Bosnia andhHerzegovina’s C oice Green Garden • broj 92 • svibanj / lipanj 2014. • godina XV - Penjačice za ugodnu hladovinu - Suzbijanje muha - Zaštita od zmija - Bolesti duhana - Plamenjača – najopasnija bolest povrtnih kultura [email protected] www.sjemenarna.com NOVO!!! Bodovna Green Garden kartica BRZO, JEDNOSTAVNO I BESPLATNO DO POGODNOSTI! 1. KORAK 2. KORAK 3. KORAK Ispunite bodovnu pristupnicu vjerodostojnim podacima Preuzmite Vašu privremenu bodovnu karticu Prikupljajte bodove i koristite raspoloživi iznos u KM Ako već imate magnetnu karticu Kluba Green Garden, odmah možete početi s prikupljanjem bodova! TABLICA BODOVANJA *tablica boniteta može biti varijabilna kroz bonitetna razdoblja *proizvodi označeni kao akcijski/ sniženi ili pojedini posebno označeni proizvodi ne podliježu obračunu bodova POTROŠENIH 5 KM = PRIKUPLJEN 1 BOD Vrijeme trajanja bonitetnih razdoblja: od 01. 10. do 31. 03. od 01. 04. do 30. 09. Riječ urednika Editor’s word Nakon nezapamćenih poplava koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu sredinom svibnja, vrijeme se konačno stabiliziralo i omogućilo obavljanje mnogih poslova u poljoprivredi. Početkom ljeta intenziviraju se radovi u vrtovima, voćnjacima i vinogradima, odnosno u ovom periodu godine mnoge povrtne, ali i neke voćne kulture, primjerice jagode i trešnje, su u fazi plodonošenja i berbe. Kod drugih voćnih vrsta i vinove loze provode se intenzivne mjere zaštite od uzročnika biljnih bolesti i štetnika kao i druge agrotehničke mjere koje imaju za cilj što veći i kvalitetniji urod. I ovaj broj glasila Green Garden na svojim stranicama donosi mnoštvo zanimljivih priloga posvećenih cvijeću, povrću,voćkama i vinovoj lozi, zaštiti poljoprivrednih kultura od bolesti i štetnika, ali i dosta korisnih savjeta namijenjenih pčelarima. Osim toga, tu je i veliki broj korisnih informacije o novim proizvodima na našem tržištu koji služe zaštiti od zmija, muha i komaraca. Kako bi imali potpune informacije o svim aktivnostima koje se aktualne u poljoprivrednoj proizvodnji, početkom ljeta, preporučujemo Vam da detaljno pročitate sve priloge iz ovog broja te obogatite Vaše znanje novim spoznajama ali i aktualnostima iz poljoprivrede ali i drugih oblasti. Uredništvo After the big floods that hit Bosnia and Herzegovina in mid May, the weather is finally stabilizing and allowing performing many jobs in agriculture. The beginning of summer is time when all activities in gardens, orchards and vineyards are intensified, meaning that beginning of summer is time when many vegetable and also some fruit crops, such as strawberries and cherries, are in the stage of fruiting and harvesting. In some other fruit crops and grape wine we carry out intensive measures of plant protection from different pests and diseases, but also conduct agricultural measures aimed to give larger and better quality crops. This issue of Green Garden brings you many interesting articles dedicated to flowers, vegetables, fruit trees and grape wine, protection from pests and plant diseases, and also much useful tips for bee keepers. In addition, there is also a large number of useful information about new products in our market that are excellent in protection against snakes, flies and mosquitoes. In order to have complete information about all agricultural activities in the beginning of summer, we recommend that you read carefully all articles in this issue of Green Garden, and enrich your knowledge with lots of new comprehensions. Editor’s office Sadržaj Pelargonije - balkonske ljepotice ..................... 4 Neobične vrste povrća ..................................... 25 Penjačice za ugodnu hladovinu ........................8 Plamenjača - najštetnija bolest povrtnih kultura ...............................................................26 Zaštita ruža od bolesti i štetnika ....................10 Pitanja i odgovori .............................................36 Štete od maslinine muhe u hercegovačkim maslinicima.......................................................38 Specifičnosti gnojidbe voćaka.........................40 Azijske vrste stršljena koje prijete Europi......12 Dinja i lubenica - gnojidba i zaštita tijekom vegetacije ..........................................................28 Suzbijanje kućne gamadi ................................20 Suzbijanje grinja (pauka) na povrću ..............30 Crnogorična medljika .......................................44 Jednostavna i sigurna zaštita od zmija ......... 22 Zaštita krastavaca kod uzgoja na mreži ........ 32 Zaštita od krpelja .............................................45 Povrtnjak početkom ljeta ................................ 24 Bolesti duhana na području Hercegovine......34 Zanimljivosti .....................................................50 Novosti, obavijesti, najave!!! Jedva ste dočekali lijepo vrijeme da možete više boraviti u prirodi i na zraku. No čim provirite kroz vrata, napadaju Vas komarci, muhe, ose, i ostali leteći i gmižući insekti. Maltretiraju Vas i ne možete uživati u prekrasnom ljetu i provoditi vrijeme vani… Ovo je apsurdno i iritirajuće. Kako bi mogli biti bezbrižni i opušteni, i ovog ljeta u Green Garden asortimanu pronađite niz efikasnih rješenja u zaštiti od insekata. Uz već postojeći asortiman imamo dosta novih artikala u ponudi koje možete pronaći u svim našim agrocentrima kao i u svim bolje opskrbljenim trgovinama. Uživajte u bogatom sadržaju našeg glasila i svim ostalim pogodnostima koje imate kao član kluba Green Garden. Kako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član: jednostavno – preuzmite pristupnicu, ispunite i pošaljite/dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici. Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a članstvo Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail: [email protected] Ptice pčelarice velika opasnost za pčele........43 Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiH Tel.: + 387 (39) 700 000; Fax: + 387 (39) 706 572; [email protected] [email protected] www.sjemenarna.com Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić Marketing: Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec. Andrea Šaravanja, mr. oec. Lektor: Blanka Kraljević, prof. Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet. 4 po nevremenu pokrijete ili unesite u kuću. Ukoliko ih je nevrijeme već oštetilo, nemojte ih bacati već ih razmnožite pomoću reznica. Gnojidba tijekom vegetacije PELARGONIJE balkonske ljepotice U narodu ih zovu blagene, geranije, mušketini, đirani i dr. Jedna od najvećih privlačnosti pelargonija je širok raspon sorti. A svake se godine pojavljuju nove. Matea Pehar, dipl. ing. I dok stare sorte imaju kraće vrijeme cvatnje (dva ili tri mjeseca), noviji oblici mogu cvasti cijelu godinu, dokle god ima dovoljno svjetla i topline. Njihovoj popularnosti i raširenosti pridonosi lak uzgoj i razmnožavanje, te obilna i dugotrajna cvatnja. Način sadnje Prije sadnje pelargonija pripremite cvjetne posude. Na dno posude u visini 1 do 2 cm ravnomjerno naspite granule za drenažu (glinepor kuglice) ili djeliće starih glinenih posuda. Na taj sloj potom naspite sloj krupnog pijeska koji je bar nekoliko dana bio na sunčanom mjestu, zbog dezinfekcije. Na kraju dolazi zemlja tj. humus. Presadnice pelargonija obvezno kupujete kod provjerenih proizvođača. A pri kupnji pazite da su biljke kompaktnog rasta, dobre razgranatosti, bez znakova venuća i ostalih oštećenja. Poželjno je i da biljke imaju barem jedan otvoren cvijet kako biste bili sigurni u pogledu njihove boje. Optimalna dubina sadnje određuje se tako da dio stabljike koji graniči s korijenovim vratom dođe dva centimetra niže od ruba posude. U istu cvjetnu posudu mogu doći pelargonije različitih boja cvijeta i različitog tipa rasta, i to: uspravne (zonale) i viseće (peltatum). Mogu se miješati i s ostalim balkonskim cvijećem te zato slobodno tragajte za dobrom kombinacijom. Izbor stalnog mjesta Zonale pelargonije dobro uspijevaju na toplim južnim i zapadnim položajima. Viseće pelargonije pak vole mnogo svjetlosti i izravne sunčeve zrake nekoliko sati dnevno. Za podnevnih jakih žega poželjno ih je premjestiti u blagu sjenu. Cvjetovi ovih pelargonija posebno su izloženi vjetru i kiši pa ih stoga Kvalitetno posađene pelargonije prvih tjedana imaju dovoljno hranjivih tvari u supstratu. Nakon nekoliko tjedana intenzivnog rasta potrebna je prihrana. Prihranjuje se tekućim mineralnim gnojivom za pelargonije. Uz osnovna hranjiva, kompleksna tekuća hranjiva sadrže i mikrohranjiva (bor, bakar, željezo, cink), a za pelargonije je osobito važan magnezij. Pridržavajte se uputa o doziranju i uvijek dobro promiješajte da biste dobili jednoličnu otopinu. Prihranjuje se jednom u deset do petnaest dana, a sorte izrazito bujne cvatnje i češće. Ako je zemlja sasušena, s izrazitom pokoricom, najprije je razrahlite, zalijte običnom vodom, a zatim otopinom hranjiva. Prihranjivanje obustavljajte potkraj kolovoza, radi lakšeg prezimljavanja pelargonija. Zalijevanje Učestalost zalijevanja najbolje je prilagoditi vanjskim temperaturama, s tim da nikada ne zalijevajte za toplog dijela dana. Općenito pravilo za količinu vode glasi: bolje jednom pošteno zaliti nego više puta pomalo. Najbolji indikator za zalijevanje je «prst». Ako je supstrat na dubini od 1 do 2 cm suh, vrijeme je za zalijevanje. A za vrućih ljetnih dana zalijevanje se vrši i dva puta dnevno. Dakle, supstrat ne smije biti mokar, nego vlažan jer pelargonije ne podnose stagnirajuću vodu u zoni korijena. BROJ 92 • SVIBANJ / LIPANJ 2014. Bosnia andhHerzegovina’s C oice ZAŠTITNE MREŽE PROTIV INSEKATA SA MAGNETIMA YDN ZA PROZORE YDN ZA VRATA Ţ413+&Ë"7"6-";*/4&,"5" Ţ13016Ğ5"47+&Ļ;3",*47+&5-045 Ţ4"+",*.."(/&5*.";"53&/65/0 057"3"/+&*;"57"3"/+& Ţ#3;0*+&%/045"7/01045"7-+"/+& #&;"-"5" Ţ0%(07"3"47",0..0%&-6 130;03"73"5" NOVO U PONUDI! ZIG-ZAG ZAŠTITA OD KOMARACA VLAŽNE MARAMICE PROTIV KOMARACA Praktične meke maramice koje miluju kožu i štite od komaraca i iritantnih insekata. Sadrže čistu esenciju Java citronele za potpuno prirodnu zaštitu. Dostupne i kao SENSITIVE za osjetljivu kožu beba. 8 Penjačice za ugodnu hladovinu Penjačice su biljke koje koristimo u kreiranju okomitih obojenih površina, posebno u situacijama gdje je to teško ili nemoguće izvesti drugim biljnim vrstama. Tu svoju sposobnost penjačice zahvaljuju mogućnosti rasta na vrlo malom, gotovo minimalnom dijelu tla, što je inače slučaj na tlima uz kuću, ograde i zidove. Matea Ćorić, master struke S vojim razgranatim načinom širenja pokrivaju velike površine i idealne su za sadnju uz pergole, balkonske ograde i sl. Ukoliko ih ostavimo da rastu bez ikakve potpore, većina penjačica će poslužiti kao odlični pokrivači tla. Tekoma (Campsis radicans, sin. Tecoma radicans) je poluotporna listopadna penjačica podrijetlom iz Sjeverne Amerike. Cvjetovi su krupne trubice dugačke desetak centimetara, skupljene u cvatovima na kraju ovogodišnjih izboja, crvenonarančaste boje. Ovi cvjetovi čine tekomu jednom od najupečatljivijih vrtnih biljaka tijekom ljetnih mjeseci. Ali, da bi cvala, potrebno joj je duboko, plodno tlo i sunčan, zaštićen položaj. Na teškim glinovitim i suhim pjeskovitim tlima neće doseći svoju punu ljepotu. Jedini nedostatak ove biljke je što je neugledna tijekom zimskih mjeseci kada baci lišće i ogoli. Zbog toga tekoma nije prikladna penjačica za mjesta koja treba zakloniti zbog njihova ružnog izgleda. Radije je upotrijebite tamo gdje joj nema premca: na južnom pročelju kuće ili za prekrivanje suncu izloženih ograda i sjenica. Glicinija kineska (Wisteria sinensis) je otporna listopadna grmolika penjačica, podrijetlom iz Kine. Ima brojne mirisne svjetloljubičaste cvjetove u dugim visećim cvatovima. Prva cvatnja ove biljke je u kasno proljeće, a druga u kasno ljeto. Koristi se za prekrivanje zidova, sjenica, pergola, lukova i drugih vrtnih konstrukcija. Pogodna je i za bonsai. Dobro raste u kvalitetnom ilovastom tlu na toplom sunčanom mjestu. Orezuje se u ljeto nakon prve cvatnje, te po potrebi ponovo u zimu. Izrazito je snažna biljka, te se redovitom rezidbom mora kontrolirati njezin rast. Nikako nemojte dopustiti da glicinija bez kontrole raste u vašemu vrtu. I to trebate znati… Borave li u vrtu mala djeca, igrajući se na terasi koju prikrivaju glicinija i tekoma, brižno pazite da nehotice ne pojedu bilo koji dio glicinije, osobito mahune i sjemenke. Naime, dvije do tri pojedene sjemenke mogu prouzročiti teško otrovanje s mučninama i bolovima u trbuhu, proširenje zjenica i poremećaj cirkulacije, jer glicinija sadržava otrovne glikozide: vistarin i lektin. BROJ 92 • SVIBANJ / LIPANJ 2014. Bosnia andhHerzegovina’s C oice MULTISTOP ULTRAZVUČNI RASTJERIVAČ Rastjerajte sve štetočine jednim potezom! 9 Protiv muha 9 Protiv komaraca 9 9 9 9 Protiv paukova 9 Protiv mrava 9 Protiv osa 9 Protiv raznih insekata 9 Protiv ostalih MultiStop ultrazvučni rastjerivač radi na principu dvije tehnologije: ultrazvučne i elektromagnetske. Kombinacija ovih tehnologija je učinkovita u rastjerivanju miševa, štakora, komaraca, muha, paukova, mravi, žohara, osa i ostalih letećih i gmižućih štetočina. Ultrazvučni valovi su nečujni za ljudsko uho, a štetočinama stvaraju nelagodu. 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH 10 Zaštita ruža od bolesti i štetnika Ružu kao malo koju vrsta ukrasnog bilja napada veliki ki broj štetnih organizama, tako da u pojedinim godinama proizvođaroizvođači ali i hobisti često puta ostaju razočarani njezinim izg izgledom. gledom. Ivana Markota, master struke O d početka mjeseca svibnja potrebno je barem dvaput mjesečno provoditi mjere zaštite protiv različitih uzročnika bolesti (pepelnica, hrđa, siva plijesan), i štetnih kukaca (lisne uši, različiti kornjaš i dr. štetnici). Ovi štetni organizmi mogu u značajnoj mjeri umanjiti tržnu vrijednost ruže. Najčešće bolesti ruže Pepelnica ruže najčešća je bolest ruža. Posebno je značajna u mediteranskom uzgojnom području, odnosno u suhim i toplim razdobljima s povišenom vlagom zraka. Jednako se javlja pri uzgoju ruža u zaštićenom i otvorenom prostoru. Raspoznaje se po razvoju sivo-bijele prevlake na gornjoj strani lišća. Bolest se vrlo brzo proširi za dana s temperaturama višim od 25°C, uz relativnu vlažnost 40-70 %. U tom slučaju dolazi do uvijanja i sušenja lišća, a pepelnica može napasti peteljku lista, izboj ili cvijet ruže (lapove i latice).. Kod sorata s crvenim laticama ticama lakše se uočava rahla hla pepeljaste prevlaka eliptična ptična oblika nego na hibridimaa s bijelim cvjetovima. Hrđa kod nekih sorata orata ruža može prouzročiti defolijaciju olijaciju ili potpun gubitak lišća. Simptomi su uglavnom vidljivi na lišću, ali leni dijemogu biti napadnuti i drugi zeleni lovi ruža. Obično u rano proljeće s donje strane lišće nastaju malo uzdignuta mjesta narančaste boje, dok se na licu zaraženog tkiva pojavljuju žućkaste ili smeđe pjege. Prema kraju vegetacije narančasti sorusi postaju gotovo crni, odnosno nastaje zimska forma bolesti priprema na prezimljenje. Uz dostatno vlage (vlaženje osjetljivog tkiva barem 4 sata) optimalna temperatura za razvoj hrđe je 18-21ºC. Neki pripravci djelotvorni na pepelnicu uspješno suzbijaju i hrđe. Na tržištu se nalaze gotovi pripravci za suzbijanje bolesti na ružama (pepelnica, hrđe) u pakiranju od 0,5 litara koje je dostatno za primjenu. Štetnici na ruži Ružina lisna uš ubraja se među veće vrste lisnih uši. Proširena je svuda, a uzgajivači ruža obično početkom svibnja primjećuju brojne nježne kukce na mladim i nježnim izbojima. Uši su velike ke oko 1,6-3,3 mm, svijetlozelen svijetlozelene boje s tek naznačenim tamnijim pigmentima na kraju proširenog dijela tijela. Lisne uši sišu biljne sokove, a višak biljnih šećera izlučuju u obliku slatkaste tekućine koju posjećuju mravi. Razvoju i umnažanju ružine lisne uši pogoduju povišene temperature i relativna vlažnost zraka. Ruže valja redovito štititi protiv lisnih uši jer mogu spriječiti ili nagrditi razvoj cvjetnih pupova. Mogu se koristiti neki od sljedećih pripravaka: Pirimor 25 WG, Boxer 200 SL, Actara 25 WG i dr. Danas se na tržištu nalaze gotovi insekticidni pripravci na osnovi imidakloprida u pakiranju od 0,5 litara koji su idealni za primjenu na okućnicama i vrtovima. Prisutnost crvenog pauka na ruži prepoznaje se po žućkastom lišću i brojnim sitnim, pokretnim, narančasto-crvenim grinjama na naličju lišća. Suzbijanje crvenog pauka provodi se uglavnom primjenom akaricida (npr. Demitan ili Vertimec). Na tržištu se nalazi gotov akaricidni pripravak za suzbijanje grinja u pakiranju od 1 litra koji je dostatan za obiteljska gospodarstva, ali i za manje proizvođače. BROJ 92 • SVIBANJ / LIPANJ 2014. GOTOVI KEMIJSKI PRIPRAVCI ZA SUZBIJANJE UZROČNIKA BILJNIH BOLESTI, ŠTETNIKA I KOROVA Bosnia andhHerzegovina’s C oice Primjena u povrću, voću, vinovoj lozi, cvijeću, ukrasnom bilju i okućnicama 12 Azijske vrste stršljena koje prijete Europi Unazad nekoliko godina u našoj zemlji otkriveno je desetke novih vrsta kukaca aca koje potječu s drugih kont kontinetine nata. Sve očitije klimatske promjene, intenzivna trgovina sa zemljama dalekog Istoka (posebno Kinom), samo su neki od razloga sve češćeg pronalaska novih vrsta kukaca. Velika je zabrinutost zbog mogućeg unosa dvije vrste stršljena koje su vrlo opasne za ljude. Jedna od njih (azijski stršljen predator) je već prisutna u Europi. Prof. dr. sc. Ivan Ostojić Azijski stršljen predator (Vespa velutina) Azijski stršljen predator (Vespa velutina), vrsta je stršljena koja se u posljednjih nekoliko godina naselila u Europi. Ova vrsta naraste do veličine od oko 3 centimetra (kraljica). Mužjaci su najčešće dugački oko 2,5 cm a radnici oko 2 cm. Ima karakteristične žute noge. Grudi su crno obojene dok je trbuh sa smeđim i žutim prugama. Prvi segment trbuha završava s tankom žutom prugom dok je žuta pruga šira kod trećeg i četvrtog segmenta. Stršljeni žive u velikim gnijezdima od više tisuća jedinki. Otrov im je snažniji od pčelinjeg, ali nije tako opasan kao od golemog stršljena. U Francusku su iz Kine stigli s pošiljkom porculana 2004, a do 2009. izgradili su nekoliko tisuća gnijezda u području oko Bordeauxa. Osim u Francuskoj, vrsta se proširila u Španjolsku, Portugal a u prošloj godini zabilježen je nalaz i u Italiji. Samo u Francuskoj zabilježeno je nekoliko smrtnih slučajeva od uboda azijskog stršljena. Britanske su vlasti ove godine objavile alarm zbog mogućnosti da bi se uskoro mogao naseliti i na otoku. Kada se osjete ugroženima, napadaju u velikim skupinama. U potrazi za ličinkama kojima hrane svoje potomstvo mogu desetkovati zajednicu od 30.000 pčela u roku od nekoliko sati. Pčelari tvrde da su opasniji za pčele od europskih. Golemi azijski stršljen (Vespa mandarinia) Osim azijskog stršljena predatora, puno veća ali i opasnija vrsta stršljena je golemi azijski stršljen. Jedinke ove vrste su u ovoj godini napali tisuće, a ubili desetke ljudi u Kini. Jedinke dosežu dužinu od oko pet centimetara, a raspon krila oko 7,5 cm. Žalac im je dugačak oko 6 mm kojim mogu više puta ubrizgati velike količine moćnog otrova. Glava golemoga azijskog stršljena je narančasta i vrlo široka u odnosu na druge vrste. Ticala su tamnosmeđa. Ova vrsta živi u područjima koja se protežu od jugoistoka Rusije na sjeveru, preko Kine i Koreje do Šri Lanke na jugu. Vrlo su agresivni. Naoružani su osobito velikim količinama snažnog otrova koji, baš kao i pčelinji i osinji, ali i nekih zmija, sadrži citolički peptid koji oštećuje tkivo tako da žrtvama nerijetko ostaju ožiljci veličine rupe od metka. Osim toga, otrov im sadrži i neurotoksin mandaratoksin. Svake godine samo u Japanu od njihova ubodu umre 40-ak ljudi. Žrtve koje ugrizu 10-ak puta trebaju zatražiti pomoć liječnika čak i ako nisu alergične jer otrov može izazvati otkazivanje bubrega. Odlični su letači. Putuju brzinom od 40 km na sat pa bježanje ne pomaže, a dnevno mogu preletjeti 100-tinjak km. Jedan stršljen u minuti može ubiti 40-ak pčela. Kada je smrtno ranjen, stršljen ispušta feromone koji druge pripadnike roja pokreću u napad. Stoga je uništavanje njihovih gnijezda iznimno opasno. Vrlo su agresivni predatori, a napadaju srednje i velike kukce poput pčela i drugih osa. Privlače ih jarke boje i miris ljudskog znoja. Posebno agresivni postaju kada ljudi trče. Kada su stršljeni posebno opasni? Stršljeni najčešće napadaju koncem ljeta i početkom jeseni u sezoni parenja. Osobito agresivni postaju pred kraj sezone, početkom kolovoza. Napade najčešće izazivaju ljudi svojim aktivnostima u blizini njihovih gnijezda u šumama, voćnjacima ili u kućama. Osjetljivi su na trčanje i mahanje rukama, odnosno na sve pokrete koje doživljavaju kao agresiju. Reagiraju i na miris znoja i žive boje. ZAŠTITA OD MUHA, KOMARACA I OSA U OBLIKU SPREJA Bosnia andhHerzegovina’s C oice FIN SPREJ PROTIV MUHA I KOMARACA FIN SPREJ PROTIV OSA Bosnia andhHerzegovina’s C oice FIN ZAVJESA PROTIV KOMARACA I MUHA zaštita protiv insekata Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasno uništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu, na balkonima, terasama i podrumima. Muhomlat Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojom privlače insekte koji se zalijepe za njih. Ploče možete postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka. Za bolju efikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m2. Ploče su dimenzija 10x25cm u suradnnji sa Vaš Vaš vrt vrt će će je je voljeti VIKING VIKINGkosilica kosilicajejepravi pravipouzdani pouzdanipartner partnerkada kadase seradi radioonjezi njeziVašeg Vašegtravnjaka. travnjaka. Ona Onasuvremeno suvremenouvjerava uvjeravauušest šestodlučujućih odlučujućih kriterija: kriterija: snaga, snaga, funkcionalnost, funkcionalnost, ergonomija, ergonomija,dugovječnost, dugovječnost,komfor komfori idizajn. dizajn.VIKING VIKINGkosilica kosilicastarta startasnažno, snažno, kosi kosi efikasno efikasnoi iposebno posebnojejeugodna ugodnaza za rukovanje. rukovanje. Više Više informacija informacija potražite potražite kod kod ovlaštenog ovlaštenogVIKING VIKINGprodajnog prodajnogmjesta mjestailiilina nawww.unikomerc.ba www.unikomerc.ba Visokotlačni perači Svugdje gdje se nakupljaju strugotine, lišće, nečistoća i otpad, visokotlačni perači na vodu omogućit će čistoću na svakom kutu i u svakoj fugi. Za čišćenje oko kuće i u vrtu kao i za vrtni namještaj, stepenice, prilazne staze i terase. Pokretni su i laki za rukovanje i transport. Moćni i izuzetno praktični visokotlačni čistači firme STIHL su veliki pomagaći u održavanju čistoće u Vašem domu i vrtu. U standardnu opremu uključuju sve što je potrebno da bi se razni poslovi čišćenja oko kuće pojednostavili: praktični držač strujnog kabela i visokotlačnog crijeva, rotirajuća i plosnata mlaznica i komplet za prskanje sredstvom za čišćenje. Sofisticirana oprema - sve do zadnjeg detalja Standardno podvozje ugrađuje se u visokotlačne čistače čime se olakšava prijevoz uređaja gdje god su potrebni. Poseban držač osigurava da su kabel za napajanje i visokotlačno crijevo uvijek sigurni i uredno priključeni na uređaj. Standardni i dodatni pribor mogu se spremiti u držač za dodatke , čime se osigurava da se sve što je potrebno za taj posao nalazi uvijek pri ruci . Kompaktni sustav mlaznica s brzom spojkom garantira da se mlaznice i pribor mogu brzo i bez poteškoća promijeniti. Radni tlak je lako prilagodljiv s plosnatom mlaznicom ako to trenutni zadatak zahtjeva. Tvrdokorne nečistoće bez napora se uklanjaju s rotacijskom mlaznicom. Sredstvo za čišćenje također može biti spojeno na cijevi za prskanje bez poteškoća preko utičnog spoja. Ergonomski oblikovan rotirajući pištolj za prskanje omogućava korisniku usmjeravanje mlaznice izravno prema području primjene. Visokotlačno crijevo je spojeno na pištolj putem spojke koja sprječava upletanje crijeva. Posebni dodaci povećavaju spektar primjene Odgovarajući posebni dodaci pružaju mogućnost prilagodbe visokotlačnih čistača individualnim potrebama korisnika. STIHL RA 101 pretvara svaki visokotlačni perač u uređaj za čišćenje velikih površina, koji horizontalne i vertikalne površine može očistiti učinkovito. S priborom za čišćenje cijevi lako i efikasno se čiste i cijevi uskog promjera. STIHL RE 118 STIHL RE 98 9 SNAŽAN UČINAK 9 EFIKASNO SUZBIJA ŽOHARE 9 NIJE ŠTETNO ZA OKOLIŠ Bosnia andhHerzegovina’s C oice 9 UČINKOVITOST 3 MJESECA ŠIROKA PONUDA PROIZVODA PROTIV KOMARACA Bosnia andhHerzegovina’s C oice Green Garden sredstva protiv komaraca omogućuju Vam zaštitu po Vašem izboru, zaštitu Vas (na prirodnoj bazi citronella ulja), te zaštitu prostora gdje boravite! Flasteri protiv komaraca Narukvice protiv komaraca (potpuna zaštita od komaraca tijekom 72 sata na prirodnoj bazi citronella ulja) (sa prirodnim ekstraktom citronella ulja) Solar killer lampa protiv komaraca Ultrazvučni rastjerivač komaraca Ultrazvučni rastjerivač komaraca Vrtne svijećice (Lučice) Citronella Mirisni štapići za vrt Spirala protiv komaraca (sa prirodnim ekstraktom citronella ulja) Električni aparat i tablete protiv komaraca (sa prirodnim ekstraktom citronella ulja) Električna lampa protiv komaraca Vrtna svijeća (mirisna svijeća sa prirodnim citronella esencijalnim uljem) Fin zavjesa i sprej protiv komaraca i muha 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH 20 SUZBIJANJE KUĆNE GAMADI Nitko od nas u svom domu ne voli vidjeti mrave i žohare jer to u nama, instinktivno, stvara osjećaj nelagode. Stoga se tih nepoželjnih gmižućih kukaca nastojimo što prije i riješiti. Međutim, njihovo suzbijanje nije uvijek jednostavno. Velimir Lasić, dipl. ing. B arem je tako bilo dok se na tržištu nisu pojavile dvije ozbiljne tvrtke specijalizirane na borbu s navedenim kukcima. Dakako, riječ je o Aeroxonu i Vebi-u koji su u svom asortimanu proizvoda izdvojili nekoliko, u najmanju ruku zanimljivih proizvoda. Naime, svi mi u svojoj kući i obiteljskom domu želimo koristiti manje škodljive pripravke za suzbijanje mrava i žohara. Zato je Aeroxon osigurao specijalne pripravke koji se zasnivaju na činjenici da se mravi raspoznaju i komuniciraju s preko 20 mirisnih supstancija koje ispuštaju iz svojih žlijezda, lupkanjem i mahanjem ticalima te pokretima tijela. Tako, ako jedan mrav otkrije plijen, ispuštat će pri povratku određen miris koji ostali slijede i bez njega. Stoga je Aeroxon na tržište izbacio «neotrovni pripravak» koji se može koristiti u kućnim ambijentima zato što djeluje na osnovi neutraliziranja mravljih mirisa uslijed čega mravi za kratko vrijeme izgube orijentaciju. Pošto bivaju dezorijentirani, veliki broj mrava za kratko vrijeme i ugiba čime smo ih se riješili za kraće vremensko razdoblje. Gotov pripravak za suzbijanje mrava i žohara Međutim, kod mrava je osnovni problem što žive u milijunskim kolonijama, a njihove matice ili kraljice mogu živjeti i do 14 godina te položiti oko 150 milijuna jaja. Najveća kolonija mrava u mravinjaku može brojati osam milijuna stanovnika. Najgore od svega je činjenica da legla spomenutih zajednica često sežu do pet metara u dubinu tla ili su negdje u temeljima kuća i zgrada. Zato bi se kod suzbijanja najbolji učinak pokazao kada bi uništili njihovu kraljicu koja se nalazi zaštićena, negdje duboko u leglu. Pripravak Draker je odličan • Mravi su u biti neka vrsta nomada i uvijek su u pokretu. Prigodom seljenja nose sa sobom ličinke i formiraju kolonu. Mravi, također, vrlo često borave u blizini ljudi i na neki način zaposjedaju njihove životne prostore, posebno kuhinju. Jednom kad se mravi nastane u kući gotovo ih se nemoguće riješiti. Najveći problem predstavlja činjenica da se vrlo teško pronađu gnijezda (mravinjaci) pa ih se ne može uništiti. za suzbijanje mrava i žohara zato što ima posebnu formulaciju s postupnim otpuštanjem molekula. Naime, i mravi i žohari prelaskom preko površina koje su tretirane Draker-om za svojim nogama u skloništa unose mikrokapsule koje postupno otpuštaju molekule tako da u skloništima strada veliki broj jedinki. Na taj način problem mrava možemo riješiti na dulje vremensko razdoblje. Suzbijanje mrava i žohara je dugotrajan proces i iziskuje primjenu većeg broja mjera suzbijanja. Stoga, budite oprezni jer upravo počinje borba s nepoželjnim gmižućim sustanarima! • U Sjemenarninim Agrocentrima možete nabaviti novi pripravak za suzbijanje mrava i žohara pod nazivom Mravocid. Radi se o novom pripravku sa potpuno novom aktivnom tvari koja odlično rješava problem mrava i žohara. Za suzbijanje žohara koristite pripravak pod nazivom Kreda. BROJ 92 • SVIBANJ / LIPANJ 2014. Bosnia andhHerzegovina’s C oice Koncentrirani insekticid u mikrokapsulama širokog spektra djelovanja sa dugotrajnim rezidualnim djelovanjem za upotrebu u kućanstvu, te u javnoj i komunalnoj higijeni (protiv komaraca, muha, osa, mravi, stjenica, buha, krpelja i grinja). Gotovi insekticid u obliku mikroemulzije za suzbijanje žohara, mrava, osa, stjenica, muha i komaraca, sa dugotrajnim učinkom. Za upotrebu u kućanstvu, te u javnoj i komunalnoj higijeni. 22 Jednostavna i sigurna Dolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenom, uz okućnice ili u prirodi. Ali, bez obzira na kultiviranost tih površina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku, uvijek neugodnih zmija. Bez obzira o kojoj vrsti zmija se radilo, susret s njima uvijek izaziva strah kod ljudi. Velimir Lasić, dipl. ing. V eć u rano proljeće, čim se temperatura zraka podigne iznad 12°C u prirodi se počinju pojavljivati zmije. Zmije su vjerojatno najomraženije od svih životinja. Neobično velik strah često vodi njihovu bezrazložnom proganjanju i ubijanju. Pri tome se ne gleda , a najčešće ne zna radi li se o otrovnim ili neotrovnim zmijama. Naime, u hercegovačkom kršu obitava nekoliko vrsta zmija otrovnica od kojih je daleko najopasniji poskok. Bilo kako bilo, zmije se obično nalaze posljednje na popisu životinja koje biste voljeli vidjeti ili susresti. Možda nekog utješi i podatak da je od otprilike 3000 vrsta zmija koliko danas obitava na Zemlji za čovjeka opasno svega 10-12 posto te da je od tog broja nekoliko stotina vrsta otrovno, ali opet neškodljivo za čovjeka. S druge strane, hercegovačke zmije su velike otrovnice koje u nadolazećim toplijim danima predstavljaju realnu opasnost za sve izletnike i ljubitelje prirode. Poskok i riđovka-najopasnije zmije Poskok (Vipera ammodytes) je najopasnija i najveća europska otrovnica. Ženka naraste oko 60 cm dok mužjaci mogu narasti i do jednog metra. U nekih je populacija zamjetna razlika u boji između mužjaka i ženki pa otuda i različiti sinonimi koji se vežu za ovu zmiju. Tako je neki, opravdano ili ne, svrstavaju čak i pod crnostrika. Riđovka (Vipera berus) slovi za najrasprostranjeniju europsku zmiju i najrasprostranjeniju zmiju uopće. Riječ je o zmiji koja je iznimno dobro proučena i zmiji koja voli nešto vlažnija staništa u odnosu na poskoka. Tako se za razliku od njega često može pronaći u nizinama, u blizini bara i močvara. Savjet više Od zmija nismo sigurni i na svojoj okućnici gdje se zmije često mogu uočiti u blizini izvora vode te oko stogova sijena. To su njihova omiljena mjesta na kojima se zadržavaju te jednom uočena zmija predstavlja realnu opasnost za sve ukućane. Stoga je ohrabrujuća vijest kako se na tržištu pojavio namjenski repelent za zmije znamenitog naziva VIPER ALT. Dostatno je navedeni repelent dobro protresti i nakon toga nanijeti na površine koje su za zmije i najprivlačnije (izvori vode, stogovi sijena i sl.). Jednom nanesen repelent odbija zmije u trajanju od 15 dana bez obzira na klimatske čimbenike (kiša ga ne ispire). Preparat je novost na našem tržištu i bit će veliko olakšanje za sve osobe koje imaju poteškoće s navedenim gmazovima. Valja napomenuti, kako navedeni pripravak nema neugodan miris za čovjeka. Solarni rastjerivač zmija Od ove godine na tržištu BiH bit će jedan potpuno nov uređaj za zaštitu od zmija. Uređaj radi na solarnu energiju i svako malo emitira zvuk koji izaziva vibracije koje se prenose kroz tlo a koje zmije itekako osjete. Naime, zmije su potpuno gluhe, ali osjete i najmanje pokrete na tlu tako da bježe od izvora vibracija. Uređaj pokriva površinu od 30-50 m2. BROJ 92 • SVIBANJ / LIPANJ 2014. Bosnia andhHerzegovina’s C oice SOLARNI RASTJERIVAČ ZMIJA 24 Povrtnjak početkom ljeta Nakon kišnog razdoblja koje je obilježilo drugu polovicu travnja, te nezapamćenih poplava koje su zahvatile veća područja BiH, krajem svibnja vrijeme se konačno stabiliziralo,te omogućilo sadnju mnogih povrtnih kultura Mladen Karačić, dipl. ing. K ako tijekom svibnja i lipnja u Hercegovini obično vladaju velike vrućine, praćene duljim sušnim razdobljem, nužno je obaviti redovito zalijevanje. To se posebice odnosi na tek posijano sjeme povrća koje treba svakodnevno zalijevati do potpunog nicanja biljaka. U kasnijim fazama razvoja, zalijevanje se provodi po potrebi ovisno o vladajućim klimatskim prilikama. Iako sadnja prijesadnica povrća u Hercegovini obično završava do sredine svibnja, ne postoje klimatske zapreke u pogledu sadnje, a što se prije svega odnosi na presadnice proizvedene kontejniranim putem. Posebice je aktualna sadnja lubenice i to prije svega one cijepljene na tikvu. Naime, cijepljena lubenica osim što je otpornija na bolesti i što ostvaruje veće prinose ranije plodonosi za 20-tak dana što na tržištu ranog povrća nije zanemarivo. Posljednjih godina je zamjetan i sve češći uzgoj neobičnih vrsta povrća poput bijelog patlidžana, žutih rotkvica, blitve s crvenom stabljikom i sl. Premda se radi o sporadičnom uzgoju, navedeni «rariteti» predstavljaju svojevrsno osvježenje na vrtnim gredicama. Jer dobro je da u našim sjemenskim kućama možete pronaći i vrste povrća koje osim u kuhinji isto tako možete upotrijebiti i na ukrasnim gredicama. Zato u agrocentrima dobro i pomno promotrite police i kataloge, jer vrijeme se ipak promijenilo… VRSTA POVRĆA MRKVA CIKLA RADIČ GRAH MAHUNAR CVJETAČA PERŠIN PORILUK KELJ PUPČAR ZIMSKI KELJ ZIMSKI KUPUS JESENSKA SALATA BAMIJA KRASTAVCI (kis.) ARTIČOKA BROKULA RAŠTIKA KOLIČINA SJEMENA (g/m2) 3 4 3 15 3 2 15 3 3 3 3 5 sjemenki u kućicu 3 sjemenke u kućicu 4 2 2 OPTIMALNO VRIJEME SJETVE 01.05.-30.06. 01.05.-21.06. 01.05.-30.06. 01.05.-30.06. 01.06.-22.06. 01.06.-15.06. 01.06.-15.06. 01.06.-20.06. 20.06.-30.06. 20.06-30.06. 10.06-20.06. 01.06.-10.06. 20.06.-30.06. 01.06.-15.06. 15.06.-30.06. 01.06.-15.06. BROJ 92 • SVIBANJ / LIPANJ 2014. 25 Neobične vrste povrća Poznajemo veliki broj vrsta povrća, ali malo tko može objasniti što predstavljaju nazivi lufa ili kiwano. Ništa neobično jer, radi se o doista rijetkim povrtnim kulturama koje za svoj uzgoj zahtijevaju područja bez mrazeva i niskih temperatura Dado Marić, dipl. ing. L ufa je jednogodišnja biljka koja potječe iz tropskih afričkih i indijskih krajeva. Međutim, intenzivno se uzgaja u Makedoniji, a dokazano je da bez većih poteškoća može prispjevati i u toplijim, priobalnim područjima. Za prehranu se koriste mladi plodovi koji se pripremaju na isti način kao i tikvice, te je stoga još nazivaju i rebrastom tikvicom. Zreli se plodovi pak koriste kao sirovina za proizvodnju uložaka za cipele, tapetarskih proizvoda, u industriji namještaja i vozila, te u medicini i kozmetici. Da pripada tikvicamaa potvrđuje i plitak korijenov sustav kojii se pretežito razvija u površinskom slo-ju tla kao i bujne, razgranate vriježe.. Inače, lufa se odlikuje cilindričnim ilii ovalnim plodovima žutozelene boje,, s tim da ovalni dosežu duljinu od 20 cm dok su cilindrični dugi i do 70 cm. Zanimljivo je podatak da je na otoku Braču obavljen uzgojni pokus u kome su plodovi lufe za berbu prispjeli koncem rujna i čija je prosječna duljina iznosila oko 40 cm. Što su pokazali uzgojni pokusi? Pokusi su pokazali da lufa za uzgojj zahtijeva armaturu te da najbolje pri-spjeva na temperaturama iznad 200 C i to na tlu s dovoljno hranjivih tvari čija jee BROJ 92 • SVIBANJ / LIPANJ 2014. pH reakcija neutralna. Pošto je osjetljiva na negativne temperature najpovoljnija je proizvodnja putem rane sadnje kontejniranih prijesadnica. Na taj način po jednoj biljci se ostvaruje prinos od čak 25 plodova iako u našim uvjetima proizvodnje urod ne prelazi 15 plodova po biljci. Ipak, ne trebamo zanemariti činjenicu da je riječ o biljci koja se još nije pojavila na našem tržištu i koja bi sigurno izazvala veliko zanimanje kupaca. Dakle, prodaja bi bila zajamčena a ukoliko bi kojim slučajem plodovi ostali neprodani možemo ih osušiti te suhu odrvenjelu srž koristiti i prodavati kao spužvu za kup panje. Kiwano je također jednogodišnja biljka koja potječe iz južne Afrike. Slično kao i kod lufe, korijenov sustav je razgranat na samoj površini tla dok je vriježa prilično razgranata. Zanimljivo je da (vriježa) može dosegnuti duljinu i do 15 metara, a po jednoj vriježi ostvaruje se urod od nekoliko kilograma plodova. Kiwanov plod ima specifičan izgled jer je prekriven bodljikavim izraštajima pa se još naziva i bodljikava dinja. Ipak, ispod neugledne vanjštinje skriva se zelena placenta koja predstavlja jestivi dio ploda. Karakterizira je blago aromatičan okus koji se može definirati kao “spoj” p j banane, limuna, kivike i dinje. Stoga se kiwano već lagano udomaćuje udomaću kao specijalitet u Europi Europ i servira najčešće kao svježi svje desert, sladoled ili u vidu vi voćne salate. Kao i lufa, kiwano se može l uzgajati i u našem podneblju a što se posebno odnosi na naša toplija područja. Sije se s u ožujku, rasađuje u svibnju dok se mladi plodovi pojavljuju početplo kom kolovoza. Za uzgoj mu odgovaraju tla koja pood goduju i krastavcu samo što su plodovi kiwana kiw mnogo ukusniji i slađi. 26 PLAMENJAČA Ivica Doko, dipl. ing. M eđu bolestima povrtnih kultura koje se javljaju svake godine, posebno se ističe Plamenjača, koja u pojedinim godinama može pričiniti katastrofalne štete. Zaštitu protiv ove bolesti potrebno je provoditi preventivno. Krumpirova plamenjča Plamenjača krumpira ili krumpirova plijesan je najčešća, ali i najštetnija bolest krumpira. Simptomi bolesti najuočljiviji su na listu, ali uzročnik bolesti napada stabljiku i gomolj. Najčešće je napadnuto donje lišće, a prvi simptomi su u obliku pjega žućkaste boje koje postupno poprimaju smeđu boju. Ako je vrijeme vlažno, pjege se povećavaju, zahvaćaju cijele listove. Zaraženi listovi ostaju visjeti na cimi. Bolest kasnije zahvati i izboje, a kao zadnja faza napada ostaju gole stabljike pa krumpirište izgleda kao ofureno. Ako potraje vlažno i toplo vrijeme, napadnuti organi trunu pa se nadaleko osjeća smrad truleži. SC, Shirlan 500 SC, kao kontaktni, odnosno Ridomil Gold MZ 68 WG, Profilux, Pergado MZ, Revus SC, Quadris, Ranman top, i dr. kao sistemici. Ako nema prognozne službe, prvo prskanje se obično provodi pred cvatnju, odnosno u vrijeme cvatnje. Zaštitne mjere Jedna od osnovnih zaštitnih mjera je sadnja zdravih, nezaraženih, gomolja uz obvezno poštivanje plodoreda. Po mogućnosti saditi otpornije sorte. Od agrotehničkih mjera još je bitno dobro obaviti zagrtanje, tako da ispod busa nema jarčića u koje bi se slijevala voda s cime. U većini slučajeva ,posebno u godinama s više oborina, primorani smo koristiti neki od kemijskih pripravaka. Najčešće korišteni su: Star 80 WP, Cuprablau Z, Polyram DF, Daconil 720 Plamenjača krastavca Krastavčeva plamenjača (Pseudoperonospora cubensis) je najčešća i vrlo opasna bolest. Javlja se na krastavcima koji se uzgajaju na otvorenim, ali i u zaštićenim prostorima. Bolest se najčešće javlja prije formiranja prvih plodova. Prvi simptomi uočavaju se na listu u obliku pjega koje su okrugle, svijetlozelene boje. Pjege se postupno povećavaju i zauzimaju prostor između žila lista. Nastavkom bolesti, broj pjega se povećava, a stare pjege poprimaju BROJ 92 • SVIBANJ / LIPANJ 2014. 27 žutosmeđu boju. Zaraženi dio lista se suši. Osušeni dijelovi lista lako se lome, te se takvi listovi suše. Biljka na vrhu vriježe stvara novi list koji također zahvaća zaraza. Kako zaštititi krastavce od ove bolesti? Prije svega, sjetvu (sadnju) krastavaca obaviti na onim parcelama na kojima prethodne godine nisu rasle dinje, lubenice, krastavci, tikvice i ostale vrste iz porodice Cucurbitacea. Saditi otpornije hibride, a krastavce uzgajati uz konopac ili na mreži. Ako se pridržavamo ovih mjera, zaraza će biti manja, ali svakako tijekom vegetacije potrebno je koristiti i kemijske mjere zaštite. Sa zaštitom treba početi kad biljke razviju 3-5 listova. Danas na tržištu postoji veći broj fungicida koji uspješno suzbijaju ovu bolest. Od fungicida s površinskim djelovanjem mogu se koristiti pripravci na osnovi bakra i mankozeba (Nordox 75 WG, Star 80 WP ). Bolju zaštitu pružaju sistemični fungicidi, a od pripravaka mogu se koristiti sljedeći: Ridomil Gold MZ 68 WG, Revus SC, Pergado MZ, Quadris, Ranman top. Prskanje sistemičnim fungicidima ponavljati nakon 8-10 dana uz poštivanje karence. BROJ 92 • SVIBANJ / LIPANJ 2014. Kod zaštite krastavca protiv ove bolesti potrebno je prskati naličje lista, jer infekcija dolazi kroz pući na donjoj strani lista. Plamenjača rajčice Jedna od najčešćih, ali i najopasnijih rajčičinih bolesti je, svakako, plamenjača (Phytophthora infestans). Bolest se javlja još u rasadu, tako da već tada treba obaviti zaštitu. Na starijim biljkama simptomi bolesti mogu se primijetiti na listu, plodu i stabljici. Simptomi na listu očituju se u obliku pjega raspoređenih najčešće na rubu, ali mogu nastati i na bilo kojemu drugom mjestu. Pjege su nepravilna oblika,svijetlosmeđe boje. Prve pjege obično nalazimo na donjim etažama stabljike. Na stabljici se također uočavaju pjege i to na mjestima spajanja lista i stabljike. Na napadnutim zelenim plodovima javljaju se male tamne pjege brončane boje. Rajčica koja se uzgaja u zatvorenim prostorima,a zalijeva se rasprskivačima, podložnija je napadu od one rajčice koja se zalijeva položenim cijevima. Također i sorte bujnijeg rasta s velikom količinom lisne mase su više osjetljive. Nasadi rajčica u blizini krumpirišta podložniji su napadu, jer se smatra da su izvor primarne zaraze zaražene biljke krumpira. Zaštita: Zaštitu rajčice protiv ovog parazita svakako treba provoditi posebno u zatvorenim prostorima,a i u onim područjima uzgoja gdje tijekom vegetacije često padaju veće količine oborina. Za uspješnu zaštitu na raspolaganju je veći broj pripravaka,a posebno onih na osnovi bakra (Cuprablau Z, Bordoška juha, Champion, Nordox 75 WG idr), organskih pripravaka (Star 80 WP, Daconil 720 SC ), te sistemični pripravci (Ridomil Gold MZ 68 WG, Profilux, Pergado MZ, Revus SC, Quadris, Ranman top i dr.). Prigodom tretiranja dobro poprskati lice i naličje lista. 28 DINJA I LUBENICA gnojidba i zaštita tijekom vegetacije Okruglaste ili duguljaste, jednobojne ili prugaste, svijetlog ili tamnijeg “mesa”, dinje i lubenice su simbol ljetnog osvježenja, slatkoće i nježnog, mirisnog okusa. Zbog visokog sadržaja šećera niske kaloričnosti predstavljaju idealne dijetalne namirnice vodotopivih gnojiva. To je i razumljivo jer primjenom navedenoga gnojiva biljci osiguravamo stalnu opskrbu pristupačnim biljnim hranjivima, što se u velikoj mjeri odražava na povećanje prinosa. Stoga se nakon formiranja cvjetova pa sve do kraja vegetacije preporuča primjena Cifo gnojiva 8:5:44 ili Cifo 20:20:20 i to svakih 7-10 dana. Najčešći uzročnici bolesti i štetnici dinje i lubenice Dinja i lubenica su podložne napadu različitih uzročnika biljnih bolesti, ali najčešće obolijevaju od uzročnika plamenjače i crna pjegavost lista i trulež stabljike. Za zaštitu dinje i lubenice od ovih bolesti najčešće se koristi pripravak Quadris SC u koncentraciji 0,1 %, ili Ivica Doko, dipl. ing. P rema hranjivim vrijednostima i ukusu, dinja i lubenica su potpuno ravnopravne s najboljim voćnim vrstama. Stoga, nimalo nećete pogriješiti ako ustvrdite da se ispod njihove kore nalazi obilje svega, osim kalorija. Primjerice, 100 grama lubenice sadrži svega 21 kaloriju zbog čega u njezinim plodovima cijelo ljeto mogu uživati i osobe prekomjerne težine. Osim toga, dinja i lubenica većim dijelom sastoje se od vode u kojoj su otopljeni brojni vitamini, minerali i pigmenti. Lubenica zauzima i svojevrsno mjesto u medicinskim terapijama jer slovi za najučinkovitijeg čistača organizma. Međutim, osim što potiče rad bubrega, zbog sadržaja fosfora i kalcija značajna je i za izgradnju lijepih zuba, čvrstih kostiju, ali i dobrih živaca. Primjena vodotopivih gnojiva Svatko tko se imalo ozbiljnije bavio uzgojem dinja i lubenice zna da za njihov uzgoj osim vode treba osigurati i kvalitetnu, pravilnu gnojidbu. Tako, osim ranije navedenoga “klasičnog” prihranjivanja i gnojidbe dinje i lubenice sve više zapažamo kako veliki proizvođači ovih sladunjavih povrtnica cjelokupnu gnojidbu temelje na primjeni pripravak Ranman top. Karenca za ove pripravke iznosi 3 dana Osim toga, dinje i lubenice napada nekoliko vrsta lisnih uši koje se naseljavaju na mlađe, vršno lišće. Sisanjem sokova, lišće gubi svoj prvobitni oblik tj. dolazi do njegovog deformiranja. Zaštita protiv lisnih uši obavlja se tek nakon pojave prvih jedinki na listovima i to primjenom insekticida Actara 25 WG, Boxer SL 200, i dr. BROJ 92 • SVIBANJ / LIPANJ 2014. Profesionalne zaštitne maske za primjenu pri aplikaciji pesticida. 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH 30 Suzbijanje grinja (pauka) na povrću Obični crveni pauk, koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus urticae), jedna je od najpoznatijih i najraširenijih grinja na plodovitom povrću i cvijeću. Zadnjih nekoliko godina raste populacija ove grinje, ali i štete na povrću i cvijeću. Najveće štete pričinjava u vrijeme plodonošenja kad je i izbor pripravak za suzbijanje ograničen. Među povrtnim kulturama osjetljivim na napad običnoga crvenog pauka osobito se ističu krastavac i rajčica. Tijekom ljetnih mjeseci, na području Hercegovine, veliki broj nasada rajčice, na obiteljskim gospodarstvima, strada od napada običnoga crvenog pauka zato što proizvođači ne obavljaju zaštitu. Ivica Doko, dipl. ing. Morfološke odlike vrste Odrasli oblici su nježne građe s četiri para nogu. Boja tijela je uglavnom narančasta ili tamnožuta s dvije naglašene tamne pjege na hrptu. Odrasla ženka je dugačka 0,6-1 mm. Jaja su bjeličasta i prozirna i jedva se mogu primijetiti prostim okom. Ličinke do doraslog stadija prođu kroz tri razvojna stadija. Između pojedinih razvojnih stadija ličinke miruju, te su tada vrlo otporne na primjenu akaricida. Najmlađe ličinke imaju samo tri para nogu. Ženka odloži 100-200 jaja. Tijekom godine ostvari 6-10 naraštaja ovisno o klimatskim uvjetima. Pri temperaturi od 30-32 oC razvoj naraštaja traje 8-12 dana. Izgled šteta Zaraženo lišće puno je bjeličastih točkica, te postaje prošarano. Lišće se suši, nekrotizira i otpada. Na naličju lišća nalaze se pauci u finoj gustoj pređi kojom povezuju više listova. Kod jačeg napada plodovi su sitniji, slabije kakvoće. Urod je znatno manji. Suzbijanje Suzbijanje se uglavnom provodi primjenom akaricida koji su registrirani u pojedinim kulturama. Na tržištu se najčešće koristi pripravak Vertimec 018 EC. Mali proizvođači povrća-hobisti često puta imaju velikih problema s ovom grinjom jer su im pakiranja kemijskih pripravaka za suzbijanje grinja velika. Danas na tržištu postoje gotovi akaricidni pripravci za suzbijanje grinja koji su osobito pogodni za primjenu kod hobista. Sjemenarnini agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku u ponudi imaju i gotov akaricidni pripravak u pakiranju od 1 litra za suzbijanje običnoga crvenog pauka, s vrlo malom karencom. BROJ 92 • SVIBANJ / LIPANJ 2014. INSEKTICID I AKARICID ZA SUZBIJANJE ŠTETNIH GRINJA U POVRĆU, VOĆU I VINOVOJ LOZI 32 Zaštita krastavaca kod uzgoja na mreži Krastavci su jednogodišnje biljke puzave vriježaste stabljike koje vole rasti na visokim temperaturama tla i zraka. U takvim uvjetima ostvaruju iznimno visoke urode i kakvoću plodova. Drugim riječima, upravo se najveći prinosi osiguravaju uzgojem krastavaca na armaturi, odnosno mreži. Ivica Doko, dipl. ing. K rastavac je tipični predstavnik povrća kojem pogoduje uzgoj na mreži. To je i razumljivo ukoliko je poznato da se na njegovoj stabljici nalaze vitice, koje kad se dohvate nekog predmeta, brzo ga obuhvate i obavijaju. Zato se krastavac prilično lako može uzgajati okomito uz naslon od mreže, žice, konopaca, letvica i sl. Najvažnije je izabrati položaj koji je zaklonjen od utjecaja jakih vjetrova, odnosno u našim krajevima dovoljno je odabrati položaj okrenut prema suncu. Ukoliko ga uzgajamo u zaštićenom prostoru, onda je uzgoj na mreži idealna opcija iz više razloga. Prije svega, velika prednost okomitog uzgoja krastavaca ogleda se u ogromnoj uštedi na prostoru. To je posebno naglašeno u malim obiteljskim plastenicima u kojima se vodi borba za svaki centimetar slobodnog prostora. Specifičnosti zaštite krastavca Kako su krastavci uzgajani klasičnim načinom podložniji napadu štetnih kukaca, ali i pojedinih uzročnika bolesti to se posebna pozornost treba posvetiti pravodobnoj zaštiti uzgajanih biljaka. S druge strane, kada krastavce uzgajamo na mreži tada možemo biti sigurni kako je manja mogućnost pojave bolesti u odnosu na klasičan uzgoj na tlu dok je zaštita biljaka jednostavnije izvediva. Ali, i pored toga primjenu pesticida odnosno zaštitu biljaka ne smijemo izostaviti. Tretiranje biljaka obavlja se prvi put 7-10 dana nakon sadnje pripravcima Daconil u kombinaciji s insekticidom Karate zeon. Kada se plodovi počnu zametati tada tretiranje vršimo pripravkom protiv plamenjače Ridomil Gold MZ u kombinaciji s fungicidom protiv pepelnice Topas. U fazi berbe zaštitu nastavljamo fungicidima protiv plamenjače i pepelnice Quadris kratke karence (3 dana) ili fungicidom protiv plamenjače Revus SC. U vrijeme berbe zaštita se obavlja pripravkom Ranman top (karenca 3 dana). Praksa je pokazala da, pored svega, u zaštićenim prostorima trebamo koristiti i pripravak Vertimec u cilju što učinkovitijeg suzbijanja štetnih grinja i kalifornijskog tripsa. Svakako treba napomenuti kako je ovdje riječ o orijentacijskom programu zaštite krastavaca jer će broj tretiranja dijelom ovisiti i od stanja u samom nasadu. Ipak, bitno je naglasiti kako je krastavac kultura koja se kontinuirano bere zbog čega prigodom tretiranja moramo strogo voditi računa o karenci. Plodovima protiv žeđi Dobro je poznato kako krastavci predstavljaju povrće s najvećim sadržajem vode. Naime, čak 97 % ukupne težine plodova čini voda. Osim toga, njihovi osvježavajući plodovi čine značajan izvor vitamina i minerala. Stoga i ne čudi što ih u nekim orijentalnim zemljama, poput Turske prodavači nude na ulicama na način da plod krastavca ogule, operu i ponude vam za osvježenje. Drugim riječima, u takvim egzotičnim zemljama umjesto sladoleda možete kupiti puno zdravije i hranjivije osvježenje, u vidu plodova salatnog krastavca. Međutim, znatno bolje i ekonomičnije je ukoliko ga uspijete uzgojiti, odnosno proizvesti u vlastitom povrtnjaku. BROJ 92 • SVIBANJ / LIPANJ 2014. Pepelin je kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi, hmelju, jabukama, breskvama, krastavcima, grahu i na ukrasnom bilju. 34 Bolesti duhana na području Hercegovine D h napada Duhan d nekoliko k lik uzročnika č ik bbolesti l ti odd kkojih jih su najvažnije j ž ij dvije plamenjače i to jedna prouzročena fitopatogenom gljivom, a druga prouzročena fitopatogenom bakterijom. Mario Ćubela, dipl. ing. D uhan je kultura koja ima dugu tradiciju uzgoja na području Hercegovine. Do početka devedesetih godina prošlog stoljeća, proizvodnjom duhana na ovom području,bavilo se skoro svako domaćinstvo. Proizvodnja je znatno smanjena tijekom ratnih i poratnih godina, ali unazad nekoliko godina sve veći broj proizvođača ponovno se vraća proizvodnji duhana. Duhan kao kulturu napada veći broj uzročnika biljnih bolesti ali veći značaj na području Hercegovine imaju dvije plamenjače Plamenjača duhana Uzročnik klasične plamenjače duhana je pseudogljiva latinskog naziva Peronospora tabacina. Uzročnik napada duhan još u klijalištu a posebno u polju nakon presađivanja. Može pričiniti velike štete, osobito u doba čestih kiša i pri oscilaciji dnevnih i noćnih temperatura zraka. Simptomi plamenjače na duhanu variraju ovisno od starosti i osjetljivosti sorte, jačine napada i meteoroloških uvjeta. Kod presađenih biljka u polju na licu lista uočavaju se karakteristične klorotične pjege, različite veličine, a na naličju lista se javlja sivoplava prevlaka, koja predstavlja fruktifikacijske organe gljive. Ova bolest jedna je od najčešćih i najštetnijih gljivičnih bolesti duhana kod nas, a može zaraziti duhan od samog klijališta pa sve do odraslih biljaka u polju. Pjege se šire i međusobno spajaju. Izumrlo tkivo se raspada što na oboljelim mjestima dovodi do formiranja šupljina. Zaražene biljke gube zelenu boju i pojavljuju se nabori oko lisnih živaca. Simptomi se prvo javljaju na donjim listovima, a uslijed povoljnih prilika mogu se proširiti na cijelu biljku. Zaraza može nekada poprimiti i sistemičan karakter, tj. kada cijela biljka pokazuje simptome, koji dosta nalikuju nekim virusnim oboljenjima. Zaštita se uglavnom provodi preventivno i to korištenjem zdravih presadnica. U klijalištu se koristi preventivna zaštita primjenom kemijskih pripravaka. Kod nas je registrirano nekoliko fungicida kao npr.: Ridomil gold MZ 68 WG, Pergado MZ, Ranman top i dr. Ovim fungicidima tretiraju se i biljke i u polju, nakon presađivanja. Do jačeg napada plamenjače kod nas dolazi obično tijekom ljeta i to najčešće u lipnju i srpnju. Palež duhana Bakterijska plamenjača ili palež duhana javlja se iznenadno i to u vlažnijim godinama i vrlo se brzo širi. Na odraslim biljkama u polju javljaju se okruglaste žutozelene pjege, koje se uslijed jače zaraze spajaju i nekrotiziraju. Bolest se naziva još bakteriozna plamenjača ili divlja vatra, a uzročnik je fitopatogena bakterija Pseudomonas syringae pv. tabaci Mjere zaštite su samo preventivne, kao što je korištenje dezinficiranog sjemena, dezinfekcija tla za klijalište, plodored i, svakako, zdravi sadni materijal. BROJ 92 • SVIBANJ / LIPANJ 2014. kombinirani fungicid www.sjemenarna.com Pergado MZ je kombinirani fungicidni pripravak za suzbijanje plamenjače vinove loze, krumpira, rajčice, krastavca i duhana. Pripravak Pergado MZ se koristi u: - vinovoj lozi - krumpiru - rajčici - krastavcima - dinjama - salati - duhanu 36 PITANJA I ODGOVORI Trulež na vrhu paprikina ploda Posjedujem plastenik površine 1000 četvornih metara. U njemu pretežito uzgajam paprike na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu zamjećujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež. Navedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom više nema tržne vrijednosti. Kako riješiti navedeni problem? S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznat pa s velikom sigurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi prouzročeni nedostatkom kalcija tijekom razvoja ploda. Dakle, ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbi biljke kalcijem. Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilo, potrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo na bazi kalcija koje korišteno po preporuci u nekoliko navrata, vrlo učinkovito otklanja navedene simptome. Prvo prskanje treba obaviti odmah nakon cvjetanja paprike, a posljednje 10-tak dana prije same berbe. Za sve dodatne informacije slobodno me možete potražiti u prostorijama Sjemenarnina agrocentra u Mostaru. Dado Marić, dipl. ing Štetnici cvjetova ruža Početkom proljeća, točnije od svibnja do lipnja, u mom vrtu pojave se sitni kukci koji isključivo napadaju cvjetne pupoljke ruža, ali i ostalo cvijeće. Kukci imaju tvrd oklop, crne su boje s bijelim točkicama na leđima i dosta su dlakavi.. Isprobala sam razne insekticide, ali bez uspjeha. Molim vas da mi preciznije pojasnite o kojem je štetniku riječ, te da mi pomognete oko njihova uništavanja. Na osnovu vašeg opisa pretpostavljam da se radi o dvije vrste kornjaša koje početkom proljeća često primjećujemo na cvjetovima različitog bilja. Vrste pripadaju kornjašima odnosno, tvrdokrilcima (Coleoptere). Ličinke ovih kukaca žive u tlu. Kukac s crnom bojom koji vam stvara poteškoće jest crni ružičar (Oxythirea funesta), a ona koja na tijelu ima dosta dlaka nosi naziv dlakavi ružičar (Epicometis hirta). Obje vrste napadaju cvjetove i cvjetne pupove različitih biljaka, ošteću- jući generativne organe. Također oštećuju mekane i plodove u koje se rado zavlače. Pošto se obje vrste javljaju u vrijeme cvatnje i intenzivnog leta pčela, njihovo suzbijanje insekticidima koji negativno djeluju na pčele nije dopušteno. Stoga ih pokušajte suzbiti postavljanjem bijelih posuda (PVC čaša) u koje ste nasuli vodu. Štetnike privlači bijela boja, ulaze u posude i utope se u vodi. Možete koristiti i staru provjerenu metodu ručnog sakupljanja štetnika, pri čemu vam savjetujem da to učinite rano ujutro kada su štetnici slabije pokretni zbog hladnoće. Ako imate veće ružičnjake, u Sjemenarninim agrocentrima, možete nabaviti posebne lovke koje uveliko mogu smanjiti brojnost štetnika. Ako pak u blizini nemate pčele, možete koristiti različite kemijske pripravke. U Sjemenarninim agrocentrima možete nabaviti posebna pakiranja gotovih insekticidnih pripravaka u pakiranju od 0,5 lit. Velimir Lasić,dipl.ing. Razmnožavanje pelargonija pomoću reznica Zanima me mogu li se bez većih poteškoća reznicama razmnožiti pelargonije, te u kome je vremenskom razdoblju najpovoljnije obaviti razmnožavanje. Osim toga, čula sam da se u zadnje vrijeme u tu svrhu koriste i različiti hormoni za ukorijenjavnje. Molim vas da mi odgovorite. Navedena cvjetna vrsta (kao i mnoge druge) bez većih poteškoća može se razmnožavati reznicama. Razmnožavanje je najbolje obaviti tijekom proljeća i ljeta, kada biljke miruju. Da bi se reznice što bolje ukorijenile, poželjno je koristiti namjenske fitohormone čime se cijeli postupak znatno ubrzava. Reznice trebaju biti 5-8 cm duge s tim da donja polovica treba biti bez listova. Upravo tu “golu” stranu reznice treba tretirati fitohormonima nakon čega se reznica stavlja u vlažan pijesak. Pijesak je potrebno stalno održavati vlažnim dok se reznice trebaju nalaziti na sjenovitom mjestu. Nakon što reznice formiraju korijen, potrebno ih je presaditi svaku za sebe. Fitohormone možete nabaviti u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama a za detaljnije objašnjenje cijelog postupka možete navratiti u Jedan od Sjemenarninih agrocentara. Matea Ćorić, master struke Vađenje voćnih panjeva Tijekom ljeta planiram posjeći veći broj starijih voćnih stabala. Zanima me kako najlakše izvaditi panjeve. Nakon rezidbe tijekom jeseni panjeve je najbolje premazati jednim od herbicida na osnovi glifosata (Herkules ili Ouragan system). Koristimo fiziološku zakonitost da se u jesen kod drvenastih kultura hranjiva premještaju iz nadzemnih dijelova u korijen. I upravo ujesen kod svega što trebamo uništiti koristimo jedan od ova dva pripravka. Razrijedi se otopina u omjeru 1:6 i svako deblo premaže četkicom. Otopina će uništiti panj i do najmanjeg korjenčića, pa ga iduće godine možete jednostavno izvaditi bez mehanizacije. Mario Ćubela, dipl. ing. Folijarna primjena UREA-e Dugi niz godina uspješno se bavim poljoprivrednom proizvodnjom. Iako sam nebrojeno puta različite poljoprivredne kulture gnojio dušičnim gnojivima nikada ih nisam koristio folijarno tj. preko lista. Stoga me zanima koje su značajke UREE (sa stručnog gledišta) i može li se ona koristiti za gnojidbu preko lista? UREA se još naziva karbamidom ili mokraćevinom i predstavlja naše najkoncentriranije čvrsto dušično gnojivo koje sadržava 46 % dušika. UREA dolazi u obliku bijelih zrnaca premda nekada može biti i bijela kristalna sol. Slabo je higroskopna što znači da ne upija vlagu iz zraka i dosta se lako čuva. Vrlo je rastvorljiva u vodi i koristi se za gnojenje svih kultura bilo pri oranju, pred sjetvu ili za prihranjivanje (kao i KAN). Međutim, UREA se danas dosta koristi i za gnojidbu preko lista kada se najčešće rastvara 0,5-1,0 kg u 100 litara vode, što znači da je tada koncentracija rastvora 0,5-1 %. Premda pojedine kulture podnose i nešto jače koncentracije (krumpir) kod folijarne primjene UREE treba biti oprezan jer lako može doći do pojave neželjenih ožegotina. Mladen Karačić, dipl. ing. BROJ 92 • SVIBANJ / LIPANJ 2014. FORUM STAR fungicid www.sjemenarna.com Kombinirani – sistemično kontaktni fungicid namijenjen za suzbijanje bolesti vinove loze (plamenjače i sive plijesni) 38 Štete od maslinine muhe u hercegovačkim maslinicima Iako je maslina relativno nova vrsta u Hercegovini, u zadnjih petnaestak godina, ova vrsta doživljava pravu ekspanziju. Svake godine podižu se novi maslinici, ali isto tako maslinari imaju sve više problema sa štetnicima, posebno maslininom muhom. Mario Ćubela, dipl. ing. M aslinina muha je monofagni, a ujedno i najvažniji štetnik masline o čijoj pojavi ovisi urod maslina, ali i kakvoća ulja. Štetnik se javlja svake godine, ali su štete najveće u godinama kada je rod slabiji, pa zbog napada muhe i moljca može potpuno izostati urod. Osim šteta koje se očituju kroz smanjeni urod, zaraza muhom umanjuje kvalitetu ulja. Naime, ličinke izgrizanjem mesa ploda pospješuju razgradnju ulja i nastajanje slobodnih masnih kiselina. Osim toga u oštećenim plodovima nastaju oksidacijski procesi koji negativno utječu na organoleptička svojstva ulja. Maslinina muha je žutosmeđe boje, duljine tijela oko 5 mm. Ličinka je bjeličaste boje, duljine oko 8 mm. Maslinina Postavljanjem većeg broja žutih ljepljivih ploča u krošnju maslina moguće je uveliko smanjiti štete od maslinine muhe. Žuta boja privlači muhe koje se hvataju na ljepljivu površinu. muha ima 3-4 godišnja naraštaja. Ženke odlažu jaja na plodove koncem lipnja i tijekom srpnja. Jedna ženka odloži i do 300 jaja. Iz jaja izlaze ličinke koje se ubušuju u meso ploda. Napadnuti plodovi posmeđe i otpadaju. Drugi naraštaj javlja se u kolovozu, a treći u jesen. Suzbijanje maslinine muhe temelji se na praćenju leta muhe. Za tu namjenu koriste se lovne posude (McPhail ili Steinerove lovke. Te posude sadrže otopinu olfaktornog atraktanta (primjerice Buminala). Osim olfaktornih, koriste se i vizualni atraktanti – žute ljepljive ploče. Čim se uhvate prve muhe, obavlja se pregled plodova. Ako se utvrdi više od 5 % zaraženih plodova, obavlja se lokalizirana primjena insekticida (na osnovi dimetoata, deltametrina i dr.), uz dodatak atraktanta (1-2% -tan Buminal, Staley 7, Atropaz, Zitan i dr.). Atraktant privlači muhe s netretiranih na tretirane dijelove i tu one uginu. Ovakvim načinom postiže se odličan uspjeh u suzbijanju maslinine muhe ako se provodi u velikom masliniku. Ovakva metoda suzbijanja sukladna je načelima integrirane zaštite bilja te se smatra ekološki i ekonomski mnogo povoljnijom od tretiranja cijelog maslinika. BROJ 92 • SVIBANJ / LIPANJ 2014. $"#3*0501 Vrhunski fungicid, s dvostrukim načinom djelovanja ,za suzbijanje plamenjače i pepelnice vinove loze. Koristi se od faze prije cvatnje pa do faze šarka bobica,a u jednoj sezoni se može koristiti tri puta. Cabrio top ima dugo djelovanje (interval između dva prskanja do 14 dana) 1 kg za 500 - 600 litara vode 40 Specifičnosti gnojidbe voćaka Svaka voćna vrsta ima specifične potrebe za vrstom i količinom potrebnih biljnih hranjiva. To prije svega ovisi o sorti, tipu tla, klimatskim prilikama te o količini i kvaliteti planiranog prinosa Mladen Karačić, dipl. ing. U koliko upitate bilo kojeg voćara da vam pomogne objasniti na koji način prihraniti i pognojiti pojedine voćne vrste smatrat će vas i više nego laikom u ovoj grani poljoprivredne proizvodnje. Međutim, tko se imalo bolje razumije u navedenu tematiku znat će da je riječ o vrlo specifičnoj oblasti koja ovisi o velikom broju čimbenika. Osim toga, potreban odnos biljnih hranjiva i njihova količina ovise o samoj plodnosti tla, podneblju, voćnim vrstama pa i sortama kao i o mnogim drugim čimbenicima. Ipak, najveći problem predstavlja neznanje koje se najbolje očituje na konkretnim primjerima na terenu. Čak i sami djelatnici u poljoljekarnama često ne prepoznaju simptome neadekvatno izbalansirane gnojidbe voćaka, pa navedene nedostatke nastoje «zaliječiti» nekim od fungicida. Ono što hoću reći jest činjenica da veliki broj navedenih simptoma često mijenjamo s biljnim bolestima. Ruku na srce, to je ipak iz neznanja. Najčešći simptomi nedostatka pojedinih hranjiva Za našu hercegovačku zemlju slobodno možemo reći da je «osuđena» na nedostatak željeza čije simptome redovito susrećemo na biljnim vrstama, počevši od aktinidije pa sve do vinove loze. Ali, za nedostatak željeza ćemo relativno lako, jer već i najveći laici na listovima raspoznaju klorozu ili gubitak zelene boje, o čemu smo u više navrata iscrpno i pisali. Međutim, što ako listovi poprime blijedožutu boju a lisni živci ostanu i dalje zelene boje. Tada je riječ o nedostatku magnezija, a što se najbolje uočava na listovima vinove loze. Napomenimo kako se navedena pojava uglavnom i zamjenjuje s nedostatkom željeza. S druge strane, nedostatak kalija se uočava po karakterističnom sušenju rubnog dijela lista. Tako je list po svome obodu potpuno osušen (nekrotičan) dok je njegova unutrašnjost i dalje zelene boje. Spomenuta nekroza se najčešće može uočiti na jabukovim i kruškinim stablima, kao i u nasadima jagoda. Pored toga, na plodovima jabuka i to prvenstveno sorte Zlatni delišes često možemo uočiti gorke pjege koje se javljaju kao posljedica nedostataka kalcija. Na plodovima jabuka se pojavljuju i slične plutaste pjege ali sada «zahvaljujući» nedostatku bora. U praksi se događaju još i mnoge druge, rekli bismo neuobičajene pojave, a koje su posljedica nedostatka nekih drugih biljnih hranjiva. Takva je i pojava tzv. sitnolisnosti kod jabuka a koja se javlja u slučajevima nedostatka cinka. Ono što želim naglasiti jest činjenica da je pravilno izbalansirana gnojidba temelj uspješnog uzgoja voćnih vrsta. Rješenje je u folijarnoj prihrani? U sušnoj nam Hercegovini folijarna gnojiva puno znače zato jer se mineralna gnojiva dodana još u proljeće ne mogu bez dovoljne količine padalina otopiti, te se stoga u vidu granula još mogu uočiti u tlu. Hranjiva iz tih gnojiva korijen ne može usvojiti, pa biljke osim zbog suše pate i zbog njihova nedostatka. Rješenje je, dakle, u folijarnoj prihrani ili prihrani preko lišća. Folijarnom prihranom dana hranjiva voćka brže i potpunije usvaja jer se i nanose neposredno na list. Osim toga, dio koji padne na tlo biljka usvoji putem korijena. Na ovaj način hranjivo možemo dati u pravom trenutku uz puno veću učinkovitost. Tako 1 kg dušika folijarno primijenjen odgovara 4 kg dušika dodanog u tlo, a kod bora je taj odnos 1:5, dok kod magnezija 1 kg folijarno primijenjen odgovara čak 75 kg dodanih putem tla. Dakle, na navedeni način voćna stabla možemo vrlo brzo i učinkovito opskrbiti potrebnim mikro i makroelementima, samo vodeći računa da prihranu preko lista obavljamo u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima. BROJ 92 • SVIBANJ / LIPANJ 2014. FEROS 6 Mikrogranulirano gnojivo protiv kloroze Bosnia andhHerzegovina’s C oice Bosnia andhHerzegovina’s C oice RASTJERIVAČ PTICA SA ZVUČNIM I SVJETLOSNIM EFEKTIMA 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH 43 Ptice pčelarice velika opasnost za pčele Ivan Perić, dipl. ing. P čelarice su porodica ptica iz reda modrivrana. Većina vrsta živi u Africi, ali neke se pojavljuju u južnoj Europi, Australiji i na Novoj Gvineji. Karakterizira ih šareno perje, vitko tijelo i obično izdužena centralna repna pera. Sve imaju kljunove savijene prema dolje i šiljasta krila, koja im daju izgleda lastavice u letu. Postoji 26 vrsta. Pčelarice nastanjuju Stari svijet, od Europe do Australije. Najviše vrsta nastanjuje Afriku, a mnoge žive i u Aziji. Jedna vrsta, žuta pčelarica (Merops apiaster) nastanjuje Europu; Merops ornatus nastanjuje Australiju, a Merops superciliosus nastanjuje i Madagaskar (kao i dobar dio Afrike). Kao što njihov naziv kaže, pčelarice se uglavnom hrane letećim kukcima, posebno pčelama i osama. Njih uhvate u zraku bacivši se s neke grane. Iako jedu sve leteće kukce, pčele dominiraju u njihovoj prehrani. Opnokrilci (mravi, pčele i ose) čine 20% do 96% svih pojedenih kukaca, a od toga pčele čine otprilike trećinu. BROJ 92 • SVIBANJ / LIPANJ 2014. Prije nego što pojede plijen, pčelarica mu skine žalac tako što sjedne na granu i udara plijen o neku tvrdu površinu. Tako iz kukca izvuče i većinu otrova. Zanimljivo je što pčelarice love samo kukce koji se u tom trenutku nađu u zraku, a ignoriraju one koji su sletjeli. Pčelarice su veoma društvene. Okupljaju se u kolonije i gnijezde se u tunelima koje iskopaju na pjeskovitim i strmim obalama. Često u tu svrhu koriste obale rijeka koje su se urušile. Ženka obično snese 2-9 bijelih jaja po leglu (ovisno o vrsti). Kako žive u kolonijama, ulazi u gnijezda su im obično označeni izmetom bijele boje. Većina vrsta je monogamna i oba roditelja se brinu o mladima, ponekada uz pomoć nekih drugih ptica iz kolonije. Prehrana pčelarica Pčelarice se gotovo isključivo hrane kukcima iz zraka. Plijen hvataju ili u stalnom letu ili s nekog mjesta odakle ga mogu tražiti pogledom. Manje pčelarice s oblijim krilima obično love s grana bliže tlu, a veće love s vrhova drveća ili telegrafskih stupova. Mogu uočiti plijen s velike razdaljine; žuta pčelarica može vidjeti pčelu koja je 60 metara dalje, a Merops persicus je promatrana kako leti oko 100 m da bi ulovila veliku osu. Plijenu prilaze izravno ili straga. Obično ne love plijen koji sleti na tlo ili na biljku. Mogu pojesti manji plijen u letu, ali kod većeg plijena slijeću na neko mjesto i udaraju njime o podlogu da bi ga rasporile i pojele. Otrovne kukce prvo udaraju o granu, a onda trljaju zatvorenih očiju kako bi izvukle otrov. Pčelarice konzumiraju razne kukce; osim nekoliko neukusnih leptira jedu skoro sve kukce, od sićušnih muh do velikih buba i vretenaca. Osim toga, zabilježeno je da jedu božje ovčice, termite, crvčke, skakavce, bogomoljke, muhe i noćne leptire. Za mnoge vrste dominantni plijen su ose i pčele. U zbroju 20 istraživanja, omjer pčela i osa nasuprot drugim kukcima u prehrani je varirao od 20% do 96%, a prosječno 70%. Od toga, medonosne pčele mogu činiti veliki dio prehrane čak i 89%. 44 Crnogorična medljika Č uvena je paša na jeli u Sloveniji, Gorskom Kotaru, u Lici i Bosni. Medljika se može javljati na listu i grančicama jele od svibnja pa sve do listopada. Do izlučivanja medljike na crnogorici dolazi po dru B. Geintzu, koji je u tom pogledu vršio dugogodišnja ispitivanja, posredovanjem ušiju Lachnus hyalinus i Lecanium hemycryphum. Ove uši sišu sokove iz tankih grančica, s lista i izlučuju medljiku. Postoje i suprotne tvrdnje, da medljika nastaje znojenjem drveća, ali ta tvrdnja nema jačih dokaza, da bi se mogla prihvatiti. Nije nađena medljika na onim stablima, na kojima nije bilo nigdje u blizini ušiju, naprotiv čim su uši prenesene, medljika se pojavila. Medljika nije redovita niti stalna paša u svakoj godini, i ne možemo je ni po kojim znacima sa sigurnošću predvi- Osobito značajnu pčelinju pašu predstavlja medljika (medun ili mana) na jeli, smreki, boru i arišu. U našem području u nekim godinama dolazi do izlučivanja velikih količina medljike, uglavnom na jeli. visini i još mnogim nepoznatim čimbenicima. Ima krajeva, gdje se javlja češće, kao u Sloveniji i Gorskom Kotaru,a ima i takvih, kao na primjer u Bosni, kod Bihaća na Plješivici, gdje se pojavi jedanput u deset godina. Medljika se brzo kristalizira djeti, jer uši može biti, a da se medijika ne pojavi. U hladnim i kišovitim ljetima ne bude medljike. U deset godina pojavi se tri četiri puta, i to redovito u toplim i suhim ljetima. Kada su velike vrućine, medljika brzo otvrdne i pčele je ne mogu sabrati. Najjača su lučenja medljike ujutro i navečer, pa je poznata pojava da pčele i po noći na mjesečini izlijeću i rade, dok za podneva gotovo potpuno prestaje rad i može se pojaviti grabež. Jačina izlučivanja medljike mnogo varira prema tlu, nadmorskoj Normalna je pojava da se jelova medljika vrlo brzo kristalizira još u saću i da se ne dade vrcati. Na dobrim pašama pčelari neprestano vrcaju, a ukoliko to propuste, moraju izrezivati saće s medom ili ga ostaviti u košnici, dok ga pčele ne potroše. Poznati slovenski velepčelar Kirar iz Maribora u tu svrhu izgradio je u medištima svojih košnica takve okvire, u kojima su satine izgrađene na cinkovom limu. Na pašama medjike, kad se ona kristalizira, on ne vrca med, nego izrezuje saće s medom sve do satne osnove i daje nazad pčelama da nadograđuju i pune. Zanimljivo je što se u Gorskom Kotaru sve do Delnica medljika ne kristalizira u saću, a što se ide dalje od Delnica prema moru, kristalizira se već za dva tri dana. Pčelari mnogo sele u predjele medljike i u dobrim godinama saberu velike količine meda. Prema tomu postoji među pčelarima vjerovanje u tim krajevima, da je medljika bolja pčelinja paša nego bagrem, jer dulje traje, pčele se na njoj dobro razviju i saberu više meda. U dobrim godinama mogu pojedina društva dati 40—50 kg, a u rekordnim godinama i do 80 kg meda. Med od jelove medljike je tamnozelenkast, miriše po smoli, ukusan je za jelo i mnogi smatraju da je ljekovit. Brzo se kristalizira; pčele na njemu zimi dobiju grižu i redovito ugibaju. Preneseno iz knjige Pčelinja paša (J, Momirovski, F. Šimić) BROJ 92 • SVIBANJ / LIPANJ 2014. 45 Zaštita od krpelja Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca, krvopija poznatijih pod nazivom krpelji. Ipak, treba biti svjestan činjenice kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinja napadaju i čovjeka Dado Marić, dipl. ing. K rpelji su doista veoma opasne parazitske grinje koje se dolaskom toplog i vlažnijeg vremena aktiviraju kada najvećim dijelom i ugrožavaju zdravlje životinja i ljudi koji duže vremena provode u prirodi. To je i razumljivo ukoliko nam je poznato kako ove male grinje žive u brdskim šumama, te vrtovima i parkovima umjerenog područja. Stručna literatura ove kukce dijeli na krpelje šikare i krpelje nastambe. Krpelji nastambe nisu toliko opasni jer uglavnom parazitiraju na peradi. S druge strane, puno su važniji krpelji šikare ili tvrdi krpelji koji su dobili naziv po tvrdom, hitinskom oklopu koji prekriva veći dio njihova tijela. Krpelje ne čupajte na silu! Došli ste doma i niste osjetili ni kada ni kako vam se krpelj prihvatio za kožu. Što vam je činiti? Najvažnije je da ne paničarite i da ga ne čupate na silu zato što bi mu glava mogla ostati u koži što bi pak izazvalo velike komplikacije. Stoga, krpelja treba nekoliko minuta poklopiti vatom natopljenom alkoholom nakon čega ga pokušavamo ukloniti dezinficira-nom pincetom. Važno gaa je i opreznim potezanjem m pincetom izvući iz rane i too ad okretanjem, slično kao kad avadimo vijak. Ukoliko se nastu kon nekoliko dana na mjestu uboda zamijete promjenee ili se počnu osjećati tegobe, počnitrebno se odmah javiti liječniku. Spomenimo kako se prve dam tegobe mogu osjetiti sedam BROJ 92 • SVIBANJ / LIPANJ 2014. do deset dana nakon uboda kada dolazi do povišene temperature, glavobolje, bolova po tijelu te povraćanja i opće klonulosti organizma. Nakon nekoliko dana virus ulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje, vrtoglavice te duševne promjene koje mogu ostaviti trajne posljedice na ljudski organizam. Ni kućni ljubimci nisu imuni Pošto se puno više kreću po parkovima i različitom raslinju kućni ljubimci, mislimo prije svega na pse i mačke, puno češće i postaju meta napada krpelja. To najbolje potvrđuje i podatak da je u samom središtu Mostara veterinar liječio psića starog svega tri tjedna a na kojem je već parazitiralo 27 krpelja. Stoga, nakon svake šetnje, neovisno gdje ste ga izvodili, psa treba pregledati i po mogućnosti detaljno iščetkati gustom četkom. Ukoliko ste na njemu pak zamijetili krpelja koji se ne da tako lako odstraniti najbolje je da «skoknete» do najbliže veterinarske stanice. Tamo će vam nakon detaljnog pregleda i čišćenja psa od nametnika preporučiti korištenje namjenskih antiparazitnih sprejeva i losiona, koje uz različite antiparazitske šampone i zaštitne (repelentne) ogrlice možete nabaviti u svim bolje opskrbljenim središtima koji distribuiraju opremu za kućne ljubimce. FRIEND Antiparazitna ovratnica za psa omogućava sigurnu i potpunu zaštitu vašeg ljubimca od buha i krpelja. Napravljena je na bazi prirodnih sastojaka biljnih vrsta koje iskazuju posebno repelentno djelovanje na buhe i krpelje te je bezopasna za vašeg ljubimca. Friend šamponi za pse Za dugu dlaku Za kratku dlaku Za sve tipove dlake Za štence Antiparazitni šampon AKTIVPLUS Polica AKTIV PLUS pruža sigurnu zaštitu od posljedica nesretnog slučaja uz iznimno povoljnu godišnju premiju! Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 10,00 KM: — za slučaj smrti uslijed nezgode 5.000,00 KM — za slučaj trajnog invaliditeta 10.000,00 KM — za slučaj 100% trajnog invaliditeta 15.000,00 KM — dnevna naknada za bolničko liječenje 10,00 KM www.croatiaosiguranje.ba Odabirom uplate većeg iznosa godišnje premije i svote pokrića po polici AKTIV PLUS bit će veće. Dovoljno je da nas kontaktirate telefonski ili da posjetite Vama najbliže prodajno mjesto Croatia osiguranja d.d. kako bismo Vam aktivirali ovo iznimno povoljno i korisno osiguranje. LOGOTIP d.o.o. za izdavaštvo i grafičku djelatnost Vaganska 5., 88220 Široki Brijeg, BiH Tel.: 00 387 39 703-841 Fax: 00 387 39 700-130 e-mail: [email protected] www.tiskara-logotip.com WEB SHOP SJEMENARNA artnera nas p ih n v lo s o p i ca a p u k smo Zadovoljstvo naših to a z , ja n a v lo s o p g e š a na pcima vodi na svim područjim u k o k ta i p o h s b we odlučili otvoriti vlastiti gućiti ugodnost kupovine omo na teritoriju cijele BiH ma. o d g to ti s la v ti s o n b o d naših proizvoda iz u Sjemenarna web shop Vam nudi: Ţ1SFHMFEOVTUSVLUVSVQPOVEFJQSPJ[WPEB Web Shop Ţ+FEOPTUBWOPOBSVÌJWBOKF Ţ4JHVSOPQMBÆBOKF (plaćanje prilikom preuzimanja robe/isporuke robe), Ţ#FTQMBUOBJCS[BEPTUBWBVÌJUBWPK#*) (minimalna narudžba 60 KM) pa o h s b e w o k re p ti a v o p o ku Sve detalje o tome kak i - shop.sjemenarna.com nic potražite na našoj stra Želimo Vam ugodnu kupovinu!!! [email protected] www.sjemenarna.com 50 ZANIMLJIVOSTI Mitovi o ruži I u drevnoj Grčkoj ruže su bile poznate i omiljene. Prvi javni vrt u Ateni osnovao je 306. godine p.K. Epikur jer je želio da svakog dana ubere ružin cvijet . Stari Grci su prinosili Afroditi, boginji ženske ljepote ljubavi i plodnosti, ružu na oltar, dok su Afroditine sluge prigodom vjerskih obreda nosile vjenčiće od bijelih ruža, a putovi kojima su prolazile bili su posuti ružama. Postanak crvene ruže, po mitologiji vezan je za smrt lijepog pastira, Adonisa, u koga se zaljubila Afrodita.Njega je po vjerovanju, smrtno ranio vepar. Afrodita mu je pritekla u pomoć, ali se morala provući kroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njezina izranjenog tijela potekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže. Ništa bez kave Kava je podrijetlom iz etiopskoga visokog područja. Danas je zastupljena u mnogim tropskim područjima, a uzgaja se obično ispod drveta koje pruža sjenu, na 600 do 1200 metara nadmorske visine. Jedna je od najvažnijih gospodarskih biljaka. Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njezinim uzgojem, a oko 1/3 čovječanstva pije kavu. Kavina zrna su sjemenke kavina ploda. Meso ploda se uklanja odmah nakon berbe. Najvažnija vrsta je C. arabica koja daje skoro 3/4 svjetske proizvodnje. Kaučuk – najvažnija tehnička korisna biljka Kaučuk je drvo koje naraste do 30 m visine, podrijetlom iz južnog područja Amazone. Kora drveta je glatka svijetlosive boje s dijagonalnim usjecima. Kora sadrži mliječni sok. Kaučuk je najvažnija tehnička korisna biljka. Daje oko 95 % prirodnog kaučuka, a broj proizvoda koji se od njega proizvode procjenjuje se na oko50.000. Mliječni sok koji sadrži gumu dobiva se dijagonalnim zasijecanjem kore. Sirova guma postaje na vrućini ljepljiva, a na hladnoći puca; tek pronalaskom vulkanizacije (1839.) učinjena je mnogostruko korisnom, te je u Brazilu prouzročila kaučuk-boom. Henry Wickham donio je 1876. godine u veliku Britaniju 70000 sjemenki od kojih su 2397 proklijale u staklenicima orhideja u Kew Gardenu. Većina sadnica brodom je prenijeta u engleske kolonije pri čemu su skoro sve uginule. Samo ih je 23 preživjelo u botaničkom vrtu u Singapuru. Njihovi potomci proširili su se na milijune hektara, prvenstveno u Maleziji i Indoneziji. Mravi i brojke Kao i svi kukci i mravi imaju 6 nogu, a na svakoj su tri članka. Mravlje su noge u odnosu na njihovo tijelo vrlo snažne i stoga oni mogu brzo trčati. Kad bi čovjek u odnosu na svoju veličinu mogao trčati kao što mrav trči spram svoje, trčao bi brzo kao konj. Sigurno već znate da mrav može nositi teret i 20 puta teži od vlastite težine. Prosječan životni vijek mrava je 45 do 60 dana. Kraljica (spolno zrela ženka mrava koja liježe jajašca) može živjeti i do 7 godina. Mravlji mozak ima 250.000 moždanih stanica i najveći je među mozgovima kukaca. Ljudski mozak ima 10 milijardi moždanih stanica, tako da jedna kolonija od 40.000 mrava ima jednaku veličinu mozga kao čovjek. Postoji čak 10.000 znanih vrsta mrava. Vino i čaše Odakle običaj kucanja vinskim čašama? Vino zadovoljava sve naše osjete: osebujna je mirisa, boje i okusa, a da bi se prigodom pijenja zadovoljio i osjet sluha, mi se kucnemo kako bi uho čulo zvonak zvuk vina u čaši. Kod pijenja pjenušca, prema bontonu, nije se potrebno kucati, jer je osjet zvuka zadovoljen dvostruko: i ispaljivanjem čepa i zvukom pjenjenja pjenušca. Zašto se vino pakira u boce odnosno butelje od 7,5 dcl? Između ostalih razlog je i taj što je prosječna težina ljudi oko 75 kg, a preporučljivo je piti 0,1 dcl po kilogramu dnevno. Dakle, ta bi nam boca mogla poslužiti kao svojevrsna mjera. KLUB [email protected] www.sjemenarna.com
© Copyright 2024 Paperzz
