Po{tovane kolegice i kolege, dragi ~itatelji,
Vox Pharmaciae
Stru~no glasilo Farmaceutskog
društva Federacije BiH
Glavna i odgovorna
urednica:
Tanja Jovanovi}, mr.ph.
Uredni~ki kolegij:
Fatima Inani}, mr.ph.
Amila Škalji}, mr.ph.spec.
Tarik ^ati}, mr.ph.sci.
Lana Leki}, mr.ph.sci.
Enisa Salihefendi}, mr.ph.
Sekretar:
Vedad Tabakovi}
Design & DTP:
Adis Duhovi}
Štampa:
JORDAN Studio, Sarajevo
Tira`:
600 primjeraka
Izdava~:
Farmaceutsko društvo u
Federaciji Bosne i Hercegovine
Za izdava~a:
Fatima Insani}, mr.ph.
Predsjednica FDF BiH
Adresa:
^ekaluša 38
71 000 Sarajevo, BiH
Uz dugo o~ekivane tople ljetne dane, pred vama je i
novi broj Vox Pharmaciae, stru~nog glasila Dru{tva
farmaceuta Federacije BiH. U ovom broju vas o~ekuju
informacije o odr`anim stru~nim skupovima, najave
doga|aja, te radovi koji }e nas bolje upoznati sa
va`nim oblastima i aktuelnostima u farmaciji, kao {to
su specijalizacije farmaceuta, krivotvoreni lijekovi, te
fiskalizacija u apotekarstvu.
Posebno mjesto u ovom broju dajemo izvje{taju sa
Simpozija magistara farmacije, odr`anog u Sarajevu
6.- 7. maja/svibnja 2011.na temu „Magistralna receptura – ju~er, danas, sutra“ u organizaciji Centra za
kontinuiranu edukaciju farmaceuta Farmaceutskog
dru{tva FBiH. Tako|er }emo vas informirati o Skupu
bolni~kih farmaceuta, koji je odr`an 16.04.2011. u
organizaciji Sekcije bolni~kih farmaceuta Dru{tva, na
temu „Farmaceut u onkologiji“.
Najavljujemo vrlo uzbudljivu jesen, kada su stru~ni
skupovi u pitanju. Banja Luka }e od 17. – 20.11.2011.
biti doma}in Drugog kongresa farmaceuta Bosne i
Hercegovine, kojeg zajedno organiziraju Farmaceutsko dru{tvo Republike Srpske, Farmaceutsko dru{tvo
Federacije Bosne i Hercegovine i Me|ukantonalna
farmaceutska komora. U istom mjesecu }e se od
09. – 12.11.2011. u Sarajevu odr`ati i Me|unarodna
konferencijao medicinskom i aromati~nom bilju, u organizaciji Akademije nauka i umjetnosti BiH.
U Dubrovniku }e naredne godine u periodu od 20. –
22.09.2012. biti odr`ati 9. Simpozij farmaceutske
tehnologije Centralne Europe (CESPT), gdje je Farmaceutsko dru{tvo FBiH jedna od organizacija koje
www.farmadrustvo.ba
BROJ JE
BESPLATAN
Nadamo se da }ete i u ovom broju prona}i zanimljive
i korisne informacije. Otvoreni smo za sve prijedloge,
kritike i pohvale, koje mo`ete poslati na slu`beni mail
Farmaceutskog dru{tva. Tako|er vas pozivamo da
nam svoje radove koje `elite objaviti po{aljete na istu
adresu.
Uz `elje da se dobro odmorite i da lijepi ljetni dani
potraju {to du`e, do sljede}eg broja vas srda~no
pozdravljam u ime uredni~kog kolegija ~asopisa Vox
Pharmaciae.
mr. ph. Tanja Jovanovi},
glavna i odgovorna urednica
SADR@AJ
Kontinuirana edukacija u farmaciji:
Simpozij magistara farmacije FBiH / 4
FISKALIZACIJA – osnovne
informacije za farmaceute / 29
Zaboravljena “MAGISTRALA” / 6
Farmakovigilanca:
zajedni~kim radom do sigurnije
primjene lijekova / 34
Farmaceut u onkologiji / 7
Farmaceut u onkologiji – pregled trenutne situacije / 8
[email protected]
pru`aju podr{ku organizacije ovog va`nog regionalnog skupa.
Gripa / 11
Zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici prava i obaveze u Zakonu o zdravstvenoj za{titi
s posebnim akcentom na pripravni~ki sta`,
stru~ni ispit i specijalizacije / 14
Kritvotvoreni lijekovi – skrivena opasnost / 20
Intervju sa Predsjednicom
Me|ukantonalne
farmaceutske komore
Prim. mr. ph. Binakaj Zahidom / 39
Komunikacija - [ta pacijent
o~ekuje od farmaceuta / 42
Svjetski dan voda / 44
Pi{e: Doc. Dr. Sabina Semiz, mr.ph.spec., Farmaceutski fakultet, Univerzitet u Sarajevu
Kontinuirana edukacija u farmaciji:
Simpozij magistara farmacije FBiH
karskoj, a posebno klini~koj praksi, mogu}nostima u{tede i pove}
anja profitabilnosti izradom magistralnih pripravaka, stimulaciji
saradnje i adekvatne komunikacije izme|u ljekara i farmaceuta,
kao i postojanju odgovaraju}e zakonske regulative u cilju izrade
kvalitetnih magistralnih preparata. Galenska prizvodnja ljekovitih
preparata i magistralna praksa predstavljaju izvorne i temeljne
aktivnosti magistara farmacije, edukovanih za izradu kvalitetnih
lijekova i ljekovitih pripravaka.
U periodu od 6-7. maja 2011. godine, u Sarajevu je odr`an Simpozij magistara farmacije Federacije Bosne i Hercegovine, sa
temom „Magistralna receptura – ju~e, danas, sutra“. Simpozij
predstavlja prvu edukativnu aktivnost organizovanu od strane
Centra za kontinuiranu edukaciju, nedavno formiranog pri Farmaceutskom dru{tvu Federacije BiH (FDFBiH).
U radu Simpozija u~estvovalo je preko 200 u~esnika i gostiju,
tako da su u vrlo dinami~noj atmosferi, razmjenjena mi{ljenja i
iskustava o zna~aju magistralne prakse, kako u modernoj apote4
Vox Pharmaciae Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH
Predavanja su odr`ali eminentni predava~i i eksperti iz oblasti
farmacije i medicine, uzev{i u obzir razli~ite aspekte ove vrlo aktuelne teme u farmaceutskoj struci, uklju~uju}i pregled razvoja
magistralne prakse, zna~aj primjene magistralnih pripravaka u
modernoj farmaceutskoj i medicinskoj praksi, kontrole kvaliteta,
~isto}e i stabilnosti polaznih supstanci i magistralnih pripravaka, zna~aj kontinuirane edukacije i profesionalnog usvr{avanja
u famaciji i zdravstvu, kao i primjene odgovaruju}ih zakonskih
okvira. Pored toga, razgovaralo se i o inspekcijskom nadzoru
u apotekama u skladu sa Zakonom o apotekarskoj djelatnosti,
kao i akreditaciji u apotekarstvu. Jedan od osnovnih zaklju~aka
Simpozija je, s obzirom na va`nost individualiziranog pristupa u
savremenom lije~enju, neophodnost promovisanja zna~aja i pripreme magistralnih pripravaka, pri ~emu je va`no kombinirati
savremene i tradicionalne trendove u farmaceutskoj praksi, a
rad diferencirati po kvalitetu pripravka i stru~nosti farmaceuta.
Pri tome je vrlo va`no ista}i va`nost adekvatne komunikacije i
unapre|enja saradnje izme|u ljekara i farmaceuta. Kroz ~e{}e
razgovore i razmjene iskustava, kao {to je to bio slu~aj u toku
ovog Simpozija, te konsultacije, dogovore i timski rad, kvalitetna
briga i pru`anje usluge pacijentu bit }e podgnuti na vi{i nivo.
Saradnja ljekara i farmaceuta je posebno va`na sa aspekta
klini~ke farmacije, gdje bi se kroz me|usobnu saradnju u klini~kim
timovima promovisao savremeni, interdisciplinarni pristup u
lije~enju, unaprijedila sigurnost pacijenata i zdravstvenih radnika,
te omogu}ile velike u{tede u lijekovima kroz centraliziranu organizaciju farmaceutske prakse u klinikama i bolnicama. Pri tome je
od posebnog zna~aja promovisanje uloge klini~kog farmaceuta,
koji bi svojim znanjem, kompetencijama, vje{tinama i iskustvom
bio nezamjenjiv dio klini~kog tima, kao {to je to slu~aj u ve}ini
evropskih zemalja, Kanadi i USA. Unutar rada ovih klini~kih timova, farmaceuti bi pored dosada{nje prakse, u~estvovali u izradi
kvalitetnih i sigurnih sterilnih magistralnih pripravaka, parenteralnih nutricionih preparata i hemoterapije i time zna~ajno unaprijedili sigurnost pacijenta i zdravstvenih radnika.
Jedan od zaklju~aka Simpozija se odnosio na zakonsku regulativu i va`nost po{tovanja iste, te kreiranje dodatne i dopunu postoje}e zakonske regulative uklju~uju}i, pravila dobre apotekarske
prakse, kontrolu kvaliteta, te izradu standarda sigurnosti i promovisanje kulture kvaliteta. Pozitivni komentari, pohvale i aktivna
atmosfera, koja je dominirala u toku Simpozija, motivi{u nas da
{to prije nastavimo sa planiranim aktivnostima i ostalim edukacionim programima, koji }e uskoro biti organizovani od strane
Centra za kontinuiranu edukaciju Farmaceutskog dru{tva FBiH.
nja kontinuirane profesionalne kompetentnosti. Dok su pojedine
zemlje, kao {to su Kanada i Velika Britanija, ve} u potpunosti implementirale koncept kontinuiranog profesionalnog usavr{avanja
(Continuing professional development) u odredbe cjelo`ivotnog
u~enja, druge jo{ djeluju kroz sistem kontinuirane edukacije, a
pojedine zemlje jo{ uvijek nemaju oficijelno struktuirane sisteme
cjelo`ivotnog u~enja. Takva je situacija u farmaceutskoj struci,
prisutna ne samo ovdje u BiH, ve} i u drugim evropskim zemljama
i svijetu. Imaju}i u vidu zna~aj cjelo`ivotnog u~enja u modernom
dru{tvu, sve ve}i broj zemalja razvija mandatorne sisteme i vr{e
pritisak na zdravsteni sistem da pru`i visoko kvalitetnu uslugu
pacijentu. Centar za kontinuiranu edukaciju farmaceuta pri Farmaceutskom dru{tvu FBiH }e, zajedno sa Farmaceutskim fakultetom i Farmaceutskom komorom, biti klju~an za vo|enje i koordinaciju edukacije i stru~nog usavr{avanja magistara farmacije
u na{oj zemlji. Kroz edukacione programe, seminare, kurseve,
u~estvovanje u simpozijumima i drugim nau~nim skupovima gdje
se prezentiraju najnovija saznanja i trendovi u struci, farmaceuti
}e imati priliku da kroz planirane aktivnosti CKE aktivno u~estvuju
u u~enju i stru~nom usavr{avanju, biraju edukacione programe
od interesa, koji }e biti bodovani i za koje }e dobiti certifikate.
@elja nam je da stimuli{emo profesionalnu komunikaciju sa pacijentima i kolegama, te saradnju sa Farmaceutskim fakultetima i
Farmaceutskom komorom i time doprinesemo unapredjenju na{e
struke, uz adekvatno pra}enje svjetski prihva}enih standarda u
profesiji i edukaciji. Prema rije~ima velikog Michelangela „Nije
toliko opasno da cilj postavimo previsoko i ne dostignemo ga,
nego je opasno postaviti ga prenisko i tako ga posti}i.”
Na kraju bih `eljela da se zahvalim svim u~esnicima, ~lanovima
Organizacionog odbora, predava~ima, sponzorima, gostima za
postignuti uspjeh Simpozija magistara farmacije FBiH odr`anog
u Sarajevu, ugodno dru`enje, konstruktivne diskusije i mnogo
lijepih trenutaka.
Prema definiciji Internacionalnog udru`enja farmaceuta , FIP (International Pharmaceutical Federation), kontinuirana edukacija i
kontinuirano profesionalno usavr{avanje predstavlja odgovornost
svakog farmaceuta za sistematsko odr`avanje, razvoj i {irenje
znanja, vje{tina i profesionalnog pristupa u struci u cilju osiguraStru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH Vox Pharmaciae
5
Pi{e: mr. ph. spec. Amila [kalji}, Javna Ustanova “Apoteke Sarajevo”
Zaboravljena “MAGISTRALA”
cine, kao {to je dermatologija, pedijatrija i oflamologija potrebni
magistralni lijekovi kao dopuna lije~enja.
Pripisivanje magistralnih lijekova je primjer dobre saradnje
ljekara i apotekara, jer ljekar propisuje ciljani lijek za odre|enog
pacijenta, a apotekar “pravi” taj lijek. Na ovaj na~in i apotekar i
ljekar svom znanju dodaju i prakti~nu vje{tinu i kreativnost. Pacijent koji dobije magistralni lijek propisan i “napravljen” upravo
za njega i njegovu bolest ima}e i poseban osje~aj brige koje mu
ukazuju njegov ljekar i apoteka U magistralnoj recepturi terapijski interes pacijenta se ovdje pokazuje u prilagodljivosti doze
lijeka, prilagodljivosti oblika lijeka, prilagodljivosti koli~ine lijeka i
mogu}nosti kombiniranja. Ako je taj magistralni lijek jeftiniji od
sli~nih gotovih lijekova posti`e se glavni cilj racionalne farmakoterapije: pravi lijek, za pravu dijagnozu, u pravoj koncentraciji,
dobre cijene. Socio-ekonomska prednost magistralnih lijekova
je da su oni zamjena za lijekove koji vi{e nisu registrovani, za
nedostupne lijekove i kod individualnog doziranja.
Kada sam na po~etku svoje profesionalne karijere po~ela raditi
u apoteci ono {to me je najvi{e fasciniralo bila je izrada magistralnih lijekova. Moja majka mi je i sugerisala da upi{em neki
“zanatski fakultet”, a farmacija je bila, za mene idealna kombinacija teorije i prakse. Laboratorija sa svojim specifi~nim mirisom, precizne vage i digestor, mnogobrojne stojnice, tarionici,
menzure- svre je ovo ~inilo jedan poseban svijet. Ja sam voljela
praviti oralne sirupe, kapi na nos, te~ne pudere, kreme i paste. A
tek izrada kapi za o~i u sterilnoj komori, to mi je bila “poslastica”.
I u toku rata na{a vje{tina izrade magistralnih lijekova se pokazala itekako va`na i korisna. U ovim vanrednim okolnostima
jo{ vi{e i bolje smo iskoristili svoje znanje i iskustvo pravljenja
magistralnih lijekova.
[ta je sa magistralnom recepturom danas? Na `alost sve manje
i manje je zastupljena u svakodnevnom apotekarskom radu.
Razvoj farmaceutske industrije utjecao je na to da je u dana{nje
vrijeme o~ita prevlast gotovih lijekova nad magistralnim pripravcima. Ali treba znati da su u odre|enim specijalnim granama medi-
6
Vox Pharmaciae Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH
U Evropi i Americi sve se vi{e poti}e i razvija izrada magisralnih pripravaka, prilago|enih doza i oblika za potrebe pojedinih bolesnika.
Na{e apoteke zadovoljavaju osnovne zahtjeve za odgovornu izradu
magistralnih lijekova - imaju potreban prostor, opremu i educirane
magistre farmacije te mogu udovoljiti zahtjevima pacijenata. Izrada magistralnih pripravaka u apotekama izvan gradskih sredina
je tako|e vrlo va`na jer ona podi`e nivo apotekaske usluge i pridonosi uspje{nosti poslovanja i zadovoljstva pacijenata.
Budu}nost magistralnih pripravaka umnogome ovisi o promjenama
u legislativi, na primjer u Pravilima dobre apotekarske prakse treba
postaviti standarde za ovo podru~je. Apotekari kao stru~njaci u tom
podru~ju trebaju potaknuti promjene u zakonodavstvu i u~initi sve
da se magistralni i galenski pripravci “vrate” u apoteke.
Zbog svega napisanog iskreno pozdravljam odluku Farmaceutskog dru{tva FBiH da organizuje simpozij sa temom “Magistralna receptura - ju~er, danas, sutra”. (Sarajevo, 6.-7. maj
2011 godine).
Sigurna sam da }e ovaj skup pokazati veliku zainteresovanost
za ovu temu i da izrada magistralnih pripravaka ima budu}nost u
Bosni i Hercegovini.
Pi{e: Prim. mr. ph. Enisa Salihefendi}, Predsjednica sekcije bolni~kih farmaceuta
Farmaceut u onkologiji
Dana 16.04.2011.godine sa po~etkom u 9 i 30 sati u prostorijama Op}e bolnice “Prim.dr.Abdulah Naka{“ odr`an je jednodnevni
sastanak na temu „Farmaceut u onkologiji“. Organizator skupa bila je Sekcija bolni~kih farmaceuta BiH, koja radi u okviru
farmaceutskih dru{tava FBiH i RS. Pokrovitelji skupa bili su: Zavod
zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, Ministarstvo zdravstva FBiH i Ministarstvo zdravlja RS, a odr`avanje skupa sponzorisala
je farmaceutska kompanija Roche.
greb i predsjednik Dru{tva za internisti~ku onkologiju Hrvatskog
lije~ni~kog zbora, voditelj kolegija, „Onkolo{ko ljekarni{tvo“
na specijalisti~kom studiju Farmaceutsko-biokemijski fakultet
Sveu~ili{ta u Zagrebu, mr.sci.Ljiljana Petrovi}, glavni onkolo{ki
farmaceut u Queen Elizabeth Hospital – London, te mag.pharm.
Vi{nja Kopecki iz Op}e `upanijske bolnice Po`ega.
Cilj sastanka je uklju~ivanje farmaceuta u farmakolo{kom lije~enju
onkolo{kih pacijenata kao ravnopravnog ~lana onkolo{kog tima
u medicinskim ustanovama u BiH. Da bi to postigli, neophodno
je napraviti odre|ene izmjene u dodiplomskoj nastavi farmaceutskih fakulteta u BiH {to podrazumjeva uvo|enje novih predmeta u
sistem nastave; u ovom slu~aju predmet onkolo{ka farmacija. Sve
to mora pratiti zakonska legislativa koja se odnosi na ovu oblast.
Skupu se obratio ministar zdravstva Federacije BiH, te predstavnik Ministarstva zdravstva Republike Srpske, Br~ko distrikta i Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH,
kao i direktori bolnica iz Tuzle, Zenice i Sarajeva. Skupom je
moderirala kolegica dr.sc. Vesna Pavlica mag.pharm. iz Klinike
za tumore, Klini~kog bolni~kog centra „Sestre milosrdnice“,
Zagreb, voditeljica ljekarne, koja je i povjerenica ESOP-a za
razvoj onkolo{kog ljekarni{tva u zemljama Jugoisto~ne Evrope
i kolegice-predstavnice ESOP-a iz BiH mr.ph. Dubravka Aleksi},
spec. iz KCUS i mr.ph.sci.Tijana Marinkovi} iz KC Banja Luka.
Skup su svojim prisustvom uveli~ali: Predsjednik ESOP-a (European Society of Oncology Pharmacy-Evropska asocijacija za
onkolo{ku farmaciju) gdin. Klaus Meier, prof.dr.Damir Vrbanec,
pro~elnik Zavoda za internisti~ku onkologiju KBC Rebro – Za-
Uokviru skupa odr`an je i okrugli stol na temu „Stalna edukacija
na podru~ju onkolo{kog ljekarni{tva“ u ~ijem radu su aktivno
participirali svi u~esnici, a u okviru kojeg su podjeljena iskustva
sa podru~ja edukacije iz oblasti onkolo{ke farmacije, koja je kao
takva uvedena u obliku specijalisti~kog studija na Farmaceutskobiokemijskom fakultetu u Zagrebu. Sprovedena je anketa o stanju onkolo{ke farmacije me|u pristunim kolegicama i kolegama iz
bolni~kih apoteka u BiH, a koja }e poslu`iti za analizu trenutne
situcije i planova za budu}e aktivnosti. Svi prisutni predstavnici
vlasti, fondova i me|unarodnih asocijacija dali su maksimalnu
podr{ku obzirom da mogu uticati na promjene kako u smislu zakonske legislative, edukacije, dovoljnog broja zaposlenih magistara farmacije u zdravstvenim ustanovama i op}enito promjenjene
uloge farmaceuta u zdravstvu.
Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH Vox Pharmaciae
7
Pi{e: Dubravka Aleksi}-Jovanovi}, Katica Mi{i}, Ne`la Terzi}, Tijana Marinkovi}, Vesna Dragi~evi},
Farmaceut u onkologiji –
pregled trenutne situacije
Farmaceut u onkologiji, odnosno u onkolo{koj farmaciji, u Bosni i
Hercegovini je relativno novina. Onkolo{ka farmacija u BiH je na
nultoj ta~ki (za sada) za razliku od onkologije koja je u na{oj zemlji slobodno mo`emo re}i na svjetskom nivou. Farmaceuti u BiH
u dodiplomskoj, pa ni u postdiplomskoj nastavi nisu educirani za
ovaj vrlo bitan segment farmacije. Veliki pomak koji je ura|en je taj
{to smo postali ~lanovi ESOP-a (Evropskog udru`enja onkolo{kih
farmaceuta) od januara 2010 godine. Zna~i ~eka nas veliki
posao.
Biti onkolo{ki farmaceut je vrlo zahtjevan i odgovoran posao.
Obzirom na ~injeni~no stanje kakvo je sada prisutno u svim
klini~kim centrima i bolnicama koje imaju odjele onkologije, neke
radikalne promjene }e se morati desiti. Konstantna edukacija je
osnova svega, farmacija je nauka koja se stalno razvija, stalno
mijenja , unaprje|uje, razvijaju se nove generacije lijekova, te`i
se ka genskoj terapiji, nove tehnologije, nova aparatura, zato se
i mi bolni~ki farmaceuti moramo razvijati u svom segmentu. Promjene se ne mogu desiti preko no}i, za to je potrebno vrijeme,
8
Vox Pharmaciae Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH
naravno i finansisijska sredstva za nabavku opreme. Obzirom, da
mi je du`nost da iznesem sada{nju situaciju u pogledu nabavke,
distribucije i pripreme citostatika, u kratkim crtama }u iznijeti
situaciju u cijeloj BiH, obzirom da je situacija vrlo sli~na. Finansiranje, nabavku i distribuciju citostatskih lijekova u Federaciji BiH
vr{i Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja federacije BiH
za vremenski period od jedne godine, u RS Fond zdravstvenog
osiguranja RS za vremenski period od dvije godine, u Distriktu
Br~ko finansiranje i nabavku snosi Op{ta bolnica.
U Federaciji plan potreba za period od dva mjeseca, {alju bolnice (klinike koje koriste citostatike i bolni~ke apoteke svih
centara koji koriste citostatsku terapiju, ima ih ukupno 6 u
FBIH), Fondu zdravsvenog osiguranja Federacije BIH koji dalje
narud`be {alju dobavlja~ima. Dobavlja~i sukcesivno (mjese~ne
potrebe) isporu~uju u bolni~ke apoteke koje citostatike propisno
skladi{te, izolovano od ostalih lijekova, u Zenici npr. direktno prima i skladi{ti u Slu`bi za onkolo{ke bolesti, zbog udaljenosti
centralne apoteke i slu`be za onkologiju kako bi se smanjio rizik
od mogu}eg loma izrazito otrovnih-opasnih lijekova). Prijem vr{e
magistar farmacije i farmaceutski tehni~ar. Iz bolni~kih apoteka,
citostatski lijekovi se distribuiraju na Klinike u skladu sa potrebama istih, na recepte, koje izdaje farmaceut i priprema farm.
tehni~ar. Zbog dislociranosti pojedinih Klinika u Sarajevu i Tuzli i
velikog broja pacijenata na dnevnim terapijama, citostatici se ne
izdaju pojedina~no po pacijentu, nego sedmi~ne potrebe.
Pripremanje parenteralne citostatske terapije, otapanje citostatika vr{i se u za to posebno prilago|enim prostorijama u komorama sa laminarni protokom zraka ili digestorima. (U Sarajevu
na svim Klinikama posebno, ostali na Klinikama za onkologiju,
slu`bama za onkologiju). Uglavnom pripremu i otapanje obavljaju
farmacet. tehni~ari ili medcinske sestre posebno za to obu~eni.
U pripremu kemoterapije nije uklju~en farmaceut. U RS nakom
potpisivanja ugovora sa dobavlja~ima, lijekovi se sukcesivno
(jednom mjese~no) isporu~uju u Apoteku KC-a, na osnovu dvo ili
tromjese~nih narud`bi. Narud`be za citostatske lijekve formiraju
zajedno nacionalni kordinator za maligne bolesti i farmaceuti Apoteke KC-a u Klini~km centru Banja Luka, dok se za ostale bolnice
narud`be lijekova formira nacionalni koordinator na zahtjeve svake bolnice. Sve narud`be se jednom u tri mjeseca proslije|uju u
FZO, a odatle ka dobavlja~ima. Iz bolni~ke apoteke, citotoksi~ni
lijekovi se izdaju na Klinike i odjele u zavisnosti od potreba istih.
Priprema hemoterapije koja se neposredno aplicira pacijentima
se vr{i na odjelima i u dnevnim bolnicama u komorama sa laminarnim protokom vazduha. Laminarne komore se ne nalaze u
prostorijama ~isto}e vazduha klase B, niti je za{titna oprema koju
nose medicinske sestre adekvatna. U pripremu kemoterapije nije
uklju~en farmaceut. Bolnica u Br~kom ima dnevnu bolnicu za davanje cito-terapije, pri internom odjeljenju. Sve citostatike, koji se
aplikuju u bolnici nabavlja, skladi{ti i izdaje bolni~ka apoteka, na
osnovu zahtjeva sa hemoterapije. Na osnovu odluke konzilija, koji
~ine spoljni saradnici specijalisti i bolni~ki ljekari, odgovorna sestra pi{e zahtjev ka apoteci o nabavci tra`enih citostatika. Ve}inu
istih apoteka uglavnom ima na lageru. Nabavka se obavlja putem
tendera, odvojeno od ostalih lijekova. Prima ih bolni~ka apoteka.
Odla`u se u odvojenu policu u apoteci, te su fizi~ki odvojeni od
ostalih lijekova. Izdavanje se vr{i samo na trebovanje hemoterapije. Priprema citostatika za neposrednu primjenu vr{i se na odjelu
u zasebnoj sobi sa digestorom, od strane edukovanih medicinskih
sestara, u odgovaraju}oj opremi. Bolni~ke apoteke su u stalnoj
komunikaciji sa ljekarima i sestrama, ~ak negdje u~estvuju u
ljekarskim vizitama i na jutarnjim sastancima, u~estvuju u formiranju farmakoterapijskih protokola za hemo i suportivnu terapiju,
kao i za izradu protokola za lije~enje infekcija kod onkolo{kih pacijenata. Svjesni smo da je ovo jedan slo`en proces za ~iji uspjeh
je potrebno da se slo`i cijeli niz predpostavki, ali je bitno da smo
ga prepoznali. Sigurna sam da }e nam ovaj sastanak donijeti donijeti da ubrzamo sve procese kvalitetnog i propisnog zbrinjavanja
onkolo{ko-hematolo{kih pacijenata, koji ce rezulirati sigurnom terapijom za pacijente i bezbjednim postupcima za profesionalce koj
rade na pripremi te terapije. Neophodno je obezbjediti kontinuirno
snabdjevanje jednokrantne opreme u slu~aju nezgode i medicinskog potro{nog sigurnosnog materijala.
Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH Vox Pharmaciae
9
Pi{e: dr. med sci. Snje`ana Balta, primarijus, spec. epidemiolog
Gripa
Dvadeseto stolje}e karakteriziraju tri velike pandemije i to:
• 1918/1919. – {panska gripa sa 40- 50 miliona umrlih (najvi{e
su obolijevale mla|e dobne skupine – 18 - 40 godina);
• 1957/1958. – azijska gripa sa dva miliona umrlih (najvi{e
oboljelih bilo je me|u djecom);
• 1968/1969. – hongkon{ka gripa sa milion umrlih (bile su zahva}ene sve dobne skupine).
Opasnost od pandemije gripe ponovo je postala aktuelna 1997.
godine u Hong Kongu kada je virus pti~ije gripe (H5N1) zarazio
preko 70% pti~ije populacije. Prema podacima SZO iz 2008.
godine 387 ljudi je oboljelo od ~ega 245 umrlo. Uni{tavanje
cjelokupne populacije peradi vjerovatno je sprije~ilo potencijalnu
pandemiju. Ova pojava tako|er je stavila svijetlo na novi razlog
za zabrinutost – opasnost da pti~iji virusi mogu zaraziti ljude,
direktno, bez doma}ina – posrednika. Ipak, virus gripe H5N1
nije zadovoljio preduslov za pojavu pandemije, a to je prijenos
sa ~ovjeka na ~ovjeka. SZO 11. juna 2009. godine progla{ava
prvu globalnu pandemiju u 21. stolje}u uzrokovanu novim virusom gripe A/H1N1/09 zbog geografskog {irenja bolesti i velike
brzine {irenja, a ne zbog te`ine bolesti. Virus gripe A/H1N1/09
zabilje`en je u 201 zemlji svijeta, dok su smrtni ishodi evidentirani u 146 zemalja. Ukupno je zabilje`eno 18.115 laboratorijski
potvr|enih smrtnih ishoda, {to na ukupan broj svjetske populacije daje stopu mortaliteta od 0,27/100.000 stanovnika.
Pandemija gripe predstavlja globalnu prijetnju sa katastrofalnim posljedicama. Pojavom novih pandemijskih sojeva virusa
sa promijenjenim antigenskim svojstvima na koji populacija nije
imuna, neizbje`no dolazi do globalnog {irenja.
Analizom i evaluacijom epidemiolo{ko – klini~kih pokazatelja ova
pandemija imala je sljede}e karakteristike:
• ve}ina ljudi na ovaj virus nije imala izgra|en imunitet;
• virus nove gripe izazvao je vi{e zaraza od virusa sezonske gripe;
Gripa (influenca) virusno je oboljenje velikog epidemijskog potencijala, koja se rijetko , ali u odre|enim vremenskim intervalima
(10 – 40 godina) javlja u pandemijskom obliku. Rije~ influenca
nau~ni je naziv za gripu, a dolazi od latinske rije~i influentia {to
zna~i utjecaj. Taj naziv dali su Italijani jo{ prije tri stolje}a za
svaku epidemiju zato {to su mislili da je ona nastala zbog utjecaja
nebeskih tijela. Prva pandemija opisana je 1580. godine kada se
epidemija gripe iz Evrope pro{irila u Afriku i Aziju. Od tada do
danas zabilje`eno je preko trideset pandemija gripe.
Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH Vox Pharmaciae
11
• imao je mo} velike brzine {irenja;
• klini~ka slika varirala je od blagih simptoma do te{ke bolesti
koja je nekad rezultirala smr}u;
• simptomatologija je bila sli~na sezonskoj gripi;
• oko 50% hospitaliziranih pacijenata imalo je neku hroni~nu
bolest;
• podjednako su obolijevala oba spola;
• najve}i broj oboljelih zabilje`en je u dobnoj skupini od 24 do
45 godina;
• komplikacijama su sklonija djeca ispod 5 godina starosti,
osobe iznad 65 godina, dijabeti~ari, trudnice, pretile osobe,
sr~ani i plu}ni bolesnici, bolesnici sa malignom neoplazmom,
bubre`ni bolesnici, imunokompromitirane osobe.
10. augusta 2010. godine SZO obavje{tava da je virus gripe A/
H1N1/09 „preselio“ u post – pandemijsko razdoblje. Eksperti
SZO }e i dalje analizirati sve ono {to se desilo u prethodnom periodu i o tome dati stru~no/kona~no mi{ljenje. ^lanovi porodice
Orthomyxoviridae grupe virusa koji napada ki~menjake, uzrokuju
gripu. Virus se sastoji od genetskog materijala – ribonukleinske
kiseline, okru`ene proteinskom ovojnicom i lipidnim omota~em
iz koje izlaze {tapi}i proteina hemaglitinina (HA) i neurominidaze
(NA). Ti proteini pona{aju se kao antigeni izazivaju}i imunu reakciju kod ~ovjeka ili u nekom drugom organizmu. Osim antigenih
svojstava, hemaglutinin omogu}ava virusu da se spoji i napadne
stanicu, a neurominidaza omogu}ava virusu kretanje du` stanice.
Postoji 16 razli~itih subtipova HA (H1-H16) i 9 NA subtipova (N1N9). Oba antigena podlo`na su promjenama koje uslovljvaju pojave epidemija. Te promjene mogu da budu dvojake:
• manja promjena „drift“ u okviru imunolo{kih podtipova i
• krupnije antigene promjene „shift“ koje se javljaju kod virusa
tipa A.
Ovakva antigena struktura i njena dinamika omogu}avaju brze
izmjene i naj~udnija pona{anja virusnih uzro~nika. Zbog toga
gripa pravi stalna iznena|enja i ne mo`e se predvidjeti njeno
12
Vox Pharmaciae Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH
neposredno pona{anje. Zato je epidemiologija gripe veoma
interesantna.
Postoje tri tipa virusa gripe:
1. Tip A najopasniji je, napada mnoge sisare i ptice, dijeli se na
subtipove na osnovu dva povr{inska antigena virusa. Mogu}e
su razli~ite kombinacije gripe A subtipova. Gripa A subtipovi
H1N1, H1N2 i H3N2 trenutno cirkuliraju me|u humanom
populacijom, dok ostali cirkuliraju u `ivotinjskim vrstama.
2. Tip B napada ljude i ptice iako je uobi~ajen u humanoj populaciji. Ovaj tip virusa gripe nije klasificiran u subtipove, ve} u
sojeve. Mo`e da uzrokuje epidemije, ali ne i pandemije.
3. Tip C uzrokuje bla`i oblik bolesti kod ljudi i ne dovodi do
epidemija i pandemija.
Bitno je znati:
• Imunitet prema povr{inskom antigenu, pogotvo prema hemaglutininu, smanjuje vjerovatno}u pojave infekcije i te`ih
oblika bolesti, ukoliko se infekcija javi;
• Antitijela razvijena prema jednom tipu ili subtipu daju
ograni~en ili nikakav imunitet prema drugom tipu ili subtipu
virusa gripe;
• Antitijela razvijena prema jednoj antigenoj varijanti virusa
gripe ne mogu kompletno za{titi protiv nove antigene varijante istog tipa ili subtipa virusa;
• Imunitet stvoren nakon vakcinacije inaktivnim cjepivom kratkotrajan je (6 – 8 mjeseci).
Virus gripe prenosi se kapljicama izba~enim tokom kihanja i/
ili ka{ljanja. Kada osoba udahne virusom ispunjenu kapljicu,
hemaglutinin na povr{ini virusa ve`e se za enzime u sluznici koji
se nalaze u di{nom sistemu. Enzim proteaza re`e hemaglutinin
na pola, {to genetskom materijalu dozvoljava da u|e u stanicu
i po~ne da se razmno`ava. Proteaza je brojna u di{nom i probavnom sistemu, te je zbog toga gripa uzrok bolesti di{nog sistema. Devedesetih godina pro{log stolje}a nau~nici su otkrili da virus mo`e koristiti jo{ jedan enzim (plazmin) kojeg ima svugdje u
tijelu, koji tako|e prepolovi hemaglutinin, te si tako omogu}i napadanje mnogih drugih tkiva. Sezonska epidemija gripe globalni
je javnozdravstveni problem. U Evropi gripa se javlja u redovnim
godi{njim epidemijama tokom hladnih mjeseci godine. Zahva}a
sve zemlje i traje oko ~etiri mjeseca.
[irenju virusa gripe pogoduje urbanizacija i migracije (boravak
ljudi u zatvorenom prostoru, slaba ventilacija i sli~no). Prema podacima SZO tokom tipi~ne epidemije, stopa oboljelih je 5 -15%
op}e populacije odraslih, dok kod osoba pod visokim rizikom
ona se kre}e i do 40, odnosne 50%. Od broja oboljelih, izme|u
3 i 5 miliona slu~ajeva su sa klini~kom slikom te{kih oboljenja.
Oko 20% djece u svijetu svake godine oboli od gripe, a izme|u
250.000 i 500.000 ljudi umre od gripe ili njenih posljedica/komplikacija. Preko 90% smrtnih slu~ajeva povezanih s gripom su
osobe iznad 65 godina starosti.
Gripa je akutna bolest s kratkom inkubacijom i izra`enim simptomima. Nakon {to virus gripe zarazi ~ovjeka, za dan do dva
pojave se prvi simptomi bolesti kao {to su bolovi u gu{i, suhi
ka{alj, za~epljen nos, groznica s temperaturom, bolovi u mi{i}
ima i zglobovima, glavobolja, gubitak apetita i op}a slabost tijela.
Kod djece mogu}i su i simptomi od strane probavnog sistema i
upala srednjeg uha. Kod ve}ine ljudi simptomi slabe nakon dva
do tri dana, a prestaju za sedam dana. Ka{alj i umor mogu da
traju dvije i vi{e sedmica.
Ipak, gripa napada ~itav organizam i njene posljedice ne
zadr`avaju se samo na di{nom sistemu. U sezoni gripe pove}
ani mortalitet posljedica je kako same gripe, tako i upale plu}
a kao njene naj~e{}e komplikacije. Naime, virus gripe sposoban
je da u~ini organizam osjetljivijim na sekundarne bakterijske infekcije uzrokovane naj~e{}e pneumokokom, stafilokokom i hemofilus influence tip b. Ukupan morbiditet i mortalitet u porastu
su, kako zbog obolijevanja zdrave populacije od same gripe, tako
i zbog obolijevanja kardiovaskularnih bolesnika, dijabeti~ara,
astmati~ara i drugih hroni~nih bolesnika kod kojih se pored obolijevanja od gripe javljaju i aktuelizacija, pogor{anje simptoma/
stanja, osnovne bolesti. Posljedice obolijevanja od gripe variraju od godine do godine, {to onemogu}ava procjenu godi{njih
smrtnih slu~ajeva i ekonomske gubitke. Od ve}eg ekonomskog
zna~aja je veliki broj blagih do umjerenih slu~ajeva oboljenja, koji
imaju za posljedicu izostanke s posla, gubitak produktivnosti,
pritisak na zdravstvo, pove}ane zdravstvene tro{kove i sli~no.
Sporadi~ni slu~ajevi oboljenja od gripe javljaju se van sezone s
tim da je incidencija u toplim mjesecima godine vrlo niska. Kod
pojave gripe izvan sezone, vjeruje se da je infekcija uvezena iz
ekvatorskog podru~ja, gdje je gripa prisutna uglavnom tokom
~itave godine i s Ju`ne hemisfere gdje se epidemija poklapa
s ljetnim mjesecima na Sjevernoj hemisferi. Protiv gripe nema
posebnog lijeka. Preporu~eni tretman obi~no se sastoji od odmora i uzimanja mnogo teku}ine i simptomatska terapija. Neki
lijekovi iz grupe antivirotika ubla`avaju simptome bolesti. Vakcinacija je jedina metoda prevencije gripe i njenih komplikacija.
Sve prethodno re~eno ukazuje na neophodnost vakcinacije protiv
gripe kao jedine solidne za{tite od obolijevanja i mogu}ih, pa i
fatalnih komplikacija, te ekonomskih posljedica.
Cjepivo protiv gripe sastoji se od mrtvih virusa gripe ili njihovih
dijelova. Antigeni u cjepivu stimuliraju imunolo{ki sistem da
proizvedu antitijela protiv tog soja, te ga u ranom stadijumu prepoznaju, napadnu i uni{te. Otprilike 5 – 10% cijepljenih osoba
osje}a blage, privremene simptome peckanja na mjestu aplikacije vakcine. Tipi~no cjepivo sadr`i antigene triju sojeva virusa,
dva soja tipa A i jedan soj tipa B, te kod zdravih osoba smanjuje
rizik obolijevanja za 70 – 90“. Po{to je virus gripe podlo`an stalnim promjenama, stoga SZO svake godine, za svaku hemisferu
ponaosob prilago|ava, tj. mijenja sastav cjepiva za nadolaze}u
sezonu. Preporu~uje se godi{nje cijepljenje protiv gripe svim osobama starijim od 65 godina, hroni~nim bolesnicima, osobama s
o{te}enim imunolo{kim sistemom i anemijom.
Za sticanje imuniteta nakon cijepljenja potrebno je najmanje 14
dana, imunitet maksimalno traje dva mjeseca poslije ~ega postepeno opada, ali se na njega mo`e ra~unati tokom ~itave sezone.
Kontraindikacije za vakcinaciju protiv sezonske gripe su:
• visoka febrilnost;
• zarazna oboljenja u akutnoj fazi;
• preosjetljivost na bjelan~evine jaja ili na bilo koji sastojak
cjepiva;
• trudno}a i dojenje nije preporu~ljivo.
Osobe koje iz bilo kojih razloga ne mogu ili ne}e da prime vakcinu
protiv sezonske gripe treba da provode op}e mjere prevencije
koje se sastoje u sljede}em:
• redovno provjetravanje prostorija;
• izbjegavanje mjesta okupljanja ljudi u vrijeme epidemije;
• izbjegavanje oboljelih;
• ku}na izolacija oboljelih;
• za{tita usta maramicom pri kihanju i ka{ljanju;
• op}e higijenske mjere;
• C vitamin i topli negazirani napici.
Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH Vox Pharmaciae
13
Pi{e: Snje`ana Bodnaruk, dipl. iur., Ministarstvo zdravstva FBiH
Zdravstveni radnici i zdravstveni
saradnici - prava i obaveze u Zakonu
o zdravstvenoj za{titi s posebnim
akcentom na pripravni~ki sta`,
stru~ni ispit i specijalizacije
Zakonom o zdravstvenoj za{titi („Slu`bene novine Federacije
BiH“, broj 46/10)(u daljem tekstu: Zakon) reguliraju se prava i
obaveza zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika u sistemu zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine. Zakon regulira i brojna druga krucijalna pitanja koja su od zna~aja za rad
zdravstvenih radnika, ali i zdravstvenih saradnika, kao {to su:
pripravni~ki sta`, na~in njegovog provo|enja i trajanje; polaganje stru~nog ispita; ostvarivanje prava na specijalizaciju i
subspecijalizaciju, kontinuirana edukacija, sa posebnim akcentom na zdravstveni menad`ment na~in njenog provo|enja;
nadle`ni organi za provo|enje pripravni~kog , specijalisti~kog
14
Vox Pharmaciae Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH
i subspecijalisti~kog sta`a, kao i edukacije; pravo i obaveza
udru`ivanja zdravstevnih radnika u strukovna udru`enja, poput
komora koje su samostalne, nezavisne strukovne organizacije
osnovane u cilju za{tite profesionalnih interesa; postupak i na~in
izdavanja odobrenja za rad od nadle`nih komora u oblasti zdravstva (u daljem tekstu: licenca). Nadalje, Zakon utvr|uje i pravo
zdravstvenih radnika na dodjelu po~asnog zvanja primarijus uz
ispunjavanje Zakonom propisanih uvjeta. Zakonom se ure|uje
i pravo zdravstvenih radnika na obavljanje poslova svoje struke u zdravstvenim ustanovama, bez obzira na oblik vlasni{tva,
odnosno privatnoj praksi, te regulira i institut dopunskog rada
zdravstvenih radnika. U Poglavlju Zakona „Zdravstveni radnici i
zdravstveni saradnici” poseban akcent se posve}uje kontinuiranom stru~nom usavr{avanju zdravstvenih radnika i zdravstvenih
saradnika kroz odgovaraju}e oblike edukacije, {to je garancija
kvaliteta zdravstvenih usluga i {to sve skupa treba da rezultira
zdravljem krajnjeg korisnika odnosno zadovoljstvu pacijenta. Poenta se stavlja na potrebu cjelo`ivotnog u~enja u okviru svakog
stru~nog zvanja, evaluaciji i monitoringu ovog u~enja, te s tim
u vezi periodi~nom obnavaljanju licenci koje su dokaz njihove
stru~ne kompeticije i dostignutog nivoa i kvaliteta stru~nog znanja. Navedeno je istovremeno pravo i obaveza svakog zdravstvenog radnika i zdravstvenog saradnika, ali i obaveza poslodavca
kod kojeg su uposleni.
Treba ista}i da je Bosne i Hercegovina sa potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i prudru`ivanju BH EU, pre{la iz faze dobrovoljne harmonizacije svojih propisa u fazu obligatorne harmonizacije svojih propisa sa ACQUIS COMMUNAUTAIRE. S tim u vezi
i Poglavlje „Zdravstveni radnici i zdravstvei saradnici” je regulirano i na osnovu pravnih rje{enje iz slijede}ih me|unarodnih
dokumenta, kao {to su:
Direktiva 2001-19-EC - o izmjenama ranijih direktiva vezanih za
generalni sistem priznavanja profesionalnih kvalifikacija;
1. Directive 78-686-EEC - the recognition of professional qualifications (o priznavanju profesionalnih kvalifikacija);
2. Directive 78-687-EEC - the recognition of professional qualifications (o priznavanju profesionalnih kvalifikacija);
3. Directive 2005-36-EC of the EU Parliament and the Council
- 07-09-05 on the recognition of professional qualifications
(Direktiva Evropskog Parlamenta i Vije}a o priznavanju profesionalnih kvalifikacija);
4. Madridska deklaracija o profesionalnoj autonomiji i samoregulaciji – (Declaration of Madrid on Professional Autonomy
and Self-Regulation, adopted by the 39th World Medical
Assembly, Madrid, Spain, October 1987 and editorially revised at the 170th Council Session, Divonne-les-Bains, France,
May 2005).
Me|utim tek sa dono{enjem niza podzakonskih akata na osnovu Zakona, a u dijelu koji se odnosi na zdravstvene radnike i
zdravstvene saradnike, mo}i }emo sa usaglasiti sa navedenim
evropskim direktivama.
Pojam zdravstvenog radnika i
zdravstvenog saradnika
Saglasno Zakonu zdravstveni radnici su lica koja imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja pru`aju zdravstvenu za{titu stanovni{tvu, uz obavezno
po{tovanje moralnih i eti~kih na~ela zdravstvene struke. Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, stomatolo{kom,
farmaceutskom ili farmaceutsko-biohemijskom fakultetu, fakultetu zdravstvenih studija i srednjim {kolama zdravstvenog
usmjerenja. Novina u odnosu na raniji zakon iz ove oblasti je ta
da smo u zdravstvene radnike uklju~ili i lica sa zavr{enim fakultetom zdravstvenih studija. Naime, u 2002. godini, kantoni su u
okviru svojih propisa o visokom obrazovanju regulirali stru~na
zvanja koja se sti~u na fakultetima zdravstvenih studija odnosno tada{njim visokim zdravstvenim {kolama, kao {to su: dipl.
medicinska sestra-tehni~ar, diplomirani in`injer medicinske radiologije, diplomirani in`injer medicinsko-laboratorijske dijagnostike, diplomirani sanitarni in`injer i diplomirani fizioterapeut. U
to vrijeme, u okviru sektora zdravstva, zakonom iz oblasti zdravstva nisu bila utvr|ena navedena stru~na zvanja koja se sti~u na
fakultetu zdravstvenih studija, te kao takva nisu mogla biti prepoznata ni od strane poslodavaca u sektoru zdravstva, a samim
tim lica sa zavr{enim fakultetima zdravstvenih studija nisu mogli
ostvarivati ni svoja prava na osnovu ste~enog stru~nog zvanja.
Zdravstveni saradnici, saglasno Zakonu, su lica koja nisu
zavr{ila obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a rade u zdravstvenim ustanovama i u~estvuju u dijelu zdravstvene za{tite.
Prava i obaveze zdravstvenih radnika
i zdravstvenih saradnika
U ovom poglavlju utvr|uju se na~elne obaveze za zdravstvene
radnike i zdravstvene saradnike u procesu pru`anja zdravstvene za{tite, a koje se prvenstveno odnose na postupaju prema
Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH Vox Pharmaciae
15
pravilima zdravstvene struke, na na~in da svojim postupcima
ne ugroze `ivot i zdravlje ljudi. Osim toga, zdravstveni radnici i
zdravstveni saradanici su obavezni na uredno, ta~no i blagovremeno vo|enje medicinske dokumentacije i evidencija iz oblasti
zdravstva, te ~uvanje kao profesionalne tajnu svega {to saznaju
o zdravstvenom stanju pacijenta.
U odnosu na raniji zakon, kao novina u ovom zakonu predvi|ena
je mogu}nost da se zdravstveni radnici mogu osigurati od odgovornosti za {tetu koju bi mogli po~initi obavljanjem zdravstvene
djelatnosti. Tako|er, zdravstvena ustanova u kojoj su zaposleni
zdravstveni radnici mo`e se osigurati od odgovornosti za {tetu
koju bi mogli po~initi zdravstveni radnici uposleni u ovoj ustanovi
u obavljanju zdravstvene djelatnosti. Me|utim, ovo je predvi|eno
samo kao mogu}nost, {to zna~i da nema obavezuju}i karakter.
Nismo predvidjeli da osiguranje od odgovornosti za navedenu
{tetu bude obligatorno, iz prostog razloga {to bi za ovo trebalo
anga`irati znatna finansijska sredstva u bud`etima u Federaciji. Tako|er, sredstva zavoda zdravstvenog osiguranja u koja se
alociraju prikupljeni doprinosa za zdravstevno osiguranje, ne bi
se mogla koristiti za ove namjene, jer su to sredstva osiguranika
koja su namjenjena isklju~ivo za pru`anje zdravstvene za{tite,
ali ne i pokrivanje eventualne dokazane {tete nastale prilikom
pru`anja zdravstevnih usluga. Naravno, ovo pitanje zavrje|uje
posebnu pa`nju i potrebu iznala`enja finansijskih sredstava za
ove namjene, naro~ito u uvjetima implementiranja Zakona o pravima, obavezma i odgovornostima pacijenata („Slu`bene novine
Federacije BiH“, broj 40/10).
Poseban akcent u Zakonu se stavlja na pravo i obavezu stru~nog
usavr{avanja zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika,
radi odr`avanja i unapre|enja kvaliteta zdravstvene za{tite. Plan
i program posebnih oblika stru~nog usavr{avanja zdravstvenih
radnika i zdravstvenih saradnika propisuje pravilnikom federalni
ministar zdravstva. Bitno je ista}i da }e se na prava i obaveze zdravstvenih radnika, te druga pitanja u vezi sa obavljanjem
djelatnosti zdravstvenih radnika, a koja nisu ure|ena ovim zakonom, primjenjivati odredbe posebnih zakona o profesijama u
zdravstvu. U tom smislu isti~emo da je donijet Zakon o apotekarskoj djelatnosti („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj 40/10)
koji reguli{e prava i obaveze apotekarskih radnika.
Pripravni~ki sta` i stru~ni ispit
Zdravstveni radnici su nakon zavr{enog fakulteta odnosno srednje {kole zdravstvenog usmjerenja du`ni obaviti pripravni~ki
16
Vox Pharmaciae Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH
sta` u ovla{tenim zdravstvenim ustanovama odnosno privatnoj
praksi u trajanju od {est mjeseci. Pripravni~ki sta` je organizirani oblik stru~nog osposobljavanja zdravstvenih radnika za
samostalan rad koji se obavlja pod nadzorom. Izuzetno, doktori medicine, doktori stomatologije, magistri farmacije i
lica sa zavr{enim fakultetom zdravstvenih studija, koji su
zavr{ili studij po bolonjskom procesu, nisu du`ni obaviti
pripravni~ki sta`, ve} odmah mogu pristupiti polaganju
stru~nog ispita. Ovo iz razloga jer se ovim uskla|ujemo sa bolonjskim procesom studiranja na ovim fakultetima, a navedeno
je i usagla{en prijedlog fakulteta zdravstvenog usmjerenja u
Federaciji.
Bli`e odredbe o obavljanju pripravni~kog sta`a i stru~nom
ispitu zdravstvenih ranika ure|ene su Pravilnikom o
pripravni~kom sta`u i stru~nom ispitu zdravstvenih radnika („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj 6/11). Navedeni
pravilnik je stupio na snagu 17.02.2011. godine.
Saglasno odredbi ~lana 241. Zakona, a u vezi sa ~lanom 29. citiranog Pravilnika, pripravnik koji je po~eo obavljati pripravni~ki
sta` prema propisima koji su va`ili u Federaciji, prije stupanja
na snagu zakona i ovog pravilnika, isti mo`e obaviti po programskim cjelinama iz novog federalnog pravilnika, ako je ta za njega
povoljnije.
Posebno isti~emo da je ~lanom 27. Pravilnika predvi|eno da
zdravstveni radnici koji su fakultet zdravstvenog usmjerenja
zavr{ili po bolonjskom procesu i u okviru tog studija obavili
stru~nu praksu, a koja je podudarna sa planom i programom pripravni~kog sta`a utvr|enim ovim pravilnikom, ne
obavljaju pripravni~ki sta`, ve} odmah pristupaju polaganju
stru~nog ispita. U praksi je ~est slu~aj da nam zdravstveni radnici koji su zavr{ili fakultet zdravstvenog usmjerenja
po bolonjskom procesu, ve} dostavljaju potvrde izdate od
fakulteta zdravstvenog usmjeranja, a u kojim se potvr|uje
da je obavljena stru~na praksa u dodiplomskoj bolonjskoj
nastavi, koja je identi~na pripravni~komn sta`u utvr|enom
ovim pravilnikom, {to je nonsens. Prvenstveno iz razloga,
jer je ovaj pravilnik stupio na snagu tek 17.02.2011. godine,
te saglasno istom fakulteti zdravstvenog usmjeranja tek
trebaju uskladiti nivo i obim stru~ne prakse u dodiplomskoj
nastavi sa odredbama ovog pravilnika.
Pripravni~ki sta` se mo`e obavljati zasnivanjem radnog odnosa na odre|eno vrijeme radi obavljanja pripravni~kog sta`a ili u
obliku volontiranja. Zdravstvene ustanove obavezne su primati
zdravstvene radnike na pripravni~ki sta` prema kriterijima koje }
e odrediti federalni ministar zdravstva. Tako|er, dozvoljeno je da
se pripravni~ki sta` ili njegov dio mo`e obavljati kod zdravstvenog radnika visoke stru~ne spreme koji obavlja privatnu praksu
najmanje pet godina, prema kriterijima koje }e odrediti federalni
ministar. Bitno je ista}i da Zakon ne propisuje obavezu obavljanja pripravni~kog sta`a i polaganja stru~nog ispita za zdravstvene saradnike.
Specijalizacije i subspecijalizacije
Kada je rije~ o specijalizacijama odnosno subspecijalizacijama
Zakon predvi|a mogu}nost da se iste mogu odobravati i zdravstvenim radnicima i zdravstvenim saradnicima VSS. Do sada
zdravstveni saradanici nisu mogli ostvariti pravo na dodjelu
specijalizacije odnosno subspecijalizacije, mada je za tim vladala
potreba. Npr. odavno dipl. fizi~ari uposleni u zdravstvenim ustanovama koje pru`aju usluge radioterapije tra`e uvo|enje specijalizacije iz medicinske fizike, dipl. psiholozi uposleni u zdravstvenim ustanovama koje obavljaju djelatnost za{tite mentalnog
zdravlja tra`e uvo|enje specijalizacije iz klini~ke psihologije i dr.
S tim uvezi, prema novom Zakonu specijalizacija se mo`e odobriti i zdravstvenom radniku i zdravstvenom saradniku koji ima
izdatu licencu (va`i samo za zdravstvene radnike), te koji je u
stalnom radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi ili privatnoj
praksi ili radi kod zdravstvenog radnika VSS privatne prakse, a
koji dodjeljuju specijalizaciju i ima najmanje godinu dana radnog
iskustva u struci nakon polo`enog stru~nog ispita. U odnosu na
raniji Zakon izba~ena je dobna granica od 35 godina za dodjelu
specijalizacije. Dodjela ovih specijalizacija uvjetovana je prethodnim odobrenjem plana specijalizacija od strane Federalnog
ministarstva zdravstva, a na prijedlog kantonalnih ministarstava zdravstva. Novina u odnosu na raniji Zakon je decidno reguliranje da na prijedlog plana specijalizacije i subspecijalizacija
za podru~je kantona, kantonalno ministarstvo zdravstva mora
dobiti mi{ljenje, ne samo zavoda za javno zdravstvo kantona,
ve} i zavoda zdravstvenog osiguranja kantona, koji mora ista}i
da li je mogu}e navedeni prijedlog plana i finansirati u njegovoj
implementaciji.
Tako|er, predvi|eno je da se specijalizacija odnosno subspecijalizacija mo`e odobriti i zdravstvenom radniku i zdravstvenom saradniku, a za potrebe nadle`nog ministarstva zdravstva, dr`avnog
odnosno federalnog ministarstva ili tijela dr`avne i federalne
uprave, fakulteta zdravstvenog usmjerenja, nau~noistra`iva~kih
pravnih lica, pravnih lica koja obavljaju proizvodnju i promet li-
jekova i medicinskih sredstava, te zavoda zdravstvenog osiguranja, {to do sada nije bilo regulirano ranijim zakonom iz ove
oblasti. Odobravanje ovih specijalizacija nije uvjetovano planom
specijalizacija koje odobrava Federalno ministarstvo zdravstva
za zdravstvene ustanove na podru~ju kantona.
Specijalizacije i subspecijalizacije obavljaju se na fakultetima
zdravstvenog usmjerenja i u ovla{tenim zdravstvenim ustanovama. Pravilnikom federalnog ministra zdravstva bli`e se odre|uju
sva pitanja koja su od zna~aja za obavljanje specijalizacija i subspecijalizacija. Izuzetno, u subspecijalisti~ki sta` mo`e se priznati vrijeme provedeno na postdiplomskom studiju, u cijelosti
ili djelimi~no, ako program ovog studija odgovara programu subspecijalizacije. Me|utim, ~lanom 242. Zakona je predvi|eno da
}e primjena ove odredbe biti temporalnog karaktera, {to zna~i
da }e se primjenjivati do uvo|enja doktorantskog studija na fakultetu zdravstvenog usmjerenja.
U ovom poglavlju posebno smo predvidjeli i na~in priznavanja specijalisti~kog sta`a obavljenog u inostranstvu, kao i
specijalisti~kog ispita polo`enog u inostranstvu. Bli`e odredbe
o ovom }e biti ure|ene pravilnikom federalnog ministra zdravstva. Do dono{enja navedenog pravilnika, i dalje je u primjeni
je Pravilnik o uslovima i postupku priznavanja pripravni~kog odnosno specijalizantskog sta`a obavljenog izvan teritorija Federacije Bosne i Hercegovine odnosno izvan Bosne i Hercegovine
(„Slu`bene novine Federacije BiH”, broj 53/01, 58/02, 7/04);
Pre~i{}eni tekst - 1/05 , 7/08 i 41/10).
Specijalisti~ki sta` i polo`en specijalisti~ki ispit u Republici Srpskoj vrijedi u pravnom saobra}aju u Federaciji na osnovu propisa
o javnim ispravama, te ne podlije`u postupku priznavanja.
I u ovom zakonu dozvoljeno je stranim dr`avljanima da mogu
specijalizirati u Federaciji, a kako je to bilo predvi|eno i u va`e}
em Zakonu. Novina je da se pravilnikom federalnog ministra
zdravstva bli`e ure|uje na~in i postupak odobravanja specijalizacija odnosno subspecijalizacija stranim dr`avljanima {to do
sada nije bio slu~aj.
Isti~emo da smo odredbom ~lana 160. Zakona dali mogu}
nost i dr`avljanima BiH, sa prebivali{tem na teritoriji Federacije, da mogu na li~ni zahtjev zatra`iti od Federalnog
ministarstva zdravstva odobrenje specijalizacije odnosno subspecijalizacije, a kako je to do sada bilo omogu}eno
stranim dr`avljanima, odnosno BiH dr`avljanima koji su imali
dvojna dr`avljanstva. Dosada{njim pravnim rje{enjima bili su
Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH Vox Pharmaciae
17
o{te}eni BiH dr`avljani koji nisu imali dvojno dr`avljanstvo, te
nisu imali ostvariti ove pogodnosti. Naravno, treba ista}i da }
e tro{kove obavljanja specijalizantskog odnosno subspecijalizantskog sta`a, kao i polaganja specijalisti~kog odnosno
subspecijalisti~kog ispita morati snositi podnositelji zahtjeva
li~no koji po ovom osnovu tra`e specijalizaciju odnosno subspecijalizaciju. Pravilnik o na~inu i postupku odobravanja specijalizacija odnosno subspecijalizacija dr`avljanima Bosne
i Hercegovine na li~ni zahtjev objavljen je u „Slu`benim novinama Federacije BiH“ broj 68/10 od 20.10.2010. godine.
Pravilnikom je predvi|eno da dr`avljani Bosne i Hercegovine, s
prebivali{tem na teritoriju Federacije, a koji imaju stru~no zvanje
zdravstvenog radnika s visokom stru~nom spremom, mogu na
li~ni zahtjev zatra`iti od Federalnog ministarstva zdravstva odobrenje specijalizacije odnosno subspecijalizacije, pri ~emu sami
snose tro{kove specijalizantskog odnosno subspecijalizantskog sta`a, kao i tro{kove polaganja specijalisti~kog odnosno
subspecijalisti~kog ispita, a navedeni (sub)specijalizanti moraju
imati zavr{en fakultet zdravstvenog usmjerenja, polo`en stru~ni
ispit u svom stru~nom zvanju, godinu dana radnog sta`a u struci, poznavanje jednog stranog jezika, te osigurano pla}anje svih
tro{kova specijalizantskog odnosno subspecijalizantskog sta`a
i polaganja specijalisti~kog odnosno subspecijalisti~kog ispita
(~l. 2. Pravilnika). Zdravstveni radnik uz zahtjev za odobrenje
(sub)specijalizacije mora prilo`iti: dokaz o ispunjavanju uvjeta
dr`avljanstva Bosne i Hercegovine, kao i uvjeta prebivali{ta u Federaciji; diplomu o zavr{enom fakultetu zdravstvenog usmjerenja; uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu; dokaz o godini dana
radnog sta`a u struci; potvrdu o poznavanju jednog stranog jezika; saglasnost zdravstvene ustanove odnosno fakulteta zdravstvenog usmjerenja u kojem }e se obaviti specijalisti~ki odnosno
subspecijalisti~ki sta`, uz nazna~enje datuma po~etka obavljanja
specijalisti~kog odnosno subspecijalisti~kog sta`a u toj ustanovi; dokaz o osiguranom pla}anju svih tro{kova specijalizantskog
odnosno subspecijalizantskog sta`a i polaganju specijalisti~kog
odnosno subspecijalisti~kog ispita; dokaz o uplati specijalizacije
odnosno subspecijalizacije; dokaz o uplati federalne takse (~l. 3.
Pravilnika). Iznos tro{kova za obavljanje specijalizantskog odnosno subspecijalizantskog sta`a, kao i iznos tro{kova polaganja
specijalisti~kog odnosno subspecijalisti~kog ispita, utvr|uje se
rje{enjima federalnog ministra zdravstva (~l. 4. Pravilnika).
Slijedom svojih nadle`nosti iz ~lana 4. stav 1. istog Pravilnika,
federalni ministar zdravstva donio je Rje{enje o tro{kovima
obavljanja specijalizacija i subspecijalizacija dr`avljana Bosne i
Hercegovine na li~ni zahtjev, broj 01-37-7012/10 od 12.11.2010.
godine. Navedenim Rje{enjem utvr|eno je da tro{kovi obavljanja
18
Vox Pharmaciae Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH
specijalizantskog odnosno subspecijalizantskog sta`a, saglasno
citiranom Pravilniku, iznose 9.600,00 KM, koje je mogu}e platiti
u dvije tran{e: prvu tran{u od 50% sredstava prilikom dono{enja
rje{enja o odobravanju specijalizacije odnosno subspecijalizacije u iznosu od 4.800,00 KM, a preostala sredstva u iznosu od
4.800,00 KM u zavr{noj godini specijalizantskog odnosno subspecijalizantskog sta`a. Od upla}enih sredstava iznos od 70%
(6.720,00 KM, odnosno dva puta po 3.360,00 KM transferi{e
se zdravstvenoj ustanovi odnosno fakultetu zdravstvenog
usmjerenja gdje }e zdravstveni radnik obavljati specijalizaciju
odnosno subspecijalizaciju, a ostatak od 30% upla}enih sredstava (2.880,00 KM, odnosno dva puta po 1.440,00 KM) ostaje
na Jedinstvenom ra~unu Trezora Federacije BiH kao prihod od
pru`anja javnih usluga - Prihod od vlastite djelatnosti Federalnog
ministarstva zdravstva. Tro{kovi polaganja specijalisti~kog odnosno subspecijalisti~kog ispita, saglasno citiranom Pravilniku,
iznose 1.000,00 KM i iste pla}a podnosilac zahtjeva, na na~in i
po postupku koji je utvr|en Rje{enjem ovog ministarstva broj
01-37-3066/09 od 03.03.2009. godine.
Pravilnik o specijalizacijama i subspecijalizacijama doktora medicine, doktora stomatologije i magistara farmacije objavljen je u „Slu`benim novinama Feedracije BiH“,
broj 6/11 od 9.02.2011. godine i isti je stupio na snagu
17.02.2011. godine. Obzirom da su ustanovljene gre{ke u
objavljenom planu i programu specijalizacija i subspecijalizacija, uz ovaj pravilnika, sa~injen je Pravilnik o izmjenama
i dopunama Pravilnika o specijalizacijama i subspecijalizacijama doktora medicine, doktora stomatologije i magistara farmacije ~ija se objava o~ekuje u „Slu`benim novinama
Federacije BiH“.
Navedenim pravilnikom utvr|uju se grane specijalizacija i subspecijalizacija; trajanje plana i programa specijalizacija i subspecijalizacija za doktore medicine, doktore stomatologije i
magistre farmacije; kriteriji za prijem specijalizanata odnosno
subspecijalizanata; uvjeti za zdravstvene ustanove i fakultete
zdravstvenog usmjerenja u kojima se obavlja specijalizantski odnosno subspecijalizantski sta`, kao i postupak njihove verifikacije; na~in obavljanja specijalizantskog odnosno subspecijalizantskog sta`a; uvjetima za obavljanje specijalizantskog odnosno
subspecijalizantskog sta`a u inostranstvu; na~in sa~injavanja
liste ispitiva~a za specijalisti~ke i subspecijalisti~ke ispite; polaganje specijalisti~kog odnosno subspecijalisti~kog ispita; na~in i
postupak priznavanja vremena provedenog na postdiplomskom
studiju u subspecijalizaciju, kao i tro{kovi obavljanja specijalizantskog odnosno subspecijalizantskog sta`a.
Pi{e: mr. sci. Midhat Vehabovi} mr. ph. spec.
Krivotvoreni lijekovi – skrivena opasnost
Retrospektiva
Po~etkom 2004. u Sarajevu je odr`ana, me|unarodna Konferencija pod nazivom “Farmacija: od edukacije do profesionalnog
`ivota” u organizacija Farmaceutskog fakulteta, Univerziteta Sarajevo. Tom prilikom sam odr`ao predavanje na temu “Krivotvoreni lijekovi”. U tom trenutku, najvi{e se ovom problematikom
bavila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO; krivotvorenje
je prvi put spomenuto na Konferenciji WHO odr`anoj u Nairobiju, Kenija; 1985.), u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama (SAD)
se stidljivo govorilo o ovome (FDA, Ameri~ka agencija za hranu
i lijekove, zapo~ela je 73 istrage o krivotvorenim lijekovima od
oktobra 1996. do juna 2003.), dok se na prostoru EU i Evrope u
cjelini, ~inilo da se ni{ta ne de{ava tj. da je ovaj prostor imun na
doga|anja u ostatku svijeta. Podaci su u tom periodu govorili da
je prodaja lijekova putem maloprodaje godi{nje iznosila oko 300
milijardi US$, da se na razvoj i istra`ivanje novog lijeka tro{lilo
oko 900 miliona US$ (ukupno oko 45 milijardi US$). Dana{nji
podaci govore da je godi{nji promet preko 700 milijardi US$, a da
se na razvoj novog lijeka tro{i oko 1,3 milijarde US$. Podaci WHO
ukazuju da je promet krivotrovenim lijekovima “konstantan” –
oko 10% ukupnog prometa lijekova. Razlika je o~ita u apsolutnim
vrijednostima – novcu. To je prije 7 godina bilo oko 30 a danas
oko 70 milijardi US$!!
20
Vox Pharmaciae Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH
Krivotvorenje lijekova – samo problem zemalja
u razvoju?
Profit koji se ostvari na falsifikatima lijekova koji idu na recepte, mo`e biti visok kao i zarada na narkoticima, ali se organizirani kriminal suo~ava s manje rizika rade}i sa krivotvorenim
lijekovima nego u polju nelegalnih droga. Proizvo|a~i falsifikovanih farmaceutskih proizvoda sve vi{e postaju sofisticiraniji,
razvijaju}i me|unarodne mre`e za distribuciju svojih proizvoda.
Kriminalci vode veoma sofisticirane operacije koriste}i prednost
“rupa” u grani~nim prijelazima te nedostacima u nacionalnoj i
me|unarodnoj legislativi. O~igledno je da je krivotvorenje lijekova veoma unosan posao zbog visoke potra`nje, a malih tro{kova
proizvodnje. Ubita~na kombinacija potra`nje za jeftinim lijekovima i velikim profitnim mar`ama ~ini krivotvorene lijekove neodoljivo privla~nim za pohlepne kriminalce. Svjetska kriza, koja se
odra`ava i na krajnje potro{a}e lijekova, a pogotovo na bud`ete
tj.dr`avne prora~une namjenjene za izdvajanje za zdravstvo,
otvorili su dodatan prostor da se {irim narodnim masama, na
razli~ite na~ine, nude substandardni i krivotvoreni lijekovi.
Niti jedna dr`ava nije imuna na prijetnju od krivotvorenih lijekova, ali najvi{e pate one koje imaju slabo regulisana farmaceutska tr`i{ta. Kvalitet, sigurnost i efikasnost kako uvezenih, tako
i lokalno proizvedenih lijekova se u mnogim zemljama ne mo`e
garantovati.
^injenica da FDA, kao najja~e regulatorno tijelo na svijetu izjavljuje da je : ”farmaceutsko krivotvorenje rastu}i problem u SAD-u i
da moraju u~initi sve u cilju eliminisanja mogu}nosti za krivotvorce/falsifikatore da uvode falsifikovane lijekove na tr`i{te” govori
sama za sebe. The House Commerce Commitee je jo{ 1996. konstatovao da: “mi bukvalno nemamo nikakve kontrole nad lijekovima koji ulaze u SAD…krivotvoreni lijekovi mogu sti}i do bilo koga,
uklju~uju}i i predsjednika SAD!“ te da “postoje zna~ajne “rupe”
u regulatornom sistemu FDA koji {titi Amerikance od krivotvorenih lijekova ili lijekova ispod standarda.”
U zemljama u razvoju i tranziciji, ~esto, potpuno nedostaju osnovni preduslovi za efikasnu kontrolu lijekova:
• nedostaci u registraciji (odobravanju) lijekova koji se prometuju/prodaju
• nedovoljan nivo pra}enja proizvoda (sljedivost)
• problemi sa kontrolom uvoza
• nedovoljan broj laboratorija i nedostatak osoblja da izvr{i testove/provjere kvaliteta lijekova
• granice se slabo ~uvaju, tako da se na tr`i{te mogu staviti
lijekovi koji ne pro|u odgovaraju}u kontrolu
• lijekovi sa ispravnim sastojcima i/ili aktivnom supstancom;
na koje je ponovno stavljena etiketa/ponovo su upakovani za
druga terapeutska kori{tenja;
• lijekovi sa neta~nim sastojcima i/ili aktivnom supstancom;
• lijekovi bez aktivnih sastojaka;
• lijekovi koji su razrije|eni
• lijekovi koji su ispod standarda ili su zastarjeli
Prema izvje{taju koji je 2008. pripremila WHO (Izvje{taj o uslovima krivotvorenja i njegova veli~ina) krivotvorenja se mogu grupisati u {est glavnih kategorija: proizvodi bez aktivne supstance
- 32,1%; proizvodi sa neispravnom koli~inom aktivne supstance
- 20,2%; proizvodi sa pogre{nom supstancom - 21,4%; proizvodi
sa ispravnom koli~inom aktivne supstance ali sa la`nim pakovanjem - 15,6%; kopija originalnog proizvoda - 1%; proizvodi sa
visokim nivoom one~i{}enja i kontaminacije - 8,5%.
Kako falsifikovani lijekovi mogu u}i na tr`i{te?
• aktivne i pomo}ne supstance (falsifikovani materijali),
• bez aktivne supstance (ili {tetni materijal), koji je identi~no
upakovan,
• nema sljedivosti u sistemu distribucije,
[ta su krivotvoreni, a {ta nestandardni lijekovi?
Nestandardni lijekovi su proizvodi ~iji sastav i komponente ne
zadovoljavaju savremene nau~ne specifikacije i koji su stoga neefikasni i ~esto opasni za pacijenta.
Krivotvoreni lijekovi se prodaju pod imenom originalnog proizvoda bez odgovaraju}eg odobrenja. Krivotvorenje mo`e biti primijenjeno i na “brand name” i na generi~ki proizvod, gdje je identitet
izvora namjerno i u svrhu prevare pogre{no obilje`en na etiketi,
na takav na~in da on navodi da se radi o autenti~nom odobrenom
proizvodu.
Sve mo`e biti krivotvoreno: aktivne supstance, oblici doziranja,
uputstva, pakovanje, imena proizvo|a~a, broj serije, rok trajanja
i dokumentacija koja se odnosi na navodnu kontrolu kvaliteta.
Krivotvoreni proizvodi su op}enito bilo koji, ili kombinacija sljede}eg:
• lijekovi sa ispravnim sastojcima i/ili aktivnom supstancom,
koji sadr`e neta~ne koli~ine sastojaka ili komponente kojima
je istekao rok;
Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH Vox Pharmaciae
21
• zastarjeli, odba~eni ili ukradeni lijekovi koji su ponovno prodati u sistemu distribucije,
• aktivna ruta otpreme lijekova iz Azije i Afrike natrag u SAD i
Evropu,
• internet apoteke, online kupovina ~ime se zaobilazi legalni
dostavni lanac
vremeno je otprilike 20% lijekova na indijskom tr`i{tu krivotvoreno. Prema podacima kineske dr`avne administracije za lijekove
(SDA) iz 2001., otkriveno je preko 50.000 slu~ajeva krivotvorenja
lijekova, ~ija je vrijednost bila oko 57 miliona US$, a evidentirana
je smrt oko 192.000 ljudi kao rezultat uzimanja krivotvorenih ili
lijekova lo{eg kvaliteta.
Koji su rizici uklju~eni prilikom
uzimanja krivotvorenih lijekova?
Rusija je vode}e tr`i{te za krivotvorene lijekove (15%). Ostala
vode}a tr`i{ta u svijetu su: Argentina - oko 23%, Kolumbija, Brazil, Meksiko - 40%.
Problemi koje krivotvoreni lijekovi uzrokuju su mnogo ve}i nego
{to to ve}ina ljudi misli. Lijekovi trebaju biti sigurni, efikasni i kvalitetni da bi proizveli `eljeni efekat. Zastarjeli ili krivotvoreni lijekovi predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik za one koji ih koriste.
Redovno kori{tenje lijekova ispod standarda ili krivotvorenih lijekova dovodi do opasnih posljedica po zdravlje, poput alergijskih
reakcija, {tetnih interakcija izme|u sastojaka i toksi~ne reakcije
na neke supstance, terapeutskog neuspjeha (krivotvoreni lijekovi
bez aktivne supstance – nema koristi od lije~enja), ili rezistentnosti na lijek, a u mnogim slu~ajevima mo`e uzrokovati i smrt.
Situacija u Evropskoj Uniji u posljednjih nekoliko godina se
uslo`njava, u najve}oj mjeri zbog dozvoljene tzv.”paralelne trgovine”, koja omogu}ava ubacivanje krivotvorenih lijekova u regularni lanac snabdjevanja, na osnovu slobodne trgovine lijekovima
unutar jedinstvenog tr`i{ta EU (prepakivanje lijekova za lokalna
tr`i{ta unutar EU regije) i on line trgovine.
Krivotvoreni lijekovi koji su naj~e{}e u prometu u zemljama u
razvoju su:
• analgetici; antacidi; antibiotici; tretman pepti~kog ulkusa;
sirupi za ka{alj; HIV/AIDS anti-retroviralna terapija (ARVs);
lije~enje malarije; vakcine za meningitis; oralni kontraceptivi;
masti za ko`u; lije~enje tuberkuloze (TB) i vitamini.
• Lijekovi koji se naj~e{}e krivotvore u bogatijim zemljama
su novi lijekovi kao {to su biotehnolo{ki proizvodi; hormoni;
steroidi; antihistaminici; tzv. ‘’life-style’’ lijekovi; lijekovi za
mr{avljenje; te lijekovi namijenjeni lije~enju erektilne disfunkcije (impotencije).
[ta se mo`e u~initi?
Vode}a tr`i{ta krivotvorenih lijekova
Do 50% lijekova na afri~kom kontinentu ne sadr`i ispravne aktivne sastojke. U odre|enom broju dr`ava poput Kenije, Nigerije i
Ju`ne Afrike, postoji visok nivo trgovine falsifikovanim lijekovima.
Azijsko-pacifi~ki region predstavlja jedno od vode}ih svjetskih
tr`i{ta za krivotvorene lijekove. Posebno je to izra`eno u Vijetnamu (64%), Mijanmaru (40%), Laosu (38%), Kambod`i (25%),
Tajlandu (11%), Pakistanu (50%), Indoneziji (8%), Ukrajini (40%)
Indija je svjetski lider u proizvodnji krivotvorenih lijekova, ona
proizvede oko 35% zaliha krivotvorenih lijekova u svijetu, a isto22
Vox Pharmaciae Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH
„Pristup za sve, kvalitetnim esencijalnim lijekovima“ (moto WHO)
se mo`e pove}ati samo osiguravanjem visokih standarda kvaliteta. To uklju~uje inspekciju i kontrolu izvora hemijskih supstanci i kori{tenje dobre proizvodne prakse. WHO pru`a podr{ku
dr`avama za ja~anje farmaceutske legislative, Dobre proizvodne
prakse (GMP), nacionalnih regulatornih kapaciteta, promoviraju razmjenu informacija izme|u regulatornih tijela za lijekove i
nastoje oja~ati kontrolu sistema nabavke lijekova. WHO tako|er
radi sa dr`avama u cilju obezbje|enja da je osiguranje kvaliteta
ugra|eno u cjelokupan lanac nabavke lijeka.
WHO je u februaru 2006. imala vode}u ulogu u prvoj globalnoj
inicijativi o krivotvorenim lijekovima pri ~emu je formiran tim (The
International Medical Products Anti-Counterfeiting Taskforce -
Poštovane koleginice i kolege, dragi gosti,
Dear collegues, guests
Posebna nam je čast i zadovoljstvo pozvati vas na
Drugi kongres farmaceuta Bosne i Hercegovine
sa međunarodnim učešćem
It is our special honor to invite you to
Second Congress of Pharmacists of Bosnia and
Hercegovina with International Participation
koji će se održati u Banja Luci u periodu od
17-20.11.2011.
which will take place in Banja Luka from
17-20 Novemeber 2011.
Organizatori Kongresa su: Farmaceutsko društvo Republike Srpske,
Farmaceutsko društvo Federacije Bosne i Hercegovine
i Međukantonalna farmaceutska komora.
Organizers of the congress are: Pharmaceutical Society of Republic of Srpska,
Pharmaceutical Society of Federation of Bosnia and Herzegovina and Intercantonal Pharmaceutical Chamber.
Suorganizatori/partneri Kongresa su: Agencija za lijekove i medicinska
sredstva BiH, Farmaceutski fakulteti iz Sarajeva i Tuzle, Medicinski fakultet Banja
Luka - Odsjek za farmaciju, Farmaceutska komora
Hercegovačko-neretvanskog kantona/županije i Farmaceutska komora
Srednjobosanskog kantona/županije.
Coorganizers/partners of the congress are: Agency for Medicines and Medical
Devices of Bosnia and Herzegovina, Faculty for Pharmacy Sarajevo, Faculty for
Pharmacy Tuzla, Medical faculty Banja Luka – Pharmacy department, Pharmaceutical Chamber of Herzgovina-Neretva Canton and Pharmaceutical Chamber of
Central Bosna Canton.
Tema Kongresa je:
Main congress topic is:
„Generički lijekovi u farmaciji“
a naučno-stručni rad na Kongresu će se odvijati u okviru slijedećih sekcija:
•
•
•
•
•
•
•
•
Apotekarska djelatnost
Hemija lijekova i farmaceutska analitika
Farmakognozija
Farmaceutska tehnologija i biotehnologija
Klinička farmacija i farmakologija
Socijalna farmacija, farmakoekonomika i farmakoepidemiologija
Farmaceutsko zakonodavstvo i etika
Medicinska biohemija.
“Generic drugs in pharmacy”
Scientific - professional work at congress will take place in following sections:
• Public and Hospital Pharmacy
• Chemistry of drugs and pharmaceutical analytics
• Farmacognosy
• Pharmaceutical Technology and Biotechnology
• Clinical pharmacy and pharmacology
• Social pharmacy, Pharmacoeconomics and Pharmacoepidemiology
• Pharmaceutical legislation and ethics
• Medical Biochemistry.
Načini izlaganja: plenarna uvodna predavanja, usmena izlaganja i poster
prezentacije.
Nadamo se da ćemo ispuniti vaša očekivanja i da će svako od vas u
raznovrsnom programu radnog dijela pronaći korisne i zanimljive sadržaje. Uz
radni dio Kongresa, biće pripremljeni i društveni sadržaji, koji će vam omogućiti
druženje i susrete s kolegama i poslovnim partnerima.
Methods of presentation are plenary sessions, oral presentations and poster
presentations.
We hope to exceed your expectations and that you will find interesting and
useful contents in our miscellaneous working program . Beside working part of
congress, there will also be a social events that will allow you to meet colleagues
and business partners.
Dobro došli u Banja Luku, prekrasni grad na Vrbasu!
Welcome to Banja Luka, beautiful city on Vrbas river.
Predsjednik Organizacionog odbora /
President of Organizing Committee
Prim. mr ph. Rada Amidžić
Predsjednik Naučnog odbora /
President of Scientific committee
Prof.dr Davorka Završnik
Za više informacija posjetite internet stranicu Kongresa
For more information please visit Congress web site
UPUTE AUTORIMA
INSTRUCTIONS FOR AUTHORS
Radove za učešće na Drugom kongresu farmaceuta Bosne i Hercegovine s
međunarodnim učešćem možete prijaviti u okviru sljedećih kongresnih cjelina:
Abstracts for the Second Congress of Pharmacists of Bosnia and Herzegovina
with international participation can be submitted for following congress sections:
[1]
[2]
[3]
[4]
[5]
[6]
[7]
[8]
[9]
[1] Public and Hospital Pharmacy
[2] Chemistry of drugs and pharmaceutical analytics
[3] Farmacognosy
[4] Pharmaceutical Technology and Biotechnology
[5] Clinical pharmacy and pharmacology
[6] Social pharmacy, Pharmacoeconomics and Pharmacoepidemiology
[7] Pharmaceutical legislation and ethics
[8] Medical Biochemistry
[9] Other
Apotekarska djelatnost
Hemija lijekova i farmaceutska analitika
Farmakognozija
Farmaceutska tehnologija i biotehnologija
Klinička farmacija i farmakologija
Socijalna farmacija, Farmakoekonomika i Farmakoepidemiologija
Farmaceutsko zakonodavstvo i etika
Medicinska biohemija
Ostalo
Radovi će biti prezentirani kao plenarna predavanja (trajanje 30 minuta), oralne
prezentacije u okviru sekcija (trajanje 15 minuta) ili u obliku postera.
Papers will be presented as a plenary lecture (duration 30 minutes), oral
presentation (duration 15 minutes) or poster presentation.
Potvrde o prijemu i prihvaćanju Vašeg sažetka, kao i način prezentacije (oralno ili
poster prezentacija) bit će poslane na Vašu e-mail adresu.
Confirmation of receipt and acceptance of your abstract, as a way of presentation
(oral or poster presentations) will be sent to your e-mail address.
UPUTSTVO ZA PISANJE I SLANJE SAŽETAKA
INSTRUCTIONS FOR ABSTRACTS SUBMISSION
Sažetak pisati na jednom od službenih jezika BiH ili engleskom jeziku.
Sažetak može sadržavati maksimalno 700 riječi, a sadrži uobičajna poglavlja:
uvod, ciljevi rada, materijal i metode, rezultati, diskusija i zaključci.
Literaturu citirati i pisati prema Vankuverskim pravilima.
Za pisanje teksta potrebno je koristiti MS Word (ili kompatibilni tekst procesor).
Veličina stranice dokumenta je A4 (210x297 mm), lijeva margina teksta mora biti
postavljena na 2,54 cm (1,0’’), desna, gornja i donja margina na 1,27 cm (0,5’’).
Tekst mora biti napisan fontom Times New Roman ili Times Roman.
Naslov: kratak i informativan, masnim velikim slovima (bold), 14 pt
Naslov na engleskom jeziku: masnim velikim slovima (bold), 14 pt
Autor/autori: puna imena i prezimena, bez korištenja titula, masnim slovima
(bold),12 pt,
Adrese: svih autora, 10 pt, obična slova
Ključne riječi: do tri riječi, 12 pt, obična slova.
Key words: engleski prijevod ključnih riječi.
Abstract should be written in one of the official languages in Bosnia and
Herzegovina or in English.
Abstracts may contain a maximum of 700 words, and includes a common
sections: introduction, objectives, materials and methods, results, discussion and
conclusions.
References to cite and write according to Vancouver rules.
To write text you must use MS Word (or compatible word processor). Page size of
the document is A4 (210x297 mm), left margin should be set to 2.54 cm (1.0’’),
right, top and bottom margins to 1.27 cm (0.5’’). The text must be typed in Times
New Roman or Times Roman.
Title: short and informative, in bold capital letters (bold), 14 points
Title in English: in bold capital letters (bold), 14 points
Author(s): Full names and surnames, without using the title, in bold (bold), 12 pt,
Addresses of all authors: 10 points, normal style
Key words: three words, 12 points, normal style.
Tekst: 12 pt, obična slova. Prored je jednostruk, a dvostruki prored je samo
između zadnjega reda poglavlja i naslova sljedećega poglavlja.
Text: 12 pt, normal style. Line spacing is single, a double space only between
the last line of chapter titles and the next section.
Tablice, grafički prikazi: Iznad tablice je njezin broj, nakon čega slijedi naslov.
Grafički prilozi (crteži, fotografije) trebaju biti numerisani, moraju biti visoke
kvalitete, crno-bijeli ili u tonovima sive boje.
Tables, graphs: Above the table is its number, followed by title. Illustrations
(drawings, photographs) should be counted, must be of high quality, black and
white or grayscale.
Dimenzije postera:
Visina 100 cm; širina 70 cm (poster ne smije prelaziti navedene dimenzije).
Poster dimensions:
Height 100 cm, 70 cm wide (poster must not exceed these dimensions).
Priprema postera:
Svi posteri trebaju biti na jednom od službenih jezika BiH ili engleskom.
Tekst sadrži uobičajna poglavlja: uvod, ciljevi rada, materijal i metode, rezultati,
diskusija i zaključci. Literaturu citirati i pisati prema Vankuverskim pravilima.
Elementi postera (slike, tablice, grafika, crteži, fotografije) bi trebali biti
jednostavni, uz napomenu da bi tekst morao biti jasno čitljiv s udaljenosti od 1,5 m.
Krajnji rok za slanje radova: do 15.06. 2011. god.
Preparation of posters:
All posters should be in one of the official languages of BiH or in English. The
text contains the usual sections: Introduction, objectives of the work, materials
and methods, results, discussion and conclusions. References to cite and write
to the Vancouver rules. Elements posters (pictures, tables, graphics, drawings,
photographs) should be simple, noting that the text should be readable from a
distance of 1.5 m.
Sažeci radova koji su prihvaćeni za prezentaciju na Kongresu biće
štampani u Knjizi sažetaka. Knjiga sažetaka sadržavat će isključivo
radove koji su pripremljeni za štampanje prema prikazanim uputama i
poslani na vrijeme.
Abstracts of papers accepted for presentation at the Congress will be
published in the book of abstracts.
Abstract book will contain only papers that were prepared for printing by
the two instructions and sent on time.
Radove za štampanje u Knjizi sažetaka treba poslati najkasnije do
15.9.2011. godine
Deadline for submission: 15 September 2011
Naučni odbor će pregledati prispjele radove i obavijestiti autore o prihvatanju rada najkasnije do 01.10.2011. god.
Scientific Comminttee will evaluate all submited abstracts and inform
authors about acceptance until October 01, 2011.
Radove slati na e-mail adresu: [email protected]
Submitted abstracts should be sent by e-mail to:
[email protected]
Zainteresirani autori mogu predati radove za objavljivanje u časopisu
Pharmacia.
Radovi moraju biti napisani u skladu s uputstvom za autore časopisa Farmacija i
predati u elektronskoj formi na registracijskom desku.
O prihvatanju radova odlučiće Redakcijski odbor u skadu s uređivačkom politikom
časopisa.
Interested authors can submit papers for publication in the journal
Pharmacia. Papers must be written in accordance with the journal
Pharmacia instructions to authors and submitted in electronic form at the
registration desk.
Acceptance of papers will decide the Editorial Board pursuant to, the editorial
policy of the journal.
Organizatori i partneri
Za više informacija posjetite internet stranicu kongresa
For more information please visit Congress web site
Rok za dostavljanje sažetaka produžen je do 15.9.2011.
IMPACT). IMPACT ima zadatak da izgradi koordiniranu mre`u
za zaustavljenje proizvodnju, reklamu i prodaju la`nih lijekova
uop{te. Vizija ovog tima (IMPACT) je da se svi krivotvoreni lijekovi iskorijene do 2015. Za postizanjem ovog cilja ovaj tim }e se
fokusirati na pet klju~nih podru~ja: zakonska i regulaciona infrastuktura, regulisana implementacija, okru`enje – enforcement,
tehnologije i komunikacija.
• Vlada – medicina/farmacija ne treba da bude tretirani kao
luksuz ve} potreba. Razli~iti organi vlasti u okviru jedne
dr`ave, carina, policija i sudski sistem, mogli bi posti}i mnogo ja~anjem njihove saradnje.
Uz WHO, odvijaju se i druge aktivnosti sa istim ciljem. Petnaest
vode}ih svjetskih farmaceutskih proizvo|a~a je osnovalo Farmaceutski sigurnosni institut - Pharmaceutical Security Institute
(PSI), koji je posve}en smanjenju prometa krivotvorenim lijekovima, na taj na~in {to se pobolj{ava izvje{tavanje o ne`eljenim
efektima i podsti~u preventivne mjere.
International Laboratory Forum on Countefeit Medicines (Me|unarodni laboratorijski forum za krivotvorene lijekove) je osnovan
u poku{aju borbe protiv svjetskih operacija krivotvorenja. Ovo je
savez za saradnju i razmjenu informacija o analizi i pra}enju nelegalnih lijekova, uklju~uju}i i krivotvorene proizvode. FDA je osnovala Radnu jedinicu za krivotvorene lijekove, koja usko sara|uje
s farmaceutskim proizvo|a~ima, veledrogerijama i apotekama u
cilju identifikovanja i spre~avanja prometa krivotvorenih lijekova.
Vije}e Evrope je pri Evropskom Direktoratu za kvalitet lijekova
i zdravstvenu skrb (EDQM) u Strazburu, formirao “Komitet Eksperata za minimiziranje rizika javnog zdravlja prouzrokovanog
krivotvorenim lijekovima i srodnim kriminalnim radnjama” (Committee of Experts on minimising public health risks posed by
counterfeiting of medical products and related crimes - CD-P-PH/
CMED) u cilju pobolj{ane komunikacije i razmjene informacija
me|u ~lanicama EDQMa o pojavama i suzbijanju kriminalnih radj lijekova
j
j i Bosna i Hercegog
njij vezanih za krivotvorenje
u kojem
vina participira.
MPACTa su:
Klju~ne poruke IMPACTa
• Javnost i pacijenti
jentii - kupujte lijekove samo kod pouzdanih i
poznatih izvora.
a.
• Zdravstveni radnici
dnicii - kada izostaje o~ekivani u~inak lijeka,
razmotrite mogu}nost
gu}nost da je lijek falsifikat.
• Mediji - falsifikati
ati su opasnost za li~no i javno zdravlje {irom
svijeta.
• Farmaceutski lanac snabdjevanjaa - put ka uspjehu
uspjjehhu jee
udru`ena borbaa protiv falsifikata od strane svih u~esnika
u~e
~ snnikka u
lancu.
• Izvr{na vlast - kada zakoni nisu adekvatno i st
sstrogo
rogo primj
primjenjim enjivani, prestupi, kao {to je falsifikovanje, ssee de
de{avaju
e{aavaju
Vije}e Evrope (EU) je nedavno usvojilo MEDICRIME konvenciju,
dni
n zakon kkoji
ojii tr
oj
ttretira
etira kriminalne radnje:
kao prvi me|unarod
me|unarodni
• Proizvodnjaa kkrivotvorenih
rivotvorennih lijekova
• Snabdijevanje,
Snabdijevvan
a je, po
ponu
ponuda
nuda
nu
da i ttrgovina
rggovina krivotvore
krivotvorenim
eni
n m lijekovima
• Falsificiranjee ddokumentacije
oku
kume
meent
ntac
a ijje
• Neautorizirana
Neautoriz
izziriran
anaa pr
pro
proizvodnja
roi
oizv
zvod
ooddnj
n a ili snabdijeva
snabdijevanje
anjje lijekovima i njihovoo sstavljanje
tavvljaanje
ta
njje u pr
ppromet
om
met
et
Tehni~ke
TTe
ehnni~~ke
ke aaktivnosti
ktiv
kt
ivn
vno
nost
sti na
sti
na otkrivanju
otk
tkriiva
vanj
vanj
njuu i suzbijanju
suzzb
su
bij
bij
ijan
a juu
krivotvorenja
kkr
riv
ivotvo
ottvo
v renj
re
enjja lijekova
lije
li
jeko
kova
va
a i njihovog
nji
jiho
jih
hovo
vogg prometa
prom
pr
omet
eta
eta
Mnogo
Mn
M
nooggo se
se govori
govo
oovvorrii o krivotvorenim
krivvot
kr
otvore
otv
reni
nim
m lijekovima,
lije
lilij
jekoovi
v ma
ma, pokrenute
pokr
kreenut
utee su
s
odre|ene
od
dre
re|ene
|ene
|e
ne kampanje
kaam
mpaannjje u BiH
BiH po
po ovom
ovo
voom pitanju.
p taanj
pi
nju.
u. Zdravstveni
ZZdr
d av
avstve
veeni radnici
raddniici
ci
ali i javnost,
javnostt, m
mor
moraju
orraj
aju bbi
biti
itit ssvj
svjesni
v es
vj
esni
ni ddaa je
je jjako
a o te
ak
tte{ko
{koo vizu
{k
vvizuelnom
izuel
elnno
el
nom iin
inspeknsp
sp kspek
Stru~no glasilo Farma
Farmaceutskog
aceu
ceutsk
ts og dru{tva
dr
dr
Fe
Federacije
edera
ed
racije
j Bi
BiH
H V
Vox
ox
x Pharmaciae
Phar
Ph
arrmaci
arm
aci
ciae
27
cijom/pregledom, otkriti falsificirane lijekove („sve dok je tableta
iste veli~ine i boje kao i originalni proizvod, doktori i farmaceuti
ne mogu znati da li se radi o krivotvorenom proizvodu“).
Razvijene su sofisticirane analiti~ke tehnike koje mogu biti od
koristi u otkrivanju krivotvorenih lijekova. Neke od tih tehnika su
tzv.destruktivne tj. nu`no je da se proizvodi (tablete) u specijaliziranim laboratorijama, analiziraju (Infracrvena spektrografska
analiza, te~na hromatografija pod visokim pritiskom / HPLC, bliska infracrvena spektroskopija – NIR idr.) Druga grupa tehnika je
neinvazivna. To je prije svega XRPD (X ray pra{kasta difrakcija)
koja predstavlja tehniku budu}nosti (nedostatak – cijena).
Markiranje/ozna~avanje svakog pojedina~nog pakovanja lijeka
sa tzv. radio-frekventnom identifikacijom (RFID) je uvedeno u nekim farmaceutskim kompanijama. RFID }e nedvojbeno ponuditi
pobolj{anja gdje su mnoge slabosti uo~ene u sistemu prodaje i
distribucije lijekova. Otkrivanja la`nih lijekova je ~esto nemogu}
a zbog nedosljedne i slabe kontrole transporta, daju}i osobama
koje krivotvore lijekove vi{e mogu}nosti da ubace “svoje” lijekove bez detekcije.
Na osnovu rastu}e prijetnje, mnoge zemlje su po~ele uvi|ati
slabosti u lancu snabdijevanja, donose}i zakonsku regulativu
koja, izme|u ostalog, zahtijeva cjelovit sistem pra}enja, naj~e{}
e zasnovan na serijalizaciji ili kako se u SAD naziva e-Pedigre
(elektronski pedigre).
Osnovna ideja serijalizacije je laka za razumjevanje ali veoma
te{ka za primjenu. Ona zahtjeva cjelovit sistem evidencije i pra}
enja toka lijeka kroz cjelokupni lanac snabdijevanja.
Program serijalizacije predstavlja kompletnu istoriju proizvodnog
lanca od proizvo|a~a do trenutka stavljanja lijeka u promet.
28
Vox Pharmaciae Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH
Tipi~ne informacije koje mogu biti uklju~ene su:
• Kompletne informacije o vlasniku u lancu snabdijevanja od
proizvo|a~a pa nani`e do apoteke u kojoj je prepisani lijek
uru~en pacijentu.
• Detaljne informacije o svakoj osobi koja je potvrdila isporuku i recept prepisanog lijeka uklju~uju}i kompanije, ime i
adrese.
• Ime prepisanog lijeka, njegovu koli~inu, njegovu formu doziranja i snagu.
• Datum svake transakcije u toku distribucije lijeka
• Broj (ili brojeve) prodajnog ra~una (fakture) za svaku
transakciju
• Broj pakovanja (kontejnera) za svaku transakciju
• Datum isteka roka trajanja, broj serije
• Kompletne informacije o po{iljci
• Potvrdu da su informacije istinite i ta~ne
Samo jedno automatizovano elektronsko sredstvo }e mo}i da odgovori svim ovim zahtjevima. Dugoro~ni zahtjevi za serijalizaciju
jo{ uvijek nisu utvr|eni, no mogu}nost da se evidentira proizvod
kroz lanac snabdijevanja i da se prati njegov ta~an put }e pomo}i
da se osigura integritet snabdjeva~a lijekom kroz obezbje|ivanje
ta~ne dokumentacije. Bez obzira kako i kada }e se zakoni o serijalizaciji primenjivati, svi farmaceutski proizvo|a~i, distributeri
i prodavci }e morati biti spremni da odgovore ovim tehnolo{kim
izazovima.
Umjesto zaklju~aka
Imati na umu da:
• Sve {to je potrebno za krivotvorenje lijekova je osoba sa
pristupom malom laboratoriju, koja ima sklonost za kra|u i
totalni prezir za ljudsko dostojanstvo.
• Najbolji na~in za borbu protiv krivotvorenja: provo|enje vi{e
inspekcija
Svaki dan ljudi umiru zbog krivotvorenih lijekova. Koliko? Nikada
ne}emo saznati. Ali oni i dalje kupuju te lijekove jer su jeftiniji.
Radimo zajedno za sigurne lijekove!
Preuzeto sa portala fiskalizacija.ba
FISKALIZACIJA – osnovne
informacije za farmaceute
Namjera nam je upoznati farmaceute, posebno iz apotekarskog
sektora, o osnovnim procesima, razvoju i terminologiji vezanoj za
proces fiskalizacije.
Zahvaljujemo se portalu fiskalizacija.ba na ustupljenom materijalu, te upu}ujemo kolegice i kolege da isti posjete kako bi se
dodatno informisali o ovom procesu.
A
B
.
A
J
I
C
Svaki porezni obaveznik je du`an da sklopi ugovor o odr`avanju
kase s nekim od ovla{tenih servisa a onda, preko njega, podnosi
zahtjev za takozvanu fiskalizaciju kase. Prije procesa fiskalizacije proizvo|a~ je du`an da dodjeljeni IBFU (identifikacioni broj
fiskalnog ure|aja) od strane PU (porezne uprave), trajno obilje`i
na svakom proizvedenom fiskalnom ure|aju, kao i da upi{e IBFM
(identifikacijski broj fiskalnog modula) u fiskalnu memoriju. Fiskalizacija se obavlja u ovla{tenom servisu. Po{to serviser potvrdi da je kasa ispravna, da ima proizvo|a~ku plombu, da je sistemski softver jednak odobrenom, da je fiskalni modul na mjestu i da
se kod upisan u njega sla`e sa identifikacijskim brojem fiskalnog
modula kase (IBFM), postavljaju se dvije plombe: tzv. fiskalna
plomba, koja pokriva dio konektora koji spaja fiskalni modul sa
A
Z
I
KAL
Proces fiskalizacije
S
I
F
.
WW
Fiskalizacija je proces uvo|enja ure|aja za evidentiranje prometa (izdavanje proizvoda i usluga) unutar privrednog sektora sa
ciljem prikupljanja podataka o izvr{enim prometima u realnom
vremenu. Obi~no se implementira u vi{e faza (npr. prvo maloprodaja pa onda veleprodaja). Ovako prikupljeni podaci se koriste
za pregledanje aktivnosti preduze}a, te pore|enje sa podacima
koje kompanije imaju u svojim zakonskim izvje{tajima, kao {to su
Knjiga izlaznih faktura, Trgova~ka knjiga na malo i sl.
W
Sam proces fiskalizacije se odvija preko fiskalnih printera
({tampa~a), odnosno printera koji posjeduju ure|aj (GPRS terminal) za prijenos podataka o prometima do Porezne uprave putem
Interneta. Nije dovoljno samo pribaviti ovaj ure|aj, potrebno je i
osigurati njihov redovni servis.
Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH Vox Pharmaciae
29
mati~nom plo~om, i programska plomba, koja spre~ava zamjenu
EPROM-a sa sistemskim softverom kase. Zatim se, kroz postupak
specifi~an za svaku kasu, u fiskalnu memoriju unose podaci o
JIB-u (jedinstveni identifikacisjki broj) poreznog obveznika, potpisuju se odgovaraju}i formulari i servisna knji`ica, a sama kasa
dobiva i tre}u plombu, servisnu plombu, koja onemogu}ava otvaranje ku}i{ta i pristup do fiskalne i programske plombe. Kasa je
nakon toga spremna za rad.
WWW
Historijat
.FISK
ci i oni su imali rok 31. maja 2010, dok je rok za tre}u grupu,
koja obuhvata hotele i restorane, prodavnice i trgovine na veliko i malo i apoteke bio 30. juli 2010. godine. Testovi koje su
kase morale pro}i su vrlo opse`ni i obuhva}aju ne samo provjeru
funkcionalnih karakteristika i uskla|enost sa Uredbom i Pravilnicima, ve} i njihovu otpornost na razne vrste elektromagnetnih,
elektri~nih i elektrostati~kih smetnji, temperaturne promjene,
vlagu, mehani~ke vibracije, kao i ograni~enje razine smetnji koje
same kase prave okolnoj opremi.
ALIZA
CIJA.
Sa`etak zakona i pravilnika
Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, proces fiskalizacije u Republici Srpskoj je po~eo jo{ sredinom 2008. godine i okon~an
je sredinom 2009. godine, dok u Federaciji BiH tek treba da
po~ne ili je u ranoj fazi. Prema „Pravilniku o dinamici fiskalizacije u FBiH”, koji je objavljen 4.08.2010, rok za po~etak ovog
procesa je 23.08.2010. Ovim pravilnikom propisana je dinamika uvo|enja fiskalnih sistema u FBiH , prema kojoj prva grupa
djelatnika ima obavezu da uvede fiskalne ure|aje u periodu od
23.08.2010. do 31.10.2010. Za drugu grupu djelatnika odre|en
je period od 1.10.2010. do 30.11.2010., dok za tre}u grupu od
1.11.2010. do 28.02.2011. Zaklju~no sa 28.02.2011 planiran je
zavr{etak procesa fiskalizacije u FBiH, {to predstavlja kratak period predvi|en za fiskalizaciju.U susjednim dr`avama obavezna
upotreba fiskalnih ure|aja je uvedena dosta ranije. U Srbiji je od
uvo|enja fiskalnih kasa pro{lo nekoliko godina. Nakon uvo|enja
procesa, dosta djelatnosti je bilo izuzeto. Po~etkom 2009. godine
donosi se Uredba kojom se na uvo|enje fiskalnih kasa od 1. juna
2009 godine, obavezuju putni~ke agencije i sektor zdravstvene
za{tite stanovni{tva, a od 1. januara 2010. godine i taksi prevoz.
Cijelokupan proces je zavr{en 1. marta 2010. kada su fiskalni
sistemi obuhvatili advokatske poslove i sistem obrazovanja, tako
da sada fiskalne ra~une izdaju i osnovne, srednje, vi{e i visoke
obrazovne ustanove.
U Crnoj Gori se 03.04.2008. godine donosi Uredba kojom su
obveznici obavezni da promet evidentiraju putem fiskalnih registar kasa i od tada po~inje uvo|enje fiskalnih kasa. Proces se
odvijao u nekoliko faza, ovisno o tome koji obveznici imaju ve}
i prioritet, da bi bio okon~an polovinom teku}e 2010. godine.
Od dr`ava u regionu Kosovo je posljednje uvelo fiskalne kase, i
to upravo ove godine. Sredina maja teku}e 2010. godine je bio
krajnji rok do kada firme u sistemu velikih poreskih obveznika
na Kosovu su morale da uvedu fiskalne kase. Do tada broj firmi
koje su ih nabavile je mali i to je prva grupa obveznika koja je
imala najve}i prioritet. Drugu grupu firmi ~ine srednji obvezni-
Pravilnik o fiskalizaciji
Ovim pravilnikom su definisani tehnike i postupci u procesu fiskalizacije za ovla{tene proizvo|a~e/zastupnike, servise i servisere,
PU i ovla{tena lica PU, komisiju Ministarstva i nadle`ne organe,
kao i obveznike.
A
Z
I
L
KA
Pravilnik o vrstama fiskalnih ure|aja
Ovim pravilnikom propisuju se vrste fiskalnih ure|aja, tehni~ke i
funkcionalne karakteristike dijelova fiskalnih sistema, vrste servisiranja i resetiranja , kao i oznake dijelova fiskalnih sistema. U
prilogu pravilnika su navedene i opisane sve naredbe koje {alje
GPRS terminal i poruke koje se {alju terminalu, kao i odre|ene
datoteke koje posjeduje operativna memorija terminala za storiranje raznih izvje{taja i naredbi.
S
I
F
.
W
W
30
W
Vox Pharmaciae Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH
BA
Zakon o fiskalnim sistemima
Navedeni zakon defini{e pitanja evidentiranja i kontrole prometa
putem fiskalnih sistema; dijelovi, tehni~ke i funkcionalne osobine fiskalnih sistema, tj. fiskalnih ure|aja (fiskalne kase/pisa~i ili
drugi fiskalni ure|aji), terminala, softverskih aplikacija i ostalih
fiskalnih proizvoda; fiskalni dokumenti; stavljanje u promet fiskalnih sistema; fiskalizacije fiskalnih sistema; evidentiranje,
storniranje i reklamiranje prometa; servisiranje fiskalnih sistema;
kontrola fiskalnih ure|aja i fiskalnih proizvoda; kontrola evidentiranja prometa preko fiskalnih ure|aja; kontrola ovla{tenih servisa
i ovla{tenih servisera; ovlasti za dono{enje podzakonskih akata i
kaznene odredbe. Pod fiskalnim proizvodima u smislu ovog zakona podrazumijevaju se posebni proizvodi za evidentiranje prometa robe i usluga koje defini{e ovaj zakon.
Pravilnik o izgledu fiskalnih, nefiskalnih
i testnih dokumenata
Pravilnikom je definisan izgled fiskalnih, nefiskalnih i testnih dokumenata, zna~enje pojedinih podataka sadr`anih u fiskalnim
dokumentima i konturama, te oblik i sadr`aj fisklanog loga. U prilogu pravilnika su prikazani svi fiskalni dokumenti, a neki od njih
su : Izgled fiskalnog ra~una na traci manje {irine, Izgled fiskalnog
ra~una na traci ve}e {irine, Izgled reklamiranog fiskalnog ra~una
na pojedinim trakama, Izgled duplikata reklamiranog fiskalnog
ra~una na pojedinim trakama, i dr.
Pravilnik o vrstama i oblicima plombi
Radi postizanja ve}e sigurnosti i onemogu}avanja neovla{tenih
radnji kod fiskalnih ure|aja, donesen je Pravilnik kojim su definisane plombe fiskalnog sistema. Navedene su karakteristike
servisne, fiskalne i programske plombe. Sastavni dio Pravilnika
~ine Prilozi I i II, kojim su dati izgled svih navedenih plombi fiskalnog sistema.
Pravilnik o izgledu i sadr`aju ostalih prate}ih dokumenata
“Pravilnik o izgledu i sadr`aju, zahtjeva, obrazaca i obavje{tenja
ostalih prate}ih dokumenata uz fiskalne sisteme” propisuje
izgled i sadr`aj oznake Porezne uprave Federacije BiH, te na~in
ozna~avanja objekta obveznika kome je izre~ena mjera zabrane obavljanja djelatnosti, izgled i sadr`aj obavijesti u objektu
obveznika u kojem se vr{i promet robe i/ili usluga, sadr`aj i
na~i vo|enja knjige dnevnih izvje{taja, sadr`aj pisanih fiskalnih
ra~una i na~in njihovog izdavanja, sadr`aj pisanog reklamiranog ra~una i na~in njegovog izdavanja, izgled, sadr`aj i na~in
vo|enja dosijea i servisne knji`ice fiskalnih ure|aja, servisne
knji`ice terminala, servisne knji`ice softverske aplikacije, sadr`aj
zahtjeva za inicijalnu fiskalizaciju, sadr`aj zahtjeva za naknadnu
fiskalizaciju uslijed servisiranja, zahtjeva za brisanje iz registra
fiskaliziranih fiskalnih ure|aja, zahtjeva za promjenu adrese i/
ili namjene prodajnog mjesta, zahtjeva za zamjenu fiskalnog modula, kao i zapisnika o njegovom uni{tavanju, sadr`aj evidencije
o ovla{tenim servisima/serviserima, te sadr`aj evidencije PU o
fiskaliziranim fiskalnim ure|ajima.
A
B
.
A
IJ
C
A
Z
Pravilnik o sadr`aju formulara i
na~inu ispitivanja fiskalnih sistema
Ovim pravilnikom bli`e se ure|uju sadr`aj formulara i na~in ispitivanja uzorka tipa fiskalnog ure|aja, terminala i softverske
aplikacije, detaljnije obja{njavaju pojedini zahtjevi u pogledu
funkcionalnih i tehni~kih karakteristika dijelova fiskalnih sistema
te izgled fiskalnih, nefiskalnih itestnih dokumenata.
Formulari za ispitivanje uzorka dijelova fiskalnih sistema se nalaze u Prilogu ovog pravilnika i ~ine njegov sastavni dio:
a) Formular za ispitivanje uzorka tipa fiskalnog ure|aja – Obrazac IFU
b) Formular za ispitivanje uzorka tipa terminala – Obrazac IT
c) Formular za ispitivanje softverske aplikacije – Obrazac ISA
Pravilnik o dinamici fiskalizacije
“Pravilnik o dinamici fiskalizacije u Federaciji BiH” propisuje dinamiku uvo|enja fisklanih sistema u Federaciji Bosne i
Hercegovine.
Pravna i fizi~ka lica koja vr{e promet roba na malo i veliko ili
pru`aju usluge obavezna su staviti fiskalne sisteme/ure|aje
u funkciju registrovanja prometa u rokovima propisanim ovim
pravilnikom. Prilikom odre|ivanja dinamike uvo|enja fiskalnih
sistema, u smislu ovog pravilnika, koristila su se, kao op{ti standard, klasifikacija djelatnosti iz Zakona o klasifikaciji djelatnosti
u BiH.
Pitanja iz prakse
Na internet stranici Federalnog ministarstva finansija (www.fmf.
gov.ba Sekcija FIskalizacije, “Naj~e{}a pitanja i odgovori”) dato
je obja{njenje vezano za rad apoteke, odnosno situaciju koja se
~esto sre}e u praski
PITANJA:
1) Kako na fiskalnom ra~unu prikazati dio cijene koju snosi pacijent, a kako dio koji snosi Zavod zdravstvenog osiguranja?
2) U slu~ajevima kada se pla}anje djelimi~no ili u potpunosti
vr{i bezgotovinskim pla}anjem (virmanom), kako to provesti
kroz fiskalni ure|aj?
3) [ta se unosi u bazu artikala?
ODGOVORI:
1) Prema Zakonu o fiskalnim sistemima („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj: 81/09), fiskalnim ure|ajem se registruje
promet tamo gdje promet robe ili usluge nastaje i u vrijeme
kada se taj promet vr{i, bez obzira na druge mogu}e kompleksne situacije koje se ti~u realizacije naplate te robe odnosno usluge, jer se putem fiskalnih kasa evidentira ostvareni
promet, a ne prihod i pri tom obra~unati porez na dodanu
vrijednost.
Zakon o fiskalnim sistemima predvi|a principe odnosno mehanizme koji stoje na raspolaganju za rje{avanje konkretnih
situacija, kao {to ima i odre|ena ograni~enja koja se moraju
po{tovati, kojim se ne mo`e propisivati na~in na koji }e se
raditi interno knjigovodstvo kod bilo kojeg poreznog obveznika, jer ne mo`e se propisati model knji`enja koji }e obveznik
primijeniti u svom sistemu, svaki sistem je prihvatljiv dok se
Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH Vox Pharmaciae
31
nalazi u okviru kori{tenja dozvoljenih opcija. Pravilnikom o
izgledu fiskalnih, nefiskalnih i testnih dokumenata, zna~enju
pojedinih podataka sadr`anih u fiskalnim dokumentima i
konturama, obliku i sadr`aju fiskalnog loga („Slu`bene novine Federacije BiH”, broj: 11/10) defini{e se izme|u ostalog
izgled i sadr`aj fiskalnih ra~una.
se pojavljuje vi{e komponenti ukupno napla}enog iznosa.
Nagla{avamo, da podaci koji se upisuju u fiskalnu memoriju
i koji se ~uvaju najmanje narednih pet godina, nemaju nikakve veze sa stanjem blagajne niti sa sredstvima i na~inima
pla}anja koji su iskazani na ra~unima, bitno je da je promet
izvr{en i da je nastala porezna obaveza.
Na fiskalnom ra~unu je mogu}e prikazati dio cijene koju snosi
pacijent, kao i dio koji snosi Zavod zdravstvenog osiguranja,
odnosno procentualno u~e{}e u priznatoj cijeni lijeka od strane Zavoda, mogu}e da se postoje}i softver prilagodi na na~in
koji }e dovesti do toga da se bazu artikala ({ifarnik) unese
jedan lijek pod dvije {ifre (npr.ako je cijena Amoksicilina 10
KM, pa je participacija 20%, da se na ra~unu za jedan prodati
lijek pojave dva “artikla”: Amoksicilin sa “cijenom” 2 KM koja
se napla}uje pacijentu i Amoksicilin–ZZO sa “cijenom” 8 KM
koja se fakturi{e ZZO).
3) U bazu artikala fiskalnog ure|aja mora se unijeti jednozna~no
i nedvosmisleno identificiran cjelokupan asortiman artikala
s kojima je zadu`eno prodajno mjesto, tako da treba imati u vidu ograni~enja u smislu broja artikala koja su stvar
tehni~kih mogu}nosti pojedinog fiskalnog sistema, s tim da
je jako malo slu~ajeva u kojima je broj artikala na fiskalnom
sistemu ograni~avaju}i faktor.
A
Z
I
KAL
S
I
F
.
W
W
W
A
B
.
A
J
I
C
2) Fiskalni sistemi ravnopravno tretiraju sljede}a sredstva pla}
anja: gotovina, ~ek, virman i kartica. Sasvim je svejedno koje
se sredstvo koristi i mogu}e je na istom ra~unu koristiti vi{e
sredstava, i to nema nikakvog uticaja na sam ra~un osim {to
S druge strane broj ra~una (i drugih fiskalnih dokumenata), a
u vezi s tim i broj kupaca (pravnih lica i preduzetnika) koji se
mogu upisati u operativnu memoriju i u elektroni~ki `urnal
zavisi najvi{e od na~ina realizacije upisa podataka u memoriju i kapaciteta elektroni~kog `urnala (koji mora biti barem 1
GB, te na te karakteristike treba obratiti pa`nju kad se bude
nabavljao fiskalni sistem.
Pi{e: mr. ph. Glamo~lija Una, mr. ph. Alijagi} Nadija
Farmakovigilanca: zajedni~kim radom
do sigurnije primjene lijekova
Sigurnost lijekova i farmakovigilanca predstavljaju dinami~nu
klini~ku i nau~nu disciplinu. Prema Svjetskoj Zdravstvenoj Organizaciji (WHO) farmakovigilanca se defini{e kao „nauka i aktivnosti vezane za otkrivanje, procjenu, razumijevanje i prevenciju nusdjelovanja ili bilo kojeg drugog problema povezanog sa lijekom“.
Zna~aj prijavljivanja ne`eljenih efekata
Informacije koje se mogu dobiti prije pu{tanja lijeka u promet
nisu dovoljne da bi se sa sigurno{}u utvrdili svi mogu}i ne`eljeni
efekti lijeka. Farmakovigilanca se mora provoditi u svakoj zemlji
zbog toga {to postoje razlike u incidenci ispoljavanja ne`eljenih
efekata i drugih problema uzrokovanih primjenom lijekova me|u
razli~itim zemljama. Razlozi za to mogu biti razlike u: bolestima i
na~inu propisivanja lijekova, genetici, na~inu ishrane, obi~ajima
i sli~no. Jedan od glavnih nedostataka spontanog prijavljivanja je
slab odziv prijavljivanja, koje prema razli~itim procjenama iznosi
1 do 10% stvarnih ne`eljenih efekata lijekova. Zbog toga je na
34
Vox Pharmaciae Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH
razli~ite na~ine potrebno stimulisati prijavljivanje. Dobar na~in
stimulisanja spontanog prijavljivanja ne`eljenih efekata lijekova
je bodovanje svake prijave.
Kako prepoznati, kada i kako prijaviti ne`eljene efekte lijekova
Nekada je vrlo te{ko procijeniti da li je taj ne`eljeni efekat zaista
posljedica primjene odre|enog lijeka. Na slici 1 je predstavljen
put koji bi trebalo slijediti kada se javi sumnja da postoji ne`eljeno
djelovanje lijeka.
Prijavljivanje ne`eljenih efekata kod djece
Veliki problem je i pra}enje ne`eljenih efekata lijekova kod djece.
Ne postoji dovoljno sistematsko prou~avanje ne`eljenih efekata
lijekova kod djece. Farmakovigilanci kod djece treba posvetiti posebnu pa`nju. Dje~je bolesti i poreme}aji mogu biti kvalitativno i
kvantitativno razli~iti od istih bolesti kod odraslih. Pola registrovanih ne`eljenih efekata se javlja kod ljudi koji imaju manje od 4
godine, a rizik kod djece od 5 godina je 4 puta ve}i od rizika kod
djece koja idu u {kolu.
Farmakovigilanca u Bosni i Hercegovini
U Bosni i Hercegovini farmakovigilanca je definisana u Zakonu o
lijekovima i medicinskim sredstvima, te u Pravilniku o na~inu prikupljanja i pra}enja ne`eljenih djelovanja lijekova i medicinskih
sredstava. Glavni ured za farmakovigilancu u Bosni i Hercegovini
je u Mostaru. Proizvo|a~i lijekova, zdravstvene ustanove i zdravstveni radnici (osobe sa zavr{enim medicinskim, farmaceutskim
ili stomatolo{kim fakultetom, zdravstveni tehni~ari) obavezni su
Agenciji prijaviti svaku sumnju na nepo`eljno djelovanje lijeka.
Obavezno je prijavljivanje ne`eljenih djelovanja na lijekove, vakcine, medicinska sredstva kao i kozmeti~ka sredstva koja sadr`e
toksi~ne sastojke (komponente `ive i sli~no). Na slici 2 su prikazane aktivnosti i obaveze razli~itih pravnih i fizi~kih lica vezano
Slika 1: Put koji bi trebalo
slijediti kada se javi sumnja
da postoji ne`eljeno djelovanje
lijeka-{ema je napravljena na
osnovu podataka iz Safety of
medicines - A guide to
detecting and reporting
adverse drug reactions- why
health professionals
need to take action i Vodi~a
za otkrivanje i prijavljivanje
ne`eljenih dejstava lijekova.
Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH Vox Pharmaciae
35
za farmakovigilancu. Nosilac dozvole za stavljanje lijeka u promet
je odgovoran za farmakovigilancu tog lijeka. Prilikom registracije
lijeka podnosilac zahtjeva za registraciju mora imenovati odgovorno lice za poslove farmakovigilance.
Farmakovigilanca na svjetskom nivou
Na nivou Evropske Unije Evropska agencija za lijekove (EMA) ima
radnu grupu za farmakovigilancu. Bosna i Hercegovina, s obzirom da spada u grupu zemalja koje imaju tendenciju da postanu ~lanice Evropske Unije, se nalazi u IPA 2009-2011 programu
(Instrument for Pre-accession Assistance Programme) Evropske
agencije za lijekove. Ovaj program, izme|u ostalog, omogu}ava
da zemlje koje su uklju~ene putem svojih predstavnika u~estvuju
kao posmatra~i na odre|enim sastancima EMA. Evropska agencija za lijekove ima formiranu centralnu ra~unarsku bazu podataka pod nazivom EudraVigilance koja je kreirana u decembru
2001. godine i koja sadr`i izvje{taje o ne`eljenim efektima
lijekova {irom Evropske Unije. Kolaborativni centar Svjetske
zdravstvene organizacije za pra}enje ne`eljenih efekata lijekova
nalazi se u Upsali ([vedska) pod nazivom Uppsala Monitoring
Centre (UMC). Bosna i Hercegovina je pridru`eni ~lan programa SZO za pra}enje ne`eljenih efekata lijekova. Ovaj program
trenutno sadr`i 5,6 miliona prijava ne`eljenih efekata lijekova
pohranjenih u bazi podataka VigiBase, pri ~emu se smatra da
}e taj broj do kraja ove godine porasti na 6 miliona. Aktivnosti
koje se provode kao odgovor na identifikaciju signala. Signal je
Slika 2: Aktivnosti i obaveze razli~itih pravnih i fizi~kih lica vezano za farmakovigilancu
36
Vox Pharmaciae Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH
informacija o mogu}oj uzro~noj povezanosti lijeka i nuspojave.
Kada se, nakon istra`ivanja podataka farmakovigilance, potvrdi postojanje signala, dr`avni organi i proizvo|a~ lijeka mogu
provesti razli~ite mjere sa ciljem smanjenja rizika i pove}anja
sigurnosti primjene lijeka (slika 3).
Kao rezultat farmakovigilance Agencija za lijekove mo`e poduzeti
niz mjera u cilju za{tite zdravlja stanovni{tva (slika 4). Ove mjere
se mogu podijeliti na prvi i drugi stepen upozorenja. Prvi stepen
upozorenja obuhvata korekciju uputstva za upotrebu lijeka, korekciju predlo`enih indikacija i korekciju ne`eljenih dejstava lijeka. Drugi stepen predstavlja povla~enje lijeka sa tr`i{ta (13).
Primjeri mjera koje su provedene kao rezultat farmakovigilance
Na stranicama Agencije za lijekove BiH mo`e se na}i Spisak
regulatornih mjera iz bezbjedonosnih razloga, gdje su navedeni
lijekovi, bezbjedosna mjera za navedeni lijek, razlog i osnov zbog
~ega se preduzima bezbjedosna mjera i informacija da li se mjera
odnosi samo na navedeni lijek ili na sve registrovane generi~ki
iste lijekove. Iz ovog spiska bismo izdvojili neke lijekove koji se
~esto izdaju u apotekama: Za metamizol se upozorava da se primjena ovog lijeka ne preporu~uje osobama mla|im od 18 godina
a indikacije se ograni~avaju samo za kratkotrajnu primjenu kod
jakih bolova kada se terapija drugim neopioidnim analgeticima
poka`e neuspje{nom. Za sve registrovane preparate koji sadr`e
lidokain,a primjenjuju se lokano za dezinfekciju oralne sluznice i
ubla`avanje bolova. Preporu~uje se dodavanje posebnog upozorenja gdje }e stajati da se lijek ne primjenjuje kod djece mla|e od
12 godina. Razlog preporuke je rizik od predoziranja lidokainom
i ispoljavanje toksi~nosti na CNS (centralni nervni sistem) i kardiovaskularni sistem. Selektivni inhibitori preuzimanja serotonina
koji se koriste u terapiji depresije: fluoksetin citalopram, paroksetin, sertralin, escitalopram i neki lijekovi iz grupe ostalih antidepresiva: mianserin, mirtazapin i venlafaksin moraju imati posebna upozorenja da se lijek ne primjenjuje u terapiji depresije kod
djece i adolescenata mla|ih od 18 godina, a razlog ove preporuke
je rizik od suicida kod djece i adolescenata mla|ih od 18 godina.
Slika 3: Mjere koje se
provode kao rezultat
postojanja signala.
Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH Vox Pharmaciae
37
epidermalna nekroliza). Uzro~na povezanost se ne mo`e isklju~iti
te je potreban oprez i nadzor bolesnika kojima je propisan lijek
Roaccutane 10 mg meke kapsule.
Rezultati ankete provedene u BiH
EMA je objavila saop{tenje u kojem navodi upozorenja i mjere
opreza kod topi~ke primjene ketoprofena. Committee for Medicinal Products for Human Use (CHMP) je objavio zaklju~ak, kako je
korist topi~ke primjene ketoprofena i dalje ve}a od rizika, ali su
potrebne dalje mjere kojima bi se minimizirao rizik od ne`eljenih
ko`nih reakcija, a preporuka je da ljekari i farmaceuti trebaju savjetovati pacijente o pravilnoj topi~koj primjeni ketoprofena.
U novembru 2010. godine proveli smo anketu me|u zdravstvenim radnicima, prete`no apotekama, na teritoriji BiH. Anketa je
bila anonimna i sastojala se od 5 pitanja. Odziv je bio vrlo slab,
tako da je od 350 poslanih anketa {irom Bosne i Hercegovine,
vra}eno samo 29 popunjenih anketa (17 magistara farmacije i 12
farmaceutskih tehni~ara). Samo jedna osoba je jednom prijavila
ne`eljeno djelovanje, dok ostalih 28 ispitanika nije nikada prijavilo
ne`eljeno djelovanje lijeka (slika 5a). Samo 24% ispitanika zna da
na web stranici Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH postoji spisak regulatornih mjera iz bezbjedonjosnih razloga (slika
5b). Kada je u pitanju stanje pra}enja ne`eljenih efekata u na{oj
zemlji, 76% ispitanika smatra da stanje nije zadovoljavaju}e,
17% ispitanika ne zna kakvo je stanje, dok samo 7% ispitanika
smatra da je stanje zadovoljavaju}e (slika 5c). Svi ispitanici smatraju da je farmakovigilanca va`na i da treba redovno prijavljivati
ne`eljene efekte lijekova.
Bufeksamak je nesteroidni antiinflamatorni lijek koji se u topikalnim formulacijama koristi za lije~enje dermatolo{kih bolesti (ekcem i dermatitis) i proktolo{kih stanja (hemoroidi i analne fisure).
Na osnovu nau~ne ocjene kojom je ustanovljen visok rizik od pojave kontaktnih alergijskih reakcija CHMP Evropske agencije za
lijekove je preporu~ila ukidanje odobrenja za stavljanje u promet
lijekova koji sadr`e bufekasmak kao aktivnu supstancu. ALIMS
BIH je na osnovu ove preporuke ljekarima preporu~ila da vi{e ne
propisuju ove lijekove, a farmaceutima da ih vi{e ne izdaju.
Na stranicama Danske Agencije za lijekove mo`e se na}i da
istra`ivanja provedena u toj zemlji upu}uju na oprez kod upotrebe
paracetamola u toku trudno}e jer je utvr|eno da prilikom upotrebe paracetamola u toku pet sedmica ili vi{e mo`e pove}ati rizik
od kriptohizma kod novoro|en~eta sa 2% na 2,7%, preporuka je
da trudnice mogu koristiti paracetamol, ali upotreba mora biti {to
je mogu}e kra}a.
Roche d.o.o. u Hrvatskoj je u suradnji s HALMED uputio pismo
ljekarima s novim podacima o povezanosti primjene lijeka Roaccutane 10 mg meke kapsule (izotretinoin) i te{kih ko`nih reakcija (multiformni eritem, Stevens-Johnsonov sindrom i toksi~na
38
Vox Pharmaciae Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH
Zaklju~ak
Neophodno je da zdravstveni radnici budu svjesni da je prijavljivanje ne`eljenih efekata njihova moralna, profesionalna kao i
zakonska obaveza, te da na taj na~in doprinose boljoj sigurnosti
lijekova koji se nalaze u prometu. Jo{ jednom }emo ponoviti rije~i
koje se nalaze na obrascu za prijavu ne`eljenog djelovanja lijeka:
Nemojte odustati, ako Vam neki podaci nedostaju- dovoljna je
samo sumnja na ne`eljeno djelovanje. Neka Vam ne bude te{ko
da ispunite obrazac –podaci mogu biti zna~ajni za sigurnu primjenu lijekova.
Razgovarala: mr. ph. Tanja Jovanovi}
Intervju sa Predsjednicom
Me|ukantonalne farmaceutske
komore Prim. mr. ph. Binakaj Zahidom
Za po~etak Vas molimo da sumirate aktivnosti Komore u
2010. godini, te da izdvojite najzna~ajniju aktivnost?
i Zakona o apotekarstvu, te pospje{enju saradnje sa obrazovnim
institucijama, ta~nije Farmaceutskim fakultetima.
Me|ukantonalna farmaceutska komora (u daljem tekstu: Komora) u 2010. godni svoje aktivnosti je usmjerila kako na unutra{nji
rad Komore, tako i na djelovanje Komore u saradnji sa drugim
institicijama na pobolj{anju situacije u farmaceutskoj djelatnosti.
Kao neke od najzna~ajnijih aktivnosti, izdavajamo slijede}e:
Okon~an je postupak osnivanja i pridru`ivanja Kantonalne farmaceuske komore `upanije Posavske, u sastav
Me|ukantonalne farmaceutske komore.
Odr`avanje Redovne godi{nje Skup{tine Me|ukantonalne
farmaceutske komore, u hotelu «Zenica» u Zenici, dana
11.12.2010.godine, gdje je kolegama i kolegicama prezentiran
rad i finansijsko poslovanje Komore, te su pokrenute inicijative
u pogledu rje{avanja odre|enih problema u farmaceutskoj djelatnosti (npr. suzbijanja tr`i{ta falsifikovanim lijekovima), zatim
djelovanje na implementaciju novog Zakona o zdravstvenoj za{titi
Donesena je Odluka o kupovini poslovnog prostora Me|ukantonalne farmaceutske komore.
Odr`avanje VII Simpozija magistara farmacije Federacije BIH
koji je do sada bio najposje}eniji skup, u organizaciji Komore,
gdje je evidentirano preko 550 u~esnika. U~esnici su iskazali
svoje zadovoljstvo kako organizacijom skupa, tako i edukativnim
dijelom istog, te na osnovu brojnih pisama zahvale koje smo zaprimili, Komora mo`e biti ponosna postignutim.
Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH Vox Pharmaciae
39
Upravni odbor Komore pokrenuo je inicijativu, prema nadle`nim
institucijama za izradu liste bezreceptnih lijekova na podru~ju
Bosne i Hercegovine. Inicijativa je pokrenuta u smislu definisanja liste bezreceptnih lijekova, a {to }e rezultirati unapre|enjem
samonjege i samomedikacije, kao tretmana koji su sve vi{e zastupljeni u farmaceutskoj djelatnosti. Izradom ovakve liste ujedno
bi se smanjio i «pritisak» na Zavode zdravstvenog osiguranja, te
olak{ao i kvalitativno unaprijedio posao svih «ugovornih strana»
(Zavodi zdravstvenog osiguranja i ugovorne apoteke) u postupku
pru`anja zdravstvene-farmaceutske usluge pacijentima.
Nadalje, Upravni odbor jednoglasno je usvojio prijedlog o pokretanju inicijative prema nadle`nim institucijama za revizijom
(ili izradom nove) liste esencijalnih lijekova na podru~ju
Federacije Bosne i Hercegovine i utvr|ivanjem jedinstvene
cijene rada. Inicijativa je pokrenuta zbog ukazane potrebe izmjene liste lijekova koji se izdaju na teret Zavoda zdravstvenog
osiguranja kantona, a posebno s obzirom na ~injenicu postojanja
raznolikosti kako u listama kantona tako i cijeni rada koja varira
u velikoj mjeri od kantona do kantona (npr. na podru~ju Zeni~ko-
Dobojskog kantona cijena rada realizacije lijeka na recept iznosi
0,82 KM, dok je taj iznos u Kantonu Sarajevo 1,90 KM). Izradom
ovakve liste i utvr|ivanjem jedinstvene cijene rada bi se zadovoljili interesi svih strana: zavoda, apoteka i pacijenata.
Pokrenute su aktivnosti oko organizacije VIII Simpozija
magistara farmacije FBiH u Sarajevu u periodu od 02.06.05.06.2011.godine, te je s tim u vezi imenovan Organizacioni
odbor (u sastavu: dr.sci. Softi} D`enita, prim.mr.ph.spec. – predsjednik, prof.dr. Davorka Zavr{nik, mr.ph. Muris Hrnji}, mr.ph.
Zemana Kaknjo, mr.ph. Jasminka Be{i}-Kurte{, mr.ph. Marijan
]avarovi}, mr.ph. Sabina Huji}, mr.ph. Sabina Mulahasanovi} i
mr.ph.Miljana Zovko).
Komora je tako|er, u saradnji sa Farmaceutskim dru{tvom
F BIH i Farmaceutskim dru{tvom Republike Srpske zapo~ela sa
aktivnostima za organizaciju II Kongresa farmaceuta BIH
sa me|unarodnim u~e{}em, koji je planiran za 17.11. –
20.11.2011. godine u Banja Luci, a na kojem se o~ekuje preko
1000 u~esnika, kako iz zemalja iz okru`enja tako i zemalja svijeta, te ovom prilikom ujedno izra`avamo svoje zadovoljstvo ~injenicom da su kolege i kolegice iskazali svoj interes u participiranju
na Kongresu bilo kroz prezentaciju svojih farmaceutskih ku}a
bilo sa svojim stru~nim i nau~nim radovima, i jo{ jednom iskazali
`elju i te`nju magistara farmacije za konstantnom edukacijom i
nadogradnjom svog postoje}eg stru~nog i nau~nog znanja.
Zatra`eno je od Federalnog ministarstva finansija hitno dostavljanje uputstva u pogledu postupanja apotekarskih ustanova koje posluju na podru~ju FBiH po pitanju predstoje}eg
postupka fiskalizacije. Naime s obzirom da se radi o proceduri
koja do sada nije provo|ena tra`eno uputstvo je neophodno kako
bi magistri farmacije zaposleni u apotekarskim ustanovama mogli svoje aktivnosti i poslovanje uskladiti sa va`e}im propisima.
S obzirom na slo`enost poslova koja je prisutna u apotekarskim
ustanovama gdje se distribuiraju lijekovi iz komercijalnog asortimana kao i sa esencijalnih lista, razli~itih po kantonima mi{ljenja
smo da bi trebali zajedni~kim snagama uraditi uputstvo koje bi
bilo prihvatljivo za sve apotekarske ustanove u FBiH.
Tako|er, `elimo dodati i to da se Komora aktivno uklju~ila sa Farmaceutskom komorom Hercegova~ko – Neretvanskog i Srednje
– Bosanskog kantona kako bi se u toku ove kalendarske godine
zavr{io postupak stvaranja Farmaceutske komore Federacije BIH koja predstavlja jedan od ciljeva ujedinjenja kolega i kolegica sa podru~ja Federacije BIH, a potom u bliskoj budu}nosti i
cijele Bosne i Hercegovine.
40
Vox Pharmaciae Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH
Koji su osnovni ciljevi i zadaci u 2011. godini?
Kao osnovne ciljeve i zadatke u 2011. godini, Komora bi izdvojila
okon~anje postupka formiranja Farmaceutske komore Federacije
BIH, organizacija i uspje{no okon~anje II Kongresa farmaceuta
BIH sa me|unarodnim u~e{}em, osiguranje jednakih uslova rada
svim kolegama i kolegicama na podru~ju Federacije BIH kako
kroz jedinstvenu cijenu rada tako i kroz zadovoljavanje tra`enih
uvjeta u pogledu sklapanja ugovora sa nadle`nim Zavodima
zdravstvenog osiguranja kantona.
Koje su aktivnosti realizirane, a koje jo{ trebaju biti obavljene u cilju formiranja Federalne farmaceutske komore?
U pogledu realiziranih aktivnosti, sa zadovoljstvom mo`emo re}
i da su uspje{no zavr{eni pregovori oko formiranja Farmaceutske komore Federacije BIH sa kantonima koji trenutno ne ulaze
u sastav Komore, te se u toku ove kalendarske godine o~ekuje
okon~anje pravnih postupaka za ujedinjene svih kantona (komora) i registracija kod nadle`nog suda nove – Farmaceutske komore Federacije BIH.
Da li Komora ima u planu aktivno se uklju~iti u dono{enje
podzakonskih akata vezanih za farmaceutsku struku, a koji
su predvi|eni nedavno donesenim Zakonima?
Komora kao jednu od svojih djelatnosti propisanih kako Zakonom
tako i normativnim aktima planira aktivno uklju~enje u dono{enje
svih podzakonskih akata relevantnih za farmaceutsku djelatnost,
kao {to je i do sada bila praksa prilikom dono{enja Zakona o
zdravstvenoj za{titi i Zakona o apotekarstvu. Na `alost, moramo
naglasiti da dosada{nji nivo saradnje sa predstavnicima izvr{ne
vlasti iz oblasti zdravstva nije bila u potpunosti zadovoljavaju}
a, no, to predstavlja jo{ jedan zadatak Komore u 2011. godini –
pospje{iti te prona}i na~in kako animirati predstavnike vlasti na
zajedni~ko djelovanje u punom kapacitetu.
U saradnji sa Farmaceutskim dru{tvima FBIH i RS teku
pripreme i organizacija II Kongresa farmaceuta BIH. Kako
napreduju ove aktivnosti?
U vezi organizacije II Kongresa farmaceuta BIH sa me|unarodnim
u~e{}em, moram ista}i da je Komora bila inicijator oko pokretanja aktivnosti u vezi sa organizacijom II Kongresa, okupila
sve zainteresirane strane, te ve} uveliko zapo~ela sa organizacijskim pripremama istog, samim time {to je Komora u saradnji
sa Farmaceutskim dru{tvima F BIH i RS, kao i time {to su ime-
novani Organizacioni i Nau~ni odbor Kongresa ve} odr`ali svoje
prve sjednice, a zapo~ete su i aktivnosti u pogledu potpisivanja
ugovora sa prate}im slu`bama (IT podr{ka, nabavka kongresnih
materijala, osiguranje mjesta odr`avanja) kako bi se postigao i
odr`ao nivo te vrste stru~nog i nau~nog skupa u zemlji, kao {to
je to bilo i do sada.
U kojim segementima vidite ja~anje saradnje sa Farmaceutskim dru{tvom FBIH?
U pogledu ja~anja saradnje sa Farmaceutskim dru{tvom F BIH,
moram naglasiti da su iste kolege ~lanovi i Dru{tva i komore,
te da zajedni~kim i intenzivnijim djelovanjem, na polju edukacije kolega, kroz organiziranje okruglih stolova, simpozija i ostalih
vidova edukacije, kroz koje bi farmaceuti Federacije BIH bili bolje upoznati i kvalitetnije educirani sa svim promjenama koje se
de{avaju u farmaceutskoj znanosti i praksi, te bi na taj na~in
kvalitativno pobolj{ali svoje profesionalno znanje i s ve}im uspjehom bi se mogli uklju~iti u rje{avanje nagomilanih i evidentnih
problema farmaceutske djelatnosti kako kroz interaktivnu diskusiju, tako i kroz razmjenu dosada{njih iskustava. Intenziviranjem
i ja~anjem pomenute saradnje, kako Komora tako i Dru{tvo, zauzeli bi mjesto partnera kod aktuelne vlasti prilikom definisanja
pozicije magistra farmacije u sistemu zdravstvene za{tite i u
dru{tvu uop}e.
[to biste poru~ili kolegama farmaceutima, na koji na~in se
mogu aktivno uklju~iti u promociju struke i ja~anju pozicije
farmaceuta u svojim lokalnim zajednicama?
Magistri farmacije, kao zdravstveni profesionalci, zbog svoje
skromnosti potisnuti su u svim aktivnostima u kojima se promovira struka i ja~a pozicija farmaceuta na nivou lokalnih zajednica.
Mi{ljenja sam da za takvo trenutno stanje ne treba optu`ivati nikoga, sem nas farmaceuta, koji imamo dovoljno stru~nog znanja
i profesionalnog iskustva da se mo`emo aktivno uklju~iti u sve
kampanje koje promoviraju zdravlje kao npr. kampanje protiv
pu{enja, pru`anja stru~ne pomo}i ugro`enim skupinama (pacijenti koji boluju od dijabetesa i sli~no), gdje bi kroz vlastiti profesionalni anga`man pokazali i dokazali zna~ajnu ulogu magistra
farmacije u sistemu zdravstvene za{tite.
Zahvaljuju}i novim trendovima u farmaciji kao {to je razvoj samonjege i samomedikacije kao i ubrzanom implementacijom
tih procesa u farmaceutskoj djelatnosti Federacije BIH, smatram da }e te novine bitno izmijeniti poziciju i ugled magistra
farmacije.
Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH Vox Pharmaciae
41
Pi{e: mr. sci. Lana Leki}, mr. ph. spec.
Komunikacija - [ta pacijent
o~ekuje od farmaceuta
„Shvatanje potreba pacijenta, i ~injenice {ta pacijent `eli od Vas,svog farmaceuta kao i signaliziranje
da ste shvatili njegove potrebe/o~ekivanje bitan su stup brige o pacijentu. ^esto mislimo da znamo {ta
pacijent o~ekuje od nas.“(1)
Ako je 20. stolje}e bilo stolje}e informatizacije, 21. je sasvim sigurno stolje}e komunikacije. Razvoj komunikacijske tehnologije
donio je mnoge promjene. Upravo pomo}u tih promjena omogu}
ena je uspje{nija komunikacija koja vi{e nije ograni~ena vremenom i prostorom. Komunikacijska tehnologija je omogu}ila da
nas drugi razumiju, te da bolje razumijemo druge. Komunikacija
unutar porodice, s partnerom, djecom, komunikacija s prijateljima, kolegama i poslovnim klijentima, kupcima. (2)
Izraz komunikacija dobijen je iz latinske rije~i Communicare {to
zna~i u~initi op}im, zajedni~kim. Prvu definiciju komunikacije
ponudio je C.H.Kooley jo{ 1909. godine: « Pod komunikacijom
se podrazumijeva mehanizam pomo}u kojega ljudski odnosi eg42
Vox Pharmaciae Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH
zistiraju i razvijaju se, a ~ine ga svi simboli duha sa sredstvima
njihova preno{enja u prostoru i njihova o~uvanja u vremenu.» Sa
aspekta socijalne psihologije, Zvonarevi} sam pojam komuniciranja u najop}enitijem vidu razumije kao izmjenu poruka izme|u dviju ili vi{e osoba, pri ~emu se osoba od koje poruka potje~e naziva
tvorac ili davalac poruke, a oni koji je primaju primaoci poruke, s
tim da svatko mo`e biti istovremeno i davalac i primalac poruke.
^ovjek je komunikacijsko bi}e i «osu|en» je na komuniciranje s
drugim ljudima da bi opstao. Cijelog `ivota, dakle, komuniciramo
– htjeli mi to ili ne. Na{e rije~i, glas i tijelo neprestalno {alju razne
poruke. Kakve su to poruke i {to njima poru~ujemo – pitanje je
koje si (pre)rijetko postavljamo. Komuniciranje je sporazumije-
vanje, prijenos informacija, poruka i iskustava, stvaranje novih
znanja i ideja i uvjet bez kojeg se ne mo`e u poslovanju. No, prije
svega komuniciranje je vje{tina/ skill, a svaka se vje{tina mo`e
nau~iti i unaprijediti. Po vje{tini komuniciranja se prvenstveno
razlikuju uspje{ni djelatnici od onih manje uspje{nih. Znati “prodati” sebe, svoju ideju je najve}e umije}e. Stoga nije slu~ajno
da su najuspje{niji djelatnici svjesni da dobar dio svog uspjeha
zahvaljuju svojim dobrim komunikacijskim vje{tinama te ih zato
stalno razvijaju i njeguju. Oni drugi, manje uspje{ni ne znaju {to
im se i za{to doga|a, tj. ne pridaju dovoljno va`nosti vje{tini komuniciranja. Poslovno komuniciranje je krvotok svake tvrtke jer
bez kolanja informacija je nemogu}e odvijanje poslovanja. Pri
tome razlikujemo interno komuniciranje izme|u djelatnika unutar
tvrtke i eksterno komuniciranje s klijentima.
Kako (sve) komuniciramo?
• pona{anjem tijela - dr`anje, usmjerenost tijela, tjelesnim stavom, vanj{tinom – odijevanje, op}a rednost i njegovanost...,
mimikom - ~ela, obrva…, o~nim kontaktom – pogled, {irenje
i su`avanje zjenica..., osmijehom – poziv na komunikaciju,
gestama - govor ruku, radnje, dodirivanjem - fizi~ki kontakt,
rukovanjem - stilovi, prostornim pona{anjem - zone, vremenskim pona{anjem – osje}aj za vrijeme, govornim pona{anjem
- brzina, ritam, ja~ina, artikulacija, pokazivanjem po{tovanja
prema sugovorniku, slu{anjem - aktivno/ pasivno. (3)
Komunikacija u apoteci
Prvo pitanje koje farmaceut treba sebi da postavi nakon razgovora s pacijentom je: „Koji impakt je na{ razgovor imao na njegovo
zdravlje?“ Farmaceut je zadnja osoba koju pacijent kontaktira
prije uzimanja terapije, stoga je upravo on taj koji poja{njava
terapiju pacijentu, i provjerava da li postoji neka gre{ka u propisanoj terapiji (inkopatibilnost, mala ili velika doza). Farmaceut
uvijek treba biti dostupan pacijentu, nasmije{en,komunikativan,
treba znati postavljati pitanja i slu{ati odgovore, a uz sve mora
biti prepun znanja i ponuditi pravi odgovor. Osnovni zadaci farmaceuta prije, bili su razvoj, izrada,kontrola kao i samo izdavanje
lijekova. S vremenom farmaceuti su se skoncentrisali samo na
izdavanje lijeka stanovni{tvu a farmaceutska industrija je preuzela brigu o inovaciji, razvoju i plasiranju lijekova. Danas je uloga farmaceuta prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO)
pru`anje pravilnih i objektivnih savjeta o lijekovima, njihovoj primjeni odnosno farmakoterapiji, pru`anje savjeta o prevencij bolesti kao i o o~uvanju zdravlja, te preuzimanje dijela odgovornosti
za sam tok i ishod lije~enja. Dakle, uloga farmaceuta dana{njice
je prije svega savjetodavna, ali on sa svojim informacijama (npr.o
ne`eljenim efektima,kombinaciji lijekova,indikacijama i sl) ne
samo da snadbjeva pacijenta, ve} i samog ljekara ako je neophodno. Nesumnjivo je da je sama „figura“ farmaceuta danas
prili~no degradirana, pa je stoga potrebno u~initi neke mjere. Prvi
korak u pobolj{anju statusa farmaceuta bila bi revizija obrazovnog sistema,jer su farmaceuti u BiH uskra}eni za {ire obrazovanje
od onog klasi~nog koje dobiju na fakultetu. Osim farmakologije
i farmakoterapije, trebalo bi da u~e o vje{tinama komunikacije i
prodaje, da se malo vi{e upute u problematiku legislative i sistema
zdravstva, kao i da ~uju o aktuelnoj problematici farmakoekonomike i farmakoepidemiologije. Drugi korak bi bilo zalaganje svakog
farmaceuta za li~nu kontinuiranu nau~nu naobrazbu i aktivnije
uklju~ivanje i rad komore i farmaceutskog dru{tva.
Zaklju~ak
Uspje{na komunikacija je uspostavljena kada je pacijent uvjeren
da je farmaceut zainteresovan za njegovo zdravlje, i osje}a se
slobodnim postaviti i pitanja najintimnije prirode vezana za li~no
zdravlje. Upravo je farmaceut taj koji svojim profesionalnim stavom, ali sa dozom empatije treba da pomogne pacijentu da se
opusti, treba da shvati koji je njegov problem, i nastoji ga rije{iti
na {to efikasniji i kvalitetniji na~in. U dana{nje vrijeme velikog
broja apoteka, farmaceuti treba da se bore za svoje pacijente, od
toga da se pripreme za prvi razgovor s njim jer i od toga mo`e
zavisiti uspjeh u komunikaciji, njegovog stanja i bolesti pa sve
do socioekonomskog statusa. Neminovna je ~injenica da su pacijenti danas obrazovaniji, da se raspituju za svoje zdravlje, surfaju internetom u potrazi za informacijama koje bi im pomogle u
ozdravljenju. Tako|e smo svjedoci da pacijenti/korisnici usluga
svakodnevno izra`avaju jasno i glasno svoj stav (zadovoljstvo ili
pak nezadovoljstvo) i o~ekivanja po pitanju usluge u apoteci. To
pred farmaceute kao nosioce zdravstvene za{tite u apoteci stavlja dodatnu odgovornost da kontinuirano rade na unaprije|enju
kvaliteta usluga u cilju unaprije|enja zdravlja i pozitivnih zdravstvenih ishoda gra|ana Bosne i Hercegovine.
Literatura
1. Farris KB, Stenton SB, Samnani M, et al. How satisfied are your patients?
CPJ. 2000;133(8):32-6.
2. Alma Taslid`an, „ Era kompjuterizacije interne komunikacije“,Nau~ni
rad iz predmeta Mas mediji i globalizacija, Fakultet politi~kih
nauka,Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,15. Juni 2009 godina
3. Marija Novak I{tvok,mr.sc. „Trendovi u poslovnom komuniciranju“, Gendar d.o.o. Zagreb, HGK Sektor za trgovinu,Deveti forum nekretninama
Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH Vox Pharmaciae
43
Pi{e: mr. ph. Aida Begi}
Svjetski dan voda
Obilje`avanje Svjetskog dana voda, inicijativa je koja je pokrenuta na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okoli{u i razvoju (United
Nations Conference on Environment and Development, UNCED)
odr`anoj u Rio de Janeiru 1992. godine. Generalna skup{tina
Ujedinjenih naroda (UN), proglasila je 22. mart kao Svjetski dan
voda (World Water Day, WWD) i ove godine obilje`ava se 18. put
Svaka godina isti~e jedan od aspekata zna~ajnosti vode, te tako
i ova, kojoj je tematika Voda i urbanizacija, uticaj sve vi{e rastu}e populacije, sve ve}e industrijalizacije te prirodnih pojava
na snabdijevanje urbanih sredina vodom, a decenija 2005-2015.
je progla{ena Me|unarodnom decenijom akcije “Voda za `ivot”.
Primarni cilj akcije ”Voda za `ivot” je nastojati da se ispune
me|unarodne obveze koje se ti~u vode do 2015., a i dalje. Fokus
je na unapre|enju saradnje na svim razinama. Izazov Desetlje}
a je da se fokusira pa`nja na djelovanje politike koja }e osigurati dugoro~no odr`ivo upravljanje vodnim resursima, u smislu
koli~ine i kvalitete, a uklju~uje mjere za pobolj{anje sanitacije.
Postizanje ciljeva zahtijeva stalan anga`man, saradnju i ulaganja od strane svih sudionika 2005. do 2015. i daleko {ire. Od
davnina, sve velike civilizacije su se razvijale uz rije~ne tokove,
jer je voda predstavljala `ivot, kako za biljni i `ivotinjski svijet
44
Vox Pharmaciae Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH
tako i za ~ovjeka, moderni gradovi kao London, Pariz, Kairo…
su izgra|eni uz rije~ne tokove. Pove}anjem populacije i razvojem
gradova raste potro{nja vode, {to uz neadekvatnu kontrolu nad
zaga|iva~ima ima direktan negativan uticaj na vodene sisteme.
Voda je neophodna za `ivot. Nema `ivog bi}a na planeti Zemlji
koje mo`e pre`ivjeti bez vode. To je preduslov za ljudsko zdravlje i blagostanje, ali i za o~uvanje okoli{a. Svake godine milioni
ljudi, ve}inom djece, umire od bolesti povezanih s neodgovaraju}
om opskrbom vodom, sanitarno i higijenski ispravnom. Nesta{ice
vode, lo{a kvaliteta vode i neadekvatna sanitacija negativno
uti~u na sigurnost hrane, `ivotne izbore i obrazovne mogu}nosti
za siroma{ne porodice diljem svijeta. S vodom povezane prirodne
katastrofe poput poplava, tropskih oluja i tsunamija pove}avaju
ljudske patnje, su{a poga|a neke od najsiroma{nijih zemalja u
svijetu, pogor{avaju}i glad i neuhranjenost.
Osim {to je neophodna za osnovne ljudske potrebe, opskrba vodom, kao i vodni resursi, klju~ni su za odr`ivi razvoj. To je glavni
izvor energije u nekim dijelovima svijeta, dok u drugima njen potencijal kao izvor energije u velikoj mjeri ostaje neiskori{ten. Voda
je tako|e, neophodna za poljoprivredu i za mnoge industrijske
procese. Mo`emo re}i da su voda i njen zna~aj podcijenjeni, vodi
i institucijama koje se bave vodom/vodosnabdijevanjem, se ne
daje potreban zna~aj, urbanizaciju ne prati pove}anje investicija
u ove infrastrukture.
Iako empirijski dokazi upu}uju na to da je urbanizacija pomogla
u smanjenju ukupne stope siroma{tva pru`anjem novih mogu}
nosti, podizanjem prihoda , porast broja urbanog stanovni{tva
u nekim manje razvijenim regijama je pra}en rastom urbanog
siroma{tva. Gotovo 40% svjetskog urbanog rasta je rast neformalnih naselja, koja imaju veliku tendenciju rasta. Gradovi
predstavljaju kompleksne institucionalne entitete, a razli~ite
urbane sredine zahtijevaju razli~it pristup. Pristup vodi je od vitalnog zna~aja za polo`aj i rast gradova, ali i za opstanak njihovih gra|ana. Uporedo sa rastom gradova i njihova se populacija
pove}ava, a nesta{ica vode postaje sve ve}i faktor ograni~enja
za urbani razvoj.Situacija je gora u manje razvijenim regijama.
Polovica ~ovje~anstva danas `ivi u gradovima, a u naredna dva
desetlje}a, gotovo 60% svjetskog stanovni{tva bit }e urbani
stanovnici. U Africi i Aziji, urbane populacije }e se udvostru~iti
izme|u 2000. i 2030.godine.
Gradovi rastu zbog prirodnog prirasta urbanog stanovni{tva
(50%), reklasifikacije ruralnih podru~ja u urbana podru~ja
(25%) i seosko – urbane migracije. Enormni porast gradskog
stanovni{tva stvara izazove bez presedana, me|u kojima su i
odredbe za vodu, ~iji se nedostatak najprije osjeti. Ti problemi
imaju ogromne posljedice na ljudsko zdravlje i dobrobit, sigurnost, okoli{, gospodarski rast i razvoj. Nedostatak higijenski
ispravne vode i adekvatnih sanitarnih objekata dovodi do zdravstvenih problema kao {to su dijareja, malarija, kolera,epidemije..
sa bistrih izvora ili je skupo pla}amo u plasti~noj ambala`i. Zbog
nepromi{ljenih na~ina na koje je ~ovjek postupao prema vodama,
voda se nalazi na samom vrhu najva`nijih svjetskih tema, briga
i zanimanja. Vodama se mora upravljati po na~elu jedinstvenog
vodnog sistema, na~elu odr`ivog razvoja kojim se zadovoljavaju
potrebe sada{nje generacije i ne ugro`avaju prava ni mogu}nosti
budu}ih generacija da to ostvare za sebe. Gradovi su generatori
bogatstva i zapo{ljavanja, inkubatori inovativnosti i kreativnosti,
te pru`aju najbolje mogu}nosti za pobolj{anje na~ina `ivljenja.
Razli~iti gradovi imaju razli~it pristup problemu. Neki od prijedloga su:
• Pobolj{ati pristup sistemu vodosnabdijevanja
• Pobolj{ati pristup pobolj{anom sanitarnom sistemu
• Socijalna uklju~enost, zajedni~ki pristup
• Optimizacija upravljanja resursima
• Umanjiti gubitke curenjem iz sistema za vodosnabdijevanje
(koji su ~esto uzrokovani bespravnim priklju~cima..)
• Poja~ati nadzor nad vodoza{titnim zonama (bespravne gradnje, otpad…)
• Podizanje svijesti, educiranje….
• Olak{ati dijalog i provedbu politike partnerstva za trajna
pobolj{anja u snabdijevanju vodom
• Promicanje inovativnih rje{enja koja osiguravaju pitku vodu i
sanitacije za sva bespravno izgra|ena naselja.
Prema procjenama, u slijede}ih 30 godina demografski rast }e
biti koncentrisan u urbanim podru~jima, u odnosu na period
1950.-1975. kada je postojala ravnote`a izme|u urbane i ruralne
sredine. Do 2050.godine o~ekuje se dvostruko pove}anje gradskog stanovni{tva, sa 3.3 biliona u 2007. na 6.4 biliona u 2050.
godini. Me|u manje razvijenim regijama, Latinska Amerika i Karibi imaju izuzetno visok stepen urbanizacije (78 %), u odnosu na
Evropu. Za razliku od njih, Afrika i Azija ostaju uglavnom ruralne,
s 38 % i 41 % populacije koja `ivi u urbanim podru~jima.
Prema UN izvorima, na`alost, jo{ uvijek je realnost da otprilike
1,1 milijardi ljudi ovisi o nesigurnim izvorima vode za pi}e. Stoga je Svjetski dan voda 2011 (WWD 2011), posve}en kvaliteti
i isticanju va`nosti vode, zajedno s dostupno{}u iste u okviru
cjelovitog upravljanja vodnim resursima. Vodu uzimamo jeftino
Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH Vox Pharmaciae
45
Kada se radi o vodi, izazovi }e se zna~ajno pove}ati u nadolaze}im godinama. Nastavak rasta stanovni{tva i sve ve}i prihodi
}e dovesti do ve}e potro{nje vode, kao i vi{e otpada. Gradsko
stanovni{tvo u zemljama u razvoju rast }e dramati~no, generirati
potra`nju i izvan kapaciteta ve} neadekvatne opskrbe vodom i
sanitarne infrastrukture i usluga. ^ini se da postoji vi{e od nekoliko razloga da se voda i kanalizacija stave na vrh svijetskog
dnevnog reda ...
Naju~inkovitije su reforme zasnovane na postepenim promjenama u okviru stvarne sposobnosti zemlje. Klju~ je da se jasno
izdvoje uloge javnog sektora ali i da se razvije tarifni sistem koji
ne samo da vra}a sve tro{kove pru`anja usluga (rad, odr`avanje,
investicije, stjecanje prava vode), ve} i generira profit za vlasnika
(bilo da su privatni investitori ili dr`ave). To zahtijeva neki oblik
socijalne tarife kako bi se pomoglo najsiroma{nijim zajednicama
i regulatorni sistem za kontrolu pove}anja tarifa.
Za upravljanje vodama, to bi moglo zna~iti usvajanje efikasnijih tehnologija za pro~i{}avanje vode, bolju optimizaciju
me|uzavisnosti izme|u vode i energije i pobolj{anje upravljanja potra`njom. Budu}e urbane sredine mogu bolje iskoristi
ekonomiju razmjera i opsega (~ime se pove}ava u~inkovitost i
promicanje jednakosti kroz ni`e tro{kove pru`anja), smanjiti
tro{kove vode, unaprijediti pristup uslugama u susjednim ruralnim podru~jima, dizajn odr`ivog razvoja i smanjiti zaga|enje
okoli{a.
Koliko je ovo veliki problem za Bosnu i Hercegovinu govore podaci
iz Projekta upravljanja kvalitetom voda u BiH (II faza) koji ukazuju
da je samo oko 35 % stanovni{tva priklju~eno na kanalizaciju
(s izgra|enim objektima odvodnje otpadnih voda), dok samo 5%
otpadnih voda ima pro~i{}iva~e prije njihova ispu{tanja.
Razumijevanje utjecaja urbanizacije na gradski vodovodni ciklus i
upravljanje povezano sa zdravstvenim rizicima, zahtijevaju odgovaraju}e strategije i mjere. Zdravstvene rizike povezane s gradskim vodovodnim sistemom i uslugama uklju~uju mikrobiolo{ke
i kemijske kontaminacije urbanih voda i izbijanja bolesti koje se
prenose vodom, uglavnom zbog slabe vode i sanitacije u urbanim
sredinama, i pra`njenja, kao i odlaganje neadekvatno tretirane
ili neobra|ene, industrijskih i doma}ih otpadnih voda. Klimatske
promjene samo pogor{avaju te probleme
Cilj WWD 2011 je da se usmjeri pa`nja na me|unarodne izazove i
mogu}nosti upravljanja urbanim vodama i sanitacijom. On nastoji
i upozoriti svijet na nepovoljnu globalnu situaciju u upravljanju
urbanim vodama, pota}i donosioce odluka da iskoriste mogu}
nosti za rje{avanje ovih problema, kao i za dono{enje odluka za
pokretanje i odr`avanje reforme i budu}nost pristupa.
Imaju}i u vidu stalne klimatske promjene, za o~ekivati je i njihov
negativan uticaj na vodu, njenu dostupnost i kvalitet.
Svjetski dan voda ujedno predstavlja podsjetnik na zna~aj vode,
upozorenje na stanje koje postaje sve ozbiljnije, ali i zajedni~ku
misiju cijelog svijeta o o~uvanju i unaprije|enju.
Administrativno-teritorijalne granice pojedinih slivnih i vodnih
podru~ja postoje samo u ~ovjekovom svijetu, ali voda to ne primje}uje. Do svakoga dolazi “ne~ija” voda, a svi }e “svoje” vode
uvijek poslati nekom drugom.
Na{a je neizbje`na du`nost, obaveza i garancija budu}nosti modelirati zdravu misao u mladim umovima kojima se toliko `elimo
ponositi, da brinu i da na sve na~ine ~uvaju teku}e blago kojim
nas je Zemlja tako bogato darovala.
46
Vox Pharmaciae Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH

iF!je novo iMe CaRPC-a

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLOBODI PRISTUPA

HOLISTIČKI PRISTUP STARIJIM DR SNEŽANA MIĆANOVIĆ

Inšallah, Madona, inšallah! - Konrad-Adenauer

Letak - Krivotvorine (Lijekovi)

Pravilnik o emisiji vrijednosnih papira

inovacija u medicini je put prema boljem zdravlju ljudi

U pamet se ljudi! - Konrad-Adenauer

Mostovi 17