Kulturni turizam: Kulturni turizam: Poziconinarnje

Kulturni turizam: Poziconinarnje , brending,
brending, promocija
Mali Lošinj|8. svibnja 2013. |
Dr. sc. Renata Tomljenović
Institut za turizam, Zagreb
Struktura prezentacije
Kulturni
turizam i
turisti
KT proizvodi koncept /
implikacije
KT proizvodi –
polazište
Profil
kulturnih
turista
Okruženje/
trendovi
Institut za turizam, Zagreb
Kulturni turizam i turisti
Institut za turizam, Zagreb
ŠTO JE KULTURNI TURIZAM?
Kulturni turizam su posjete osoba izvan
mjesta stalnog boravka motivirane u
cijelosti ili djelomično interesom za
povijest, umjetnost, naslijeđe ili stil života
lokaliteta, regije, grupe ili institucije.
Institut za turizam, Zagreb
HIJERARHIJA ATRAKCIJA
OSNOVNI POJMOVI
Primarne
Sekundarne
Tercijarne
Oblikuju imidž destinacije,
utječu na odluku o odabiru
destinacije
Od lokalne važnosti,
komplementarne cjelokupnom
doživljaju ali ne utječu na
odluku o posjeti
Slučajno ‘otkrivene’ ili
‘zgodne’ za posjetiti
5
Institut za turizam, Zagreb
PROIZVODI I KAKO IH FORMIRATI
OSNOVNI POJMOVI
1. GRUPIRANJE POSTOJEĆIH PROIZVODA
2. FESTIVALI
3. ITINERERI
•
•
STVARANJE KULTURNIH ČETVRTI
STVARANJE PRIMARNIH ATRAKCIJA
6
Institut za turizam, Zagreb
TIPOLOGIJA ‘KULTURNIH’ TURISTA
OSNOVNI POJMOVI
• Motivirani kulturom
– 5 – 15% turista, 5% lokalnih stanovnika
– privučeni elitnim kulturnim događanjima
• Inspirirani kulturom
– 30% turista, 15% lokalnih stanovnika
– dobro poznate kulturne atrakcije/događanja, ali tek
površan interes za kulturu
• Privučeni kulturom
– 20% turista, 20% lokalnih stanovnika
– odluku o posjeti kulturnoj atrakciji/događanju
donose tijekom boravka
u destinaciji
7
Institut za turizam, Zagreb
POTRAŽNJA ZA KT NA KVARNERU
Sudjelovanje u kulturno turističkim aktivnostima
• znamenitosti
Hrvatska
1997. 2002. 2007. 2010.
31% 54% 68% 62%
Kvarner
2007. 2010.
60%
60%
• muzeje i izložbe
11% 29% 48% 40%
41%
30%
• koncerti
7% 25% 47% 40%
44%
24%
24%
• kazališta/priredbe
3% 18% 37% 24%
36%
14%
Izvor: TOMAS Ljeto 1997, 2002, 2007, 2010.
Institut za turizam, Zagreb
ZADOVOLJSTVO KVARNERSKIH TURISTA
Vrlo visoko:
• smještaj, gastronomija, ljubaznost
domaćina, vrijednost za novac,
informiranost u destinaciji
Visoko:
• slikovitost i uređenost mjesta, ponuda
organiziranih izleta i zabavnih sadržaja
Srednje:
• prezentacija kulturne baštine, kvaliteta
označavanja znamenitosti, mogućnost za
kupnju
Nisko:
• raznolikost kulturnih događanja
Institut za turizam, Zagreb
MIŠLJENJE TUROPERATORA
Doživljaj:
Strani turoperatori
– od 20 do 40% uključuju
proizvode kreativnog
turizma/kulture života i
rada u svoje pakete
– paketi za Hrvatsku
relativno skromni
ponudom dodatnih
aktivnosti
•
Kreativnije osmišljavanje
doživljaja
•
Kulturna događanja u manjim
mjestima izvan sezone
•
Domaćinstva koja dočaravaju
život u prošlosti
•
Kulinarski doživljaji
•
Kontakt s lokalnim
stanovništvom
•
Autentične individualne ture
Institut za turizam, Zagreb
Profil kulturnih turista
Institut za turizam, Zagreb
PROFIL POSJETITELJA KT ATRAKCIJA
TOMAS Kulturni turizam 2008
- Profil posjetitelja kulturnokulturno-turističkih atrakcija i događanja
- Motivacija i zadovoljstvo posjetom kulturnim atrakcijama i
događanjima
- Postaviti metodologiju kontinuiranog istraživanja posjetitelja s
težnjom da kulturni sektor sam provodi istraživanje svojih
posjetitelja
- Obuhvaćena
- obilježja cjelokupnog putovanja
- obilježja posjete određenoj kulturnoj atrakciji ili događanju
Institut za turizam, Zagreb
TOMAS Kulturni turizam 2008.
Sadržaj - shema
OBILJEŽJA POSJETE
KULTURNOJ
ATRAKCIJI/DOGAĐANJU
OBILJEŽJA
PUTOVANJA
Svrha
Imidž
Duljina
boravka
Motivacija
Organizacija
Izvori info.
SOCIO-DEMOGRAFSKI
PROFIL
TOMAS
Kulturni turizam 2008.
Kvaliteta
usluge
Zadovoljstvo
POTROŠNJA
Institut za turizam, Zagreb
TOMAS Kulturni turizam 2008.
Uzorak - populacija
– Populacija NE OBUHVAĆA:
• Posjetitelje iz mjesta u kojem se provodi istraživanje (lokalni
stanovnici)
– Populacija OBUHVAĆA:
• Jednodnevne posjetitelje iz mjesta stalnog boravka
• Stacionirane goste
– u mjestu provođenja istraživanja
– u nekoj drugom mjestu
• Posjetitelje na proputovanju (u tranzitu)
• Sudionike grupnog putovanja
Institut za turizam, Zagreb
TOMAS Kulturni turizam 2008.
Uzorak - dizajn
• Princip 1: zastupljenost tri glavne vrste kulturnih
lokacija
– kulturno povijesne znamenitosti
– muzeji i galerije
– događanja
• Princip 2: podjednaka zastupljenost kulturnih
lokacija na obali i u unutrašnjosti Hrvatske
• Princip 3: minimalni broj ispitanika po jednoj
lokaciji (atrakciji/događanju)
Institut za turizam, Zagreb
Obala i otoci
LOKACIJA KULTURNE ATKACIJE/DOGAĐANJA
Kontinentalni dio
VRSTA KULTURNE ATRAKCIJE/DOGAĐANJA
Kulturno-povijesne znamenitosti
Muzeji i galerije
Kulturna događanja
Trg svetog Marka, Zagreb
Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb
42. Međunarodna smotra folklora
(16. – 20. srpnja 2008.)
Veliki Tabor, Desinić
Muzej Staro selo, Kumrovec
Kaj su jeli naši stari
(29. - 31. kolovoza 2008.)
Stari grad Varaždin
Gradski muzej Varaždin
(Palača Herceg/ Palača Sermage)
Špancirfest
(22.– 31. kolovoza 2008.)
Dvorac Trakošćan
Muzej Slavonije, Osijek
Podravski motivi
(4. – 6.srpnja 2008.)
Tvrđa, Osijek
Đakovački vezovi
(4.- 6. srpnja 2008.)
Tvrđa, Ilok
Vinkovačke jeseni
(5. - 14. rujna 2008.)
Maraton lađa
(9.8.2008.)
Utvrda Lovrijenac, Dubrovnik
Gradski muzej, Korčula
Knežev dvor, Dubrovnik
Festival klapa
Arheološki muzej/Zlato i srebro Zadra, Zadar
(4. - 26. srpnja 2008.)
Podrumi Dioklecijanove palače, Split
Muzej ninskih starina, Nin
Sinjska alka
(1.- 3. kolovoza 2008.)
Salona, Split
Pomorski muzej, Rijeka
Rapska fjera
(24.- 28. srpnja 2008.)
Katedrala, Trogir
Arheološki muzej Istre, Pula
Međunarodni senjski ljetni karneval
(4.- 9. kolovoza 2008.)
Katedrala, Šibenik
Filmski festival
(28.7. - 1.8. 2008.)
Zidine, Krk
Trsat, Rijeka
Amfiteatar, Pula
Eufrazijeva bazilika, Poreč
Institut za turizam, Zagreb
Profil posjetitelja – dob i obrazovanje
50 i v iše;
23.1%
1.8
Osnov na škola ili niže
Do 29;
30.0%
Srednja škola
34.8
Viša škola
24.4
Fakultet i v iši stupnjev i
30 do 49;
47.0%
38.1
Nešto drugo
0.9
0
Posjetitelji srednje i mlađe životne dobi
najvažniji su segment kulturno-turističke
potražnje
Prosječna starost: 39 godina
U skladu s profilom europskih kulturnih
turista
TOMAS Kulturni turizam 2008.
10
20
30
40
50
%
60% posjetitelja ima više ili visoko
obrazovanje
tek 13% profesionalno je vezano uz
kulturu
Institut za turizam, Zagreb
Profil posjetitelja – mjesto boravka
Mjes to s talnog boravka pos jetitelja
Hrv atska
(izv an pćine
atrakcije/
događanja);
38.2%
Inozemstv o;
61.8%
geografski heterogeno tržište
struktura različita od strukture turista u
komercijalnim smještajnim objektima
Hrvats ka (izvan grada/općine atrakcije/događanja)
100.0
Ž upanija atrakcije/događanja
17.7
S us jedne županije
26.7
G rad Z agreb*
25.9
O s tale županije
29.7
Inozems tvo
100.0
Italija
15.4
Njemačka
13.8
F rancus ka
9.3
V elika B ritanija
8.6
S lovenija
6.1
Č eš ka
5.6
P oljs ka
4.9
B os na i Hercegovina
4.5
Aus trija
4.4
Mađars ka
4.1
O s tale europs ke zemlje
O s tale izvaneurops ke zemlje
TOMAS Kulturni turizam 2008.
%
17.0
6.3
Institut za turizam, Zagreb
Profil posjetitelja – vrsta posjetitelja i poznavanje HR
Inozemni posjetitelji
Jednodnev ni izletnik iz mjesta stalnog
borav ka
26.3
Prv i posjet
Gost koji noći u ov om mjestu ili bližoj
okolici
29.7
43.4
Drugi posjet
Gost koji noći u nekom drugom mjestu u
Hrv atskoj
18.6
13.5
3 do 5 posjeta
Putnik na proputov anju - na putu do
krajnjeg odredišta
24.9
10.6
Posjetitelj u sklopu organiziranog
kružnog putov anja
6 i v iše posjeta
6.3
0
10
20
30
%
40
50
26.7
0
5
10
15
20
25
30
35
%
među kulturnim turistima više je onih u prvom posjetu Hrvatskoj (30%) u odnosu na
turiste u komercijalnim smještajnim objektima (19%)
TOMAS Kulturni turizam 2008.
Institut za turizam, Zagreb
O posjećenoj atrakciji/događanju - motivacija
Učenje o kulturi, pov ijesti i baštini dotičnog kraja
26.2
Imidž/ reputacija atrakcije/ događanja
18.3
Znatiželja
17.9
Prov ođenje kv alitetnog v remena sa sv ojom obitelji/
prijateljima
16.7
Nagov or prijatelja/ rođaka
8.0
Slučajni prolazak i odluka o posjetu na licu mjesta
7.1
Popunjav anje v remena/ razbijanje dosade
3.4
Dov ođenje gostiju koji ne živ e u dotičnom kraju
2.5
0
5
10
15
20
25
30
%
Klasična motivacija kulturnih turista – želja za učenjem o kulturi,
povijesti i baštini
posjećenog kraja – dominantan motiv posjeta
TOMAS Kulturni turizam 2008.
Institut za turizam, Zagreb
O posjećenoj atrakciji/događanju – izvori informacija
Preporuke rodbine ili prijatelja
30.1
Internet
20.7
19.7
Prijašnji borav ak
18.1
Brošure, oglasi, plakati
Preporuke lokalnih žitelja
16.3
Radio ili telev izija
16.0
14.2
Tiskani turistički v odiči
Nov ine ili časopisi
13.6
Preporuke turističke agencije ili kluba
9.1
Turistički inf ormativ ni centri/Turističke zajednice
Turistička signalizacija na cestama/smeđa
signalizacija
Turistički sajmov i ili izložbe
9.1
3.3
Mogućnost više odgovora.
3.3
1.8
Nešto drugo
12.4
Nisu bile potrebne nikakv e inf ormacije
TOMAS Kulturni turizam 2008.
0
5
10
15
20
%
25
30
35
Institut za turizam, Zagreb
Zadovoljstvo posjetom
As pekti
O rganiz ac ija naplate ulaz nica
ili događanja
Dolazak do atrakcije
R adno vrijeme
C ijena ulaz nic e
D os tupnos t informacija o atrakciji/događanju na dotič nom područ ju
K valiteta informativnih materijala
D os tupnos t informativnih materijala (broš ure, karte) na ulaz u
D os tupnos t informacija o atrakciji/događanju prije polas ka na put
D o ž i v lj a j
K valiteta oz načavanja atrakc ije/događanja na prometnicama
Z animljivos t atrakc ije ili događanja
Urednos t i čis toć a atrakc ije ili pros tora događanja
K valiteta pos tava ili programa događanja
Moguć nos t da s e neš to nauč i
R az novrs nos t aktivnos ti u okviru pros tora atrakc ije ili događanja
Us lug e
Us luž nos t os oblja
P rofes ionalnos t i z nanje os oblja
'V rijednos t z a novac' ukupne pos jete atrakciji/događanju
K valiteta res torana/ ugos titeljs kih us luga
P onuda s uvenira
Vrlo
visok
TOMAS Kulturni turizam 2008.
Visok
Srednji
Nizak
Vrlo
nizak
Institut za turizam, Zagreb
Stavovi o hrvatskoj KT ponudi – popularnost
Posjećene kulturne atrakcije/događanja ili
one koje posjetitelji namjeravaju posjetiti:
Kulturne i pov ijesne znamenitosti i atrakcije
64.9
Crkv e i samostani
64.1
Muzeji i galerije
58.6
Festiv ali
42.2
Tematske rute i putev i
33.2
Glazbeno-scenska događanja i predstav e
32.5
0
10
20
30
40
%
TOMAS Kulturni turizam 2008.
50
60
70
Mogućnost više odgovora.
Institut za turizam, Zagreb
Stavovi o hrvatskoj KT ponudi – kreativni turizam
Interes za sudjelovanjem u aktivnostima:
24.4
Gastronomski tečajev i i radionice
Berbe (maslina, grožđa, v oća, ljekov itog bilja i sl)
22.8
Arheološka iskapanja
20.7
Učenje narodnih plesov a i pjesama
16.7
Radionice tradicijskih obrta
16.5
12.9
Umjetničke radionice (npr. kiparstv o, glazba)
Tečajev i hrv atskog jezika
10.7
Nešto drugo
0.5
Nema interesa
39.3
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
% Mogućnost više odgovora.
TOMAS Kulturni turizam 2008.
Institut za turizam, Zagreb
Stavovi o hrvatskoj KT ponudi – imidž Hrvatske
Bogatim pov ijesnim naslijeđem
83.6
Domaćinskom atmosf erom i gostoljubiv ošću
81.6
Opuštenim i sporim načinom živ ota
75.2
Prepoznatljiv om i jedinstv enom gastronomijom
Poistovjećivanje
HR s:
71.6
Jedinstv enim običajima i tradicijom
71.2
Muzejima i kulturnim znamenitostima
70.9
Živ om atmosf erom
69.5
Bogatim kulturno-umjetničkim živ otom
64.5
Hrv atska kao destinacija putov anja
motiv iranog kulturom
Hrv atska kao trendov ska, mondena
destinacija
62.9
55.2
Festiv alima i događanjima
Samo inozemni posjetitelji
TOMAS Kulturni turizam 2008.
54.6
0
10
20
30
40
Mogućnost više odgovora.
50 60 70 80 90
%
Institut za turizam, Zagreb
Obilježja putovanja – glavni razlog putovanja
Odmor
50.3
Posjet kulturnoj
atrakciji/događanju
Posjet
prijateljima/rođacima
26.4
16.7
Posao
3.4
Prisustv ov anje
sportskom događaju
1.2
Kupov ina
0.9
Nešto drugo
1.2
0
10
20
30
40
50
60
%
26% putuje specifično zbog posjeta kulturno-turističkoj atrakciji ili događanju
U Europi je taj udio 25%
TOMAS Kulturni turizam 2008.
Institut za turizam, Zagreb
Obilježja putovanja – vrsta odmora
Odmor kupanja i sunčanja
50.1
Odmor s ciljem upoznav anja
kulture/kulturni turizam
20.4
12.4
Kružno putov anje
⇒ Udio kulturom motiviranih
posjetitelja: 37%
6.3
Odmor u prirodi/ekoturizam
Gradski odmor
3.9
Odmor na selu/ruralni turizam
3.3
Zdrav stv eni/sportski/wellness
odmor
3.2
0.3
Nešto drugo
0
10
20
30
40
50
60
% kulture (34%) te kružna (22%) i
U Europi prevladava odmor s ciljem upoznavanja
gradska (21%) putovanja
TOMAS Kulturni turizam 2008.
Institut za turizam, Zagreb
OKRUŽENJE - TRENDOVI
Institut za turizam, Zagreb
Tko posjećuje što?
•
Mlađi turisti
–
•
Bolje obrazovani, srednje dobi
–
•
priredbe, festivale, karnevale
muzeje, galerije, balete, opere
Stariji
–
povijesna mjesta/lokalitete
Institut za turizam, Zagreb
Što je ‘in’, a što ‘out’?
•
‘Out’ (trend pada potražnje)
–
–
•
‘visoka kultura’ – muzeji, galerije
‘icon’ atrakcije koje se ‘moraju’ vidjeti
‘In’ (trend rasta potražnje)
–
–
suvremene, zabavne atrakcije – tematski
parkovi, festivali, izložbe
ponuda oslonjena na autentičnu kulturnu
baštinu
Institut za turizam, Zagreb
Potražnja raste za doživljajima
• Postati dio društvene zajednice
– susret i razgovor s mještanima
– sudjelovanje u svakodnevnim aktivnostima
– organizacija života i institucija (posjet vrtićima, školama, poljoprivrednim
imanjima)
– autentičnost (ne neophodno prošlost) utkana u stvarni svakodnevni život
• proba KUD-a, poslije odlazak na piće u lokalnu gostionicu
• posjet privatnim kućama
• Nešto posebno, iza ‘scene’, ekskluzivno
– razgovor s muzičarima ili stručnjacima za neko područje
• Dokoličarsko učenje/otkrivanje nečeg novog
– stručnjaci (npr. umjetnici, enolozi)
– pojedinci koji odlično pričaju priče
• Iskustva koja dijelimo s članovima obitelji
Institut za turizam, Zagreb
Nova uloga kulture u turizmu
Od
TURIZMA
BAŠTINE
Do
KREATIVNOG TURIZMA
Od
KULTURNOTURISTIČKIH ATRAKIJA
Do
SPLETA TURISTIČKIH
DOŽIVLJAJA
Od
POSTOJEĆEG
TRŽIŠTA
Do
SPECIJALIZIRANIH
TRŽIŠNIH NIŠA
LOKALNI KARAKTER
MEĐUNARODNI STANDARD
USLUGE I KVALITETE
Institut za turizam, Zagreb
Nova pravila igre…
Doživljaj – suština turističkog proizvoda i/ili
boravka
TEMA – komunicira suštinu doživljaja
Aktivnosti, atrakcije, interesantna mjesta –
povezuju se TEMOM
Konkurenti postaju partneri
Institut za turizam, Zagreb
STVARANJE PROIZVODA – OD
ČEGA?
Institut za turizam, Zagreb
PROIZVODI I KAKO IH FORMIRATI
1. GRUPIRANJE POSTOJEĆIH PROIZVODA
2. FESTIVALI
3. ITINERERI
•
•
STVARANJE KULTURNIH ČETVRTI
STVARANJE PRIMARNIH ATRAKCIJA
35
Institut za turizam, Zagreb
POLAZIŠTE: ATRAKCIJE
• Kulturno povijesna baština – pokretna i nepokretna
• Kultura života i rada – folklor, rukotvorstvo, tradicijsko
građenje i uređenje vrtova, tradicijski obrti, suvremena
kulturna produkcija
• Znamenite osobe i povijesni događaji
• Kulturne i vjerske manifestacije
• Kulturne i vjerske ustanove (muzeji, galerije, izložbeni
prostori, kazališta, koncertne dvorane, svetišta,
samostani)
• Kulturno-turističke staze i putovi
Institut za turizam, Zagreb
TRENUTNO….
• Atrakcije nisu sustavno inventarizirani
• Uglavnom osviještene realne (afirmirane)
atrakcije
• Podaci nisu lako dostupni
• Različiti kriteriji vrednovanja
• Svaka turistička zajednica na svoj način vodi
evidenciju o turističkim atrakcijama i provodi
njihovu valorizaciju
Institut za turizam, Zagreb
POSLJEDICE
• Kratkoročne
– proizvodi uglavnom zatvoreni unutar administrativnih granica – npr.
brojne ali fragmentirane inicijative tematskih putova/ruta
– putničke agencije ili nude ustaljene programe ili trebaju uložiti izuzetno
puno napora ako žele nešto novo
• Dugoročne
– turistički resursi nisu primjereno zaštićeni od uništenja, oštećenja i
neracionalnog korištenja
– kada nema uvida u resursnu osnovu turistički sektor ne može njome
funkcionalno upravljati, osobito jer ju mora je ‘dijeliti’ s drugim
sektorima
– potencijalne turističke atrakcije (za razliku od onih afirmiranih) - zalog
dugoročnog razvoja turizma i stvaranja istinskih novih turističkih
proizvoda - ostaju neutvrđene, neistražene i uglavnom nepoznate
hrvatskom turističkom sektoru
Institut za turizam, Zagreb
KUŠENOV KATASTAR TURISTIČKIH
ATRAKCIJA
KORAK 1. IDENTIFIKACIJA
Temeljem jasne operativne definicije
KORAK 2. EVIDENCIJA
Naziv, opis, lokacija, nadležnost
KORAK 3. SISTEMATIZACIJA
Vrsta i podvrsta atrakcije
KORAK 4. VREDNOVANJE
Kategorija (važnost), sezonalnost,
boravišno-izletničke značajke, prihvatni
kapacitet, turistička dostupnost
pripadnost širem sustavu atrakcija,
stupanj turističkog korištenja,
KORAK 5. KATASTAR I ATLAS
Organizirani i redovito ažurirani podaci
sa sustavom korištenja
Institut za turizam, Zagreb
KLASIFIKACIJA TURISTIČKIH ATRAKCIJA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Geološke značajke prostora
Klima
Voda
Biljni svijet
Životinjski svijet
Zaštićena prirodna baština
Zaštićena kulturno-povijesna
baština
8. Kultura života i rada
9. Znamenite osobe i povijesni
događaji
10. Manifestacije
11. Kulturne i vjerske ustanove
12. Prirodna lječilišta
13. Sportsko-rekreacijske građevine i
tereni
14. Turističke staze, putovi i ceste
15. Atrakcije zbog atrakcija
16. Turističke para-atrakcije
Institut za turizam, Zagreb
PODVRSTE ATRAKCIJA…
7. Kulturno-povijesna baština
7.1. Pokretni spomenici
7.1.1. Slike
7.1.2. Plastika
7.1.3. Skulpture
7.1.4. Namještaj
7.1.5. …..
7.2.1. Arheološka nalazišta
- Prapovijesna
- Antička
- Ranosrednjovjekovna
- Srednjovjekovna
- Podmorska
7.2. Nepokretni spomenici
7.2.1. Arheološka nalazišta
7.2.2. Spomeničke cjeline
7.2.3. Memorijalna područja i
građevine
7.2.4. Pojedinačne sakralne građevine
7.2.5. Pojedinačne profane zgrade
7.2.6. Vrtna arhitektura
7.2.2. Spomeničke cjeline
- Urbane
- Poluurbane
- Ruralne
Institut za turizam, Zagreb
VREDNOVANJE
• Razvojno
– Kategorija
(međunarodna,
nacionalna, regionalna,
lokalna)
– Sezonalnost
– BoravišnoBoravišno-izletničke
značajke
– Prihvatni kapacitet
– Pripadnost širem
sustavu turističkih
atrakcija
• Marketinško
– Fizička dostupnost
– Javna dostupnost
– Obilježena pristupna
cesta/put
– Način/mogućnost
korištenja
– Informativni punkt
– Tiskane informacije
– Specifična oprema
Institut za turizam, Zagreb
PRIMJENA
• Podloga za izradu strateških i marketinških planova
turizma i prostornih planova
• Bolje upravljanje turističkim resursima/atrakcijama/
destinacijom
• Učinkovitiji razvoj novih turističkih proizvoda
• Osmišljavanje kreativnijih putničkih aranžmana
• Brža i učinkovitija komunikacija
Institut za turizam, Zagreb
KATASTAR
Redni broj
Šifra
Vrsta
Naziv
1
2
3
4
Opis
5
Općina Klis (9 km sjeveroistočno od Splita)
Lokacija
6
I. međunarodna
Kategorija
7
Cjelogodišnja
Sezonalnost
8
Izletnička
Boravišno-izletničke
značajke
9
Srednja (od 200 do 1.000 posjetitelja istodobno ili
1.000 do 4.000 posjetitelja tijekom jednog dana)
Prihvatni kapacitet
10
Fortifikacije dalmatinskog priobalja i zagore
Širi sustav atrakcija
11
Dobra (cesta, parkiralište, pješačke staze)
Turistička dostupnost
12
Nizak
Stupanj turističkog
korištenja
13
Poluspremno
Stupanj tržišne spremnosti
14
7.2.5.11
FORTIFIKACIJSKE GRAĐEVINE
UTVRDA KLIS
Na prijevoju između Kozjaka i Mosora (330 m/nad
morem), sastoji se od dva dijela, nižeg zapadnog te
višeg ističnog gdje se ističe okrugla kuha Oprah.
Zbog svoj obrambenog položaja, svi značajniji
povijesni događaji za dalmatinsko primorje odigrali
su se oko Klisa.
Institut za turizam, Zagreb
PRIMJER KATASTRA KULTURNOTURISTIČKIH ATRAKCIJA SDŽ-a
SUBREGIJA
GRAD/
OPĆINA
KAŠTEL, PALAČA ILI LJETNIKOVAC
Makarska rivijera
Tučepi
Igrane
Ljetnikovac opata Klementa Grubišića - današnji hotel "Kaštelet"
Ljetnikovac obitelji Šimić
Otok Brač
Milna
Postira
Pučišća
Supetar
Sutivan
Kaštel Gligo (Bobovišća)
Kaštel Lazarić
Kaštel Ciprijan Žuvetić, palača Dešković
Kaštel Cerineo (Škrip); Kaštel Cerineo-Cerinić (Splitska)
Kavanjinov ljetnikovac
Otok Hvar
Hvar
Ljetnikovac Kasandrić (Dubovica); Hektorovićeva palača;
Ljetnikovac Hanibala Lucića; Ljetnikovac Ivanić (Mala Milna)
Hektorovićev Tvrdalj; Kuća i mauzolej don Šime Ljubića; Palača
Biankini
Stari Grad
Otok Vis
Vis
Komiža
Ljetnikovci Gazarovića
Kaštel Ivana Grimanija
Splitska rivijera
Kaštela
Omiš
Šolta
Split
Dvorac Vitturi; Dvorac Rušinac
Dvori Mire Gojsalića (Kostanje)
Dvorac Martinis Marchi
Kaštel Kavanjina na Mejama; Mala Papalićeva palača; Palača
Cindro; Palača D'Augubio; Palača Milesi; Palača Pavlović na Pjaci;
Palača Skočibučić na Peristilu; Velika Papalićeva palača
Kneževa palača; Palača Berislavić; Palača Cega na obali; Palača
Ćipiko; Palača Lucić; Palača Garagnin-Fanfogna
Trogir
Resursi u brojkama
– 3 UNESCO
lokaliteta
– 35 urbanih i
urbano-ruralnih
cjelina
– 40-tak arheoloških
lokaliteta
– 160 ruralnih cjelina
– 80-tak sakralnih
gradevina
– 60-tak tvrdava,
utvrda i gradina
– 40-tak kaštela,
ljetnikovaca i
palaca
– 50-tak muzeja,
galerija i zbirki
Institut za turizam, Zagreb
PRIMJER PRIMJENE KATASTRA KULTURNOTURISTIČKIH ATRAKCIJE SDŽ-a
TURISTIČKI
POTENCIJAL
RESURSI I ATRAKCIJE
TRŽIŠNA
SPREMNOST
Split
Solin
Trogir
Ager
Spremno
Poluspremno
Poluspremno
Nespremno
Split
Trogir
Spremno
Poluspremno
Hvar
Poluspremno
Ruralne cjeline
Sela i zaseoci središnjeg agrarnog pojasa otoka i priobalja
Nespremno
Tvrđave, utvrde,
gradine
Sakralne
građevine
Muzeji, zbirke i
galerije
Klis, Fortica
Poluspremno
Pustinja Blaca
Poluspremno
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Arheološki muzej,
Galerija Ivana Meštrovića; Alkarski dvori (po završetku
izgradnje)
Spremno
Manifestacije
Sinjska alka, Splitsko ljeto, Festival dalmatinskih klapa
Spremno
Kultura života i
rada
Pomorstvo i brodogradnja (cijelo priobalno područje)
Ribarstvo (osobito Hvara i Visa)
Klesarstvo otoka Brača
Uzgoj i proizvodnja ljekovitog bilja
Nespremno
Poluspremno
Poluspremno
Nespremno
Visok
Sinteza
Arheološki
lokaliteti
Urbane cjeline
Institut za turizam, Zagreb
Primjer primjene katastra kulturno-turističkih
atrakcije SDŽ-a
KT destinacije prema
važnosti i značaju:
•
•
•
•
•
•
•
Kategorija 1: Split (UNESCO)
Kategorija 2: Trogir (UNESCO); Hvar
Kategorija 3: Stari Grad (UNESCO)
Kategorija 4: Makarska, Omiš i Vis
Kategorija 5: Jelsa i Sinj
Kategorija 6: Bol (pustinja Blaca),
Kaštela, Komiža, Trilj, Imotski
Kategorija 7: (urbano-ruralne cjeline)
Baška Voda, Marina, Milna (Brač),
Nerežišća, Postira, Pučišća, Seget,
Supetar, Sutivan, Sućuraj, Vrboska,
Vrgorac, Vrlika i Zagvozd
Institut za turizam, Zagreb
STVARANJE PROIZVODA - KONCEPT
Institut za turizam, Zagreb
Primjer primjene katastra kulturno-turističkih
atrakcije: Programska koncepcija razvoja
Institut za turizam, Zagreb
Sinteza - primjer Iloka
Stari grad
Vino
Ciljne skupine:
•
•
•
•
mototuristi
50+ parovi ili s grupom prijatelja
izletnici
turisti iz Hrvatske
Dunav
Događanja
Osjećaj slobode
Dojam da su nešto
novo otkrili
Žele biti viđeni kao
interesantni i
druželjubivi
50
Institut za turizam, Zagreb
Stari grad
Ilok kroz povijest centar Srijema –
srednjovjekovno kraljevstvo, turski
sandžak, porodica Odescalchi
Vino
Dom kraljevskog Traminca, obiteljske
vinarije u srcu mjesta, 20-tak
porodičnih te Iločki podrum
Dunav
Najljepši baš kod Iloka – dostupan
pješice, biciklom, planinarska staza
Događanja
Teme: Primjer Ilok
Kapistranovo, Slovačko ljeto,
Vincekovo i Martinje, Festival Glumca
– kada smo u svom najboljem izdanju
51
Institut za turizam, Zagreb
Stari grad
Prepustite se nostalgiji –
otkrijte dunavsko kraljevstvo starina
Vino
Oslobodite hedonističke porive –
u dunavskom kraljevstvu vina
Dunav
Doživite raskoš obala Dunava i
iločkih krajolika
Događanja
ILOK – BROŠURE PROIZVODA
Upoznajte nas bolje –
pridružite se našim slavljima
Institut za turizam, Zagreb
Koncept organizacije doživljaja na Lujzijani
Riječki okrug
Delnički okrug
Severinski okrug
Karlovački okrug
OKO LUJZIJANE – priroda puna divlje romantike
UZ LUJZIJANU - naselja uz Lujzijanu
NA LUJZIJANI - prometnici kojoj su se divili u cijeloj Europi
Institut za turizam, Zagreb
Cesta
Autoput ranog 19. stoljeća
Prometnica kojoj se divila cijela Europa
Naselja
Prosperiraju i stagniraju s prometom
na Lujzijani
Priroda
Teme: Primjer Lujzijana
Netaknuta, zaštićena priroda uređena tako
da se u njoj može uživati sigurno
Institut za turizam, Zagreb
Koncept komunikacije
• ORGANIZACIJA DOŽIVLJAJA
– o cesti i graditeljskim karakteristikama
– NA LUJZIJANI
– o naseljima i atrakcijama – UZ
LUJZIJANU
– o ostalim atrakcijama šireg područja –
OKO LUJZIJANE
• DULJINA PUTOVANJA
– NA LUJZIJANI – za uživanje u nekoliko
sati vožnje
– UZ LUJZIJANU – za cjelodnevni izlet
– OKO LUJZIJANE – višednevno
putovanje
• POTICANJE PONOVNIH DOLAZAKA
– poziv za putovanje brzinom prvih
putnika – okrug po okrug
Institut za turizam, Zagreb
STVARANJE PROIZVODA –
IMPLIKACIJE ZA LOŠINJ
Institut za turizam, Zagreb
APOKSIOMEN – NOVA ATRAKCIJA
• POTENCIJALNO TRŽIŠTE
– TURISTI U PRVOM POSJETU KVARNERU/HRVATSKOJ
(IZMEĐU OSTALIH)
– MOTIVIRANI: DOKOLIČARSKOM EDUKACIJOM, REPUTACIJOM
ATRAKCIJE
– INFORMIRANI: PREPORUKAMA PRIJATELJA, INTERNETOM,
BROŠURAMA/OGLASIMA, PREPORUKAMA ŽITELJA
• OBILJEŽJA PROIZVODA
– KVALITETNA, SUVREMENA INTERPRETACIJA
– TEMATIZIRANJE – TEMATSKO POVEZIVANJE – INTEGRACIJA
(TEMATSKA/PROSTORNA)
– PRAVOVREMENO INFORMIRANJE
Institut za turizam, Zagreb
APOKSIOMEN
• ZNAČAJ ATRAKCIJE:
• Ciljno tržište:
–
–
–
–
–
IZAZOVI:
• privući posjetitelje
• maksimalizirati turističke
učinke
• osigurati kontinuiranu
popularnost – ponovnu
posjetu
Institut za turizam, Zagreb
APOKSIOMEN - menadžerski izazovi
• interpretacija i orkestracija aktivnosti
• tržišno pozicioniranje i ciljna tržišta
• Apoksiomen - kao dio šire atrakcijske osnove
– destinacijski prostorno-programski
koncept
• Konkurencija – ostali dvorci i utvrde sa
sličnim programima – muzejski postav,
ugostiteljstvo, događanja
Institut za turizam, Zagreb
APOKSIOMEN – marketinški izazovi
• Kako kreirati svijest o APOKSIOMENU kao ATRAKCIJI
SVJETSKOG ZNAČAJA?
• Kako penetrirati postojeću potražnju i privući kulturom
motiviran segment tržišta?
TEMA: CJELOKUPNA PRIČA U 1 REČENICI
CILJNE SKUPINE: npr.
CILJEVI
INFORMACIJE
EMOCIJE
REAKCIJA
Korist od posjete
Glavni aspekti atrakcije
Radno vrijeme, cijena,
usluga
Kako postižemo da
turisti osjete da će
posjeta biti izuzetan
doživljaj (tekst,
slika)
Npr. Posjet atrakciji,
ponovni posjet,
preporuka
prijateljima
Institut za turizam, Zagreb
Hvala na pažnji!
Institut za turizam
Vrhovec 5, Zagreb
Tel . 01 3909 666
Email: [email protected]
Institut za turizam, Zagreb

Download Report