Strateški plan Centra za mladež Zaprešić 2013-2015

STRATEŠKI PLAN 2013 - 2015
Zagreb, ožujak 2013.
Sadržaj
UVOD
I. PREGLED POSTIGNUĆA ORGANIZACIJEII. ANALIZA OKRUŽENJA: IZAZOVI U PODRUČJU
III. SWOT i PEST ANALIZA
IV. VIZIJA. MISIJA, VRIJEDNOSTI I PRINCIPI DJELOVANJA -Tena
V. STRATEŠKI CILJEVI 2013 – 2015.
VI. DIONICI I PARTNERI ORGANIZACIJE
VII. MOGUĆNOSTI I IZVORI FINANCIRANJA
VIII. ORGANIZACIJSKI RAZVOJ
2
UVOD
Centar za mladež Zaprešić
proveo je
proces strateškog planiranja tijekom ožujka
2013., a proces je facilitirala i vodila Martina Stažnik , konzultantica za neprofitni sektor.
Na planiranju su sudjelovali: Sandra Sabol Valenčak-predsjednica Centra, Klaudia
Devčić Majerić-voditeljica Centra, Kristina Kulaš- zaposlenik, Marija Naglić-zaposlenik,
Tanja Novosel-zaposlenik, Tena Kstanjšek-zaposlenik, Tatjana Hip –koordinatorica
programa MPPI, Jadranka Kekelj- član IO, Đurđica Šepac-član IO, Miroslav Miljkovićčlan IO, Danijela Adžijević –član IO, Silvija Bosner –počasni član.
Ovaj strateški plan se odnosi na period od 2013 -2015. godine, a dokument sadrži
nekoliko ključnih cjelina koje su obuhvaćene tijekom planiranja:, analizu okruženja s
naglaskom na izazove u području zaštite psihosocijalnog zdravlja, SWOT analizu, viziju
misiju i vrijednosti organizacije, strateške ciljeve, pregled dionika organizacije, izvora
financiranja te planove za daljnji organizacijski razvoj.
I.
PREGLED POSTIGNUĆA ORGANIZACIJE
Centar za mladež Zaprešić je hrvatska neprofitna organizacija upisana u Registar
udruga Republike Hrvatske dana 23.11.1998. Centar za mladež Zaprešić osnovan je na
inicijativu gradskog vijeća Grada Zaprešića s ciljem prevencije neprihvatljivog ponašanja
djece i mladih. Osnovni cilj rada od osnutka do danas, je organiziranje različitih
aktivnosti kako bi se osigurao zdrav i kreativan život djece i mladeži u Zaprešiću da bi
se zadovoljile njihove potrebe za znanjem, druženjem i zabavom. Kroz različite je
projekte potaknuto i uključivanje šire javnosti u rješavanje pitanja od zajedničkog
interesa za zaprešićku djecu i mlade.
Programski razvoj
Od 2006. nadalje Centar doživljava značajna postignuća na području programskog i
organizacijskog razvoja, financijskog poslovanja i u području suradnje s drugim
dionicima u zajednici.
3
Važno je istaknuti da je Povjerenstvo Vlade RH za prevenciju poremećaja u ponašanju
uvrstilo programe Centra (Program «Modifikacija ponašanja putem igre» i Program
«Daroviti») u grupu od 14 programa koji predstavljaju model programe, odnosno primjer
su dobre prakse na području prevencije i tretmana poremećaja u ponašanju.
Također smo ponosni na javno priznanje POVELJU za sustavno, stručno i osmišljeno
provođenje aktivnosti s ciljem sprječavanja neprihvatljivog ponašanja djece, koju nam je
dodijelilo Gradsko poglavarstvo Grada Zaprešića povodom pet godina djelovanja.
Aktivnosti koje su se provodile u Centru uglavnom su bile usmjerene na prevenciju
neprihvatljivog ponašanja djece i mladih. Međutim, u većini projekta nastojimo
obuhvatiti cijelu obitelj te ostale relevantne dionike. Organiziramo edukacije za roditelje,
buduće roditelje, odgojitelje, učitelje, voditelje i volontere, pružamo uslugu savjetovanja
i psihoterapije, organiziramo izložbe, tribine, predavanje te sudjelujemo u promotivnim i
humanitarnim aktivnostima.
Najznačajniji programi i projekti koje Centar provodi:
1. Modifikacija ponašanja putem igre
2. Daroviti
3. Ljeto u Zaprešiću
4. Zima u Zaprešiću
5. To sam ja super ja
6. Tribo moderna
7. Naučimo roditelje
8. Volontiram, organiziram , znam i iniciram -VOZI
9. Nismo Vas zaboravili
4
10. Prigodne kreativne radionice
11. Izložbe
Temeljna postignuća naših programa su smanjena učestalost društveno neprihvatljivih
oblika ponašanja kod opće populacije djece osnovnoškolske dobi u gradu Zaprešiću,
ojačani kapaciteti sudionika programa za rad s djecom, mladima i obiteljima u riziku,
unaprijeđene roditeljske kompetencije roditelja djece identificirane u rizičnu skupinu,
poboljšane životne vještine djece i mladih identificiranih u rizičnu skupinu. Rezultati
evaluacije pokazuju da su korisnici (djeca i roditelji) zadovoljni sadržajem i provedbom
programskih aktivnosti. Zatim, ističemo povećane kapacitete izvoditelja aktivnosti,
identificiranu darovitu djecu, unaprijeđene socijalne vještine i pozitivna slika o sebi
darovite djece, unaprijeđena roditeljska znanja i vještine roditelja darovite djece,
razvijena kreativnost, sposobnosti i posebni interesi darovite djece.
Projektima koji su usmjereni na strukturirano provođenje slobodnog vremena zadovoljili
smo potrebe zajednice, osigurali kvalitetno provođenje slobodnog vremena djece i
mladih, razvili kreativne, sportske, tehničke i umjetničke potencijale djece i mladih.
Projektima usmjerenim na roditelje
unaprijedili smo roditeljska
znanja
i vještine,
osnažili roditelje kroz savjetodavni i psihoterapijski rad, omogućili razvijanje kvalitetnijih
partnerskih i roditeljskih odnosa te razvili kvalitetnije i odgovornije roditeljstvo.
Značajna postignuća na području volonterstva vidljiva su kroz povećan nivo znanja
mladih o volontiranju, povećan broj mladih koji se uključuju u volonterske aktivnosti i
razvijene osobne, profesionalne i društvene vještine mladih. Podigli smo nivo
informiranosti i znanja lokalne zajednice o volonterstvu, te smo uspostavili dobru
suradnju sa školama.
Korisnici
5
Djeca, mladi, roditelji, odgajatelji, učitelji, stručni suradnici.
Tablica 1. Distribucija korisnika po programima/ projektima i godinama
Broj
Broj
Broj
korisnika
2004.
Broj
korisnika
2006.
Modifikacija
ponašanja putem
igre
540
530
Daroviti
46
63
0
200
15
210
Projekt/program korisnika korisnika
1999.
2000.
Broj
korisnika
2001.
Ljeto u Zaprešiću
90
43
54
Zima u Zaprešiću
42
45
47
Broj
korisnika
2002.
82
Prigodne
kreativne
radionice
60
Profesionalna
orijentacija
131
To sam ja super
ja
Ukupno:
16
132
219
101
82
601
1 079
Tablica 2. Distribucija aktivnosti i korisnika po programima/projektima i godinama
Programi i projekti
Zima u Zaprešiću
Ljeto u Zaprešiću
Modifikacija ponašanja putem
igre – MPPI
Daroviti
Broj
aktivnosti
2011.
65
130
894
Broj
korisnika
2011.
94
183
1057
Broj
aktivnosti
2012.
87
99
1.310
Broj
korisnika
2012.
144
176
1458
90
170
111
80
6
Naučimo roditelje
Kako kvalitetnije učiti
To sam ja, super ja!
Sajam gospodarstva
Sajam mogućnosti
Prigodne radionice
Putujuća izložba „Mladi pišu,
rišu i viču protiv nasilja“
VOZI
Prevencija neprihvatljivog
ponašanja putem capoeire
Ukupno
40
20
6
14
90
6
6
120
4
7
1 263
1 733
49
0
0
15
3
3
0
0
164
25
3
60
30
117
59
82
1 824
2 251
Ljudski resursi
Od samog osnutka Centar ima zaposlenog djelatnika. Prvih sedam godina djelatnik je
radio na pola radnog vremena, a od 12.4.2006. na puno radno vrijeme.
2010.g. u kraćem vremenskom razdoblju rade dva djelatnika na puno radno vrijeme.
2011. potporom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi omogućeno je zapošljavanje tri
djelatnika na određeno vrijeme.
U ovom trenutku u Centru je zaposleno 4 educiranih i profiliranih stručnjaka koji kroz
definirane opise poslova i odgovornosti rade na osiguravanju uvjeta za podršku mladima
za aktivno sudjelovanje u zajednici kao i za stvaranje poticajnog okruženja za kvalitetan
razvoj djece i obitelji. U prošloj godini imali smo približno 20 honorarnih suradnika za
Volonteri
Od 2008.-2011.godine broj volontera se kretao između dva i pet. U 2012. godini u
Centru je volontiralo 19 volontera. Broj sati volonterskog angažmana 2012.godine u
aktivnostima udruge iznosio je ukupno 565 sati volontiranja.
Volonteri kroz edukaciju i superviziju razvijaju svoje kompetencije te se regrutiraju za
izvođenje drugih zahtjevnijih aktivnosti. Pruža im se mogućnost edukacije, napretka i
preuzimanja složenijih i zahtjevnijih volonterskih poslova.
U odnosu na prethodne godine broj volontera se u 2012. drastično povećao.
U prvom tromjesečju 2013. imali smo 11 volontera što govori o trendu rasta, te na
temelju tog indikatora očekujemo porast broja volontera i volonterskih sati u narednim
godinama.
7
Sustav osiguranja kvalitete
U Centru od 26.4.2013. provodimo Sustav osiguranja kvalitete neprofitnih organizacija
–SOKNO, koji smo nadopunili s Standardima kvalitete socijalnih usluga propisanih od
Ministarstva socijalne politike i mladih koji se mogu primijeniti na udruge.
Partnerstva i suradnje
U nastojanju da na jednom mjestu okupimo lokalne institucije, koje u središtu svoje
pozornosti imaju rad s djecom i mladima, od samog početka radimo u partnerskom ili
suradničkom odnosu sa Gradom Zaprešićem, osnovnim školama u Zaprešiću i okolici,
srednjom školom, dječjim vrtićima, Centrom za socijalnu skrb, Knjižnicom Ante
Kovačića, Zaprešićkom zajednicom tehničke kulture, Pučkim otvorenim učilištem
Zaprešić, Turističkom zajednicom grada Zaprešića, udrugama Zavičajno ekološko
društvo Zaprešić, Udrugom umirovljenika, Udrugom Amazonas, Udrugom "Igra" i
Sretna misao. ''
Financiranje
Udruga ima višestruke izvore financiranja, a najveći udio dolazi iz sredstava proračuna.
Vrijednost našeg rada prepoznali su i financijski podržali Grad Zaprešić, Zagrebačka
županija, Općina Brdovec, bivše Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, sadašnje
Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i športa, bivše Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske
solidarnosti, INA d.d. i mnogi drugi veliki i mali donatori i sponzori.
Tablica 3. Izvori financiranja za razdoblje od 1999. -2006.
Izvor
/godina
Grad
1999.
Zaprešić
50.000,00
Državni
proračun
Poslovni
2000.
69.513,00
2001.
2004.
280.150,00
2005.
377.000,00
2006.
420.000,00
20.000,00
15.000,00
89.000,00
30.000,00
sektor
8
Ostalo
133,15
50.000,00
10.570,00
80.083,00
655,00
89.655,00
280.283,15
169,00
397.169,00
120,39
465.120,39
Tablica 4. Izvori financiranja za razdoblje od 2007 -2012.
Izvor /godina
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
Grad
Zaprešić
Zagrebačka
županija
Državni
proračun
Poslovni
sektor
Međunarodni
donatori
Donacije
građana
Općina
Brdovec
Ostalo
533.000,00
500.000,00
500.000,00
348.345,00
330.000,00
336.431,00
10.000,00
5.000,00
3.000,00
8.000,00
10.000,00
55.000,00
15.000,00
95.000,00
475.000,00
177.000,00
15.000,00
15.000,00
0,00
0,00
59.200,00
0,00
14.800,00
2.350,00
2.000,00
2.400,00
306,00
327,25
336,24
181,00
308,00
Ukupno
533.306,00
580.327,25
596.886,24
448.526,00
830.508,00
9.750,00
13.500,00
546.681,00
II. ANALIZA OKRUŽENJA: IZAZOVI U PODRUČJU
Nekoliko je ključnih strategija i politika koje su posebno važne za Centar za
mladež Zaprešić.
U Strategiji razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. 2016. prepoznat je značaj organizacija civilnoga društva u području borbe protiv
9
siromaštva i socijalne isključenosti te je u skladu s time i donesena mjera unapređenja
suradnje s organizacijama civilnog društva kroz.
Poticanje organizacija civilnoga
društva na razvoj onih usluga socijalne skrbi koje su socijalnim planovima županija
prepoznate kao prioritetne je jedna od aktivnosti za postizanje ove mjere, no
Zagrebačka županija još uvijek nema izrađen socijalni plan što upućuje na
neusklađenost nacionalnih strategija s županijskim strategijama i nemogućnost njihove
provedbe u praksi.
Nacionalni program prevencije ovisnosti za djecu i mlade u odgojnoobrazovnom sustavu, te djecu i mlade u sustavu socijalne skrbi za razdoblje od
2010. do 2014. godine ne prepoznaje organizacije civilnog društva kao ključne aktere,
no daje im aktivnu ulogu kroz nekoliko mjera. Poseban naglasak se stavlja na
unapređenje sustava evaluacije kako bi se stvorila baza standardiziranih preventivnih
programa koji djeluju te se mogu provoditi na različitim područjima.
U izvješću o provedbi nacionalne strategije prevencije poremećaja u
ponašanju djece i mladih od 2009. do 2012. godine u
za područje Zagrebačke
županije navedeno je da je Grad Zaprešić, u svrhu praćenja školskih preventivnih
programa na razini jedinica područne (regionalne) samouprave, financijski je podržalo
projekt MPPI – modifikacija ponašanja putem igre - prevencija neprihvatljivog ponašanja
djece u osnovnim školama Centra za mladež Zaprešić. Općina Kloštar Ivanić financijski
je podržala rad Savjetovališta za djecu, mladež i obitelji. Savjetovališta za prevenciju
ovisnosti, Općinskog društva Kloštar Ivanić te projekt vršnjačke pomoći mladi-mladima.
Grad Velika Gorica proveo je Kampanju Cuga je tuga i to zbog rezultata istraživanja koji
su pokazali da pijenje alkohola među mladima postaje sve ozbiljniji društveni problem.
Provedba Kampanje je započela 2010. godine akcijom prema trgovinama i kafićima, a
nastavlja se snimanjem spota i produkcijom predstave Mamurluk. Grad Velika Gorica
svake godine donosi Program prevencije društveno neprihvatljivih ponašanja djece i
mladih. Također je provedeno znanstveno istraživanje u suradnji s Edukacijsko
rehabilitacijskim fakultetom u svrhu otkrivanja rizičnih i zaštitnih činitelja. Vidljivo je da su
pojedini gradovi osigurali sredstva, no ne postoji dovoljna razina sinergija u djelovanju
različitih sektora i ne postoji strategija djelovanja na razini cijele Zagrebačke županije.
10
Nacionalni program djelovanja za mlade od 2009. do 2013. godine prepoznaje
značaj organizacija civilnog društva u djelovanju za mlade i čak u planu postoji i
zasebno područje Mladi i civilno društvo. Lokalnih programa djelovanja za mlade koji
za velik broj županija nisu ni doneseni pa tako ni na razini Zagrebačke županije.
16. veljače 2007. godine, Hrvatski sabor usvojio je Zakon o savjetima mladih. Ovaj,
prvi zakon o mladima u Republici Hrvatskoj definirao je obvezu svim jedinicama
regionalne i lokalne samouprave da osnuju vlastita savjetodavna tijela kako bi potaknula
aktivno uključenje mladih u javni život zajednica. Pravo savjetovanja i djelovanja kroz taj
savjetodavni okvir ostvarili su mladi od 15 do 29 godina, a pravo kandidiranja svojih
predstavnika ostvarili su svi formalno registrirani oblici organiziranja mladih iz svih
hrvatskih gradova, općina i županija. Mreža mladih Hrvatske napisala je publikaciju „
Zakon o savjetima mladih u praksi“ u kojoj navode da se pokazalo kako jedinice
lokalne i područne samouprave, uz manji broj pozitivnih primjera, nemaju dovoljno
razumijevanja i znanja potrebnih za djelovanje savjeta mladih što često dovodi do
zanemarivanja zakonski propisane administrativno-tehničke potpore. Što je još važnije,
na ovoj se razini pokazalo kako savjeti mladih nikako nisu ravnopravno gledani akteri u
procesima savjetovanja i donošenja odluka koje se tiču mladih u njihovim zajednicama.
Jednako tako, savjeti mladih, opet uz manji broj pozitivnih primjera, pokazali su toliku
mladih, opet uz manji broj pozitivnih primjera, pokazali su toliku raznolikost prakse da je
temeljni zadatak - savjetovanje - u velikoj mjeri sveden na aktivnosti koje podsjećaju na
projekte i aktivnosti udruga i klubova mladih. U tom smislu dobar dio mladih
predstavnika svojih organizacija ne savjetuje i ne ostvaruje utjecaj na tom planu.
Također, su uočene brojene nepravilnosti u sastavu i izboru savjeta mladih. Pa se tako
neki savjeti mladih sastoje isključivo od podmlatka političkih stranaka unatoč istaknutim
kandidaturama udruga ili drugih oblika organiziranja mladih. Također, u sastavu dobrog
dijela savjeta mladih nalazi se više predstavnika jedne organizacije, a često se radi
upravo o pomlacima političkih stranaka.
U Zagrebačkoj županiji je zbog blizine Grada Zagreba omogućen viši društveni i
gospodarski standard i pojačan pritisak na okoliš i prirodne resurse zbog veće
naseljenosti te intenziteta prometa i gospodarskih aktivnosti. Stanovništvo je
11
raspoređeno prostorno nehomogeno. Broj stanovnika i gustoća naseljenosti smanjuju se
s udaljenosti od Zagreba. Obrazovna struktura ispod prosjeka RH usprkos blizini
Zagreba i uz to vezanim mogućnostima. Županija je usprkos dinamici rasta
gospodarstva i dalje ispod nacionalnog prosjeka BDP- a po stanovniku. Stopa
nezaposlenosti iznosi oko 20%. Županija je izrazito snažno pogođena recesijskim
kretanjima pa se povećao broj nezaposlenih, pogotovo u muškoj populaciji, što upućuje
na veći pad industrijskih djelatnosti nego uslužnih.
Obitelji kao temeljna društvena jedinica koja treba pružati zaštitu i skrb djeci,
narušena tradicionalna struktura, a prezaposlenost roditelja onemogućuje kvalitetno i
sadržajno provođenje slobodnog vremena. U izvješću o stanju i kretanju osnovnih
sigurnosnih pokazatelja na području Zagrebačke županije stavljen je naglasak na
nužnost preventivnog djelovanja i suradnje među institucijama kako bi se utjecalo na
problem vršnjačkog nasilja. Vršnjačko nasilje rašireno je među djecom. Učenici nižih
razreda češće su bili žrtvama fizičkog nasilja, dok su učenici viših razreda često bili
žrtvama verbalnog i emocionalnog nasilja. Razvojem suvremenih tehnologija dolazi do
porasta elektroničkog nasilja. Djeca značajan dio svoje socijalizacije provode upravo
kroz komunikaciju putem interneta koja im pruža prividnu anonimnost što olakšava
kršenje socijalnih normi.
III. SWOT ANALIZA
Tablica 5. SWOT ANALIZA
SNAGE
MOGUĆNOSTI
•
Suradnja s medijima
•
Suradnja
s
institucijama
•
•
vidljivost)
(škole,
•
Umrežavanje institucija u Zaprešiću
•
Samofinancirajuće aktivnosti
proračun)
•
Financiranje kroz EU fondove
Iskustvo (pisanja natječaja / rada s
•
Suradnja i partnerstvo s drugim
vrtići, CZSS)
•
Kontinuitet
financiranja
(gradski
korisnicima)
•
Dobra suradnja s medijima (bolja
Kompetencije stručnjaka
udrugama
•
Volonterizam
12
•
Motivacija stručnjaka
•
•
Suradnja s udrugama
bolja
•
Uključivanje u promotivne aktivnosti
osviještenost)
•
šite zajednice
•
Prilagođavanje
•
•
Usavršavanje i edukacija stručnjaka
•
Usmjerenost na korisnike
•
Zainteresiranost
i
suradnja,
uključenost,
Utjecajni ljudi na strani Centra (mali
grad, privatni kontakti)
suvremenim
tehnologijama
Privatni sektor (donacije, edukacije,
Novi
projekti
(vrtićka
djeca,
srednjoškolci, studenti, nezaposleni)
podrška
okruženja (korisnika)
•
Inovativnost stručnjaka
•
Kontinuitet financiranja iz natječaja
•
Evaluacija
i
sustavno
praćenje
rezultata
SLABOSTI
•
PRIJETNJE
Neprepoznatljivi projekti centra u
•
zajednici
Kriza
(trajanje,
neizvjesni
izvori
financiranja)
•
Zagovaranje aktivnosti nedostaje
•
Financijska nestabilnost
•
Nedovoljno programa za mlade/
•
EU fondovi (velika konkurencija,
konstantna potreba za edukacijom)
•
Nekoordiniranost državne uprave i
institucija
ovisnost o jednom programu
•
Kaos
u
državnim
institucijama
•
Neadekvatan prostor
•
Nedovoljna vidljivost u zajednici
(zakoni koji su u praksi neprovedivi,
•
Ljudski
nejasni su i često se mijenjaju)
•
kapaciteti
(administrativni
rad i voditelj financija, maksimalno
•
Rastući broj korisnika
iskorištavanje ljudskih kapaciteta)
•
Nedostatak
kapaciteta
u
partnerskim institucijama
Nema jasne strategije promocije u
javnosti
•
Konkurencija drugih udruga
•
Nedostaje 1 kompjuter i stol
•
Nerazumijevanje gradskog vijeća
•
Nedostatak
samofinancirajućih
13
aktivnosti
•
Radni uvjeti s obzirom na broj
zaposlenika
nisu
adekvatni.
Nemamo dovoljno prostora niti
resursa za adekvatan rad.
IV. VIZIJA, MISIJA, VRIJEDNOSTI I PRINCIPI DJELOVANJA
Vizija
Samoostvaren čovjek u zdravom, brižnom i tolerantnom društvu
Misija
Inovativno i kreativno educiramo i osnažujemo pojedinca, obitelj i zajednicu stvarajući
poticajnu sredinu za odrastanje djece i mladih.
Vrijednosti i principi djelovanja
•
•
•
•
•
•
•
Briga za sebe i briga za druge
Tolerancija
Timski rad i međusobna podrška
Iskrena i afirmativna komunikacija u timu centra i prema korisnicima
Otvorenost za učenje inovacije i promjene
Povjerenje unutar tima
Profesionalnost i stručnost u radu
14
V. STRATEŠKI CILJEVI 2013. – 2015.
Strateški cilj 1. – Unaprijediti organizacijske kapacitete u području infrastrukture,
ljudskih potencijala i pružanja socijalnih i edukacijskih usluga Centra za
mladež Zaprešić
Specifični cilj 1.1. Osigurati adekvatan prostor za provedbu aktivnosti i uredsko
poslovanje
Aktivnost 1.1.1
Definirati potrebne prostorne kapacitete i imenovati odgovornu osobu /koordinatora
Aktivnost 1.1.2.
Izraditi okvirni plan
Aktivnost 1.1.3.
Predstaviti plan upravi grada Zaprešića i lobirati za dobivanje prostora (postojeći prostor,
potencijalni prostor, potencijalno zemljište...)
Aktivnost 1.1.4.
Poduzimati sve potrebne radnje s ciljem osiguranja prostora za programske aktivnosti unutar
škola i uredski prostora za uredsko poslovanje.
Aktivnost 1.1.5.
Lobirati za dobivanje prostora za Klub za mlade unutar Kampusa
Aktivnost 1.1.6.
Pratiti izvore financiranja i prijavljivati se (EU fondovi, Zaklade, privatni sektor...)
Aktivnost 1.1.7.
Prikupljanje formalno pravna dokumentacija (dozvole, ugovori...)
Aktivnost 1.1.8.
Osigurati prostor za Klub za mlade
Aktivnost 1.1.9.
Osigurati adekvatan uredski prostor
Aktivnost 1.1.10.
15
Osigurati adekvatne prostore unutar škola
Specifični cilj 1.2. Povećati ljudske kapacitete u području menadžmenta i
upravljanja financijama, informatičko tehničke podrške i logopedije
1.2.1.Aktivnost :
Osigurati održivost zapošljivosti sadašnjih zaposlenika
1.2.2.Aktivnost:
Educirati zaposlenike radi jačanja ljudskih resursa i kapaciteta organizacije
1.2.3. Aktivnost:
Zaposliti profile stručnjaka koji nedostaju (financije, informatičko tehnička podrška i logopedija)
Specifični cilj 1.3. Osigurati prepoznatljivost Centra u široj zajednici redizajnom
vizualnog identiteta, naziva Centra i jasnom komunikacijskom strategijom
Aktivnost 1.3.1.
Osigurati prepoznatljivost u zajednici kroz promocije i promotivne materijale
Aktivnost 1.3.2.
Redizajnirati vizualni identitet
Aktivnosti 1.3.3.
Izraditi i provoditi media plan
Specifični cilj 1.4. Razviti samofinancirajuće aktivnosti
Aktivnost 1.4.1.
Edukacija o društvenom poduzetništvu
Aktivnost 1.4.2.
Ispitati potrebe tržišta
Aktivnost 1.4.3.
Odrediti koordinatora
Aktivnost 1.4.4.
Izraditi plan i program samofinanciranja
Aktivnost 1.4.5.
Provoditi plan samofinanciranja
Strateški cilj 2. Osigurati podršku mladima za aktivno sudjelovanje u zajednici i
razvoj osobnih potencijala
16
Specifični cilj 2.1. Poticanje mladih za sudjelovanje u volonterskom radu (Vozi,
Nismo Vas zaboravili, MPPI- studenti koji mogu više)
Aktivnost 2.1.1
Provoditi projektne aktivnosti
2.1.1.1 Izraditi godišnji okvirni plan i program rada
2.1.1.2 Organizirati volontiranje
2.1.1.3 Provoditi edukaciju volontera
2.1.1.4 Provoditi superviziju volontera
2.1.1.5 Provoditi organizacijske sastanke s volonterima
2.1.1.6 Organizirati obilježavanje međunarodnog dana volontera
2.1.1.12 Promovirati projekt
Aktivnost 2.1.2
Evaluirati i monitorirati projekt
2.1.2.1 Izrada godišnjeg plana i programa projekta
2.1.2.2 Pratiti provedbu projekta
2.1.2.4 Evaluirati projekt
Aktivnost 2.1.3
Osigurati financijska sredstva za provedbu projektnih aktivnosti
2.1.3.1 Prijaviti program na natječaje za dobivanje financijske podrške
2.1.3.2 Izvještavati donatore o provedbi programa
Specifični cilj 2.2. Kroz klub mladih osigurati kvalitetno i strukturirano vrijeme
mladih
Aktivnost 2.2.1
Provoditi projektne aktivnosti
2.2.1.1 Odrediti koordinatora
2.2.1.2 Ispitati potrebe mladih u lokalnoj zajednici
2.2.1.3 Izraditi plan aktivnosti prema potrebama mladih
2.2.1.4 Osnovati klub mladih
2.2.1.5 Povezati se s drugim klubovima i udrugama mladih
2.2.1.6 Promovirati projekt
Aktivnost 2.2.2
Evaluirati i monitorirati projekt
2.1.2.1 Izrada godišnjeg plana i programa projekta
2.1.2.2 Pratiti provedbu projekta
2.1.2.4 Evaluirati projekt
Aktivnost 2.2.3
Osigurati financijska sredstva za provedbu projektnih aktivnosti
2.2.3.1 Prijaviti program na natječaje za dobivanje financijske podrške
2.2. 3.2 Razvijati samofinancirajuće aktivnosti
2.2..3.3 Izvještavati donatore o provedbi programa
Specifični cilj 2.3. Osigurati i pružiti informacije i savjetovanje mladima putem info
točke
17
Aktivnost 2.3.1
Provoditi projektne aktivnosti
2.3.1.1 Odrediti koordinatora
2.3.1.2 Osigurati knjižnicu za mlade i računalo
2.3.1.3 Organizirati info točku za mlade
2.3.1.4 Redovito pratiti sve relevantne izvore informacija
2.3.1.5 Ponuditi mogućnost besplatnog savjetovanja
2.3.1.6 Promovirati projekt
Aktivnost 2.3.2
Evaluirati i monitorirati projekt
2.3.2.1 Izrada godišnjeg plana i programa projekta
2.3.2.2 Pratiti provedbu projekta
2.3.2.4 Evaluirati projekt
Aktivnost 2.3.3
Osigurati financijska sredstva za provedbu projektnih aktivnosti
2.3.3.1 Prijaviti program na natječaje za dobivanje financijske podrške
2.3. 3.2 Izvještavati donatore o provedbi programa
Specifični cilj 2.4. Poticati razvoj komunikacijsko socijalnih vještina putem
radionica i događanja (To sam ja super ja)
Aktivnost 2.4.1
Provoditi projektne aktivnosti
2.4.1.1 Formirati grupe
2.4.1.2 Izraditi godišnji okvirni plan i program rada
2.4.1.3 Provoditi radionice s mladima
2.4..1.12 Promovirati projekt
Aktivnost 2.4.2
Evaluirati i unaprjeđivati projekt
3.1.2.1 Izraditi godišnji plan i programa projekta
3.1.2.2 Pratiti provedbu projekta
3.1.2.3 Evaluirati projekt
Aktivnost 3.1.3
Osigurati financijska sredstva za provedbu projektnih aktivnosti
3.1.3.1 Prijaviti program na natječaje za dobivanje financijske podrške
3.1.2.2 Izvještavati donatore o provedbi programa
Strateški cilj 3. Stvoriti poticajno okruženje za kvalitetan razvoj djece i obitelji
Specifični cilj 3.1. Kontinuirano provođenje programa prevencije neprihvatljivog
ponašanja putem igre
18
Aktivnost 3.1.1
Provoditi projektne aktivnosti
3.1.1.1 Formirati grupe djece i mladih u riziku
3.1.1.2 Izraditi godišnji okvirni plan i program rada
3.1.1.3 Radionice za djecu i mlade u riziku
3.1.1.4 Edukativno - savjetodavni rad u obiteljima - posjete obitelji
3.1.1.5 Edukativne radionice za roditelje
3.1.1.6 Izleti s djecom i mladima u riziku
3.1.1.7 Suradnja s osobljem škola
3.1.1.8 Suradnja s ostalim službama
3.1.1.9 Edukativne radionice (za učenike, učitelje i/ili roditelje)
3.1.1.10 Savjetovanje učenika (individualno savjetovanje, plakati, sandučić povjerenja)
3.1.1.11 Supervizije i radni sastanci
3.1.1.12 Promocija
Aktivnost 3.1.2
Evaluirati i unaprjeđivati projekt
3.1.2.1 Izrada godišnjeg plana i programa projekta
3.1.2.2 Mjesečna narativna izvješća i financijska izvješća o materijalnim troškovima
3.1.2.3 Sintetsko izvješće
3.1.2.4 Evaluacija
Aktivnost 3.1.3
Osigurati financijska sredstva za provedbu projektnih aktivnosti
3.1.3.1 Prijaviti program na natječaje za dobivanje financijske podrške
3.1.3.2 Razvijati samofinancirajuće aktivnosti
3.1.3.3 Izvještavati donatore o provedbi programa
Specifični cilj 3.2. Kontinuirano provođenje programa prevencije neprihvatljivog
ponašanja darovite djece
Aktivnost 3.2.1
Provoditi projektne aktivnosti
3.2.1.1 Roditeljski sastanak na kraju školske godine
3.2.1.2 Izlet
3.2.1.3 Formirati grupe djece
3.2.1.4 Roditeljski sastanak na početku školske godine
3.2.1.5 Radionice s djecom
3.2.1.6 Radni sastanci
3.2.1.7 Edukacija za roditelje
3.2.1.8 Promocija
Aktivnost 3.2.2
Evaluirati i unaprjeđivati projekt
3.2.2.1 Izrada godišnjeg plana i programa projekta
3.2.2.2 Mjesečna izvješća
3.2.2.3 Evaluacija
3.2.2.4 Promocija
Aktivnost 3.2.3
Osigurati financijska sredstva za provedbu projektnih aktivnosti
19
3.1.3.1 Prijaviti program na natječaje za dobivanje financijske podrške
3.1.3.2 Razvijati samofinancirajuće aktivnosti
3.1.3.3 Izvještavati donatore o provedbi programa
Specifični cilj 3.3. Program strukturiranog provođenja slobodnog vremena djece –
Ljeto i zima u Zaprešiću
Aktivnost 3.3.1
Provoditi projektne aktivnosti
3.3.1.1 Izraditi program radionica i formirati grupe djece
3.3.1.2 Radionice s djecom
Aktivnost 3.3.2
Evaluirati i unaprjeđivati projekt
3.3.2.1 Izrada godišnjeg plana i programa projekta
3.3.2.2 Izvještaji voditelja radionica
3.3.2.3 Evaluacija
3.3.2.4 Promocija
Aktivnost 3.3.3
Osigurati financijska sredstva za provedbu projektnih aktivnosti
3.1.3.1 Prijaviti program na natječaje za dobivanje financijske podrške
3.1.3.2 Razvijati samofinancirajuće aktivnosti
3.1.3.3 Izvještavati donatore o provedbi programa
Specifični cilj 3.4. Program razvoja roditeljskih kompetencija – Naučimo roditelje
Aktivnost 3.4.1 Provoditi projektne aktivnosti
3.4.1.1 Identifikacija potencijalnih korisnika i formiranje grupa
3.4.1.2 Edukacije za roditelje
3.4.1.3 Konzultativno-edukativne radionice za roditelje
3.4.1.4 Kreativno-edukativne radionice
3.4.1.5 Savjetovalište
3.4.1.6 Promocija
Aktivnost 3.4.2
Evaluirati i unaprjeđivati projekt
3.4.2.1 Izrada godišnjeg plana i programa projekta
3.4.2.2 Izvještaji izvoditelja aktivnosti
Aktivnost 3.4.3
Osigurati financijska sredstva za provedbu projektnih aktivnosti
3.1.3.1 Prijaviti program na natječaje za dobivanje financijske podrške
3.1.3.2 Razvijati samofinancirajuće aktivnosti
3.1.3.3 Izvještavati donatore o provedbi programa
Specifični cilj 3.5. Program prevencije nasilničkog ponašanja i poticanje
različitosti i tolerancije među djecom
Aktivnost 3.5.1
20
Provoditi projektne aktivnosti
3.5.1.1 Identifikacija potencijalnih korisnika
3.5.1.2 Radionice životnih vještina putem capoeire
3.5.1.3 Integracija djece u riziku u capoeira klub
Aktivnost 3.5.2
Evaluirati i unaprjeđivati projekt
Aktivnost 3.5.3
Osigurati financijska sredstva za provedbu projektnih aktivnosti
3.1.3.1 Prijaviti program na natječaje za dobivanje financijske podrške
3.1.3.2 Razvijati samofinancirajuće aktivnosti
3.1.3.3 Izvještavati donatore o provedbi programa
Specifični cilj 3.6. Osigurati savjetodavni psihoterapijski rad s obitelji
Aktivnost 3.6.1
Izraditi projektni prijedlog
Aktivnost 3.6.2
Odrediti koordinatora
Aktivnost 3.6.3
Uspostaviti suradnju s relevantnim institucijama (CZSS, OŠ, DV…)
Aktivnost 3.6.4
Prezentirati i promovirati projekt
Aktivnost 3.6.5
Osigurati ljudske resurse za provedbu projektnih aktivnosti
Aktivnost 3.6.6
Osigurati financijska sredstva za uređenje prostora, kupnju opreme i provedbu projektnih
aktivnosti
3.6.6.1 Prijaviti program na natječaje za dobivanje financijske podrške
3.6.6.2 Razvijati samofinancirajuće aktivnosti
3.6.6.3 Izvještavati donatore o provedbi programa
3.6.7 Evaluirati projekt
VI. DIONICI I PARTNERI ORGANIZACIJE
Partneri:
• OŠ Antuna Augustinčića
• OŠ Ljudevita Gaja
• OŠ Kupljenovo
• OŠ Ivane Brlić Mažuranić
• OŠ Pavao Belas
21
Dionici:
• Grad Zaprešić – Gradska uprava
• Općina Brdovec
• Zagrebačka županija – upravni odjeli
• Tijela državne uprave (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo socijalne
politike i mladih, Ministarstvo zdravlja...)
• Savjet mladih grada Zaprešića
• Savjet mladih Zagrebačke županije
• CZSS Zaprešić
• DV Vrtuljak
• DV Maslačak
• SŠ Ban Josip Jelačić
• Visoka škola za poslovanje i upravljanje, s pravom javnosti "Baltazar Adam Krčelić"
• Dom zdravlja Zaprešić
• Pučko otvoreno učilište Zaprešić
• Zaprešićka zajednica tehničke kulture (Modelarski klub Zaprešić, Foto kino video klub)
• Zavičajno ekološko društvo Zaprešić
• Udruga Sretna misao
• Knjižnica Ante Kovačića
• Turistička zajednica grada Zaprešića
• Športsko rekreacioni centar
• Udruga za predškolski i školski šport "Zaprešićki kraj"
• Policijska postaja Zaprešić
• Općinski prekršajni sud Zaprešić
• Župni ured Sv. Petra apostola
• Župa BDM Kraljica apostola
• Mreža mladih Hrvatske
• Alternativna urbana kulturna udruga Autsajder
• Udruga likovnih stvaralaca
• Umjetnička udruga "Plemićka mladež"
• Klub Zaprešićana "Zapreščan"
• Zaprešićke mažoretkinje
• Udruga za poboljšanje kvalitete života "Zlatna duga"
• Udruga studenata grada Zaprešića- STUDENT
Mediji:
• Radio Zaprešić
• TV Zaprešić
• Mjesečnik Zaprešić
• Zaprešićki kaj
• ZAPREŠIĆ INFO Informativni portal Zaprešića i zaprešićkog kraja
Korisnici:
Djeca, mladi, roditelji, odgajatelji, učitelji, stručni suradnici
22
VII. MOGUĆNOSTI I IZVORI FINANCIRANJA
Izvori financiranja za projekte i višegodišnje ugovore:













Grad Zaprešić
Ministarstvo socijalne politike i mladih,
Ministarstvo zdravlja,
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa;
Ured vlade za suzbijanje ovisnosti
Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva
Zaklade
Zagrebačka županija
Općina Brdovec
Raiffeisen Banka
INA
Zagrebačka banka
Erste Banka
Međunarodni donatori
• Europski socijalni fond
Samofinanciranje
Zbog dosadašnje usmjerenosti na projektne i programske aktivnosti područje
samofinanciranja Centra nije dovoljno razvijeno. Jedina samofinancirajuća aktivnost koju
trenutno provodimo je prodaja radova korisnika izrađenih na radionicama u sklopu
projekata i programa.
Osigurat ćemo edukaciju o društvenom poduzetništvu i detaljnije analizirati njegove
različite modele provesti ćemo ispitivanje tržišta kako bismo identificirali potrebe te
temeljem toga izraditi plan i program samofinanciranja.
Oblici samofinanciranja o kojima smo do sada razmišljali odnose se u prvom planu na
prodaju proizvoda i naplaćivanje usluga.
Obzirom da sličnih usluga u našoj zajednici nema, razmišljali smo o ponudi supervizije i
profesionalne podrške stručnjacima iz srodnih područja. Osim neposrednog rada sa
stručnjacima u planu je i izrada priručnika o Programu MPPI i popratnih materijala.
Također smo prepoznali i potrebu za organiziranim radionicama, događanjima i ostalim
23
uslugama za poticanje kreativnih potencijala djece i mladih te savjetovališta za djecu,
mlade i obitelj.
VIII. ORGANIZACIJSKI RAZVOJ
Tijekom strateškog razdoblja planiramo sljedeće aktivnosti organizacijskog razvoja:
•
•
•
•
•
•
•
Provedba strateškog planiranja 2013 – 2015
Pisanje dokumenta strateškog plana 2013 – 2015
Operativno planiranje 2014 i 2015
Provedba strateškog planiranja 2016 – 2018
Usvajanje izmjena Statuta
Usvajanje pravilnika o radu organizacije
Sistematizacija radnih mjesta
Organizacijski razvoj u naredne dvije i pol godine vidimo u tri smjera:
1. unaprjeđenje organizacijskih kapaciteta u području infrastrukture, ljudskih
potencijala i pružanja socijalnih i edukacijskih usluga,
2. osiguranje podrške mladima za aktivno sudjelovanje u zajednici i razvoj osobnih
potencijala,
3. stvaranje poticajnog okruženja za kvalitetan razvoj djece i obitelji.
Ljudski resursi
Unaprijeđenije organizacijskih kapaciteta u području ljudskih potencijala postići ćemo
kroz produžavanje radnog odnosa za zaposlene stručnjake koji rade u udruzi,
nadopunjavanje deficitarnih radnih mjesta putem mjera poticajnog zapošljavanja, razvoj
volonterstva u zajednici te ulaganja u ljudske resurse.
Trenutno je u udruzi zaposleno 4 educiranih i profiliranih stručnjaka koji kroz definirane
opise poslova i odgovornosti rade na osiguravanju uvjeta za podršku mladima za
aktivno sudjelovanje u zajednici kao i za stvaranje poticajnog okruženja za kvalitetan
razvoj djece i obitelji.
Radi pojačanja kapaciteta projektnog menadžmenta i upravljanja financijama na stručno
osposobljavanje primili smo djelatnicu ogovarajućeg profila, koju u 2014. namjeravamo
zaposliti na puno radno vrijeme.
Također, namjeravamo primiti još dvije djelatnice (socijalne radnice, psihologinje ili
socijalne pedagoginje) na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa za
24
rad na programskim i projektnim aktivnostima pružanja socijalnih usluga u zajednici.
Smanjivat ćemo broj honorarnih suradnika i povećavati broj zaposlenih s ciljem
stabilizacije radnih mjesta.
Naše ulaganje u ljudske resurse usmjerit ćemo na individualni razvoj, profesionalno
napredovanje i razvoj svakog pojedinca. Kroz timske organizacijske sastanke koji su
usmjereni na osiguranje funkcioniranja udruge, poboljšanje rezultata i razvoj dobrih
intra-organizacijskih odnosa osigurat ćemo razvoj i efikasnost.
Kroz zapošljavanje i stručno osposobljavanje povećat ćemo broj djelatnika udruge, a
time i kapacitete za pružanje socijalnih i edukacijskih usluga u zajednici.
Prostorni kapaciteti
Važan resurs je prostor udruge. Centar koristi prostor od 50m2 u suvlasništvu grada
Zaprešića i Zaprešićke zajednice tehničke kulture, međutim nužno je s porastom broja
zaposlenih i broja korisnika povećati i prostorne kapacitete, što bi moglo predstavljati
problem.
U cilju osiguranja adekvatnog prostora (plan za naredne tri godine) poduzet ćemo
slijedeće aktivnosti:
1. Napraviti plan mogućih prostornih rješenja.
2. O konkretnim prijedlozima razgovarati s nadležnim djelatnicima gradske uprave
3. Predložiti moguće strategije rješavanja problema prostora:
a. Pregled sadašnjeg stanja prostora i mogućnosti nadogradnje postojećeg
objekta (Gradski ured za graditeljstvo Grada Zaprešića).
b. Dodjeljivanje prostora u sklopu osnovnih škola tijekom nadograđivanja
školskih objekata.
c. Iznajmljivanje prostora.
d. Dodjeljivanje gradskog prostora.
e. Dodjeljivanje prostora unutar zone „Kampus“ (Grad Zaprešić planira izgradnju
zone Kampus (trenutno traje usvajanje prijedloga Urbanističkog plana
uređenja) u kojoj će se nalaziti studentski dormitorij, visoko učilište, tehnološki
park, sportska dvorana, atletska staza, trim staza, bazeni, dječje igralište,
park, zelena šetnica...).
Prijedlog za dodjeljivanje prostora unutar zone „Kampus“ značajan je ne samo za
osiguravanje prostora nego i kao korak u ostvarivanju strateškog cilja osiguranja
podrške mladima za aktivno sudjelovanje u zajednici i razvoj osobnih potencijala mladih.
Na ovaj način će se mladima osigurati adekvatan prostor i kvalitetni sadržaji (Job club,
Info točka, savjetovalište za mlade, edukativni i kreativni sadržaji).
Djelatnici udruge sudjelovali su u višednevnim edukacijama za pisanje projektnih
prijedloga za fondove Europske unije. Namjeravamo osigurati financijska sredstva iz
Europskog socijalnog fonda, EU grantova, domaćih i međunarodnih zaklada koja će
nam pružiti kratkoročnu financijsku stabilnost, dodatno ojačati organizacijske i ljudske
kapacitete i omogućiti nam da se jače usmjerimo na razvoj društvenog poduzetništva
čime ćemo osigurati održivost i stabilizaciju udruge.
Programi
25
Programske i projektne aktivnosti Centra su cijenjene, prihvaćene i podržane u lokalnoj
zajednici od korisnika, partnera, suradnika, donatora i medija, stoga možemo predvidjeti
daljnji porast broja aktivnosti, broja korisnika i partnera i time održivost udruge.
Sustav kvalitete
U Centru ćemo nastaviti s provođenjem Sustava osiguranja kvalitete neprofitnih
organizacija –SOKNO, koji smo nadopunili s Standardima kvalitete socijalnih usluga
propisanih od Ministarstva socijalne politike i mladih koji se mogu primijeniti na udruge.
Prepoznatljivost
U našem okruženju prioritet nam je postati prepoznatljivi u zajednici. To ćemo postići
jasnom strategijom promocije, osmišljavanjem i redizajnom vizualnog identiteta udruge,
tribinama, socijalnim akcijama, promoviranjem vrijednosti i načela Centra.
Uz novi vizualni identitet, potrebno je redizajnirati web stranicu, osmisliti i distribuirati
kvalitetne edukativne i informativne promotivne materijale, napraviti i ostvariti media
plan.
Suradnja
Partnerstva koja imamo s zaprešićkim osnovnim školama (Antuna Augustinčića,
Ljudevita Gaja i Kupljenovo) te na županijskoj razini s OŠ I.B.Mažuranić i P.Belas
namjeravamo i dalje razvijati.
Partnerstvom i suradnjom povezani smo i s drugim relevantnim institucijama kao što su
Centar za socijalnu skrb Zaprešić, DV Maslačak, DV Vrtuljak, Knjižnica A. Kovačića, te
udrugama Zaprešićka zajednica tehničke kulture, Zavičajno ekološko društvo Zaprešić,
Udruga sretna misao i slično.
Što se tiče suradnje s drugima, u sljedećem razdoblju planiramo aktivno sudjelovati u
Mreži mladih Hrvatske i jačati utjecaj Centra na šire okruženje.
Segment koji nam u ovom trenutku nedostaje, a namjeravamo ga u budućnosti razvijati
jest stvaranje odnosa suradnje s poslovnim sektorom. Imamo u planu identificirati 2-4
potencijalna partnera u lokalnoj ili široj zajednici, pronaći zajednički interes i ostvariti
suradnju ili partnerstvo.
Financiranje i samofinanciranje
Kao iznimno važan segment unapređenja područja financiranja vidimo osiguravanje
podrške iz više izvora te korištenje europskih fondova. Željena razdioba prihoda Udruge
izgleda ovako:
30%
30%
20%
15%
5%
Nacionalna Zaklada, Ministarstva
Lokalna samouprava
Strani donatori
Samofinanciranje
Poslovni sektor
26
27