Kulturni turizam: Poziconinarnje , brending, brending, promocija Mali Lošinj|8. svibnja 2013. | Dr. sc. Renata Tomljenović Institut za turizam, Zagreb Struktura prezentacije Kulturni turizam i turisti KT proizvodi koncept / implikacije KT proizvodi – polazište Profil kulturnih turista Okruženje/ trendovi Institut za turizam, Zagreb Kulturni turizam i turisti Institut za turizam, Zagreb ŠTO JE KULTURNI TURIZAM? Kulturni turizam su posjete osoba izvan mjesta stalnog boravka motivirane u cijelosti ili djelomično interesom za povijest, umjetnost, naslijeđe ili stil života lokaliteta, regije, grupe ili institucije. Institut za turizam, Zagreb HIJERARHIJA ATRAKCIJA OSNOVNI POJMOVI Primarne Sekundarne Tercijarne Oblikuju imidž destinacije, utječu na odluku o odabiru destinacije Od lokalne važnosti, komplementarne cjelokupnom doživljaju ali ne utječu na odluku o posjeti Slučajno ‘otkrivene’ ili ‘zgodne’ za posjetiti 5 Institut za turizam, Zagreb PROIZVODI I KAKO IH FORMIRATI OSNOVNI POJMOVI 1. GRUPIRANJE POSTOJEĆIH PROIZVODA 2. FESTIVALI 3. ITINERERI • • STVARANJE KULTURNIH ČETVRTI STVARANJE PRIMARNIH ATRAKCIJA 6 Institut za turizam, Zagreb TIPOLOGIJA ‘KULTURNIH’ TURISTA OSNOVNI POJMOVI • Motivirani kulturom – 5 – 15% turista, 5% lokalnih stanovnika – privučeni elitnim kulturnim događanjima • Inspirirani kulturom – 30% turista, 15% lokalnih stanovnika – dobro poznate kulturne atrakcije/događanja, ali tek površan interes za kulturu • Privučeni kulturom – 20% turista, 20% lokalnih stanovnika – odluku o posjeti kulturnoj atrakciji/događanju donose tijekom boravka u destinaciji 7 Institut za turizam, Zagreb POTRAŽNJA ZA KT NA KVARNERU Sudjelovanje u kulturno turističkim aktivnostima • znamenitosti Hrvatska 1997. 2002. 2007. 2010. 31% 54% 68% 62% Kvarner 2007. 2010. 60% 60% • muzeje i izložbe 11% 29% 48% 40% 41% 30% • koncerti 7% 25% 47% 40% 44% 24% 24% • kazališta/priredbe 3% 18% 37% 24% 36% 14% Izvor: TOMAS Ljeto 1997, 2002, 2007, 2010. Institut za turizam, Zagreb ZADOVOLJSTVO KVARNERSKIH TURISTA Vrlo visoko: • smještaj, gastronomija, ljubaznost domaćina, vrijednost za novac, informiranost u destinaciji Visoko: • slikovitost i uređenost mjesta, ponuda organiziranih izleta i zabavnih sadržaja Srednje: • prezentacija kulturne baštine, kvaliteta označavanja znamenitosti, mogućnost za kupnju Nisko: • raznolikost kulturnih događanja Institut za turizam, Zagreb MIŠLJENJE TUROPERATORA Doživljaj: Strani turoperatori – od 20 do 40% uključuju proizvode kreativnog turizma/kulture života i rada u svoje pakete – paketi za Hrvatsku relativno skromni ponudom dodatnih aktivnosti • Kreativnije osmišljavanje doživljaja • Kulturna događanja u manjim mjestima izvan sezone • Domaćinstva koja dočaravaju život u prošlosti • Kulinarski doživljaji • Kontakt s lokalnim stanovništvom • Autentične individualne ture Institut za turizam, Zagreb Profil kulturnih turista Institut za turizam, Zagreb PROFIL POSJETITELJA KT ATRAKCIJA TOMAS Kulturni turizam 2008 - Profil posjetitelja kulturnokulturno-turističkih atrakcija i događanja - Motivacija i zadovoljstvo posjetom kulturnim atrakcijama i događanjima - Postaviti metodologiju kontinuiranog istraživanja posjetitelja s težnjom da kulturni sektor sam provodi istraživanje svojih posjetitelja - Obuhvaćena - obilježja cjelokupnog putovanja - obilježja posjete određenoj kulturnoj atrakciji ili događanju Institut za turizam, Zagreb TOMAS Kulturni turizam 2008. Sadržaj - shema OBILJEŽJA POSJETE KULTURNOJ ATRAKCIJI/DOGAĐANJU OBILJEŽJA PUTOVANJA Svrha Imidž Duljina boravka Motivacija Organizacija Izvori info. SOCIO-DEMOGRAFSKI PROFIL TOMAS Kulturni turizam 2008. Kvaliteta usluge Zadovoljstvo POTROŠNJA Institut za turizam, Zagreb TOMAS Kulturni turizam 2008. Uzorak - populacija – Populacija NE OBUHVAĆA: • Posjetitelje iz mjesta u kojem se provodi istraživanje (lokalni stanovnici) – Populacija OBUHVAĆA: • Jednodnevne posjetitelje iz mjesta stalnog boravka • Stacionirane goste – u mjestu provođenja istraživanja – u nekoj drugom mjestu • Posjetitelje na proputovanju (u tranzitu) • Sudionike grupnog putovanja Institut za turizam, Zagreb TOMAS Kulturni turizam 2008. Uzorak - dizajn • Princip 1: zastupljenost tri glavne vrste kulturnih lokacija – kulturno povijesne znamenitosti – muzeji i galerije – događanja • Princip 2: podjednaka zastupljenost kulturnih lokacija na obali i u unutrašnjosti Hrvatske • Princip 3: minimalni broj ispitanika po jednoj lokaciji (atrakciji/događanju) Institut za turizam, Zagreb Obala i otoci LOKACIJA KULTURNE ATKACIJE/DOGAĐANJA Kontinentalni dio VRSTA KULTURNE ATRAKCIJE/DOGAĐANJA Kulturno-povijesne znamenitosti Muzeji i galerije Kulturna događanja Trg svetog Marka, Zagreb Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 42. Međunarodna smotra folklora (16. – 20. srpnja 2008.) Veliki Tabor, Desinić Muzej Staro selo, Kumrovec Kaj su jeli naši stari (29. - 31. kolovoza 2008.) Stari grad Varaždin Gradski muzej Varaždin (Palača Herceg/ Palača Sermage) Špancirfest (22.– 31. kolovoza 2008.) Dvorac Trakošćan Muzej Slavonije, Osijek Podravski motivi (4. – 6.srpnja 2008.) Tvrđa, Osijek Đakovački vezovi (4.- 6. srpnja 2008.) Tvrđa, Ilok Vinkovačke jeseni (5. - 14. rujna 2008.) Maraton lađa (9.8.2008.) Utvrda Lovrijenac, Dubrovnik Gradski muzej, Korčula Knežev dvor, Dubrovnik Festival klapa Arheološki muzej/Zlato i srebro Zadra, Zadar (4. - 26. srpnja 2008.) Podrumi Dioklecijanove palače, Split Muzej ninskih starina, Nin Sinjska alka (1.- 3. kolovoza 2008.) Salona, Split Pomorski muzej, Rijeka Rapska fjera (24.- 28. srpnja 2008.) Katedrala, Trogir Arheološki muzej Istre, Pula Međunarodni senjski ljetni karneval (4.- 9. kolovoza 2008.) Katedrala, Šibenik Filmski festival (28.7. - 1.8. 2008.) Zidine, Krk Trsat, Rijeka Amfiteatar, Pula Eufrazijeva bazilika, Poreč Institut za turizam, Zagreb Profil posjetitelja – dob i obrazovanje 50 i v iše; 23.1% 1.8 Osnov na škola ili niže Do 29; 30.0% Srednja škola 34.8 Viša škola 24.4 Fakultet i v iši stupnjev i 30 do 49; 47.0% 38.1 Nešto drugo 0.9 0 Posjetitelji srednje i mlađe životne dobi najvažniji su segment kulturno-turističke potražnje Prosječna starost: 39 godina U skladu s profilom europskih kulturnih turista TOMAS Kulturni turizam 2008. 10 20 30 40 50 % 60% posjetitelja ima više ili visoko obrazovanje tek 13% profesionalno je vezano uz kulturu Institut za turizam, Zagreb Profil posjetitelja – mjesto boravka Mjes to s talnog boravka pos jetitelja Hrv atska (izv an pćine atrakcije/ događanja); 38.2% Inozemstv o; 61.8% geografski heterogeno tržište struktura različita od strukture turista u komercijalnim smještajnim objektima Hrvats ka (izvan grada/općine atrakcije/događanja) 100.0 Ž upanija atrakcije/događanja 17.7 S us jedne županije 26.7 G rad Z agreb* 25.9 O s tale županije 29.7 Inozems tvo 100.0 Italija 15.4 Njemačka 13.8 F rancus ka 9.3 V elika B ritanija 8.6 S lovenija 6.1 Č eš ka 5.6 P oljs ka 4.9 B os na i Hercegovina 4.5 Aus trija 4.4 Mađars ka 4.1 O s tale europs ke zemlje O s tale izvaneurops ke zemlje TOMAS Kulturni turizam 2008. % 17.0 6.3 Institut za turizam, Zagreb Profil posjetitelja – vrsta posjetitelja i poznavanje HR Inozemni posjetitelji Jednodnev ni izletnik iz mjesta stalnog borav ka 26.3 Prv i posjet Gost koji noći u ov om mjestu ili bližoj okolici 29.7 43.4 Drugi posjet Gost koji noći u nekom drugom mjestu u Hrv atskoj 18.6 13.5 3 do 5 posjeta Putnik na proputov anju - na putu do krajnjeg odredišta 24.9 10.6 Posjetitelj u sklopu organiziranog kružnog putov anja 6 i v iše posjeta 6.3 0 10 20 30 % 40 50 26.7 0 5 10 15 20 25 30 35 % među kulturnim turistima više je onih u prvom posjetu Hrvatskoj (30%) u odnosu na turiste u komercijalnim smještajnim objektima (19%) TOMAS Kulturni turizam 2008. Institut za turizam, Zagreb O posjećenoj atrakciji/događanju - motivacija Učenje o kulturi, pov ijesti i baštini dotičnog kraja 26.2 Imidž/ reputacija atrakcije/ događanja 18.3 Znatiželja 17.9 Prov ođenje kv alitetnog v remena sa sv ojom obitelji/ prijateljima 16.7 Nagov or prijatelja/ rođaka 8.0 Slučajni prolazak i odluka o posjetu na licu mjesta 7.1 Popunjav anje v remena/ razbijanje dosade 3.4 Dov ođenje gostiju koji ne živ e u dotičnom kraju 2.5 0 5 10 15 20 25 30 % Klasična motivacija kulturnih turista – želja za učenjem o kulturi, povijesti i baštini posjećenog kraja – dominantan motiv posjeta TOMAS Kulturni turizam 2008. Institut za turizam, Zagreb O posjećenoj atrakciji/događanju – izvori informacija Preporuke rodbine ili prijatelja 30.1 Internet 20.7 19.7 Prijašnji borav ak 18.1 Brošure, oglasi, plakati Preporuke lokalnih žitelja 16.3 Radio ili telev izija 16.0 14.2 Tiskani turistički v odiči Nov ine ili časopisi 13.6 Preporuke turističke agencije ili kluba 9.1 Turistički inf ormativ ni centri/Turističke zajednice Turistička signalizacija na cestama/smeđa signalizacija Turistički sajmov i ili izložbe 9.1 3.3 Mogućnost više odgovora. 3.3 1.8 Nešto drugo 12.4 Nisu bile potrebne nikakv e inf ormacije TOMAS Kulturni turizam 2008. 0 5 10 15 20 % 25 30 35 Institut za turizam, Zagreb Zadovoljstvo posjetom As pekti O rganiz ac ija naplate ulaz nica ili događanja Dolazak do atrakcije R adno vrijeme C ijena ulaz nic e D os tupnos t informacija o atrakciji/događanju na dotič nom područ ju K valiteta informativnih materijala D os tupnos t informativnih materijala (broš ure, karte) na ulaz u D os tupnos t informacija o atrakciji/događanju prije polas ka na put D o ž i v lj a j K valiteta oz načavanja atrakc ije/događanja na prometnicama Z animljivos t atrakc ije ili događanja Urednos t i čis toć a atrakc ije ili pros tora događanja K valiteta pos tava ili programa događanja Moguć nos t da s e neš to nauč i R az novrs nos t aktivnos ti u okviru pros tora atrakc ije ili događanja Us lug e Us luž nos t os oblja P rofes ionalnos t i z nanje os oblja 'V rijednos t z a novac' ukupne pos jete atrakciji/događanju K valiteta res torana/ ugos titeljs kih us luga P onuda s uvenira Vrlo visok TOMAS Kulturni turizam 2008. Visok Srednji Nizak Vrlo nizak Institut za turizam, Zagreb Stavovi o hrvatskoj KT ponudi – popularnost Posjećene kulturne atrakcije/događanja ili one koje posjetitelji namjeravaju posjetiti: Kulturne i pov ijesne znamenitosti i atrakcije 64.9 Crkv e i samostani 64.1 Muzeji i galerije 58.6 Festiv ali 42.2 Tematske rute i putev i 33.2 Glazbeno-scenska događanja i predstav e 32.5 0 10 20 30 40 % TOMAS Kulturni turizam 2008. 50 60 70 Mogućnost više odgovora. Institut za turizam, Zagreb Stavovi o hrvatskoj KT ponudi – kreativni turizam Interes za sudjelovanjem u aktivnostima: 24.4 Gastronomski tečajev i i radionice Berbe (maslina, grožđa, v oća, ljekov itog bilja i sl) 22.8 Arheološka iskapanja 20.7 Učenje narodnih plesov a i pjesama 16.7 Radionice tradicijskih obrta 16.5 12.9 Umjetničke radionice (npr. kiparstv o, glazba) Tečajev i hrv atskog jezika 10.7 Nešto drugo 0.5 Nema interesa 39.3 0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 % Mogućnost više odgovora. TOMAS Kulturni turizam 2008. Institut za turizam, Zagreb Stavovi o hrvatskoj KT ponudi – imidž Hrvatske Bogatim pov ijesnim naslijeđem 83.6 Domaćinskom atmosf erom i gostoljubiv ošću 81.6 Opuštenim i sporim načinom živ ota 75.2 Prepoznatljiv om i jedinstv enom gastronomijom Poistovjećivanje HR s: 71.6 Jedinstv enim običajima i tradicijom 71.2 Muzejima i kulturnim znamenitostima 70.9 Živ om atmosf erom 69.5 Bogatim kulturno-umjetničkim živ otom 64.5 Hrv atska kao destinacija putov anja motiv iranog kulturom Hrv atska kao trendov ska, mondena destinacija 62.9 55.2 Festiv alima i događanjima Samo inozemni posjetitelji TOMAS Kulturni turizam 2008. 54.6 0 10 20 30 40 Mogućnost više odgovora. 50 60 70 80 90 % Institut za turizam, Zagreb Obilježja putovanja – glavni razlog putovanja Odmor 50.3 Posjet kulturnoj atrakciji/događanju Posjet prijateljima/rođacima 26.4 16.7 Posao 3.4 Prisustv ov anje sportskom događaju 1.2 Kupov ina 0.9 Nešto drugo 1.2 0 10 20 30 40 50 60 % 26% putuje specifično zbog posjeta kulturno-turističkoj atrakciji ili događanju U Europi je taj udio 25% TOMAS Kulturni turizam 2008. Institut za turizam, Zagreb Obilježja putovanja – vrsta odmora Odmor kupanja i sunčanja 50.1 Odmor s ciljem upoznav anja kulture/kulturni turizam 20.4 12.4 Kružno putov anje ⇒ Udio kulturom motiviranih posjetitelja: 37% 6.3 Odmor u prirodi/ekoturizam Gradski odmor 3.9 Odmor na selu/ruralni turizam 3.3 Zdrav stv eni/sportski/wellness odmor 3.2 0.3 Nešto drugo 0 10 20 30 40 50 60 % kulture (34%) te kružna (22%) i U Europi prevladava odmor s ciljem upoznavanja gradska (21%) putovanja TOMAS Kulturni turizam 2008. Institut za turizam, Zagreb OKRUŽENJE - TRENDOVI Institut za turizam, Zagreb Tko posjećuje što? • Mlađi turisti – • Bolje obrazovani, srednje dobi – • priredbe, festivale, karnevale muzeje, galerije, balete, opere Stariji – povijesna mjesta/lokalitete Institut za turizam, Zagreb Što je ‘in’, a što ‘out’? • ‘Out’ (trend pada potražnje) – – • ‘visoka kultura’ – muzeji, galerije ‘icon’ atrakcije koje se ‘moraju’ vidjeti ‘In’ (trend rasta potražnje) – – suvremene, zabavne atrakcije – tematski parkovi, festivali, izložbe ponuda oslonjena na autentičnu kulturnu baštinu Institut za turizam, Zagreb Potražnja raste za doživljajima • Postati dio društvene zajednice – susret i razgovor s mještanima – sudjelovanje u svakodnevnim aktivnostima – organizacija života i institucija (posjet vrtićima, školama, poljoprivrednim imanjima) – autentičnost (ne neophodno prošlost) utkana u stvarni svakodnevni život • proba KUD-a, poslije odlazak na piće u lokalnu gostionicu • posjet privatnim kućama • Nešto posebno, iza ‘scene’, ekskluzivno – razgovor s muzičarima ili stručnjacima za neko područje • Dokoličarsko učenje/otkrivanje nečeg novog – stručnjaci (npr. umjetnici, enolozi) – pojedinci koji odlično pričaju priče • Iskustva koja dijelimo s članovima obitelji Institut za turizam, Zagreb Nova uloga kulture u turizmu Od TURIZMA BAŠTINE Do KREATIVNOG TURIZMA Od KULTURNOTURISTIČKIH ATRAKIJA Do SPLETA TURISTIČKIH DOŽIVLJAJA Od POSTOJEĆEG TRŽIŠTA Do SPECIJALIZIRANIH TRŽIŠNIH NIŠA LOKALNI KARAKTER MEĐUNARODNI STANDARD USLUGE I KVALITETE Institut za turizam, Zagreb Nova pravila igre… Doživljaj – suština turističkog proizvoda i/ili boravka TEMA – komunicira suštinu doživljaja Aktivnosti, atrakcije, interesantna mjesta – povezuju se TEMOM Konkurenti postaju partneri Institut za turizam, Zagreb STVARANJE PROIZVODA – OD ČEGA? Institut za turizam, Zagreb PROIZVODI I KAKO IH FORMIRATI 1. GRUPIRANJE POSTOJEĆIH PROIZVODA 2. FESTIVALI 3. ITINERERI • • STVARANJE KULTURNIH ČETVRTI STVARANJE PRIMARNIH ATRAKCIJA 35 Institut za turizam, Zagreb POLAZIŠTE: ATRAKCIJE • Kulturno povijesna baština – pokretna i nepokretna • Kultura života i rada – folklor, rukotvorstvo, tradicijsko građenje i uređenje vrtova, tradicijski obrti, suvremena kulturna produkcija • Znamenite osobe i povijesni događaji • Kulturne i vjerske manifestacije • Kulturne i vjerske ustanove (muzeji, galerije, izložbeni prostori, kazališta, koncertne dvorane, svetišta, samostani) • Kulturno-turističke staze i putovi Institut za turizam, Zagreb TRENUTNO…. • Atrakcije nisu sustavno inventarizirani • Uglavnom osviještene realne (afirmirane) atrakcije • Podaci nisu lako dostupni • Različiti kriteriji vrednovanja • Svaka turistička zajednica na svoj način vodi evidenciju o turističkim atrakcijama i provodi njihovu valorizaciju Institut za turizam, Zagreb POSLJEDICE • Kratkoročne – proizvodi uglavnom zatvoreni unutar administrativnih granica – npr. brojne ali fragmentirane inicijative tematskih putova/ruta – putničke agencije ili nude ustaljene programe ili trebaju uložiti izuzetno puno napora ako žele nešto novo • Dugoročne – turistički resursi nisu primjereno zaštićeni od uništenja, oštećenja i neracionalnog korištenja – kada nema uvida u resursnu osnovu turistički sektor ne može njome funkcionalno upravljati, osobito jer ju mora je ‘dijeliti’ s drugim sektorima – potencijalne turističke atrakcije (za razliku od onih afirmiranih) - zalog dugoročnog razvoja turizma i stvaranja istinskih novih turističkih proizvoda - ostaju neutvrđene, neistražene i uglavnom nepoznate hrvatskom turističkom sektoru Institut za turizam, Zagreb KUŠENOV KATASTAR TURISTIČKIH ATRAKCIJA KORAK 1. IDENTIFIKACIJA Temeljem jasne operativne definicije KORAK 2. EVIDENCIJA Naziv, opis, lokacija, nadležnost KORAK 3. SISTEMATIZACIJA Vrsta i podvrsta atrakcije KORAK 4. VREDNOVANJE Kategorija (važnost), sezonalnost, boravišno-izletničke značajke, prihvatni kapacitet, turistička dostupnost pripadnost širem sustavu atrakcija, stupanj turističkog korištenja, KORAK 5. KATASTAR I ATLAS Organizirani i redovito ažurirani podaci sa sustavom korištenja Institut za turizam, Zagreb KLASIFIKACIJA TURISTIČKIH ATRAKCIJA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Geološke značajke prostora Klima Voda Biljni svijet Životinjski svijet Zaštićena prirodna baština Zaštićena kulturno-povijesna baština 8. Kultura života i rada 9. Znamenite osobe i povijesni događaji 10. Manifestacije 11. Kulturne i vjerske ustanove 12. Prirodna lječilišta 13. Sportsko-rekreacijske građevine i tereni 14. Turističke staze, putovi i ceste 15. Atrakcije zbog atrakcija 16. Turističke para-atrakcije Institut za turizam, Zagreb PODVRSTE ATRAKCIJA… 7. Kulturno-povijesna baština 7.1. Pokretni spomenici 7.1.1. Slike 7.1.2. Plastika 7.1.3. Skulpture 7.1.4. Namještaj 7.1.5. ….. 7.2.1. Arheološka nalazišta - Prapovijesna - Antička - Ranosrednjovjekovna - Srednjovjekovna - Podmorska 7.2. Nepokretni spomenici 7.2.1. Arheološka nalazišta 7.2.2. Spomeničke cjeline 7.2.3. Memorijalna područja i građevine 7.2.4. Pojedinačne sakralne građevine 7.2.5. Pojedinačne profane zgrade 7.2.6. Vrtna arhitektura 7.2.2. Spomeničke cjeline - Urbane - Poluurbane - Ruralne Institut za turizam, Zagreb VREDNOVANJE • Razvojno – Kategorija (međunarodna, nacionalna, regionalna, lokalna) – Sezonalnost – BoravišnoBoravišno-izletničke značajke – Prihvatni kapacitet – Pripadnost širem sustavu turističkih atrakcija • Marketinško – Fizička dostupnost – Javna dostupnost – Obilježena pristupna cesta/put – Način/mogućnost korištenja – Informativni punkt – Tiskane informacije – Specifična oprema Institut za turizam, Zagreb PRIMJENA • Podloga za izradu strateških i marketinških planova turizma i prostornih planova • Bolje upravljanje turističkim resursima/atrakcijama/ destinacijom • Učinkovitiji razvoj novih turističkih proizvoda • Osmišljavanje kreativnijih putničkih aranžmana • Brža i učinkovitija komunikacija Institut za turizam, Zagreb KATASTAR Redni broj Šifra Vrsta Naziv 1 2 3 4 Opis 5 Općina Klis (9 km sjeveroistočno od Splita) Lokacija 6 I. međunarodna Kategorija 7 Cjelogodišnja Sezonalnost 8 Izletnička Boravišno-izletničke značajke 9 Srednja (od 200 do 1.000 posjetitelja istodobno ili 1.000 do 4.000 posjetitelja tijekom jednog dana) Prihvatni kapacitet 10 Fortifikacije dalmatinskog priobalja i zagore Širi sustav atrakcija 11 Dobra (cesta, parkiralište, pješačke staze) Turistička dostupnost 12 Nizak Stupanj turističkog korištenja 13 Poluspremno Stupanj tržišne spremnosti 14 7.2.5.11 FORTIFIKACIJSKE GRAĐEVINE UTVRDA KLIS Na prijevoju između Kozjaka i Mosora (330 m/nad morem), sastoji se od dva dijela, nižeg zapadnog te višeg ističnog gdje se ističe okrugla kuha Oprah. Zbog svoj obrambenog položaja, svi značajniji povijesni događaji za dalmatinsko primorje odigrali su se oko Klisa. Institut za turizam, Zagreb PRIMJER KATASTRA KULTURNOTURISTIČKIH ATRAKCIJA SDŽ-a SUBREGIJA GRAD/ OPĆINA KAŠTEL, PALAČA ILI LJETNIKOVAC Makarska rivijera Tučepi Igrane Ljetnikovac opata Klementa Grubišića - današnji hotel "Kaštelet" Ljetnikovac obitelji Šimić Otok Brač Milna Postira Pučišća Supetar Sutivan Kaštel Gligo (Bobovišća) Kaštel Lazarić Kaštel Ciprijan Žuvetić, palača Dešković Kaštel Cerineo (Škrip); Kaštel Cerineo-Cerinić (Splitska) Kavanjinov ljetnikovac Otok Hvar Hvar Ljetnikovac Kasandrić (Dubovica); Hektorovićeva palača; Ljetnikovac Hanibala Lucića; Ljetnikovac Ivanić (Mala Milna) Hektorovićev Tvrdalj; Kuća i mauzolej don Šime Ljubića; Palača Biankini Stari Grad Otok Vis Vis Komiža Ljetnikovci Gazarovića Kaštel Ivana Grimanija Splitska rivijera Kaštela Omiš Šolta Split Dvorac Vitturi; Dvorac Rušinac Dvori Mire Gojsalića (Kostanje) Dvorac Martinis Marchi Kaštel Kavanjina na Mejama; Mala Papalićeva palača; Palača Cindro; Palača D'Augubio; Palača Milesi; Palača Pavlović na Pjaci; Palača Skočibučić na Peristilu; Velika Papalićeva palača Kneževa palača; Palača Berislavić; Palača Cega na obali; Palača Ćipiko; Palača Lucić; Palača Garagnin-Fanfogna Trogir Resursi u brojkama – 3 UNESCO lokaliteta – 35 urbanih i urbano-ruralnih cjelina – 40-tak arheoloških lokaliteta – 160 ruralnih cjelina – 80-tak sakralnih gradevina – 60-tak tvrdava, utvrda i gradina – 40-tak kaštela, ljetnikovaca i palaca – 50-tak muzeja, galerija i zbirki Institut za turizam, Zagreb PRIMJER PRIMJENE KATASTRA KULTURNOTURISTIČKIH ATRAKCIJE SDŽ-a TURISTIČKI POTENCIJAL RESURSI I ATRAKCIJE TRŽIŠNA SPREMNOST Split Solin Trogir Ager Spremno Poluspremno Poluspremno Nespremno Split Trogir Spremno Poluspremno Hvar Poluspremno Ruralne cjeline Sela i zaseoci središnjeg agrarnog pojasa otoka i priobalja Nespremno Tvrđave, utvrde, gradine Sakralne građevine Muzeji, zbirke i galerije Klis, Fortica Poluspremno Pustinja Blaca Poluspremno Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Arheološki muzej, Galerija Ivana Meštrovića; Alkarski dvori (po završetku izgradnje) Spremno Manifestacije Sinjska alka, Splitsko ljeto, Festival dalmatinskih klapa Spremno Kultura života i rada Pomorstvo i brodogradnja (cijelo priobalno područje) Ribarstvo (osobito Hvara i Visa) Klesarstvo otoka Brača Uzgoj i proizvodnja ljekovitog bilja Nespremno Poluspremno Poluspremno Nespremno Visok Sinteza Arheološki lokaliteti Urbane cjeline Institut za turizam, Zagreb Primjer primjene katastra kulturno-turističkih atrakcije SDŽ-a KT destinacije prema važnosti i značaju: • • • • • • • Kategorija 1: Split (UNESCO) Kategorija 2: Trogir (UNESCO); Hvar Kategorija 3: Stari Grad (UNESCO) Kategorija 4: Makarska, Omiš i Vis Kategorija 5: Jelsa i Sinj Kategorija 6: Bol (pustinja Blaca), Kaštela, Komiža, Trilj, Imotski Kategorija 7: (urbano-ruralne cjeline) Baška Voda, Marina, Milna (Brač), Nerežišća, Postira, Pučišća, Seget, Supetar, Sutivan, Sućuraj, Vrboska, Vrgorac, Vrlika i Zagvozd Institut za turizam, Zagreb STVARANJE PROIZVODA - KONCEPT Institut za turizam, Zagreb Primjer primjene katastra kulturno-turističkih atrakcije: Programska koncepcija razvoja Institut za turizam, Zagreb Sinteza - primjer Iloka Stari grad Vino Ciljne skupine: • • • • mototuristi 50+ parovi ili s grupom prijatelja izletnici turisti iz Hrvatske Dunav Događanja Osjećaj slobode Dojam da su nešto novo otkrili Žele biti viđeni kao interesantni i druželjubivi 50 Institut za turizam, Zagreb Stari grad Ilok kroz povijest centar Srijema – srednjovjekovno kraljevstvo, turski sandžak, porodica Odescalchi Vino Dom kraljevskog Traminca, obiteljske vinarije u srcu mjesta, 20-tak porodičnih te Iločki podrum Dunav Najljepši baš kod Iloka – dostupan pješice, biciklom, planinarska staza Događanja Teme: Primjer Ilok Kapistranovo, Slovačko ljeto, Vincekovo i Martinje, Festival Glumca – kada smo u svom najboljem izdanju 51 Institut za turizam, Zagreb Stari grad Prepustite se nostalgiji – otkrijte dunavsko kraljevstvo starina Vino Oslobodite hedonističke porive – u dunavskom kraljevstvu vina Dunav Doživite raskoš obala Dunava i iločkih krajolika Događanja ILOK – BROŠURE PROIZVODA Upoznajte nas bolje – pridružite se našim slavljima Institut za turizam, Zagreb Koncept organizacije doživljaja na Lujzijani Riječki okrug Delnički okrug Severinski okrug Karlovački okrug OKO LUJZIJANE – priroda puna divlje romantike UZ LUJZIJANU - naselja uz Lujzijanu NA LUJZIJANI - prometnici kojoj su se divili u cijeloj Europi Institut za turizam, Zagreb Cesta Autoput ranog 19. stoljeća Prometnica kojoj se divila cijela Europa Naselja Prosperiraju i stagniraju s prometom na Lujzijani Priroda Teme: Primjer Lujzijana Netaknuta, zaštićena priroda uređena tako da se u njoj može uživati sigurno Institut za turizam, Zagreb Koncept komunikacije • ORGANIZACIJA DOŽIVLJAJA – o cesti i graditeljskim karakteristikama – NA LUJZIJANI – o naseljima i atrakcijama – UZ LUJZIJANU – o ostalim atrakcijama šireg područja – OKO LUJZIJANE • DULJINA PUTOVANJA – NA LUJZIJANI – za uživanje u nekoliko sati vožnje – UZ LUJZIJANU – za cjelodnevni izlet – OKO LUJZIJANE – višednevno putovanje • POTICANJE PONOVNIH DOLAZAKA – poziv za putovanje brzinom prvih putnika – okrug po okrug Institut za turizam, Zagreb STVARANJE PROIZVODA – IMPLIKACIJE ZA LOŠINJ Institut za turizam, Zagreb APOKSIOMEN – NOVA ATRAKCIJA • POTENCIJALNO TRŽIŠTE – TURISTI U PRVOM POSJETU KVARNERU/HRVATSKOJ (IZMEĐU OSTALIH) – MOTIVIRANI: DOKOLIČARSKOM EDUKACIJOM, REPUTACIJOM ATRAKCIJE – INFORMIRANI: PREPORUKAMA PRIJATELJA, INTERNETOM, BROŠURAMA/OGLASIMA, PREPORUKAMA ŽITELJA • OBILJEŽJA PROIZVODA – KVALITETNA, SUVREMENA INTERPRETACIJA – TEMATIZIRANJE – TEMATSKO POVEZIVANJE – INTEGRACIJA (TEMATSKA/PROSTORNA) – PRAVOVREMENO INFORMIRANJE Institut za turizam, Zagreb APOKSIOMEN • ZNAČAJ ATRAKCIJE: • Ciljno tržište: – – – – – IZAZOVI: • privući posjetitelje • maksimalizirati turističke učinke • osigurati kontinuiranu popularnost – ponovnu posjetu Institut za turizam, Zagreb APOKSIOMEN - menadžerski izazovi • interpretacija i orkestracija aktivnosti • tržišno pozicioniranje i ciljna tržišta • Apoksiomen - kao dio šire atrakcijske osnove – destinacijski prostorno-programski koncept • Konkurencija – ostali dvorci i utvrde sa sličnim programima – muzejski postav, ugostiteljstvo, događanja Institut za turizam, Zagreb APOKSIOMEN – marketinški izazovi • Kako kreirati svijest o APOKSIOMENU kao ATRAKCIJI SVJETSKOG ZNAČAJA? • Kako penetrirati postojeću potražnju i privući kulturom motiviran segment tržišta? TEMA: CJELOKUPNA PRIČA U 1 REČENICI CILJNE SKUPINE: npr. CILJEVI INFORMACIJE EMOCIJE REAKCIJA Korist od posjete Glavni aspekti atrakcije Radno vrijeme, cijena, usluga Kako postižemo da turisti osjete da će posjeta biti izuzetan doživljaj (tekst, slika) Npr. Posjet atrakciji, ponovni posjet, preporuka prijateljima Institut za turizam, Zagreb Hvala na pažnji! Institut za turizam Vrhovec 5, Zagreb Tel . 01 3909 666 Email: [email protected] Institut za turizam, Zagreb
© Copyright 2024 Paperzz