HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA, Zagreb, Prisavlje 3, koju

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA, Zagreb, Prisavlje 3, koju zastupa v.d. glavnog
ravnatelja HRT-a Josip Popovac (u daljnjem tekstu: Poslodavac)
i
Samostalni sindikat radnika HRT-a, Sindikat novinara Hrvatske podružnice HR-a, Sindikat
novinara Hrvatske Podružnice HTV-a, Sindikat tehnike HTV-a, Sindikat tehnike HR-a,
Sindikat kamermana i snimateljskih ekipa, Hrvatski Sindikat djelatnika u Kulturi-Podružnica
profesionalni glazbenici HRT-a, Sindikat radiotvdifuzije Hrvatske-Gospodarstvo, Sindikat
trgovine Hrvatska podružnica HRT-a terenski djelatnici, Samostalni sindikat novinara
Hrvatskog radija, Sindikat novinara Hrvatske-podružnica radio Rijeka (u daljnjem tekstu:
Sindikat)
sklopili su dana 25.svibnja 2010.godine
KOLEKTIVNI UGOVOR
ZA RADNIKE U HRVATSKOJ RADIOTELEVIZIJI
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Kolektivnim ugovorom (dalje: Ugovor) uređuju se međusobna prava i obveze radnika i
Poslodavca.
Ovaj Ugovor primjenjuje se na sve radnike koji su temeljem sklopljenog ugovora o radu
zasnovali radni odnos kod Poslodavca.
Ovaj Ugovor ne primjenjuje se na vanjske suradnike, koji su se na temelju ugovornog odnosa
(autorskog ugovora - izvođačkog ugovora i sl.) obvezali na obavljanje određenih poslova, kao što
su umjetnici, autori, glumci, pjevači, voditelji, baletni plesači, dirigenti i glazbenici, koji nisu
članovi Orkestara i Zbora Hrvatske radio-televizije i sl.
Ovaj Ugovor ne primjenjuje se ni na vanjske suradnike koji su se ugovorom obvezali da za
potrebe Hrvatske radiotelevizije obave određeno djelo (ugovor o djelu), u skladu s odredbama
Zakona o obveznim odnosima.
Članak 2.
Osim ovim Ugovorom, međusobna prava i obveze radnika i Poslodavca utvrđene su i odredbama
zakona, drugih propisa donesenih na temelju zakona i općih akata Poslodavca.
Radnik je dužan, u skladu s njegovim radnim statusom, štititi ugled Hrvatske radiotelevizije i
kloniti se svega što može štetiti ugledu i povjerenju Hrvatske radiotelevizije. Poglavito, radnici
ne smiju u javnim istupima u drugim medijima, iznositi planove rada, planove emitiranja emisija
sa sadržajima emisija, davati ocjene o radu i organizaciji rada u Hrvatskoj radioteleviziji, a koje
bi štetile, ili mogle štetiti ugledu Hrvatske radiotelevizije.
Zabranjeno je obavljanje i traženje privatnih poslova tijekom radnog vremena, suprotno
odredbama općih akata i odluka Poslodavca.
II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU
Članak 3.
Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.
Propust ugovornih strana da sklope ugovor o radu u pisanom obliku, ne utječe na postojanje i
valjanost tog ugovora.
Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, Poslodavac je dužan radniku prije početka
rada uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.
Ako Poslodavac u roku iz stavka 3. ovoga članka ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom
obliku, ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopio
ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Poslodavac je dužan radniku uručiti primjerak prijave za obvezatno mirovinsko i zdravstveno
osiguranje u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora o radu ili predaje pisane potvrde o
sklopljenom ugovoru o radu, odnosno početka rada.
Ugovor o radu, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu, mora sadržavati uglavke iz članka
13. Zakona o radu (NN 149/09).
Članak 4.
Radni odnos zasniva se na vrijeme čije trajanje nije unaprijed određeno (radni odnos na
neodređeno vrijeme).
Iznimno, ugovor o radu može se sklopiti i na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji
je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, obavljanjem
određenog posla ili nastupanjem određenog događaja, a poglavito u sljedećim slučajevima:
 povećanja poslova zbog neodgodivih programsko-tehničkih razloga uvjetovanim
programskom shemom i sl.,

pripremanja, snimanja i obrade TV filmova, TV serija i sl.,

pripreme i uvođenja novih tehnologija,

zamjene odsutnog radnika, zbog dugotrajnog opravdanog odsustva s posla
Članak 5.
Ugovor o radu s pripravnikom može se sklopiti na određeno vrijeme.
Članak 6.
Ugovaranje i trajanje probnog rada, pripravničkog staža i stručnog osposobljavanja za rad, kao i
sadržaj programa probnog rada ili pripravničkog staža te način polaganja stručnih ispita uredit će
se Pravilnikom o radu.
2
III. IZMJENE UGOVORA O RADU
Članak 7.
Radniku se može ponuditi novi ugovor o radu, odnosno dodatak važećem, bez prethodnog
otkazivanja važećeg ugovora o radu u sljedećim slučajevima:

potrebe procesa i organizacije rada, a poglavito uvjetovanih hitnim programskim
zadacima i potrebama, u skladu sa stručnom spremom radnika i njegovim sposobnostima
za obavljanje određenih poslova;

potrebe premještaja radnika iz jednog u drugo mjesto rada;
Drugim mjestom rada u smislu ovog Ugovora smatra se mjesto rada udaljeno više od 55 km od
dotadašnjeg mjesta rada radnika.
U slučaju da radnik ne prihvati ponuđeni ugovor o radu ili dodatak važećem ugovoru o radu,
otkazat će mu se važeći ugovor o radu s ponudom izmijenjenog ugovora te provesti postupak
utvrđen Zakonom o radu u slučaju kada Poslodavac otkazuje ugovor o radu.
Članak 8.
Prije stupanja na rad Odjel kadrovskih poslova HRT-a dužan je omogućiti i dati radniku sve
obavijesti o općim aktima Poslodavca vezano za njegova prava, obveze i odgovornosti iz radnog
odnosa i odredbama ugovora o radu.
IV. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD
Članak 9.
Pravo i obveze radnika na obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad uredit će se
posebnim pravilnikom.
Poslodavac je dužan omogućiti radniku, u skladu s mogućnostima i potrebama rada, obrazovanje,
osposobljavanje i usavršavanje za rad.
Radnik je dužan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati se i
osposobljavati se i usavršavati se za rad.
Pri uvođenju novih tehnologija ili nove organizacije rada, Poslodavac je dužan, u skladu s
potrebama i mogućnostima rada, omogućiti radniku osposobljavanje ili usavršavanje za rad.
Radnik kojeg je poslodavac poslao na obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje ima pravo
na plaćeni dopust kako slijedi:
 za svaki ispit 2 radna dana
 za diplomski rad 5 radnih dana.
Međusobna prava i obveze između Poslodavca i radnika kojega je Poslodavac poslao na
obrazovanje ili usavršavanje, uredit će se posebnim ugovorom.
3
V. RADNO VRIJEME I RASPORED RADNOG VREMENA
Članak 10.
Puno radno vrijeme kod Poslodavca je 40 sati na tjedan.
Skraćivanje radnog vremena iz stavka 1. ovog članka, u skladu sa zakonom odnosno općim
aktima Poslodavca ne može biti osnova za smanjenje plaće i ostalih materijalnih prava radnika i
smatra se punim radnim vremenom.
Puno radno vrijeme može biti jednokratno, dvokratno, određeno prema zadaćama, u smjenama,
te se može odrediti i klizno radno vrijeme, a raspoređeno je u pet ili šest dana u tjednu.
Početak i završetak radnog vremena, preraspodjelu radnog vremena, vrijeme korištenja stanke,
način izmjena smjena, duljinu trajanja smjena, te poslove koji zbog svoje prirode zahtijevaju
različit raspored radnog vremena tijekom godine, određuje Poslodavac.
Kod Poslodavca je svaki dan u tjednu radni dan uz osiguranje radniku prava na korištenje jednog
dana odmora.
Poslodavac je dužan radnika obavijestiti o rasporedu radnog vremena ili promjeni rasporeda
radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnoga prekovremenog rada.
Članak 11.
Radnici mogu raditi nepuno radno vrijeme na radnom mjestu utvrđenom općim aktom, koje zbog
manjeg opsega posla objektivno ne zahtijeva puno radno vrijeme.
Radnik koji radi na radnom mjestu s nepunim radnim vremenom ima prava i obveze radnika koji
radi puno radno vrijeme, a ostvaruje ih u opsegu razmjerno dužini radnog vremena, zalaganju u
radu i rezultatima rada.
Ako je za stjecanje određenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim
poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u punom radnom
vremenu.
Članak 12.
Rad radnika u vremenu između 22 (dvadeset dva) sata i 6 (šest) sati idućeg dana smatra se
noćnim radom.
Ako je rad organiziran u smjenama, mora se osigurati zamjena smjena tako da pojedini radnik
radi noću uzastopno najviše jedan tjedan.
Poslodavac je pri utvrđivanju dnevnog rasporeda radnog vremena dužan voditi računa da noćni
rad radnika ne smije trajati duže od osam sati.
Radno vrijeme noću poseban je uvjet rada pri utvrđivanju prava radnika iz radnog odnosa.
4
Članak 13.
U pojedinoj organizacijskoj jedinici može se izvršiti preraspodjela radnog vremena ako to
zahtijeva priroda djelatnosti, odnosno posla, organizacija rada, bolje korištenje sredstava rada,
racionalnije korištenje radnog vremena ili obavljanje određenih poslova i zadataka.
Preraspodjela radnog vremena utvrđuje se tako da ukupno radno vrijeme radnika, u prosjeku, ne
bude duže od punog radnog vremena u radnom tjednu tijekom godine.
Prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog
radnog vremena.
Kod preraspodjele radnog vremena rad duži od punog radnog vremena u tjednu ne smatra se
prekovremenim radom, odnosno posebnim uvjetom rada.
Preraspodjelom se mora odrediti početak radnog vremena, trajanje dnevnog i tjednog radnog
vremena u pojedinim razdobljima i dani u kojima se zbog izvršene preraspodjele neće raditi.
Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili
nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od četrdeset
osam sati tjedno.
Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka, preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom
razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati duže od
četrdeset osam sati tjedno, ali ne duže od pedeset šest sati tjedno, pod uvjetom da je isto
predviđeno kolektivnim ugovorom i da radnik dostavi poslodavcu pisanu izjavu o
dobrovoljnom pristanku na takav rad.
Radnik koji u preraspodjeljenom radnom vremenu ne pristane na rad duži od četrdeset osam
sati tjedno, ne smije zbog toga trpjeti štetne posljedice.
Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog
vremena može trajati najduže šest mjeseci.
Članak 14.
Radniku na kojeg se odnosi preraspodjela radnog vremena pripadaju prava utvrđena zakonom, a
akontacija plaće u razdoblju u kojem neće raditi isplaćivat će mu se prema odredbama Pravilnika
o plaćama.
Članak 15.
Odluku o prekovremenom radu donosi Poslodavac, ili druga osoba koju on ovlasti, s tim da se
radniku može narediti prekovremeni rad samo u slučajevima i pod uvjetima propisanim
Zakonom.
U slučaju odobravanja slobodnih dana na temelju obavljenoga prekovremenog rada, Poslodavac
će odobriti slobodne dane na temelju broja sati prekovremenog rada uvećanih za 50%.
Zabranjen je prekovremeni rad i rad noću maloljetnom radniku.
5
Trudnica, majka ili otac s djetetom do 3 (tri) godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do 6
(šest) godina starosti može raditi prekovremeno samo ako da pisani pristanak.
VI. PRAVA RADNIKA NA ODMOR I DOPUST
Članak 16.
Radnik koji radi najmanje 6 sati na dan ima pravo na stanku u tijeku dnevnog rada u trajanju 30
(trideset) minuta.
Na poslovima na kojima je narav posla takva da ne omogućuje prekid rada radi korištenja stanke
radnicima koji rade na tim poslovima, korištenje stanke uredit će se Odlukom o rasporedu radnog
vremena.
Radnici koji rade dulje od 10 sati na dan, imaju pravo na stanku u tijeku rada u trajanju 60
minuta.
Članak 17.
Tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata, radnik ima pravo na dnevni odmor
od najmanje dvanaest sati neprekidno.
Za vrijeme rada na poslovima snimanja filmova, TV drama i TV serija radnik ima pravo na
odmor iz prethodnog stavka u trajanju od najmanje 10 (deset) sati neprekidno, a zaposlenik mlađi
od 18 (osamnaest) godina starosti u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) sati neprekidno.
Članak 18.
Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata,
kojem se pribrajaju dnevni odmor iz prethodnog članka.
Rukovoditelji organizacijskih jedinica dužni su svakom radniku, u skladu s rasporedom radnog
vremena, osigurati pravo na korištenje tjednog odmora od 24 sata neprekidno, u nedjelju. Ako je
potrebno da radnik radi nedjeljom, rukovoditelj je obvezan radniku osigurati odmor iz st. 1 ovog
članka u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi.
Članak 19.
Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od
najmanje 4 (četiri) tjedna.
Godišnji odmor od 20 (dvadeset) radnih dana povećava se prema pojedinačno određenim
mjerilima kako slijedi:
1. s obzirom na uvjete rada:
- rad na poslovima s otežanim ili posebnim uvjetima
rada
- rad u smjenama ili redoviti rad subotom, nedjeljom,
blagdanima i neradnim danima određenim zakonom
2. s obzirom na stvarnu stručnu spremu radnika:
2 dana
2 dana
6
- NKV, KV, NSS
- VKV; SSS
- VŠS; VSS
3. s obzirom na dužinu radnog staža:
- od 1do 3 godine radnog staža
- od 4 do5 godina radnog staža
- od 6 do 10 godina radnog staža
- od 11 do 15 godina radnog staža
- od 16 do 20 godina radnog staža
- preko 20 godina radnog staža
4. s obzirom na posebne socijalne uvjete:
- majci s djetetom do 12 godina starosti
- samohranom roditelju do 16 godina starosti djeteta
- radniku s tjelesnim oštećenjem iznad 60%
- radniku invalidu rada
1 dan
2 dana
3 dana
1 dan
2 dana
4 dana
6 dana
8 dana
10 dana
1 dan
2 dana
2 dana
2 dana
U dane godišnjeg odmora ne ubrajaju se subote, blagdani, neradni dani i nedjelja.
Na temelju mjerila pod točkom 1., 2. i 3. ovoga članka godišnji odmor ne može biti dulji od 32
radna dana.
Radnik koji se prvi put zaposli, ili ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana,
stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnoga rada.
Radnik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora i prije isteka šest mjeseci neprekidnog
rada, za svaki navršeni mjesec dana rada u slučaju:
- ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja
šestomjesečnoga roka iz st. 5 ovog članka, nije stekao pravo na godišnji odmor,
– ako radni odnos prestane prije završetka šestomjesečnoga roka iz stavka 5. ovog članka.
– ako radni odnos prestane prije 1. srpnja.
Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz prethodnog stavka, najmanje polovica
dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora.
Članak 20.
Radnik ima pravo godišnji odmor iskoristiti u dva dijela, osim ako se s Poslodavcem drukčije
ne dogovori. Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima mora tijekom kalendarske
godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje 2 (dva) tjedna u
neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem
od dva tjedna.
Drugi dio godišnjeg odmora radnik mora koristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.
Po jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti jedanput na godinu kada to želi, a još
jedan dan ako postoji mogućnost, ali uz obvezu da o tome najmanje 2 (dva) dana prije obavijesti
neposrednog rukovoditelja.
7
Članak 21.
U skladu s odredbama ovog Ugovora i Pravilnika o radu raspored godišnjeg odmora utvrđuje
Poslodavac, uzimajući u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor i razonodu
raspoložive radnicima.
Poslodavac mora, najmanje 15 dana prije korištenja, radnika obavijestiti o rasporedu i trajanju
godišnjeg odmora.
Rješenje, odnosno odluka o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora u skladu sa odredbama ovog
Ugovora treba sadržavati sve kriterije prema kojima je radniku utvrđena dužina godišnjeg
odmora i vrijeme u koje će radnik koristiti godišnji odmor.
Kod kriterija radnoga staža uzimaju se u obzir pune godine radnoga staža koje će radnik ispuniti
na kraju kalendarske godine za koju se godišnji odmor utvrđuje.
Članak 22.
Ništetan je sporazum o odricanju prava na godišnji odmor i o isplati naknade umjesto korištenja
godišnjeg odmora.
Članak 23.
Godišnji odmor, koji je prekinut ili nije iskorišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog
bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ga ima pravo
iskoristiti do 30.lipnja iduće godine.
Članak 24.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust do 7 (sedam) radnih dana u godini, s tim da u pojedinačnim
slučajevima ostvaruje sljedeća prava:
- sklapanje braka 5 dana
- sklapanje braka djeteta 3 dana
- rođenje djeteta 5 dana
- rođenje blizanaca ili više djece 7 dana
- smrt roditelja, supružnika, djeteta i unuka 7 dana
- smrt roditelja supružnika 3 dana
- smrt brata i sestre 4 dana
- smrt djeda i bake 3 dana
- selidba 3 dana
- elementarna nepogoda 5 dana
- teška bolest člana uže obitelji 5 dana
- za sudjelovanje na kulturnim, športskim, sindikalnim
i drugim priredbama do 5 dana
- prisege u HV 1 dan
Dobrovoljni davatelji krvi za svako davanje krvi koriste 2 (dva) dana nenazočnosti na radu,
zasebno i neovisno od broja dana godišnjeg odmora tijekom godine sukladno radnim obvezama.
8
Članak 25.
U posebnim slučajevima zaposleniku se može, na njegov zahtjev, odobriti neplaćeni dopust
tijekom kalendarske godine u pravilu do 30 (trideset) dana i to za:
- njegu člana obitelji koja nije medicinski indicirana,
- izgradnju ili popravak kuće i popravak stana,
- liječenje na vlastiti trošak,
- naobrazbu, osposobljavanje, usavršavanje ili specijalizaciju na vlastiti trošak,
- posjet članovima uže obitelji koji žive u zemlji i inozemstvu.
Kada to okolnosti dopuštaju, neplaćeni dopust u slučajevima iz stavka 1. ovog članka može se
odobriti radniku u trajanju i više od 30 (trideset) dana.
VII. ZAŠTITA NA RADU
Članak 26.
Poslodavac je obvezan primjenjivati propise s područja zaštite na radu i stalno raditi na
poboljšanju zaštite na radu te poduzimati mjere nužne za siguran rad radnika.
Sva pitanja vezana za zaštitu na radu i sigurnost radnika pri obavljanju radnih zadaća uređuju se
posebnim općim aktima koje donosi Poslodavac, u skladu sa zakonskim propisima (Pravilnik o
zaštiti na radu, Pravilnik o zaštiti od požara i dr.).
Poslodavac će sindikalnom povjereniku osigurati pravo uvida u provedbu mjera iz općih akata iz
stavka 2. ovog članka.
Članak 27.
Poslodavac ne može ugovoriti i isplatiti novčanu naknadu radnicima koji rade u štetnim i
opasnim radnim uvjetima, a kao nadomjestak za propuštenu primjenu propisa zaštite na radu.
VIII.
POSEBNA
ZAŠTITA
ŽENA,
MLADEŽI,
INVALIDNIH
HENDIKEPIRANIH OSOBA I RADNIKA PRED MIROVINOM
OSOBA,
Članak 28.
Žene na osobito teškim fizičkim poslovima, trudnice, rodilje i dojilje uživaju posebnu zaštitu
utvrđenu zakonom.
Malodobnici do 18 (osamnaest) godina uživaju posebnu zaštitu utvrđenu zakonom.
9
Članak 29.
Naknada plaće radniku invalidu rada pripada od dana nastanka invalidnosti, ili od dana utvrđene
neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti, odnosno od dana završetka prekvalifikacije, ili
dokvalifikacije do ponude drugih poslova i ne može se isplatiti u iznosu nižem od osnovne plaće
radnog mjesta na kojem je do tada bio raspoređen.
Članak 30.
Poslodavac je obvezan radniku koji radi skraćeno radno vrijeme, zbog smanjene radne
sposobnosti nastale povredom na radu bez krivnje radnika, ili profesionalne bolesti, isplatiti
plaću za skraćeno radno vrijeme i naknadu u visini razlike između naknade koju ostvaruje prema
propisima invalidsko-mirovinskog osiguranja i plaće radnog mjesta na koje je raspoređen.
Članak 31.
Radnik koji je navršio 60 godina života, u slučaju premještaja na radno mjesto manje složenosti
(manjeg koeficijenta radnog mjesta-osnovni koeficijent) ima pravo na plaću radnog mjesta
(osnovni koeficijent) na kojem je radio prije premještaja, ako je to za njega povoljnije.
IX. PLAĆE
Članak 32.
Plaća radnika sastoji se od:
- Osnovne plaće - plaće za obavljeni rad,
- Stimulativnog dijela plaće,
- Dodataka na plaću
Članak 33.
Poslodavac garantira udio troškova osoblja (ukupna materijalna prava radnika iz ovog
Kolektivnog ugovora) u ukupnim rashodima u visini od 32%, uz uvjet da se broj zaposlenih kod
Poslodavca na dan potpisa Kolektivnog ugovora, neće povećavati.
Ukoliko se prilikom procjene poslovnog rezultata za tekuću godinu utvrdi da je udio troškova
osoblja u ukupnim rashodima niži od 32%, Poslodavac će u dogovoru sa sindikatima utvrditi
način raspodjele razlike do ukupnog udjela od 32%.
Tijekom procesa planiranja troškova za iduću poslovnu godinu, Poslodavac će u dogovoru sa
sindikatima utvrditi modalitete raspodjele planiranog ukupnog troška osoblja do visine udjela u
planiranim rashodima.
Ukoliko Poslodavac posluje sa negativnim rezultatom, a udio troškova osoblja u rashodima u toj
godini je niži od utvrđenih 32%, neće se vršiti usklađivanje do visine tog udjela.
10
Članak 34.
Radnik koji na temelju pisanog naloga ovlaštene osobe uz poslove i zadaće radnog mjesta za koji
ima sklopljen ugovor o radu obavlja i poslove radnog mjesta radnika koji je odsutan dulje od 15
radnih dana, ima pravo na plaću radnog mjesta radnika kojeg zamjenjuje, ako je to za njega
povoljnije.
a) Osnovna plaća
Članak 35.
Osnovnu plaću radnika čini umnožak vrijednosti osnovice i pripadajućeg koeficijenta radnoga
mjesta.
Ugovorne strane utvrđuju da osnovica (koeficijent 1,00) za obračun plaće radnika u trenutku
potpisa ovog Ugovora iznosi 1.337,00 kuna bruto.
O iznosu bruto vrijednosti osnovice (koeficijenta 1,00) za obračun plaće radnika ugovorne strane
pregovarat će svake godine, najkasnije do 31. prosinca tekuće godine, za sljedeću godinu.
Ugovorne strane su sporazumne da se vrijednost osnovice iz stavka 1. ovog članka može
promijeniti u skladu s mogućnostima Poslodavca i provedbe politike plaća Vlade Republike
Hrvatske, s tim da osnovica ne može biti utvrđena u iznosu manjem od utvrđenog u stavku 2.
ovog članka.
U osnovnu plaću radnika uračunava se naknada troškova prehrane u tijeku radnog vremena u
visini od 700,00 kuna bruto na mjesec.
Radnik nema pravo na naknadu troškova prehrane u slučaju odsutnosti s rada dulje od 30 dana.
Članak 36.
Za svako radno mjesto utvrđuje se relativna vrijednost poslova (koeficijent radnog mjesta) za
puno radno vrijeme i očekivani normalni učinak.
Relativna vrijednost radnog mjesta utvrđuje se s osnova složenosti poslova radnog mjesta, a
izražava se stupnjem složenosti u koji se uključuju uvjeti rada koji se smatraju normalnim za
pojedina radna mjesta (stalni uvjeti, napor), te odgovornost u odnosu na grupu najjednostavnijih
poslova, u skladu s odredbama Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta i plaćama radnika u
HRT-u.
Stupanj složenosti radnog mjesta izražava se koeficijentom s tim da najjednostavnije radno
mjesto kod Poslodavca (radno mjesto najniže složenosti) ima koeficijent 1.95.
11
Članak 37.
Za obračun plaće za obavljeni rad primjenjuju se odredbe Pravilnika o sistematizaciji radnih
mjesta i plaćama radnika u HRT-u.
b) Stimulativni dio plaće
Članak 38.
Poslodavac je dužan u planskom dokumentu utvrditi sredstva za stimulativni dio plaće u skladu s
programskim zadaćama, gospodarskim mogućnostima. i rezultatima poslovanja protekle godine.
Stimulativni dio plaće ovisi o postignutim rezultatima rada radnika, u skladu s odredbama
Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta i plaćama radnika u HRT-u.
Odluka o iznosu stimulativnog dijela plaće radnika je javna i dostupna svakom radniku
organizacijske jedinice u kojoj radnik radi.
c) Dodaci na plaću
Članak 39.
Osnovna plaća radnika povećava se za svaku navršenu godinu radnog staža za 0,5%.
Osnovna plaća radnika povećava se dodatno još za 0,15% od prosječne plaće u HRT-u u
proteklom tromjesečju, za svaku godinu radnoga staža kod Poslodavca. Ovaj dodatak ne ulazi u
visinu prosječne plaće na koju se obračunavaju dodaci iz ovog ugovora odnosno općih akata
HRT-a.
Ugovorne strane su sporazumne da će prilikom donošenja Poslovnog plana za iduće godine
zajednički razmotriti mogućnost povećanja dodatka iz stavka 2. ovoga članka.
Kao broj navršenih godina radnog staža smatra se ukupni broj godina radnog staža koje će radnik
navršiti do kraja tekuće kalendarske godine.
Članak 40.
S osnova posebnih uvjeta rada, radnik ima pravo na dodatke.
Osnovna plaća uvećava se:
 za noćni rad 40%
 za prekovremeni rad 50%
 za rad nedjeljom 35%
 za rad subotom 25%
 za dvokratni rad 10%
 za popodnevni rad (samo za radnike koji stalno rade u popodnevnoj smjeni) 10%
 za smjenski rad 10%
 za rad na dane blagdana i neradne dane radnik ostvaruje pravo na plaću i naknadu plaće
uvećanu za 50%
 za rad na objektima odašiljača izvan naseljenih mjesta po satu faktičkog rada 10%
12

za rad na terenu pod posebno otežanim meteorološkim uvjetima (kiša, snijeg, hladnoća)
uz poseban nalog po satu faktičkog rada 50%
 za rad na visini u skladu s propisima o zaštiti na radu po satu faktičkog rada 80%
 kod izvještavanja s terena na kojima su ratni sukobi ili elementarne nepogode 100%.
U slučaju da radnik ostvari više uvjeta istovremeno, dodaci iz prethodnog stavka se kumuliraju.
Za točnost evidencije radnog vremena temeljem koje se radniku obračunavaju gore navedeni
dodaci odgovara radnik i neposredni rukovoditelj.
Članak 41.
Radniku se povećava osnovna plaća za 20% u slučaju zadane pripravnosti za radni zadatak od
kuće i to razmjerno trajanju pripravnosti (dežurstvo).
Dežurstvo kod kuće ni u jednoj osnovi ne može utjecati na broj prekovremenih sati.
X. NAKNADE
Članak 42.
Radnik ima pravo na naknadu plaće kao da radi i onda kada ne radi zbog:
 korištenja godišnjeg odmora,
 jer nisu provedene propisane mjere zaštite na radu,
 plaćenog dopusta,
 blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,
 rada u upravljačkim, sindikalnim i predstavničkim tijelima,
 vojne vježbe, vježbe jedinice MUP-a, osposobljavanja i sudjelovanja u obrani i civilnoj
zaštiti,
 stručne naobrazbe i prekvalifikacije u skladu s odredbama općeg akata Poslodavca,
 zastoja u poslu do kojeg je došlo bez krivnje radnika,
 sudjelovanja u športskim susretima radnika, ako je dobio dopuštenje.
Članak 43.
U slučaju odsutnosti radnika s posla zbog bolovanja u trajanju do 14 kalendarskih dana
radniku pripada naknada plaće i to u visini 75% plaće koju bi ostvario kao da je radio uz
normalni učinak, dok za bolovanja u trajanju više od 14 kalendarskih dana radniku pripada
naknada plaće i to u visini 85% plaće koju bi ostvario kao da je radio uz normalni učinak.
Iznimno u slučajevima kada je radnik hospitaliziran radi liječenja, a bolovanje je u trajanju
kraćem od 14 dana, radniku pripada 85% plaće koju bi ostvario kao da je radio uz normalni
učinak.
Naknada plaće iz stavka 1. ovog članka pripada radniku i zbog bolesti i njege člana obitelji ako
temeljem zakona na nju ima pravo.
Ako je radnik na bolovanju prouzrokovanom profesionalnom bolešću, radniku pripada naknada u
visini 100% prosječne plaće HRT-a.
Ako je radnik na bolovanju radi povrede na radu za koju nije kriv, radniku pripada naknada u
visini 100% plaće koju bi ostvario kao da je radio uz normalni učinak.
13
U slučaju iz stavka 3. ovoga članka razliku plaće od naknade koju radnik ostvaruje pri
nadležnom fondu RH, nadoknađuje i isplaćuje Poslodavac.
Članak 44.
Radnik ima pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora.
Regres za korištenje godišnjeg odmora utvrđuje se u visini 1 prosječne mjesečne isplaćene neto
plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske u protekloj godini.
Regres se može isplatiti u nekoliko rata, u ovisnosti o mogućnostima Poslodavca.
Regres za korištenje godišnjeg odmora isplaćuje se proporcionalno broju dana godišnjeg odmora,
s tim da se puni iznos regresa utvrđen ovim Ugovorom isplaćuje za 30 i više dana godišnjeg
odmora.
Članak 45.
Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na rad i s rada u visini 80% vrijednosti mjesečne
pokazne karte javnih prijevoznih sredstava i to temeljem najpovoljnijeg prijevoznika.
Radnik koji stanuje izvan mjesta rada ima pravo na naknadu troškova prijevoza u visini 80%
cijene najekonomičnijeg prijevoznog sredstva.
Za ostvarivanje prava iz prethodnog stavka radnik mora predočiti IZJAVU ovjerenu kod javnog
bilježnika o svom mjestu stanovanja, te potvrdu nadležne policijske uprave o mjestu prebivališta,
na osnovi kojih dokazuje pravo na naknadu za prijevoz.
Najmanje jednom godišnje, služba Transporta HRT-a temeljem analize visine troškova javnih
gradskih i međugradskih prijevoznika osigurava podatke o najpovoljnijoj cijeni javnog prijevoza.
Poslodavac ima pravo izvršiti provjeru podataka o mjestu stanovanja radnika predočenih
temeljem izjave. Ukoliko se provjerom utvrdi da radnik ne stanuje na adresi koju je prijavio
ovjerenom izjavom, Poslodavac ima pravo potraživati sve isplaćene naknade za prijevoz od
datuma ovjerene izjave do datuma provjere.
Mjesto stanovanja u smislu ovog članka smatra s mjestom stanovanja s kojeg radnik redovito
svakodnevno dolazi na posao.
Radnik nema pravo na naknadu troškova prijevoza u slučaju odsutnosti s rada dulje od 14 dana.
Članak 46.
Kada je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji pripada mu naknada prijevoznih troškova,
punog iznosa hotelskog računa za noćenje i dnevnice u iznosu utvrđenom općim propisima.
Naknada troškova i dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo uređuje se na način kako je to
propisima uređeno za javne službenike i namještenike.
14
Članak 47.
Za vrijeme rada izvan sjedišta organizacijske jedinice radnik ima pravo na terenski dodatak u
visini utvrđenoj općim aktom.
Puni iznos terenskog dodatka na dan ne može biti manji od 10% od prosječne mjesečne plaće
isplaćene po zaposleniku u gospodarstvu Republike u protekla 3 (tri) mjeseca.
Dnevnica i terenski dodatak se međusobno isključuju.
Članak 48.
Radniku kojeg je Poslodavac zbog potrebe posla i organizacije rada premjestio iz dotadašnjeg
mjesta rada u drugo mjesto rada, priznaju se selidbeni troškovi i to:
 prijevoz stvari, radnika i članova obitelji;
 dnevnica za vrijeme putovanja od mjesta prebivališta do mjesta preseljenja.
Članak 49.
Učeniku/studentu može se odobriti praksa u HRT-u na temelju zahtjeva škole/fakulteta. S
fakultetima i školama koji obrazuju kadrove od interesa i značaja za HRT, Edukacijski centar
HRT-a razradit će godišnje programe provedbe studentske prakse i dogovoriti maksimalan
broj studenata na godišnjoj razini, vrijeme trajanja prakse, smještanje studenta u radnu
jedinicu/odjel u dogovoru s nadležnim rukovoditeljem.
Članak 50.
U slučaju smrti radnika i posljedica nesretnog slučaja posebnim općim aktom Poslodavca utvrdit
će se uvjeti i način isplate pripomoći.
Članak 51.
Ovisno o financijskim mogućnostima, Poslodavac može radnicima isplatiti Uskrsnicu i
Božićnicu.
Članak 52.
Kada radnik stekne uvjete za mirovinu, pripada mu pravo na isplatu otpremnine u visini od četiri
prosječne mjesečne plaće isplaćene po radniku kod Poslodavca u prethodnom mjesecu.
Članak 53.
Za dugogodišnji rad kod Poslodavca radniku pripada pravo na isplatu jubilarnih nagrada i to:
za 10 godina 75%
za 15 godina 100%
za 20 godina 150%
za 25 godina 175%
za 30 godina 200%
za 35 godina 300%
za 40 i 45 godina 350%
od iznosa prosječne plaće kod Poslodavca u prethodnom mjesecu.
15
Jubilarna nagrada isplaćuje se za navršene godine radnog staža u tekućoj godini.
Članak 54.
Radniku ili članu njegove uže obitelji može se isplatiti pomoć u visini prosječne mjesečne
isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske u protekloj godini.
Pomoć se isplaćuje temeljem dostavljene odgovarajuće dokumentacije i to za:
1. Bolest
a) Za neprekinuto bolovanje u trajanju od 90 dana, = 1 prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po
zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske u protekloj godini, jedanput u kalendarskoj godini.
b) Kupnju medicinskih pomagala ili lijekova koje se ne nalaze na Listi lijekova ili ih ne refundira nadležni
Fond, te obavljanje nužnih funkcionalnih pretraga u liječenju akutnih bolesti = 1 prosječne mjesečne
isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske u protekloj godini, jedanput u
kalendarskoj godini
U slučajevima neprijeporno teške bolesti koja objektivno i posljedično dugotrajna po svim osnovama
opterećuje radnika, ili njegovu obitelj, može se odobriti jednokratna pomoć u većem iznosu, a najviše u
visini šest prosječnih mjesečnih neto plaća Republike Hrvatske u protekloj godini.
Odluku o visini pomoći iz prethodnog stavka donosi Poslodavac na prijedlog stručne službe, a temeljem
liječničke dokumentacije i odgovarajućih računa.
2. Rođenje djeteta
Radnici - nakon porođaja za svako dijete = 1 prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom
u pravnim osobama Republike Hrvatske u protekloj godini. Radnik može ostvariti navedeno pravo
samo ako majka djeteta nije ostvarila navedeno pravo po osnovi radnog odnosa na HRT-u ili kod
drugog poslodavca te ako je nezaposlena.
3. Invalidnost
Nastanak teške invalidnosti zbog posljedica bolesti ili povreda pretrpljenih izvan radnog vremena u
postotku većem od 60%. = 2 prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim
osobama Republike Hrvatske u protekloj godini
Nastanak lakše invalidnost zbog posljedica bolesti ili povreda pretrpljenih izvan radnog vremena u
postotku do 50% = 1 prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama
Republike Hrvatske u protekloj godini
Invalidnost nastupila zbog posljedica profesionalne bolesti ili povreda nastalih uz redovito
obavljanje poslova u okviru planiranog radnog vremena.
- teške invalidnosti = 5 prosječnih mjesečnih isplaćenih neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama
Republike Hrvatske u protekloj godini
- lakša invalidnost = 2,5 prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama
Republike Hrvatske u protekloj godini
Postotak invalidnosti utvrđuje se Rješenjem nadležne komisije odgovarajućeg Fonda, a
temeljem Liste tjelesnih oštećenja isplate se obavljaju jednokratno.
16
4. Smrt
Smrt radnika neovisno o stažu provedenom kod Poslodavca = 4 prosječne mjesečne isplaćene
neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske u protekloj godini
Smrt člana uže obitelji po prvoj krvnoj liniji (roditelji, djeca, supružnik) = 2 prosječne mjesečne
isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske u protekloj godini
Pomoć je namjenska i jednokratna isplata koja se isplaćuje jednom od članova uže obitelji
zaposlenom kod poslodavca. U pravilu onome koji je živio u zajednici ili pridonosio zajedničkom
životu.
5. Elementarne nepogode
Proglašeno stanje od nadležnog državnog tijela čiji su razmjeri i posljedice utvrđeni nalazom
odgovarajuće komisije državnog tijela. = po procjeni
Članak 55.
Novčana pomoć za školovanje djece samohranih roditelja može se isplatiti djeci koja se školuju
neovisno o stupnju školovanja, do 26 godine u skladu s propisima nadležnog Fonda, prema
sljedećim kriterijima:
Prihod obitelji po članu od
prosječne plaće u HRT-u za
proteklo tromjesečje
Visina pomoći po djetetu u postotku od
prosječne mjesečne isplaćene neto plaće RH u
protekloj godini
30%
70% tri puta u tekućoj godini školovanja
50%
50% dva puta u tekućoj godini školovanja
70%
30% jednom na godinu na početku
školske godine
Status samohranog roditelja osim činjenice koje su ga dovele u ovo stanje (zakonom propisanih
rješenja), radnik potvrđuje osobno potpisanom izjavom da ne živi u zajednici života ili zakonom
definiranoj izvanbračnoj zajednici.
 Novčana pomoć iz ovog članka obračunavat će se na temelju dokumentacije koju odredi
Poslodavac. Isplata pomoći uvjetovana je redovitim upisom u nastupajuću školsku godinu,
a temeljem kriterija i odredbi općeg akta HRT-a.
 U slučaju lažnog i krivog prikazivanja statusa samohranog roditelja, takav radnik je dužan vratiti
eventualno isplaćenu pomoć u punom i jednokratnom iznosu.
Članak 56.
Sredstva za prigodne darove djeci radnika isplaćuju se po djetetu do 20% prosječne mjesečne
isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske u protekloj godini.
Pravo na darove imaju djeca radnika do 15 godina starosti.
17
Članak 57.
U slučaju prerasporeda radnika na drugo radno mjesto zbog umanjene radne sposobnosti nastale
kao posljedica nesreće na radu ili profesionalne bolesti, radnik zadržava plaću onoga radnog
mjesta koje je povoljnije za njega.
Članak 58.
Iz sredstava Poslodavca izdvajaju se sredstva za poboljšanje životnog standarda radnika, za
zadovoljenje zdravstveno-rekreativnih potreba, povećanje kulturno-športskih aktivnosti radnika i
ostalih zajedničkih potreba, u visini utvrđenoj Poslovnim planom Poslodavca.
Članak 59.
Radnicima pripada pravo na kolektivno osiguranje od posljedica nesretnog slučaja (nezgode)
koje uključuje: smrt uslijed nezgode, smrt uslijed bolesti, trajni invaliditet uslijed nezgode.
Iznose na koji će radnici iz prethodnog stavka biti osigurani odredit će Poslodavac uz prethodnu
obavijest sindikatima.
Poslodavac i Sindikat, mogu, ovisno o financijskim mogućnostima HRT-a, dogovoriti uvjete i
načine dopunskog zdravstvenog osiguranja za sve radnike HRT-a.
Poslodavac se obvezuje da zajedno sa Sindikatom osigura sistematske preglede za sve radnike
HRT-a, jedanput u četiri godine.
XI. IZUMI I TEHNIČKA UNAPREĐENJA
Članak 60.
Radnik je dužan obavijestiti Poslodavca o svojem izumu ostvarenom na radu ili u svezi s radom.
Podatke o izumu radnik je dužan čuvati kao poslovnu tajnu i ne smije ih priopćiti trećoj osobi bez
dopuštenja Poslodavca.
Ako Poslodavac prihvati primijeniti tehničko unaprjeđenje koje je predložio radnik, dužan mu je
isplatiti nadoknadu utvrđenu posebnim pravilnikom, kojeg je Poslodavac dužan donijeti u roku od
3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Ugovora.
.
Članak 61.
U slučaju kada korisnost tehničkog unapređenja, odnosno ostvarenu dobit nije moguće utvrditi
egzaktnom metodom, jer nema mjerljivih pokazatelja (npr. poboljšanje uvjeta rada, sigurnost na
radu, zaštita okoliša, te korisni prijedlozi čiji se učinci ne mogu mjeriti) naknada se utvrđuje u
jednokratnom iznosu.
Odluku o visini naknade iz prethodnog stavka donosi Poslodavac.
18
XII. AUTORSTVO U RADNOM ODNOSU
Članak 62.
U skladu s ugovorom o radu i općim aktom HRT-a kojim se uređuje korištenje autorskih djela i
objekata srodnih prava radnika, Poslodavac stječe sva isključiva i neograničena prava
iskorištavanja autorskog djela ili objekata srodnih prava koji nastanu u obavljanju obveza iz
radnog odnosa za cijeli svijet i za sva vremena njihova trajanja, bilo kojim audiovizualnom ili
zvučnom metodom poznatom sada ili koja će se razviti u budućnosti.
Radnik zadržava sva prava koja se kolektivno ostvaruju, kao i pravo na pravični udio u naknadi
koja se ostvaruje putem ovlaštene udruge za kolektivno ostvarivanje prava. Svim stečenim
pravima Poslodavac se može koristiti neograničeno bez posebne dozvole radnika i može ih dalje
osnivati i za treće osobe.
XIII. OTKAZNI ROKOVI KOD OTKAZA UGOVORA O RADU
Članak 63.
Kad Poslodavac otkazuje ugovor o radu, radnik ima pravo i obvezu ostati na radu dok traje
otkazni rok čija se dužina utvrđuje se prema dužini radnog staža kod Poslodavca i to:

dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu u HRT-u proveo neprekidno manje od jedne
godine,

mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu u HRT-u proveo neprekidno jednu godinu,

mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu u HRT-u proveo neprekidno
dvije godine,

dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu u HRT-u proveo neprekidno pet godina,

dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu u HRT-u proveo neprekidno
deset godina,

tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu u HRT-u proveo neprekidno dvadeset godina.
Otkazni rok iz stavka 1. ovoga članka radniku koji je kod Poslodavca proveo u radnom odnosu
neprekidno dvadeset godina, povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio 50 godina života, za
mjesec dana ako je navršio 55 godina života.
Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan
skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova
utvrđenih u stavku 1. i 2. ovoga članka.
Kada radnik otkazuje ugovor o radu iz osobito važnog razloga, otkazni rok traje 15 dana.
U otkaznom roku radnik ima pravo na izostanak s rada radi traženja zaposlenja 4 (četiri) dana u
jednom mjesecu, odnosno 8 (osam) sati na tjedan.
19
Članak 64.
Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta, dopusta za
njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu
roditelja, odnosno posvojitelja, korištenja posvojiteljskog dopusta, privremene nesposobnosti za
rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vojne službe te u drugim slučajevima opravdane
nenazočnosti radnika na radu, određenim Zakonom o radu ili drugim zakonom.
Članak 65.
Otkaz ugovora o radu mora biti u pisanom obliku, s obrazloženjem razloga koji su uvjetovali
otkaz ugovora o radu i poukom o pravnom lijeku.
XIV. ZBRINJAVANJE VIŠKA RADNIKA
Članak 66.
U slučaju zbrinjavanja viška radnika Poslodavac će zajedno s radničkim vijećem, ili Sindikatom
(ako radničko vijeće nije izabrano) zaključiti poseban Sporazum o postupku i načinu, te
kriterijima za izradu programa zbrinjavanja viška radnika, u skladu s odredbama Zakona o radu.
Izradi programa zbrinjavanja viška radnika ne može se pristupiti prije stupanja na snagu
Sporazuma iz stavka 1. ovoga članka.
Sporazum o postupku i načinu, te kriterijima za izradu programa zbrinjavanja viška radnika je
sastavni dio ovoga Ugovora.
XV. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA
Članak 67.
U ostvarivanju prava radnika iz radnog odnosa radnik ima pravo zahtijevati zaštitu prema
odredbama zakona i Pravilnika o radu. Radnik ima pravo podnositi zahtjeve (prigovor) za zaštitu
prava iz radnog odnosa Poslodavcu.
Prigovor se podnosi u roku od 15 dana, računajući od dana kad je radniku uručena odluka kojom
je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja da mu je povrijeđeno neko od prava iz
rada.
Poslodavac je, u skladu s uvjetima radnih mjesta i poslova koje obavljaju, obvezan svim
radnicima osigurati jednake uvjete pri obavljanju zadanih zadaća.
20
XVI. ODGOVORNOST RADNIKA
Članak 68.
O odgovornosti radnika u svezi sa savjesnim i stručnim obavljanjem poslova uz upute
Poslodavca i odgovornosti radnika za štetu Poslodavcu odlučuje se u skladu sa zakonom i
Pravilnikom o radu.
XVII. UGOVORNA ZABRANA UTAKMICE
Članak 69.
Potpisnici ovog Ugovora suglasni su da se ugovorom o radu može ugovoriti zabrana tržišnog
natjecanja, kojom bi se obvezalo radnika da se nakon prestanka ugovora o radu ne smije zaposliti
kod druge osobe koja je u tržišnom natjecanju s Poslodavcem, te da ne smije za svoj račun ili
račun treće osobe sklapati poslove kojima se natječe s Poslodavcem.
Zabrana iz stavka 1. ovog članka ne može trajati više od dvije godine dana.
XVIII. PRAVO RADNIKA NA ŠTRAJK
Članak 70.
Radnik ima pravo na štrajk.
Članak 71.
Sindikati se suzdržavaju od štrajka, ako se sve odredbe iz ovog Ugovora uredno ispunjavaju
prema svim radnicima na koje se Ugovor odnosi, kao i u svim pitanjima koja su Ugovorom
uređena.
Za sva pitanja, koja nisu uređena ovim Ugovorom, ili se trebaju urediti posebnim propisima ili
aktima, Sindikat se ne odriče prava na štrajk.
Obveza socijalnog mira vrijedi do početka novih kolektivnih pregovora.
Članak 72.
Za organizaciju i provedbu štrajka Sindikat primjenjuje sindikalna pravila o štrajku.
Članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka.
Štrajk se mora najaviti drugoj ugovornoj strani najkasnije tri dana prije početka štrajka. U pismu
u kojemu se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka.
Najkasnije na dan štrajka Sindikat mora objaviti pravila o poslovima na kojima se rad ne smije
prekidati za vrijeme trajanja štrajka ili isključenja s rada, donesena u skladu s odredbama Zakona
o radu.
21
Članak 73.
Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor sastavljen od predstavnika organizatora štrajka, koji je dužan
na pogodan način očitovati se strani protiv koje je štrajk organiziran, kako bi se nastavili
pregovori u svrhu mirnog rješenja spora.
Sudioniku štrajka se plaća i dodatci na plaću, osim doplatka na djecu, mogu smanjiti razmjerno
vremenu sudjelovanja u štrajku.
Članak 74.
Organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajku u skladu s odredbama ovog Ugovora ne
predstavljaju povredu radne dužnosti odnosno ugovora o radu.
Radnik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu prema drugim radnicima zbog
organiziranja ili sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno odredbama ovog Ugovora, a ne
smije biti ni na koji način prisiljen sudjelovati u štrajku ako to ne želi.
XIX. OGRANIČENJE PRAVA NA ŠTRAJK
Članak 75.
U slučajevima elementarnih nepogoda, epidemija, izvanrednog stanja ili ratnog stanja, kada
ustanova obavlja djelatnost kao javnu službu, radnici nemaju pravo na štrajk.
Ograničenje prava na štrajk odnosi se na sve radnike u HRT-u.
Ograničenje navedenog prava započinje kada mjerodavno državno tijelo proglasi izvanredne ili
posebne mjere iz stavka 1. ovog članka i traje sve dok to tijelo ne donese odluku o prestanku
izvanrednih ili posebnih mjera.
Članak 76.
U slučaju iz članka 76. Poslodavac će dostaviti obavijest svim sindikatima koji imaju članove kod
Poslodavca, o tome da su nastupile okolnosti zbog kojih temeljem Zakona radnici nemaju pravo
na štrajk, kao i obavijest o prestanku razloga zbog kojih je to pravo bilo ograničeno.
Članak 77.
U vremenu ograničenoga prava na štrajk Poslodavac je dužan koristiti se svim metodama mirnog
rješavanja kolektivnih radnih sporova, kako bi se otklonili svi razlozi nezadovoljstva radnika
odnosno zaposlenih i u cijelosti zadovoljile obveze obavljanja djelatnosti HRT-a.
22
Članak 78.
Organiziranje štrajka suprotno zakonskoj zabrani i odredbama iz ovih članaka predstavlja osobito
tešku povredu radne obveze i osnovu za izvanredni otkaz ugovora o radu.
U slučaju iz stavka 1. ovog članka, radi ostvarivanja zakonske obveze proizvodnje programa,
Poslodavac ima pravo zamijeniti sudionike štrajka drugim radnicima, bilo na temelju ugovora o
radu bili ugovorom kojim se uređuju odnosi temeljeni na Zakonu o obvezatnim odnosima s
vanjskim suradnicima.
XX. UVJETI ZA RAD SINDIKATA
Članak 79.
Radnici imaju pravo organizirati se u sindikat.
Poslodavac se obvezuje da će osigurati provedbu svih prava iz područja sindikalnog djelovanja u
skladu sa zakonskim propisima i odredbama ovog Ugovora.
Aktivnost sindikalnog povjerenika ne smije biti spriječena niti ometana, ako djeluje u skladu s
odredbama zakona i drugih propisa i ovog Ugovora.
Kod Poslodavca može djelovati više sindikata.
Poslodavac pregovara sa Koordinacijom sindikata, te sva prava koja se donesu u suglasnosti
Poslodavca i Koordinacije sindikata, smatraju se valjanim i primjenjuju na sve radnike HRT-a.
Članak 80.
Poslodavac je dužan upoznati Sindikat, odnosno sindikalnog predstavnika o prijedlozima odluka
koje su važne za ekonomski ili socijalni položaj ranika u skladu s odredbama Zakona o radu.
Članak 81.
Poslodavac je dužan Sindikatu osigurati slijedeće:
 prostor za rad i održavanje sindikalnih sastanaka
 administrativne usluge
 obračun, naplatu i dostavu sindikalne članarine, sindikalnih kredita, kase uzajamne
pomoći i sl. putem isplatne liste
 pravo na korištenje sredstava komuniciranja i sl.
Članak 82.
Poslodavac je dužan primiti i saslušati sindikalnog povjerenika kad to on zatraži i dati mu sve
informacije utvrđene ovim Ugovorom.
Sindikalni povjerenik zbog sindikalne aktivnosti ne može biti pozvan na odgovornost niti
doveden u nepovoljniji položaj.
Sindikalnom povjereniku Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu, uvrstiti ga u višak radnika
za vrijeme obnašanja dužnosti u sindikatu i dvije godine nakon njezina isteka, bez izričite
suglasnosti sindikata.
23
Članak 83.
Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za obavljanje sindikalnih aktivnosti i to tri sata
po članu sindikata na godinu.
Sindikalni povjerenik čiji je broj članova sindikata 650 i više, dok obavlja dužnost sindikalnog
povjerenika (što je dužan dokumentirati) oslobođen je obveza na radnom mjestu i pripada mu
plaća kao i sva prava iz radnog odnosa kao da je radio s normalnim učinkom u redovitom radnom
vremenu.
Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku omogućiti izostanak s rada uz naknadu plaće zbog
pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja, seminara i drugih sličnih sindikalnih
aktivnosti.
XXI. RJEŠAVANJE SPOROVA I ARBITRAŽA
Članak 84.
Za rješavanje sporova između potpisnika Ugovora, koje nije bilo moguće riješiti međusobnim
pregovaranjem, pokreće se postupak mirenja.
Postupak mirenja pokreće se na poticaj jednog od potpisnika Ugovora.
Postupak mirenja ne može se provesti ako jedan od potpisnika Ugovora nije prihvatio prijedlog za
provođenje mirenja.
Članak 85.
Mirovno vijeće ima predsjednika i dva člana.
Svaki potpisnik Ugovora imenuje po jednog člana mirovnog vijeća.
Članovi mirovnog vijeća sporazumno imenuju predsjednika vijeća iz redova uglednih
znanstvenih, stručnih ili javnih radnika koji nisu predstavnici ugovornih strana.
Članak 86.
U postupku mirenja ispitat će se navodi i prijedlozi stranaka, a po potrebi prikupit će se i
potrebne obavijesti i saslušati stranke.
Mirovno vijeće sastavit će pisani prijedlog nagodbe.
Članak 87.
Mirenje je uspjelo ako obje strane prihvate pisani prijedlog nagodbe.
Nagodba u smislu odredbe stavka 1. ovog članka ima snagu nagodbe zaključene izvan suda
(izvansudska nagodba).
Ako ne uspije pregovaranje ni postupak mirenja, ugovorne strane će predmet spora povjeriti
arbitražnom vijeću od tri člana. Arbitražno vijeće se, za svaki slučaj spora, imenuje iz liste
24
arbitara koju suglasno utvrđuju Poslodavac i Sindikat u roku od mjesec dana od dana
zaključivanja Ugovora.
Članak 88.
Postupak pred arbitražom vodit će se na način koji će se propisati Pravilima o arbitraži kod
Poslodavca.
Pravila će suglasno donijeti Poslodavac i Sindikat u roku mjesec dana od dana zaključivanja
Ugovora.
Članak 89.
Arbitražno vijeće utvrđuje slučajeve nepoštivanja odredaba ovog Ugovora i donosi odluke u tim
slučajevima koje su konačne.
Postupak za utvrđivanje nepoštivanja odredaba ovog Ugovora mogu pokrenuti potpisnici
Ugovora i svaki radnik pojedinačno.
XXII. SOCIJALNI MIR
Članak 90.
Ugovorne strane za vrijeme trajanja ovoga Ugovora obvezuju se na socijalni mir.
Iznimno, dopušten je štrajk solidarnosti uz najavu, prema odredbama ovoga Ugovora, ili
korištenje drugih metoda davanja sindikalne potpore zahtjevima zaposlenih u određenoj drugoj
djelatnosti.
XXIII. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 91.
Smatra se da je ovaj Ugovor sklopljen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.
Pravo na kolektivne pregovore i sklapanje kolektivnih ugovora stječe sindikat koji je slobodno
organiziran i u kojem je učlanjivanje dragovoljno, te koji je neovisan o utjecaju poslodavaca i
njihovih udruga.
Ako kod Poslodavca ima više sindikata o sklapanju kolektivnog ugovora, može se pregovarati
samo s pregovaračkim odborom sastavljenim od zastupnika tih sindikata, u skladu s odredbama
zakona.
U slučaju tajnog glasovanja troškove snose u jednakim dijelovima svi zainteresirani sindikati.
25
Članak 92.
Iznimno u 2010.g. Sindikati i Poslodavac su suglasni, na temelju opće gospodarske situacije te
naputaka Vlade Republike Hrvatske i financijskih pokazatelja poslovanja HRT-a zajednički
definirati mogućnost isplate prava na regres i dara za djecu.
Članak 93.
Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti promjenu ili dopunu ovog Ugovora i to u pisanom
obliku.
Druga strana je obvezna očitovati se u vezi s predloženim izmjenama ili dopunama u roku od 15
(petnaest) dana.
Ako druga strana ne prihvati prijedlog promjene ili dopune u roku od 15 (petnaest) dana, pokreće
se arbitražni postupak.
Članak 94.
Jedna potpisnica Ugovora može otkazati Ugovor, ali je dužna prije toga najaviti svoje odstupanje
pisano, najmanje tri mjeseca prije otkazivanja Ugovora.
Otkaz Ugovora mora se dostaviti svim stranama Ugovora i mora sadržavati razloge zbog kojih se
Ugovor otkazuje.
Do sklapanja novog Ugovora primjenjuju se odredbe važećeg Ugovora.
Članak 95.
Ovaj Ugovor se sklapa na određeno vrijeme do 31. prosinca 2013. godine.
Postupak zaključivanja novog Ugovora počet će najkasnije tri mjeseca prije isteka roka važenja
ovog Ugovora.
Poslodavac može posebnim dodatkom ovom Ugovoru urediti međusobna prava i obveze s
radnicima Glazbene proizvodnje HRT-a, a vezano za njihova prava izvođača s temelja zaštite i
korištenja malih prava.
Članak 96.
Poslodavac je dužan uskladiti opće akte s odredbama Ugovora odmah, a najkasnije u roku od 90
dana nakon potpisivanja Ugovora, ako zakonom nije propisan kraći rok.
Članak 97.
Poslodavac i Sindikat imenuju zajedničko tijelo za tumačenje odredaba Ugovora i praćenje
njihove primjene.
Zajedničko tijelo ima četiri člana od kojih po dva člana imenuje svaka ugovorna strana.
26
Članak 98.
Troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja Ugovora snose ugovorne strane svaka u svojem
dijelu, a troškove pripremanja i rada arbitraže, mirovnoga vijeća i komisije za tumačenje
Ugovora, ugovorne strane dijele proporcionalno.
Članak 99.
Odredbe ovog Ugovora mogu se dopunjavati odnosno mijenjati za pojedine kategorije radnika
(glazbenici, novinari i dr.) pisanim dodatcima ovom ugovoru ako ih prihvate obje ugovorene
strane.
Odstupajući sporazumi od odredbi Kolektivnog ugovora u djelatnosti odnosno grani dopušteni su
samo u slučajevima kad je to tim ugovorima izrijekom predviđeno, ili kad su u prilog radniku.
Članak 100.
Ugovor se dostavlja Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva na registraciju.
Za sindikate:
Samostalni sindikat radnika HRT-a
Milan Rosan
Za Poslodavca:
v.d. glavnog ravnatelja HRT-a
Josip Popovac
Sindikat novinara Hrvatskepodružnica HTV-a
Sanja Šegedin-Miriovsky
Sindikat novinara Hrvatskepodružnica HR-a
Vladimir Šetka
Hrvatski Sindikat djelatnika u KulturiPodružnica profesionalni glazbenici HRT-a
Tomislav Meštrić
Sindikat tehnike HTV-a
Jozo Jelčić
Sindikat tehnike HR-a
27
Antun Brebrić
Sindikat kamermana i
snimateljskih ekipa
Slobodan Janjatović
Sindikat radiotvdifuzijegospodarstvo HRT-a
Marija Tibljaš-Žonja
Sindikat trgovine Hrvatske–
podružnica HRT terenski djelatnici
Ivan Bosančić
Samostalni sindikat novinara
Hrvatskog radija
Zoltan Kabok
Sindikat novinara Hrvatskepodružnica radio Rijeka
Branka Malnar
28

Download Report