projekta je ključna za minimizaciju financijskog rizika. Ovisno i tipu financiranja, dodatna osiguranja nisu toliko važna, budući da bioplinsko postrojenje samo po sebi predstavlja odgovarajuću sigurnost. 17 Literatura Al Seadi T., Rutz D., Prassl H., Köttner M., Finsterwalder T., Volk S., Janssen R. (2008) Biogas Handbook. – University of Southern Denmark Esbjerg; ISBN 978-87992962-0-0 Epp, C., Rutz, D., Köttner, M., Finsterwalder, T., WIP Renewable Energies, Project BIG>East, Guidelines for Selecting Suitable Sites for Biogas Plants, April 2008 Fachagentur Nachwachsende Rohstoffe e.V., Handreichung Biogasgewinnung und – nutzung, Gülzow, 2006 Hattesohl, C., Blanke Meier Evers Rechtanwälte, Errichtung und Betrieb von Biogasanlagen im landwirtschaftlichen Bereich, 2006 Krauth, V. and Sametinger, K.: VORSEO, Energy 4 Cohesion – Internal Strategy Paper for Innovative Financial Schemes in the Framework of EC Cohesion, May 2007 Messner, J., Staatliche Biogasberatung, Wärmenutzung in landwirtschaftlichen Biogasanlagen, 2007 Röhling, I. and Wild, G., Bayerische Landesanstalt für Landwirtschaft, Biogasproduktion in Bayern 2007, October 2008 Steiner, B., BBV-Unternehmerberatung, Biogas Chancen, Risiken und Probleme, February 2009 Theissing, M., Bundesministerium für Verkehr, Innovation und Technologie, Biogas Einspeisung und Systemintegration in bestehende Gasnetze, Wien, January 2006 Umweltbank AG, Biogas – Finanzierung Kreditanfrage www.biogas-netzeinspeisung.at/planungstipps-checklisten/beurteilungausschlusskriterien.html, October 2006 www.codigestion.com/index.php?id=411&L=1, February 2010 www.landundforst.de/?redid=322189, November 2009 www.lfl.bayern.de/ilb/technik/10225/?strsearch=destillierer&pos=middle&button=Suchen 18 Dodatak Primjer formulara za podnošenje zahtjeva za kredit Ovaj formular se temelji na formularima i smjernicama sljedećih Njemačkih institucija: Umweltbank AG, C.A.R.M.E.N., Finanzierungs- und Mobilien Leasing AG (FML) and enbion GmbH Pripremili Erik Ferber i Dominik Rutz WIP – Renewable Energies Sylvensteinstr. 2 81369 Munich, Germany Uz potporu BiogasIN Projekta (Contract No. IEE/09/848/SI2.558364) 1. Podnositelj zahtjeva Ime i prezime Ulica i kućni broj, poštanski broj, grad Telefon Fax Mobitel e-mail - adresa Zanimanje: o Poljoprivrednik o Zaposlenik o Poduzetnik o Drugo: ___________________ Rad i tehničku kontrolu postrojenja voditi će sljedeća osoba: Ime Odnos s operaterom postrojenja Stručnost u području bioplina (npr. sin, dugogodišnji zaposlenik, itd.) (npr. kroz školovanje, praksu, itd.) 19 Opišite Vašu motivaciju za izgradnju bioplinskog postrojenja: Koje izazove očekujete u ovom poslu? 2. Projekt bioplinskog postrojenja Tip postrojenja: Korištenje topline: o ne o da Korisnik topline kWh/god Rad bioplinskog postrojenja: o Bioplinsko postrojenje je pravno povezano s poljoprivrednim gospodarstvom o Bioplinsko postrojenje nije pravno povezano s poljoprivrednim gospodarstvom i koje ne snosi odgovornost za poslovanje bioplinskog postrojenja Da li je mjesto injektiranja biometana u plinsku mrežu već definirano? o Ne o Da Da li je mjesto priključka na elektroenergetsku mrežu već definirano? o Ne o Da Da li ugovori o priključku na mrežu (elektroenergetsku/plinsku) uključuju upravljanje sigurnosti mreže? o Ne o Da Da li je provedena analiza kompatibilnosti za priključak na elektroenergetsku ili plinsku mrežu? o Ne o Da Da li priključak na elektroenergetsku ili plinsku mrežu prelazi preko tuñeg zemljišta? o Ne o Da Da će bioplinsko postrojenje biti na vlastitom zemljištu? o Ne o Da Tehnički detalji: o Kupnja postrojenja „ključ-u-ruke“ od proizvoñača: _______________________________________ 20 o Kupnja postrojenja sastavljenog od opreme proizvedene od različitih dobavljača. Ime projektanta cijelog koncepta (glavnog projektanta6): _____________________________________________ Gradilištem će voditi: o podnositelj zahtjeva o projektant o _________________________ Fermentor i skladišta: broj proizvoñač projekt (npr. betonski, čelični dr.) kapacitet po jedinici [m3] već postoji skladište gnoja/otpada o silos/skladište sirovine glavni fermentor o o sekundarni fermentor skladište digestata o o Tehnologija miješalica: broj miješalica tip miješalica proizvoñač Kogeneracijsko postrojenje: broj proizvoñač kWel po jedinici garantirana učinkovitost projekt o plinska turbina o pilot turbina za injektiranje o plinska turbina o pilot turbina za injektiranje Mikrobiologija: Biološku kontrolu će vršiti o operater postrojenja o uz pomoć proizvoñača opreme o ugovoreni laboratorij: _________________________________________ 6 Opaska prevoditelja 21 Lokacija: točna adresa (ulica i broj, poštanski broj, mjesto) i broj čestice vlasnik zemljišta (ime, adresa) tereti upisani u zemljišne knjige na lokaciji postrojenja (npr. pravo prolaza, hipoteka, dr.) Postojeće grañevine: o Ne o Da: ______________________________________________________________________ Pristupna cesta: o Ne o Da Da li će se postrojenje graditi o u naseljenom mjestu ili udaljenost od srednjenaponske mreže o ruralnom području (nenaseljeno)? udaljenost do potrošača toplina I (npr. vlastita staja, kuća) m udaljenost od povezane farme udaljenost od potrošača toplina I (npr. susjedstvo) m udaljenost od najbližeg naselja m m udaljenost od najbližeg hidranta ili sličnih objekata m udaljenost od najbližeg zaštićenog krajolika m udaljenost od najbližeg zaštićenog područja m m Raspoloživo poljoprivredno zemljište i broj životinja koje ima podnositelj zahtjeva: ukupna površina (ha) postotak u vlasništvu postotak u najmu vrsta broj način uzgoja obradive površine travnjaci površine pogodne za uzgoj energetskih usjeva životinje Da li planirate promijeniti način uzgoja u bližoj budućnosti? 22 o Ne o Da, kada? ______________________ Sirovina: tip dobavljač raspoloživa količina/godišnje (t) cijena/t in Euro godišnji troškovi 3. Troškovnik i finacijski plan Trošak za Financiranje putem planiranje € kogeneracijsko postrojenje fermentor € € miješalice elektroničke komponente rezervu likvidnosti € € € ostali =ukupni troškovi € € dužničkog kapitala € subvencija, potpora vlastitih sredstava € € drugih kredita =ukupna financijska sredstva € € Obrazloženje troškova i financijskog plana: 1) Ostali troškovi ostali troškovi Trošak u Euro - otplate kamate tijekom faze izgradnje - troškova, dodatnih troškova - troškovi prve šarže supstrata - 2) Izvor dužničkog kapitala 3) Subvencije/potpore davatelj potpore datum isplate datum odobrenja - - - - - - 23 4) Doprinos vlastitim radom tip rada vrijednost (Euro) - 5) Drugi krediti davatelj kredita kamatna stopa Plan izgradnje: datum početka izgradnje planirani datum otplate datum završetka izgradnje 4. Potrebna dokumentacija Za podnošenje zahtjeva potrebni su sljedeći dokumenti. Molimo da osigurate dodatne informacije ukoliko se ukaže potrebnim. Tip dokumentacije: Osobna dokumentacija u slučaju fizičke osobe / tvrtke osnovane temeljem javnog prava podneseno datum Povjerljive osobne informacije prema formularu (svaki dioničar) o ____________ Zadnja tri izvoda o povratu poreza na dohodak (svaki dioničar) o ____________ Zadnje tri platne liste (svaki dioničar) ili zadnje tri godišnje bilance o ____________ prava: samo izvršni direktor) o ____________ Ugovor tvrtke o ____________ Tabularni životopis (u slučaju tvrke osnovanje temeljem javnog Osobna dokumentacija u slučaju pravne osobe (društvo s ograničenom odgovoršću, dioničko društvo, korporacija, i dr.) Zadnje tri godišnje bilance kao i nedavna poslovna analiza o ____________ Tabularni životopis izvršnog direktora o ____________ Povjerljive osobne informacije izvršnog direktora o ____________ Izvadak iz sudskog registra o ____________ Izvadak iz katastra (uključujući česticu za izgradnju postrojenja) o ____________ Nedavni izvadak iz registra grañevina na prostoru predviñene lokacije o ____________ Ugovor o najmu zemljišta (u slučaju kada podnositelj nije vlasnik) o ____________ Ponude osiguranja (kvar strojeva, prekid rada, odgovornost trećih strana) o ____________ Detaljni troškovnik i financijski plan o ____________ Projektna dokumentacija 24 Ponude za relevantne dijelove postrojenja o ____________ Ponude za relevantne dijelove postrojenja o ____________ Izračun ekonomske učinkovitosti/isplativosti o ____________ operatora distribucijske mreže o ____________ Grañevinska dozvola i ostale dozvole potrebne za rad elektrane Ugovori o dobavi sirovine i Ugovori o prodaji digestata o o ____________ ____________ Dokaz o sigurnom priključku na elektroenergetsku mrežu izdan od strane 25 Odgovornost za sadržaj ovog dokumenta u potpunosti je prenesena na autore. Ne mora nužno reflektirati mišljenje Europske Unije. Europska Komisija nije odgovorna za eventualnu upotrebu informacija sadržanih u materijalu ni na koji način.