Vesna Magdić-Jelavić, dr. med. spec. dermatovenerolog Specijalistička dermatovenerološka ordinacija Kneza Trpimira 5A, 10 410 Velika Gorica Tel: 01-6214 569 HIPERPIGMENTACIJE Povratkom s ljetnog odmora, nakon previše sati provedenih na suncu često nas u ogledalu neugodno iznenade tamne pjege kojih bi se željeli riješiti. Kako su nastale? Glavni čimbenik koji određuje boju kože je aktivnost pigmentnih stanica melanocita. Melanociti sadrže organele u citoplazmi, tzv. melanosome, koje proizvode pigment melanin. Postoje dvije vrste melanina: smeđe-crni eumelanin te žuto-crveni feomelanin. Tamnije pigmentirana koža sadrži veće melanosome s više pigmenta. Sinteza melanina pod utjecajem je melanocitnog stimulirajućeg hormona (MSH) te u manjoj mjeri steroidnih hormona. Ključni enzim u nastanku melanina je tirozinaza. Nakon izlaganja sunčevom zračenju ili umjetnom izvorima (solarij) nastaje povećana količina melanina zbog aktivacije postojećih melanocita te stvaranja novih melanocita. Najčešće lokalizirane hiperpigmentacije su sunčane pjege, melasma, solarne lentiginoze, cafe au lait makule-pjege boje bijele kave te poslijeupalne pigmentacije. Sunčane pjege (ephelides) su stečene mrlje na koži promjera 2-5 mm, žučkastocrvenkaste do smeđe boje. Najčešće se javljaju kod osoba crvenkaste ili plave kose, između 3. i 6. godine života. Njihov broj i pigmentacija pojačavaju se ljeti. Javljaju se samo na mjestima koja su izložena suncu; lice, nos, obrazi, vrat, na prsima, ramenima i nadlakticama. Broj melanocita u lezijama nije povećan, već oni brže stvaraju melanin i u većoj količini. Sunčane pjege su dobroćudne promjene, bez malignog potencijala, ali predstavljaju važan marker za osobe s povećaim rizikom za nastanak karcinoma kože i melanoma. Izbjegavanje sunca i kreme sa zaštitnim faktorom pomažu u spriječavanju nastanka većeg broja sunčanih pjega. Solarne lentiginoze (staračke pjege) su smečkaste pjege promjera nekoliko milimetara koje se javljaju nakon 30-te godine života na fotoeksponiranim mjestima na koži. Najčešće se vide na hrptovima šaka, podlakticama te po licu. Za razliku od sunčanih pjega, mogu se pojaviti i kod osoba tamnije puti i kose, a ne blijede zimi. Pigmentacija je posljedica povećanog broja melanocita te melanina u epidermisu i dermisu. Solarne lentiginoze nisu premaligne promjene, a osim prirodnog UV zračenja može ih izazvati i izlaganje solariju ili pak fototerapiji zbog drugih bolesti kože. Melazma je stečena smećkasto-sivkasta hiperpigmentacija kože, najčešće lica. Pojava ove pigmentacije povezuje se s trudnoćom, uzimanjem kontraceptiva ili nekih lijekova. Nakon izlaganja UV zračenju pigmentacija se pojačava, te su promjene najizraženije ljeti. Radi se o plošnoj pigmentaciji kože koja može biti svijetlo ili tamno smeđa do crnkasta, ovisno o tipu kože. Promjene su obično simetrične, a najčešće se javljaju na centralnim dijelovima lica, obrazima, čelu, nosu, gornjoj usnici i bradi. U malom broju slučajeva vidi se i na koži donje čeljusti i na podlakticama. Osnovno zbivanje kod melazme je pojačano stvaranje pigmentnih zrnaca (melanosoma) u melanocitima te njihov pojačana prijenos u keratinocite u površinskom sloju kože (epidermisu). Pigmentacija može biti pojačana u epidermisu, dermisu ili u oba sloja kože. Melazma uglavnom nastaje kod žena, a samo 10 % od ukupnog broja otpada na muškarce. Nastaje vrlo brzo, u roku od nekoliko tjedana, pogotovo nakon izlaganja UV zračenju. Za vrijeme menstruacijskog ciklusa može doći do jače izraženosti već postojeće melasme. Pigmentacija može spontano nestati nekoliko mjeseci nakon poroda ili prestanka uzimanja kontraceptiva, ali može perzistirati godinama. Melazmu treba razlikovati od drugih, na primjer postupalnih hiperpigmentacija kože, pigmentacija koje su posljedica primjene nekih kozmetskih preparata sa fotoosjetljivim tvarima te genetski uzrokovanih pigmentacija. Prije izbjeljivanja potreban je pregled dermatologa koji će utvrditi o kakvom tipu pigmentacije je riječ te predložiti najbolji način terapije.U tretiranju promjena upotrebljavaju se različite kombinacije izbjeljivača (hidrokinona, azelaične, glikolne, kojične kiseline), tretinoina, kortikosteroida, lokalnih preparata na bazi soje. Dolazi u obzir profesionalni kemijski piling, drmoabrazija te laseri valne duljine 351 do 1064 nm. Laserska terapija daje najbolje rezultate kod površinskih, epidermalnih pigmentacija. Svi navedeni postupci izbjljivanja imaju svoje nedostatke i za sada nema savršenog izbjeljivača. Stoga je fotoprotekcija i dalje zlatno pravilo u sprječavanju nepoželjnih pigmentacija kože.
© Copyright 2024 Paperzz
