više…

10 GODINA RADA
KANTONALNE JAVNE USTANOVE
“PORODIČNO SAVJETOVALIŠTE” SARAJEVO
Poštovani, Pred Vama je publikacija kojom želim prikazati Kantonalnu javnu ustanovu „ Porodično
savjetovalište“ na njenom desetogodišnjem putu djelovanja. Vođen vizijom naše Ustanove „ funkcionalna porodica ‐ sretno društvo“ prenosim vam
hronologiju našeg cilja, razvoja, djelovanja te kroz razgovor sa našim saradnicima naša
dostignuća. Ovom prilikom se posebno zahvaljujem aktuelnoj ministrici Velidi Memić i Besimi Borić
ministrici iz perioda osnivanja Savjetovališta na sudjelovanju u ovoj publikaciji, kao i svim mojim
saradnicima, kolegama i partnerima koji su pomagali razvoj naše Ustanove. Želja mi je da i dalje KJU „ Porodično savjetovalište“ bude Ustanova prepoznatljiva po stručnoj
podršci koju nesebično pruža u cilju kvalitetnijeg razvoja naše porodice. Iskreno Vaš mr. sci. Mustafa Ćorić, direktor Strana 2
10 GODINA RADA KANTONALNE JAVNE USTANOVE
“PORODIČNO SAVJETOVALIŠTE” SARAJEVO
UVOD Posmatrano iz ugla psiho‐socijalnog rada porodica je centralna zajednica od koje zavisi razvoj čovjeka, njegovo osnovno određenje, njegov odnos prema sebi i svom okruženju. Porodica bi trebala da zadovoljava osnovne potrebe čovjeka kao što su : potreba da bude voljen, da pripada drugom biću, da bude uvažavan, da slobodno izražava svoje misli i želje, da se zabavlja, uči, otkriva nešto novo i sl.. Ukoliko neke od ovih potreba čovjek u okrilju porodice ne uspjeva zadovoljiti, javlja se potreba za podrškom drugih socijalnih sistema. U porodici se odvija primarna socijalizacija. U toj maloj, ali veoma značajnoj bio‐psihosocijalnoj grupi stiču se prva iskustva o ljudskim bićima i njihovim međusobnim odnosima te prvi utisci o samima sebi i svojim osobenostima. Način života u porodici ima direktan utjecaj na formiranje mišljenja, stavova i oblika ponašanja svakog njenog člana. Djeca posmatranjem, oponašanjem i identifikacijom uče od osoba, posebno onih koje su od posebnog značaja za formiranje njihove buduće samostalne ličnosti. Izuzetno važan faktor razvoja djece/mladih jeste porodična atmosfera koju gradi svaki član svojim ponašanjem, a skupina i međudjelovanje ponašanja svih članova čini jedinstvenu snagu i ozračje porodice, izvor snage, topline i ljubavi. Evidentno je da su uslijed procesa tranzicije i posljedica nedavnog rata i poratne devastacije u bosanskohercegovačkom društvu „erodirale“ ključno važne uloge porodice, kao što je socijalizirajuće‐odgojna, ekonomsko‐zaštitna, te emotivno‐identifikacijska funkcija. Na taj način dobili smo “vakum ‐ područje“ koga mladima osobama popunjava: ulica, vršnjaci, mediji, uključujući i svakovrsne internetske sadržaje, nerijetko pogubne za razvoj mladih osoba i tome sl.. Stoga se sve izraženije stvara potreba za institucionalnom brigom koja se u okviru djelokruga rada naše Ustanove ogleda u primarnoj i sekundarnoj prevenciji, te istraživanju i sondiranju stanja potreba unutar porodičnih sistema, s ciljem pravovremenog odgovora na izazove sa kojima se porodica i njeni članovi susreću. Primjer psihosocijalne podrška nekad i sad Povodom obilježavanja desetogodišnjice rada Kantonalne javne ustanove „Porodično savjetovalište” Sarajevo, pokušat ćemo da se osvrnemo na ovakav koncept podrške i pomoći sarajevskoj porodici prije početka rata , odnosno do 1992.god. Prema našim saznanjima, Sarajevo je još 1988.g.u okviru gradskog Centra za socijalni rad imalo organizacionu jedinicu „ Savjetovalište za brak i porodicu” . U tom savjetovalištu radili su dva socijalna radnika, jedan pedagog i jedan psiholog koji su po metodama realitetne terapije vršili individualno, partnersko, porodično i grupno savjetovanje. Također, njihov rad se ogledao i u primarnoj prevenciji, u okviru koje su ovi profesionalci držali predavanja po školama za završne razrede osnovnih škola i za učenike srednjih škola u Sarajevu. 10 GODINA RADA KANTONALNE JAVNE USTANOVE
“PORODIČNO SAVJETOVALIŠTE” SARAJEVO
Strana 3
O uspješnosti rada, tadašnja pedagogica „Savjetovališta za brak i porodicu”, mr Saima Rezaković kaže: „ Evaluacija je pokazivala uspješnost rada. Svakom psihoterapijom davali smo ljudima novu volju za životom i mjerili za koliko stepeni su oni tu promjenu oživjeli i koliko su se osposobili da se nose sa novim problemima.” Nakon rata, bosanskohercegovačka porodica, odnosno porodica u Kantonu Sarajevo našla se u stanju potrebe koje zahtjeva stručno i sveobuhvatnije pružanje psiho‐socijalnih usluga, pomoći i podrške, što je uvjetovalo osnivanje KJU „ Porodično savjetovalište”. Odlukom Skupštine Kantona Sarajevo 22. marta 2001.g. na inicijativu Ministarstva za rad, socijalnu politiku i raseljena lica i izbjeglice osnovana je Kantonalna javna ustanova „Porodično savjetovalište”. I Zakonodavni okvir Kantonalna javna ustanova „Porodično savjetovalište“ je samostalna javna ustanova u državnoj svojini koja, u svojstvu pravnog lica, obavlja svoju djelatnost u oblasti socijalne zaštite na osnovu Zakona o ustanovama („Službeni list RBiH“, broj 6/92, 8/93 i 13/94), Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom („Službene novine FBiH“, broj 36/99, 54/04, 39/06 i 14/09), Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 16/02, 8/03, 2/06 i 21/06) i Odluke o osnivanju Kantonalne javne ustanove „Porodično savjetovalište“ („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 27/06 i 31/07). U obavljanju svoje djelatnosti, pored navedenih propisa, Ustanova primjenjuje i Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“, broj 35/05 i 41/05), Zakon o zaštiti od nasilja u porodici („Službene novine FBiH“, broj 22/05), Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH („Službeni glasnik BiH broj 16/03), kao i druge propise koji svojim normama obuhvataju djelatnost KJU „Porodično savjetovalište“. II Djelatnost i organizacija KJU „ Porodično savjetovalište“ Djelatnost Kantonalne javne ustanove „Porodično savjetovalište“ obuhvata:  individualni, partnerski, porodični i grupni savjetodavno‐terapeutski rad u sekundarnoj i tercijarnoj prevenciji;  izradu i realizaciju programa u primarnoj prevenciji funkcionalnosti porodice kao sistema i njenih podsistema koji se temelje na istraživanjima i sondiranjima stanja potreba ciljnih grupa;  edukativni rad sa korisnicima usluga i zaposlenicima u sistemu psihosocijalne mreže;  istraživačko‐razvojno proučavanje pojava i problema porodice, njenih članova i interpersonalnih odnosa;  publikovanje stručno‐tematskih sadržaja (priručnika, brošura, informativno‐edukativnih i propagandnih materijala) kao i rezultata tematskih istraživanja;  promoviranje Ustanove. 10 GODINA RADA KANTONALNE JAVNE USTANOVE
“PORODIČNO SAVJETOVALIŠTE” SARAJEVO
Strana 4
Navedene djelatnosti Ustanove su u funkcijama:  sprječavanja nastanka i suzbijanja sociopsiholoških pojava, problema i poteškoća;  harmoniziranja porodičnih i bračnih odnosa;  sticanja pozitivnih navika i formiranja pravilnih životnih stavova i uvjerenja kod djece i mladih;  educiranja građana i profesionalaca iz oblasti socijalne i dječije zaštite;  stručne i profesionalne pomoći institucijama, ustanovama i organizacijama u skladu sa njihovim potrebama. Prezentirana stručna djelatnost realizuje se kroz rad dva odjeljenja Ustanove i to: 1. Odjeljenje za savjetodavno‐terapeutski rad čija aktivnost je usmjerena na: a) prevenciju psiho‐socijalnih pojava i problema kod:  pojedinaca, porodica i drugih društvenih grupa na intrapersonalnom (unutrašnjem) i interpersonalnom (međuljudskim odnosima) nivou;  djece i mladih, naročito u ponašajnoj sferi (rizični i nepoželjni oblici ponašanja) i školskom neuspjehu;  članova porodica koji su u riziku od nasilja, ovisnosti o drogama i drugim psihoaktivnim supstancama;  traumom pogođenih pojedinaca i grupa sa posljedicama na funkciju bračnih i porodičnih odnosa. b) pružanje stručno‐ edukativnih usluga:  profesionalcima iz srodnih institucija i organizacija kroz nadogradnju i podršku njihovim bazičnim znanjima i vještinama;  u senzibiliziranju građana za izgradnju kvalitetnijih interpersonalnih odnosa u porodici, školi, radnom okruženju tj. boljem međuljudskom funkcioniranju i razrješavanju psiho‐
socijalnih problema. Rad u Odjeljenju za savjetodavno‐terapeutski rad organiziran je i provodi se u dva tima i to: Tim za brak i porodicu i Tim za djecu i adolescente. 2. Odjeljenje za razvojno‐istraživačke i promotivne poslove čiji rad je usmjeren na: a) ispitivanje socijalno‐psiholoških pojava i fenomena porodice, njenih članova i drugih društvenih grupa u cilju unapređivanja postojeće prakse u Savjetovalištu i psiho‐
socijalnoj mreži; b) upoznavanje stručne i šire društvene javnosti sa socijalno‐psihološkim pojavama i fenomenima u cilju unapređenja postojeće društvene akcije u psiho‐socijalnoj oblasti kroz promotivno‐propagandnu aktivnost; c) organiziranje edukacija psihosocijalne i savjetodavno‐terapeutske prakse za profesionalce Savjetovališta i profesionalce iz drugih srodnih institucija i organizacija. 10 GODINA RADA KANTONALNE JAVNE USTANOVE
“PORODIČNO SAVJETOVALIŠTE” SARAJEVO
Strana 5
Djelatnost na poslovima sistematizovanim izvan organizacionih jedinica, obuhvata finansijske, pravne, administrativno‐tehničke i druge poslove logistike. Savjetovalište u svom radu usko sarađuje sa institucijama iz sistema socijalne, socijalno‐
psihološke, obrazovne i zdravstvene mreže, vladinog i nevladinog sektora. Specifičnost djelatnosti Ustanove Savjetodavno‐terapeutski rad Ustanove se temelji na principu dobrovoljnosti, motiviranosti i spremnosti građana ‐ korisnika usluga Ustanove, a posebno na:  unaprijed dogovorenom terminu dolaska, provođenju prvog intervjua (stručnoj procjeni za uključivanje klijenata u savjetodavni tretman ili upućivanje u neku drugu ustanovu), izradi individualnog plana rada za svakog klijenta, njegovoj aktivnoj ulozi u razrješavanju problema, ali i osnaživanju ličnih kapaciteta u prevazilaženju istih. Nakon završetka savjetodavno‐terapeutskog rada sa klijentima, provodi se evaluacija tretmana sa aspekta utiska klijenta i terapeuta, kao i praćenje efekata tretmana kroz funkcionalnija ponašanja. Posebna specifičnost Ustanove ogleda se u stručnim kvalifikacijama kadra koji provodi savjetodavno‐terapeutski tretman. Naime, KJU „Porodično savjetovalište“ predstavlja jedinstvenu ustanovu na teritoriji Federacije BiH koja u svojoj strukturi zaposlenika ima kadar na nivou porodičnih terapeuta (4‐godišnji ciklus edukacije) i porodičnih savjetnika (2‐godišnji ciklus edukacije). Doktrinarna paradigma u savjetodavno‐terapeutskom radu je Sistemska porodična terapija. Specifičnost posla koji se obavlja u sekundarnoj prevenciji zahtijeva i permanentno obrazovanje kadrova, a kako se radi o poslu koji je vrlo iscrpljujući za terapeuta (za kvalitetnu uslugu potrebna su redovna „pražnjenja“), obavezno je provođenje niza mjera u cilju preveniranja profesionalnog sagorijevanja kadrova. Kvalitetna supervizija predstavlja jednu od mjera za sprječavanje profesionalnog sagorijevanja, o čemu se u Ustanovi vodi računa. Međutim, ograničavajući faktor za kvalitetnu superviziju je nedostatak stručno‐kvalifikovanog kadra za superviziju u psihosocijalnom radu. Cijeneći važnost preventivnog djelovanja u cijelom porodičnom sistemu (djeci, mladima, odraslima i starima), Savjetovalište primjenjuje doktrinarne principe i metodologiju razvojnih, stručnih i aplikativnih istraživanja koja u svojim fazama podrazumijevaju istraživanje‐
identifikovanje stvarnih, realnih potreba svake od ciljnih grupa, definisanje projekata na temelju istraživačkih rezultata, realizaciju tematskog sadržaja projekta, dužinu njegovog trajanja, te oblik rada. Pored toga, praktikuju se inicijalna i finalna, te evaluiranja u toku i nakon realizovanog projekta. Cilj ovako sistematičnog pristupa je objektivna evaluacija svakog ciklusa 10 GODINA RADA KANTONALNE JAVNE USTANOVE
“PORODIČNO SAVJETOVALIŠTE” SARAJEVO
Strana 6
sa krajnjim namjerama izrade modela primarne prevencije, koji će polučiti sveobuhvatan, kvalitetan, i na stvarnim potrebama zasnovan, preventivni pristup svih relevantnih struktura. Također, Savjetovalište u svom radu inicira, organizira i aktivno učestvuje u jačanju psihosocijalne mreže ustanova i organizacija putem stručnih tematskih tribina koje za svoj cilj imaju identifikovanje problematike i nastojanja prema zajedničkom, preventivnom djelovanju. Imajući u vidu socio‐kulturološki kontekst iz kojeg potiču i dolaze korisnici savjetodavno‐
terapeutskih usluga Savjetovališta, evidentna je i „zatvorenost“ porodice i njenih članova za dolazak i uključivanje u neki od oblika rada Ustanove, a zbog prisustva predrasuda i moguće stigmatiziranosti i „etiketiranja“ u sredini u kojoj egzistiraju. III Politika Ustanove Politika Kantonalne javne ustanove „Porodično savjetovalište“ obezbjeđuje sveobuhvatno unapređenje stanja u oblasti psihosocijalne zaštite i pružanja psihosocijalnih usluga, sa fokusom na pružanje pomoći, podrške i zaštite porodici. Opredjeljujući se za zdravu porodicu i društvo u cjelini, KJU „Porodično savjetovalište“ zasniva svoju politiku na:  sveobuhvatnom unapređenju stanja u oblasti psihosocijalne zaštite i pružanja psihosocijalnih usluga (putem obezbjeđenja jednakih uslova za pružanje pomoći, podrške i zaštite porodici);  inoviranju usluga u skladu sa iskazanim potrebama u zajednci (putem promocije mentalnog zdravlja i prevencije, saradnje sa institucijama koje se bave porodicom na posredan i neposredan način). Briga o porodičnom sistemu kao nukleusu društva je od općeg interesa za cijelu zajednicu. Prevencija, zaštita i unapređenje pozitivnih, zdravih stilova življenja pojedinaca, partnera, porodice, grupa i zajednice, jedna je od najvažnijih investicija koje društvo može sprovesti. IV Vizija, misija i razvoj Ustanove Vizija Kantonalne javne ustanove „Porodično savjetovalište“ je funkcionalna porodica ‐ sretno društvo. Misija Kantonalne javne ustanove “Porodično savjetovalište” je pružanje psihosocijalnih usluga cijeloj populaciji Kantona Sarajevo i šire, oslonjenih na koncept Sistemske porodične terapije i rezultate razvojno‐istraživačkih projekata, a s ciljem pružanja psihosocijalne podrške, pomoći i zaštite porodice kao nukleusa društva. Važan dio misije je i saradnja sa institucijama koje se na posredan ili neposredan način bave porodicom, poštujući vrijeme i društveni kontekst u kojem živimo i radimo. 10 GODINA RADA KANTONALNE JAVNE USTANOVE
“PORODIČNO SAVJETOVALIŠTE” SARAJEVO
Strana 7
Razvoj Ustanove se realizira kroz nekoliko paralelnih pravaca. Prvi od njih se odnosi na kvalitetnije i sveobuhvatnije pružanje psihosocijalnih usluga porodičnim i drugim socijalnim sistemima u Kantonu Sarajevu. Ovaj pravac se odnosi na razvoj temeljne djelatnosti Ustanove kroz podizanje stručno profesionalnog kvaliteta usluga i težnju ka dosezanju međunarodnih standarda u ovoj oblasti; kroz stručno profesionalnu edukaciju uposlenika; inoviranje usluga u skladu sa aktuelnim potrebama klijenata; popularizaciju Ustanove i njene djelatnosti kod građana Kantona Sarajevo i šire u cilju, između ostalog, destigmatizacije klijenata. Veći kvalitet i obim pružanja usluga će se ostvariti i kroz obezbjeđivanje adekvatnijeg radnog prostora i boljih radnih uvjeta u Ustanovi. Drugi pravac razvoja Ustanove jeste razvoj i primjena projekata primarne prevencije zasnovanih na socijalnim istraživanjima. Primarna prevencija predstavlja drugu temeljnu djelatnost Ustanove, kojoj se u skladu sa savremenim profesionalnim trendovima poklanja sve više pažnje. Kako bi se osigurao što veći kvalitet preventivnih projekata, u Ustanovi se primjenjuje tehnologija razvojno istraživačkog procesa koja uključuje korake od identifikovanja aktuelnog problema ciljne populacije do izrade specifičnih projekata primarne prevencije i procjene njihove djelotvornosti i efikasnosti. Ovakvim pristupom se osigurava razvoj efektivnih preventivnih projekata te ostavlja mogućnost za izradu prepoznatljivih modela primarne prevencije zasnovanih na stvarnim potrebama ciljnih grupa iz cijelog porodičnog sistema. Treći pravac podrazumijeva izgradnju specifične i prepoznatljive uloge Savjetovališta u odnosu na druge vladine i nevladine organizacije koje se bave porodičnim i drugim socijalnim sistemima. Ovaj pravac se odnosi na izgradnju specifičnog i prepoznatljivog imidža Ustanove koja se specijalizirala u davanju psihosocijalnih usluga te razvoju i provođenju specifičnih projekata primarne prevencije. Ovaj pravac sadrži i elemente uzajamne razmjene stručnih informacija između ustanova, stručnu afirmaciju i profesionalni respekt u javnosti. Misija i vizija Ustanove kao i navedeni razvojni pravci su verificirani u okviru strateškog plana KJU „ Porodično savjetovalište“ za period 2008. – 2010. godine. V Korisnici usluga Ustanove Usluge sekundarne prevencije (savjetodavno‐terapeutski tretman), a koje Ustanova izvršava u skladu sa doktrinarnim načelima iz ove oblasti, principom dobrovoljnosti i potrebama njihovih korisnika, pružaju se porodicama, njenim članovima i pojedincima koji se obrate Savjetovalištu sa zahtjevom za psihosocijalnu podršku, pomoć i savjetodavno‐terapeutski tretman. Problematika tretiranih korisnika je multiproblemska što se može dovesti u vezu sa prisutnim teškoćama življenja u postratnom, tranzicijskom trenutku. Veoma je malo izvora podrške u okruženju što smanjuje mogućnost prevazilaženja problema, a zastupljena disfunkcionalnost u odnosima sa bliskim osobama i članovima porodice, klijente često dovodi do opšte iscrpljenosti i osjećanja beznadežnosti prije nego se odluče zatražiti pomoć. Tako oni dolaze u Savjetovalište Strana 8
10 GODINA RADA KANTONALNE JAVNE USTANOVE
“PORODIČNO SAVJETOVALIŠTE” SARAJEVO
najčešće apatični i obeshrabreni, tražeći profesionalnu pomoć i podršku u iznalaženju i savladavanju višestruke i složene problematike sa kojom se suočavaju. Iskazana problematika klijenata i povod dolaska u Savjetovalište najčešće su:  na partnerskom/bračnom nivou: a) kod mlađih partnera‐poteškoće u prilagođavanju na personalne karakteristike i navike partnera, u uspostavljanju granica prema roditeljima i rodbini, u adaptaciji na novi životni ciklus (rođenje djece), seksualna disfunkcija; b) bračni konflikti i bračna kriza kojima prethode: razočaranost partnerom, neispunjena očekivanja od partnera i braka, karakterna nepodudarnost partnera, odsustvo međusobne tolerancije i uvažavanja kulturno‐vrijednosnog sistema svog partnera, neadekvatna komunikacija, emocionalna udaljenost, elementi emocionalnog i fizičkog nasilja; c) poteškoće u fazi razvoda i nakon razvoda braka sa fokusom na emocionalni aspekt razvoda (ljutnja, povrijeđenost, osjećaj napuštenosti i sl.) kao i problemi u obavljanju roditeljske brige i staranja.  na porodičnom nivou: neadekvatnost porodičnih uloga i poremećaj porodične hijerarhije; poteškoće u interakciji između članova porodice (na nivou roditeljstva i na nivou roditelj‐
dijete). Dominirajuća problematika kod klijenata sa poteškoćama u partnerskom/porodičnom funkcioniranju: ljubomora, depresija, alkoholizam, izvanbračna avantura, ovisnost o kladionicama, neadekvatna međusobna komunikacija i dr..  na nivou djece: slab školski uspjeh i nedostatak radnih navika, agresivno i neprilagođeno ponašanje, problemi sa autoritetom, izostanak kreativnosti i dr;  na nivou adolescenata: problemi sa identitetom, strahovi, strah od bliskosti, apatičnost, rizična ponašanja (bijeg od kuće), eksperimentiranje sa psihoaktivnim supstancama, teškoće separacije i sprečavanje razvoja individualnosti, teškoće u izboru partnera, problemi sa ishranom i dr;  na nivou odraslih i roditelja: nezadovoljstvo partnerskim/porodičnim odnosom i ulogama, poteškoće u prihvatanju novonastalih životnih okolnosti (razvod braka), teškoće nošenja sa gubicima, preljuba, nerazumijevanje dječijih i adolescentnih potreba, emocionalne deprivacije u porodici. Korisnici usluga sekundarne prevencije traže pomoć i obraćaju se Savjetovalištu najčešće po osnovu preporuke ranije tretiranih klijenata. Također, tu su i korisnici koji se javljaju na osnovu vlastite inicijative bazirane na informacijama iz medija i drugih izvora. Ustanovi se obraćaju za psihosocijalnu podršku, pomoć i savjetodavno‐terapeutski tretman i osobe koje su upućene iz općinskih službi JU Kantonalnog centra za socijalni rad, supružnici koji su u fazi razvoda braka koji su upućeni u Savjetovalište od strane sudija radi unapređivanja 10 GODINA RADA KANTONALNE JAVNE USTANOVE
“PORODIČNO SAVJETOVALIŠTE” SARAJEVO
Strana 9
roditeljske komunikacije. Kao korisnici usluga Savjetovališta javljaju se i osobe koje upute matičari radi predbračnog savjetovanja i dr.. U postupku posredovanja koji provodi Ustanova kao ovlašteno pravno lice, učestvuju bračni partneri koji se, prije pokretanja postupka za razvod braka, obrate Savjetovalištu sa zahtjevom za posredovanje. Tu su i osobe koje su postupak posredovanja započele u nekoj od službi JU Kantonalnog centra za socijalni rad, a koje su upućene u Savjetovalište najčešće zbog prevazilaženja poteškoća u partnerskom odnosu ili reuspostave roditeljske komunikacije. Sa aspekta dobne i spolne strukture korisnika usluga savjetodavno‐terapeutskog tretmana, može se reći da je to populacija različitih dobnih uzrasta, a najveći broj ih je u starosnoj dobi od 30‐45 godina. Spolna struktura klijenata je sa izrazito većom zastupljenošću ženske populacije (2/3). Kantonalna javna ustanova „Porodično savjetovalište“ pored savjetodavno‐terapeutskog rada u fokus svojih aktivnosti u prvi plan stavlja primarnu prevenciju da bi uspješnije odgovorila na postratne i permanentno narastajuće tranzicijske psihosocijalne probleme građana, koji se u praksi najčešće tretiraju tek kad kulminiraju i kada su za njihovo rješavanje potrebni dugotrajni, kompleksniji i skuplji tretmani. Projekti primarne prevencije utemeljeni su na naučnim osnovama i na rezultatima akcionih i primijenjenih istraživanja, prilagođenih potrebama ciljnih kategorija populacije. Oni se provode u skladu sa doktrinarnim načelima i standardima istraživačko‐razvojnog tehnološkog procesa (monitoring i evaluacija), te savremenog radioničkog, interaktivnog pristupa u njihovoj implementaciji. Korisnici programa primarne prevencije su sve populacijske grupe: djeca, adolescenati, mladi, odrasli i starije osobe. Pored toga, korisnici usluga u projektima su i roditelji djece u svim osnovnim školama Kantona Sarajevo koji učestvuju na predavanjima namijenjenim preveniranju rizičnih, društveno‐neprihvatljivih oblika ponašanja. U okviru istraživačkog projekta “Uloga porodice u pojavi i prevenciji nepoželjnih oblika ponašanja djece i adolescenata u Kantonu Sarajevo – oblici društvene podrške”, provedenog u periodu od 2004‐2008 god. Ustanova je publikovala rezultate istraživanja kroz dvije empirijske studije: “Preddelinkventno ponašanje učenika osnovnih srednjih škola Kantona Sarajevo” (2005. god.) i “Delinkventno ponašanje” (2008. god.) namijenjene svim profesionalcima srodnih djelatnosti. Prema rezultatima istraživanja pokazalo se da porodica sama po sebi ne predstavlja isključivi riziko‐faktor, već da je značajno blagovremeno prepoznati signale rizičnog i preddelinkventnog ponašanja djece, te sistemski uvezati preventivno djelovanje na relaciji porodica‐škola‐lokalna zajednica. Važno je pružiti društvenu podršku porodici kako bi ona bila u mogućnosti adekvatno odgovoriti svojom brigom i podrškom za odgoj djece, a što je, pored ostalog, cilj projekata primarne prevencije koje provodi Ustanova. Strana 10
10 GODINA RADA KANTONALNE JAVNE USTANOVE
“PORODIČNO SAVJETOVALIŠTE” SARAJEVO
Limitirajući faktor kvaliteta usluga za razvoj Ustanove u zadovoljenju potreba pojedinca i zajednice je neadekvatan radni prostor. Godinama u okviru budžeta resornog ministarstva se planira izgradnja objekta i vodi kao jedan od kapitalnih projekata, ali zbog ekonomske situacije i ograničenih budžetskih mogućnosti, rješavanje ovog pitanja se prolongira iz godine u godinu. VI Publicistika Pored mnogobrojnih stručnih tekstova, stručnjaci Savjetovališta u sastavu : Amira Gradinčić, Azra Kuljuh, Meliha Fejzić, Azra Latić, Danijela Vicić, Tarik Smailbegović, Mirza Filipović, Ramiz Murtić, Fikreta Mulaosmanović, Amer Šenderović i Dijana Simanić izradili su i učestvovali u izradi publicističkih materijala, brošura, priručnika i sl. Naslovi koje izdvajamo su: „ Adolescencija“ – priručnik za roditelje (2007. god.) ; Adolescencija‐ put ka odrastanju / za dječake ( 2007. god.); Adolescencija – put ka odrastanju / za djevojčice (2007. god.); Priručnik sa vodičem „ Znate li kako se zaštititi?“ (2008. god.) ; „ Roditelj, dijete i škola“ ‐ brošura (2010. god.) ; „ Unapređenje roditeljstva“‐ priručnik (2011. god.). Također, izdvajamo i dvije empirijske studije :„ Preddelikventno ponašanje učenika osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo“ (2005. god.) i „ Delinkventno ponašanje“ (2008. god.) autora prof.dr.sci Vladimira Obradovića. Saradnici na izradi studija iz KJU „ Porodično savjetovalište“ su : Danijela Vicić i Mirza Filipović. SAVJETOVANJE I PSIHOTERAPIJA Veliki profesionalizam, požrtvovanost u radu i odgovornost su odlike šefice Odjeljenja za savjetodavno – terapeutske poslove, gđe Amire Gradinčić ‐ specijaliste traumatske psihologije i porodične psihoterapeutkinje, koja od osnivanja Savjetovališta radi na razvoju i jačanju Odjeljenja za savjetodavno‐terapeutske poslove, o čijem djelovanju nam prenosi svoja iskustva. 1. Uloga Odjeljenja za savjetodavno‐terapeutske poslove? Odjeljenje se bavi psihoterapijskim i savjetodavnim radom i to mu je osnovna funkcija. Psihoterapijski rad se temelji na doktrinarnim načelima sistemske porodične psihoterapije. Svi uposleni u Odjeljenju su educirani u ovoj psihoterapijskoj školi. Uposlenici u Odjeljenju završili su i neke druge psihoterapijske škole koje koriste u svome radu pri čemu je kvalitet pruženih usluga na višoj razini. Pored teorije i savjetovanja, Odjeljenje obavlja i druge poslove, od kojih je posebno značajan onaj koji se odnosi na edukacije, a naročito edukacije edukatora. Edukacija edukatora se realizira u saradnji i po pozivu institucija iz oblasti školstva, socijalne zaštite i zdravstva, te NGO sektora. Edukacija se pruža različitim profesionalnim grupama (pedagozi, psiholozi, socijalni radnici i dr.) koje se neposredno ili posredno bave preveniranjem psihosocijalnih problema u zajednici. Uposlenici Odjeljenja su gostovali kao praktičari‐
predavači i na odsjecima za psihologiju i za socijalni rad, te Islamskom fakultetu Univerziteta u 10 GODINA RADA KANTONALNE JAVNE USTANOVE
“PORODIČNO SAVJETOVALIŠTE” SARAJEVO
Strana 11
Sarajevu. Odjeljenje je pružalo mentorske usluge studentima socijalnog rada i psihologije koji su bili na praksi u Savjetovalištu. Također, ostvareno je učešće uposlenika Odjeljenja u primarno‐prevenitivnim programima Ustanove. Pored ovoga, za studente psihologije i pedagoge–psihologe škola Kantona Sarajevo organizovane su grupne sesije u cilju tzv. „rada na sebi“. 2. Možete li reći nešto o kadrovskim resursima vašeg Odjeljenja? U Odjeljenju je sedam profesionalaca sa dodiplomskim obrazovanjem iz pedagogije, socijalnog rada i psihologije. Njih sedam posjeduju 14 različitih postdiplomskih obrazovanja od kojih su tri univerzitetska i to: jedan magisterij iz socijalnog rada i dvije specijalizacije iz traumatske psihologije. Osim ovoga, završene su psihoterapijske škole iz sistemske porodične psihoterapije (pet), a dvije su u toku, kognitivno‐bihevioralne terapije (jedna), realitetne terapije (dvije), te psihodrame (jedna). Kadrovi su naš najveći resurs, zahvaljujući kojem smo institucija koja može pružiti visoko diferencirane usluge korisnicima, naročito u području porodičnih i bračnih disfunkcionalnosti, kriza i teškoća. 3. Šta je psihoterapija i koji su njeni ciljevi? Psihoterapija je način liječenja određenih smetnji, stanja, poremećaja ili bolesti koje su izazvane psihološkim razlozima, a sprovodi se psihološkim sredstvima. Psihoterapija se sprovodi sa jasno definiranim ciljevima i kod osoba koje ispunjavaju nekoliko osnovnih uvjeta: da imaju smetnje u čijoj su pozadini psihološki uzroci, da su svjesne da im je potrebna stručna pomoć, da su motivirane da ovim putem ublaže ili otklone svoje tegobe i patnje, i da žele i mogu na iskren, istinit i otvoren način govoriti o sebi i svojim problemima. Što se ciljeva tiče, oni se razlikuju u zavisnosti od psihoterapijske škole, tj. mogu biti manje ili više ambiciozni. U osnovi psihoterapija ima za cilj otklanjanje ili smanjenje tegoba i patnje čovjeka, rasterećenjem od unutrašnje napetosti, suzbijanjem straha, i drugih negativnih osjećanja, uspostavljanjem adekvatnijih i funkcionalnijih mehanizama suočavanja sa stresom savremenog življenja, kao i aspektom usvajanja vještina komuniciranja i drugih socijalnih vještina. 4. Kako izgleda razgovor sa psihoterapeutom u Porodičnom savjetovalištu? Psihoterapija je zasnovana na metodi razgovora. Kada se neko odluči da potraži profesionalnu pomoć u našem Savjetovalištu može to uraditi pozivom na telefon, ili neposrednim dolaskom u Ustanovu. U oba slučaja će stručno lice obaviti tzv. preliminarnu trijažu, tj. procjenu da li je klijentov problem u spektru problema koji mogu biti tretirani u Savjetovalištu. Tom prilikom klijent dobija informacije o tome kada treba doći na trijažni intervju i kod kojeg psihoterapeuta (personalno). Prvi trijažni razgovor u Odjeljenju je dijagnostičkog, ventilacijskog i intervencijskog karaktera. To znači da psihoterapeut vodi razgovor tako da dobije odgovore na pitanja šta je osnovni problem klijenta, potom da dopusti „pražnjenje“ nagomilanih negativnih Strana 12
10 GODINA RADA KANTONALNE JAVNE USTANOVE
“PORODIČNO SAVJETOVALIŠTE” SARAJEVO
osjećanja, utvrdi koja su očekivanja klijenta, te ukoliko su kompatibilna sa mogućnostima Savjetovališta da klijenta motivira za tretman. Vrlo je važno da on u tom prvom razgovoru osjeti olakšanje što je izuzetna motivacija za tretman. Kada je sve ovo postignuto klijentu se predočava orijentacioni plan tretmana, te ga informišemo o eventualnoj potrebi uključivanja drugih osoba relevantnih za nastanak i održavanje teškoća. Sa klijentom zatim pravimo ugovor o tretmanu. Međutim, ako procijenimo da on ne može dobiti adekvatanu pomoć za svoj problem u našem Savjetovalištu usmjeravamo ga u drugu odgovarajuću instituciju. Ukoliko su djeca potencijalni klijenti onda je neophodno da dođu u pratnji roditelja. Roditelji moraju dati pristanak za tretman malodobnog djeteta. Nakon trijaže koja se nekada završi u jednoj, a nekada u dvije do tri seanse počinje se tretman klijentovog problema (individualni, dijadno‐partnerski ili porodični). 5. Šta možete reći o učinkovitosti psihoterapije? U našem Odjeljenju se evaluacija učinkovitosti terapije radi na bazi samoprocjene klijenta i procjene terapeuta. Posmatrano na ovaj način evaluacija učinkovitosti psihoterapije koju radimo nam daje pokazatelje o tome da je klijentov doživljaj učinkovitosti uvijek nešto bolji, nego što je procjena terapeuta. Cijenim da u ovom segmentu trebamo uvesti validniji instrumentarij za mjerenje postignutog cilja, odnosno promjena. 6. Koja je razlika između savjetovanja i psihoterapije? Tvorac teorije nedirektivnog pristupa ‐ Karl Rodžers savjetovanje smatra psihoterapijom. No, u pravilu savjetovanje se smatra jednostavnijim i površnijim metodom pružanja pomoći i podrške ljudima koji imaju psihosocijalne probleme. Psihoterapija je pak metod pomoći ljudima koji pate od poremećaja psihološke prirode i provodi se jasno definiranim ciljevima, oblicima i tehnikama rada sa ciljem da dovede do otklanjanja psihičkih tegoba. 7. Zašto se u psihološkom savjetovanju upotrebljava termin klijent umjesto pacijent? Korisnika naših usluga zovemo klijentom da bi naglasili razliku između njega i pacijenta, koji je korisnik usluga u medicini. Pacijent je neko ko je bolestan i pasivni je primalac usluga. Klijent je pak aktivan i u poziciji subjekta jer: 





on odlučuje hoće li doći na psihoterapiju ili savjetovanje; on učestvuje u pravljenju programa tretmana; on zna šta je problem i o tome govori; on odlučuje o promjenama i putu kojim će krenuti do njih; on provodi pozitivne akcije; on ostvaruje ciljeve koje je sam postavio. 10 GODINA RADA KANTONALNE JAVNE USTANOVE
“PORODIČNO SAVJETOVALIŠTE” SARAJEVO
Strana 13
8. Koje su relevantne teme i teškoće zbog kojih ima smisla zakazati susret kod psihoterapeuta? Osoba koja osjeća psihičke teškoće i ne uspijeva ih sama, niti uz pomoć svojih najbližih razriješiti, treba da potraži profesionalnu pomoć. Smisao, dakle, određuje osoba koja ima problem. Svakako je izuzetno važno i to da se problem plasira nadležnoj instituciji. 9. Koja su pitanja prikladna za psihoterapeuta? Ne postoje prikladna i neprikladna pitanja. Bitno je da osoba otvoreno i iskreno govori o svojim teškoćama. Ljudi koji žele posjetiti Savjetovalište ne treba da se opterećuju time šta trebaju reći. Terapeut će doprinijeti i olakšati klijentu razgovor i o najosjetljivijim temama. To je njegova zadaća. 10. Kako zakazati termin dolaska kod vas? Da bi zakazali termin dolaska u našu Ustanovu, potrebno je pozvati na naš broj telefona: 033/209‐112 ili 572‐050. Rad sa klijentima je svaki radni dan (osim petka) od 08‐16 sati. Želim naglasiti da su naše usluge besplatne, te da nije potrebna nikakva uputnica niti preporuka za njih. 11. Koliko traje psihoterapija? Odgovor na ovo pitanje nije jednostavan. Premda postoje grube orijentacije o trajanju psihoterapijskog tretmana, ono ipak zavisi od brojnih činilaca. Najznačajniji je motivacija klijenta da mijenja određene obrasce u svom ponašanju, odnosima i mislima. Veoma bitna je i podrška stvarna ili percipirana koju klijent ima u svojoj okolini, te kvalitet transferno– kontratransfernog odnosa klijent‐terapeut. Jedna seansa traje u individualnom tretmanu 60 minuta, u partnerskom ili porodičnom 90 minuta. Frekvencija seansi je sedmična ili petnaestodnevna, te u fazi praćenja mjesečna. Srednje dugi tretman traje od 10‐12 seansi, kratki do 5 seansi, a tretmani preko dvanaest seansi se smatraju dugim. 12. Kako motivirati relevantnu osobu koja je neophodna za rješavanje klijentovog problema da se pojavi u tretman? Najčešće to uradimo preko našeg klijenta, tako što ga informiramo o važnosti uključivanja drugih osoba relevantnih za tretman određene problematike. Ukoliko se na ovaj način ne uspije „dovesti relevantna osoba”, onda se mi obratimo toj osobi. Često to uradimo putem telefona ili tzv. „terapeutskog pisma“, pri čemu ukažemo punu važnost, poštovanje i podcrtamo značaj njegovog učešća, a uz sve ovo ustvrdimo da je osoba vjerovatno i sama zabrinuta za poteškoće našeg klijenta. Ovo uglavnom biva dovoljno jak motivacioni input za odziv u tretman osobe relevantne za nastanak i održavanje problema klijenta. Strana 14
10 GODINA RADA KANTONALNE JAVNE USTANOVE
“PORODIČNO SAVJETOVALIŠTE” SARAJEVO
13. Šta ako je klijentu neugodno da priča o svojim problemima? Ljudi, gotovo u pravilu, imaju problem da pričaju nepoznatim osobama o svojim problemima. Kada govori o svojim teškoćama osoba priznaje sopstvenu nemoć u njihovom razrješavanju, iznosi svoj „prljavi veš“ na vidjelo, a strahuje za diskreciju povjerenih informacija, te za kompetentnost u rješavanju problema osobe kojoj se „otvara“, odnosno profesionalca u instituciji. To su najčešći strahovi klijenata, koji se počinju reducirati od prvog susreta sa terapeutom kroz razmjenu prvih verbalnih i neverbalnih poruka. U toj razmjeni klijent prepoznaje profesionalnost i psihoterapeutovo uvažavanje njega kao osobe. Također, klijent će moći uočiti sposobnost terapeuta da prihvati i razumije njegove emocije i da da emocionalne odgovore na njih (da empatiše s njim). Ovo će biti od presudne važnosti da se klijent „oslobodi“ i otvoreno i sa povjerenjem razgovara o svojim problemima. 14. Kako klijent može biti siguran da će njegova privatnost biti zaštićena? Ima više načina, ukoliko klijent na osnovu usmenog razgovora ne stekne povjerenje, jedan od načina je i da se potpiše ugovor u kome će klijentu biti garantovano da će biti zaštićen. 15. Sa kojim problemima klijenti najčešće dolaze? Klijenti dolaze u Savjetovalište sa različitim problemima tražeći profesionalnu pomoć. Ono što je skoro pravilo je da su teškoće i problemi osoba koje se javljaju u Savjetovalište višestruki i kompleksni. Na individualnom planu su to različite psihičke teškoće, najčešće povezane sa nekim traumatskim iskustvom, i ispoljene kroz simptom depresivnosti, strahova, problema sa stomakom, glavom i drugim tjelesnim problemima, bez oštećenja organa, te teškoćama u komunikaciji sa drugim ljudima. Kod školske djece i mladih su to problemi sa disciplinom u školi, ocjenama, odnosno učenjem, te vršnjačkim nasiljem. Prisutni su i separacijski problemi na mlađem uzrastu, te problemi sa uspostavljanjem granica kada su adolescenti u pitanju. Nerijetko su djeca u ulogama odraslih tamo gdje ovi nisu u mogućnosti ispunjavati svoje funkcije. U pozadini problema kod djece su najčešće konflikti u porodici, odnosno neusaglašenost roditeljske brige i nadzora nad djecom. Na partnersko/ bračnom nivou najčešći su problemi u sferi nezadovoljstva partnersko/ bračnim odnosom, izvanbračne veze, uplitanja porodice porijekla u odnose bračnih parova, ljubomora partnera, emocionalno udaljavanje partnera, seksualne disfunkcije, te konfliktni odnosi i njihovo razrješavanje putem razvoda braka. Tu je i postrazvodna problematika, naročito ispoljena kroz teškoće u roditeljskoj komunikaciji. Na porodičnom nivou se susreću različiti problemi vezani za razvojne krize (prelazak iz jednog u drugi životni ciklus) i nemogućnost prilagođavanja porodice potrebama njenih članova. Ponekad iznenadni i neočekivani traumatski događaji „parališu“ cijeli porodični sistem, ili su u pitanju poteškoće u nošenju sa problemima nezaposlenosti, sromaštva i drugi problemi koji prate društveni život naše zajednice. Ponekad su očekivanja klijenata u nesrazmjeri sa ovim čime se bavi Savjetovalište, npr. očekivanja da dobiju finansijsku pomoć i sl., ili da im se „riješi problem“ bez njihovog 10 GODINA RADA KANTONALNE JAVNE USTANOVE
“PORODIČNO SAVJETOVALIŠTE” SARAJEVO
Strana 15
angažmana. To naročito očekuju kada su djeca u pitanju. Nisu rijetki ni slučajevi klijenata nemotiviranih za promjenu, odnosno „rad na sebi“, što stvara teškoće u terapiji i veoma često ona u takvim slučajevima biva odgođena dok ne dođe „vrijeme za promjene“. 16. Šta možete poručiti potencijalnim klijentima? Klijenti koji žele pomoć u našem Savjetovalištu mogu očekivati educirane profesionalce, osposobljene za pružanje psihosocijalne podrške i pomoći, te diskretan i zaštićen prostor za sebe. Uz ovo mogu računati na veoma strukturiranu sredinu u pogledu vremena zakazivanja i trajanja tretmana. 17. Sa kojim problemima se susrećete u radu? Naši najveći problemi se tiču prostora u kojem radimo, koji nije adekvatan, te prostorno ni ambijentalno ne odgovara u potpunosti standardima za psihoterapijski rad. Standardi u ovom radu zahtjevaju određenu veličinu prostora i njegovu funkcionalnsot, te opremljenost, dostupnost i ambijentalni ugođaj. 18. Sa kojim ustanovama sarađujete i sa kojima vidite mogućnost saradnje? Sarađujemo sa svim društevno zainteresiranim subjektima, ali je činjenica da jedno sistemsko uvezivanje u formi mreže u našoj zajednici ne postoji, te cijenim da ovo pitanje treba sistemski i rješavati Želim naglasiti da smo otvoreni za saradnju sa svima. 19. Kome i za koje potrebe upućujete klijente? Zavisno od problematike koju prioritetno treba rješavati da bi se eventualno nastavio rad u našoj Ustanovi (ne bezuvjetno) klijente šaljemo u različite institucije. To su prvenstveno centri za mentalno zdravlje i psihijatrijska klinika, kada postoji sumnja na psihijatrijsko oboljenje. Kada je u pitanju nasilje onda, po principu eko intervencija, uz naš rad uključujemo i policiju, sudstvo, zravstvo, „sigurnu kuću“, službe socijalne zaštite. Kada su pak u pitanju prekršaji maloljetnika, uključujemo i KJU „Disciplinski centar“. Napominjem da posebnu saradnju imamo sa školama. One nam vrlo često šalju klijente, mi često gostujemo u njihovim prostorima sarađujući konsultativno, držeći predavanja roditeljima, učenicima i nastavnicima, ili pak provodeći programe primarne prevencije. 20. Koliko vaš rad može pomoći kolegama iz mreže? Smatram da kolegijalnu razmjenu treba neprekidno razvijati. Ona se može organizirati kroz više oblika i na više nivoa. Npr. kroz eko intervencije, tematske rasprave, dogovaranja i međusobna konsultiranja. Na taj način zapravo vršimo profesionalnu razmjenu i jedni drugima pomažemo. Strana 16
10 GODINA RADA KANTONALNE JAVNE USTANOVE
“PORODIČNO SAVJETOVALIŠTE” SARAJEVO
ISTRAŽIVANJE, RAZVOJ I PRIMARNA PREVENCIJA Istraživanje, razvoj i primarna prevencija u našem Savjetovalištu odvija se kroz rad Odjeljenje za razvojno‐istraživačke i promotivne poslove kojim rukovodi dipl.soc.rad. Tarik Smailbegović, koji je u Savjetovalištu zaposlen već šest godina, a koji je istovremeno primjer kako mladi čovjek od uloge volontera u nevladinom sektoru, uz pomoć truda i vlastitog zalaganja može uznapredovati do pozicije šefa Odjeljenja. O ulozi Odjeljenja za razvojno–istraživačke i promotivne poslove Tarik Smailbegović kaže: Uloga Odjeljenja za razvojno‐istraživačke i promotivne poslove ukratko se može opisati kao stalni rad Savjetovališta u zajednici. Ove aktivnosti se kreću od ispitivanja aktuelnih događaja u društvu i porodici, preko razvijanja i provođenja preventivnih aktivnosti u zajednici, saradnju sa ustanovama i organizacijama koje tretiraju pitanja vezana za porodicu, pa do samih promotivnih aktivnosti u kojima se naglašavaju dostignuća i rezultati rada Savjetovališta, ali i promoviraju vrijednosti porodice i zaštitne faktore koji utječu na njenu funkcionalnost. Samo postojanje ovakvog odjela predstavlja jednu novinu u ustanovama socijalne zaštite u BiH. Članovi Odjeljenja nastoje da održe kreativan i inovativan pristup u radu, prateći i usvajajući najnovije tehnologije i metode u radu i odgovarajući na najauktelnije potrebe u društvu. Struktura rada prati internu razvojno‐istraživačku tehnologiju koja je nastala na osnovu iskustava u radu odjeljenja. Ona podrazumijeva korake od predlaganja i definiranja teme istraživanja, provođenja istraživanja na terenu, analize rezultata i izrade istraživačkog izvještaja, izrade projekta djelatne prakse za navedenu ciljnu grupu na osnovu snimljenih potreba i rad na terenu sa ciljnim grupama, odnosno sa porodicom i njenim podsistemima, te evaluaciju dostignutih rezultata realizovanih aktivnosti. Sama struktura tima Odjeljenja predstavlja značajan resurs u Kantonu Sarajevo za obavljanje razvojno istraživačkih i preventivnih aktivnosti. Tim trenutno čine tri socijalna radnika, dva psihologa, te po jedan profesor pedagogije, profesor filozofije i sociologije, profesor bosanskog jezika i književnosti te informatički tehničar. Također, pored bazičnih zanimanja tri člana su prošla dvogodišnju edukaciju iz sistemske porodične terapije, čime su postali certificirani porodični savjetnici. Naš devetočlani tim karekterizira nekoliko bitnih osobina. Prije svega može se reći da je naš tim mlad, jer je prosječna starost svih članova 31 godina. Ova osobina sa sobom nosi mnogo drugih karakteristika kao što su pozitivna energija, dinamičnost, kreativnost, inovativnost i spremnost na usvajanje i primjenu novih znanja i metoda u radu. Također, timski rad je razvijen na vrlo visokom nivou, usmjerenost kolega jednih na druge kroz realizaciju različitih radnih aktivnosti, potiče produktivnu i surađivačku atmosferu te doprinosi atmosferi u kojoj se radni zadatak ne shvata kao problem nego kao izazov. U okviru rada Odjeljenja, posebna pažnja se pridaje direktnom radu sa ciljnim grupama. U kreiranju projekata nastoji se odgovoriti na specifične potrebe učesnika, te u prvi plan staviti iskustveno učenje, primjenu interaktivnih i kooperativnih metoda. To znači da kroz naše projekte voditelji nisu 10 GODINA RADA KANTONALNE JAVNE USTANOVE
“PORODIČNO SAVJETOVALIŠTE” SARAJEVO
Strana 17
jedini izvor saznanja, nego moderatori koji primjenom različitih metoda stvaraju uvjete u kojima će učesnici steći nova znanja i iskustva te razviti svoje vještine i sposobnosti. Ono na što smo posebno ponosni jesu preventivni projekti kojima su obuhvaćene populacije cjelokupnog porodičnog sistema, i to: djeca, adolescenti, mladi, odrasli i starije osobe. Svi projektni zadaci su usmjereni na sprječavanje nepoželjnih, rizičnih, i društveno neprihvatljivih oblika ponašanja, koji utiču na individualnu, partnersku, bračnu i porodičnu disfunkcionalnost. Kroz različite preventivne projekte godišnje prolazi preko tri hiljade građana Kantona Sarajevo. Također, kroz različite aktivnosti Odjeljenja ostvaruje se dobra saradnja sa različitim ustanovama i pojedincima iz vladinog i nevladinog sektora čime se doprinosi ujedinjavanju različitih resursa u podršci porodici u Kantonu. Na kraju ovog kratkog predstavljanja Odjeljenja za razvojno‐istraživačke i promotivne poslove smatram da je potrebno istaći web stranicu Ustanove www.porodicno.ba koju kreiraju i uređuju članovi Odjeljenja, a koja se po broju posjeta i komentarima posjetitelja nameće kao jedan od najvećih ambasadora i promotora rada KJU „Porodično savjetovalište“ Sarajevo. PROJEKTI PRIMARNE PREVENCIJE Moj izbor Cilj i svrha projekta: prevencija bračne disfunkcionalnosti kroz unapređenje znanja, vještina i kompetencija učesnika za kvalitetniji izbor partnera i funkcionalniji partnerski odnos.
Ciljna grupa: mladi u dobi od 18‐28 godina U projektu jeučestvovalo 72 učesnika kroz 47 radionica. Period realizacije: 2008‐2011.godine Rezultati evaluacije pokazuju visok stepen korisnosti i opravdanosti stručne i kvalitetne psiho‐socijalne pripreme mladih za zasnivanje bračne zajednice i kreiranje pretpostavki za izgradnju funkcionalnog bračnog odnosa u početnoj porodici. Naime, od početnog stihijskog odnosa prema partnerstvu i bračnoj zajednici, evidentne su pozitivne promjene kod učesnika projekta, a posebno u spoznaji o važnosti učenja i sticanja vještina za izgradnju kvalitenog partnerskog odnosa putem stručnog vođenja u projektu. Rezultati takođe pokazuju promjene stavova učesnika po pitanju distinkcije između ljubavnog odnosa i ljubavi, te shvatanja da za kvalitetan partnerski odnos nije dovoljna samo ljubav, nego i vještine komunikacije, prepoznavanja i uvažavanja partnerovih potreba, te iskazivanje vlastitih potreba. Promjene stavova učesnika ogledaju se i u vještinama izbora partnera i izgradnji partnerskog odnosa nasuprot stereotipnom shvatanju partnerstva kao sudbine. Projekt „Moj izbor“ se kroz dosadašnja četiri ciklusa realizacije razvio u vrlo prepoznatljivu aktivnost Ustanove, te je za nastavak njegove realizacije planiran kao edukacija edukatora, kako bi se povećao broj mladih koji će učestvovati u projektu. Strana 18
10 GODINA RADA KANTONALNE JAVNE USTANOVE
“PORODIČNO SAVJETOVALIŠTE” SARAJEVO
Unapređenje roditeljstva Cilj i svrha projekta: podizanje kvaliteta porodičnog života jačanjem roditeljskih kompetencija i uključenosti u pripremu djece za polazak u školu. Ciljna grupa: roditelji djece u dobi od 5‐7 godina. U projektu učestvovalo 687 roditelja, kroz 95 radionica. Period realizacije: 2008‐2011.godina Partneri u projektu: Prosvjetno‐pedagoški zavod Kantona Sarajevo. Rezultati evaluacije projekta pokazuju potrebu i opravdanost ovakvog pristupa u radu sa roditeljima, pozitivne promjene u sticanju novih saznanja o roditeljstvu, razrješavanje dilema u primjeni odgojnih stilova, ali i potvrdu pozitivnih odgojnih postupaka koje primjenjuju u porodičnom ambijentu. Poređenjem početnih i finalnih rezulata, evidentne su promjene na području kvaliteta zajedničkog vremena roditelja i djece, partnerstva u roditeljstvu i roditeljske usaglašenosti, važnosti osamostaljivanja djeteta i uticaja roditeljske podrške na izgradnju samopouzdanja djeteta, prepoznavanja dječijih potreba u ovom razvojnom periodu, te načina njihovog zadovoljavanja u porodici. Rangiranjem inicijalnih i finalnih odgovora vezanih za roditeljske aktivnosti u pripremi djeteta za novu socijalnu sredinu‐školu, primjetna je pozitivna promjena u prepoznavanju važnosti razvijanja pozitivnog aspekta o školi, identifikaciji pravila ponašanja u školskoj sredini i roditeljske uloge u izgradnji samopouzdanja, samopoštovanja djeteta, kao i njegove socijabilnosti u novoj socijalnoj sredini. Projekat se u 2011. godini realizirao kao edukacija edukatora kroz program edukacije pedagoga, psihologa, socijalnih radnika i razrednika razredne nastave koji će sa roditeljima kroz interaktivne radionice obrađivati teme ovog projekta. Tribine – “Predavanje za roditelje” Cilj i svrha projekta: edukacija i osposobljavanje roditelja za prepoznavanje i preveniranje unutarporodičnih faktora rizika, te blagovremeno sprječavanje nepoželjnih oblika ponašanja koja vode maloljetničkom prijestupništvu. Ciljna grupa: roditelji učenika u osnovnim školama KS. U projektu je participiralo 8478 učesnika, kroz 304 predavanja. Period realizacije: 2008‐2011. godina . Partner u projektu: Prosvjetno‐pedagoški zavod Kantona Sarajevo i škole. U prvom ciklusu projekta realizirane su slijedeće teme: „Prepoznavanje i prevencija rizičnih ponašanja djece koja vode u delinkvenciju“; „Komunikacija u porodici“, te „Porodični sistem ‐ uspostavljanje pravila, granica i discipline“. U drugom ciklusu realizirane se sljedeće teme: „Porodica kao zaštitni (protektivni) faktor razvoja rizičnih ponašanja djece“ i „Odgojni stilovi 10 GODINA RADA KANTONALNE JAVNE USTANOVE
“PORODIČNO SAVJETOVALIŠTE” SARAJEVO
Strana 19
roditeljstva i njihov uticaj na dijete“. Na osnovu iskustava iz realizacije prvog ciklusa, izrađena je edukativna brošura „Roditelj, dijete, škola“ namijenjena roditeljima svih učenika prvih razreda osnovnih škola u Kantonu Sarajevo koja je štampana uz podršku Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke. Kroz evaluaciju tribina evidentirane su visoke ocjene roditelja koje se odnose na korisnost predavanja i usvajanje znanja o prezentovanim temama. Pored toga, pedagozi, psiholozi i socijalni radnici su ovakav pristup u radu sa roditeljima ocijenili korisnim i opravdanim, što upućuje na potrebu provođenja ovakvog oblika preventivnih aktivnosti u školskoj sredini. Tokom predavanja, roditelji su aktivno učestvovali, postavljali pitanja, razmjenjivali mišljenje o postojećim dilemama sa predavačima, a jedan broj njih je prepoznao potrebu za uključenje u savjetodavno‐terapeutski proces u Savjetovalištu s ciljem razrješavanja prepoznatih poteškoća u roditeljstvu. Tribina ‐ Mladi i Internet Cilj i svrha projekta: prevencija negativnih uticaja Interneta na djecu, odnosno prevencija socijalne izoliranosti djece i njihove izloženosti nasilju na internetu. Ciljna grupa: djeca i roditelji u osnovnim školama. U projektu je participiralo 1767 učesnika, kroz 21 interaktivno predavanje. Period realizacije: 2008‐2011. godina . Partner u projektu: Prosvjetno‐pedagoški zavod Kantona Sarajevo i škole. Aktuelnost teme i potreba djece i roditelja da prošire svoja saznanja o rizicima koje donosi korištenje Interneta, doprinijeli su značajnoj zainteresovanosti i aktivitetu učesnika. Rezultati evaluacije ukazuju da Internet postaje stil života i da se mladi na taj način sve više druže, zabavljaju, igraju, uče i provode slobodno vrijeme. Učesnici su iskazali zadovoljstvo sadržajem i primjenjivošću ponuđenih sadržaja u svakodnevnom životu. Tribina „Mladi i Internet” daje osnovne informacije o Internetu, njegovoj popularnosti i korisnosti, ali i o opasnostima i zamkama. Sastavni dio predavanja bio je i kratki film koji ilustruje jedan od primjera kako djeca mogu postati žrtve na internetu, te istovremeno i podsticaj za diskusiju učesnika predavanja. Starost može biti sretnija Cilj i svrha projekta: prevencija socijalne isključenosti osoba starije životne dobi. Ciljna grupa: osobe u dobi od 60‐65 godina. U projektu su učestvovale 54 osobe starije životne dobi, kroz 14 predavanja/radionica Period realizacije: 2009‐2011.g. Nakon završetka profesionalne karijere, osobe starije životne dobi ponekad se nalaze u situacijama veće socijalne izolacije, što predstavlja jedan od rizičnih faktora za pojavu socijalne isključenosti kao načina života. Cijeneći značaj i potrebu socijalne Strana 20
10 GODINA RADA KANTONALNE JAVNE USTANOVE
“PORODIČNO SAVJETOVALIŠTE” SARAJEVO
uključenosti u svim životnim fazama, pa tako i u zreloj životnoj dobi, realiziran je projekt „Starost može biti sretnija“ usmjeren na prevenciju socijalne isključenosti kroz izgradnju kvalitetnijih odnosa, kako u vlastitoj porodici tako i u socijalnoj sredini, a posebno sa dobnom populacijom učesnika, što pokazuju i rezultati evaluacije o korisnosti i potrebi za ovakvim vidom prevencije (96,9%). Naš krug rješenja Cilj i svrha projekta: izgradnja prihvatljivih oblika ponašanja i međusobnog komuniciranja među vršnjacima. Ciljna grupa: učenici šestih i sedmih razreda osnovnih škola U projektu je učestvovalo 947 učenika kroz 190 radionica. Period realizacije : 2007‐2009 godina. Partner u projektu: Prosvjetno‐pedagoški zavod Kantona Sarajevo i škole. Rezultati evaluacije, na nivou praćenja efekata projekta kroz svakodnevno ponašanje i komuniciranje učenika u školama, pokazuju da je zastupljenost vršnjačkih sukoba manja u odnosu na vrijeme prije realizacije radionica, da su djeca napravila pozitivne promjene i primjenjivala naučene obrasce ponašanja i komuniciranja, te razrješavala sukobe i nesporazume na društveno prihvatljiv i poželjan način.Opservacije razrednih starješina o uočenim promjenama ponašanja, praćenje usvojenih vještina učesnika, te iskustava voditelja projekta, upućuju na ostvarivanje postavljenih ciljeva i značajan doprinos u sprječavanju i ublažavanju mogućih posljedica nasilja kao antisocijalnog ponašanja koje vodi u preddelinkvenciju i delinkvenciju djece i mladih. Zajedno do uspjeha
Cilj i svrha projekta: prevencija školskog neuspjeha kao riziko‐faktora razvoja nepoželjnih oblika ponašanja Ciljna grupa: učenici, roditelji i nastavnici. U projektu je učestvovalo 209 učesnika, kroz 43 radionice. Period realizacije: u 2008. i 2011.g. Partner u projektu: Prosvjetno‐pedagoški zavod Kantona Sarajevo i škole. Rezultati evaluacije projekta ‘’Zamke školovanja’’ pokazuju promjene školskog uspjeha, povećanjem prosjeka ocjena učesnika u rasponu od početnih 1,84 do finalnog 2,61. Uzimajući u obzir činjenicu da se raspon negativnih ocjena učenika prije radionica kretao u intervalu od jedne do sedam, možemo zaključiti da su ovi pokazatelji rezultat podsticajnog djelovanja projekta, stručnog, usmjerenog vođenja i 10 GODINA RADA KANTONALNE JAVNE USTANOVE
“PORODIČNO SAVJETOVALIŠTE” SARAJEVO
Strana 21
provođenja koraka za svakog učenika ka poboljšanju školskog uspjeha. Sveobuhvatan pristup u prevenciji školskog neuspjeha kroz uključivanje sva tri ključna subjekta u odgojno‐obrazovnom procesu pokazao je efektivnost i opravdanost, te potrebu njegove buduće realizacije. Jačanjem individualnih kapaciteta svakog od učesnika, te sticanjem uvida u različite modele za saradnju sa druga dva subjekta u procesu doprinijela su poboljšanju školskog uspjeha. Mladi za mlade
Cilj i svrha projekta: edukacija adolescenata‐lidera za peer‐vršnjačkog savjetnika/edukatora. Ciljna grupa: adolescenti u dobi od 15‐18 godina. U projektu je učestvovalo 82 identifikovana lidera kroz 35 radionica. Period realizacije: 2008‐2011. godina Partner u projektu: Prosvjetno‐pedagoški zavod Kantona Sarajevo. Evaluacija projekta je pokazala da su učesnici u projektu proširili svoja znanja o aspektima komunikacije, kao što su asertivnost, te verbalna i neverbalna komunikacija. Postavljeni cilj u smjeru sticanja znanja o rizičnim ponašanjima i prevenciji nasilja u porodici i vršnjačkog nasilja je ostvaren jer je evidentno da su učesnici proširili svoje znanje o oblicima rizičnog ponašanja i nasilja, što im omogućava da ih prepoznaju i pokušaju djelovati na njihovoj prevenciji. Evaluacija upućuje na dodatni angažman na motivaciji učesnika i uvođenje dodatnih kreativnih oblika rada kroz interaktivne vježbe, pedagogiju doživljaja, rad u prirodi i sl. Korak do roditeljstva Cilj i svrha projekta: prevencija porodične disfunkcionalnosti jačanjem partnerske i roditeljske funkcionalnosti u početnoj i porodici sa malim djetetom. Ciljna grupa: budući roditelji i roditelji djece do 3 godine, u dobi od 20‐27 godina. U projektu je učestvovalo 12 roditelja i budućih roditelja, kroz 6 radionica. Period realizacije: 2009. godina Rizik porodične disfunkcionalnosti u početnoj i porodici sa malim djetetom je izuzetno veliki, uzimajući u obzir poteškoće sa kojima se susreću mladi partneri prilikom zasnivanja bračne zajednice, usaglašavanja i kreiranja obrazaca funkcionisanja i uspostavljanja porodičnih pravila i granica, kako unutar porodice, tako i prema porodicama porijekla, potrebi izgradnje roditeljskih uloga, te postizanju roditeljske usaglašenosti i partnerstva u roditeljstvu. Rezultati evaluacije u projektu pokazuju potrebu, opravdanost i korisnost psiho‐socijalne pripreme za roditeljstvo, stručnim vođenjem i Strana 22
10 GODINA RADA KANTONALNE JAVNE USTANOVE
“PORODIČNO SAVJETOVALIŠTE” SARAJEVO
ponuđenim modelima za porodično funkcionisanje, u segmentu subsistema roditelja, s ciljem preveniranja porodične disfunkcionalnosti u ovim razvojnim fazama porodičnog sistema. Savjetovalište kroz prizmu ministrica ‐ aktuelne ministrice Velide Memić i ministrice iz perioda njegovog osnivanja Besime Borić Sa željom da prikažemo Savjetovalište kroz prizmu aktulene ministrice Velide Memić i ministrice iz perioda osnivanja Savjetovališta Besime Borić, prenosimo njihovo mišljenje o poziciji porodice danas, ulozi i važnosti Savjetovališta. Savjetovalište iz ugla aktuelne resorne ministrice Velide Memić 1. Kako Vi kao resorna ministrica iz domena svog rada vidite poziciju porodice danas u Kantonu Sarajevo? Porodica jeste stub svakoga društva pa tako i našega bosanskohercegovačkog, opterećenog brojnim problemima. Kako je naša država u proteklim godinama prošla mnoge teške trenutke, sve se to duboko reflektiralo i na porodicu. Agresija je dovela do pojave većeg broja jednoroditeljskih porodica, a i u slučajevima potpunih porodica teška ekonomska situacija uzrokovala je promjene u strukturi nekadašnje tradicionalne porodice. Zbog svega navedenog smatram da je našoj porodici potrebna pomoć koju može dobiti u vašoj ustanovi. 2. Koliko je prema Vašem mišljenju važno pružanje psihosocijalnih usluga građanima Kantona Sarajevo, odnosno koliko je važno postojanje Savjetovališta u našem kantonu? Kako sam prethodno rekla, bosanskohercegovačka porodica prolazi kroz težak period promjena i sagledavajući situaciju u svjetlu novih okolnosti i turbulencija u političkom, ekonomskom i socijalnom aspektu, smatram da je potrebno učiniti napore da je osnažimo. Uloga Savjetovališta u tom pogledu je velika jer u fokusu svog djelovanja upravo i ima porodicu, ili njene pojedine članove kojima je potrebna pomoć. 3. Koliko je važno nastojanje Savjetovališta da kroz različita akciona istraživanja osluškuje potrebe građana? Istraživačka djelatnost Porodičnog savjetovališta je po meni važan segment rada ustanove. Naša porodica je prošla velika iskušenja i danas se susreće sa brojnim problemima i u skladu sa tim, iskustva naših susjeda, kao i drugih evropskih zemalja nam mogu poslužiti kao iskustva i dati određene ideje i moguće smjernice djelovanja. Međutim, zbog svoje specifičnosti upravo je istraživanje način da se sagleda mjesto bosanskohercegovačke porodice danas, kao i da se uoče problemi u funkcionisanju iste, te isti eventualno preveniraju. 10 GODINA RADA KANTONALNE JAVNE USTANOVE
“PORODIČNO SAVJETOVALIŠTE” SARAJEVO
Strana 23
4. Šta mislite o tendenciji Savjetovališta da postane Centar za porodicu i mlade koji bi pružao stručne psihosocijalne usluge porodičnim i drugim socijalnim sistemima, sa fokusom na porodicu i njene subsisteme, a posebno na položaj i potrebe mladih? Porodično savjetovalište je Ustanova koja zauzima značajno mjesto u sistemu socijalne zaštite u Kantonu Sarajevo. Nesporna je njegova uloga u aktivnostima na jačanju porodice i preveniranju problema u istoj. Zbog svega navedenog podržavam tendenciju da ova ustanova preraste u Centar za porodicu i mlade iz razloga širokog spektra djelovanja ustanove. 5. Imate li poruku za potencijalne korisnike usluga Savjetovališta? Želim toplo preporučiti svima koji imaju porodičnih problema da se obrate u vaše Porodično savjetovalište gdje će dobiti adekvatnu pomoć od osoblja koje je kompetentno da je pruži. Savjetovalište iz ugla ministrice iz perioda osnivanja Savjetovališta Besime Borić 1. Kako je nastala ideja o osnivanju KJU „Porodično savjetovalište“ i koje su Vaše intencije bile? Ideja o osnivanju Porodičnog savjetovališta u Kantonu Sarajevo mnogo je starija od mog dolaska u ministarstvo. Zapravo krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća u okviru tadašnjeg gradskog Centra za socijalni rad bila je formirana služba pod nazivom Savjetovalište za brak i porodicu, koja je, može se reći, bila embrion nastanka današnjeg Porodičnog savjetovališta. Ono što je mene opredijelilo da se ozbiljno pozabavim ovim problemom jeste saznanje da je našoj BH porodici potrebna pomoć u novim uvjetima i okolnostima u kojima smo se svi našli nakon rata i svih prilično turbulentnih društvenih, socijalnih i ekonomskih procesa kroz koje smo svi prolazili. Osim toga, procijenila sam, zajedno sa svojim saradnicima, da će ovakva ustanova upotpuniti sistem ustanova socijalne zaštite koje smo imali u Sarajevu i doprinijeti jasnijem definiranju nadležnosti i obuhvata i zadaća svake od njih. 2. Sa kojim problemima ste se susretali u tadašnjem radu? Ako mislite na probleme oko uspostave nove ustanove, moram reći da ih je bilo bezbroj. Možda je najteža bila moja odluka, za koju nije bilo potpunog razumijevanja u nekim krugovima koji nisu sagledavali cjelinu i potrebu. Naravno, pitanje kadrova i posebno prve osobe ustanove, također, za mene je bila velika odgovornost i prilično kompliciran zadatak. Da ne govorim o administrativnim i ostalim poslovima, a posebno o rješavanju pitanja prostora i odnosa nadležnih prema ranijoj ideji da se gradi nova zgrada. Budžetska ograničenja su bila limitirajući faktor, ali uspjeli smo staviti na noge ustanovu, dati joj osnovne pravce i ljude, naravno sa idejom da narednih godina unapređujemo sve to. Strana 24
10 GODINA RADA KANTONALNE JAVNE USTANOVE
“PORODIČNO SAVJETOVALIŠTE” SARAJEVO
3. Da li mislite da je Savjetovalište opravdalo razloge osnivanja? Iskreno mislim da jeste i nikada nisam požalila zbog odluke da ga osnujemo. Sve ove godine imala sam priliku pratiti kao zastupnica rad ove ustanove, davati sugestije i mišljenje razmatrajući godišnje izvještaje. Mislim da su uposlenici zajedno sa direktorom uložili mnogo napora da situiraju ovu ustanovu ne samo u lanac socijalnih ustanova nego, što procjenjujem jako važnim, u društvo, porodicu, obrazovne i druge ustanove, svijest ljudi. 4. Koliko je Savjetovalište važna karika u lancu ustanova socijalne mreže koje u fokusu svog djelovanja imaju porodicu? Na početku sam rekla da me je saznanje o potrebi pomoći porodici na jedan fokusiran i stručan način opredijelilo za donošenje odluke o osnivanju. Mislim da je Savjetovalište iznimno važna karika, rekla bih mnogo važnija nego što mu se u praksi i djelovanju daje. To je u cijelom lancu jedina prava ustanova kojoj je data zadaća prevencije, što je najznačajnija faza u predupređenju mogućih velikih i malih problema koje ima ili može imati jedna porodica. 5. S obzirom da je u prvobitnom konceptu rada Ustanove u središtu njenog djelovanja bilo savjetovanje i terapija (sekundarna i tercijarna prevencija), šta mislite o značaju razvijanja istraživačkog rada i projekata primarne prevencije koji se posljednjih godina uspješno realiziraju i unapređuju? Obradovana sam činjenicom da su u Savjetovalištu uradili mnogo na proširivanju svoje uloge i zadaće kompletirajući je i vlastitim istraživačkim radom i djelovanjem. Mi smo specifična sredina, naši ljudi i porodice su prošli mnoge teške stvari i sigurno je važno sve to istražiti i prilagoditi djelovanje, preveniranje i sve drugo tim specifičnim okolnostima. Nije dovoljno služiti se samo teorijom i praksom zapadnih ili nekih drugih sredina,važno je istražiti sopstvenu. Zato pozdravljam ovu orijentaciju Savjetovališta ka istraživačkom radu i,takođe,pozdravljam otvaranje za saradnju sa nevladinim sektorom,ustanovama i domaćim i regionalnim. 6. Kako nakon 10 godina postojanja vidite djelovanje Savjetovališta? Sazrelo je vrijeme da mijenjate naziv iz Savjetovališta u neki centar za porodicu ili kako već jer sve što radite davno je prevazišlo početnu ulogu koja vam je data. Mislim da bi bilo dobro da se otvori stručna rasprava o tome i da se ukupno pristupi redefiniranju ustanova socijalne zaštite koje imamo u KS i u BiH. Hoću još i da budem optimistična. Vidim vas uskoro u sopstvenim prostorijama sa puno mladih stručnih kadrova, na čemu ste dosta uradili i prethodnih godina. 10 GODINA RADA KANTONALNE JAVNE USTANOVE
“PORODIČNO SAVJETOVALIŠTE” SARAJEVO
Strana 25
Novi izazovi u aktuelnom društvenom kontekstu Posmatranje mogućnosti i perspektiva KJU „Porodično savjetovalište“ neodvojivo je od cjelokupnog društvenog sistema, kojeg trenutno karakterizira nesigurnost i nepredvidivost, što i jesu osnovne odlike tranzicije i globalizacije. Uz slabu ekonomiju i veliki broj ljudi koji ovise o socijalnoj zaštiti i pomoći države, skoro je nemoguće mobilizirati resurse potrebne za održavanje bazičnog nivoa socijalne sigurnosti. Pored toga, društvo veoma malo ulaže u porodicu, međuljudske odnose, edukaciju i opći napredak, a ovom društvu je, kao nikad ranije, potrebno unapređenje kvalitete porodičnog života i osnaživanje posebno osjetljivih društvenih grupa, kako bi se osigurao primjeren ili barem minimalan nivo porodične sigurnosti i demografski razvoj. Promjene koje se događaju unutar društvenog sistema zahtijevaju i promjene unutar porodice kao njegovog subsistema. Navedeni društveni problemi doprinose disfunkcionalnosti porodice, tako da će jedan od stalnih zadataka KJU „Porodično savjetovalište“ i u budućnosti biti pružanje savjetodavnog rada i psihoterapije i niza drugih usluga sekundarne prevencije namijenjenih porodici i njenim članovima u spoznavanju, prihvatanju i savladavanju izazova stvarne životne situacije ili rizičnih okolnosti uvjetovanih porodičnom situacijom. Obzirom na dugotrajnu društvenu stagnaciju, poseban naglasak trebao bi biti stavljen na pružanje podrške porodici u usklađivanju porodičnog i poslovnog života, pomoći roditeljima u savladavanju izazova u odgoju djeteta, kao i pomoći u snalaženju u novim okolnostima. Pri tome treba imati na umu da će se svi navedeni oblici rada Savjetovališta i dalje temeljiti na principu dobrovoljnosti korisnika. Pored djelovanja u okviru sekundarne i tercijarne prevencije, KJU „Porodično savjetovalište“ će u buduće još više i češće raditi na primarnoj prevenciji disfunkcionalnosti porodičnog sistema i njegovih podsistema, te nedostatku sinergije u odnosu na druge socijalne sisteme i to na osnovu egzaktnih istraživanja i sondiranja stanja o problematici i potrebama ciljnih grupa projekata primarne prevencije. Ovakav pristup u radu se do sada pokazao kao vrlo uspješan, pa je potrebno nastaviti sa izvaninstitucionalnim oblicima pružanja usluga u zajednici kroz programe usklađene s potrebama lokalne zajednice i potrebama korisnika. Također, u budućnosti bi trebalo usmjeriti resurse na širu provedbu zaključaka i preporuka provedenih istraživanja koja omogućavaju bolji uvid u potrebe savremene porodice, kvalitetniju primjenu postojećeg zakonodavstva, kao i predlaganje znanstveno utemeljenih rješenja koja će omogućiti kvalitetniji porodični život. Kroz uvažavanje porodice kao najviše društvene vrijednosti, KJU „Porodično savjetovalište“ je svojim programskim djelovanjem već učinila značajne pomake u ostvarivanju institucijskih i drugih pretpostavki za uspješno suočavanje s profesionalnim izazovima današnje porodice, djece i mladih. Međutim, trenutni položaj mladih u našem društvu, koji sa izmjenjenim sistemom vrijednosti u svim svojim aspektima pokazuje mladima iskrivljenu tipologiju poželjnog društvenog ponašanja na skoro svim nivoima društvenog života i rada, još više stavlja ovu populaciju u fokus budućeg djelovanja naše Ustanove. Teško je vjerovati da će u skoroj budućnosti postojati jedinstvena, državna strategija i politika za mlade, kao i da će društvo stvoriti socijalne, obrazovne, odgojne, kulturne, materijalne i ostale uvjete za trajnu dobrobit Strana 26
10 GODINA RADA KANTONALNE JAVNE USTANOVE
“PORODIČNO SAVJETOVALIŠTE” SARAJEVO
mladih i njihovo aktivno i odgovorno sudjelovanje u društvenoj zajednici, a sve sa krajnjim ciljem preveniranja mentalnog zdravlja ove populacije kao budućeg nosioca razvoja društva. Zato se kao jedna od mogućnosti postavlja i pretpostavka transformacije i unapređenja naše Ustanove u ustanovu za porodicu i mlade, koja bi svojim programskim djelovanjem mnogo opširnije i kvalitetnije radila na promicanju porodičnih i kulturnih vrijednosti kod mladih, te cjelokupnom osnaživanju ove osjetljive društvene grupe. Ustanova takvog tipa može inicirati i širi razvoj sistema porodične podrške u području jačanja znanja i vještina mladih za kvalitetniji bračni odnos i kvalitetno roditeljstvo, što bi moglo predstavljati poticaj mnogim mladima za zasnivanje obitelji ili povećanje broja potomstva. Ovakvo uređenje naše Ustanove u budućnosti, pored navedenog djelovanja u procesu savjetovanja i terapije, kao i u primarnoj prevenciji za porodicu i mlade, omogućava provođenje dodatnih aktivnosti na promicanju jednog novog, kooperativnog odnosa između porodice i lokalne zajednice. Osim davanja usluga savjetovanja i porodične terapije, provođenja istraživanja i projekata primarne prevencije i organizovanja programa edukacije, naša Ustanova bi ovakvim uređenjem mogla efikasnije raditi sa porodicama i mladima na poticanju i izgradnji vlastitih resursa u pravcu savladavanja svakodnevnih izazova i učinkovitije primjenjivati nove stručne i profesionalne modele rada iz ovog područja. U budućnosti će veliki izazov za našu Ustanovu ostati senzibiliziranje i podizanje svijesti šire i stručne javnosti o svim uslugama i aktivnostima koje nudimo. Izrada, štampanje i distribucija promotivnog materijala i publikacija, kao i organiziranje okruglih stolova i stručnih tribina doprinosili su promociji naše Ustanove, ali je uvođenje promocije putem modernih informacionih tehnologija doprinijelo većoj i bržoj dostupnosti informacija o našem radu široj javnosti i takav pristup se pokazao višestruko ekonomičnijim. Zato je potrebno u budućnosti nastaviti pratiti trendove i koristiti nove tehnologije ne samo za našu promociju, već i za jačanje svijesti šire društvene zajednice o porodičnim potrebama i izazovima, sagledavanju porodice, djece i mladih kao garancije društvenog razvoja i opstanka, porodice kao središta društva, potrebama i izazovima kojima je izložena porodica u tranziciji, te zaštiti i osnaživanju uloge porodice. Sarajevo, decembar 2011. godine 10 GODINA RADA KANTONALNE JAVNE USTANOVE
“PORODIČNO SAVJETOVALIŠTE” SARAJEVO
Strana 27
SADRŽAJ UVOD 2 Zakonodavni okvir 3 Djelatnost i organizacija KJU „ Porodično savjetovalište“ 3 Politika Ustanove 6 Vizija, misija i razvoj Ustanove 6 Korisnici usluga Ustanove 7 Publicistika 10 Savjetovanje i psihoterapija 10 Istraživanje, razvoj i primarna prevencija 16 Projekti primarne prevencije 17 Savjetovalište kroz prizmu ministrica ‐ aktuelne ministrice Velide Memić i Besime Borić ministrice iz perioda njegovog osnivanja 22 Novi izazovi u aktuelnom društvenom kontekstu 25 10 GODINA RADA
KANTONALNE JAVNE USTANOVE
“PORODIČNO SAVJETOVALIŠTE” SARAJEVO
Adresa:
KJU ''Porodično savjetovalište'' Sarajevo
Avdage Šahinagića 14/II
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
Telefoni:
+38733 572-050
+38733 209-112
Fax:
+38733 572-050
E-m a i l:
[email protected]
Web:
www.porodicno.ba

Download Report