RAZVOJ GOVORA I PREVENCIJA GOVORNIH POREME AJA U DJECE (Pripremila: Ilona Posokhova) 1. RAZVIJA LI SE MOJE DIJETE UREDNO • Za svaku psihi ku funkciju (uklju uju i i govor) postoji odre eno osjetljivo razdoblje kada se ta funkcija naju inkovitije razvija • To je razdoblje kada se me u moždanim stanicama stvaraju veze odgovorne za tu funkciju • Senzitivno razdoblje za razvoj govora je faza tzv. „ranog djetinjstva“ – od prve do tre e godine života ŠTO JE UREDAN RAZVOJ • Potrebno je da se što više bavimo razvojem djeteta – u dje joj dobi (do 6.g) mozak ima mnogo ve e sposobnosti nego u odrasle osobe • Prema istraživanjima, do 3.g života završava razvoj 70-80% moždanih stanica • Rano djetinjstvo je najpovoljnije razdoblje za razvoj govora FAZE PREDVERBALNE KOMUNIKACIJE 1. FAZA – OD RO ENJA DO 8. TJEDNA • To je faza fiziološkog krika i refleksnog glasanja • To su spontana glasanja koja odražavaju fiziološko stanje bebe • Beba uzdiše, kašlje, kiše, pla e kada je gladna ili osje a nelagodu • U kriku dominiraju zvukovi sli ni samoglasnicima, uz blagu nazalnost glasa • Krik zdravog novoro en eta je glasan, bistar, ist s kratkim uzdahom i produljenim izdahom • Mozak bebe postupno u i kontrolirati izgovor glasova i slušanje • Izme u 6. I 8. Tjedna – u kontaktu s odraslima pojavljuje se prvi osmijeh 2. FAZA - OD 8. DO 20. TJEDNA • Ova faza je pra ena kvalitetnom promjenom krika, pojavom smijeha i gukanja • Dijete ovladava prvim elementom ljudskog govora – intonacijom • Krik nije nimalo jednoli an nego vrlo izražajan i bogat • Beba reagira na govor roditelja vlastitim govornim reakcijama • Važna uloga druge faze – prijelaz od refleksnog, spontanog glasanja prema pravom komunikacijskom glasanju • Tako zdrava beba aktivnije gu e u prisutnosti odraslih osoba • Gukanje se sastoji uglavnom od samoglasnika, ali se na kraju druge faze pojavljuju reducirani suglasnici 3. FAZA – OD 16(20) DO 30 TJEDNA • Pojavljuju se glasovne igre i brbljanje • Postupno se pojavljuje slogovno glasanje (baaa, maaa, taaa) • Prati se aktivnim slogovnim brbljanjem 4. FAZA – OD 20(25) DO 50 TJEDNA • Dijete aktivno brblja u igranju s odraslima • Brbljanjem pokušava privu i pozornost odrasle osobe, pruža ru ice, igra ke • Pažljivo sluša ljudski govor • Istodobno se razvija i razumijevanje ljudskog govora • Nakon 8., 9. Mjeseca slogovno glasanje postaje mnogo bogatije • Dojen e po inje spajati razli ite slogove i izgovara ih sa zna enjem uz gestovnu imitaciju RAZVOJ GOVORA OD PRVE DO ŠESTE GODINE • Od sada kada je dijete navršilo godinu dana i izgovorilo svoju prvu smislenu rije – razvoj govora prati se brojem rije i koje dijete izgovara • U prvoj polovici druge godine, govor se sastoji od pojedinih rije i (imenica i glagola) koje je dijete usvojilo od odraslih (mama, tata, baka, sok) • U posljednjoj polovici druge godine – dijete po inje spontano povezivati dvije rije i i stvarati svoje prve re enice („Daj auto“, „Ne jesti“) • Izgovor ve ine glasova još je nejasan • Starije predškolsko dijete vlada uspješno govornim sporazumijevanjem sa svojom okolinom, ali se razvoj govora i dalje razvija 2. SPRE AVANJE POREME AJA IZGOVORA UZROCI POREME AJA IZGOVORA • NEPRAVILNOSTI U ANATOMSKOJ GRA I GOVORNIH ORGANA Nastaju tijekom embrionalnog razvoja ili tijekom ranog djetinjstva Tu spadaju anomalije zagriza, usana,, jezika, zuba i nepca • NEDOVOLJNA POKRETLJIVOST I OP A NESPRETNOST GOVORNIH ORGANA • SLABO RAZVIJEN FONEMATSKI SLUH • NEPRAVILAN PRISTUP RAZVOJU GOVORA DJETETA U OBITELJI Npr. Predugo tepanje djetetu To ko i razvoj ispravnog izgovora • OPONAŠANJE LOŠEG UZORA • U ENJE DVAJU JEZIKA ISTODOBNO 3. SPRE AVANJE MUCANJA ŠTO JE MUCANJE • Mucanje je poreme aj te nosti, tempa i ritma govora • Iskazuje se u nevoljnim gr evima govornih organa – usana, jezika, mekog nepca, glasnica, dijafragme • Kod jakog mucanja javljaju se gr evi miši a i nevoljni pokreti tijela – ruku, ramena, trupa • Dje aci pate od mucanja 3 puta eš e, što se objašnjava sporijim sazrijevanjem i ve om osjetljivoš u njihovog živ anog sustava • Mucanje je najsloženiji i najdugotrajniji poreme aj govora UZROCI MUCANJA • NASLJEDNA SKLONOST • NEDOVOLJNA RAZVIJENOST OSJE AJA ZA TEMPO I RITAM MOTORI KIH FUNKCIJA U tom slu aju mucanje se razvija postupno, tijekom razvoja spontanog govora • NEUROTIZAM RODITELJA Malo dijete kao spužvica upija sve što se doga a oko njega pa i psihi ku napetost Živ anost prelazi s roditelja na dijete vrlo neprimjetno, ali ostavlja teške posljedice • PSIHI KA NESTABILNOST SAMOGA DJETETA Neki dje ji strahovi i druga odstupanja u ponašanju ukazuju na pove anu nestabilnost i ranjivost mladog živ anog sustava Intenzivni no ni strahovi, esta bu enja s pla em, mokrenje u krevet – pogodno tlo za nastanak mucanja • OP A ZDRAVSTVENA SLABOST I BOLEŽLJIVOST DJETETA • DOBNA OSJETLJIVOST GOVORNIH FUNKCIJA U tre oj godini dijete izlazi iz ranog djetinjstva, kristalizira se njegova osobnost, njegovo „Ja! U 6. Ili7. godini dijete kre e u školu i suo ava se s novim zahtjevima okoline Mucanje se može pojaviti upravo u trenucima takvih kriza • UBRZAN RAZVOJ GOVORA Od 1,5 do dvije godine u djece ve traje burni razvoj govora i mišljenja Ponekad se dešava da ubrzanost tog razvoja nije ravnomjerna • PSIHOLOŠKI UZROCI U ve ini slu ajeva radi se o snažnoj jednokratnoj psihotraumi – šoku, stanju užasa ili ak pretjeranoj radosti Snažnim pokreta kim uzrokom mucanja može biti i dugotrajna psihotraumaziraju a situacija (npr. Sva e roditelja) • SOCIJALNI UZROCI Razli ite vrste nepravilnih odgojnih postupaka mogu provocirati nastanak mucanja Nepravilan govorni uzor esti je pokreta ki uzrok mucanja • FIZIOLOŠKI UZROCI Lezije mozga, potres mozga 4. SPRE AVANJE POREME AJA GLASA ŠTO SU POREME AJI GLASA • Odsutnosti ili odstupanja u foniranju, odnosno zvu nosti govora • U ve ini slu ajeva radi se o gubitku intenziteta, zvu nosti ili poreme aju boje glasa UZROCI POREME AJA GLASA • ORGANSKI – glasovna patologija nastala kao posljedica anatomskih promjena ili kroni nih upalnih procesa u organima odgovornim za proizvodnju glasa • FUNKCIONALNI – poreme aji glasa nastali kao posljedica neispravne upotrebe i loše higijene glasa − Poreme aji glasa još se dijele na središnje i periferne • SREDIŠNJI – pra eni nisu patološkim promjenama u glasovnim organima ili njihovom nepravilnom upotrebom, nego su povezani s funkcioniranjem središnjeg živ anog sustava • PERIFERNI − Naju estaliji uzrok dje je promuklosti je pretjerana uporaba glasa 5. SPRE AVANJE TEŠKO A U ITANJU I PISANJU KAKO PREPOZNATI DIJETE S DISLEKSIJOM U RAZREDU Tijekom školovanja (1 i 2 razred) dijete može imati velike teško e: • NA STUPNJU OVLADAVANJA VEZAMA „GLAS-SLOVO“ Dijete nije osvijestilo glas (fonem) kao zna ajan i samostalan element govora Dijete ini fonološke pogreške – zamjenjuje glasove koji zvu e sli no Fonemska percepcija nije formirana Izražena je slabost slušno-verbalnog pam enja • NA STUPNJU OVLADAVANJA GRAFI KOM SIMBOLIZACIJOM GLASOVA – SLOVIMA To je slu aj disleksije povezane s problemima u vizualno-prostornoj percepciji To podrazumijeva teško e u vizualnom razlikovanju oblika, analizi i sintezi vizualnih podražaja Dijete vizualno zamjenjuje sli na slova (npr. b i d) • NA STUPNJU OVLADAVANJA SLOGOVNIM ITANJEM Dijete slovka ili koristi dvostruko itanje • REMETI GLASOVNO-SLOGOVNU STRUKTURU RIJE I Naj eš e se manifestira zamjenom samoglasnika (više-vaše, rode-rade) Zamjene vizualno sli nih suglasnika (dere-pere-bere) Mogu a su povremena izostavljanja i dodavanja sli nih glasova • RIJE I ILI RE ENICU DIJETE TEHNI KI ISPRAVNO IZGOVARA, ALI NEDOVOLJNO RAZUMIJE SMISAO PRO ITANOG ( ITA MEHANI KI) Nedovoljno razumijevanje može biti posljedica spajanja slogova u cjelinu rije i ili nedovoljnom osviještenoš u sintakti kih veza Za razumijevanje su osobito teške veze izme u subjekta i objekta, te vremenski i prostorni odnosi KAKO PREPOZNATI DIJETE S DISGRAFIJOM U RAZREDU Ustrajne i mnogobrojne teško e mogu se doga ati na tri razine: • NA RAZINI SLOGA I SLOVA Izostavljanja, premještanja, dodavanja suvišnog sloga • NA RAZINI RIJE I Rastavljeno pisanje dijelova iste rije i Sastavljeno pisanje nekoliko rije i Reme enje granica izme u rije i • NA RAZINI RE ENICE Sintakti ki disgramatizam Neispravna interpunkcija