FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE VLADA HERCEGOVAČKO – NERETVANSKE ŢUPANIJE/KANTONA Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede STRATEGIJA RAZVITKA POLJOPRIVREDE U RURALNIM PODRUČJIMA HNŢ/K (2012. – 2017. god.) Mostar, 2012. god. P O LE Đ I NA PRAZNA VLADA HERCEGOVAČKO – NERETVANSKOG KANTONA Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede STRATEGIJA RAZVITKA POLJOPRIVREDE U RURALNIM PODRUČJIMA HNŢ/K (2012. – 2017. god.) Mostar, 2012.god. LIJEVA STRANA PRAZNA Naziv dokumenta: Strategija razvitka poljoprivrede u ruralnim podruĉjima HNŢ/K (2012. – 2017. godine). Naručitelj dokumenta: Vlada Hercegovaĉko-neretvanskog kantona Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŢ/K Izvršitelji: Univerzitet „Dţemal Bijedić“ Agromediteranski fakultet Mostar Dekan: prof. dr. Semina Hadţiabulić Sveuĉilište u Mostaru Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Mostar Dekan: Prof. dr. Stanko Ivanković Kordinator izrade dokumenta: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŢ/K Voditelji projekta: Prof. dr Nezir Tanović Doc. dr. sc. Ivan Spuţević Autori: Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveuĉilišta u Mostaru prof. dr.sc. Stanko Ivanković prof. dr.sc. Dijana Vego doc. dr.sc. Ivan Spuţević doc. dr.sc. Radica Ćorić doc. dr.sc. Zrinka Knezović prof. dr.sc. Marko Matić mr. sc. Danijela Petrović mr.sc. Elma Sefo mr.sc. Viktor Lasić mr.sc. Paulina Šaravanja Vinko Batinić, dipl. ing. Ana Sabljo, dipl. ing. Dragan Jurković, dipl. ing. Marija Lasić, dipl.oec. i dipl.nov Nikolina Kajić, dipl. ing. Agromediteranski fakultet Mostar Univerzitet “Dţemal Bijedić” Mostar prof. dr. sc. Nezir Tanović prof. dr. sc. Semina Hadţiabulić prof. dr. sc. Ahmed Dţubur doc. dr. sc. Semira Sefo doc. dr. sc. Hanadija Omanović doc. dr. sc. Svetlana Hadţić doc. dr. sc. Elma Temim prof. dr. sc. Borko Soraić doc.dr. sc. Kemal Šoljić doc.dr. Alma Leto mr.sc. Jasmina Aliman mr.sc. Alma Rahimić mr.sc. Alma Mićijević Aida Behmen – Miliĉević,dipl. Ing Alisa Hadţiabulić dipl. ing. Aleksandra Šupljeglav - Jukić dipl. Ing. Dţenan Vukotić. dipl. Ing. Lejla Manjgo dipl.ing. Vedrana Glavaš dipl. ing. Mostar, 2012. PREDGOVOR ...................................................................................................................................... 10 1. UVOD .............................................................................................................................. 11 1.1. Pojam i definicija ruralnog razvoja ........................................................................ 11 1.2. Pristup i metod izrade strategije ........................................................................... 13 1.3. Stavovi EU ....................................................................................................................... 14 1.4. Ciljevi i vizija izrade strategije ................................................................................ 16 1.5. Pristupi u izradi Strategije ........................................................................................ 17 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA........................................................................................... 20 2.1.Prirodni resursi i agroekološki uvjeti ......................................................................... 20 2.2. Demografski pokazatelji ................................................................................................ 25 2.2.1. Stanovništvo .............................................................................................................. 25 2.2.2. Stanje gospodarstva u HNŽ/K ............................................................................ 26 2.3. Struktura gospodarstva u HNŽ/K .............................................................................. 28 2.4. Privatizacija u HNŽ/K...................................................................................................... 29 2.5. Analiza stanja gospodarskih subjekata................................................................ 29 2.6. Pregled po općinama ................................................................................................... 30 2.6.1 Neum ............................................................................................................................. 30 2.6.2. Ĉapljina ...................................................................................................................... 31 2.6.3. Ĉitluk- ubaciti etno selo ........................................................................................ 32 2.6.4. Jablanica...................................................................................................................... 33 2.6.5. Konjic............................................................................................................................ 34 2.6.6. Prozor / Rama.......................................................................................................... 35 2.6.7. Mostar .......................................................................................................................... 37 2.6.8. Stolac ........................................................................................................................... 39 2.6.9. Ravno ........................................................................................................................... 40 2.7. Politika prema tlu/zemljištu ..................................................................................... 42 2.8. Politika prema vodenim resursima ........................................................................ 43 2.9. Politika prema resursu šuma i šumskog zemljišta .......................................... 43 3. RAZVITAK POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE U RURALNIM PODRUĈJIMA HNŽ/K....................................................................................................................... 45 3.1. Ambijentalni privredni uvjeti ................................................................................... 45 3.2. Sektor agrara ................................................................................................................. 46 3.2.1. Izazovi, postupci i mjere ....................................................................................... 48 3.2.2. Ruralna i poljoprivredna infrastruktura ........................................................... 50 3.2.3. Zakup zemljišta ........................................................................................................ 51 3.2.4. Sigurnost i kvaliteta hrane ................................................................................... 52 3.2.5. Poslovne veze izmeĊu poljoprivrednika i potrošaĉa .................................. 53 3.2.6. Diversifikacija aktivnosti ....................................................................................... 54 3.3. Ruralni turizam.................................................................................................................. 55 3.3.1. Turistiĉka obilježja HNŽ/K .................................................................................... 56 3.3.2. Primarni turistiĉki resursi ..................................................................................... 58 3.3.3. Mjere za razvoj ruralnog turizma ...................................................................... 61 4. MOGUĆNOSTI I ZAPREKE RAZVITKU POLJOPRIVREDE RURALNIH PODRUĈJA HNŽ/K............................................................................................................................ 64 4.1. Program za prilagodbu u EU ........................................................................................ 64 4.2. Zahtjevi EU u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja .................................... 66 4.2.1. CAP i evropski integracioni proces .................................................................. 66 4.2.2. Razvoj i reforme CAP-a ........................................................................................ 67 4.2.3 Direktna plaćanja ...................................................................................................... 69 4.2.4. Tržišne intervencije................................................................................................. 71 4.2.5. Politika ruralnog razvoja ....................................................................................... 71 4.3. IPARD potpora ............................................................................................................... 72 4.4. Program mjera agrarne politike ruralnih podruĉja ........................................ 72 4.5. Mjere po grupama i osovinama .............................................................................. 73 4.6. Lista mjera ...................................................................................................................... 76 Popis kratica ACQUIS ADNS Zakonodavstvo Evropske unije (acquis communautaire) Sistem obavještavanja o bolestima ţivotinja (System of notification on animal diseaes) ANIMO Spoljni sistem kontrole kretanja ţivotinja (Exsternal animal movement control system) ASH Agencija za sigurnost hrane AZS Agencija za statistiku BDP Bruto društveni proizvod (Gross Domestic Products) CAP Zajedniĉka poljoprivredna politika (Common Agricultural Policy) CEFTA Sporazum o slobodnoj trgovini meĊu drţavama centralne Evrope (Central European Free Trade Agreemment) CMO Zajedniĉko ureĊenje trţišta (Common Market Organisation) EAGGF Evropski fond za garancije i plaćanja u poljoprivredi(Europan Agricultural Garantee and Guidance Found) EC Evropska komisija (European Commission) EEC Evropska ekonomska zajednica (European Economic Community) ECD Delegacija Evropske komisije EPPU Jedinica za planiranje ekonomske politike EU Evropska unija (European Union) EUROSTAT Statistiĉki zavod Evropske unije (Statistical Office of European Communities) EZ Evropska zajednica FAO Organizacija za zajednicu i hranu (Food and Agriculture Organization of the United Nations) FADN Mreţa raĉunovodstvenih podataka na farmama (Farm accountancy data network) FZS Federalni zavod za statistiku FIS Plaćanje prihoda na farmi (Farm Income Survey) FTA Sporazum o slobodnoj trgovini DEI Direkcija za evropske integracije GDP Bruto društveni proizvod (Gross Domestic Products) GMO Genetiĉki modifikovani organizam (Genetically Modified Organismus) HACCP Analiza rizika i kontrola kritiĉnih taĉaka u proizvodnji (Hazard Analyses and Critical Control System) HRM Upravljanje ljudskim potencijalima IDA International Development Agency(MeĎunarodna razvojna agencija) IFAD International Fund for Agricultural Development. IFI MeĊunarodna finansijska institucija ISO MeĊunarodna organizacija za standardizaciju (International Standard Organisation) LFA Manje povoljna podruĉja (less Favoured Areas) MAFRD Ministarstvo poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja MPS Trţišno cjenovna politika (Market Price Support) OECD Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (Organisation of Economic Cooperation and Development) OVI Objektivno provjerljivi indikatori PAR Reforma javne uprave PIU Jedinica za implementaciju projekta PRSP Srednjoroĉna razvojna staregija PPRR PSE RDP RDP SAA SAPARD SESMARD SAPS SPH STO SVO UPOV USAID UNMAC VAT WB WHO SWOT Poljoprivreda, prehrana i ruralni razvoj Podrška proizvoĊaĉima (Producer support Estimate) Program ruralnog razvoja (Rural Development Programs) Plan ruralnog razvoja Sporazum o stabilizaciji i pridruţivanju Predpristupna pomoć EU za poljoprivredu i ruralni razvoj (Special preAccession Program for Agriculture and Rural Development) Podrška za uspostavu drţavnog ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Pojednostavljena šema plaćanja na bazi površine (Single Area Payment Scheme) Strateški plan za harmonizaciju (poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja) Svjetska trgovinska asocijacija (Word Trade Organisation) Drţavni ured za veterinarstvo BiH MeĊunarodna unija za zaštitu novih vrsta Ameriĉka agencija za meĊunarodni razvoj UN centar za uklanjanje mina Porez na dodatnu vrijednost Svjetska banka Svjetska zdravstvena organizacija Prednosti, slabosti, mogućnosti i opasnosti (Strenghts, Weaknesses, Opportunites, Threats) PREDGOVOR U periodu kada je evidentna nuţnost u promjeni pristupa prema sektoru agrara, uz jasno opredjeljenje prema evropskim integracijama, bio je pravi trenutak da se izradi jasan konceptualni okvir za razvoj sektora agrara i ruralnih podruĉja u HNŢ/K. Ovaj dokument – Strategija definira polazišta za nove razvojne korake s više hrabrosti u donošenju vlastitih opredjeljenja i odluka na putu prema evropskim integracijama. Definirana strateška opredjeljenja temelje se u svim segmentima na odrţivom konceptu razvoja poljoprivrede, uzimajući u obzir njenu multifunkcionalnost kao temeljno polazište. Namjera autora u razradi vizije, ciljeva i metoda za realizaciju bila je da se HNŢ/K prva u BiH pribliţi konceptu razvoja sektora agrara koji će biti osposobljen da se prilagodi, a u nekim segmentima i preuzme evropski model razvoja i kao takva lakše podnese transformacije koje će biti neminovne i ĉesto sa negativnim ishodom u ukupnoj prilagodbi. Promjene koje se nameću kao nuţnost, ne samo u HNŢ/K već i u integracionim procesima susjednih zemalja, uvjetuju proizvodnu i organizacionu transformaciju sektora agrara. Jedan od kljuĉnih problema s kojima se suoĉavao agrokompleks ovih prostora jeste odsustvo integralnog nastupa primarne poljoprivredne proizvodnje i preraĊivaĉkih kapaciteta. Uz navedeno kao problem nametao se i neizgraĊen odgovarajući sustav finansijskog inputa u agraru. Imajući u vidu nisku akumulativnu sposobnost poljoprivrede jasno je da se u postojećim uvjetima teško moţe odrţati sistem proste reprodukcije. Ovo su samo neke od ograniĉavajućih ĉinjenica koje se ovom strategijom predlaţu kao ciljevi za prevazilaţenje kako bi sektor agrara zaţivio u skladu s raspoloţivim potencijalima koje ova ţupanija/kanton posjeduje. Vjerujemo da će se postići najširi konsenzus oko odabranog razvojnog koncepta koji nije vrednovao samo ekonomske dimenzije poljoprivrede – doprinos bruto društvenom proizvodu, već i konponentu ruralnog razvoja s ĉitavim spektrom nuţnosti koje agrarna politika nosi sa sobom. U razradi svih segmenata heterogenog podruĉja HNŢ/K nastojali smo se pridrţavati koncepta regionalnog razvoja sa svojim specifiĉnostima i stvaranju uvjeta za ostvarenje navedenih ciljeva da je svaki resurs općine podjednako vaţan i da se moţe ukomponirati u ekonomski, ekološki i demografski mozaik. Strategija je, prije svega, namijenjena Vladi HNŢ/K kao uputa za provedbu zacrtanih ciljeva i obvezujući podsjetnik za izradu i provedbu predloţenih politika, budţeta, programskih dokumenata i sl. Svakako, ona je namijenjena i poljoprivrednim proizvoĊaĉima i preraĊivaĉima, potencijalnim investitorima i stranim ulagaĉima, te struĉnoj i nauĉnoj javnosti. Izrada Strategije rezultat je opredjeljenja da se revitalizacijom sektora agrara stabilizira ukupna privreda HNŢ/K. Ona je nastala kao rezultat zajedniĉkog rada struĉnih i nauĉnih institucija, općinskih odjela za poljoprivredu, predstavnika proizvoĊaĉa i preraĊivaĉa hrane uz koordinaciju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŢ/K. Ovom prigodom izraţavamo zahvalnost svima za oblikovanje ove Strategije i spremnost za realizaciju zacrtanih ciljeva. 1. UVOD 1.1. Pojam i definicija ruralnog razvoja Strategija ruralnog razvoja predstavlja projekcijsku odliku lokalnih zajednica, plansko korištenje vlastitih resursa i napredak zajednice koji se zasniva na maksimalnom korištenju resursa i kapaciteta koje ona posjeduje. Pojam ruralnog razvoja predstavlja stvaranje prihvatljivih uvjeta za ţivot i rad, odnosno podizanje kvalitete ţivota uz oĉuvanje prirodnog i kulturnog nasleĊa u ruralnim sredinama. Dakle, pod razvojem ruralnih podruĉja podrazumijeva se njihov sveukupni privredni i društveni rast, uzimajući u obzir postojeću privrednu strukturu, prirodne resurse, tradiciju i oĉuvanje prirodnih vrijednosti. MeĊunarodno prihvaćena definicija ruralnih podruĉja, tzv. OECD definicija je pristup koji se temelji na gustoći naseljenosti stanovništva, te identificira urbana i ruralna podruĉja. Sukladno tom pristupu OECD definira tri skupine podruĉja prema omjeru stanovništva koje ţivi u ruralnim podruĉjima: o jako ruralna podruĉja (više od 50% stanovništva ţivi u lokalnim ruralnim podruĉjima), o uglavnom ruralna podruĉja (15 - 50% stanovništva ţivi u ruralnim podruĉjima), o slabo ruralna podruĉja (manje od 15% stanovništva ţivi u ruralnim podruĉjima). Prag za definiranje ruralnih/urbanih podruĉja jest gustoća naseljenosti od 150 stanovnika na km2. Prema ovim kriterijima u HNŢ/K sve se općine i Grad Mostar mogu klasificirati kao ruralno podruĉje1, izuzev gradskih jezgara. Za obiljeţavanje podruĉja koja ne pripadaju urbanim, osim „seoska“ koristi se pojam „ruralna“ podruĉja. Jedna od glavnih karakteristika planiranja u oblasti ruralnog razvoja koja se primjenjuje u razvijenim zapadnim zemljama, a koja je u ovoj metodologiji primijenjena, jeste pristup „bottom up“2 ili „pristup odozdo“, ĉime se omogućuje direktno uĉešće i izraţavanje interesa niţih razina vlasti i drugih lokalnih aktera koji uĉestvuju u ovom procesu. Odrţivi ruralni razvoj predstavlja temelj za ubrzanje ekonomskog razvoja, svakog podruĉja, prema tome i HNŢ/K s direktnim utjecajem na revitalizaciju, progres i unapreĊivanje ţivotnog okruţenja i standarda stanovništva. To je, zapravo, dokument koji će biti temeljni okvir za djelovanje na realizaciji ciljeva ruralnog razvoja svih općina u ţupaniji/kantonu, te Gradu Mostaru tokom perioda 2012.-2017., s definiranim usmjerenjima, prioritetima za implementaciju, a temelji se na naĉelima partnerstva i transparentnosti. Nadalje, u ovom dokumentu se planira ruralni razvoj lokalne zajednice (općine) koji definira pravce razvoja zasnovane na analizama stanja, problemima, rješenjima i prioritetima. 1 2 Br. stanovnika/km2 (Čapljina 90; Čitluk 87; Jablanica 39; Konjic 24; Mostar 94; Neum 20; Prozor/Rama 33; Ravno 5; Stolac 39) Bottom up – Pristup odozdo Strateški plan razvoja seoskog podruĉja HNŢ/K treba da ulazi u sustav vaţnih dokumenata za buduće planiranje, pa se proces izrade temeljio na participativnom pristupu, što je podrazumijevalo direktnu ukljuĉenost svih zainteresiranih strana tokom trajanja cjelokupnog procesa. Kroz otvoren proces u koji su bili ukljuĉeni predstavnici lokalne samouprave, institucije privatnog sektora, nevladina udruţenja, lokalno stanovništvo u općinama, a polazeći od strateškog i pravnog okvira, definirani su prioriteti ruralnog razvoja HNŢ/K. Paralelno se pristupilo prikupljanju kvantitativnih i kvalitativnih podataka za procjenu lokalnog ruralnog razvoja na temelju kojih je uraĊena PESTLE (politiĉka, ekonomska, sociokulturna, tehniĉka, pravna i okolišna) i SWOT (prednosti, nedostatci, mogućnosti i prijetnje) analiza stanja ruralnog prostora. Ruralno podruĉje općina je veoma raznoliko u ekonomskom, socijalnom i demografskom smislu, usljed razlika u prirodnim karakteristikama (mediteranski i submediteranski-planinski rejon), zatim usljed promjena u broju stanovnika, ekonomskoj strukturi, infrastrukturi, itd. S obzirom na karakter samog dokumenta bitno je naglasiti kako će isti biti praktiĉan, operativan i provodljiv u pomenutom vremenskom periodu (od 2012. do 2017. godine). Budući da BiH prestoji intenzivan proces reformi i usklaĊivanja sa modelom razvoja EU, Strategija ruralnog razvoja će u operativnom smislu biti ţiv dokument, koji će se vremenom aţurirati i nadograĊivati s ciljem da na najbolji naĉin odgovori izazovima koje nameće odrţivi razvoj HNŢ/K. Ovaj dokument bi trebao da predstavlja snaţno polazište budućim aktivnostima za obezbjeĊivanje neophodnih sredstava za realizaciju projekata ruralnog razvoja iz vlastitih fondova, pogotovo financijskog inputa EU i drugih meĊunarodnih izvora. Razvoj bilo koje zajednice, bila ona drţava, regija ili mikro lokalitet, ne dogaĊa se sam od sebe, jednako kao što je i nazadovanje posljedica djelovanja ljudi unutar zajednice i njihove nespremnosti da odgovore izazovima, bilo onim kreiranim vlastitim postupcima nametnutim iznutra ili izvana. Stoga zajednica mora stalno istraţivati svoje dobre i loše strane i mora planski raditi na svome unapreĊenju. Zato je i ova Strategija doprinos sveopćem razvoju HNŢ/K, a zamišljena je kao sveobuhvatni, temeljeni dokument na principima odrţivog regionalnog razvoja, koji podrazumijeva u opisu ĉitav niz pitanja: poljoprivrednu politiku, razvojnu ekonomsku politiku, razvoj zdravstvenih usluga, infrastrukture i zaštite okoliša. U razliĉitim strategijama ruralnog razvoja tijekom vremena razvijali su se razliĉiti pristupi: strategije fokusirane na sektore, prostor ili na stanovništvo, u ovisnosti od zacrtanih ciljeva. Sektorski pristup podrazumijeva prvenstveno okretanje produktivnosti i korištenju resursa. S druge strane, politika ruralnog razvoja zasnovana na prostornom pristupu prepoznaje heterogenosti prostora i njegovih potencijala. U izradi ovog dokumenta u velikoj mjeri su korištena lokalna iskustava i znanja sa namjerom kako postići konsenzus oko vizije, ciljeva i mjera, te na temelju svih relevantnih informacija dajemo odgovore na pitanje koji je optimalni put za razvoj ruralnog podruĉja HNŢ/K u ovom trenutku i za razdoblje 2012 -2017. godina. Poljoprivreda je, u pogledu zaposlenja, daleko od najrazvijenijeg sektora u ruralnom podruĉju HNŢ/K. Ona najviše iskorištava zemljišni prostor i ima kljuĉnu ulogu u upravljanju prirodnim resursima i utvrĊivanju ruralnoga prostora. Pored ove uloge u ovom i narednom periodu potrebno je pratiti regulativu EU vezanu za zaštitu okoliša i kreirati mjere na lokalnoj razini, te koristiti mogućnost fondova EU namijenjenih zaštiti okoliša. Svrha izrade Strategije je da obezbijedi osnovni okvir za lokalnu politiku ruralnog razvoja koja će biti koherentna s vlastitim i evropskim principima ruralnog razvoja, ali i s prioritetima sveobuhvatne politike na razini HNŢ/K. Priprema za izradu ovog dokumenta bila je u duhu demokratskog dijaloga i na bazi participativnog pristupa, kako bi se obezbijedilo da se njena implementacija reflektuje podjednako na potrebe svih ruralnih naselja u HNŢ/K. 1.2. Pristup i metod izrade strategije Iz perspektive EU HNŢ/K će biti dostupni IPA i Strategiju treba gledati kao dinamiĉan, "otvoren" strukturalni fondovi koji predstavljaju velike financijske strateški dokument, koji će s vremenom trebati prilike, uz uvjet da predloţeni mijenjati i prilagoĊavati promjenama u okruţenju, projekti odgovaraju odreĊenom te je sredstvo za uĉinkovitije i uspješnije broju kriterija koji proizlaze iz upravljanje razvojem poljoprivrede i ruralnih ruralnih razvojnih prioriteta EU. U podruĉja. tom će kontekstu HNŢ/K, kada prihvati ovakav koncept ruralne U tom smislu, sadrţaj dokumenta treba razvojne strategije usklaĊen s promatrati i kao „ţiv program“, koji će europskom poljoprivredom i omogućavati potrebne promjene za potrebe razvoja politikom ruralnog razvoja, imati ruralnih podruĉja HNŢ/K. U mijenjanju i znatnu prednost u pogledu oblikovanju novih mjera i programa, sukladno apsorpcijskog kapaciteta i trţišnog pristupa pretpristupnim i postavljenim prioritetima i ciljevima potrebno je strukturalnim fondovima EU-a u osigurati sudjelovanje kako pojedinca tako i odnosu na druga podruĉja u BiH. lokalnih nositelja razvoja iz privatnog, javnog i civilnog sektora (kroz lokalne akcijske grupe). Da Iz vlastite perspektive bi se jasno odredili prioriteti vezani za ruralni U ovom dokumentu se preporuĉuje razvoj i prema njima predvidjele akcije, bilo je i poziva na razvoj i primjenu potrebno prikupiti puno informacija, i odrediti predviĊenih strateških pravaca, prije svega: investiranje u razvoj prioritete. U isto vrijeme bilo je neophodno informacijske i komunikacijske identificirati u ĉemu to HNŢ/K najviše zaostaje u tehnologije, osiguravanje inovacije odnosu na EU i koristeći tu logiku pokušati u nabavnom lancu - inovacija, dizajnirati aktivnosti u tom smjeru. Ako su konkurentnost, ciljano investiranje, prioriteti i zaostajanje prema parametrima EU upravljanje, stvaranje radnih mjesta i ruralna diversifikacija veliki, to je potreba za akcijom veća, i obrnuto. diversifikacija na poljoprivrednom Istraţivanje je pokazalo da zainteresirani za ruralni gospodarstvu i izvan njega, razvoj u HNŢ/K smatraju da najveće akcije treba turizam, obrti, ruralne vrijednosti. provesti u pravcu ekonomskog razvoja i izgradnje ljudskih kapaciteta, a da je najmanje potrebno ulagati u infrastrukturu, institucije i zaštitu okoliša. Ekspertni tim u izradi ove Strategije prihvata samo koncept heterogenosti, a nikako parcijalnog razvoja za ukupan razvoj ruralnog podruĉja. TakoĊer, preovladava mišljenje da su najmanji problemi vezani za poduzetništvo i poduzetnike, njihovu konkurentnost, opremljenost, povezanost i znanje. Posebno je sagledavan aspekt zaštite i smanjenja broja poljoprivrednika koje je uvjetovan ne samo njihovim odlaskom u ostale sektore i neprihvaćanjem mladih da nastave posao svojih roditelja nego i nemogućnošću da budu konkurentni na trţištu s postojećom razinom i naĉinom proizvodnje. Time se javlja i povećanje broja staraĉkih domaćinstava u ruralnim krajevima. Zbog unaprjeĊenja tehnologije u proizvodnji hrane sve je manja potreba za radnom snagom u poljoprivredi i sve je veća diversifikacija aktivnosti u poljoprivrednom gospodarstvu vezano uz turizam, zanatstvo i usluge. Sve je veća i migracija za poslom u gradovima, koja se javlja zato što napredniji dijelovi ruralne zajednice napuštaju seoske sredine zbog boljih socioekonomskih uvjeta u gradu, a siromašniji su slojevi primorani traţiti posao izvan poljoprivrede zbog sve većeg pritiska uslijed niskog prihoda u poljoprivredi na malom gospodarstvu. Poljoprivredno gospodarstvo mijenja svoju ulogu. Nije više samo objekt koji proizvodi hranu nego su mu potrebna sve šira i veća znanja o ekonomiji, marketingu, menadţmentu. Diversifikacija ruralne ekonomije treba radikalnije izmjene koje će od ruralne populacije zahtijevati specifiĉna znanja i vještine. Općenito govoreći, te će obitelji imati veće prihode, ali i više troškove, te manje slobodnog vremena. Neophodna će biti i povećana razina edukacije ruralnog stanovništva koje će sve više nalaziti posao u usluţnim djelatnostima. Pribliţavanjem prema EU naša će zemlja trebati postojanje jedinstvenog sustava regionalnog i ruralnog razvoja koji se temelji na decentralizaciji, većem sudjelovanju civilnog društva u donošenju odluka i povećanoj mogućnosti korištenja EU i ostalih fondova vezanih za poduzetništvo i poduzetnike, njihovu konkurentnost, opremljenost, povezanost i znanje. Isto tako, zaštita okoliša, privlaĉnost za investiranje, te razvijenost ruralne infrastrukture nisu identificirani kao najpotrebnija podruĉja aktivnosti. S druge strane znanje, konkurentnost i tehniĉka opremljenost poljoprivrednika zajedno sa socijalnom zaštitom jesu prioritetna podruĉja. Znaĉaj izrade Strategije jeste da obezbijedi okvir za lokalnu politiku ruralnog razvoja koja će biti koherentna s vlastitim i evropskim principima ruralnog razvoja, ali i sa prioritetima sveobuhvatne politike na razini strateških zadataka. Temeljno stajalište za pristup u izradi Strategije je “od dna prema vrhu” (eng. bottom-up), a primijenjeni su osnovni principi: partnerstvo, zajedniĉko uĉešće u izradi strategije na svim razinama, transparentnost. 1.3. Stavovi EU S obzirom na pristup EU sve mjere vezane za ruralni razvoj moraju se uskladiti s principima definiranim u pristupu ruralnom razvoju EU. Prioriteti EU i CAP-a oblikovani su razliĉitim strateškim odlukama i dokumentima: Agenda 2000, Kopenhagen, Göteborg, Solun. Ono što se zajedniĉki zove Lisabonska strategija obuhvaća glavne orijentacije nove politike EU u vezi s ruralnim razvojem3. U zakljuĉcima iz Göteborga naglašava se da se jako gospodarstvo mora paralelno kretati s odrţivim i kontroliranim iskorištavanjem prirodnih resursa i razinom upravljanja okolišom, odrţavajući biodiverzitet4, ĉuvajući ekosustave i izbjegavajući opustošenost, sa snaţnijim naglasakom na stvaranju radnih mjesta, ruralnom rastu i poduzetništvu. Strategiji je svakako cilj konkurentnost poljoprivrede uz smanjenje zajamĉenih cijena i kompenzacije poljoprivrednika uvoĊenjem izravnih isplata subvencija. Novi CAP (Common Agricultural Policy - Zajedniĉke poljoprivredne politike) poljoprivrednike usredotoĉuje na njihovo poslovanje i stavlja naglasak na trţišnu orijentaciju, a ne toliko na trţišnu potporu; to je nešto poduzetniji pristup koji zahtijeva promjenu kulture i radnih navika. Stoga je iznimno vaţno da HNŢ/K razvije ruralnu razvojnu politiku ĉiji bi cilj bio pomagati svim zainteresiranim stranama koje bi se progresivno usklaĊivale s tim orijentacijama i srodnim direktivama EC-e. Drţavi BiH, pa prema tome i HNŢ/K će biti dostupni IPA i strukturalni fondovi, koji predstavljaju velike financijske potpore, uz uvjet da predloţeni projekti odgovaraju odreĊenom broju kriterija koji proizlaze iz ruralnih razvojnih prioriteta EU. Sačinjena i usvojena Strategija ruralnog razvoja HNŢ/K sigurno je jedan od temeljnih uvjeta za aplikaciju pristupnim fondovima. o Temeljna premisa Strategije ruralnih podruĉja HNŢ/K trebala bi biti „Omogućiti znaĉajnije promjene potrebne za razvoj ruralnih podruĉja“ . Ove promjene su moguće jedino znaĉajnijim poboljšanjima ţivljenja i radnim uvjetima svojih stanovnika. Razvojna vizija ruralnih podruĉja ukljuĉuje stalna unapreĊenja u kvaliteti ţivljenja stanovnika s odgovarajućim smanjenjem razlika u standardu ţivljenja izmeĊu urbanih i ruralnih podruĉja. Ruralna su podruĉja vrlo vaţna i atraktivna mjesta za rad i ţivot, s dobro razvijenim gospodarskim prilikama sukladno lokalnim uvjetima i karakteristikama, s dinamiĉkim vezama izmeĊu sela, malih gradova i gradskih podruĉja. Ruralna podruĉja pridonose razvoju cjelokupnog gospodarstva. Ona se mogu brzo prilagoditi gospodarskim, društvenim, kulturnim, ekološkim i tehnološkim promjenama i potpuno su integrirana u otvorenu trţišnu ekonomiju. Ruralna se podruĉja kontrolirano razvijaju odrţavajući ravnoteţu izmeĊu gospodarskog napretka, ekološke zaštite i socijalne stabilnosti ruralnih zajednica. Obaveza za provedbu Strategije nije samo na razini MPŠV, već i na lokalnim zajednicama u HNŢ/K sa zadacima: definiranje i postavljanje aktivnosti, primjena novih programa i mjera za razvoj ruralnih podruĉja, jaĉanje financijskih i ljudskih resursa, primjena principa EU u 3 Europska konferencija o ruralnom razvitku (Cork, studeni 1996.) Agenda 2000 - Reforma ZPP (Berlin, oţujak 1999.) Najvaţnije izmjene glede primjene politike ruralnog razvitka na cijelom podruĉju EU 4 Sjednica Europskog vijeća u Göteborgu (Lipanj 2001). UvoĊenje novijih mjera u okviru ZPP i ruralnog razvitka (okoliš, sigurnost prehrane, odrţiva proizvodnja i sl.). razvoju i provedbi programa ruralnog razvoja. Dugoroĉno kontrolirani razvoj ruralnih podruĉja strateški je cilj gospodarskog razvoja, s obzirom na to da ostali sektori, i gospodarski i društveni, imaju znatan utjecaj na razvoj ruralnih podruĉja: na primjer ruralna infrastruktura, obrazovanje, promet, poduzetništvo, razliĉite usluge, turizam, zaštita okoliša, zdravstvo i socijalno osiguranje, razvoj civilnog društva itd. 1.4. Ciljevi i vizija izrade strategije Cilj je Strategije da obezbijedi preduvjete za realizaciju prioriteta koji će se prvenstveno odnositi na stvaranje novih radnih mjesta u ruralnom podruĉju, odrţivi rast proizvodnje i prihoda, zaštitu biodiverziteta, kao i oĉuvanje kulturnog bogatstva i tradicije. Glavna vizija je snaţno poduzetništvo zasnovano na znanju i inovacijama, oĉuvanje prirodne i kulturne baštine, te visoke kvalitete ţivljenja. Strategija definira ĉetiri osnovna cilja razvoja: odrţivo gazdovanje resursima; stabilna i prihvatljiva ponuda bezbjedne hrane; obezbjeĊivanje primjerenog ţivotnog standarda za seosko stanovništvo; podizanje konkurentnosti proizvoĊaĉa hrane. U ukupnoj agrarnoj politici koju donosi Strategija, najvaţnije mjesto imaju mjere ruralnog razvoja koje su usmjerene u tri osnovna pravca: podizanje konkurentnosti, odrţivo gospodarenje resursima, te obezbjeĊivanje kvalitete ţivota i širenje ekonomskih aktivnosti na selu. Strategija donosi koncept mjera agrarne politike i okvire budţetskog planiranja. TakoĊe, ona daje okvire za dalje prestrukturiranje i izgradnju moderne uloge i politike, koja treba da omogući pribliţavanje EU. Na temelju donešenih ciljeva neophodno je predloţiti mjere i postupke koji će definirati: o Promociju kvalitete ţivljenja i smanjenje razlika u odnosu na urbana podruĉja; o Transformaciju ruralnih podruĉja u atraktivna mjesta za ţivot i rad, s jednakim mogućnostima za sve; o Doprinos cjelokupnoj razini razvoja nadopunjujući urbana podruĉja; o Poboljšanje kapaciteta nadziranja relevantnih modernih razvojnih trendova i uspješno sudjelovanje u otvorenoj trţišnoj ekonomiji. Opći zadaci i ciljevi: Opisati trenutnu situaciju u poljoprivredi i ruralnim podruĉjima HNŢ/K (karakteristike, društveno-ekonomsku situaciju, demografsku strukturu, sistem potpore, poljoprivrednu proizvodnju i industriju, institucionalni okvir). Odrediti ruralna podruĉja HNŢ/K (prema kriterijima EU i OECD). Identificirati snage (Strenghts), slabosti (Weaknesses), mogućnosti (Opportunities) i opasnosti (Threats), te provesti PESTLE analizu u poljoprivredi ruralnih podruĉja. Definirati viziju, odrediti strateške ciljeve, prioritetna podruĉja intervencije, mjere i razvojne programe. Definirati lokalne akcijske grupe - LAG (priprema ruralnih zajednica za usvajanje i provedbu lokalnih ruralnih razvojnih strategija te integriranih ruralnih razvojnih strategija kroz lokalna partnerstva - LEADER pristup)5. Definirati prava, obveze i nadleţnosti, te naĉin vrednovanja i praćenje provedbenih projekata i financiranje) na razini HNŢ/K. 1.5. Pristupi u izradi Strategije LEADER pristup Od 1992. god. EU kao osnovni princip za pristupanje strukturnim fondovima razvija primjenu specifiĉne metode ruralnog razvoja pod nazivom Leader pristup, te kroz istoimenu inicijativu financira razliĉite aktivnosti. Temelj Leader pristupa je suradnja izmeĊu drţavne uprave, lokalne samouprave, nevladinih organizacija i privatnokomercijalnog sektora s ciljem definiranja razvojnih smjernica na lokalnoj razini, razvijanja kapaciteta, te razmjene znanja i iskustava ruralnih zajednica. Ta suradnja realizira se kroz tzv. lokalne akcijske grupe (LAG) – oblik lokalnoprivatnog partnerstva koje ĉine predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti, privatnog sektora, te civilnog društva. Navedenom mjerom predviĊen je razvoj administrativnih okvira za provedbu Leader pristupa i osmišljavanje informativne kampanje, te formiranje i trening budućih LAG-ova uz izradu lokalnih razvojnih strategija na odabranim podruĉjima (korisnik usluga: lokalna samouprava – gradovi i općine, fiziĉke osobe, poduzetnici, 5 Pristup i metodologija kandidovanja projekata za potsticaj ruralnom razvoju LEADER pristup se oslanja na najmanje dva metodološka postupka kako bi strategiju lokalnog gospodarskog razvoja proveo u praksu: Prvi pristup se koristi da bi se dodala vrijednost lokalnim resursima na temelju njihovih posebnih vrijednosti, prepoznavanjem i razvojem komparativnih prednosti podruĉja pretvaranjem lokalnih resursa u prepoznatljive proizvode i usluge, koji imaju kvalitetu, kvalitetan marketing i prodaju. Cilj ovog pristupa je paţljivo analizirati sve djelatnosti proizvodnih lanaca kako bi se lokalni proizvoĊaĉi povezali s potršaĉima (okomito povezivanje duţ proizvodnog lanca). Drugi je pristup puno korištenje postojećih ili mogućih sinergija meĊu razliĉitim aktivnostima na lokalnoj razini, što osigurava vodoravno povezivanje. Povezivanje moţe ukljuĉivati: pojedince i lokalne nositelje razvoja iz privatnog, javnog ili civilnog sektora (bilo da su u konkurentskim odnosima ili sektoru ili se meĊusobno ignoriraju i ako ţive jedni kraj drugih itd.); projekte i aktivnosti na gospodarskom, društvenom, kulturnom i okolišnom polju; seoska podruĉja i njihove resurse/vrijednosti (prirodne, kulturne i tradicijske) i sektorske djelatnosti (poljoprivreda, turizam, obrt, industrija, trgovina, usluţne djelatnosti, itd.). Jedna od osnovnih pretpostavki za razvoj ruralnih podruĉja je "podrţati seoska podruĉja koja pokazuju spremnost i sposobnost pronaći i provesti integriranu i odrţivu strategiju“. udruge, zadruge, s interesom postajanja LAG-om, u koordinaciji sa MPŠV HNŢ/K). Upravo iz navedenih razloga, akteri na razini HNŢ/K već sada trebaju zapoĉeti pripremne aktivnosti, identificirati i umreţiti moguće sudionike na općinskim podruĉjima koja imaju uvjete i interes osigurati pripremu ruralnih zajednica za usvajanje i provedbu integriranih razvojnih programa iz ove Strategije, kroz lokalno partnerstvo i prioritete (doprinos odrţivom razvoju ruralnih podruĉja) IPARD programa. Kroz programe LEADER II (ref.94/C180/12) i LEADER + (ref. 2000/C139/05) Europska komisija postavlja smjernice za opću financijsku potporu ili objedinjavanje provedbe programa za koje se drţave ĉlanice pozivaju da podnesu prijave za potpore u okviru Inicijative Zajednice za ruralni razvoj - LEADER II (Veze meĊu aktivnostima za razvoj ruralnog gospodarstva). LEADER program nije program razvoja nekog sektora već lokalni plan djelovanja koji uključuje načelo višesektorskog povezivanja. Prvi cilj, uvoĊenja ovog koncepta je povezivanje aktivnosti i projekata za što usklaĊeniji program inovacija u ruralnim prostorima. Drugi cilj je korištenje svih raspoloţivih gospodarskih sinergija za jaĉanje postojećih lanaca, te poticanje povezivanja meĊu nositeljima razvoja i sektorima tog podruĉja. Ovaj pristup potiĉe gospodarsku konkurentnost ruralnih podruĉja i pridonosi razvoju lokalnih resursa: potiĉe društveno gospodarske subjekte na usklaĊeno djelovanje, na proizvodnju dobara i usluga koja se mogu prenositi na druga podruĉja, te da sva dodana vrijednost ostaje u tom podruĉju. Pomoć u skladu sa Uredbom za IPA se pruţa zemljama kandidatima za ĉlanstvo i zemljama potencijalnim kandidatima za ĉlanstvo. Obim pomoći za zemlje kandidate za ĉlanstvo ukljuĉuje sledećih pet komponenti: Pomoć u procesu tranzicije i izgradnje institucija; Pomoć za prekograniĉnu saradnju; Pomoć za regionalni razvoj; Pomoć za razvoj ljudskih resursa; Pomoć za razvoj sela i poljoprivrede. Zemlje potencijalni kandidati za ĉlanstvo mogu koristiti pomoć iz prve dvije komponente, odnosno pomoć u procesu tranzicije i izgradnje institucija i pomoć za prekograniĉnu suradnju. U skladu sa Uredbom za IPA komponenta pomoći za razvoj sela i poljoprivrede ima za cilj da doprinese postizanju sledećih ciljeva: o poboljšanje efikasnosti tržišta i primjena standarda; o pripremne radnje za sprovoĎenje agro-ekoloških mera i strategija lokalnog ruralnog razvoja o razvoj ruralne ekonomije. PESTLE I SWOT ANALIZA Politička / Political Prednosti/Strenghts MPŠV HNŢ/K odluĉno je realizirati Strategiju poljoprivrednog razvitka i razvitka poljoprivrede u ruralnim podruĉjima u okviru svojih nadleţnosti. Izraţena je spremnost angaţirati ljudske potencijale i prirodne resurse za progres agrara i njegovu prilagodbu EU integracijama. Bolje korištenje proizvodnih resursa na poljoprivrednim gospodarstvima. Poboljšani uvjeti proizvodnje u smislu usklaĊenosti s EU standardima. Povećanje dodane vrijednosti i konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda kroz usklaĊenost sa EU standardima. Izraţena mogućnost veza poljoprivrede i turizma. Ekonomska / Economic Strategija sadrţi veći broj segmenta gospodarstva, a teţište je na sektoru agrara i njegovom razvoju, odnosno stvaranju dodane vrijednosti ĉime se stvaraju preduvjeti za razvoj ostalih segmenata ruralnog podruĉja. Socijalna / Social Oĉuvanje kulturne baštine u funkciji razvoja, umreţavanje institucija vaţnih za kulturni razvitak i prepoznatljivi identitet, obrazovanje i oĉuvanje ukupne kulture stanovništva HNŢ/K. Slabosti/Weaknesses Nedovoljno efikasna lokalna uprava i samouprava. Nedovoljno izraţena pozitivna poduzetniĉka aktivnost. Neadekvatno upravljanje ljudskim resursima. Komplikovana šema kantonalnih/ţupanijskih veza sa većim razinama vlasti. Tehnička / Tehnological Tehniĉko-tehnološki napredak u svim segmentima biljne i animalne proizvodnje i preraĊivaĉkog opusa. Osuvremenjivanje institucijalne potpore u analizama proizvoda, zemljišta i vode, organske proizvodnje hrane. Pravna /Legal Donošenje vlastitih Zakona na razini HNŢ/K u vertikalnoj vezi sa razinama vlasti u FBiH i sukladno principima EU. Mogućnosti/Opportunities Potencijali i prirodni resursi (zemljište, voda i šuma) izuzetno bogati u HNŢ/K. Pozitivni procesi u okruţenju. Domaća i strana poticajna poduzetništva. Transferi znanja i tehnologija. Modernizacija obrazovnog sustava. Povećanje konkurentnosti proizvodnje. Program razvoja turizma i spremnost na financijske potpore. Prijetnje/Threats Okolišna / Environmental Oĉuvanje biološke raznolikosti u funkciji razvoja (mjere: Valorizacija i zaštita prirodnih vrijednosti i jaĉanje institucija u podruĉju zaštite prirode i uopće odrţanja biodiverziteta). Migracioni procesi – trend iseljavanja mladih i obrazovanih sa sela, demografski staro stanovništvo. Nestabilnost društveno politiĉkog ambijenta. Ugroţavanje od strane većih privrednih centara. Tehnološki-tehniĉka zaostalost. Nedovoljni financijski resursi. 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA 2.1.Prirodni resursi i agroekološki uvjeti Hercegovaĉko-neretvanska ţupanija/kanton je prirodni prostor ĉizmaste formacije izduţene od morskog priobalja do centralnog dijela BiH. Simetralna okosnica je rijeka Neretva, i to najvećim dijelom svoga toka od ukupnih 225 km. HNŢ/K je sa svojih 4.400 km2 i 16,9% udjela druga ţupanija/kanton po veliĉini u FBiH. Rijeka Neretva s pritokom Ramom je odredila podobnosti za temeljne infrastrukturne snopove i urbane sredine. U tom smislu putni i ţeljezniĉki saobraćaj BiH prema luci Ploĉe konvergira u neretvanski koridor, oko kojega je formiran juţni segment osovine razvitka drţave s pravcem sjever-jug. Jednako vaţna je reciproĉna, ulazno-distributivna funkcija ovog podruĉja, i to od luke Ploĉe prema centralnim i sjevernim dijelovima zemlje, te srednjoj Europi i njenom sjeveru do Baltika. S toga je tranzitni znaĉaj Ţupanije/Kantona srednje-europskog i šire razine (potencijalni autoput trans-europske magistrale). Regionalnim putevima Ţupanija/Kanton je povezana s Nevesinjem na istoku i Ljubuškim na zapadu. Zraĉna luka Mostar otvara joj najbrţu vezu sa svijetom. Obujam, sadrţina i kvaliteta prirodnog ozraĉja nekog prostora temeljni su utjecaji koji odreĊuju vrstu, smjer i oblik njegove poljoprivredne proizvodnje. Kao takvog vaţno je da ga poljoprivrednici poznaju, a ostali u lancu proizvodnje hrane uvaţavaju. To ozraĉje saĉinjavaju klima, reljef, hidrografija, geologija, tlo i vegetacija. Njima se pridodaje ĉovjek kao ĉinitelj njegovog oĉuvanja, unaprijeĊenja ili retrogradne uloge. Klima HNŢ/K kao i BiH u cjelini ima povoljne klimatske uvjete za uspješan uzgoj i proizvodnju velikog broja vrsta i sorata poljoprivrednih kultura. Unutar kontinentalnog submediteranskog i brdsko planinskog zaleĊa na podruĉju općina Konjic, Prozor i Jablanica istiĉe se dinamiĉnost reljefa koji zgušnjava ili razrjeĊuje kompleks klimatskih elemenata u cjelovitosti ili u njihovim sastavnim dijelovima i tako odreĊuje znaĉaj klime. Razliĉitost klime uglavnom ovisi od nadmorske visine i udaljenosti od mora, a ispoljava se kroz temperaturu, te koliĉinu i raspored padalina. Odnos godišnjih prosjeĉnih vrijednosti oborina i temperatura na podruĉju HNŢ/K ukazuje da je ovdje klima uglavnom perhumidna (Konjic, Prozor/Rama i Jablanica) do humidna (Mostar), dok je na podruĉju Ĉapljine, Stoca, Ĉitluka, Ravnog i Neuma semihumidna na godišnjoj razini. Ţupanija je orografski i zemljopisno vrlo šarolik prostor, pa su se u njoj oblikovali i razliĉiti oblici klime. Praktiĉno, idući od juga prema sjeveru, u njoj su se stvorila sljedeća tri klimatska podruĉja; a/ mediteransko - submediteransko, b/ planinsko i c/ kontinentalno6. o Mediteransko i submediteransko područje zauzima jug Ţupanije/Kantona i prostire se tokovima Neretve i Trebišnjice. Mediteranski dio prostire se do izlaza iz Mostara prema Dreţnici iza koje nastaje submediteran sa sukobljavanjima mediterana i kontinenta. Podruĉje ovog klimata srednje je po veliĉini i obuhvaća općine Neum, Stolac, Ĉapljinu, Ĉitluk, Mostar (dio) i Ravno. Karakteristike su mu vruća, ţarka ljeta, te blage i kišne zime. Blizina Jadranskog mora ima presudan utjecaj na temperaturu zraka, koliĉine padalina i druga klimatska ispoljavanja. Ovo podruĉje ima posebno obilje svjetlosti i veliki broj sunĉanih dana tijekom godine. To su klimatske karakteristike koje nadnaravno pogoduju poljoprivredi i posebno razvitku stakleniĉkoplasteniĉke proizvodnje. Vegetacijski period traje do 300 dana, a njegova temperaturna suma je 4.152 0C. Srednja duljina bezmraznog perioda je 283 dana, a najmanja 211 dana. Termiĉki koeficient iznosi mu 8,8 a heliotermiĉki 5,9 što ukazuje na veoma povoljne toplotne i svjetlosne uvjete za poljoprivredne kulture. S preko 1.500 l/m2 godišnje, ima obilje padalina, ali je njihov vremenski raspored nepovoljan jer više kiše padne izvan nego unutar vegetacijske sezone. Mrazovi tijekom vegetacije su rijetki, ali kada se dese obiĉno su praćeni visokim, pa i pogubnim štetama. Što nadmorska visina ovog podruĉja više raste, uticaj kontinenta je tim veći. o Planinsko i kontinentalno područje je drugi, sjeverniji dio, sa obje strane gornjih enklava Neretve te uz Ramu, ispregraĊivan je visokim planinama i prepleten kraškim poljima pa ĉini šarolik klimatski prostor u kojemu se na malim rastojanjima susreću uski utjecaji submediteranskog juga, te široka podruĉja planinske i kontinentalne klime. Ĉine ga općine Mostar (dio), Konjic, Jablanica i Prozor-Rama. Najveći dio podruĉja pripada brdovitim i planinskim terenima s odgovarajuće oštrim klimatima, ali znaĉajan prostor uz lokalna jezera i na prisojnim poloţajima do 500, pa negdje i 750 m nv izdvajaju se kao posebne mikroklimatske enklave, ĉineći prijelaz iz brdskoplaninskih u izmjenjene mediteranske klimatske ugoĊaje. Svakako da se najveći dio ovog prostora ipak oĉituje kroz njegova nepregledna brdska i planinska prostranstva i to sa svim karakteristikama visinskog i kontinentalnog klimata, te orografijom, hidrologijom i biocenozom koja mu pripada. Ovisno o nadmorskim visinama i lokalitetima godišnji prinosi oborina su snaţni i kreću se izmeĊu 1.100 i 1.500 l/m2, ali su neravnomjerno rasporeĊeni tijekom godine. Velike razlike u nadmorskim visinama utjeĉu ne samo na sume temperatura nego i na koliĉine i raspored oborina, što donosi periodiĉne smjene poplava i sušnih godina te tako poljoprivredu ĉini riziĉnom na više naĉina. Reljef 6 Federalni zavod za Agropedologiju HNŢ/K poĉinje morem od juga s Neum-Klek zaljevom i Malostonskim kanalom, nastavlja ĉapljinskom i ostalom prostranom kotlinom Neretve te završava visovima brda i planina u svojim sjevernim podruĉjima Konjica i Prozora-Rame. Reljef je vrlo raznovrstan i razuĊen, a zastupljeni su svi njegovi oblici. Njegova nadmorska visina kreće se od 0 m u Neumu do 200 i 250 m u dolini donjeg i srednjeg toka Neretve, te do i preko 1.500 m u brdskim i planinskim zonama podruĉja. Hipsometrijski je ovaj prostor dvoznaĉno okarakteriziran kao mediteranski ( do 700 m ) i planinski ( 700 - 1200 m i više ) rejonski sklop. Od ukupne površine Ţupanije, 2/3 ili 66,6% predstavlja planinski, a ostatak od 33,4% mediteranski visinsko-zonski sklop. U valovitom i veoma razuĊenom reljefu, ona je satkana od mnoštva planinskih visova i kraških polja tako da se od 47 najviših planinskih vrhova u FBiH ĉak njih 12 nalazi u HNŢ/K. Najveći i najviši planinski masivi su Ĉvrsnica (2.226 m), Prenj (2.103 m), Vran (2.074 m) Veleţ ( 1.968 m), Visoĉica (1.967 m), Ljubuša (1.797 m) Ĉabulja (1.786 m) i Bitovnja (1.700 m). Podruĉje HNŢ/K odlikuje se postupnim padom terena od visokih hercegovaĉkih planina iz zaleĊa u pravcu rijeke Neretve i Trebišnjice i dalje njihovim dolinama do Jadranskog mora. Takva konfiguracija terena daje mogućnost podjele podruĉja sa geomorfološkog i klimatskog aspekta na ĉetiri nadmorska horizonta ili klimatske zone: < 100 mnv = niska; općine Mostar, Stolac, Ĉapljina, Neum, 100 – 300 mnv = srednja; općine Ĉitluk, Ravno i Jablanica, 300 – 700 mnv = viša; općina Konjic, i >700 mnv = visoka; općina Prozor. Ova podjela odgovara i poloţaju kraških polja i rijeĉnih dolina koje ĉine osnovni temelj poljoprivredne i stoĉarske proizvodnje. Naime, planine uz brojna brda s velikim prostranstvima kraških pašnjaka ĉine razdjeline izmeĊu takoĊer velikog mnoštva kraških polja kao što su Bijelo i Bišće polje, Mala polja uz Neretvu te Svitava, Višići i Donje gabelsko polje (dolina Neretve). Uz njih su i polja na višim poloţajima kao što su Popovo polje i Mostarsko blato kojima se dodaju prostrane niţe kraške zaravni na lokalitetima Dubravske visoravani i Broćanskog platoa, te one više i visoke na brojnim planinama podruĉja. Veliki i osobito juţni dio HNŢ/K je izrazito kreĉnjaĉko podruĉje, gdje preovlaĊuju površine tzv. golog krša. Primjer ogoljelog krša predstavlja podruĉje Ĉabulje, Trtle, sela Kruševa, Obodne planine, Popova polja i sl. Na golom kršu prisutne su vrlo krţljave šume i šikare graba, draĉe i kupine. U udolinama se nalaze livade i pašnjaci, a rjeĊe oranice. Na povoljnijim lokalitetima odrţala se degradirana šuma hrasta, graba, jasena, drijena, klena i tilovine. U asocijacijama rijetke degradirane šume javlja se i druga vegetacija, a naroĉito vrijesak, smilje, trava iva, kadulja i druge kserofitne biljke. Ova se vegetacija javlja i na dijelu Bijelog i Bišća polja (na tzv. «cokama»), dok se u ostalim poljima javlja livadska vegetacija s livadskim i barskim travama. Oraniĉne površine su uglavnom ograniĉene na vrtaĉe, udolice, krĉevine, zaravni, blaţe padine zaštićene od erozije, te na doline rijeka i vodotoka pod uvjetom da ne plave. Posebni oraniĉni potencijali svezani su za prostore kraških polja i kraških zaravni. Na sjevernom podruĉju HNŢ/K susreće se vegetacija kontinentalnog kao i mediteranskoplaninskog karaktera. Posebno je u tome karakteristiĉno podruĉje Prenja. Od listopadnih šuma ovdje se nalazi bukva u zajednici sa javorom i jasenom. Na većim nadmorskim visinama bukva se miješa sa borom i jelom. Na ostalim podruĉjima rastu listopadne i mješovite šume brdskih i predplaninskih podruĉja. Travnu vegetaciju ĉine brdske i planinske suhe livade, a u manjoj mjeri dolinske livade. Od voćnih kultura naroĉito je zastupljena šljiva i kruška. Ratarske kulture su slabo zastupljene, a gdje to uvjeti dozvoljavaju sije se kukuruz. Hidrografija Vodni reţim dominantno ovisi od oborina koje manje padaju tijekom vegetacije, a više u jesensko-zimskom periodu. Te oborine zbog nereguliranih kraških vodotoka vodom više snabdijevaju more nego kraška polja, pa su tako malo korisne za poljoprivredu. Ipak, njihovo obilje formiralo je bogatu mreţu vodotoka te stacionarnih voda i njihovih akumulacija. Sa HNŢ/K BiH ima svoj jedini izlaz na more, što uz turistiĉku, ima i visoku akvakulturnu vrijednost. Glavni kopneni vodeni potencijal ĉini rijeka Neretva koju svojim dotocima nadopunjuju brojne pritoke kao Neretvica, Rama, Grabovica, Dreţnica, Buna, Radobolja, Trebiţat, Krupa, Bregava i dr. One tvore bogato raspleteni sustav ukupnog ţivota podruĉja, a glavne meĊu njima s mogućnostima navodnjavanja i temelje proizvodnje hrane. MeĊu stacionarnim vodama prednjaĉi atraktivni rezervat Hutovo Blato, te za turizam pogodno Blidinjsko, Boračko i Blatačko jezero. Najvišu energetsku, te potencijalnu vodonatapnu i akvakulturnu vrijednost na kraju imaju i Jablaničko te Ramsko jezero, kao i akumulacije brana Grabovica, Salakovac i Mostar. Čovjek Utjecaj ĉovjeka na pedogenetske procese u HNŢ/K veoma je znaĉajan. Naţalost, on je mnogo ĉešći u negativnom nego u pozitivnom smjeru. Primjena agrotehniĉkih, hidrotehniĉkih i hidromeliorativnih mjera općenito je na vrlo niskoj razini, tako da su prinosi koji se ostvaruju znatno niţi od mogućih. Obradom na vrlo inkliniranim nagibima i nekontroliranom sjeĉom šume uzrokuje se tzv. ubrzana erozija sa nesagledivim posljedicama. Ovdje je ionako prisutan najgori mogući vid erozije, a to je kraška ili dubinska erozija, gdje je gubitak tla nepovratan. Najdramatiĉniji primjer negativnog uticaja ĉovjeka na poljoprivredno tlo ipak je njegovo uništavanje i trajno iskljuĉivanje iz poljoprivredne proizvodnje. To se ĉini izgradnjom urbanih naselja, industrijskih objekata, saobraćajnica, otvorenih rudnih kopova, stvaranjem deponija i sl. Sa takvom praksom godišnje se u BiH gubi oko 3.000 ha poljoprivrednog zemljišta, a na podruĉju HNŢ/K oko 150 ha. Geološke značajke i razvoj tala Po geotektonskim supstratima prostor HNŢ/K ispunjavaju navlake visokog krša koje se terasasto spuštaju od sjevera prema jugu. Temeljnu geološku masu cijelog podruĉja ĉine jedri kreĉnjaci gornje krede razne starosti. Na njima su se razvile preteţito crvenice, smeĊa vrlo plitka i plitka tla te manjim dijelom rendzine. Lapori se pruţaju oko Ĉitluka, a posluţili su kao podloga za obrazovanje smeĊih dubokih tala. Eocenski fliš, sastavljen od karbonatnih pješĉara, pjeskovitih laporaca, laporaca i kreĉnjaka zahvata MeĊugorje, Domanoviće i dr. Ova skupina lako trošnih i karbonatnih supstrata posluţila je kao podloga za obrazovanje lesiviranih crvenkastosmeĊih tala. Deluvijalne glinene naslage ispunjavaju dno depresije Hutova blata i ĉine nepropusnu podlogu na kojoj su se obrazovala tresetišta, dok su aluvijalni nanosi rijeke Neretve i njenih pritoka bili podlogom u formiranju aluvijalnih tala. U depresiji Popova polja razvijeno je aluvijalno karbonatno tlo, koluvijalna lesivirana crvenica i smeĊe tlo. Na podruĉju više i visoke klimatske zone ( podrajoni Konjica i Prozor-Rame ) zastupljene su: crnice, smeĊe tlo, rendzine i kiselo smeĊe tlo. Naime, na prostoru HNŢ/K, shodno sprezi pedogenetskih ĉimbenika, razvijeni su razliĉiti tipova tala, koji se svrstavaju u dva odjela, i to odjel automorfnih i odjel hidromorfnih tala. Automorfna tla zauzimaju veći dio HNŢ/K. Temeljem izvršene kategorizacije zemljišta po upotrebnoj vrijednosti na podruĉju HNK/Ţ1 utvrĊeno je da su na podruĉju Ţupanije/Kantona zastupljena sve kategorije poljoprivrednog zemljišta izuzev I. kategorije. U okviru utvrĊenih kategorija zemljišta poljoprivrednih površina najzastupljenija je VII kategorija, potom VI, V, IVb, III pa II , a najmanje je zastupljenja IVa potkategorija. Svakako da su za poljoprivredu proizvodnju, prioritetno oraniĉnu, namijenjene I-IV kategorije zemljišta poljoprivrednih površina, dok se V i VI kategorija zemljišta, prisojnih inklinacija i niţih nadmorskih visina, moţe koristiti u voćarstvu, vinogradarstvu i livadarstvu, a zemljišta VII i VIII kategorije kao pašnjaĉke površine. Podruĉje HNŢ/K u geološkom smislu je veoma sloţeno. U njemu se javljaju sedimentne, metamorfne i magmatske stijene starijeg i mlaĊeg paleozoika, trijasa i jure, te neogena i kavrtara. Izdvojen je veliki broj geoloških jedinica koje moţemo grupisati u temeljne matiĉne supstrate na kojima su se razvila današnja tla kao što su; kreĉnjaĉko – dolomitni, heterogeni, silikatni, pješĉarski, neogeno – kvartarni sedimenti i sl. Na vapnencima su najĉešće zastupljena smeĊa tla, crvenice, posmeĊene i ocrveniĉene crnice i rendzine. Specifiĉne pojave u vidu flišnih naslaga eocenske starosti, gdje se u vidu heterogenih formacija istiĉu laporci, laporoviti kreĉnjaci, pješĉari i glinci su veoma povoljni supstrati za razvitak tla i na njima se razvija bujna vegetacija. S obzirom da se javljaju u tzv. „flekama“, ĉesto izgledaju kao zelene oaze u pustinji. Karakteristiĉni lokaliteti fliša su u podruĉju Dubrava (Crnića, Aladinića, Borojevića, Poplata, Stanojevića), Trijebnja, Rotimlje i Osoja, dok se neogene naslage lapora i glina nalaze u podruĉju Cima i Ilića u zapadnom dijelu Mostara7. Na ovim supstratima razvila su se smeĊa tla i rendzine, i na njima se, uglavnom, odvija intenzivna poljoprivredna proizvodnja. Na konglomeratima i pješĉarima eocenske starosti razvila su se, uglavnom, duboka crvenkastosmeĊa tla. Uz rijeke Bregavu, Bunu, Bunicu, donji tok Neretve i Trebišnjicu nalaze se aluvijalni i aluvijalno – deluvijalni nanosi pijeska i šljunka na kojima su se formirala aluvijalna i deluvijalna dolinska tla. 7 Izvor podataka „ Karta upotrebne vrijednosti zemljišta na podruĉju HNK/Ţ“, Mostar, 2009. Na jezerskim sedimentima susreću se mineralno moĉvarna i livadska tla i ona su karakteristiĉna za podruĉje istoĉnog dijela Mostarskog blata. Ovi jezerski nanosi sastavljeni su od pjeskovitih lapora, pjeskovitih glina te glina i vrlo slabo su propusni za vodu. Zbog toga na njima voda leţi tijekom velikog dijela godine. Treba spomenuti i konjiĉki neogeni bazen na obje obale Jablaniĉkog jezera, a izgraĊen je preteţno od konglo-breĉa uvezanih glinovito – ţeljezovitom cementnom materijom. Kao vaţan prirodni fenomen i ralitet u dolini rijeke Bijele javljaju se morene koje su izgraĊene od komada kreĉnjaka, drobina i pijeska. TakoĊer, na podruĉju od Bijele do Poljica razvijeni su i gleĉerski cirkovi (valovi). U podruĉju Boraĉkog jezera javlja se limnoglacijalni materijal u vidu kreĉnjaĉko – dolomitnog pijeska i glinovito – bituminoznih proslojaka sa primjesama šljunka i drobine. Heterogeni supstrati karakteristiĉni za sjeverni dio ove ţupanije mogu se svrstati u nekoliko geoloških razliĉitih jedinica. Permski sedimenti se javljaju u vidu konglo-breĉa sa proslojcima glinaca, pješĉara, i drugog materijala. Verfenski sedimenti karakterišu se po tome što se na maloj razdaljini smjenjuju škriljavi pjeskoviti lapori i glinci, razliĉiti kreĉnjaci, pješĉari, glinci. Ovakvih supstrata ima najviše u jugozapadnom dijelu Konjica, i sjeverozapadno od njega kao i na desnoj obali Jablaniĉkog jezera. Osim navedenih na podruĉju Ţupanije/Kantona javljaju se i mnogi drugi geološki supstrati kao što su srednjetrijarski, klastiĉni, silikatni, razliĉiti škriljci, vulkanske stijene i sl. Ovdje prostor ne dozvoljava da se posebno istaknu, posebno što za tvorbu tla sa stanovišta poljoprivredne proizvodnje nemaju veću vaţnost8. 2.2. Demografski pokazatelji 2.2.1. Stanovništvo Hercegovaĉko-neretvanska ţupanija/kanton prostire se na 4.401 km2. U odnosu na ukupnu površinu F BiH (26.110 km2), na drugom je mjestu meĊu kantonima/ ţupanijama (s udjelom od 16,9 %). Na prostoru koji je Daytonskim ugovorom (1995) ujedinjen u ovu ţupaniju/kanton, prije rata (1991) ţivjelo je oko 269.000 stanovnika, po populaciji od 61 stanovnika na jednom km2 (1991). HNŢ/K je i prije rata imala jednu dosta široku i svakako iznadprosjeĉnu raspoloţivost ţivotnog prostora za svoje stanovništvo. MeĊu osam općina koje su postojale i prije rata, skoro polovina svekolikog stanovništva ţivjela je u tada jedinstvenoj općini Mostar (126.600 ili 47%). Prema podacima iz 2010. godine HNŢ/K ima 225.268 stanovnika na prostoru od 51,5/ km2. Bez obzira na ratom proizvedene promjene, ovaj odnos u gradskom podruĉju Mostara (111.364 ili 49%) i dalje je zadrţan, ali je kroz napuštanje ovog, te ostalih prostora u cjelini i snaţno izmijenjen. Kraj rata HNŢ/K je doĉekala kao prostor ogromnih stradanja stanovništva. Realna razmišljanja upućuju da strategija koja fokusira samo 8 Federalni zavod za Agropedologiju poljoprivredni razvitak (ili industriju hrane u cjelini) ne moţe poništiti sve zapreke za uspostavljanje prostorne demografske ravnoteţe i stvaranje trajnih interesa da ljudi ţive na selu. S toga, veliki dio tih zadaća moraju na sebe preuzeti projekti općeg seoskog (ruralnog) dakle, industrijskog i svakog drugog razvitka kakvi se u nas tek odnedavno javljaju, i to uglavnom u projektima koje promovira meĊunarodna zajednica. U analizi ukupnog broja stanovništva zabrinjava ĉinjenica da se u svim općinama HNŢ/K, izuzev grada Mostara smanjuje broj stanovništva. 2.2.2. Stanje gospodarstva u HNŽ/K Vaţan dokument ruralnog razvoja jest Program za ruralni razvoj. Rijeĉ je o operativnom dokumentu koji definira primjenu politike za ruralni razvoj i koji sadrţi sve programe za ruralni razvoj, kao i mjere potpore. Strategija ruralnog razvoja zamišljena kao dokument prilagodbe EU principima, uzimajući u obzir širi opseg pitanja i sudionika, izbjegavajući tradicionalan pristup koji favorizira samo poljoprivrednike i njihove interese. HNŢ/K ima centralnu lokaciju u Hercegovini i kroz njega je planirana trasa autoputa na Koridoru Vc. Ţupanija/Kanton ima povoljne geoprometne karakteristike s obzirom na svoj centralni poloţaj kroz koji prolazi najvećim dijelom rijeka Neretva, magistralni put M-17, ţeljezniĉka pruga i dijelom buduća trasa autoputa na Koridoru Vc. Površina BiH iznosi 51.209,2 km2, a površina FBiH 26.110,0 km2. HNŢ/K zauzima površinu od 4. 401,0 km2, odnosno 16,86 % FBiH i 8,59 % teritorije BiH. HNŢ/K ima 8 općina (Ĉapljina, Ĉitluk, Jablanica, Konjic, Neum, Prozor- Rama, Ravno i Stolac) i Grad Mostar, te ukupno 226.632 stanovnika s gustoćom naseljenosti od 51,50 stanovnika po km2. Po broju stanovnika nalazi se na šestom mjestu u Federaciji BiH. Grad Mostar ima površinu od 1.175 km2 i 111.116 stanovnika s gustoćom naseljenosti od 94,6 stanovnika po km2. Površina općina u km2 (Ĉapljina 256; Ĉitluk 181; Jablanica 301; Konjic 1169; Mostar 1.175; Neum 225; Prozor/Rama 477; Stolac 286; Ravno 331- ukupno 4.401 km2)9. Projekt Koridor Vc, kao do sada planirana najveća investicija u infrastrukturi, u BiH će odigrati kljuĉnu ulogu ne samo time što će dati financijski poticaj razvoju gospodarstva nego i što će imati znaĉajan utjecaj na cijelu regiju. Osnovni cilj projekta izgradnje autoputa na Koridoru Vc je ukljuĉivanje BiH u glavne prometne tokove i globalni europski gospodarski prostor. Oĉekuje se da će autoput biti kljuĉni pokretaĉ gospodarskih aktivnosti u zemlji. Izgradnjom autoputa ostvarit će se racionalno povezivanje bosanskohercegovaĉkih prostora sa susjednim drţavama i regijama i postići stabilizirajući i razvojni uĉinci za zemlju. Svojom konkurentnošću, Bosna i Hercegovina nije uspjela podići stope gospodarskog rasta na razinu prosjeka zemalja u Europskoj uniji, jer još uvijek ima neadekvatan zakonski okvir, nedovoljno izgraĊenu poslovnu strukturu kao i nedostatak industrijskih klastera. U 9 Zavod za statistiku FBiH proizvodnim djelatnostima (poljoprivreda, ribarstvo, rudarstvo, preraĊivaĉka industrija, snabdijevanje elektriĉnom energijom i graĊevinarstvo) stvara se 36,4% dodane vrijednosti, a u usluţnim djelatnostima 63,6%. Najveće uĉešće u BDP-u ima dodana vrijednost stvorena u trgovini (13,4%), preraĊivaĉkoj industriji (11,4%), poslovanju nekretninama (8,3%) kao i javnoj upravi (8,9%). Najveći doprinos rastu BDP-a od 13,5% imale su trgovina (15,2%), preraĊivaĉka industrija (13,0%), javna uprava (10,1%), poslovanje nekretninama (9,4%) i poljoprivreda (8,5%). Uspostavljanje jedinstvenog i stabilnog gospodarskog i pravnog okruţenja, omogućit će Bosni i Hercegovini brţi gospodarski i društveni razvoj, što je put za ulazak u EU. Aktivnosti u zemlji će u narednom razdoblju biti usmjerene na ostvarivanju jedinstvenog gospodarskog prostora BiH i uspostavljanje gospodarskog i pravnog sustava usklaĊenog sa EU zakonodavstvom, a u cilju slobodnog protoka kapitala, roba i usluga i povoljnog poslovnog okruţenja. U okviru svoje nadleţnosti definirane Ustavom, HNŢ/K je, pored ostalog nadleţna i za donošenje odluka u okviru gospodarske politike za poticanje gospodarskog i društvenog razvoja, a za većinu propisa iz oblasti privreĊivanja nadleţni su organi Federacije BiH i Bosne i Hercegovine. Gospodarstvo HNŢ/K još nije dostiglo prijeratno stanje razvijenosti, ali pokazuje vidne elemente napretka i pozitivnog rasta. Makrogospodarska stabilnost i uopće gospodarski ambijent Bosne i Hercegovine je bio pod snaţnim utjecajem globalne gospodarske krize. Gospodarska, odnosno financijska kriza je utjecala na slabljenje gospodarstva u BiH odnosno FBiH. Kriza je utjecala na manje kreditiranje gospodarstva, smanjen dotok kapitala iz drugih privatnih izvora, kao što su direktna strana ulaganja, potraţnja za proizvodima koje BiH izvozi prije svega u EU i regiju je smanjena. Glavne industrijske grupacije biljeţe pad proizvodnje, i to energija, sirovine, kapitalni proizvodi. Istovremeno su napredovale ili ostvarile iste rezultate samo ĉetiri industrijske grane, i to proizvodnja duhanskih proizvoda, celuloze i papira, izdavaĉka djelatnost, te proizvodnja kemijskih proizvoda. Pokrivenost uvoza izvozom je porasla i sada je na razini od 45,1 %10. Zbog manjeg priliva sredstava u proraĉune na svim razinama vlasti smanjena su i izdvajanja na ime potrošnje u javnom sektoru, socijalnih transfera kao i potrošnje za socijalnu zaštitu. Smanjenja su i izdvajanja na ime transfera za poticaj razvoju privrede, putem grant sredstava podrške malim i srednjim poduzećima. Trţište radne snage izrazito je nepovoljno i gledano po općinama, najveći broj nezaposlenih osoba nalazi se u Gradu Mostaru (14.775 ili 49,9 %), zatim u općini Konjic (3.671 ili 12,5 %), slijedi Ĉapljina (2.764 ili 9,3 %), Stolac (2.232 ili 7,5 %), Ĉitluk (2.036 ili 6,9 %), Jablanica (1.882 ili 6,4 %), Prozor-Rama (1.873 ili 6,3 %), Neum (332 ili 1,1 %) i općina Ravno sa 31 nezaposlenom osobom. U kvalifikacionoj strukturi nezaposlenih osoba, najveći broj ĉine kvalificirani radnici 11.621, što predstavlja uĉešće od 39,3 %, zatim slijedi srednja struĉna sprema 7.891 osoba ili 26,6 %, nekvalificirani radnici 4.687 ili 15,9 %, PK 3.011 ili 10,2 %, VSS 1.487 ili 5,0 %, VŠS 723 ili 2,4 % i VKV 176 ili 0,6 %. Od ukupnog broja osoba koje 10 Strateški plan za harmonizaciju poljoprivrede i prehrane i ruralnog razvoja 2008 - 2010 traţe zaposlenje bilo je 14.707 ţena, što ĉini 49,7 %. Nezaposlenih osoba koje traţe prvo zaposlenje bilo je 12.778, što od ukupnog broja podstavlja 43,2%. Zabrinjavajući je podatak da svaka treća osoba sa evidencije ĉeka na zaposlenje više od 5 godina (10.650 ili 36 %), a posebno podatak da 17,5% (za 0,5% više nego lani)11 nezaposlenih posao ĉeka više od 9 godina. TakoĊer, veoma je visok priliv mladih na trţište rada koji prvi puta traţe zaposlenje, što u osnovi doprinosi rastu ukupne nezaposlenosti u HNŢ/K. Razlozi za visoku stopu nezaposlenosti mladih su: nedovoljna usklaĊenost obrazovanja s trţištem rada, sivo gospodarstvo, a u manjoj mjeri odlaganje rada zbog školovanja, nisku razinu kvalifikacije ili neodgovarajuće obrazovanje za one koji to nisu stekli tijekom školovanja, ili su prekinuli školovanje ali nisu uspostavili vezu sa trţištem rada. Vodeći se navedenim, reformu školskog sustava bi trebalo uskladiti sa potrebama za radnom snagom na trţištu rada, a obrazovne programe postaviti fleksibilno. Vanjska trgovina HNŢ/K u izvozu ĉini 16,95 % ukupnog izvoza F BIH, odnosno 11,80 % ukupnog izvoza BiH. U 2008. godini HNŢ/K u izvozu ĉini 15,16 % ukupnog izvoza F BIH, odnosno 10,68 % ukupnog izvoza BiH. U 2009. godini HNŢ/K u izvozu ĉini 11,19 % ukupnog izvoza F BIH, odnosno 8,91 % ukupnog izvoza BiH12. 2.3. Struktura gospodarstva u HNŽ/K Najrazvijenije industrijske grane u HNŢ/K su: metalurgija i metaloprerada, graĊevinarstvo, poljoprivreda, proizvodnja energije, šumarstvo i drvopreraĊivaĉka industrija, prehrambena industrija. Oko 80% ukupnih gospodarskih aktivnosti u oblasti proizvodnje i izvoza ĉine velika i srednja poduzeća. HNŢ/K posjeduje znaĉajne potencijale i za razvoj malih i srednjih poduzeća koja mogu podrţati djelatnost velikih poduzeća kako kod nabavke sirovina, repromaterijala i rezervnih dijelova, tako i u korištenju finalnih proizvoda velikih poduzeća u daljoj proizvodnji. Iskustva razvijenih zemalja ukazuju da je mala privreda vrlo znaĉajna u ukupnoj privredi i zapošljavanju, i da ĉak dvije trećine zapošljavanja u Europskoj uniji i polovina u SAD-u se ostvaruje u oblasti malih i srednjih poduzeća. Znaĉaj malog poduzetništva pokazuje i ĉinjenica da je Europska unija 2000. godine u Lisabonu usvojila Europsku povelju za mala i srednja poduzeća koja je postala kljuĉno politiĉko sredstvo za opću promociju poduzetništva koja istiĉe presudnu ulogu malih i srednjih poduzeća u postizanju konkurentnosti i povećanju uposlenosti, a konkurentnost jedne zemlje je jednaka konkurentnosti poduzeća koja u njoj postoje. BiH je dana 21.6.2003. na Samitu zemalja Zapadnog Balkana u Solunu preuzela obavezu provoĊenja principa Europske povelje o malim i srednjim poduzećima. Kontinuirane mjere podrške Vlade HNŢ/K mogu doprinijeti unapreĊenju poslovnog ambijenta koji rezultira razvojem malih i srednjih poduzeća što dovodi do povećanja broja zaposlenih. U okviru svoje nadleţnosti definirane Ustavom, HNŢ/K je, pored ostalog, nadleţan i za donošenje odluka, u okviru gospodarske politike, za poticanje gospodarskog i društvenog razvoja. Sveobuhvatni gospodarski oporavak HNŢ/K 11 12 Strateški plan za harmonizaciju poljoprivrede i prehrane i ruralnog razvoja 2008 - 2010 Razvoj industrijske proizvodnje u FBIH zavisit će od razvoja malih i srednjih poduzeća, te je stvaranje uvjeta za njihov nastanak i razvoj kroz olakšavanje njihovog poslovanja ukidanjem prepreka za poslovanje jedan od prioritetnih zadataka Vlade. Davanje poticaja stvaranju novih malih i srednjih poduzeća, te podrška razvoju postojećih poduzeća, podstavlja istovremeno jedan od najkonkretnijih zadataka Vlade HNŢ/K. 2.4. Privatizacija u HNŽ/K HNŢ je imala povoljnu strukturu gospodarstva u smislu postojanja znatnog broja velikih i srednjih poduzeća koja su, većinom uslijed ratnih dejstava, najvećim dijelom uništena i onesposobljena. Time je proces privatizacije u HNŢ/K u mnogome oteţan. Od ukupnog broja gospodarskih subjekata u HNŢ/K koji su podlijegali procesu privatizacije, privatizirano je 181 poduzeće ili 78,35 %. Ostalo je neprivatizirano 50 poduzeća ili 21,65 %. Veliki problem u privatizaciji ĉini neispunjavanje ugovorenih obaveza i ugovora o kupoprodaji, tako da dug proces (sporost) raskida kupoprodajnih ugovora usloţnjava proces privatizacije u HNŢ/K. MeĊutim, bez obzira na teţinu i sloţenost procesa privatizacije, koji je u svim tranzicijskim zemljama donosio i niz problema specifiĉnih za svaku pojedinaĉnu zemlju, moţemo izdvojiti i dobre primjere privatizacije u HNŢ/K. To su sljedeća poduzeća: „Hepok“ d.d. Mostar, „Valjĉići“ d.d. Konjic, „Autoprevoz- Putniĉki saobraćaj“ Mostar, „Hercegovina lijek“ d.o.o. Mostar, „Merkur“ d.d. Mostar. Navedena poduzeća nisu samo dobile dodatni kapital za razvoj, nego su, osim preuzetog broja radnika, uposlili i nove radnike, iako je trend privatizacije bio da se kupovinom osiguraju nekretnine, te izvrši promjena djelatnosti, što neminovno dovodi do otpuštanja radnika. Što se tiĉe preostalog broja neprivatiziranih poduzeća za ĉiju je privatizaciju nadleţna Agencija za privatizaciju HNŢ/K, vode se aktivnosti za njihovu privatizaciju, a naroĉito o naĉinu i metodama privatizacije javnih komunalnih poduzeća. 2.5. Analiza stanja gospodarskih subjekata Posljedice ratnih aktivnosti, lošeg procesa privatizacije, te globalne gospodarske krize su razorile industrijsku proizvodnu sferu u HNŢ/K. Mala poduzeća koja su nastala iz propasti velikih sustava uglavnom nemaju kvalitetnu razvojnu funkciju. Sve analize ukazuju da za transformaciju iz malog u srednje poduzetništvo poduzeća moraju biti uvjetovana boljom kadrovskom strukturom, prepoznatljivim i kvalitetnim proizvodom, odgovarajućim poticajima drţave u fiskalnoj i carinskoj politici, te klasterskim organizacijskim oblikom proizvodnje i jakom vezom sa akademskom zajednicom kroz forme tehnoloških centara i parkova. Slaba materijalna sposobnost, kroz zastarjelu opremu i nedovoljno iskustvo kadrova u suradnji s gospodarstvom ĉini slabom karikom u kadrovskom i razvojnom procesu privrede u HNŢ/K. Prijeratna aktivnost i iskustvo u suradnji s gospodarstvom su osnova za prognozu mogućnosti organizacije proizvodnih gospodarskih subjekata u razvojnoj funkciji HNŢ/K. Analiza koja slijedi uraĊena je za sve općine i dana kao pregled najvaţnijih pokazatelja stanja gospodarstva svake općine. 2.6. Pregled po općinama 2.6.1 Neum Razvoj primarne proizvodnje neophodno Stanje: je usmjeravati u maslinarstvo, a u zaleĊu Općina Neum spada u izrazito ruralno naselje izuzimajući urbani dio grada sa 2.000 iniciratri instaliranje mini kapaciteta stanovnika. U ukupnom prostoru općine na industrijske prerade, maslina, voćnih vrsta, poljoprivredno zemljište otpada 15.014 ha, od ĉega na obradive površine otpada 904 ha, a na ljekovitog i aromatiĉnog bilja (manji livade i pašnjake 14.110 ha. Poljoprivredna pogoni za proizvodnju brendova od proizvodnja je u fokusu maslinarstva, te kaveznog uzgoja morske ribe (lubina, orade i masline, smokve, šipka, drugih voćnih i proizvodnje školjki), vinogradarstva. povrtnih vrsta, ljekovitog bilja, mikroProblem: kapacitete obrade ribe u zamrznutom Razvoj turizma i marikulture uvjetovan je stanju. i sl.). Potpore usmjeravati u boljim gospodarenjem otpadnim vodama zbog kavezni uzgoj ribe i plantaţni uzgoj ĉega je nuţno poboljšanje kolektora za preĉišćavanje otpadnih voda. Dogradnjom školjki koji mogu zadovoljiti potrebe BiH, vodoopskrbnog sustava Gabela – Svitava – te dijela Dubrovaĉke rivijere. Izraditi Neum osigurale bi se dovoljne koliĉine vode. studiju opravdanosti revitalizacije i Rješenje: obnove tvornice pluta (koja nije u funkciji Sačiniti strategiju razvoja poljoprivrede. proizvodnje) koja bi mogla zadovoljiti Sačiniti Program gospodarenja zemljištem u vlasništvu drţave. trţište vinarske industrije u Hercegovini i Obezbijediti značajniji financijski input za Dalmaciji. vlastitu potporu agraru i harmonizirati isti Samo podruĉje grada Neuma predstavlja sa MPŠV. Strateški se opredijeliti za: urbani prostor, dok neumsko zaleĊe organsku proizvodnje hrane, posjeduje sve odlike ruralnog kraja. S proizvodnju maslinarstva, smokve, šipka, obzirom na nadmorsku visinu od 0 do 360 kaveznog uzgoja ribe i školjki. Izraditi studiju opravdanosti revitalizacije i metara i sa svojom blagom mediteranskom obnove tvornice pluta, klimom Neum je općina pogodna za sadnju maslina, vinove loze, velikog broja voćaka, aromatiĉnog bilja kao i za uzgoj pĉela. Turizam je jedna od temeljnih privredna djelatnost u općini. Bogata su i raznovrsna izletišta, znamenitosti i vjerski objekti. U Vranjevu Selu nalazi se glasovita nekropola humske gospode Nikolića, s oĉuvanih 160 stećaka koji su od 2005. godine uvršteni na listu nacionalnih spomenika i mogu biti pogodni za razliĉite aktivnosti koje konotiraju sa seoskim turizmom i proizvodnjom zdravstveno ispravne hrane. Najznaĉajnija obiteljska poljoprivredna gospodarstva su: Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo „Karaka“ i „Ankora“ koja se bave kaveznim uzgojem lubina i orade te uzgojem školjki, Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo „Bogoje“ koja uzgaja svinje i piliće, poduzeće „Judik“ kome je osnovna djelatnost obrada drveta i proizvodnja namještaja. MeĊutim, gospodarski najveći znaĉaj za općinu Neum predstavljaju hotelski kapaciteti od kojih posebno izdvajamo: Neum, Sunce, Zenit i Stella13. 13 Poljoprivredna struĉna sluţba općine Neum i struĉni timovi za izradu strategije 2.6.2. Čapljina Stanje: Bogatstvo vode i sunĉeva zraĉenja uz U gospodarski razvoj treba ukljuĉiti prirodne ljepote, prosjeĉne godišnje temperature od 15 turizam, ribolov, seoski turizam i pejzaţ.Sela u znatnom dijelu prostora su ostala bez radne snage s stupnjeva idealni su uvjeti za razvoj tendencijom ka daljem napuštanju. Postojeće stanje voćarstva i vinogradarstva ali i drugih magistralnih i regionalnih prometnica postaje smetnja u kvalitetnom i sigurnom odvijanju prometa. kultura iz opusa biljne proizvodnje. Nedostatak vode na podruĉju Dubravske visoravni. Općina Ĉapljina je jedan od najizdašnjijih Visoke podzemne vode. resursa u biljnoj proizvodnji, posebno u Problem: vinogradarstvu, voćarstvu i povrtlarstvu. Nedostatak kanalizacione mreţe u većem dijelu Uspješni primjeri objedinjavanja ruralnih naselja. Nedostatak vode na jednoj strani i plavljenje proizvodnih površina su „Plantaţe zemljišta na drugoj strani predstavljaju temeljni Ĉapljina „Agroherc (primjer uspješne problem primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. dokapitalizacije) i veći broj komercijalnih Nekontolirano vaĊenje šljunka iz Neretve. i manjih gospodarstava, koji su glavni Rješenje: snabdjevaĉi trţišta BiH i uspješni Sačiniti strategiju razvoja poljoprivrede.Sačiniti Program gospodarenja zemljištem u vlasništvu izvoznici ranih sorti voća i povrća, što u drţave.Obezbijediti značajniji financijski input ovom razvojnom periodu treba poticati i za vlastitu potporu agraru i harmonizirati isti sa još više intenzivirati. Brdska podruĉja MPŠV. Strateške proizvodnje su: organska proizvodnja općine bogata su ljekovitim i aromatskim hrane izvan velikih intenzivnih posjeda, biljem, te su pogodna za razvoj pĉelarstva, vinogradarstvo i voćarstvo s akcentom na uzgoj uzgoj mediteranskih voćnih kultura (šipka, smokve, masline i šipka, proizvodnja povrća, hortikulturni uzgoj, rasadnička proizvodnja, masline, smokve). sakupljanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja. Industrijska proizvodnja u općini (do Stimulirati izgradnju manjih preraĎivačkih kapaciteta za proizvodnju brendova voćnih i 1990. god.) bazirala se na kapacitetima povrtnih kultura. Izgraditi distributivni centar za tvornice konstrukcija UNIS koja je skladištenje, čuvanje i distribuciju voća, groţĎa i realizirala izradu profila za strukture povrća kapacitea 500.000 t. Snaţno posticati razvoj turizma (Mogorjelo, dalekovoda, plastenika i drugih proizvoda. Gabela; Hutovo). U firmi Energoinvest - armature postojala Izraditi studiju hidromelioracinih mjera (navodnjavanje i odvodnja) je livnica ĉelika s izrazito kvalitetnim proizvodima i tehnologijom kako za Na podruĉju Višićke kasete pojaĉati nasip u duţini potrebe civilne tako i namjenske od 8 km, Nerezima pojaĉati nasip u duţini od 3 km i Gabeli u duţini od 10 km. industrije. Kroz privatizacijski proces zadrţan je proizvodni ciklus i sada je u dobroj uzlaznoj funkciji. Eksploatacijom šljunka iz rijeke Neretve kao sirovinskom osnovom graĊevinska operativa realizira paletu proizvoda graĊevinske galanterije (stubovi za javnu rasvjetu, iviĉnjaci, cijevi za otpadne vode i sl.) . Poslije promjene vlasništva ovo poduzeće je ušlo u sastav tvrtke Konstruktor Split. Tvornica kandit proizvoda Lasta zadrţala je svoju namjenu i poslije promjene vlasniĉke strukture. Remontni depo ţeljeznica BiH za tekuće odrţavanje vagona je moderniziran i razvija svoju funkciju. Poduzeće Trikotaţa je 2008. godine uništena u poţaru. Tehnologija prerade i lijevanja gume i plastike Gumar realizirala je paletu proizvoda za sustave UNIS i HEPOK. Poslije rata je zadrţala proizvodnju. U periodu od 2005. godine otvorena je mikro-poduzetniĉka aktivnost u sektoru kovane bravarije. U dva mikro pogona realizira se proizvodnja od PVC materijala, palete graĊevinskih otvora. Energetski kapaciteti su bazirani u HE Ĉapljina (210 MW) reverzibilnoj elektrani koja je projektirana da prekriva udarnu potrošnju u elektro sustavu HNŢ/K. Gospodarenje vodama Trebišnjice kroz preusmjeravanje na HE Plat Dubrovnik, remete ritam i kapacitete ove hidroelektrane. Bogata arheološka nalazišta u Mogorjelu, Gabeli i Hutovu, te park prirode Hutovo blato su sa stanovišta flore i faune, uz rekonstrukciju Poĉitelja, idealni sadrţaji za razvoj turizma, što posebno treba poticati14. 2.6.3. Čitluk- Jaki poduzetniĉki karakter stanovništva Zapadne Hercegovine u ovoj općini je izrazito naglašen. Osnova razvoja Općine je Stanje: Infrastruktura na ukupnom podruĉju općine Ĉitluk u turistiĉkim potencijalima vjerskog po općoj ocjeni zadovoljava sve aspekte turizma u MeĊugorju15, ali i sportskog gospodarskog i društvenog ţivota. Putna mreža u većini naselja ruralnog podruĉja turizma u novoizgraĊenim sportskim riješena je na naĉin zadovoljavajuće frekvencije terenima. Turistiĉka ponuda općine je (asfalt) s izuzecima naselja: Krućevići, Blatnica i posebno obogaćena izgradnjom „Herceg Veliki OgraĊenici. Izletišta, znamenitosti i vjerski objekti u Ĉitluk poznati su u svijetu, kao Etno sela MeĊugorje“. Uzgoj vinove loze i Svetište i centar dogaĊaja najveće razine. duhana su bili tradicija aktivnosti u Problem: ruralnim dijelovima Općine. Gašenjem Plavljenja zemljišta Biletić polje i Prućeviće. Zavoda za fermentaciju duhana postepeno Rješenje: se gasi njegova proizvodnja, a povećava se Sačiniti strategiju razvoja poljoprivrede.Sačiniti uzgoj vinove loze. Pored starih Hepokovih Program gospodarenja zemljištem u vlasništvu vinarija u privatnoj inicijativi je izgraĊen drţave.Obezbijediti značajniji financijski input niz suvremeni vinarija koje su u lancu za vlastitu potporu agraru i harmonizirati isti sa MPŠV. vinskog puta od Trebinja do Ljubuškog, što Strateški se orjentirati na: organsku je druga komponenta razvoja ovoga kraja. proizvodnju hrane, vinogradarstvo i voćarstvo sa akcentom na uzgoj smokve, masline,šipka i U sustavu prerade metala organizirano je višnje, uzgoj povrća, uzgoj cvijeća. niz malih i srednjih poduzeća sa Favorizirati u vinogradarstvu autohtone sorte proizvodnjom elemenata za graĊevinarstvo „Ţilavku i Blatinu“. Neophodno je dati investicijske potpore u (protupoţarna i blindo vrata, liftovi i sl.). proizvodnji ovaca i koza. Tvornica toplotnih izmjenjivaĉa IPV Preferirati manje preraĎivačke kapacitete za SOKO koja je radila u sustavu Tvornice proizvodnju brendova iz opusa biljne i animalne proizvodnje, ljekovito bilje preraĎivati u rashladnih i klima ureĊaja SOKO Mostar je destilate i ekstrakte.. promijenila vlasniĉku strukturu i tvrtka Vjerskom i seoskom turizmu podesiti ukupnu proizvodnju certificirati je kao organsku. radi. UNIS-ova tvornica dijelova za bicikle u Ţitomisliću je kroz proces privatizacije prenamijenjena u skladišni prostor Tekstilna 14 15 Poljoprivredna stručna služba opdine Čapljina i stručni timovi za izradu strategije Javna saopdenja turističkih udruženja FBiH ukazuju da skoro million stranih hodočasnika godišnje posjeti Međugorje. Ako je ovo točno, onda je zvanični podatak o posjeti 250.000 stranih turista u 2006. neispravan. industrija se prije 1992. god. razvijala kroz veoma propulzivnu tvrtku Frotea koja je sirovinski bila oslonjena na PI Đuro Salaj. Propašću mostarske tvrtke ugašeni su i kapaciteti u ovoj tvrtki. Novootvorena Tvornica LEDO standardnu paletu svojih proizvoda realizira na trţištu Hercegovine i Dalmacije16. 2.6.4. Jablanica Stanje: Mogućnosti razvoja poljoprivrede Općina Jablanica obiluje znaĉajnim prirodnim ograniĉene su u znaĉajnom aspektu resursima kao što su vode, minerali i šume, koji još proizvodnji. prednost u odnosu na većinu uvijek nisu u dovoljnoj mjeri iskorišteni. Prirodni resursi: Jablaniĉko i Graboviĉko jezero, planine općina u HNŢ/K jeste u jezerskom uzgoju Prenj i Ĉvrsnica, rijeke Neretva, Doljanka i Šanica ribe na akumulacijama Jablaniĉkog i s prilikama za revitalizaciju. Graboviĉkog jezera, koje su do sada Problem pokazala dobre rezultate, pa su perspektive Usitnjeni zemljišni posjedi, posebno u neposrednoj daljnjeg razvoja u funkciji osvajanja trţišta i blizini Neretve nisu u sistemu navodnjavanja, iako još postoji infrastruktura kanalske mreţe. Dominira kvalitetne sekundarne prerade sirovine naturalna proizvodnja u brdsko planinskom (filetiranje, paštete, sušenje i dr) izvjesne. podruĉju općine. Proizvodnju voća zasnivati na konceptu Rješenje: autohtonosti i sanacije postojećih voćnih Sačiniti strategiju razvoja poljoprivrede.Sačiniti zasada, posebno šljive. Povrtlarsku Program gospodarenja zemljištem u vlasništvu drţave.Obezbijediti značajniji financijski input proizvodnju na otvorenom i zatvorenom za vlastitu potporu agraru i harmonizirati isti prostoru usmjeriti neposredno pored rijeke sa MPŠV. Neretve. Uzgoj, sakupljanje i prerada Organsku proizvodnju hrane, stočarstvo, prije svega ovčarstvo i kozarstvo, te proizvodnja ribe ljekovitog bilja postaje jedan od strateška su opredjelenja u razvoju perspektivnijih pravaca razvoja agrara. U poljoprivrede. stoĉarskoj proizvodnji usmjeriti se na uzgoj Pasminski sastav goveda orjentirati na gatačku bušu i montafonca. Posticati kavezni uzgoj ribe, ovaca i koza na većim nadmorskim razvoj pčelarstva, otkup, uzgoj i preradu visinama. ljekovitog bilja i drugih šumskih proizvoda. U preradi posticati manje kapacitete za ljekovito Osnova gospodarske djelatnosti u ovoj bilje, voće, povrće, proizvodnju mljiečnih i općini je elektro-energetika, rudarstvo i suhomesnatih proizvoda ( g.sudţuka, g. pršuta prerada kamena. HE Jablanica nakon obzirom na potrebu i tradiciju velikog broja restorana. rekonstrukcije 2007. godine ima kapacitet od 180 MW (6x30 MW) s energetskim godišnjim koeficijentom korištenja od 60%. HE Grabovica, rekonstruirana 2004. Godine, snage 2x60 MW s godišnjim koeficijentom iskorištenja od 38% (jedna turbina je uvijek u rezervi). Kvalitetna sirovina, svjetski priznati kvaliteta i stabilno trţište su dobre perspektive u gospodarskoj grani koju oznaĉavamo kao graĊevinarstvo. Pored graĊevinske i spomeniĉke djelatnosti, mogućnosti ove sirovine su prisutne u razvoju termo-izolacijskih i zvuĉnoizolacijskih sustava kao zamjena azbestu. Izgradnja autoputa u BiH, te rekonstrukcija donjeg postroja ţeljeznice šansa su da se ne iskorištene frakcije iz rudnika i finalne obrade ugrade u nove objekte. Rudno bogatstvo je i u mogućnosti eksploatacije gipsa (Sovići) s rezervom od 6,4 mil tona. Finalnom preradom u palete proizvoda za graĊevinarstvo otvaraju se mogućnosti 16 Poljoprivredna stručna služba opdine Čitluk i stručni timovi za izradu strategije razvoja nove industrijske grane na lokaciji sirovine (S.Doljani). UNIS-ova tvornica kaveza za kugliĉne leţajeve ugasila je svoju proizvodnju17. 2.6.5. Konjic Grad sa jakom industrijskom tradicijom kroz sustave UNIS i ŠIPAD. Namjenska industrija odrţala je u svojstvu javnog poduzeća, svoj proizvodni program i radi za potrebe domaće i inozemne vojne komponente. Veoma kvalitetna alatnica dostigla je prijeratni kapacitet i radi uglavnom za inozemno trţište. Tvornica valjanih vijaka je promijenila vlasniĉku strukturu i zadrţala proizvodni program. Tvornica blok zakovica u Buturović polju zadrţala je svoj proizvodni program. U oblasti prerade drveta bitno je napomenuti da u obliku malog poduzetništva egzistira poduzeće za drvorezbareni namještaj i suvenire. Kvaliteta radova već ju je afirmirala na BiH trţištu. Orijentacija drvoprerade bazira se na bogatom šumskom fondu i raznolikosti istog (bukva, orah, smrĉa, bijeli bor i dr.). U oblasti sektora agrara veliki kapaciteti leţe u bogatstvu pašnjaka, kvalitetnih voda na planinskim masivima Bitunje, Treskavice, Visoĉice, Bjelašnice. Iskustvo u mrijesnilišnom i uzgojnom obliku salomida je kvalitetno, pa je mogućnost proširenja kapaciteta u funkciji trţišta i kapitala. Razvoj industrijske prerade mlijeka aktiviralo se poslije 2000. godine i ima kvalitetnu bazu u sirovini, a širi asortiman proizvoda moguć je proširenjem bazne proizvodnje, te usvajanjem znanja i novih tehnologija. Voćarstvo je uglavnom zasnovano na raznolikim sortama šljive, jabuke, kruške, oraha i kestena. Stoĉarstvo se razvija u kapacitetima ovĉarstva, kozarstva i dijelom govedarstva i konjogojstva18. U 17 18 Stanje: Velike zemljišne površine (prirodne livade i pašnjaci) nisu iskorištene. Stoĉarska proizvodnja (govedarstvo) je iskljuĉivo na principima ekstenzivnosti. Ovĉarstvo se temelji skoro iskljuĉivo na proizvodnji mesa. Proizvodnja sira u manjim koliĉinama je brendirana. dakle, potencijal u proizvodnji ovaca samo poloviĉno iskorišten. Nema mjera revitalizacije prirodnih livada i pašnjaka. Organizacija poljoprivredne sluţbe moţe posluţiti kao model za druge ţupanije/kantone. Problem Veći dio zemljišta je u kategoriji šumskog, a poljoprivredno zemljište je manjih bonitetnih kategorija. Nedostatak preraĊivaĉkih kapaciteta i vrlo ograniĉeni kapaciteti prerade mlijeka. Intenziviranje voćarske proizvodnje ne prate rashladni, niti preraĊivaĉki kapaciteti. Nije afirmisana u dovoljnoj mjeri proizvodnja brendova u kućnoj ili obrtniĉkoj radinosti. Resursi ljekovitog bilja i gljiva izloţeni prekomjernoj eksploataciji sa drugih podruĉja. Rješenje: Sačiniti strategiju razvoja poljoprivrede i Program gospodarenja zemljištem u vlasništvu drţave. Obezbijediti značajniji financijski input za vlastitu potporu agraru i harmonizirati isti sa MPŠV. Organsku proizvodnju hrane usmjeriti i u biljnom i animalnom proizvodu. Proizvodnju mesa i mlijeka zasnivati na jednogodišnjim i višegodišnjim krmnim kulturama: stočnoj grahorici, stočnom grašku, perko repici, stočnom kelju, silaţi kukuruza do visine 700 m. Revitalizirati prirodne livade i pašnjake. UnapreĎivati centar za otkup, uzgoj i preradu ljekovitog bilja i gljiva. proizvodnju povrća na otvorenom i zatvorenom prostoru. Posticati kavezni uzgoj ribe i aktivirati turizam na vodi. Izvršiti pasminsku rejonizaciju goveda prema nadmorskoj visini. Zadrţati i posticati sanaciju autohtone šljive i drugih voćnih vrsta. Poljoprivredna stručna služba opdine Jablanica i stručni timovi za izradu strategije Poljoprivredna stručna služba opdine Konjic i stručni timovi za izradu strategije oblasti energetike prisutan je proces izgradnje malih hidroelektrana (mHE), 12 sustava od 1 do 5 MW, te mogućnost instaliranja nekoliko vjetrofarmi na podruĉju Prenja, Treskavice i Visoĉice, te Ivan planine, kapaciteta do 100 MW. 2.6.6. Prozor / Rama Poljoprivrednu strukturu u općini karakterizira dosta visok ukupni posjed uz znatno niţu raspoloţivost oraniĉnog zemljišta. Struktura površina po naĉinu korištenja znatno je nepovoljnija na ovom podruĉju, pa se prema tome moţe ocijeniti da su na ovako sitnim gospodarstvima proizvodne mogućnosti ograniĉene. Na temelju već predstavljenih podataka jasno je da općina raspolaţe s dosta ograniĉenim zemljišnim kapacitetima za poljoprivrednu proizvodnju, koja svojom prirodnom konfiguracijom upućuje na dosta jasne pravce njihovog budućeg korištenja. Strateška opredjeljenja neophodno je usmjeriti u proizvodnju ribe (punosistemsko ribogojilište "Krupić" vrši uzgoj riblje mlaĊi, sa korisnom površinom od 7.877 m2 sa 30 tona konzumne pastrve. Aktuelan je strateški vaţan “Kavezni uzgoj“ i u drugim manjim betonskim ribogojilištima ”Lug”, “Perići”, Duge). Kavezni i betonski uzgoj-tov pastrve ukupnog kapaciteta 80-100 tona godišnje. Ramsko jezero otvara mogućnost uzgoja ribe u kavezima, a moguća proizvodnja je oko 500 tona/godišnje. TakoĊe je bitno naglasiti veliku rasprostranjenost i raznovrsnost ljekovitih biljnih vrsta i gljiva. Uzgoj i sanacija voćnih vrsta za naredni srednjoroĉni period bitna je strateška odrednica. Stoĉarska proizvodnja bazirati će se na uzgoju goveda, ĉiju bi pasminsku rejonizaciju trebalo pozicionirati na uzgoju Rješenje i strateško opredjelenje: Sačiniti strategiju razvoja poljoprivrede i Program gospodarenja zemljištem u vlasništvu drţave. Obezbijediti značajniji financijski input za vlastitu potporu agraru i harmonizirati isti sa MPŠV. Organsku proizvodnju hrane usmjeriti i u biljnom i animalnom proizvodu. Velike livadske i pašnjaĉke površine iskoristiti za stoĉarstvo (ovce i koze). U prioritetu kreditirati nabavku priplodnih junica „Montafonac“, ovaca i koza, u cilju snadbijevanja sirovine za postojeće mljekare, te proizvodnju ribe. Pastrvu proizvoditi na rijekama, a na jezeru, zbog visokih temperatura, drugu ribu. Velike vodene površine proizvodno aktivirati i ekološki zaštititi. Strateška opredjeljenja općine su: mlijeko, meso, riba, voće, povrće. (Riješiti problem nedostatka mlijeka na općini, time se rješava i nedostatak mesa). Postojeće nasade šljiva „Poţegaĉa“ sanirati, nove površine zasnivati u većoj mjeri na autohtono voće i otpornije sorte prema uzroĉnicima biljnih bolesti. Uzgoj ovaca i pogotovo koza trebaju biti strateška odrednica. Potpuno ĉisti prostori daju veliku šansu u svim proizvodnjama za organsku certifikaciju. Bogastvo prirodnim resursom – ljekobiljem i gljivama nuţno je racionalno koristiti. Dovršiti rekonstrukciju lokalnih cesta: Škrobuĉani-Studenac-Šibenik, Krupić-Gmići i Graĉnica- Klek, ceste u podruĉju Proslapske planine, te dovršiti cestu do Blidinja i Raduše u cilju stvaranja boljih uvjeta ţivota u ruralnom podruĉju. Izvorište Krupić potrebno je zaštititi od razliĉitih vidova zagaĊenja. Uklanjanje i sanacija postojeće općinske deponije „Duška kosa“, kao i ostalih ilegalnih, divljih deponija na podruĉju Općine. Razvoj rekreativnih aktivnosti koji će se temeljiti na šumama (Makljen – zimski sportovi). Velike vodene površine proizvodno aktivirati i ekološki zaštititi. Uspostaviti potporu podizanja malih preraĊivaĉkih kapaciteta povezanih sa sustavom kvalitete. Razvijati ljudski potencijal Centra za ruralni razvoj za potrebe pruţanja usluga poslovne potpore klijentima. Uvesti poticaje za ribarstvo i uvesti red na trţištu mesa, izgraditi sušnicu i destileriju voća, riješiti problem zakupa zemljišta i ravnopravnost u njegovom dobijanju. montafonca na podruĉjima većim od 600 mnv, dok bi u niţim podruĉjima pasminski sastav mogao biti i heterogen i ovisan o uvjetima uzgoja. Proizvodnja ovaca i koza ima perspektivu, a svinjogojska proizvodnja je i po tradiciji strateški vaţan agrarni segment (Galić commerc d.o.o Prozor/Rama). PreraĊivaĉki kapaciteti su kljuĉna odrednica usklaĊenosti proizvodnje i prerade. U svim navedenim segmentima postoji objektivna potreba za uspostavom većih preraĊivaĉkih kapaciteta, prije svega u preradi voća ukljuĉujući i veće kapacitete destilerije „Jelić-Balta“ za flaširanje „ramske rakije“, povećanje preraĊivaĉkih kapaciteta u odnosu na dosadašnje (obiteljsko gospodarstvo Jurić), veće kapacitete za organsku preradu povrća u odnosu na dosadašnje (Markešić-Proslap). Snaţnije posticati proizvodnju i preradu mlijeka u sireve u tipu livanjskog u mljekarskoj industriji (Rama Milch – Rumboci i ZZ Promilk Prozor/Rama). Podsticati uzgoj jelena lopatara (“farma Klanac-Filipović”), kao i poligone sa divljim svinjama za obuku lovaĉkih pasa. Na podruĉju općine djeluju tri zadruge. Djelatnost ZZ "Agropromet" je otkup poljoprivrednih proizvoda i trgovina repromaterijalom za poljoprivredu. ZZ “Agrorama” nova je zadruga. Ima dva uposlena i 175 zadrugara. Glavna joj je djelatnost otkup mlijeka. ZZ “Promilk” najmlaĊa je zadruga u Općini. U aspektu zimskog turizma Prozor/Rama ima najbolju perspektivu (Makljen)19 Prostor općine Prozor-Rama ne odlikuje se izrazito gustom mreţom vodotoka. Površinske vode javljaju se na dodiru sa nepropusnim slojevima i obrazuju manje ili veće vodene tokove. Vode sa ovoga podruĉja gravitiraju jadranskom slivu. Najveća rijeka ovoga podruĉja je Rama koja odvodnjava izrazito planinska podruĉja. Rijeka Rama raspolaţe znatnim hidroenergetskim potencijalom, koji je u najvećoj mjeri iskorišten. Pored rijeke Rame bitno je spomenuti i Ramsko jezero koja je hidroenergetska akumulacija nastala pregraĊivanjem rijeke Rama. Površinom od 1550 ha predstavlja jedno od najvećih vještaĉkih jezera. Nalazi se na 595 mnv, duţina mu je oko 8 km, a širina mjestimiĉno i do 3 km. Mogućnost akumuliranja vode iznosi 466 miliona. Zbog rastućih potreba za vodom vrelo Krupić nije moglo zadovoljiti potrebe stanovništva, pa je 1980. godine vodovod proširen novom crpkom i ugradnjom novih cjevovoda, ĉime je dugoroĉnije riješen problem snabdijevanja vodom grada i dijela seoskih naselja (Hurija, Brilice, Ogaje, PodgraĊe,Trusliĉevina, Duţice, Bare, Vareš Mahala). 19 Poljoprivredna struĉna sluţba općine Prozor/Rama i struĉni timovi za izradu strategije 2.6.7. Mostar Stanje: Nekada privredno razvijeno podruĉje sa prisustvom razliĉitih proizvodnih djelatnosti. Danas je okosnica industrije Aluminij. Hidroenergija zauzima posebno mjesto u privrednoj strukturi grada Mostara sa proizvodnjom elektriĉne energije u hidroelektranama na Neretvi i Rasmi. Grad Mostar zauzima centralnu poziciju u HNK/Ţ i predstavlja upravno, politiĉko, ekonomsko, kulturno, nauĉno i turistiĉko središte regije. Manji dio poljoprivrednih površina (18,8%) ĉini nizinski region (tri kotline), a 88,2 % Rješenje: ĉini brdsko planinski regiona od ĉega je 60% Sačiniti strategiju razvoja poljoprivrede i Program gospodarenja zemljištem u vlasništvu teritorija na nadmorskoj visini iznad 1.000m. drţave. Obezbijediti značajniji financijski input Ovakav reljef nije povoljan za intenzivnu za vlastitu potporu agraru i harmonizirati isti poljoprivrednu praksu. Drugim rijeĉima, sa MPŠV. Organsku proizvodnju hrane zbog reljefa, zatim i plitkog skeletnog tla usmjeriti i u biljnom i animalnom proizvodu u poljoprivredna proizvodnja moţe imati zaleĎu Grada Mostara. Strateški se i dalje usmjeriti na oblast znaĉajne negativne efekte po kvalitet vinogradarstva i oĉuvanje autohtonosti vina okoliša, a posebno negativan utjecaj na „ţilavke“ i „blatine“. biološku raznovrsnost. Najbolja aluvijalna tla Intenzivirati i posticati uzgoj voćnih kultura: šipka, su smještena u dolini rijeka. Upravo na tom smokve i masline. prostoru se šire naselja, infrastruktura i Realizacija plana brandiranja trešnje Alica. Preradu voća i povrća usmjeriti u brandove industrija. Najkvalitetnije zemljište Grada je (dţem od smokve, breskve, kajsije, sok od pod stalnim pritiskom dalje urbanizacije divljeg šipka). prostora. Sve reĉeno upućuje na zakljuĉak da Gdje je god moguće raditi manje natapne Mostar ne obiluje kvalitetnim sustave, gdje nije moguće uspostavljati male poljoprivrednim zemljištem, kao i na bušotine kao alternativa natapnom sustavu. Uspostaviti otkup, proizvodnju i preradu zakljuĉak da je poljoprivreda u konfliktu sa ljekobilja u destilate od ljekovitog bilja i ostalim društveno -ekonomskim igličastog drveća (jela, smreka, bor). Instalirati aktivnostima. Pašnjaĉke površine obiĉno sušare za gljive (vrganj) i ostale šumske predstavljaju plitka tla s velikim nagibom, plodove. tako da su samo djelomiĉno pogodna za Bunu i Ortiješ zaštititi od paše ovaca ispašu stoke. Ova tla su u predratnom period znaĉajno oštećena nerazumnom praksom polunomadskog stoĉarenja (posebno na platou Podveleţja). Drugim rijeĉima samo su male površine zemljišta grada raspoloţive za poljoprivrednu proizvodnju. Bonitet zemljišta Grada jeste i bit će ograniĉavajući faktor za razvoj poljoprivrede. MeĊutim, ono što zabrinjava jeste ĉinjenica da se najbolje bonitetne klase zemljišta nalaze uz doline rijeka, uz magistralne putove i poslovne zone. Najznaĉajnije površine visokog boniteta se nalaze upravo u juţnoj i centralnoj (njen juţni i sjeveroistoĉni dio) zoni, koje predstavljaju gušće naseljena podruĉja i industrijsku zonu, te zonu za gradnju nove i unaprenenje postojeće putne i komunalne infrastrukture. Dakle, najznaĉajnija proizvodna podruĉja su u direktnom konfliktu s potrebama dalje urbanizacije i industrijalizacije grada, odnosno sa potrebama daljeg ekonomskog razvoja grada. Ovaj konflikt neće biti pretjerano izraţen u nekom srednjoroĉnom periodu, jer još uvijek postoji dovoljno neiskorištenog graĊevinskog zemljišta. Konflikt će se vremenom zaoštravati i o tome treba voditi raĉuna. Kvalitet šumskog zemljišta limitira njegovu upotrebu u primarnoj drvnoj djelatnosti, ali zato oblikuje i ĉuva biodiverzitet ovih prostora i time stvara uvjete za razvoj drugih privrednih aktivnosti. Podruĉje Ĉvrsnice, Ĉabulje i Prenja predstavlja razvojni endemiĉki centar, odnosno endemiĉko središte regiona Hercegovine. Ovo podruĉje još uvijek nije proglašeno nacionalnim parkom, ali je izvjesno da će biti pod nekim od stroţijih vidova zaštite. Strateška proizvodnja i dalje treba biti vinogradarstvo i voćarstvo, proizvodnja povrća, uzgoj cvijeća. Organsku proizvodnju hrane bazirati u zaleĎima Grada Mostara. Stočarsku proizvodnju i dalje treba bazirati na uzgoju ovaca i koza. Od posebnog je značaja i interesa proizvodnja ribe, prije svega mekousta pastrmka, strugač i gaovica. Kvalitet vode je jako dobar To je još jedan prirodni resurs koji omogućava diversifikaciju proizvodnje posebno u oblasti proizvodnje ribe i flaširanja voda, kao i razvoja rekreacionog i lovnog turizma. Iako Mostar raspolaţe znaĉajnom koliĉinom vode ona je u većem dijelu Grada, a posebno u predplaninskom i planinskom rejonu, nedostupna zbog propusnosti kreĉnjaĉke podloge. Zbog toga se ona u tim dijelovima javlja kao osnovni ograniĉavajući faktor razvoja bilo kog vida društveno-ekonomskih aktivnosti. Na jednog stanovnika u prosjeku dolazi dosta visokih 0,53 ha ukupnog poljoprivrednog zemljišta, ali zato i krajnje niskih 0,09 ha njegovih obradivih površina. Obiteljska gospodarstva danas u prosjeku za sebe veţu 4,4 ha ukupnog poljoprivrednog zemljišta, ali u njemu samo 1,36 ha onog koje se moţe obraĊivati. Unutar ove kategorije prosjeĉno domaćinstvo raspolaţe sa 0,73 ha oranica, 0,08 ha voćnjaka, 0,11 ha vinograda te 0,44 ha livada. Oraniĉno zemljište koristi se tek s 30-40% mogućnosti, ali ohrabruje rast sjetvenih površina. Za oĉekivati je da će se proizvodnja groţĊa, voća i proizvodnja ranog povrća širiti u narednom periodu i to ne samo zbog širenja površina, već i zbog podizanja nivoa produktivnosti u proizvodnji. U tom smislu bilo bi vaţno zaštiti vrjednije poljoprivredno zemljište, naroĉito u juţnom i sjevernom dijelu grada. Dalje širenje biljne proizvodnje mora biti praćeno i širenjem skladišnih i distributivnih prostora, te prostora za doradu i pakovanje Treba istaći i pravna lica koja su nikla kao produkt razvojnih projekta, a koja se bave proizvodnjom otkupom i plasmanom hrane, te nastoje formirati i edukativne centre. Primjer takvih organizacija su Eco-line i ECON, koji se bave propagiranje organske proizvodnje i imaju i svoje edukacione centre. Bez obzira na njihove uspjehe, one nemaju kapaciteta da do kraja razviju i zapoĉnu proizvodnju tih novih proizvoda. Ono što još uvijek nedostaje Gradu jesu kapaciteti koji bi mogli aplicirati LEADER pristup ruralnom razvoju, odnosno nedostaje aktivnosti na formiranju LAG-ova (Lokalne akcione grupe) koje bi trebale na sebe preuzeti kreiranje strategija razvoja na lokalnom nivo, kreiranje i implementaciju EU LEADER projekata. Prehrambena industrija se baš kao ni ostale grane industrije nije oporavila od ratnih dejstava i od propusta dugog procesa privatizacije. Prije rata glavni pokretaĉ ili bolje reći glavni akter prehrambene industrije je bio APRO HEPOK, koji je u svom sastavu imao plantaţe voća, zasade groţna, vinarije, destileriju, preradu voća i povrća, sokaru, fabriku stoĉne hrane. Osim ovog giganta znaĉajni pogoni su bili i industrija mesa Velpro. Izvor podataka: prema podacima Katastra Grada Izvor podataka: Studija ranjivosti/ugroţenosti HNK/Ţ, 2009 2.6.8. Stolac Stanje: U prirodno-gospodarskom smislu, sa svojom mediteransko-planinskom klimom i n.v. izmeĊu 50 i 750 m, cijela općina danas nudi ambijent jednog veoma naglašenog poljoprivrednog podruĉja. Rezultat toga je da ona u svom ukupnom prostoru sadrţi 27.904 ha poljoprivrednog zemljišta koje preferira neku od proizvodnji hrane. Ipak, to zemljište u svom dominantnom obujmu od 15.500 ha ili 74% pašnjaĉkog je karaktera. Bogato iskustvo u voćarstvu i vinogradarstvu je ovaj kraj svrstalo u vodeće proizvoĊaĉe ranoga voća i vinskih sorta groţĊa. Obnovljene plantaţe su stvorile kapacitete sirovine za par mini vinarija sa proizvodnjom vina sorte „ţilavka“. Ipak, fond zemljišta u svom Rješenje: dominantnom obujmu od 15.500 ha ili 74% pašnjaĉkog je karaktera, što tom Sačiniti strategiju razvoja poljoprivrede i dijelu prostora nameće opredjelenje Program gospodarenja zemljištem u vlasništvu prema sitnom stoĉarstvu (ovce i koze) drţave. Obezbijediti značajniji financijski input za vlastitu potporu agraru i harmonizirati isti sa kao vaţnom segmentu agrara. Voćarska MPŠV. Organsku proizvodnju hrane usmjeriti i u proizvodnja zauzimala je prije rata biljnom i animalnom proizvodu. znaĉajno mjesto u strukturi Izraditi Studiju voćarsko– vinogradarske proizvodnje: poljoprivredne proizvodnje, sa breskvom groţĊa, šipka, smokve i masline kao strateških kao dominantnom voćarskom kulturom. razvojnih grana. Dati potporu proizvodnji povrća na otvorenom i U vinogradarskoj proizvodnji zastupljene zatvorenom prostoru. su vinske i stolne sorte groţĊa. U Primarnu potporu obezbijediti za uspostavu stoĉarskoj proizvodnji dominiralo je rashladnih kapaciteta za ĉuvanje voća, povrća i ovĉarstvo i kozarstvo, te u manjoj mjeri drugih proizvoda biljnog i animalnog porijekla. govedarstvo. Jedine organizirane Na podruĉju Popladi i Bjelojevića razvijati govedarstvo i svinjogojstvo. Na podruĉju Kruševa i poljoprivredne površine u drţavnom Bjelojevića opredijeliti se za uzgoj ovaca i koza. sektoru nalazile su se pod nasadima Zadruzi Crnojevići i Agroplod Stolac, stvoriti uvjete vinograda, koje su bili u sastavu za veći obim otkupa i plasmana poljoprivrednih 20 “Vinarije Stolac” . proizvoda. Vodoopskrba predstavlja fokus problema Rekonstruisati postojeći vodonatapni sistem. za ruralna naselja općine Stolac. Sadašnja vodoopskrba temelji se na sistemu ĉatrnja, bušotina ili snadbijevanja sa cisternama. Inaĉe grad Stolac je opskrbljen vodom sa izvorišta Bregave koji je u RS i koji snadbijeva još i grad Ljubinje. Osnovu gospodarske aktivnosti ĉinila je metalna industrija, tekstilna industrija i poljoprivreda, te u sezonskom obliku i turistiĉko ugostiteljske usluge. U metalnoj industriji bila su dva kapaciteta, i to Tvornica armaturnih mreţa i kovane galanterije u sastavu ţeljezare Zenica, te tvornica limene galanterije u sastavu SOKO Mostar. Oba sustava su poslije privatizacijskih procesa ugasila proizvodnju. Otkupna stanica duhana sa skladištim fermentiranog duhana, takoĊer je u privatizaciji obustavila rad, preorijentirala se na uzgoj voća i vinove loze. Elektrifikacija je na zadovoljavajućoj razini, izuzev potrebe za trofaznom strujom u nekim dijelovima. TakoĊer fokus problema je i naselje Burmazi koji nemaju elektriĉnu energiju. Kanalizacija je uspostavljena u gradu Stocu, dok naselja izvan grada posjeduju nedovoljno 20 Poljoprivredna struĉna sluţba općine Stolac i struĉni timovi za izradu strategije ureĊene septiĉke jame, koje uglavnom predstavljaju ekološki problem. Putna mreža je na ukupnoj općini Stolac, ukljuĉujući i ruralna naselja riješena na zadovoljavajući naĉin. 2.6.9. Ravno Stanje: Glavna karakteristika poljoprivrednih posjeda je usitnjenost i raštrkanost. U projekcijama razvitka predviĊa se ukrupnjavanje posjeda komasacijom, što će uvelike pomoći intenziviranju poljoprivredne proizvodnje i primjeni suvremene tehnologije. Poljoprivredna proizvodnja odvija se uglavnom za podmirenje vlastitih potreba, a jedan dio proizvoda plasira se na trţište primorja. Jedini privredni kapacitet općine je poljoprivreda, gdje zbog pomanjkanja radne snage i nanovo nereguliranih voda rijeke Trebišnjice ne moţe doći do znaĉajnijeg razvoja. Zbog ovih ĉinilaca društvena zajednica prema problemima ove općine mora imati poseban tretman, jer resursi zemljišta Rješenje: Sačiniti srednjoročnu strategiju razvoja mogu omogućiti stabilan razvoj ovoga kraja. poljoprivrede i Program gospodarenja Inaĉe, prema općini Ravno potrebno je s većih zemljištem u vlasništvu drţave. Obezbijediti razina vlasti iskazivati više interesa za potporu značajniji financijski input za vlastitu potporu agraru i harmonizirati isti sa i financijski input u svim djelatnostima, MPŠV. Organsku proizvodnju hrane pogotovo u sektoru agrara. Gospodarski usmjeriti i u biljnom i animalnom proizvodu. Vinsko i stolno groţĎe, usmjeriti na obode aspekti u ranijim periodima bili su Popovog polja. prepoznatljivi na temeljima proizvodnje voća, Poljoprivredu podesiti zahtjevima bliţih povrća, ratarskih usjeva i stoĉarskih gradskih centara (Dubrovnik, Slano, Neum). proizvoda. Ukupna agrarna privreda Proizvodnju voća i povrća usmjeravati na područje dijela Popovog polja. realizirala se putem poduzeća Hepok Mostar. Proizvodnju krmnog bilja podesiti razvoju Današnja poljoprivredna proizvodnja se govedarstva odnosno proizvodnje mlijeka. Stimulirati ratarsku proizvodnju, koja se i uglavnom odvija na lokalitetu Popovog polja 21 prije rata odvijala u djelu Popovog polja. koje predstavlja glavni poljoprivredni resurs U strukturi stočarstva stimulirati (2.000 ha), a zemlja je data pod koncesiju proizvodnju ovaca i goveda na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, kao i zainteresiranim obiteljskim poljoprivrednim proizvodnju meda. Stimulirati otkup i gospodarstvima. Veliki problem baš ovih preradu ljekovitog bilja. najkvalitetnijih poljoprivrenih površina predstavlja povremeno plavljenje, kao rezultat ispuštanja pre velikih koliĉina vode iz Bilećkog jezera, a koje dospiju kroz odvodni kanal (Trebišnjica) prema HE Ĉapljina i izliju se u donjem dijelu Popovog polja. Svakako treba spomenuti Ivanicu, pograniĉno mjesto, koje se nalazi povrh Ţupe dubrovaĉke, udaljeno 6 km od Dubrovnika, a koje od 1995. godine pripada općini Ravno i koje u budućnosti moţe postati bitan turistiĉki resurs. Trenutaĉno na podruĉju općine Ravno egzistira 10 registriranih obiteljskih gospodarstava koja se uglavnom bave mješovitom poljoprivrednom proizvodnjom u kojoj preovladava proizvodnja voća (jabuke, breskve, nektarine, trešnje, stolno i vinsko groţĊe) i povrća, od ĉega je najznaĉajniji uzgoj lubenice. Najznaĉajnija obiteljska poljoprivredna gospodarstva su: Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo „Lukorijeĉ“ Ravno, Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo „Ćići“ Ravno, Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo „Obradović doo Ĉapljina“ radna jedinica Ravno, Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo „Plana“ Ĉvaljina, Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo „Gornja luka“ Ravno, 21 Poljoprivredna stručna služba opdine Ravno i stručni timovi za izradu strategije Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo „Velike njive“ Ravno, Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo „Bio Popovo“ Ravno, Udruga graĊana „Pelin Popovo polje“ Ravno, ĉija je osnovna djelatnost vezana za ljekovito bilje i pĉelarstvo. Zatim, tu je i društvo koje posluje pod firmom Javno poduzeće „Vjetrenica – Popovo polje“ d.o.o. Ravno, koje se bavi djelatnostima poput: turizama, ugostiteljstva, trgovine i usluga u prometu. I na kraju da spomenemo i graĊevinski obrt „Lupus Trncina“ Ravno. Glavna karakteristika poljoprivrednih posjeda je usitnjenost i raštrkanost. U projekcijama razvitka predviĊa se ukrupnjavanje posjeda komasacijom, što će uvelike pomoći intenziviranju poljoprivredne proizvodnje i primjeni suvremene tehnologije. Poljoprivredna proizvodnja odvija se uglavnom za podmirenje vlastitih potreba, a jedan dio proizvoda plasira se na trţište susjednog Dubrovnika. Infrastruktura na ukupnom podruĉju općine Ravno u općoj ocjeni zadovoljava sve aspekte gospodarskog i društvenog ţivota. Putna mreža Okosnica prostornog razvoja kroz povijest i danas vezana je za primarni magistralni cestovni pravac koji spaja Trebinje s Mostarom i prolazi sjevernim rubom Popovog polja. Mreţu sekundarnih pravaca ĉine regionalne i lokalne ceste, (Ravno – Neum i Ravno – Slano) a za zadovoljenje postavljenih ciljeva za siguran, trajan i pouzdan promet nuţno je izgraditi, dograditi i opremiti sve kategorije prometnica. Elektro energetski sustav nije fokus radikalne revitalizacije. 2.7. Politika prema tlu/zemljištu Tlo/zemljište je izrazito osjetljiv medij o kome se mora voditi stalna skrb i kojim se mora planski gospodariti. Imajući u vidu da je utvrĊivanje bilance i kvalitete zemljišta temelj za planiranje razvoja Ţupanije/Kantona i njezinog prostornog ureĊena, Vlada HNŢ/K odnosno njezino Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede naruĉilo je koncem 2008. godine izradu projekta „ Karta upotrebne vrijednosti zemljišta na podruĉju HNK/Ţ“. Kroz navedeni projekt izvršena je inventarizacija zemljišta, a potom je prema struĉnim mjerilima izvršena kategorizacija zemljišta po upotrebnoj vrijednosti. Poseban naglasak, u okviru naprijed navedenog Projekta, posvećen je namjenskom i racionanom korištenju i zaštiti poljoprivrednog zemljišta. Temeljne smjernice kao i naĉela zaštite, racionalnog i pravilnog gospodarenja poljoprivrednim zemljištem proistjeĉu iz Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Sluţbene novine Federacije BiH“, broj 52/09), te ostalih zakonskih i podzakonskih propisa. U cilju namjenskog i racionanog korištenja i zaštite poljoprivrednog zemljišta na području HNŽ/K neophodno je poduzeti niz mjera i aktivnosti i to: Izrada osnova, programa i projekata zaštite, korištenja i ureĊenja poljoprivrednog zemljišta. Uspostaviti trajni monitoring stanja i promjena u poljoprivrednom zemljištu. Uspostaviti i odrţavati informacijski sustav za poljoprivredno zemljište. Izraditi Projekt višenamjenskog vrednovanja, zaštite i optimalno korištenje zemljišta. Voditi evidenciju o neobraĊenom poljoprivrednom zemljištu i o zemljištu koje je promijenilo namjenu. SreĊivanje zemljišno knjiţnog i katastarskog stanja. Poticati promet poljoprivrednog zemljišta (zakup i koncesija). Poticati okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta. Razminiranje poljoprivrednog zemljišta. Zaštititi poljoprivredno zemljište od raznih vidova oštećenja i uništenja. Vršiti sustavnu kontrolu plodnosti tla/zemljišta. Izdvajati financijskih sredstava ( poticaje) za ureĊene i zaštitu poljoprivrednog zemljišta. Izraditi programe podizanja javne svijesti o znaĉaju tla i potrebi poduzimanja mjera zaštite tla/zemljišta. 42 Informiranje i edukacija o zemljištu ima primarni znaĉaj u podizanju svijesti o njegovu znaĉaju. Programe edukacije treba organizirati resorno ţupanijsko/kantonalno ministarstvo ili sektori za poljoprivredu s relevantnim znanstveno-struĉnim institucijama. S obzirom na znaĉaj i sloţenost zemljišne problematike bilo bi poţeljno da se u općinama osnuju specijalizirani odjeli za poljoprivredno zemljište koji bi usko suraĊivali sa resornim ţupanijskim/kantonalnim ministarstvima ili sektormai za poljoprivredu. TakoĊer, neophodno je osnovati ţupanijsko/kantonalno Povjerenstvo za poljoprivredno zemljište, a sve u cilju praćenje primjene i usklaĊenosti propisa koji ureĊuju problematiku poljoprivrednog zemljišta, te predlaganje mjera koje će imati za cilj meĊusobno usklaĊivanje propisa, kao i druge aktivnosti22. 2.8. Politika prema vodenim resursima Okvirna direktiva Europske unije o vodama, koja se temelji na meĊunarodno priznatim naĉelima, trebala bi u naĉelu biti okvirni dokument za definiranje HNŢ/K politike i provedbe mjera. Kljuĉna naĉela su sljedeća: upravljanje vodenim resursima na razini rijeĉnog sliva, odreĊivanje kvalitete i kvantitete vode, poticanje interesnih skupina na sudjelovanje u procesu donošenja odluka te primjena naĉela "korisnik plaća" i "zagaĊivaĉ plaća. Okvirna direktiva o vodama zapravo poziva sve agencije, pa prema tome i Agenciju Jadranskog sliva na dosljednu provedbu direktive unutar mikro, ali i makro okruţenja. Godine 1991. Europa je prihvatila Nitratnu direktivu (91/676/EC). To je ekološka mjera osmišljena u svrhu smanjenja zagaĊenja vode zbog poljoprivrednih izvora, te radi spreĉavanja takve vrste zagaĊenja u budućnosti. Sva kopnena i vodena podruĉja koja su pod utjecajem nitrata nazivaju se nitratno-ranjivimzonama(NVZ). 2.9. Politika prema resursu šuma i šumskog zemljišta Šumsko zemljište i resursi šuma u HNŢ/K zauzimaju površinu od 217.856 ha. Oblast šumarstva postaje fokus problema u gospodarenju. Loše gospodarenje i profitabilnost dijelom je posljedica neureĊene zakonske regulative, dijelom rukovodstva, i stoga je šumsko gospodarstvo uveliko ovisno o potpori iz drugih izvora. Privatni su posjedi popriliĉno raspršeni, a prosjeĉna im je površina malena, te je ĉesto podijeljena na nekoliko manjih ĉestica. Posljedice gore navedenog su sljedeće: napuštanje šuma, visok postotak nezakonite sjeĉe, te oportunizam u pogledu sjeĉe drva koju je vlasnik dopustio za neku neznaĉajnu svotu. Navedeni nedostatak vezan uz upravljanje šumskim resursima ograniĉava ponovno pošumljavanje, te predstavlja prijetnju za oĉuvanje biološke raznolikosti šuma. Takvo je stanje posebice nanijelo štetu većem broju zaštićenih stabala i šumskim staništima. Primjerice, nekontrolirana izgradnja graĊevina, odlaganje smeća i dr. Da bi se sprijeĉila ilegalna sjeĉa šuma, te da bi upravljanje šumskim resursima bilo pod kontrolom HNŢ/K i njene šumske uprave trebali bi osigurati proraĉun (poseban fond) koji bi bio od pomoći prilikom ostvarivanja ekoloških i društvenih ciljeva 22 Vizija gospodarenja i upravljanja resursom zemljišta (Dr. Ćorić Radica) 43 PESTLE I SWOT ANALIZA Politička/Political Slobodnija svjetska trţišta otvaraju mogućnosti izvoza ali predstavljaju i prijetnju ukoliko gospodarstvenici ne budu konkurentni. Otvoreni predpristupni fondovi za ĉlanstvo u EU . Ekonomska / Economic Brze promjene u zahtjevima potrošaĉa i u trendovima potrošnje. Sve veća konkurencija na meĊunarodnim trţištima. Nedostatak radne snage u nekim specijaliziranim djelatnostima ruralne ekonomije. Pritisak na marţe profita od strane multinacionalnih kompanija Pojavljivanje snaţnih ino brendova na integrisanom evropskom trţištu moţe predstavljati pretnju usluţnim uslugama. Prednosti/Strenghts Povoljni agroekološki uvjeti. Povoljan geostrateški (tranzitni) poloţaj. Neposredna blizina mora, obiluje velikim vodnim i šumskim kapacitetima (Konjic i Prozor/Rama). Postojanje trgovaĉke tradicije. Dio naslijeĊenih i novoizgraĊenih privrednih kapaciteta. Iskustvo sa investicijama. Prirodni resursi i jako vispreno i snalaţljivo stanovništvo. Slabosti/Weaknesses Natalitet stanovništva je na granici prostog obnavljanja-demografski starije stanovništvo. U velikom broju naselja loša infrastruktura (komunalije , putna mreţa, vodovod, struja). Nedovoljno iskorišteni prirodni potencijali. nedovoljni i nepovoljni financijski resursi za potpore u ruralnim sredinama. Socijalna / Social Siromaštvo u ruralnim oblastima. Veliki pritisak koji se vrši na prirodne resurse u nekim ruralnim oblastima. Tehnička / Tehnological Zastarjela tehnologija u proizvodnji i preradi. Nedostatak kapaciteta. Nije usklaĊen proizvodni i preraĊivaĉki sektor Pravna /Legal Postoje sistemi oznaka kvaliteta za neke proizvode. Status BiH kao potencijalnog kandidataza ĉlanstvo u EU. Tradicionalno gostoprimstvo HNŢ/K naroda Okolišna / Environmental Sve oštrija ograniĉenja u pogledu zaštite ţivotne sredine Mogućnosti/Opportunities Strana ulaganja – predpristupni fondovi. Fleksibilna privredna struktura. Javna potpora ruralnim podruĉjima. Proizvodnja u mediteranskom podruĉju šansa za izvoz proizvoda na ino-trţište. Certificirani brandovi (sir, vino, pršuta). Prijetnje/Threats Izraţena konkurencija od stranih većih privrednih centara. Migracioni procesi-trend iseljavanja mladih i obrazovanih. Nestabilnost društveno-politiĉkog okruţenja. Nizak nivo konkurentnosti vlastitih proizvoda. Na sceni je uglavnom naturalna proizvodnja. 44 3. RAZVITAK POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE U RURALNIM PODRUČJIMA HNŽ/K 3.1. Ambijentalni privredni uvjeti Prema „Izvještaju o globalnoj konkurentnosti 2009-2010.“ Svjetskog gospodarskog foruma, od ukupno 133 zemlje Bosna i Hercegovina se nalazi na 109. mjestu najkonkurentnijih gospodarstava svijeta, što je pad za dva mjesta u odnosu na prethodni izvještaj, kada je bila na 107. mjestu. Svojom konkurentnošću, Bosna i Hercegovina nije uspjela podići stope gospodarskog rasta na razinu prosjeka zemalja u Europskoj uniji, jer još uvijek ima neadekvatan zakonski okvir, nedovoljno izgraĊenu poslovnu strukturu. U okviru svoje nadleţnosti definirane Ustavom HNŢ/K je, pored ostalog, nadleţna i za donošenje odluka, u okviru gospodarske politike, za poticanje gospodarskog i društvenog razvoja, a za većinu propisa iz oblasti privreĊivanja nadleţni su organi Federacije BiH i Bosne i Hercegovine. Gospodarstvo HNŢ/K još nije dostiglo prijeratno stanje razvijenosti, ali pokazuje vidne elemente napretka i pozitivnog rasta. U ukupnoj nezaposlenosti udio mladih je izrazito visok, što je sluĉaj i s ostalim europskim zemljama gdje je stopa nezaposlenosti mladih znatno viša u odnosu na odrasle. Kontinuirane mjere podrške Vlade HNŢ mogu doprinijeti unapreĊenju poslovnog ambijenta koji rezultira razvojem malih i srednjih poduzeća što dovodi do povećanja broja zaposlenih. U okviru svoje nadleţnosti definirane Ustavom, HNŢ je, pored ostalog, nadleţan i za donošenje odluka, u okviru gospodarske politike, za poticanje gospodarskog i društvenog razvoja. Sveobuhvatni gospodarski oporavak HNŢ zavisit će od razvoja malih i srednjih poduzeća, te je stvaranje uvjeta za njihov nastanak i razvoj kroz olakšavanje njihovog poslovanja ukidanjem prepreka za poslovanje jedan od prioritetnih zadataka Vlade. Davanje poticaja stvaranju novih malih i srednjih poduzeća, te podrška razvoju postojećih poduzeća, podstavlja istovremeno jedan od najkonkretnijih zadataka Vlade HNŢ23. Preferiranje trgovine i nekih usluţnih djelatnosti u procesima osnivanja poduzeća nastaje zbog više razloga, i to: potrebno je manje kapitala za pokretanje posla, potrebe za strogim standardima i procedurama poslovanja nisu izraţene kao u sluĉaju proizvodnje, manji su poslovni rizici, a veće mogućnosti za sivo gospodarstvo. Proizvodnja, pak, traţi veći stupanj kvalificiranosti kadrova, adekvatnu i konkurentnu razinu tehnologije i opreme i samim time veći obim ulaganja. Zbog nedostatka kapitala i zbog njegove visoke cijene postaje logiĉno da je broj registriranih poduzeća u proizvodnji manji nego u drugim djelatnostima. 23 Gledano po opdinama, najvedi broj nezaposlenih osoba nalazi se u Gradu Mostaru (14.775 ili 49,9 %), zatim u opdini Konjic (3.671 ili 12,5 %), slijedi Čapljina (2.764 ili 9,3 %), Stolac (2.232 ili 7,5 %), Čitluk (2.036 ili 6,9 %), Jablanica (1.882 ili 6,4 %), Prozor-Rama (1.873 ili 6,3 %), Neum (332 ili 1,1 %) i opdina Ravno sa 31 nezaposlenom osobom 45 Taj će se problem poĉeti rješavati na uĉinkovitiji naĉin tek kada Vlada HNŢ/K u punom kapacitetu uspostavi strategiju poticaja intenzivnog korištenja komplementarnih prednosti resursa kojima raspolaţe HNŢ/K, kao što su: tlo, voda, energija, šume, mineralni resursi, turistiĉki potencijali i sl. Posebnu šansu za daljnji privredni razvoj HNŢ/K ĉini izgradnja elektroenergetskih objekata i infrastrukturnih objekata. Privatizacija u HNŢ/K je imala povoljnu strukturu gospodarstva u smislu postojanja znatnog broja velikih i srednjih poduzeća koji su, većinom uslijed ratnih dejstava, najvećim dijelom uništene i onesposobljene. Time je proces privatizacije u HNŢ/K umnogome oteţan. Od ukupnog broja gospodarskih subjekata u HNŢ/K koji su podlijegali procesu privatizacije, privatizirano je 181 poduzeće ili 78,35 %. Ostalo je neprivatizirano 50 poduzeća ili 21,65 %. MeĊutim, bez obzira na teţinu i sloţenost procesa privatizacije, koji je u svim tranzicijskim zemljama donosio i niz problema specifiĉnih za svaku pojedinaĉnu zemlju moţemo izdvojiti i dobre primjere privatizacije u HNŢ/K, prije svega: „Hepok“ d.d. Mostar, „Valjĉići“ d.d. Konjic, „Autoprevoz-Putniĉki saobraćaj“ Mostar, „Hercegovina lijek“ d.o.o. Mostar, „Merkur“ d.d. Mostar. Navedena poduzeća nisu samo dobile dodatni kapital za razvoj, nego su, osim preuzetog broja radnika uposlili i nove radnike. Financijsko trţište u HNŢ temeljilo se na dvanaest banaka. Od njih samo dvije, UniCredit i Hypo Alpe Adria Bank, imaju sjedište u Mostaru, dok su sve ostale glavne filijale ili filijale banaka sa sjedištima u Sarajevu. U vrijeme globalne gospodarske krize, ĉije posljedice su evidentne i na podruĉju HNŢ/K, bankarske institucije, kao znaĉajan izvor financiranja malog i srednjeg poduzetništva, nisu efikasno djelovale u cilju podrške gospodarskom sektoru. Jedan od temeljnih problema gospodarstva je ovisnost o uvozu većine roba, jer je domaća proizvodnja zapostavljena. Prema strukturi izvoznih proizvoda dominiraju sirovine i poluproizvodi. Izostanak stimulacije domaće proizvodnje ima za rezultat smanjenje radnih mjesta i nedostatni tehnološki razvoj. Proizvodnja se mora temeljiti na iskustvima nekada uspješnih velikih gospodarskih subjekata, koji omogućavaju razvoj malih i srednjih proizvoĊaĉa i stimuliraju ih na proizvodnju većine proizvoda koje danas uvozimo. Naţalost, danas i rijetki proizvoĊaĉi u svoje proizvode ugraĊuju veći dio uvoznih dijelova, a veliki trgovaĉki lanci uglavnom prodaju uvoznu robu. Gospodarstvo HNŢ/K se treba usredotoĉi na strateške gospodarske grane definirane u drugim razvojnim programima kao što su npr. poljoprivreda, metaloprerada većih stupnjeva finalizacije, odrţivi razvoj energetske infrastrukture, drvoprerada, turizam i sliĉno. 3.2. Sektor agrara Sektor agrara jest privredna grana koja omogućuje prehrambenu sigurnost i zapošljava znatan broj stanovništva, omogućuje odrţivo korištenje resursa i time doprinosi bogatstvu HNŢ/K. MeĊutim, ona ne omogućuje samo hranu i posao nego ima i vaţnu socijalnu ulogu u ravnomjernijem razvoju urbanih i ruralnih sredina. Danas je vaţnost poljoprivrede manja nego prije nekoliko desetljeća jer je razvojem tehnologije sve manji broj poljoprivrednika u stanju proizvesti sve veće koliĉine hrane, ĉime se potreba za poljoprivrednicima smanjuje, te se oni 46 koji ne mogu pratiti tehnološki napredak moraju ili naviknuti na smanjenje svojih prihoda ili moraju traţiti nove izvore prihoda. Sadašnjost s kojom se Europa suoĉavaju jeste manji broj poljoprivrednika, većim obiteljskim gospodarstvima te proizvodnjom koja je više specijalizirana i fokusirana na zahtjeve trţišta. Industrijalizacija i komercijalizacija poljoprivrede neminovan je trend, a nameće ga potreba za opstankom na globalnom trţištu roba i usluga. U kontekstu ruralnog razvoja pitanje je kako dugoroĉno odrţati najviši broj ruralnih domaćinstava, te kako postići ekonomsku isplativost za obiteljska gospodarstva, tako da im se omogući da produktivno pridonose lokalnom, regionalnom i nacionalnom razvoju. Brojni su naĉini kojima se trendovi smanjenja broja poljoprivrednika mogu zaustaviti ili usporiti. Naravno da smanjenje prihoda poljoprivrednika nije rješenje. Rješenja treba traţiti u sveobuhvatnom razvoju koji za cilj ima, prije svega, povećanje potrošnje proizvoda, ostvarivanje bolje cijene za meĊimurske proizvode, ravnomjerniju raspodjelu dohotka i diversifikaciju aktivnosti. Sve ove aktivnosti usmjerene su na povećanje konkurentnosti proizvoĊaĉa. Da bi se povećala konkurentnost poljoprivrede u HNŢ/K, Strategija će se za ovaj sektor osloniti na sljedeća dva stupca smjera razvoja: o povećanu efikasnost proizvoĊaĉa i preraĊivaĉa, koja bi ciljala na smanjenje troškova, o povećanu dodanu vrijednost poljoprivrednih proizvoda i usluga. Povećana efikasnost poljoprivrednika i preraĊivaĉa zahtijeva dobro ciljane investicije u opremu, znanje i infrastrukturu, dok se povećana dodana vrijednost moţe postići poboljšanom i primjereno trţišno plasiranom kvalitetom, uvoĊenjem trţišne marke proizvodnje po prepoznatim standardima ili razvojem specijaliteta, zaštićenih registriranom oznakom geografskog porijekla (sir, vino, pršut i dr). Da bismo premostili posljedice reformi u poljoprivredi, vaţno je da se ruralna domaćinstva koja su se dosad bavila iskljuĉivo poljoprivredom poĉnu baviti i drugim dohodovnim aktivnostima. Trţišni lanci poljoprivredno-prehrambenog kompleksa HNŢ/K u prije ratnom periodu Hercegovine prvenstveno su se temeljili na HEPOK-u . Danas znatno veći udio u razvoju imaju obiteljska gospodarstva koja su se morala prilagoditi novim uvjetima i razviti nove prodajne lance. Procesi kao što je supermarketizacija prodaje, liberalizacija trţišta kroz pristup WTO-u i EU-u, razvoj poduzetništva u HNŢ/K, povećani zahtjevi za sigurnost hrane, razvoj turizma i sl. jesu i još će više oblikovati ove trţišne lance. Brojni su izazovi s kojima se suoĉavaju ili će se suoĉiti kreatori agrarne politike na razini ruralnog podruĉja. Promjene koje donosi povećanje konkurencije, pogotovo zbog dobivanja Statusa Hrvatske kao ĉlanice EU u mnogome će promijeniti poslovno okruţenje NHŢ/K 47 proizvoĊaĉa. Zato oni trebaju biti u stanju prilagoditi se novim uvjetima i u njima biti konkurentni, a kreatori politike trebaju im tu prilagodbu na novo okruţenje olakšati. 3.2.1. Izazovi, postupci i mjere Sektor agrara i izazovi podrazumijevaju: o ukljuĉenje malih proizvoĊaĉa u moderne trţišne lance; o povećanje konkurencije na razini prerade stvaranjem atraktivnog okruţenja za investiranje; o implementaciju standarda EU. Promjene koje donosi povećanje konkurencije, pogotovo zbog dobivanja Statusa Hrvatske kao ĉlanice EU, u mnogome će promijeniti poslovno okruţenje NHŢ/K proizvoĊaĉa. Zato oni trebaju biti u stanju prilagoditi se novim uvjetima i u njima biti konkurentni, a kreatori politike trebaju im tu prilagodbu na novo okruţenje olakšati. Pred kreatorima politike na drţavnoj razini brojni su zadaci u okviru kojih se osim o ekonomskom razvoju mora voditi raĉuna i o socijalnom, regionalnom i ruralnom razvoju. Ova politika ne moţe biti provedena bez suradnje s lokalnim akterima razvoja kao što su općine, Mjesne zajednice i Podruţnice. Zato bi drţavna razina, u suradnji s lokalnom zajednicom, trebala svoje aktivnosti u razvoju trţišnih lanaca fokusirati na24: o prihvaćanje i provedbu standarda koji omogućuju proizvoĊaĉima ostvarivanje dodane vrijednosti od svojih proizvoda (integrirana, organska, zaštita geografskog porijekla i si.); o razvoj politike i legislative koja će stvoriti konkurentno poslovno okruţenje za investiranje, kako na razini HNŢ/K, tako i na razini lokalnih zajednica; o osiguranje pravne zaštite te njezinu provedbu radi eliminacije utjecaja sivog trţišta; o razdvajanje poljoprivredne i socijalne politike radi izbjegavanja trţišnih distorzija; o razvoj fiziĉke i trţišne infrastrukture u konsultaciji s proizvoĊaĉima i ostalim sudionicima; o podupiranje osnivanja zastupniĉkih organizacija; o pruţanje trţišnih informacija duţ trţišnog lanca. PreraĊivaĉki sektor treba prije svega biti orijentiran na povećanu efikasnost i konkurentnost proizvodnje radi povećanja udjela na trţištu i pronalaţenja novih trţišta. U tom smislu sektor treba svoje aktivnosti usmjeriti prema: 24 Nova, reformirana poljoprivredna politika" (Luxembourg, lipanj 2003.) Sveobuhvatna reforma ZPP koja je ukljuĉila jaĉanje politike ruralnog razvitka u financijskom smislu. 48 o o o o o o prihvaćanju standarda i uvoĊenju sistema gradacije kvalitete; poboljšanju organizacije unutar trţišnog lanca; investiranju u postrojenja i u razvoj duţ cijelog lanca nabave; razvoju dugoroĉnih odnosa s proizvoĊaĉima, osnovanim na povjerenju i partnerstvu; unapreĊenju promocije i pristupa drugim trţištima; unapreĊenju horizontalne suradnje u dostizanju zajedniĉkih ciljeva. ProizvoĊaĉ mora gledati u trţište prije nego u drţavu i uĉiti o trţišnim pravilima i trţišnom poslovanju, te ako ţeli unaprijediti svoju poziciju na trţištu, mora: o unaprijediti znanje i pristup informacijama; o prilagoditi investicije potrebama; o unaprijediti suradnju s preraĊivaĉima i ostalim proizvoĊaĉima. Spremnost potrošaĉa da plati za odreĊeni proizvod moć je kojom potrošaĉ definira ĉitav trţišni lanac. Zato je on ne na kraju lanca nego na poĉetku, i mora: o ohrabriti razvoj sistem klasifikacije kvalitete svojim ponašanjem; o insistirati na proizvodnji zdravstveno sigurne hrane i hrane više kvalitete; o lobirati za smanjenje kartelskog i monopolskog ponašanja. Povećanje efikasnosti u proizvodnji hrane podrazumijeva ĉitav niz aktivnosti i mjera politike na razini BiH. MeĊutim, taj nacionalni okvir ne iskljuĉuje specifiĉne aktivnosti i intervencije na razini HNŢ/K koje su usmjerene na smanjenje proizvodnih troškova radi unapreĊenja konkurentnosti i efikasnosti proizvoĊaĉa. To se u naĉelu moţe postići na sljedeća ĉetiri naĉina: Preporuke: Direktna novĉana pomoć farmeru; Povećana ulaganja u opremu mehanizaciju; i Stalno unapreĊivati zakonsku regulativu i efikasnost administracije radi stvaranja konkurentne poslovne klime. Poboljšati administrativno okruţenje i potporu stvaranju novih proizvodnih kapaciteta (postrojenja). Smanjiti i uskladiti komunalne naknade za relokaciju i pokretanje novih proizvodnih pogona (farme, staklenici, plastenici itd.). Potpora HNŢ/K u procesu pripreme poslovnih planova potrebnih za pribavljanje kreditnih i ostalih financijskih mogućnosti za potrebe proizvoĊaĉa i malih i srednjih poduzetnika-a iz ruralnih krajeva. Formirati Centar za ruralni razvoj (upravljaĉka struktura u MPVŠ HNŢ/K, operativni odjel u Agromediteranskom zavodu Mostar) za potrebe pruţanja usluga poslovne potpore klijentima. o investiranjem u znanje i opremu; o boljim organiziranjem na svim razinama u poslovnom zajedništvu (zadruge, udruge, poduzeća) ĉime se Pomoći poljoprivrednicima, u korist omogućava povoljnija nabava i potpore investicijama i ruralnom razvoju. organiziraniji a samim tim i efikasniji nastup u prodaji; 49 o stvaranjem povoljnijih infrastrukturnih uvjeta koji bi smanjili troškove, kao što su poljski i drugi putovi, pristup vodi za navodnjavanje, poljoprivrednim zonama, okrupnjavanje zemljišta i si.; o izravnom financijskom potporom proizvoĊaĉima, ĉime se omogućava ostvarivanje prihoda i uz sniţenje cijene na raĉun poreznih obveznika. Investiranje u znanje i opremu podrazumijeva praćenje tehnološkog napretka, kako najnovije mehanizacije i opreme tako i znanja u njezinoj primjeni, kao i primjeni najnovijih znanstvenih dostignuća i u samom procesu proizvodnje, postaje kljuĉ uspjeha jednog poljoprivrednika. Poljoprivreda, kao moţda ni jedna druga djelatnost, ima potreba za primjenom znanja u svim onim aspektima koji utjeĉu na njegov uspjeh. Poljoprivrednik mora poznavati biologiju, tehniku i ekonomiju, mora znati gdje je njegovo trţište, što potrošaĉi ţele kupiti, koliko su spremni platiti te kakvu kvalitetu traţe, a isto tako mora slušati kakve mu signale šalje drţava. Stoga pitanje kako poljoprivredniku osigurati pristup novim tehnologijama i znanju postaje ono što razdvaja poljoprivredno uspješne zemlje i regije od onih ostalih. Bez razvijenog trţišta kredita, zemljišta i znanja nema uspješne poljoprivrede. Stvaranjem konkurentne poslovne klime predstavlja temelj razvoja sektora agrara, što u biti znaĉi da će investitor, bio on mali ili veliki, iz bilo koga kraja, bilo da ulaţe u veliki kapacitet ili u izgradnju plastenika na svom imanju, trebati dobiti odreĊenu suglasnost lokalne administracije. Do koje su mjere riješena pitanja vlasništva nad zemljištem, sreĊenosti katastra, koliko su visoki porezi i davanja, koliko je sreĊena urbanistiĉka planska regulativa, koliko je administracija efikasna (struĉna, tehniĉki opremljena i motivirana) - moţda će presudno utjecati na odluku o investiranju. Zato će lokalna vlast, ako dobro radi svoj posao, na najbolji naĉin doprinijeti poljoprivrednom i ruralnom razvoju. Preporuka: o Poboljšati iskorištenost postojeće i potaknuti razvoj nove trţišne infrastrukture aranţmanima javno-privatnog partnerstva. 3.2.2. Ruralna i poljoprivredna infrastruktura Nerealno je oĉekivati ostanak ljudi na selu ako ne postoje osnovni uvjeti za ţivot, kao što su stabilan elektroenergetski sistem, dostupnost vode, izgraĊena primjerena mreţa puteva, komunikacije ili riješen problem kanalizacije. TakoĊer, teško je i oĉekivati bilo kakav ekonomski napredak ili investicije za razvoj ruralne sredine ako oni nemaju put do svoje oranice, put do mjesta prodaje ili pristup vodi za navodnjavanje. HNŢ/K ima solidno razvijenu infrastrukturu , bez obzira na razuĊenost i slabu naseljenost, pa bi nova ulaganja u infrastrukturu uveliko doprinijela konkurentnosti proizvoĊaĉima te kvalitetnijem ţivotu u ruralnim sredinama. 50 Mali su poljoprivrednici vrlo ĉesto slabo integrisani u sisteme marketinga, posebno oni ĉiji su proizvodni sistemi marginalno konkurentni ili koji nisu prethodno bili izloţeni trţišnoj utakmici. No, rastuća domaća i meĊunarodna trţišta za visokovrijedne poljoprivredne proizvode mogu predstavljati unosne mogućnosti za konkurentne proizvoĊaĉe. Za uspješno sudjelovanje na visokovrijednim trţištima, potrebna je vrlo kvalitetna fiziĉka infrastruktura (npr. spremišta, trţnice, hladnjaĉe, ruralne ceste, transport, skladištenje, vodosnadbijevanje, struja), koja je dovoljna za razvoj ruralnog gospodarstva i jednako rasporeĊena kako bi sva podruĉja s poljoprivrednim potencijalom imala potreban pristup. 3.2.3. Zakup zemljišta Najvaţniji faktor poljoprivredne proizvodnje jest zemljište. Situacija vezana uz stanje zemljišta u HNŢ/K, vrlo je sloţena i povezana s mnoštvom razliĉitih situacija. Jedan od glavnih problema poljoprivrednog sektora jeste usitnjenost i rascjepkanost zemljišnih površina posjeda ( gospodarstava). Ĉesto i najveća obiteljska gospodarstva imaju velike probleme s rascjepkanošću zemljišta. Poseban problem je neureĊenost i neusaglašenost katastra i zemljišnih knjiga. Zakup zemljišta je vrlo ĉesta pojava, te se moţe zakljuĉiti da na ovom podruĉju postoji zemljišno trţište (u smislu zakupa). MeĊutim, oĉito je da to ne rješava problem rascjepkanosti zemljišta. Dakle, postoji stvaran problem s malom površinom posjeda te rascjepkanošću zemljišta, što, kako je već poznato, spreĉava razvoj odrţivih posjeda i racionalne poljoprivredne proizvodnje. Stoga bi, a i radi postizanja cilja koji se odnosi na odrţivi razvitak poljoprivrede pojaĉanom konkurencijom meĊu proizvoĊaĉima prehrambenih proizvoda, ova Strategija o ruralnom razvoju ukljuĉuje i preporuke za navedena ograniĉenja. Preporuke: Poticanje na sudjelovanje u aktivnostima trţišta zemljištem, potpora mladim posjednicima prilikom kupnje zemljišta, primjenjivanje poreza na neiskorišteno zemljište, omogućavanje specifiĉnih kreditnih linija za poboljšanje strukture posjeda kupnjom/razmjenom zemljišta, o olakšavanje administrativnih postupaka koji su uobiĉajeni za zemljišne transakcije, o postavljanje u općinama oglasnih ploĉa za objavu ponuda i zahtjeva vezanih uz zemljište, zemljišne aukcije/deponiranja zemljišta radi razmjene. o o o o 51 3.2.4. Sigurnost i kvaliteta hrane Proizvodnja hrane i kvalitet proizvoda na prostoru HNŢ/K biljeţi uspon za usklaĊenosti sa standardima za sigurnost i kvalitetu hrane, s obzirom na to da to postaje nuţnost kako bi se dobio pristup trţištu. Certifikati, kao garant usklaĊenosti s tim standardima, mogu olakšati pristup unosnijim trţištima u odnosu na proizvod koji nema certifikat. UsklaĊenost s takvim standardima ĉesto je problematiĉna za privatan sektor i male poljoprivrednike. UsklaĊenost s privatnim dobrovoljnim standardima moţe otvoriti trţišne mogućnosti za male poljoprivrednike koji pridonose stvaranju prihoda, uz uvjet da su zadovoljeni minimalni uvjeti. MeĊutim, nedostatak kapitala moţe oteţati potrebne investicije, a veći tekući troškovi povezani s usklaĊivanjem doveli su do zakljuĉka da je usklaĊenost od strane malih ulagaĉa moguća samo u odreĊenim okolnostima. Preporuke: o Podupirati poljoprivrednike u pokretanju organske proizvodnje hrane i primjeni za upravljanje kvalitetom, o odjel za ruralni razvoj (u preporuci formiran na razini Federalnog Agromediteranskog zavoda u Mostaru) izraĊuju priruĉnike i obrasce te osiguravaju obuku poljoprivrednika za upravljanje kvalitetom na toj razini. o osposobljavati poljoprivrednike da bolje razumiju upravljanje kvalitetom i certifikaciju, ukljuĉujući biljeţenje i upravljanje dokumentacijom. Uspostavljanje znaka kvalitete (organske proizvodnje hrane na ukupnom podruĉju BiH) donijelo je znatne rezultate u povećanju potrošnje proizvoda i ostvarivanju bolje cijene za proizvoĊaĉe. U HNŢ/K duţe vrijeme se proizvodi pod markicama „Krav“ „OK“ standardi, „Imo“ i u posljednje vrijeme „Agro bio cet“ Zagreb. Novi uvjeti sigurnosti proizvodnje i prerade hrane nameću obavezu uklapanja poput onog zvanog Global GAP. Organska poljoprivreda, u HNŢ/K znaĉajno je napredovala (Poĉetak organske proizvodnje sa prvim proizvodima upravo je bio u Stocu sa talijanskom vladinom organizacijom Ćefa), iako njezin udio u trţištu u većini zemalja ne prelazi 10%. Sasvim logiĉno, ovi novi prioriteti postali su sastavni dio politike EU-a. Od 1992. godine poljoprivredno-ekološke mjere jedan su od vaţnijih instrumenata koji pomaţu posjednicima EU-a. Dugoroĉno gledano, integrirano upravljanje gospodarstvom pristup je koji bi mogao posluţiti u svrhe cjelokupne strategije ruralnog razvitka prilikom kombiniranja poljoprivrednih aktivnosti s prirodnim resursima te upravljanjem okolišem. Prihvaćanje integriranog voĊenja gospodarstva takoĊer bi trebalo osposobiti poljoprivrednike da udovolje zahtjevima Opće poljoprivredne politike EU-a te da na taj naĉin profitiraju od poljoprivrednoorganskih potpora. 52 3.2.5. Poslovne veze između poljoprivrednika i potrošača Mali poljoprivrednici ne mogu biti samo proizvoĊaĉi hrane, već moraju preuzeti i dodatnu ulogu poduzetnika kako bi poboljšali svoj ţivotni standard i odmaknuli se od baziĉne poljoprivrede. Nadalje, poljoprivredna poduzeća trebaju pouzdanu domaću sirovinu kako bi poboljšale svoju meĊunarodnu konkurentnost. Sve je više dokaza da je ishod moguće postići komercijalno sposobnim poslovnim modelima, naĉinima kojima se stvara vrijednost unutar trţišne mreţe proizvoĊaĉa, dobavljaĉa i potrošaĉa, koji ukljuĉuju male poljoprivrednike i male i srednje poduzetnike. Takvi poslovni modeli za male poljoprivrednike i male i srednje poduzetnike moraju osigurati potrebne usluge za proizvoĊaĉe i osigurati pouzdanu opskrbu kupaca, a ujedno voditi raĉuna o visokim troškovima poslovanja i rizicima kojima su izloţeni kupci kada kupuju od velikog broja raspršenih poljoprivrednika i malih i srednjih poduzetnika. Cjelokupan uspjeh i razvoj poljoprivrede i proizvodnje hrane ovisi ne samo o individualnoj konkurentnosti poljoprivrednika i preraĊivaĉa nego i o njihovoj suradnji, poslovnom odnosu. Preporuke: o Podupirati programe lokalnih preraĊivaĉa i trgovaca koji se temelje na povećanoj upotrebi proizvoda sa prostora HNŢ/K. o Pomoći poljoprivrednicima u stvaranju ugovornih sporazuma s lokalnim preraĊivaĉima i trgovcima. o Organizirati sajmove i druge manifestacije u okviru kojih bi turisti imali priliku probati i kupiti visokokvalitetne poljoprivredne proizvode iz HNŢ/K (primjer sajma u Konjicu sa vlastitim proizvodima). o Olakšati potpisivanje ugovora za obezbjeĊenjehranom izmeĊu poljoprivrednika i turistiĉkih organizacija ( hotel, restorani i td.). Ĉesto poljoprivrednici imaju problema prilikom identificiranja trţišta za svoje sirovine ili, ako im to uspije, onda su financijski uĉinci umanjeni zbog većih troškova pristupanja tim udaljenim trţištima. S druge strane, preraĊivaĉi koji su suoĉeni s nedovoljnom obimu sirovine moraju se snalaziti nabavljajući je na drugim trţištima. MeĊutim, kako bi se potpuno iskoristili uĉinci tih mjera, vrlo je vaţno da preraĊivaĉi i turistiĉke organizacije povećaju upotrebu lokalno proizvedenih poljoprivrednih proizvoda. U HNŢ/K postoji organizirano više Zemljoradniĉkih zadruga i razliĉitih udruga kao nevladinih organizacija. No samo je nekoliko njih aktivno u poljoprivredi, a razina aktivnosti je niska. S obzirom na to da je najveća proizvodna snaga upravo u malim proizvoĊaĉima, njihovo udruţivanje u zadruge od iznimne je vaţnosti. Suradnja dopušta smanjenje troškova zbog boljeg pregovaraĉkog poloţaja i nabave većih koliĉina sredstava i opreme, poboljšanje kvalitete, skladištenja i pakiranja. Na izlaznoj strani skupine poljoprivrednika imaju bolji pristup trţištu zahvaljujući zajedniĉkoj promociji, prikupljanju resursa, mogućnosti opskrbe koliĉinama koje zahtijevaju kupci, lakši pristup zajmovima, donacijama i struĉnim savjetima te bolji pregovaraĉki poloţaj s drţavnim vlastima i preraĊivaĉkim poduzećima. 53 Proces pokretanja suradnje nije jednostavan i potrebno je razmotriti razliĉite probleme, kao što su: nedostatak poĉetnog kapitala, nevoljkost poljoprivrednika da osnuju zadruge jer ne prepoznaju njezine koristi, nedostatak upravljaĉkih kapaciteta na svim razinama zadrugarskog donošenja odluka, poslovanje u tranzicijskim trţišnim ekonomijama, loša prethodna iskustva s kooperantima tijekom socijalizma itd. Stoga postupak mogu olakšati javne agencije, ali moraju izbjegavati zamjenjivanje poljoprivrednika u samom procesu i predlaganje inicijativa koje ne mogu biti dobar i kljuĉni razlog da poljoprivrednici pokreću takve organizacije. Povećani pritisci konkurencije u poljoprivredi posljednjih godina prisiljavaju poljoprivrednike da prepoznaju potrebu za promjenom i inovacijom u svakodnevnim aktivnostima. U BiH, prema tome i HNŢ/K kao i u mnogim drugim europskim regijama, diversifikacija će srednjoroĉno biti jedini naĉin da se osigura pristojan prihod za mnoge male i srednje poljoprivrednike. Preporuke: o Formirati Odjel za ruralni centar (kada se stvore uvjeti na razini MPŠV) koji će obuĉiti poljoprivrednike da vladaju tehnikama opreme za preradu, da prerade svoje proizvode po niskim cijenama, na principima standarda za sigurnost hrane. o Budući Centar za ruralni razvoj trebao bi pomoći potencijalnom ruralnom poduzetniku pri pristupanju IPA fondovima radi diversifikacije aktivnosti. o Poticati preraĊivanje na poljoprivrednim gospodarstvima, kako bi se upotrijebila dodatna radna snaga i dodala vrijednost primarnim proizvodima. o Osigurati financijske poticaje za proizvodne i prodajne elemente, koristeći pristup javno-privatnog partnerstva za mala poduzeća sa standardima (HACCP standard). 3.2.6. Diversifikacija aktivnosti Sinergija s turistiĉkim aktivnostima i aktivnostima na otvorenom daje priliku za ponudu povezanih usluga. Povećana potraţnja za kvalitetom i moguće ponude novih proizvoda takoĊer su prilika za poljoprivrednike da povećaju svoju zaradu. Trţišno orijentirana poljoprivreda mora uzeti u obzir nove potrebe i trendove potrošaĉa. Tradicionalni usjevi i proizvodi ţivotinjskog porijekla moţda će se zamijeniti srednjoroĉno i dugoroĉno novim vrstama proizvodnje, u kontekstu trţišne potraţnje. Poljoprivredna zajednica mora promatrati trţišni razvoj tradicionalne i nove proizvode koji bi mogli povećati njezinu zaradu. PreraĊivanje na poljoprivrednom gospodarstvu omogućava korištenje dodatne radne snage kako bi se dodala vrijednost primarnim proizvodima. Kako potrošaĉi traţe kvalitetu i pouzdano porijeklo hrane, direktna je prodaja sve veći trend u Europi. Za poljoprivrednike to je ĉesto prilika da povećaju svoju marţu i kreiraju svoju 54 proizvodnju prema zahtjevima klijenata. Centar za ruralni razvoj (odjelenje u Agromediteranskom zavodu u Mostaru) i ostale sluţbe pomoći će poljoprivrednim skupinama da razviju modele direktne prodaje za svjeţu i preraĊenu hranu. 3.3. Ruralni turizam Definicija ruralnog turizma i seoskog turizma još nije definirana, iako u posljednje vrijeme ima pokušaja da se definicije konaĉno unificiraju i standardiziraju. Ruralni turizam je široki pojam koji oznaĉava svaku turistiĉku aktivnost unutar ruralnih podruĉja, odnosno obuhvaća razliĉite vidove turizma (lovni, ribolovni, turizam u parkovima prirode, zimski, seoski, ekoturizam, zdravstveni, kulturni.). Ruralni turizam ne mora stvarati dodatan prihod već moţe biti i profesionalna djelatnost. Posljednjih godina afirmacija privatnog vlasništva i, osobito u novije vrijeme, pridavanje veće vaţnosti poljoprivrednom sektoru i razvoju ruralnih podruĉja, radikalno su promijenili odnos prema razvoju hrvatskog kontinentalnog turizma, naroĉito u segmentu ruralnog turizma. Preteţiti broj hrvatskih kontinentalnih regija (ţupanija) i mikroregija (gradova i općina) za razvoj svog ruralnog prostora, u pravilu, odreĊuje dva strateška sektora, poljoprivredu sa šumarstvom te turizam. Agroturizam - uţi pojam od ruralnog turizma, a istovremeno širi pojam od turizma na poljoprivrednom domaćinstvu (seoskom gospodarstvu) i vezan je ambijent sela i njegove uţe okolice te sve njegove aktivnosti (poljoprivreda, manifestacije, gastronomija, folklor, etnologija, zanatstvo i ostala gospodarska aktivnost). Turizam na poljoprivrednom domaćinstvu (seoskom gospodarstvu) iskljuĉivo je vezan za poljoprivrednu aktivnost unutar domaćinstva, te ponudi proizvoda proizvedenih iskljuĉivo na takovom gospodarstvu. Turistiĉke usluge vezane su za ponudu smještaja i prehrane, ali i dodatnih aktivnosti kao mogućnost sudjelovanja u poljoprivrednim radovima, radionice starih zanata, mogućnost sudjelovanja u spremanju tradicionalnih jela. Turizam predstavlja iskljuĉivo dodatnu djelatnost. Vrlo ĉesto se ova kategorija naziva agroturizmom. Prema definiciji Vijeća Europe25, ruralni turizam je turizam na seoskom podruĉju sa svim aktivnostima koje se provode na tom podruĉju, a najvaţnije karakteristike takve vrste turizma su mirna sredina, odsutnost buke, oĉuvani okoliš, komunikacija s domaćinima, domaća hrana i upoznavanje seljaĉkih poslova. Razvoj ruralnog turizma temelji se na odrţivom razvoju, odnosno na revitalizaciji već postojeće tradicijske gradnje, odnosno baštine, kojoj se daje nova turistiĉka namjena. Ovaj oblik turizma nema potrebu za izgradnjom novih kapaciteta, već susreće se s izazovima kako na najbolji i najkvalitetniji naĉin iskoristiti postojeće strukture. No, bez obzira na definicije, bitno je ono što seoski turizam, agroturizam i ruralni turizam ĉini specifiĉnim i originalnijim od ostalih vidova turizma. 25 Konferencija EU-e o ruralnom razvitku (Salzburg, 12–14 Studeni 2003). 55 HNŢ/K u okvirima BiH, sigurno i šire putem razliĉitih vidova turizma ima najbolje mogućnosti ostvarivanja dodatne vrijednosti u ruralnim podruĉjima. Dakle , HNŢ/K spoj je mediteranskih i kontinentalnih podruĉja, mogućnosti korištenja velikog broja sunĉanih dana, zimskog ambijenta, turistiĉkih destinacija, raznih atrakcija i atraktivnosti. Boravak na selu u Hercegovini, u prirodi i s prirodom postaje apsolutni turistiĉki hit sa sve više pobornika ţeljnih bijega iz urbanih sredina. Agroturizam - turizam na domaćinstvu gdje postoji poljoprivredna proizvodnja nije više iluzija, već je stvarnost ovih podruĉja. Osim usluga smještaja na obiteljskim gospodarstvima moguće je doći na kraći, jednodnevni izlet, te uţivati u gastronomskom ishranom vlastitih proizvoda, pogotovo potpuno ambijentalne kuće izgraĊene od prirodnih materijala. Ruralna turistiĉka mjesta nude probati i kupiti odreĊeni tradicionalni proizvod: med, maslinovo ulje, vino, pršut, rakija, sir. Vrijednost se destinacije, prije svega, ogledava u ljubaznosti domaćina, originalnosti ponude, poloţaju smještaja, dobroj usluzi, razliĉitim aktivnostima, te povoljnoj cijeni. Sama ponuda agroturizma raznolika je i specifiĉna. I to od boravka u tradicionalno ureĊenim, ambijentalnim smještajnim kapacitetima, druţenja s ţivotinjama, sudjelovanja u seoskim radovima, pješaĉenja i voţnja biciklom, bavljenja ekstremnim sportovima, uţivanje u gastro ponudama (vino, pršut, sir, rakija), jednom rijeĉju idealno za aktivan i antistres odmor daleko od urbane civilizacije. Preporuke: o donošenje prostornog plana razvoja turizma u svim općinama i Gradu Mostaru, u svrhu oĉuvanja atraktivnih prirodnih resursa – pokretaĉa razvoja i poticanja odrţivog razvoja turizma. o trajna zaštita, implementacija i poštivanje visokih ekoloških standarda te dugoroĉno odrţiva valorizacija turistiĉkih potencijala. o edukacija managementa i svih zaposlenih u turizmu o izgradnja prometne infrastrukture i optimalna organizacija prometa u sluţbi turizma te podizanje kvalitete pratećih sadrţaja na prometnim pravcima i terminalima. o razvoj cjelovite ponude turistiĉke destinacije 3.3.1. Turistička obilježja HNŽ/K Uzevši u obzir ukupnu razinu potencijala i njezin turistiĉki razvoj HNŢ/K zauzima primat bliţeg i šireg okruţenja. Prostorna distribucija turistiĉkih atrakcija i atraktivnosti raspršena je u svih osam općina i gradu Mostaru. Temeljne karakteristike turizma su: 56 o Razvijena infrastruktura u BiH, odnosno HNŢ/K (planska autocesta u Koridoru Vc, modernizirana ţeljeznica, modernizirana MeĊunarodna zraĉna luka Mostar sa dobrim vezama sa domaćim i ino zraĉnim lukama); IzgraĊeni smještajni kapaciteti na destinacijama; o Zaokruţena ponuda usluga na destinacijama (sigurnost turista i lokalnog stanovništva, osigurane zdravstvene usluge za turiste i lokalno stanovništvo, turistiĉki infobiroi, osigurana opskrba strujom, vodom i telefonom na svim destinacijama uz korištenje alternativnih izvora energije, izgraĊeni kanalizacijski sustavi i odvoz otpada na svim destinacijama); o Bogata prirodna baština HNŢ/K (more, parkovi prirode i druga zaštićena podruĉja, planine, jezera, rijeke, grebeni i druga geološka obiljeţja, slapovi, raznovrsna klima, raznolikost flore i faune, posebice vaţne vrste istaništa); o Resursi vode i relativno ĉistog okoliša; - Bogata kulturno-povijesna baština HNŢ/K iz svih razdoblja (materijalna i nematerijalna), posebice baština pod zaštitom UNESCO-a; o Raspoloţivi smještajni i usluţni kapaciteti u turizmu (hoteli, moteli, restorani i drugi sadrţaji); o Raspoloţivi djelatnici u turizmu i ugostiteljstvu na raznim razinama do top menadţmenta; o Postojeća prometna infrastruktura (MeĊunarodna zraĉna luka Mostar, magistralne i regionalne ceste, ţeljeznica). Turističke destinacije: 57 3.3.2. Primarni turistički resursi Izletniĉki turizam proljeće-ljeto ima velike šanse za jednu potpunu revitalizacije turistiĉke ponude: velike šume, nevjerojatnu mreţu rijeka, kanjona, jezera, mlinova na vodi, planinarskih domova, utoĉišta divljih ţivotinja. Neretva duţine od 228 km, najduţa je rijeka u Hercegovini, grana se ispod planine Zelengore, silazi kroz brze i duboke kanjone, prima vodu iz Rakitnice, u Konjicu ulazi u glavnu dolinu, kojom putuje do mora. Konjic se dakle nalazi u centru, u dolini, predio okruţen velikim planinskim sistemom velikog interesa Putujući dalje svojim putem prema Mostaru, Neretva poslije Jablaniĉkog jezera, dobija vodu od rijeke Dreţanke. Dreţnica je dio planinske komponente Hercegovine, gdje se dakle nalaze planine Prenj, Ĉvrsnica i Ĉabulja koje se spuštaju prema dolinama rijeka Neretve, Dreţanjke i Dive Grabovice. Dolina Dreţanjke (od anonimne rijeke koja se poslije ulijeva u Neretvu) prolazi duţ duboke doline od 20 km duţine, gdje se nalaze razliĉita mala sela. Neretva prima Bunu, ĉiji se izvor nalazi nedaleko od Blagaja,ĉesta meta izleta mještana i turista, a uz obalu je ĉarobni turski gradić Poĉitelj i dakle, na podruĉju delte, pruţa se veliki park prirode Hutovo Blato, koncentrat bioloških rariteta, koji se poslije usmjerava prema moru. Prirodni park Hutovo Blato, je jedinstveni nacionalni park Hercegovine i predstavlja sigurno jedan od resursa sa najvećim potencijalima razvoja: više od 7.000 hektara vlaţne zone u delti Neretve, na samo 30 km od Mostara i 20 km od hrvatskog primorja, habitus izuzetno bogat biljnim i ţivotinjskim vrstama, nastanjen od bezbrojnih vrsta ptica, isprepleten gustom vodenom mreţom koja daje ţivot moĉvarnom sistemu i jezeru, od kojih je jedno vještaĉko jezero Svitava duţine preko 10 km. Park se nalazi jednim dijelom u Općini Ĉapljina i jednim djelom u Općini Stolac. Delta rijeke Neretve (20.000 hektara) karakteriše se kao zona koja predstavlja vaţne vlaţne biotipe zaštićene od ornitoloških, ihtioloških i botaniĉkih rezervi. Prirodni park Hutovo Blato se nalazi u tipiĉno krškom ambijentu, na lijevoj obali rijeke Neretve, uzvodno od rijeke Kupre, na lokalitetu Draĉevo. Hutovo Blato, raspolaţe sa raširenom mreţom pouĉnih plakata na lokalnom jeziku, diskretnu signalizaciju pravaca, i detaljan plan puteva i internih pravaca, realizovanih u malom broju. Park je opremljen sa 5 elektriĉnih ĉamaca za navigaciju po moĉvari. 58 Radi se o jednoj oĉuvanoj i zbog mnogih aspekata jedinstvenoj mediteranskoj moĉvari sa izobiljem vode, bogatom florom i faunom. Podruĉje je moĉvarno, izmenu ravnica i krških brda, prelazeći tako sa 2,5 do 578 metara nadmorske visine, sa razliĉitim uvalama koje se nalaze na 13-18 m ispod nivoa mora. Glavni dio (Gornje blato) je još zaštićen. Turističke destinacije: Najbogatiji istorijski umjetniĉki spomenik u niskoj dolini Neretve je, na jugu Hercegovine: srednjovjekovni gradić Stjepan grad u Blagaju, jedan od najoĉuvanijih u cijeloj regiji; prema Hutovom Blatu nalaze se pojedini lokaliteti u kojima su u toku nove arheološke iskopine, naroĉito u Desilu. Od interesa je i grad Ĉapljina, koji je bio naseljen još od starijih vremena i ĉuva nekoliko inetersantnih arheoloških mjesta iz rimskih vremena. Na kraju, nedaleko od Ĉapljine, jedan od dragulja turske arhitekture, je grad utvrda Poĉitelj, nedavno restauriran, mali, ali dragocjen grad muzej. Taĉka u kojoj će se preteţno zgusnuti turistiĉka prijemna ponuda je Konjic, naroĉito na Boraĉkom i Jablaniĉkom jezeru; osim 6 hotela i 2 postojeća kampa predviĊena je izgradnja dva hotela u Konjicu, od kojih jedan sa bazenom, jedan hotel u Jablanici i jedan kompleks bungalova na Boraĉkom. Ako teritorijalni brand sluţi da pruţi jaki i jedinstveni imidţ ukupnom HNŢ/K, potrebno je izraditi i predstaviti trţištu jasnu ponudu odmora, izgraditi ''proizvode'' (ne paket ponude što je sasvim nešto drugo) sastavljene od stvarnih teritorijalnih ponuda koje su najuţe moguće vezane za modele kojim teţi turistiĉka potrošnja. Za Dolinu Neretve glavni turistiĉki proizvodi se izgraĊuju oko pravih resursa, prirodno ambijentalnih, koje naravno, treba zaĉiniti dolinu i sa drugim mogućnostima, razliĉite, ali komplementarne za motivaciju kojoj se teţi, uz forsiranje jakih prednosti poloţaja. Glavni turistiĉki proizvodi mogu biti sljedeći: 59 Sportski turizam (ljetni): sportske aktivnosti koje zahtijevaju strast ali i pripremu, iskustvo i opremu. Ovdje mozemo navesti turistiĉke ponude: rock climbing, rafting, canoyng, mountain bike, paragliding, lov i ribolov. Ova grana okuplja preteţno mlade od 20 do 40 godina, i preteţno muškarce, srednjih ili srednje visokih prihoda koji su predani svom omiljenom sportu, kojem posvećuju vrijeme i novac tokom cijele godine, ĉitaju publikacije i posjećuju specijalizirane web stranice. Preporuke: Osigurati odrţivi razvoj ruralnog turizm, Poticanje, potpora i pruţanje logistiĉke pomoći graĊanima pri izgradnji i/ili rekonstrukciji objekata ruralnog turizma. Osiguranje uvjeta za dugoroĉni odrţivi razvoj ruralnog turizma u HNŢ/K, UnapreĊenje turistiĉkih proizvoda i usluga. UnapreĊenje znanja i vještina ljudskih resursa u turizmu. Specijalizacija i diversifikacija turistiĉkih proizvoda i usluga. Suradnja turizma i poljoprivrede na osiguranju sinergijskog uĉinka ruralnog turizma. (Zajedniĉka mjera turizma i poljoprivrede.) Oĉuvanje turistiĉke atrakcijske s naglaskom na zaštiti prirodne i kulturne baštine voĊenjem dokumentacije o turistiĉkim atrakcijama HNŢ/K. Oĉuvanje nematerijalne kulturne baštine. Poticanje razvoja receptivnih turistiĉkih agencija. Promocija HNŢ/K kao turistiĉke regije. Ekoturizam turizam: bez sportskih aktivnosti, ali sa dugim šetnjama na ĉistom zraku, istraţivanje, promatranje, fotosafari, izleti na lokalitete od arheološkog i kulturalnog interesa; Ambijentalni turizam : zajedniĉko sa prethodnim ovi turisti posjeduju ljubav prema ĉistom zraku i preferiraju aktivan odmor u pokretu: ipak imaju manje instrumentalan odnos sa prirodom, osjetljiviji su na ljepotu mjesta, sa sugestivnim pejzaţima, biodiverzitet, na ĉistoću elemenata; ĉesto su veoma obrazovane osobe, informirane, i prije polaska, zahvaljujući vodiĉima i web-u ali su i zahtjevnije što se tiĉe usluga mikro strukture, traţe karte staza, cijene opremljene odmorne zone, iznajmljivanje bicikla, konja itd.; osjetljivi su na općenitu prijemnu kvalitetu, polazeći od srdaĉnosti lokalnog stanovništva. Obiĉno, iako privilegiraju odmor u prirodi, ţele i da upoznaju lokalitete i mjesta od istorijske, umjetniĉke i kulturne vrijednosti, posjećujući muzeje, veoma su znatiţeljni prema lokalnoj tradiciji, autohtonim proizvodima, tradicionalnoj kuhinji Ruralni turizam: odmor u srcu prirode, na planinama oko Trnova ili u Dolini Dreţnice, na rubu Boraĉkog ili Jablaniĉkog jezera, u prirodi oko Ĉapljine ili Stoca, šetnje u prirodnim uslovima rijetke ljepote, uz izlet u obliţnje lokalitete i gradove. Radi se o segmentu koji mnogo veći od prethodnih, manje ''specijaliziran'', manje aktivan, ali od velikog interesa; u biti to su osobe koje ţele odmor u BiH, posjetiti Mostar, Ĉapljinu, Ĉitluk, Neum; Prozor/Ramu, Konjic, i mnoge druge lijepe stvari koje se nalaze izmeĊu njih, ali preferiraju da pronaĊu bazu, i samim tim noćiti, van grada, u prirodi, na obali jezera, u podnoţju planine; ovakav turista je taj radi kojeg je toskanski agroturizam postao poznat, posjećuju ga odrasli i starije osobe, ne ţeli da frenetiĉno posjećuje nego da upozna sve do kraja dio po dio, zanima ga lokalna kuhinja, ĉesto je gurman, privlaĉe ga tipiĉni proizvodi, oĉaran je lokalnim kulturnim manifestacijama koje su saĉuvale izvornost. 60 Zimski turizam (skijanje) je djelomiĉno razvijen u na planinama koje okruţuju Prozor/Ramu (Makljen) i Konjic, ali nudi nesaagledive turistiĉke ponude (pogotovo Makljen). Dakle, ovaj vid turizma povlaĉi za sobom ponudu organskih poljoprivrednih proizvoda, veliki broj noćenja, te drugih usluga i atraktivnosti. Izletnički turizam je poseban turistiĉki proizvod, ali koji ne treba podcjenjivati jer u skoroj budućnosti vjerojatno najprodavaniji; obuhvata sve druge ali je okrenut turistima koji su našli sjedište svog odmora u drugim lokalitetima (Mostar, Menugorje, Sarajevo) pokrenuti preteţno iz drugih razloga (kultura, religija itd.). Ovaj je turistiĉki segment je u manje vaţnoj perspektivi, jer ima nisku ekonomsku dobit i veliki društveno ambijentalni udar; ali to su turisti koje realno, u skoroj budućnosti, moţemo da oĉekujemo u velikom broju obogaćenjem asortimana ponunenog odmora sa obliţnjim izletima, u ĉijoj blizini postoji Dolina Neretve koja nudi sve i za svaĉiji ukus, od jednostavnog ''obroka sa pogledom'' u Blagaju i Počitelju, od avanturistiĉkog dana na raftingu u Konjicu, ili na kanjonu sve do fotosafarija na brodiću u Hutovu Blatu. Vjerski turizam: tu je fenomen MeĎugorja, sa svojih milijun i više noćenja i dnevnih izleta, velikodušni domaćin hodoĉasnika iz cijele okolne oblasti. Posjetitelji su idealni klijenti restorana i prodavnica sa suvenirima. Vaţnost ekskurzijskog turizma, prije svega za blisku budućnost, zahtjeva jedan plan trajnog promoviranja osnovnog porijekla podruĉja, tj. iznova promovirati Mostar, MeĊugorje i Neum; jedna inicijativa jako korisna i ne previše komplikovana mogla bi biti organizacija Educational Tour (jedan dan) u dolini pozivajući specijalizirane agencije (iz gore navedenih gradova) da organiziraju ekskurzije, pomaţući im da otkriju mjesta i atrakcije koje vjerojatno ignoriraju ili kojima ne daju toliku vaţnost. 3.3.3. Mjere za razvoj ruralnog turizma Mjere potpore i poticanja razvoja ruralnog turizma uglavnom su financijske i organizacijske. U tom smislu valja izdvojiti dvije razine takvih potpora: o sa razine FBiH i one koje mogu biti dopunjene sredstvima iz pretpristupnih fondova i meĊunarodnih institucija, o potpore sa razine HNŢ/K i jedinica lokalne samouprave. U fokusu su potpore (IPA) i razliĉiti fondovi prekograniĉne suradnje26. Program IPA sastoji se od pet sastavnica od kojih je jedna Ruralni razvoj (IPARD) kojem je dodijeljeno 18% od ukupnih sredstava ovog fonda. Budući da je ruralni turizam vaţan za ekonomski, socijalni i kulturni razvoj ruralnih podruĉja, to će prema IPARD strategiji biti prihvatljiva ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za turistiĉke usluge, poput soba, WC-a i 26 Nova, reformirana poljoprivredna politika" (Luxembourg, lipanj 2003.) Sveobuhvatna reforma ZPP koja je uključila jačanje politike ruralnog razvitka u financijskom smislu 61 ostalih prostorija, ukljuĉujući objekte za uzgoj ţivotinja u turistiĉke svrhe, objekte za rekreaciju, turistiĉke kampove, poboljšanje objekata na otvorenom (za jahanje, sportski ribolov na kopnenim vodama, voţnju biciklom , ekostaze), obnovu starih zgrada (starih podruma, mlinova i ostalog). PredviĊena su i ostala ulaganja koja će indirektno pogodovati razvoju ruralnog turizma, kao što su ulaganja u tradicijske obrte i u direktnu prodaju poljoprivrednih proizvoda. Na podruĉju Ţupanije/Kantona predlaţe se formiranje „Centra za ruralni razvoj“ koji bi omogućio i pruţanje pomoći sudionicima u uspješnijem korištenju sredstava iz fonda IPARD. To se moţe postići pomaganjem u pripremi projektnih zahtjeva za IPARD i pruţanjem komplementarne financijske pomoći radi osiguranja uspješnog pristupa IPARD-u. To se poglavito odnosi na izgradnju i/ili rekonstrukciju: o svih smještajnih objekta u ruralnom prostoru, a osobito turistiĉkih obiteljskih seljaĉkih gospodarstava, te soba, stanova ili kuća za iznajmljivanje; o turistiĉkih seljaĉkih gospodarstva koja nude usluge prehrane i pića, te ostalih ugostiteljskih objekata koji su oblikovani na tragu tradicijskog graditeljstva i tradicijskog ureĊenja interijera koji nude i dio tradicijskih jela; o objekata i slobodnih prostora sportsko-rekreacijske i kulturne namjene; o ostale turistiĉke infrastrukture u ruralnom prostoru. 62 Politička/Political Slobodnija svjetska trţišta otvaraju mogućnosti izvoza, ali predstavljaju i prijetnju ukoliko poduzetnici ne budu konkurentni Status BiH kao potencijalne zemlje kandidata za ĉlanstvo u EU Ekonomska / Economic Razvoj ruralnih podruĉja i njegova diverzifikacija ukoliko je konbinirana s poljoprivrednom i drugim djelatnostima imaju kljuĉnu ulogu u revitalizaciji ruralnih podruĉja. Socijalna / Social Veliki dio stanovništva ruralnih podruĉja u djelatnosti uvjetovan je samo poljoprivrednim aktivnostima. Turistiĉke i druge aktivnosti popravljaju socijalni status stanovništva. Tehnička / Tehnological Tehniĉko tehnološki aspekti uglavnom su fokus problema ruralnih naselja. Nema znaĉajnijih niti manjih, niti većih kapaciteta koji bi mogli okupiti stanovnike u lancu industrijske proizvodnje. Pravna /Legal Usloţnjena je administracija i destimulirajuća za otvaranje novih pravnih subjekata. Okolišna / Environmental Jedan od fokusa problema moţe biti nesavjesna briga o okolišu i uopće oĉuvanju biodiverziteta HNŢ/K. Najznaĉajnije prirodne i ekološke destinacije su ugroţene. Prednosti/Strenghts Pogodni prirodni uvjeti (tla, klima,vode). Velike nezagaĊene površine(livade,pašnjaci, šume, oranice,kraška podruĉja i dr.). Izrada, usvajanje i promocija jedinstvenog vizualnog identiteta. Ponuda selektivnih oblika turizma u HNŢ/K. Povećanje koliĉine i kakvoća poljoprivrednih proizvoda koji se nude u ruralnom turizmu. Poticanje suradnje izmeĊu turizma, kulturnog sektora i aktivnosti u ruralnom razvoju. Slabosti/Weaknesses Nedostatak fondova za ove djelatnosti Visoki trošak proizvodnje – mali prinosi Slabo znanje-svijest proizvoĊaĉa i potrošaĉa o vrijednostima prirode, bioraznovrsnosti, kakvoći proizvoda zdrave prehrane Slabo razvijeno-nepovezano domaće trţište Nesigurni poticaji – nedosljedna politika Mogućnosti/Opportunities Povećanje koliĉine i kvalitete proizvodnje Povećanje konkurentnosti domaće proizvodnje Ulaganje u trţnu infrastrukturu s ciljem stvaranja stimulativnog okruţenja za domaće proizvode. Prijetnje/Threats Pritisak masovnog turizama NeizgraĊen sustav gospodarenja otpadom (sakupljanje, transport i odlaganje). Neodgovarajuća zakonska regulativa o okolišu (izostanak integracije politike zaštite i oĉuvanja okoliša). Spori napredak u unapreĊenju ruralne infrastrukture. Nedostatak pouzdanih statistiĉkih podataka o ruralnim podruĉjima. Niski stupanj organizacije ruralnog civilnog društva. 63 4. MOGUĆNOSTI I ZAPREKE RAZVITKU POLJOPRIVREDE RURALNIH PODRUČJA HNŽ/K 4.1. Program za prilagodbu u EU Harmonizacija zakonodavstva i izgradnja odgovarajućih institucija predstavljaju osnovne preduvjete za integraciju svake zemlje u EU. Poljoprivreda, ukljuĉujući bezbjednost hrane, predstavlja najšire podruĉje zakonodavstva EU. Nacionalni program predviĊa donošenje novih zakona i podzakonskih propisa, kao i institucionalnu podršku za njihovu implementaciju, ukljuĉujući plan zapošljavanja i potrebna sredstva27. Poljoprivreda i ruralni razvoj donosi plan harmonizacije zakonodavstva u tri poglavlja: o ureĊenje trţišta i direktnih plaćanja, politike ruralnog razvoja, finansiranja Zajedniĉke poljoprivredne politike i pitanja formiranja agencije za plaćanja, politike kvaliteta i organske poljoprivrede; o ureĊenje oblasti bezbjednosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike; o plan harmonizacije u oblasti ribarstva. U dijelu Program za integraciju koji se odnosi na ureĎenje trţišta i direktna plaćanja, predmet je najnovije reforme u EU kojom se objedinjava većina postojećih trţišnih organizacija u jedinstvenu, što je ureĊeno Regulativom EC (Celex 32007R1234). U politici ruralnog razvoja, pored donošenja seta zakona koji se uklapaju u EU principe, u kratkoroĉnim prioritetima su izrada Programa ruralnog razvoja FBiH (RS je donijela Program ruralnog razvoja), a u srednjoroĉnim planovima su implementacija Programa, koji će sadrţavati i mjere koje će se finansirati iz IPARD podrške za ruralni razvoj. Vaţno mjesto u implementaciji nove agrarne politike imaće agencija za plaćanje, za ĉije će se formiranje obaviti neophodne pripreme u okviru kratkoroĉnih prioriteta, kako bi se agencija uspostavila u FBiH tokom 2012. godine. U oblasti horizontalnih mjera, kao što su organska poljoprivreda, politika kvaliteta, drţavna pomoć i mreţa raĉunovodstvenih podataka, neophodna je potpuna harmonizacija zakonskih propisa sa Acquis EU do pristupa. U oblasti bezbjednosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike, predviĊeno je u kratkoroĉnim prioritetima donošenje brojnih zakonskih i podzakonskih propisa koji će biti 27 Europska konferencija o ruralnom razvitku (Cork, studeni 1996.) Agenda 2000 - Reforma ZPP (Berlin, ožujak 1999.) Najvažnije izmjene glede primjene politike ruralnog razvitka na cijelom području EU. 64 usklaĊeni sa zakonodavstvom EU. Pored toga, nastavlja se jaĉanje Uprave za veterinu formiranjem novih jedinica, te jaĉanje dijagnostiĉkih kapaciteta. U fitosanitarnoj sluţbi se, u okviru kratkoroĉnih prioriteta, predviĊa jaĉanje kapaciteta Fitosanitarne uprave. U periodu od 2012. do 2017. (srednjoroĉni prioriteti) oĉekuje se zaokruţivanje, usklaĊivanje i harmonizacija zakonodavstva s Acquis communautaire u oblasti veterinarske politike, zootehnike i fitosanitarne politike, ukljuĉujući sjeme i sadni materijal i zaštitu biljnih sorti. S obzirom na perspektivni pristup BiH Europskoj uniji, cjelokupne nacionalne i regionalne odrednice vezane za ruralni razvoj moraju se uskladiti s principima definiranim u pristupu ruralnom razvoju EU-a. Tijekom godina prioriteti EU-a i CAP-a oblikovani su razliĉitim strateškim odlukama i dokumentima: Agenda 2000, Kopenhagen, Göteborg, Solun. Ono što se zajedniĉki zove Lisabonska strategija obuhvaća glavne orijentacije nove politike Europske unije u vezi s ruralnim razvojem. U zakljuĉcima iz Göteborga naglašava se da se gospodarstvo mora paralelno kretati s kontroliranim iskorištavanjem prirodnih resursa i razinom otpada, odrţavajući bioraznolikost, ĉuvajući ekosustave i izbjegavajući opustošenost. Iako je ponovno potvrdila potrebu za ravnoteţom izmeĊu okoliša i konkurentnosti, u Lisabonskoj strategiji naglasak je na stvaranju radnih mjesta, ruralnom gospodarskom rastu i poduzetništvu. Toj je strategiji cilj povećati konkurentnost poljoprivrede smanjenjem zajamĉenih cijena i kompenzirati poljoprivrednike znaĉajnijim subvencijama. Novi CAP (Common Agricultural Policy – Zajedniĉka poljoprivredna politika) poljoprivrednike usredotoĉuje na njihovo poslovanje i stavlja naglasak na trţišnu orijentaciju, a ne toliko na trţišnu potporu; nešto poduzetniji pristup koji zahtijeva promjenu kulture i radnih navika. No, poduzetništvo je zamišljeno u okviru ruralnog razvoja, koji je glavni dio Lisabonske strategije. Stoga je iznimno vaţno da HNŢ/K razvije ruralnu razvojnu politiku ĉiji bi cilj bio pomagati svim zainteresiranim stranama koje bi se progresivno usklaĊivale s tim orijentacijama i srodnim direktivama EC-a. Osim toga, BiH, prema tome i HNŢ/K i sada su dostupni IPA i strukturalni fondovi koji predstavljaju velike financijske prilike, uz uvjet da predloţeni projekti odgovaraju odreĊenom broju kriterija koji proizlaze iz ruralnih razvojnih prioriteta EU. U tom bi kontekstu HNŢ/K, koji će imati ovu Strategiju, usklaĊenu s europskom poljoprivredom i politikom ruralnog razvoja, predstavljati znatnu prednost u pogledu apsorpcijskog kapaciteta i trţišnog pristupa pretpristupnim i strukturalnim fondovima EU u odnosu na druga podruĉja u BiH. Temeljna premisa strategije jest da su znaĉajnije promjene, potrebne za razvoj ruralnih podruĉja, moguće jedino većim poboljšanjima uvjeta ţivljenja i radnih uvjeta svojih stanovnika.Razvojna vizija ruralnih podruĉja ukljuĉuje stalna unapreĊenja u kvaliteti ţivljenja stanovnika s odgovarajućim smanjenjem razlika u standardu ţivljenja izmeĊu urbanih i ruralnih podruĉja. Ruralna su podruĉja vrlo vaţna i atraktivna mjesta za rad i ţivot, samo s dobro razvijenim gospodarskim prilikama sukladno lokalnim uvjetima i karakteristikama, s dinamiĉkim poveznicama izmeĊu sela, malih gradova i gradskih podruĉja. Ruralna podruĉja pridonose razvoju cjelokupnog gospodarstva. Ona se mogu brzo prilagoditi gospodarskim, društvenim, kulturnim, ekološkim i tehnološkim promjenama i potpuno se 65 integrirati u otvorenu trţišnu ekonomiju. Ruralna se podruĉja kontrolirano razvijaju odrţavajući ravnoteţu izmeĊu gospodarskog napretka, ekološke zaštite i socijalne stabilnosti ruralnih zajednica. Temeljne premise ruralnog prestruktuiranja su: o Ponovno definiranje i postavljanje aktivnosti postojećih institucija radi bolje primjene novih programa i mjera za razvoj ruralnih podruĉja. o Jaĉanje financijskih i ljudskih resursa ţupanijske/kantonalne i lokalne administracije u svrhu primjene politike i programa ruralnog razvoja. o Primjena principa EU u razvoju i provedbi programa ruralnog razvoja na regionalnim i lokalnim razinama. 4.2. Zahtjevi EU u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja 4.2.1. CAP i evropski integracioni proces Zajedniĉka poljoprivredna politika (Common agricultural policy – CAP) je kompleksan sistem pravnih propisa, budţetske podrške i direktnih javnih intervencija koje utiĉu na stanje u poljoprivredi i ruralnim sredinama Evropske unije. Implementacijom CAP-a postignut je najviši mogući stepen integracije zemalja ĉlanica. To znaĉi da su ĉlanice odluĉile da se ta politika reguliše iskljuĉivo preko zajedniĉkih organa i da se za nju obezbijedi zajedniĉki budţet. CAP je formirana već Rimskim ugovorom iz 1958. godine kojim je definisana Evropska ekonomska zajednica. U tih pedeset pet godina, CAP je znaĉajno uticala na razvoj poljoprivrede, a generalno i na razvoj evropskih integracionih procesa. 28 Usljed razlika u obimu i naĉinu sprovoĊenja mjera na podruĉju agrarne politike, ukljuĉivanje novih zemalja u EU je izazov za svaku zemlju, a pogotovo za manje zemlje, koje su privredno manje razvijene i po pravilu ne ulaţu puno u poljoprivredu. Proces integracije u CAP sastoji se iz harmonizacije zakonodavstva, izgradnje i jaĉanja institucija i reforme politike. o Harmonizacija zakonodavstva. Zemlja kandidat mora biti sposobna da po pristupu sprovodi cjelokupnu pravnu regulativu u odreĊenom podruĉju. CAP je utemeljen uredbama (regulative) koje nije potrebno direktno ugraĊivati u pravni poredak zemlje kandidata, ali se one moraju u potpunosti sprovoditi. Mjere CAP-a veoma su zahtjevne u pogledu institucionalne izgradnje i implementacije (finansijski postupci, informatika, kontrola, monitoring), pa i u pogledu razumijevanja i programiranja mjera, ĉak i za 28 Radi se o konceptu multifunkcionalne uloge poljoprivrede kakav je u cilju stvaranja bududeg europskog modela poljoprivrede kroz dalju reformu Zajedničke poljoprivredne politike (CAP), nakon konferencije u Seattleu (1999) traži EU. 66 administraciju, a pogotovo za same korisnike. Zato je preporuĉljivo da se i prije pristupa pravni sistem prilagodi izvoĊenju mjera, što zahtijeva i ozbiljne reforme i suštinska prilagoĊavanja. o Institucionalna izgradnja. Visoki standardi modernih javnih politika ugraĊeni su u sistem implementacije CAP-a. Agencije za plaćanje, sistem informativnoadministrativne kontrole i druge institucije i aktivnosti moraju biti izgraĊene do pristupa, što zahtijeva i znaĉajne administrativne, finansijske i kadrovske promjene. Za zemlju kao što je BiH to praktiĉno znaĉi cjelovitu i zahtjevnu modernizaciju javnih poslova u oblasti poljoprivrede. o Reforma politike i podrška prestrukturiranju. Cilj je uspješnog prilagoĊavanja da se smanje negativni, a pojaĉaju pozitivni uĉinci EU integracija. Po pravilu, u svakoj zemlji znatan dio mjera nije kompatibilan sa CAP-om, pa bi njihovo zadrţavanje do samog pristupa davalo pogrešne signale korisnicima. Potrebno je naglasiti da preuzimanje EU mjera moţe podrţavati prestrukturiranje sektora i njegovo prilagoĊavanje. Zato je racionalno i korisno da se politika postepeno prilagoĊava principima i zahtjevima CAP-a. To nije moguće bez reforme politike i budţetskog jaĉanja podrške poljoprivredi. Preuzimanje CAP-a zahtijeva i njeno detaljno poznavanje u smislu koncepcije, pravnog poretka i institucionalne podrške. Sva tri elementa moguće je jaĉati i sa dobro pripremljenom i izvedenom pretpristopnom podrškom. Ukljuĉivanje u CAP je posebna tema i jedno od najteţih pitanja u pregovorima za pristup EU29, jer je potrebno ispuniti visoke pravne i institucionalne uslove, a iznos sredstava u okviru CAP-a za pojedinu zemlju definiše se kroz pregovore. 4.2.2. Razvoj i reforme CAP-a CAP je u pet decenija prošla kroz razliĉite faze i promjene. Ciljevi se od poĉetka formalno nisu promijenili, a prioritetno se odnose na osiguravanje dohotka ruralnom stanovništvu, stabilizovanje trţišta i podizanje produktivnosti i konkurentnosti proizvodnje hrane. U posljednjih 10 godina, posebno mjesto ima znaĉaj koji poljoprivreda ima za ţivotnu sredinu i bezbjednost hrane. Argumenti za podršku zasnovani su na konceptu postojanja trţišnih nedostataka odnosno priznavanju drugih vaţnih neekonomskih funkcija poljoprivrede, koje trţište ne reguliše, a mogu imati znaĉajnu društvenu ulogu. U tom se smislu govori o EU modelu, pa i o odrţivom razvoju poljoprivede. Opšti ciljevi nikad nisu bili dovedeni u pitanje. CAP je bilo i ostaje konfliktno pitanje EU29zbog mjera agrarne politike i njihovih efekata. Baziĉni koncept podrške temeljio se više 29 Npr. od 2001., Program za poljoprivredu i ruralni razvoj procesa stabilizacije i pridruţivanja EU (SAPARD) godišnje je podrţavao ruralni i poljoprivredni razvoj u Slovaĉkoj sa oko18 miliona €, u MaĊerskoj sa oko 38 miliona € i u Sloveniji sa oko 6,5 miliona €. Njegov je zadatak pripremiti zemlje kandidate za njihovo ukljuĉivanje u CAP i zajedniĉko trţište. 67 godina na cjenovnoj podršci. To znaĉi da je EU visokom uvoznom zaštitom podigla otkupne cijene glavnih poljoprivrednih proizvoda znatno iznad nivoa koji bi definirao trţište, a onda bi se cijene stabilizirale izvoznim potporama i razliĉitim intervencijama na unutrašnjem trţištu. Visoke cijene su doprinijele podizanju proizvodnje i prestrukturiranju poljoprivrede, ali su, kada je EU postigla status neto izvoznika hrane, troškovi odrţavanja tih cijena porasli do te mjere da je takva politika bila finansijski i politiĉki neodrţiva. Rasla je kritika meĊunarodne zajednice zbog uticaja kojeg je ovakva politika EU imala na svjetskom trţištu. Sa visokim izvoznim subvencijama i dodatnom proizvodnjom i ponudom EU je sniţavala cijene na svjetskom trţištu i tako oteţavala razvoj poljoprivrede u drugim zemljama. Visoke cijene proizvoda stimulirale su potrošnju proizvodnih inputa, pa i koncentraciju proizvodnje, što je imalo negativan uticaj na ţivotnu sredinu. Od visokog budţeta, koji je neko vrijeme ĉinio 70% ukupnog budţeta EU, najviše koristi imali su veliki proizvoĊaĉi nekih osjetljivih kultura, kao što su ţitarice, mlijeko, šećer i goveĊe meso. Oko 80% podrške išlo je u ruke 20% proizvoĊaĉa. Najveću korist imale su poljoprivredno najrazvijenije ĉlanice (Francuska, Danska i Irska), koje i danas iz EU budţeta više dobijaju nego što u njega uplaćuju. Takvoj raspodjeli protive se posebno Velika Britanija, Švedska i Holandija, koje su neto davaoci u EU budţet. Sve nove zemlje sa niţim bruto društvenim proizvodom imaju pozitivan budţetski bilans sa EU. Sve te kritike vodile su do postepenih reformi i promjena koje otklanjaju negativne uĉinke na trţište, a odrţavaju distribuciju koristi od CAP-a meĊu zemljama. Najprije je proizvodnim kvotama fiksirana proizvodnja mlijeka, što je do tada bio najveći budţetski problem. Onda su se poĉele plaćati površine koje se ne obraĊuju (set aside), s ciljem da se smanji pritisak proizvodnje na trţište. Druga i znaĉajnija reforma je ona iz 1992, koja je sprovoĊena pod pritiskom meĊunarodnih trgovinskih dogovora (danas STO) i koja je, uz sniţenje nivoa cijena, uvela direktna plaćanja po ha površine i grlu stoke i dala poseban znaĉaj politici ruralnog razvoja. Proširenje EU, novi zahtjevi ĉlanica STO, pa i definiranje nove uloge poljoprivrede u društvu, uvjetovali su nove reforme zapoĉete 2003., a završene 2008. godine. Suština tih novih reformi je dalja trţišna deregulacija, uvoĊenje principa da se direktna plaćanja farmerima ne veţu za obim proizvodnje i jaĉanje politike ruralnog razvoja. Postojeći model CAP-a ima pravnu i budţetsku osnovu do 2013. godine, nova će podloga biti definirana 2012. i moţe donijeti i znaĉajne promjene. Osnovna dilema sa kojom se susreće EU je argumentacija i vizija agrarne politike, izbor mjera, odnos izmeĊu zajedniĉkog i nacionalnog finansiranja, a pogotovo obim ukupnih sredstava za poljoprivredu. Zbog stalnih promjena, CAP je za sve zemlje kandidate pokretna meta. To pogotovo vaţi za sljedeća proširenja iako su dosadašnje reforme pokazivale odreĊenu stabilnost u promjenama. Glavni koncept politike ostaje, pogotovo sistem implementacije mjera, dok promjene koje se dešavaju uvijek nose elemente prethodne politike. Tako se glavni obrisi budućih mjera mogu u odreĊenoj mjeri predvidjeti. 68 Pregled sadašnje, pa i potencijalne buduće politike, kojoj se mora prilagoditi BiH, prema tome i HNŢ/K poljoprivreda, obraĊuje se u okviru dva glavna stuba CAP-a: o direktna plaćanja i trţišne intervencije, o politiku ruralnog razvoja. . Buduća CAP, kojoj će se morati prilagoditi i agrarna politika BiH, temelji se na novoj ulozi poljoprivrede i ruralnog razvoja, što je posebno naglasila i ova Strategija. Potrebno je posebno istaći jaĉanje uloge mjera ruralnog razvoja, nove uvjete za politiku direktnih plaćanja, kao i minimiziranje trţišnih intervencija na razini osiguravanja trţišta u kriznim situacijama. Pregled sadašnje, pa i potencijalne buduće politike, kojoj se mora prilagoditi BiH, prema tome i HNŢ/K poljoprivreda, obraĊuje se u okviru dva glavna stuba CAP-a. Prvi stub je sastavljen od razliĉitih mjera, koje direktno ili indirektno podrţavaju dohodak u poljoprivredi, a imaju manji ili veći uticaj na trţište i cijene. U osnovi se politika dijeli u dvije velike grupe: direktna plaćanja i trţišne intervencije. Ostale mjere, kao što su opće usluge, socijalni transferi i sliĉno, nisu predmet CAP-a. Njih je, kao i neke mjere ruralnog razvoja, moguće izvoditi u obliku drţavne podrške (state aid), što znaĉi da ih u cjelini finansira zemlja ĉlanica, ali je potrebno dobiti dozvolu Evropske komisije u smislu da te mjere ne bi ugroţavale konkuretnost na zajedniĉkom trţištu. 4.2.3 Direktna plaćanja Direktna plaćanja su u fazi promjena. Reforma iz 2003. godine dovela je do velikih razlika izmeĊu zemalja ĉlanica u naĉinu i izboru mjera u toj grupi. Trenutno je dozvoljeno imati dio plaćanja u obliku jedinstvenih plaćanja za poljoprivredna gospodarstva na osnovu povjesnog prava, a dio je ostatak nekadašnjih proizvodno vezanih plaćanja na površinu i po grlu. U postupku pregleda CAP-a u 2007. i 2008. godini (s neobiĉnim nazivom „health check”, što bi u slobodnom prevodu znaĉilo zdravstveni pregled) proizvodno vezana plaćanja će se uglavnom ukinuti, ostat će moţda samo još plaćanja za krave i ovce, jer se tom proizvodnjom odrţavaju brdska i planinska podruĉja, pa bi njihovo ukidanje bilo štetno za neprivredne ciljeve CAP-a 30. Pašnjake i podruĉja sa livadama moguće je odrţavati samo gajenjem stoke (preţivara), što oĉigledno zahtijeva i dodatnu potporu. Jedistveno plaćanje za poljoprivredna gospodarstva (single farm payment) na osnovu povjesnih prava ima dva osnovna oblika. Prvi je da gospodarstva koja su u nekom referentnom periodu dobivala potporu za odreĊene proizvode (npr. mlijeko, ţitarice), isti 30 . Jedinstveno pladanje po gospodarstvu, ne bi trebalo biti uslovljeno proizvodnjom bilo kojeg specifičnog proizvoda, kako bi poljoprivrednik mogao slobodno odabrati što de proizvoditi na svom zemljištu, uključujudi i proizvode koji su još uvijek pod režimom proizvodne potpore, te na taj način jačati tržišnu orijentaciju. Izvor: Reg EC 1782/2003 (CAP Reform) 69 iznos sredstava mogu dobivati i nadalje, ali zato mogu proizvoditi i druge kulture (otud i naziv proizvodna nevezanost - decoupling). Po sadašnjim rezultatima i prognozama takav sistem potpore vodi u ekstenziviranje i prestrukturiranje proizvodnje, jer proizvoĊaĉi nisu više stimulirani za veći obim odreĊene proizvodnje. Ostaju i velike razlike u prosjeĉnom iznosu plaćanja po ha izmeĊu zemalja ĉlanica (od 100 eura u baltiĉkim zemljama do 500 eura u Belgiji i Grĉkoj), a još više izmeĊu pojedinih gospodarstava unutar jedne zemlje. Drugi oblik, zvani regionalni model, prilagoĊen je za nove ĉlanice EU, one koje su ušle u EU poslije reforme iz 2003. godine. Po vaţećoj legislativi, taj model bi mogla izabrati i BiH. Po tom modelu, za kojeg se upotrebaljava naziv SAPS – šema pojednostavljenih plaćanja na površinu (simplified area payment scheme), na poseban naĉin definira se ukupan iznos za direktna plaćanja, onda se taj iznos dijeli sa poljoprivrednim površinama, za koje se oĉekuje da će gospodarstvo aplicirati za potporu. U suštinskom smislu politika ruralnog razvoja ima temeljne segmente: Sadrţi mjere za jaĉanje konkurentnosti; podrţavaju se razliĉite kapitalne investicije u proizvodnji i preradi poljoprivrednih proizvoda, kao i šumarstvo; zemljišne operacije, investicije u ljudske resurse, u unapreĊivanje kvaliteta i bezbjednosti hrane. Ukljuĉuje mjere za odrţivo gospodarenje resursima. To su razliĉita direktna plaćanja za pokrivanje troškova za proizvodnju, koja omogućuje bolje odrţavanje ţivotne sredine (agroekološke mjere) ili za proizvodnju na podruĉjima sa ograniĉenim mogućnostima za poljoprivredu, kao i za odrţive sisteme šumarstva, potporu većoj razini zaštite i dobrobiti ţivotinja i drugo. Ukljuĉuje mjere za poboljšanje kvaliteta ţivota i širenje ekonomskih aktivnosti na selu, to su mjere koje prevazilaze okvire poljoprivrede i šumarstva; moguće je podrţavati razliĉite projekte u gradnju ruralne infrastrukture, u osnivanje mikropreduzeća, odrţavanje kulturne i prirodne baštine i drugo. Politika direktnih plaćanja poslije 2013. Lider pristup, nije skup mjera nego naĉin godine još nije odreĊena. Prijedlozi idu od kako da se doĊe do specifiĉnih programa. Podrţava se organizoiranjem lokalnih ukidanja do uvoĊenja jednostavnog plaćanja akcionih grupa, recimo lokalnih po ha jednakog za sve ĉlanice EU do zajednica, koje se udruţe za sprovoĊenje udruţivanja u sistem plaćanja politike specifiĉnih projekata iz skupa navedenih ruralnog razvoja (kombinirana s mjera. agroekološkim plaćanjima i plaćanjima za podruĉja s ograniĉenim mogućnostima za poljoprivredu). U nekom obliku sustav direktnih plaćanja će sigurno ostati, ali će se pooštriti uvjeti za dobivanje tih sredstava, a vjerovatno će te mjere biti kofinansirane iz EU i nacionalnog budţeta ĉlanica. Već sada poljoprivrednici za direktna plaćanja moraju ispunjavati odreĊene uvjete koji su vezani za oĉuvanje ţivotne sredine, bezbjednost hrane i zaštitu dobrobiti ţivotinja. IzvoĊenje direktnih plaćanja je veoma kompleksan sistem, za koji je potrebno obezbijediti veoma sloţenu kontrolu površina, stoke, aplikacija i finansijskih tokova. To je jedan od teţih institucionalnih zahtjeva za uspješnu integraciju. Stoga je racionalno da, HNŢ/K poĉne 70 postepeno izvoditi sliĉne mjere i graditi sistem implementacije, bez obzira na razinu F BiH i BiH u cjelini. Poseban problem je kontrola površina, pogotovo planinskih pašnjaka. 4.2.4. Tržišne intervencije Trţišne intervencije su u postupku deregulacije, koji se neće završiti promjenama poslije 2013. Raspon mjera je veoma velik, od spoljno trgovinske regulative, interventnog otkupa i drugih oblika povlaĉenja proizvoda sa trţišta, potpore potrošnje odreĊenih proizvoda, proizvodnih kvota, potpora proizvoĊaĉkim organizacijama (u voćarstvu i povrtarstvu). Potrebno je naglasiti da u ovoj oblasti, kao i kod direktnih plaćanja, drţava ĉlanica ne moţe imati svoje mjere, nego je politika u cijelini na nivou EU. To znaĉi da ako bi HNŢ/K ili BiH imala neke mjere koje nisu prilagoĊene tim zahtjevima, morala bi ih ukinuti sa pristupom. Potencijalno je sljedećih mjera: moguć izbor Poboljšanje trţišne efikasnosti i implementacija EU standarda Investicije u prestrukturiranje i modernizaciju farmi kako bi mogle primjenjivati EU standarde, Pripremne aktivnosti za implementaciju agroekoloških mjera i lider projekata Priprema za implementaciju aktivnosti koje imaju za cilj da unaprijede ţivotnu sredinu i seoska podruĉja, Priprema javno-privatnog partnerstva na lokalnom nivou za implementaciju lokalnih razvojnih strategija. Razvoj ruralne ekonomije UnapreĊivanje i razvoj seoske infrastrukture, Razvoj i diverzifikacija ekonomskih aktivnosti u ruralnim podruĉjima, Osposobljavanje i obrazovanje proizvoĊaĉa. Jedna od najvaţnijih mjera gdje je potrebno prilagoĊavanje jeste regulativa spoljne trgovine. Izvozne subvencije u EU će se vjerovatno ukinuti do pristupa BiH, ali će ostati sloţen sistem spoljnotrgovinske zaštite. Usaglašavanje sa pravilima i standardima STO tu je prvi uvjet, uz dodatno usklaĊivanje sa specifiĉnostima EU31. 4.2.5. Politika ruralnog razvoja Politika ruralnog razvoja koncipirana je tako da zemlje ĉlanice rješavaju probleme u ruralnim sredinama po zajedniĉkim principima i sa kofinansiranjem iz EU fonda za ruralni razvoj. Ta je potpora prvenstveno usmjerena u podizanje konkurentnosti proizvodnje hrane i šumarstva, poboljšanje ţivotne sredine i kvaliteta ţivota u ruralnim sredinama i povećavanje diverzifikacije ruralne ekonomije. Politika sadrţi sve elemente izvoĊenja modernih javnih politika. Osnov za izvoĊenje je strategija i program ruralnog razvoja za odreĊeno podruĉje. Za pojedine mjere odredi se finansijski okvir, koji se temelji na razliĉitim izvorima finansiranja. Dio sredstava iz EU moţe se kretati i do 80% od ukupnih javnih sredstava. Ukupni finansijski okvir je odreĊen u budţetskim pregovorima unutar EU, a za pretpristupnu potporu od strane Evropske komisije. Implementacija mjera vrši se po odreĊenim zajedniĉkim Unutarnje trţište Unije definirano je Ĉlanom 7a Ugovora kao podruĉje bez unutarnjih granica u kojem je osiguran slobodan protok roba, ljudi, usluga i kapitala. To je, takoĊer, trţište sa socijalnom dimenzijom i trţište u kojem se potiĉe aktivna konkurencija (Bijela knjiga, str. XIX). 31 71 pravilima koje zahtijevaju akreditaciju programa i posebnu agenciju za plaćanje, kao finansijsku instituciju za sprovoĊenje mjera. Finansijski sistem zahtijeva razliĉite razine kontrole koji omogućuju korektno trošenje javnih sredstava. Kod programiranja mjera potrebno je poštovati razliĉite osnovne principe, kao što je koherentnost mjera, to znaĉi da se mjere razliĉitih politika ne razdvajaju, da nemaju suprotnih uĉinaka i sliĉno. Program je potrebno koncipirati i u pogledu unutrašnje konzistentnosti izmeĊu mjera, kao i u pogledu što većeg postizanja ciljnih uĉinaka s ograniĉenim javnim sredstvima. U principu, sve manje zemlje, recimo Slovenija, Austrija i Bugarska, imaju jedan program ruralnog razvoja, dok se u većim zemljama program radi po pojedinim regijama. Odabir i finansijski okvir pojedinih mjera je stvar odluke same zemlje. Po uredbi o ruralnom razvoju (Uredba EC, 1698/2005) definirano je da se od ukupnog iznosa za ruralni razvoj mora izdvojiti za prvi i za treći stav minimalno po 10%, za drugi najmanje 25% i za Leader 5%. 4.3. IPARD potpora Zemlje kandidati za pristup u EU imaju mogućnost da koriste posebnu pretpristupno podršku IPARD. Taj sistem predstavlja politiku ruralnog razvoja u malom. Sa sredstvima EU podrţavaju se mjere pripreme i implementacije politike ruralnog razvoja, kao i pomoć poljoprivredi i ruralnim sredinama za odrţivo prilagoĊavanje uvjetima ĉlanstva u EU. Sistem politike je praktiĉno identiĉan osnovama politike ruralnog razvoja. Glavna razlika je u uţem izboru potencijalnih mjera32. Biljna proizvodnja je manje vezana za ispunjavanje standarda i vjerovatno nije racionalno da se za IPARD predloţi ta mjera. Podrška investicijama u primarnoj proizvodnji morala bi se usmjeriti u kapitalnu opremljenost poljoprivrednih gospodarstava, koja je sada na niskoj razini. Ruralna infrastruktura, pogotovo lokalni putevi do udaljenih sela ili manjih grupa gospodarstava, pa i vodosnabdijevanje, traţe znaĉajne investicije, koje bi mogle biti podrţane iz EU fondova. 4.4. Program mjera agrarne politike ruralnih područja Program mjera predlaţe uz uvaţavanje: o potrebe usklaĊenosti mjera sa principima Sporazuma o poljoprivredi STO (da li su u tzv. amber box-u i remete trţište ili su u tzv. green box-a i nemaju ograniĉenja), o potrebe da se za svaku mjeru definiraju kriterijumi i jasne procedure za ostvarivanje prava na potporu, 32 Povećanje konkurentnosti poljoprivrede Evropske zajednice, promicanje kvaliteta hrane i standarda, te zaštita okoliša imaju obavezno za posljedicu smanjenje institucionalnih cijena poljoprivrednih proizvoda te povećanje troškova proizvodnje poljoprivrednih gospodarstva u Zajednici. 72 o uvoĊenja principa obaveznog ispunjavanja odreĊenih zahtjeva, gdje god je to moguće, imajući u vidu da je tzv. unakrsna ispunjenost uvjeta (cross-compliance) obavezujuća za ĉlanice EU, o principa postojanja administrativnih kapaciteta i pretpostavki na terenu da se sprovede odreĊena vrsta podsticaja (razumijevanje svrhe i ciljeva podsticaja, odnos javnosti, logistika itd.), o principa postepenosti pri uvoĊenju novih (phase-in) i gašenju nekih postojećih mjera (phase-out), budući da dosadašnja iskustva govore da nije dobra praksa praviti velike zaokrete i skokovite promjene u agrarnoj politici, o izbjegavanja uvoĊenja, pogotovo u poĉetnim fazama, suviše komplikovanih šema direktnih potpora. Uzimajući u obzir analizu stanja u poljoprivredi i njene potencijale, kao i specifiĉne potrebe ruralnih podruĉja, mjere su prioritetno usmjerene u podizanje konkurentnosti u sektoru poljoprivrede i preraĊivaĉke industrije. Pored toga one prate potrebu za jaĉanjem ekonomske i socijalne pozicije ruralnih podruĉja kako putem povećanja dohotka poljoprivrednih proizvoĊaĉa tako i putem povećavanja mogućnosti zapošljavanja ruralnog stanovništva van poljoprivrede. Posebna paţnja usmjerena je u odrţivo gospodarenje prirodnim resursima, zaštitu ţivotne sredine i oĉuvanje biodiverziteta. Program agrarne politike sastoji se od 5 osnovnih grupa mjera: o Mjere trţišno-cjenovne politike; o Mjere politike ruralnog razvoja; o Podrška opštim uslugama i servisima u poljoprivredi; o Socijalni transferi seoskom stanovništvu; o Tehniĉka i administrativna podrška implementaciji Programa. . Izbor mjera po grupama kao i vaţnost pojedinih grupa u pogledu obima sredstava odraţava ciljno orijentiranu ravnoteţu izmeĊu odabranih prioriteta. 4.5. Mjere po grupama i osovinama Za mjere trţišno-cjenovne politike koje imaju razvojni uticaj na proizvodnju i trţište u periodu do 2013. godine namijenjeno je nešto manje od 27% sredstava cjelokupnog programa. Te mjere prate sva ĉetiri osnovna strateška cilja razvoja, a naroĉito stabilnu ponudu hrane i povećanje konkurentnosti, poboljšanjem dohodovnog poloţaja proizvoĊaĉa kroz direktna plaćanja i stvaranje stabilnijih uvjeta na trţištu. 73 Direktna plaćanja trebala bi obuhvataju sve one proizvode koji su kljuĉni za razvoj poljoprivrede u HNŢ/K. Ove mjere potpomaţu dohodak u poljoprivredi i usmjerene su na rješavanje pitanja vezanih za nisku produktivnost u poljoprivredi i preradi poljoprivrednih proizvoda zbog preteţno ekstenzivne proizvodnje, slabo razvijenog trţišta i nedovoljnog i neadekvatnog korišćenja prirodnih resursa33. Najviše sredstava oko 42%, usmjerava se u mjere politike ruralnog razvoja. One podrţavaju jaĉanje konkurentnosti sektora i odrţivo korištenje prirodnih resursa, utiĉu na širenje ekonomskih aktivnosti i poboljšanje kvaliteta ţivota u ruralnim podruĉjima i podrţavaju lokalne inicijative za rješavanje razvojnih pitanja i time prate sva ĉetri osnovna cilja. One odgovaraju na pitanja vezana za nisku produktivnost, na probleme napuštanja proizvodnje i marginalizacije ruralnih podruĉja zbog nedovoljnog i neadekvatnog korištenja prirodnih resursa sa negativnim posljedicama na biodiverzitet kao i na probleme praţnjenja sela i depopulacije ruralnih podruĉja zbog ograniĉenih mogućnosti zapošljavanja seoskog stanovništva van poljoprivrede i nedovoljno razvijene infrastrukture. Mjere za jačanje konkurentnosti poljoprivrede prate potrebu za ubrzanim prestrukturiranjem i modernizacijom poljoprivredne proizvodnje i prerade radi veće trţišne orijentacije i podizanja kvaliteta proizvoda. Ta grupa mjera sadrţi potporu svim vrstama investicija na poljoprivrednim gospodarstvima, investicijama u zemljišnu i trţišnu infrastrukturu kao i primarnu preradu osnovnih poljoprivrednih proizvoda sa ciljem povećanja efikasnosti korišćenja proizvodnih faktora i usklaĊivanja sa EU standardima. Konkurentnost poljoprivrede jaĉa se i potporom boljoj organiziranosti proizvoĊaĉa, unapreĊivanju kvaliteta, marketingu, promociji i informisanju potrošaĉa sa ciljem povećanja trţišnih mogućnosti, a time i ekonomske uspješnosti. Mjere za odrţivo korišćenje prirodnih resursa usmjerene su, prije svega, u zaustavljanje i spreĉavanje negativnog trenda napuštanja korišćenja poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju, koji ima za posljedicu smanjivanje biodiverziteta, gubljenje prirodne i kulturne baštine, a na nekim podruĉjima i povećanje ugroţenosti od poţara. Pored toga, one podrţavaju i širenje proizvodnih tehnologija s pozitivnim uticajem na okolinu. Najvaţnija mjera je potpora podruĉjima sa manje povoljnim uvjetima za poljoprivrednu proizvodnju koja se poĉinje sprovoditi u 2013. Preduvjet za njeno uvoĊenje je izrada klasifikacije podruĉja u skladu sa kriterijumima EU. Agroekološki ciljevi u uţem smislu realizuju se mjerama koje podrţavaju tradicionalni naĉin gospodarenja planinskim pašnjacima, odrţavanje autohtonih i lokalnih rasa i biljnih vrsta u proizvodnji i potporom organskoj proizvodnji.. Politike ruralnog razvoja, za koju se predviĊa oko 22% ukupnih sredstava, sadrţi mjere koje podrţavaju diverzifikaciju privrednih djelatnosti u ruralnim podruĉjima s ciljem povećanja mogućnosti obezbjeĊivanja dodatnih izvora dohotka koje zajedno s potporom razvoju sela i njegove infrastrukture utiĉu na poboljšanje ţivotnog standarda seoskog stanovništva i 33 Kako bi se postigli ti ciljevi i stimulirala trţišno orijentirana i odrţiva poljoprivreda, neophodno je završiti proces prelaska sa proizvodne potpore na potporu proizvoĊaĉu za svako poljoprivredno gazdinstvo i to uvoĊenjem sistema dohodovne potpore koja nije vezana uz poljoprivrednu proizvodnju. 74 kvaliteta ţivota na selu. Ove mjere treba da djeluju u pravcu spreĉavanja depopulacije i marginalizacije ruralnih podruĉja. SprovoĊenje mjera politike ruralnog razvoja dopunjava potpora organiziranju stanovništva za traţenje rješenja za brţi razvoj i putem pripreme i sprovoĊenja lokalnih razvojnih strategija po lider principu. Izbor mjera politike ruralnog razvoja, njihovo grupisanje kao i alokacija sredstava po grupama (osovinama) kompatibilni su sa principima koji vaţe za programe ruralnog razvoja u EU.. Potpora općim uslugama i servisima u poljoprivredi Ove mjere odnose se na programe i aktivnosti koje zbog javnog interesa ne mogu biti prepuštene samo privatnoj inicijativi. Njima se podrţavaju programi obrazovanja, istraţivaĉkog, razvojnog i analitiĉkog rada, programi struĉnih poslova za sve sektore poljoprivrede, savjetodavne aktivnosti, program veterinarskih i fitosanitarnih mjera kao i aktivnosti i programi vezani za kontrolu kvaliteta proizvoda. Ti programi i aktivnosti u znatnoj mjeri doprinose općem podizanju razine znanja kao i struĉnom osposobljavanju proizvoĊaĉa putem direktnog savjetovanja, organizacije seminara, radionica, kurseva i uvoĊenjem novih tehnologija i saznanja u praksu. Ulaganja u podizanje i jaĉanje ljudskih potencijala doprinose podizanju produktivnosti, a time i povećanju konkurentnosti poljoprivrede. Socijalni transferi seoskom stanovništvu u obliku staraĉkih naknada u prvom redu prate cilj obezbjeĊivanja primjerenog ţivotnog standarda na selu, a zbog svoje vezanosti za porodiĉna gospodarstvo prate i cilj odrţivog gospodarenja prirodnim resursima. Socijalnom potporom staraĉkim domaćinstvima bez drugih primanja pridonosi se smanjivanju siromaštva u ruralnim sredinama i podiţe kvalitet ţivota na selu, što je i jedan od prioriteta ruralnog razvoja.. Tehnička i administrativna potpora implementaciji Programa namijenjena je projektima i aktivnostima svih vidova meĊunarodne suradnje i ispunjavanja meĊunarodnih obaveza, jaĉanja administrativne infrastrukture, organiziranju i podizanju razine informiranosti proizvoĊaĉa, nevladinih organizacija i javnosti u vezi sa poljoprivredom i ruralnim razvojem. 75 4.6. Lista mjera Program sadrţi 36 mjera agrarne politike, rasporeĊenih unutar 5 osnovnih grupa. Pojedine mjere sastavljene su od više podmjera (komponenti), a neke su jedinstvene. Detaljni opis mjera obuhvata razloge za implementaciju mjere, ciljeve, sam opis mjere sa osnovnim informacijama o obliku, visini i uvjetima potpore, vremenski okvir, korisnike, predviĊene finansijske izvore, okvir za implementaciju, kao i indikatore za praćenje rezultata. Kod mjera koje bi se zbog svojih karakteristika mogle kandidirati, odnosno ukljuĉiti i u IPARD program ta mogućnost je eksplicitno navedena. Ovaj prijedlog ne prejudicira konaĉan izbor mjera, kao ni visinu i uvjete potpore za IPARD. Program mjera je koncipiran na naĉin da se za odreĊenu namjenu podrška obezbjeĊuje samo unutar jedne mjere. To znaĉi da potencijalni korisnici mogu kandidirati na više mjera, ako za njih ispunjavaju opće i specifiĉne uvjete. Lista mjera po grupama (Ustaljena za sva područja i preuzeta prema EU šemi) Šifra Naziv 1 Mjere trţišno-cjenovne politike 1.1 Direktna plaćanja Direktna potpora stočarskoj 1.1.1 proizvodnji Opis mjere Premija po grlu za priplodne krave i junice, ovce i koze (iznad minimalnog broja); klanična premija za odrasla goveda (minimalna težina) 1.1.2 Potpora razvoju trţišne proizvodnje mlijeka Premije po litru isporučenog mlijeka u mljekare (minimalna količina) 1.1.3 Potpora jačanju otkupne mreţe mlijeka Učešće u finansiranju troškova otkupa na bazi otkupljene količine mlijeka - plaćanje po litri 1.1.4 Potpora za otkup i klanje goveda Učešće u finansiranju troškova otkupa i evidencija plaćanja po grlu (minimalna težina) Plaćanja po hektaru ratarskih kultura i proizvodnje 1.1.5 Direktna potpora u biljnoj proizvodnji sjemena (minimalna površina, ispunjavanje kriterija za sjemensku proizvodnju); 1.1.6 Podrška proizvodnji duhana Predvidjeti za 2013. plaćanja po hektaru 1.1.7. Poticaji za uređenje i zaštitu poljoprivrednog zemljišta Remedijacija zapuštenog i degradiranog poljoprivrednog zemljišta, povećanje površine poljoprivrednih gospodarstava, uređenje i zaštita poljoprivrednog zemljišta i dr. 1.2 Program unapređivanja pčelarstva Finansiranje programa, i po broju društava (godišnji program rada i verifikacija rezultata) 1.3 Mjere za stabilizaciju trţišta 1.3.1 Program intervencija na trţištu Interventni otkup, pomoć u hrani 1.3.2 Upravljanje rizicima u poljoprivredi Finansiranja dijela troškova osiguranja; naknade šteta od divljači; finansijske pomoći u slučaju elementarnih i drugih nepogoda 76 2 Mjere politike ruralnog razvoja 2.1.1 Investicije u opremu i mehanizaciju Kofinansiranje investicija (maksimalno učešće); 2.1.2 Investicije u stočarske farme Kofinansiranje investicija (maksimalno učešće) 2.1.3 Podizanje višegodišnjih zasada i izgradnja Kofinansiranje investicija (maksimalno ušešće) zaštićenih prostora 2.1.4 Investicije vezane za zemljišnu politiku Kofinansiranje investicija i projekata (maksimalno učešće) 2.1.5 Okrupnjavanje poljoprivrednih gospodarstava Kupoprodaja ( zemljišta u privatnom vlasništvu), zamjena i zakup poljoprivrednog zemljišta radi povećanja ukupne površine zemljišta poljoprivrednih gospodarstava 2.1.6 Investicije u preradu animalnih proizvoda Kofinansiranje investicija za mikro, mala i srednja poduzeća (maksimalno učešće); IPARD 2.1.7 Investicije za čuvanje, pakovanje i preradu biljnih proizvoda Kofinansiranje investicija za mikro, mala i srednja poduzeća (maksimalno učešće) 2.1.8 Investicije u preradu na porodičnim gospodarstvima Kofinansiranje investicija za preradu na gazdinstvima (maksimalni kapacitet; maksimalno učešće) 2.1.9 Organizacije proizvođača Potpora za osnivanje i funkcionisanje - u procentu od tržišnog prometa (vremenski ograničeno) 2.1.10 Unapređivanje kvaliteta proizvoda Potpora za uvoĎenje sistema praćenja kvaliteta i šema kvaliteta (maksimalno učešće) 2.1.11 Promotivne i informativne aktivnosti Potpora projektima (maksimalno učešće) 2.2 Mjere za odrţivo gospodarenja prirodnim resursima 2.2.1 Područja sa ograničenim mogućnostima za poljoprivrednu proizvodnju (POM) Plaćanja po hektaru ili u prelaznom razdoblju po uvjetnom grlu (kriterijumi za teritorijalnu klasifikaciju) 2.2.2 Očuvanje genetičkih resursa u poljoprivredi Plaćanje po grlu za držanje stoke i po hektaru za gajenje bilja na bazi sačinjene liste 2.2.3 Organska proizvodnja Plaćanja po hektaru za biljnu proizvodnju i po uvjetnom grlu za stočarstvo 2.2.4 Odrţivo korišćenje planinskih pašnjaka Plaćanja po uvjetnom grlu (minimalni period držanja stoke) 2.2.5 Na području HNŽ/K, odnosno pojedinih općina Višenamjensko vrednovanje, zaštita i neophodno je utvrditi rejone i podrejone prioritetnog korištenja poljoprivrednog zemljišta za pojedine grane optimalno korištenje zemljišta poljoprivredne proizvodnje. 2.2.6 ProvoĎene pilot projekta za utvrĎivanje početnog stanja Monitoring stanja i promjena zemljišta (nultog stanja), a zatim analiza karakteristika poljoprivrednog zemljišta i uspostava tla/zemljišta prema odgovarajućoj dinamici. Suvremeno informacijskog sustava poljoprivrednog gospodarenje, zaštita i čuvanje poljoprivrednog zemljišta zahtjeva uspostavu odgovarajućeg informacijskog zemljišta zemljišnog sustava. 2.2.7 Sustavna kontrola plodnosti tla 2.2.8 Odrţivo korištenje poljoprivrednog zemljišta 2.2.9 U općinama osnovati i Očuvanje i podizanje razine plodnosti tla. zaštita Izrada projekta „Održivo korištenje tla na poljoprivrednim gospodarstvima“- Donošenje programa gospodarenja poljoprivrednim specijalizirane zemljište u vlasništvu države.Pojačavanje mjera kontrole 77 odjele za poljoprivredno zemljište čuvanja najkvalitetnijeg tla zemljišta od urbanizacije i nesavjesnog gospodarenja. Efikasnija provedba Zakona o poljoprivrednom zemljištu i dr. Praćenje primjene i usklaĎenosti propisa koji ureĎuju problematiku poljoprivrednog zemljišta, te predlaganje mjera koje će imati za cilj meĎusobno usklaĎivanje propisa, kao i druge aktivnosti. Povjerenstvo trebaju sačinjavati imenovani predstavnici resornog županijskog/kantonalnog ministarstva, općina, Ministarstva pravosuĎa, Uprave za geodetske i imovinskopravne poslove, eksperti iz znanstveno-stručnih institucija, predstavnici stručnih poljoprivrednih službi i udruga poljoprivrednika. 2.2.10 Ţupanijsko/kantonalno i općinsko povjerenstva za poljoprivredno zemljište 2.3 Mjere za poboljšanje kvaliteta ţivota 2.3.1 Diverzifikacija ekonomskih aktivnosti u ruralnim sredinama Potpora investicijama koje stvaraju mogućnost otvaranja novih radnih mjesta u nepoljoprivrednom sektoru. 2.3.2 Obnova i razvoj sela i izgradnja infrastrukture Kofinansiranje projekata u ruralnim područjima: lokalni putevi, vodosnabdijevanje, objekti od zajedničke važnosti (maksimalno učešće); IPARD 2.4 Lider projekti Potpora za formiranje lokalnih akcionih grupa i njihove aktivnosti (maksimalno učešće); IPARD 3 Podrška servisima u poljoprivredi 3.1 Obrazovanje, istraţivanja, razvoj. Finansiranje programa i kofinansiranje investicija 3.2 Program unapređivanja stočarstva Finansiranje programa (potpora nabavci sjemena i kvalitetnih priplodnjaka, izložbe) 3.3 Program stručnih poslova u stočarstvu Finansiranje programa verifikacija rezultata) (godišnji program rada i 3.4 Program stručnih poslova u biljnoj proizvodnji Finansiranje programa verifikacija rezultata) (godišnji program rada i 3.5 Savjetodavni poslovi Finansiranje programa verifikacija rezultata) (godišnji program rada i 3.6 Program mjera kontrole kvaliteta Finansiranje programa 3.7 Program mjera zdravstvene zaštite bilja Finansiranje programa verifikacija rezultata) (godišnji program rada i 78 Opće odlike stanovništva HNŢ/K (Vlastite konstatacije autora) Vrijednosti: MeĊunacionalna i meĊuetniĉka tolerantnost, humanost Vrijednosti: Sposobnosti ljudskih resursa Vrijednosti: Lokalna samouprava Vrijednosti: Gostoljubivost, komunikativnost, druţeljubivost Vrijednosti: Duhovno i kulturno nasljeĊe Vrijednosti: Moralne vrijednosti Vrijednosti: Marljivost HNŽ/K je multinacionalna i multietnička sredina u kojoj egzistiraju različite vjerske zajednice i organizacije. Među svim ovim zajednicama i organizacijama postoji velika tolerantnost, suradnja i poštovanje. HNŽ/K raspolaže kvalitetnim stručnim kadrovima i teži da se znanje iskoristi na pravi način, za dobrobit zajednice. Postoje istaktnuti pojedinci koji na svoj način doprinose razvoju šire zajednice. Postoji i veliki potencijal kod mladih ljudi koje treba usmjeriti na pravi način i dati im pravo obrazovanje i znanja. Lokalna samouprava je otvorena za sve vidove suradnje kako sa građanima tako i s državnim organima, susjednim opdinama, donatorima, nevladinim organizacijama i svim zainteresiranim stranama. Građani HNŽ/K su dobri domadini, komunikativni su i lako sklapaju prijateljstva, izuzetno mudri i sposobni upravljati. Civilizacijski korijeni građana HNŽ/K su duboki i snažni. Duhovna baština predstavlja sintezu različitih kulturnih uticaja Istoka i Zapada. Poštovanje moralnih normi, kao vrijednost prepoznatljiva u svakodnevnoj praksi ljudi u HNŽ/K, omoguduje da se odnosi u obitelji i društvu održavaju na visokoj razini, što utiče na opdu, kulturnu i civilizacijskiu razinu sredine. Građani su vrijedni i radni. Tradicija je da se učestvuje u radnim aktivnostima od opdeg značaja, pri čemu se ne stavljaju sopstveni interesi u prvi plan, ved stvari od opdeg značaja. 79
© Copyright 2024 Paperzz
