SVEUČILIŠTE U SPLITU
SVEUČILIŠNI STUDIJSKI CENTAR
ZA STRUČNE STUDIJE
ZAVOD ZA INFORMATIKU
Bože Plazibat
Marinko Lipovac
Lada Reić
Siniša Zorica
INFORMATIKA 2
(radni materijal)
Split, listopad 2010.
PREDGOVOR
Radni materijal Informatika 2 nastao je kao podloga za vježbe iz istoimenog
kolegija koji je u akademskoj godini 2003/04. uveden u programe studija koji se
izvode na Centru za stručne studije Sveučilišta u Splitu, kako zbog potrebe da se
studentima omogući stjecanje dodatnih informatičkih znanja, tako i zbog interesa
samih studenata.
Rukopis sadrži pet cjelina za koje autori drže da bitno, kvalitativno i kvantitativno,
proširuju informatička znanja koje su studenti usvojili kroz kolegij Informatika 1.
U prvom su dijelu obrađene neke napredne mogućnosti koje nudi najpopularniji
program za pisanje i obradu teksta – MS Word XP: od prilagodbi alatnih vrpci i
izbornika, opcija automatskog ispravljanja, zaštite dokumenata, uporabe naredbi
Auto Texta, načina kreiranja i primjene stilova, predložaka dokumenata, do
skupnih pisama, omotnica i naljepnica. Na kraju ovog dijela čitatelju su pojašnjene
mogućnosti ispisa i podešavanja ispisa na tri vrste pisača: laserskom, igličnom i
tintnom.
Drugi je dio posvećen programu za vektorsku, odnosno objektno orijentiranu
grafiku Corel DRAW 12. Uz klasično upoznavanje s prozorom programa i alatnim
vrpcama, dani su načini kreiranja osnovnih grafičkih elemenata te neka
elementarna oblikovanja objekata.
U trećem dijelu čitatelja se upoznaje s predstavnikom rasterske (točkaste) grafike
– programom Corel PHOTO–PAINT 12: uz elemente obrade slike prikazana je
uporaba maski i posebnih efekata, hvatanje slike sa zaslona, te postupak
skeniranja slike.
Programu za multimedijalne prezentacije MS Power Pointu XP posvećen je četvrti
dio rukopisa. Prikazan je način unosa teksta i slika, kao i njihovo oblikovanje;
dodavanje specijalnih efekata; dodavanje, brisanje, sakrivanje i oblikovanje slajda,
te tranzicija slajdova i upravljanje prezentacijom.
I konačno, u petom se dijelu rukopisa obrađuju uvodne teme za rad s bazama
podataka: osnovni pojmovi, razlozi korištenja, te modeli baza podataka. Dane su
osnove rada s programom za upravljanje bazama podataka MS Access XP kroz
cjeline: kreiranje nove baze podataka, tablica u bazi podataka, kreiranje nove
tablice, promjena strukture tablice, promjena podataka u bazi, zadavanje
relacijskih odnosa, sortiranje i filtriranje podataka, kreiranje upita (Query) i
izvještaja (Reports).
Autori
SADRŽAJ
MS WORD XP – NEKE NAPREDNE MOGUĆNOSTI ................ 1
Prilagodba alatnih traka i izbornika ................................................................... 1
Neke mogućnosti prilagodbe okruženja ............................................................ 8
Prilagodba funkcija automatskog ispravljanja ................................................. 14
Zaštita dokumenata .......................................................................................... 18
Rad s gotovim tekstom/grafikom (auto text) ................................................... 20
Oblikovanje teksta pomoću stilova .................................................................. 23
Kreiranje i uporaba predložaka ........................................................................ 37
Skupna pisma (mail merge) ............................................................................. 42
Ispis i podešavanje ispisa ................................................................................. 54
Corel PHOTO–PAINT 12 ............................................................... 65
Elementarna obrada slike ................................................................................. 70
Uporaba maski i efekata .................................................................................. 72
MICROSOFT POWERPOINT XP ................................................ 83
Ulaz u Microsoft PowerPoint ....................................................................... 83
Izlaz iz programa Microsoft PowerPoint ..................................................... 86
Prozor programa Microsoft PowerPoint ...................................................... 87
Uključivanje i isključivanje traka s alatima ................................................. 87
Podešavanje veličine slajda .......................................................................... 89
Unos teksta ................................................................................................... 89
Umetanje slike na slajd................................................................................. 93
Umetanje tabele ............................................................................................ 96
Umetanje teksta iz MS Worda...................................................................... 96
Umetanje tabele ili grafa iz MS Excela ........................................................ 96
Elementarna uporaba alata za crtanje ........................................................... 97
Oblikovanje slajda ...................................................................................... 101
Dodavanje specijalnih efekata (animacija i zvuk) ..................................... 105
Tranzicija slajdova...................................................................................... 108
Pokretanje prezentacije............................................................................... 110
Upravljanje prezentacijom ......................................................................... 110
BAZE PODATAKA – MS ACCESS XP ....................................... 113
Osnovni pojmovi............................................................................................ 113
Modeli baza podataka .................................................................................... 116
MS ACCESS XP............................................................................................ 121
Pokretanje programa MS ACCESS............................................................ 122
Kreiranje nove baze podataka .................................................................... 123
Tablica u bazi podataka .............................................................................. 125
Kreiranje nove tablice ................................................................................ 127
Promjena strukture tablice .......................................................................... 135
Promjena podataka u tablici ....................................................................... 135
Zadavanje relacijskih odnosa ..................................................................... 136
Sortiranje i filtriranje podataka................................................................... 143
Upiti (Queries) ............................................................................................ 147
Izvještaji (Reports) ..................................................................................... 155
Microsoft Word XP
Podešavanje M SW orda
MS WORD XP – NEKE NAPREDNE MOGUĆNOSTI
PRILAGODBA ALATNIH TRAKA I IZBORNIKA
Izbornici i alatne trake koriste se kako bi se MS Wordu dale instrukcije što korisnik želi
učiniti. Izbornik pokazuje popis naredbi. Neke od naredbi uz sebe imaju slike tako da se
naredbe brzo mogu povezati sa slikom. Većina je izbornika smještena na traci izbornika
na vrhu Wordovog prozora. Plutajući izbornici aktiviraju se desnim klikom miša iznad
teksta, objekta ili neke druge stavke u dokumentu. Alatna traka može sadržavati
dugmad sa slikama (istim slikama koje su dane uz odgovarajuće naredbe izbornika),
izbornike ili njihov spoj. Word uključuje mnoge ugrađene alatne trake koje se po potrebi
mogu prikazati i sakriti. U početnom trenutku (preddefinirano stanje), ugrađene trake
Standard i Formatting su usidrene jedna uz drugu ispod trake izbornika.
Što ako su trake Standard (Standardna) i Formatting
(Oblikovanje) u istom redu?
Obično je izvorna postavka upravo takva da su ove dvije trake u istom redu čime se
povećava veličina radnog prostora. Pri tom obično nisu vidljiva sva dugmad ovih
traka, a do onih sakrivenih dolazi se klikom na strelicu
na kraju odgovarajuće trake.
Za razdvajanje ovih alatnih traka u odvojene redove potrebno je:
1. Na izborniku Tools (Alati) pritisne Customize... (Prilagodi…) i zatim karticu
Options (Odrednice).
2. Označi ili očisti potvrdni okvir Show Standard and Formatting toolbars on two
rows (Prikaži alatne trake Standard i oblikovanje u dva retka).
Skraćeni i puni izbornici?
Obično je izvorna postavka upravo takva da se na padajućim izbornicima pojavljuju
samo one, često korištene naredbe (skraćeni izbornik). Do preostalih se naredbi
dolazi kraćim zadržavanjem pokazivača miša iznad strelice na dnu (ukoliko je
uključena opcija Show full menus after a short delay (Pokaži cijele izbornike nakon
kratke stanke)) ili klikom na strelicu na dnu.
Kako ovo može i zbuniti korisnika, potrebno je znati kako uvijek dobiti puni izbornik:
1. Na izborniku Tools (Alati) pritisne Customize... (Prilagodi…) i zatim karticu
Options (Odrednice).
2. Označi potvrdni okvir Always show full menus (Uvijek prikazuj cijele izbornike).
1
Microsoft Word XP
Podešavanje M SW orda
Prilagodba izbornika i alatnih traka
Prilagodba izbornika
Izbornici se mogu prilagoditi dodavanjem i uklanjanjem naredbi, izbornika ili dugmadi.
Osnovna traka izbornika se ne može ukloniti.
Prilagodba alatnih traka
Alatne trake se mogu izmijeniti, ili pak kreirati nove, dodavanjem, reorganiziranjem i
uklanjanjem dugmadi i izbornika. Sve se alatne trake dadu prikazati, premjestiti i sakriti.
U bilo kojem trenutku može se prikaz izbornika i alatnih traka vratiti na preddefinirane
postavke korištene kad je po prvi put pokrenut Word.
Usidrene i plutajuće alatne trake
Alatne trake i izbornici, mogu biti usidrene ili plutajuće. Za alatne se trake kaže da su
usidrene ukoliko se nalaze smještene u okviru ispod trake izbornika. Kada se alatna
traka pomakne iz usidrenog položaja (u proizvoljni položaj unutar prozora MS
Worda), ona promijeni izgled (pojavi se traka naslova) i naziva se plutajućom. Alatne
se trake pomiču uz pomoć miša, i to usidrene hvatanjem za oznaku
na njenom
lijevom kraju, dok se plutajuće hvataju bilo gdje (izuzev dugmadi).
Alatna traka Formatting (Oblikovanje) na gornjoj je slici usidrena, dok su alatne trake
Standard (Standardna) i Tables and Borders (Tablice i obrubi) plutajuće.
2
Microsoft Word XP
Podešavanje M SW orda
Dodavanje naredbe ili druge stavke izborniku
Za dodavanje naredbe ili druge stavke potrebno je:
1. Ako je izbornik kojem se želi dodati naredbu ili drugu stavku smješten na alatnoj
traci, potrebno ju je prikazati.
2. Na izborniku Tools (Alati) pritisnuti Customize... (Prilagodi…), a zatim na
dobivenom dijaloškom okviru Customize (Prilagodi) aktivirati karticu
Commands (Naredbe).
3. U okviru Categories (Kategorije) pritisnuti kategoriju u kojoj se tražena naredba
nalazi.
4. Uz pomoć miša odvući željenu naredbu iz okvira Commands (Naredbe) preko
izbornika na alatnoj traci. Kada izbornik pokaže popis naredbi izbornika, pokazati
mjesto na izborniku alatne trake gdje se želi postaviti naredba, a zatim pustiti tipku
miša.
Ako se željena naredba ne može naći pod određenom kategorijom, u okviru
Categories (Kategorije) treba aktivirati opciju All commands
commands (Sve naredbe).
Brisanje naredbe s izbornika
Brisanje naredbe s izbornika se izvodi na sljedeći način.
1. Ako je izbornik kojem se želi dodati naredbu ili drugu stavku smješten na alatnoj
traci, potrebno ju je prikazati.
2. Na izborniku Tools (Alati) pritisnuti Customize... (Prilagodi…).
3. Dijaloški okvir Customize (Prilagodi) ostaviti otvorenim (možda će ga se morati
pomaknuti) i naredbu, koja se želi izbrisati s izbornika, povući izvan okvira
izbornika.
3
Microsoft Word XP
Podešavanje M SW orda
Vraćanje ugrañenog izbornika u izvorno stanje
Za vraćanje izbornika u izvorno stanje potrebno je:
1. Prikazati izbornik kojem želite vratiti izvorne postavke.
2. Na izborniku Tools (Alati) pritisnuti Customize... (Prilagodi…).
3. Ostaviti dijaloški okvir Customize (Prilagodi) otvoren (možda će ga se morati
pomaknuti da ne zasmeta), i desnom tipkom miša na alatnoj traci pritisnuti
izbornik koji se želi vratiti u izvorno stanje. Na dobivenom plutajućem izborniku
pritisnuti naredbu Reset (Vrati izvorno).
ZADATAK:
a) Potrebno je na padajući izbornik File postaviti naredbu za zatvaranje datoteke
Close –
i to iznad naredbe Open.
Open Ukloniti dodanu naredbu.
b) Potrebno je na padajući izbornik Edit postaviti naredbu za zatvaranje datoteke
i to iznad naredbe Paste.
Paste Vratiti zatim izbornik u izvorno stanje.
Close –
Dodavanje naredbe na alatnu traku
Potrebno je:
1. Prikazati alatnu traku na koju se želi dodati dugme.
2. Na izborniku Tools (Alati) pritisnuti Customize... (Prilagodi…), a zatim na
dobivenom dijaloškom okviru aktivirati karticu Commands (Naredbe).
3. U okviru Categories (Kategorije) pritisnuti kategoriju u kojoj se naredba nalazi.
4. Odvući željenu naredbu ili makronaredbu iz okvira Commands (Naredbe) na
prikazanu alatnu traku.
Ako se željena naredba ne može naći pod određenom kategorijom, u okviru
Categories (Kategorije) treba aktivirati opciju All commands (Sve naredbe).
Brisanje naredbe s alatne trake
Ovdje je potrebno:
1. Prikazati traku koja se želi promijeniti.
2. Držati pritisnutu tipku ALT i mišem povući dugme izvan alatne trake .
ZADATAK:
a) Potrebno je na alatnu traku Standard postaviti naredbu za zatvaranje datoteke
Close –
, a na alatnu traku Formatting naredbe za pisanje donjih
indeksa. Ukloniti zatim dodane naredbe.
Vraćanje izvorne ugrañene alatne trake
Za povrat izvornog oblika alatne trake treba:
4
i gornjih
Microsoft Word XP
Podešavanje M SW orda
1. Na izborniku Tools (Alati) pritisnuti Customize... (Prilagodi…) i zatim pritisnuti
karticu Toolbars (Alatne trake).
2. U okviru Toolbars (Alatne trake) pritisnuti naziv alatne trake na kojoj se želite
vratiti izvorna dugmad i izbornici.
3. Pritisnuti dugme Reset (Vrati izvorno)..
4. U dobivenom dijaloškom okviru Reset toolbars (Vrati izvornu alatnu traku)
pritisnuti predložak ili dokument koji sadrži promjene koje se žele odbaciti.
ZADATAK:
a) Potrebno je na alatnu traku Standard postaviti naredbu za zatvaranje datoteke
Close –
, a na alatnu traku Formatting naredbe za pisanje donjih
gornjih indeksa. Vratite sada trake u izvorno stanje.
Premještanje ili kopiranje dugmeta alatne trake
Dugme alatne trake kopira se ili premješta na sljedeći način:
1. Ako se premješta ili kopira dugme alatne trake s jedne alatne trake na drugu
potrebno je pokazati obje alatne trake.
2. Sada učiniti nešto od sljedećeg:
Za premještanje dugmeta alatne trake držati pritisnuto ALT i povući
dugme na novo mjesto na istoj ili na drugoj alatnoj traci.
Za kopiranje dugmeta alatne trake držati pritisnuto CTRL+ALT i povući
dugme na željeno mjesto.
Dodavanje ugrañenog izbornika alatnoj traci
Potrebno je:
1. Pokazati alatnu traku kojoj se želi dodati ugrañeni izbornik.
2. Na izborniku Tools (Alati) pritisnuti Customize (Prilagodi) i zatim pritisnuti
karticu Commands (Naredbe).
3. U okviru Categories (Kategorije) pritisnuti Built–in Menus (Ugrañeni izbornici).
4. Vucite željeni izbornik iz okvira Commands (Naredbe) na prikazanu alatnu traku.
Preimenovanje naredbe izbornika ili dugmeta alatne trake
Preimenovanje se vrši na način da se:
1. Prikaže traka s naredbom izbornika ili dugmetom alatne trake koja se želi
promijeniti.
2. Na izborniku Tools (Alati) pritisnuti Customize... (Prilagodi…).
3. Ako je dijaloški okvir Customize (Prilagodi) otvoren (možda će ga se morati
premjestiti kako ne bi smetao) učiniti nešto od sljedećeg:
Za naredbu izbornika, pritisnuti izbornik koji sadrži naredbu koju se želi
promijeniti, desnom tipkom miša pritisnuti naredbu, upisati naziv u okvir
Name (Naziv) i zatim pritisnuti ENTER.
Za dugme alatne trake, pritisnuti željeno dugme na alatnoj traci, upisati
naziv u okvir Name (Naziv) i zatim pritisnuti ENTER.
5
i
Microsoft Word XP
Podešavanje M SW orda
ZADATAK:
a) Na padajućem izborniku File trake izbornika naredbi Open promijenite naziv u
SezameOtvoriSe.
SezameOtvoriSe Vratite zatim izbornik u izvorno stanje.
Kreiranje korisničke alatne trake
Korisnik može, shodno potrebama dokumenta na kojem trenutno radi, ili pak
svakodnevnim potrebama posla kojega obavlja, kreirati svoju osobnu alatnu traku, za
što je potrebno:
1. Na izborniku Tools (Alati) pritisnuti Customize (Prilagodi), a zatim pritisnuti
karticu Toolbars (Alatne trake).
2. Pritisnuti New (Novo).
3. U okvir Toolbar name (Nova alatna traka) upisati naziv koji se želi.
4. U okviru Make toolbar available to (Učini alatnu traku dostupnom za) odabrati
predložak ili dokument u koji se želi pohraniti alatnu traku.
5. Ostaviti dijaloški okvir Customize (Prilagodi) otvorenim (možda će ga se morati
pomaknuti da ne zasmeta), i učiniti nešto od sljedećeg:
Kako bi se dodalo dugme alatnoj traci, pritisnuti karticu Commands
(Naredbe). U okviru Categories (Kategorije) pritisnuti kategoriju u kojoj je
željena naredba. Povući zatim željenu na prikazanu alatnu traku.
Da bi se dodao ugrañeni izbornik alatnoj traci, pritisnuti karticu
Commands (Naredbe). U okviru Categories (Kategorije) pritisnuti Built–
in Menus (Ugrañeni izbornici). Povući željeni izbornik na prikazanu
alatnu traku.
6. Kad se dodaju sva željena dugmad i izbornici, pritisnuti dugme Close (Zatvori)
dijaloškog okvira Customize (Prilagodi).
ZADATAK:
a) Kreirajte korisničku alatnu traku FISKO, na koju je potrebno postaviti ugrađeni
izbornik Table i sljedeće naredbe:
i
– iz kategorije File
i
– iz kategorije Edit
,
i
,
i
– iz kategorije Insert
iz kategorije Format.
Preimenovanje korisničke alatne trake
Preimenovanje se vrši na način da se:
1. Na izborniku Tools (Alati) pritisne Customize... (Prilagodi…), a zatim karticu
Toolbars (Alatne trake).
6
Microsoft Word XP
Podešavanje M SW orda
2. U okviru Toolbars (Alatne trake) označi se korisnička alatna traka koja se želi
preimenovati.
3. Pritisnuti Rename (Preimenuj).
4. Upišite novi naziv u okvir Toolbar name (Naziv alatne trake) i zatim pritisnuti
ENTER.
Napomena: Ugrađenu alatnu traku nije moguće preimenovati.
ZADATAK:
a) Alatnoj traci FISKO promijeniti ime u FIZICH.
b) Pokušajte navedenim postupkom promijeniti ime alatnoj traci Formatting!
Formatting
Brisanje korisničke alatne trake
Postupak brisanja korisničke alatne trake je:
1. Na izborniku Tools (Alati) pritisne se Customize... (Prilagodi…), a zatim karticu
Toolbars (Alatne trake).
2. U okviru Toolbars (Alatne trake) označi se korisnička alatna traka koja se želi
izbrisati.
3. Pritisne se dugme Delete (Izbriši).
Promjena veličine dugmadi alatne trake
Mala ili velika dugmad na alatnim trakama dobiju se tako da korisnik:
1. Na izborniku Tools (Alati) pritisne Customize... (Prilagodi…) i zatim karticu
Options (Odrednice).
2. Označi ili očisti potvrdni okvir Large icons (Velike ikone).
Pokazivanje naziva fontova u fontu Officeovog sučelja
Iako je korisniku ugodno vidjeti naziv pojedinog fonta upravo u tom fontu, za brže
prikazivanje popisa fontova može zatražiti od programa Microsoft Word da napravi
popis fontova u istom, standardnom fontu.
Ova postavka utječe na popise koji prikazuju fontove, kao što su popisi Fonts (Font) i
Style (Stil) na alatnoj traci Formatting (Oblikovanje).
Potrebno je:
1. Na izborniku Tools (Alati) pritisnite Customize... (Prilagodi…) i zatim karticu
Options (Odrednice).
2. Označi ili očisti potvrdni okvir List font names in their fonts (Popis fontova u
njihovu fontu).
Napomena:
Napomena Potvrdni okvir List font names in their fonts (Popis fontova u njihovu
fontu) utječe na sve programe Microsoft Officea.
7
Microsoft Word XP
Podešavanje M SW orda
NEKE MOGUĆNOSTI PRILAGODBE OKRUŽENJA
Promjena izgleda prozora programa MS Word i elemenata koji se u njemu prikazuju,
kao i promjena nekih preddefiniranih vrijednosti programa vrši se na nizu kartica
dijaloškog okvira Options (Odrednik), do kojeg se dolazi klikom na naredbu Options...
Options...
(Odrednice) izbornika Tools (Alati) na traci izbornika.
Ovih kartica ima 11, a ovdje će se navesti samo one opcije za koje autori smatraju da
mogu pomoći u radu prosječnom korisniku.
Kartica View (Prikaz)
Prikaz ( ) ili ne ( ):
• okna zadatka
• knjiških oznaka
• statusne trake
• horizontalnog klizača
• vertikalnog klizača
Prikaz ( ) ili ne (
oblikovanja
) oznaka
Mogućnosti kod Web pogleda i
pogleda ispisa:
• vertikalno ravnalo
• granice teksta
Mogućnosti kod običnog i
konturnog pogleda
Posebno se ističe mogućnost točkastog prikaza granica teksta, koje korisniku
omogućuju bolji uvid u "popunjenost" unutar margina dokumenta.
8
Microsoft Word XP
Podešavanje M SW orda
Kartica General (Općenito)
Broj zadnje korištenih datoteka
koje se prikazuju na izborniku File
Odabir jedinica mjere
Kartica Edit (Ureñivanje)
Upis zamjenjuje označeno
Upis teksta preko postojećeg
Opcija klikni i piši
Odabir preddefiniranog stila
odlomka
9
Microsoft Word XP
Podešavanje M SW orda
Kartica Print (Ispis)
Omogućava ( ) ili ne ( ) ispis u
pozadini. Kod ispisa u pozadini
korisnik može nastaviti raditi na
računalu.
Omogućava ( ) ili ne ( ) ispis
unatrag (od zadnje stranice prema
prvoj).
Kartica Save (Spremanje)
Kreiranje sigurnosne kopije
Omogućavanje brzog pohranjivanja
Pohrana u pozadini
Pohranjivanje vrste slova s
dokumentom
Dokument se automatski pohranjuje
svakih ... minuta
10
Microsoft Word XP
Podešavanje M SW orda
Kartica Security (Sigurnost)
Zaštita od otvaranja dokumenta
Zaštita od mijenjanja dokumenta
Kartica Spelling & Grammar (Pravopis i gramatika)
Provjera pravopisa za
vrijeme upisa
Sugeriranje ispravaka
Odabir rječnika (jezika)
11
Microsoft Word XP
Podešavanje M SW orda
Kartica Track Changes (Evidencija promjena)
Mogućnosti vezane uz reviziju,
recenziju ili nekakav oblik
zajedničkog rada na dokumentu
Kartica User Information (Podaci o korisniku)
12
Microsoft Word XP
Podešavanje M SW orda
Kartica Compatibility (Kompatibilnost)
Kartica koja nudi niz mogućnosti
usklađivanja dokumenta ili
pojedinih njegovih dijelova s
drugim inačicama istog programa ili
nekim drugim programom, ili ...
Kartica File Locations (Mjesta datoteka)
Odabir lokacija gdje će Word
pohranjivati:
• dokumente
• slike
• predloške
• sigurnosnih kopija
• alata
Dugme za izmjenu u gornjem
okviru označene lokacije
13
Microsoft Word XP
Podešavanje M SW orda
PRILAGODBA FUNKCIJA AUTOMATSKOG ISPRAVLJANJA
Prilagodba automatskog ispravljanja vrši se na dijaloškom okviru AutoCorrect:
AutoCorrect:
Odabrani jezik (Samoispravak: Odabrani jezik) do kojeg se dolazi odabirom naredbe
AutoCorrect Options...
Options... (Odrednice samoispravka) na izborniku Tools (Alati). Na
dobivenom dijaloškom okviru nalazi se pet kartica.
Kartica AutoCorrect (Samoispravak)
Osobina AutoCorrect (Samoispravak) može se koristiti za automatsko otkrivanje i
ispravljanje pogrešaka pri upisu, pravopisno pogrešnih riječi, gramatičkih pogrešaka i
pogrešno korištenih velikih i malih slova. AutoCorrect (Samoispravak) se također
može koristiti za brzo umetanje teksta, grafike, ili simbola. Npr., upisivanjem (c)
dobije se ©, i slično.
Ako je uključeno:
• ako se greškom upišu prva
dva slova kao velika, drugo
mijenja u malo
• prvo slovo rečenice pretvara u
veliko
Iznimke izuzete iz samoispravljanja
Za vrijeme upisa mijenja tekst:
• prikazan u okviru Replace
• s tekstom u okviru With
U ovom su okviru prikazane postojeće
mogućnosti zamjene teksta za vrijeme
pisanja – radi samo ako je uključena
opcija Replace text as you type.
type
Dodavanje ili ureñivanje stavki AutoCorrect–a (Samoispravaka)
Ako popis ugrađenih stavki AutoCorrect (Samoispravak) ne sadrži ispravke koje
korisnik želi, jednostavno se može dodati ili urediti stavke AutoCorrect–a
(Samoispravaka). Postupak varira ovisno o tome želi li da stavka ispravi pogrešku pri
upisu ili da umetne tekst ili grafiku. Ako se namjeravaju koristiti stavke AutoCorrect –
a (Samoispravaka) za ispravljanje pravopisnih pogrešaka, Word također pruža brz
način za dodavanje takvih stavki tijekom provjere pravopisa.
14
Microsoft Word XP
Podešavanje M SW orda
Sprječavanje ispravljanja odreñenih pogreški AutoCorrect–a (Samoispravaka)
Kako bi se prilagodio način na koji AutoCorrect (Samoispravak) radi, mogu se
uključivati i isključivati mogućnosti, ili uređivati stavke automatskog ispravljanja. Za
mogućnosti ispravljanja velikih i malih slova i pravopisa u AutoCorrect–u
(Samoispravaku), može se također napraviti „popis iznimaka“ (Exceptions) koji
određuje ispravke koje se ne žele napraviti automatskim ispravljanjem, npr., može se
spriječiti da funkcija AutoCorrect (Samoispravak) ispravi velika i mala slova riječi koja
se upiše nakon skraćenice „info“.
Kartica AutoFormat As You Type (Samooblikovanje za
vrijeme upisa)
Pomoću funkcije AutoFormat As You Type (Samooblikovanje za vrijeme upisa) za
vrijeme upisa može se brzo primijeniti naslove, označene i numerirane popise,
obrube, brojeve, simbole i razlomke na tekst. Na kartici AutoFormat As You Type
(Samooblikovanje za vrijeme upisa) mogu se označiti elemente koji se žele ili ne žele
automatski oblikovati. Npr. možda korisnik želi zamijeniti obične navodnike
ukrašenima, ali ne želi oblikovati Internetske adrese kao hiperveze.
Zamjenjuje kod upisa:
• navodnike (" " u « »)
• razlomke (npr. 1/2 u ½ )
• niz crtica dugom crtom
• Internetske i mrežne putove –
hipervezama
Za vrijeme unosa teksta primjenjuje:
• liste nabrajanja
• obrube
• kreira tablicu kada se upisuje
niz crtica i znakova plus,
primjerice +–––+–––+–––+
• stilove naslova
Za vrijeme upisa, automatski:
• ponavlja oblikovanja
primijenjena na početku
popisa
• definira nove stilove temeljem
korisnikovih oblikovanja
15
Microsoft Word XP
Podešavanje M SW orda
Automatic bulleted list (Automatski popisi s grafičkim oznakama) – Automatski
primjenjuje oblikovanje označenog popisa na popis ako se upiše zvjezdica (*), > ili
crtica (–) nakon koje slijedi razmak ili tabulator na početku odlomka. Kada se pritisne
ENTER kako bi se dodala sljedeća stavka popisa, Word će automatski umetnuti
sljedeću grafičku oznaku. Za dovršenje popisa treba dvaput pritisnuti ENTER ili
pritisnuti BACKSPACE kako bi se izbrisala posljednja grafička oznaku na popisu.
Automatic numbered lists (Automatski numerirani popisi) – Automatski primjenjuje
oblikovanje numeriranog popisa na popis ako se upiše broj ili slovo nakon kojeg slijedi
točka i razmak ili tabulator na početku odlomka. Npr. korisnik može upisati 1. , A., ili a..
Kada pritisne ENTER kako bi dodao sljedeću stavku popisa, Word će automatski
umetnuti slijedeći broj. Za dovršenje popisa treba dvaput pritisnuti ENTER ili pritisnuti
BACKSPACE kako bi se izbrisala posljednja grafička oznaku na popisu.
Kartica AutoFormat (Samooblikovanje)
Za automatsko oblikovanje označenog teksta dokumenta ili cijelog dokumenta nakon
završetka upisa, a ne za vrijeme upisa, koriste se naredbe na kartici AutoFormat
(Samooblikovanje). Mogućnosti dostupne na ovoj kartici vrlo su slične onima na
kartici AutoFormat As You Type (Samooblikovanje za vrijeme upisa).
16
Microsoft Word XP
Podešavanje M SW orda
Automatsko oblikovanje cijelog dokumenta u jednom
prolazu
Za automatsko oblikovanje cijelog dokumenta potrebno je:
1. Na izborniku Format (Oblikovanje) pritisnuti AutoFormat… (Samooblikovanje…)
2. Kako bi se odabrali koje vrste promjena će Microsoft Word automatski vršiti
pritisnuti Options... (Mogućnosti…) (ukoliko to već nije učinjeno na kartici
AutoFormat (Samooblikovanje) ), pa uključiti ili isključiti željene mogućnosti i
zatim pritisnuti OK.
3. Odabrati vrstu dokumenta kako bi se primijenilo najprikladnije oblikovanje.
4. Učinite jedno od sljedećeg:
Kako bi Word automatski oblikovao dokument, odabrati AutoFormat now
(Samooblikuj sada).
Ako se žele pregledati i prihvatiti ili odbiti promjene automatskog obliko–
vanja, pritisnuti AutoFormat and review each change (Samooblikuj i
pregledaj svaku promjenu).
Pregled ili pravljenje promjena prilikom korištenja opcije
AutoFormat (Samooblikovanje)
Postupak je sljedeći:
1. U dijaloškom okviru AutoFormat (Samooblikovanje), odabrati AutoFormat and
review each change (Samooblikuj i pregledaj svaku promjenu), te u tako
dobivenom dijaloškom okviru pritisnuti Review Changes (Pregledaj promjene).
2. Pritisnuti dugme
jedna po jednu.
ili dugme
za ponovni pregled promjena
3. Kako bi se promijenio stil označenog teksta, odabrati željeni stil s padajućeg
izbornika Style (Stil) alatne trake Formatting (Oblikovanje).
4. Prilikom završetka ponovnog pregleda promjena, pritisnuti Cancel (Odustani) za
povratak na dijaloški okvir AutoFormat (Samooblikovanje)gdje se mogu
prihvatiti ili odbiti sve promjene.
5. Isto tako odabirom dugmeta Style Gallery (Galerija stilova) može se odabrati neki
od ponuñenih gotovih predložaka.
Savjet
U dijaloškom okviru Review AutoFormat Changes (Pregled promjena Samooblikovanja)
može se pokazati ili sakriti obilježivače revizije (Oznaka revizije – Oznaka koja pokazuje
gdje su izvršene promjene brisanjem, umetanjem ili drugim ureñivanjem u dokumentu.
Microsoft Word može evidentirati promjene na jedan od dva načina: označavajući revizije
dok ih radite ili označavajući revizije kasnije kada usporeñuje dvije verzije dokumenta. Kako
bi se navelo treba li Word pokazati evidentirane promjene i kako želite da izgleda umetnuti,
izbrisani i promijenjeni tekst pritisnite karticu Track Changes (Evidencija promjena) u
dijaloškom okviru Options (Odrednice) (izbornik Tools (Alati)): Praćene promjene mogu
izgledati ovako | Marko molim te pošalji ovo na pregled odmah. ).
17
Microsoft Word XP
Podešavanje M SW orda
ZAŠTITA DOKUMENATA
Zaštita od otvaranja
Zaštita dokumenta od otvaranja vrši se odabirom naredbe Options… (Odrednice…)
na izborniku Tools (Alati), kada se dobije dijaloški okvir Options (Odrednik). Nakon
toga se treba aktivirati kartica Security (Sigurnost) :
U okviru Password to open (Lozinka za otvaranje) sada treba upisati lozinku (koja je
osjetljiva na velika i mala slova). Korisnik lozinku treba zapamtiti, kako ne bi i sam
došao u situaciju da ne može otvoriti dokument.
Zaštita od promjena
Postupak zaštite dokumenta od promjena, čime se drugima ostavlja mogućnost
pregledavanja dokumenta, izvodi se na sličan način, samo što se u ovom slučaju
lozinka upisuje u okvir Password to modify
modify (Lozinka za izmjenu) koji je smješten na
kartici Securitiy (Sigurnost) dijaloškog okvira Options (Odrednice).
Dodatne vrste zaštite
Pokretanjem naredbe Protect Document... (Zaštiti dokument…) na izborniku Tools
(Alati), dobije se dijaloški okvir Protect
Protect Document (Zaštita dokumenta) koji se koristi
za dodatne vrste zaštite:
18
Microsoft Word XP
Podešavanje M SW orda
U dijelu Protect document for (Zaštiti dokument za) nude se sljedeće opcije:
• Tracked changes (Evidentirane promjene) – Dopušta osobama koje pregledavaju
dokument njegovu promjenu, ali osvjetljava sve promjene kako bi autor mogao pratiti
promjene. Dok je dokument zaštićen za praćenje promjena, ne možete isključiti
praćenje promjena niti možete prihvatiti ili promijeniti praćene promjene (izbornik
Tools, naredba Track Changes).
• Comments (Komentare) – Dopušta osobama koje pregledavaju dokument umetanje
komentara, ali ne dopušta im promjenu sadržaja dokumenta.
• Forms (Obrasce) – Štiti dokument od promjena osim u poljima obrasca ili
nezaštićenim sekcijama. Kako biste uključili ili isključili zaštitu sekcije, odaberite
dugme Sections... (Sekcije…).
U okvir Password (optional): (Lozinka (neobvezna):) korisnik upisuje lozinku osjetljivu
na velika i mala slova, ako se želi dopustiti samo ovlaštenim korisnicima da
prihvaćaju ili odbijaju oznake revizije, umeću ili brišu bilješke, mijenjaju zaštićena
polja obrasca ili uklanjaju zaštitu s dokumenta. Lozinka može sadržavati bilo koju
kombinaciju slova, brojeva, razmaka i simbola te može biti dugačka do 15 znakova.
Dok se upisuje lozinka, Word prikazuje zvjezdice (*) za svaki znak koji se upiše.
19
Microsoft Word XP
Podešavanje M SW orda
RAD S GOTOVIM TEKSTOM/GRAFIKOM (AUTO TEXT)
AutoText nudi način pohranjivanja i brzog umetanja teksta, grafike, polja, tablica,
knjižnih oznaka i drugih stavki koje se često koriste. Microsoft Word posjeduje
nekoliko ugrađenih stavki AutoTexta podijeljenih u različite kategorije. Tako će, kod
rada na pismu Word će ponuditi stavke AutoText–a specifične za pisma.
Stvaranje stavke AutoTexta za pohranjivanje i ponovno
korištenje teksta i grafike
1. Označi se tekst ili grafika koju se želi spremiti kao stavku AutoTexta. Da bi se
pohranilo i oblikovanje odlomka zajedno sa stavkom, u označeno je potrebno
obuhvatiti i oznaku kraja odlomka ( ).
2. Odabere se zatim AutoText (GotovaTeksta) na izborniku Insert (Umetanje), pa na
padajućem izborniku kliknuti New (Novo) – slijedi dijaloški okvir Create
AutoText (Stvaranje Gotova Teksta):
3. Kad MS Word predloži naziv za stavku AutoTexta, isti se može prihvatiti ili pak
upisati novi. Ako se pohranjena stavka namjerava umetnuti pomoću opcije Auto
Complete, naziv treba sadržavati barem četiri znaka.
Napomene
• Unaprijed je zadano da Word omogućuje dostup svim dokumentima do stavke
AutoTexta i to pohranjujući ih u obični predložak. Želi li se stavke AutoTexta
ograničiti samo na odreñene dokumente, može se navesti predložak za pohranu stavki.
• Kada se napravi stavka AutoTexta ona se automatski povezuje sa stilom odlomka
teksta ili grafike koji se koristio za izradu stavke.
• Stil korišten za izradu stavke Word koristi za odreñivanje u kojem će se podizborniku
ta stavka pojaviti
kada korisnik
odabere Insert/AutoTexta/AutoText
(Umetanje/GotovaTeksta) na traci izbornika. Tako na primjer, ako nova stavka
AutoTexta ima običan stil Word će povezati stavku AutoTexta s običnim stilom
(Normal). Kada se kasnije želi umetnuti stavku, pronaći ćete je na podizborniku
Normal (izbornik Insert (Umetanje), podizbornik AutoText (GotovaTeksta)).
ZADACI:
a) Kreirajte slijedeću stavku AutoTexta, i pohranite je pod imenom ADR:
Računala Trade d.o.o.
Informatičko šetalište 2
21000 Split
20
Microsoft Word XP
Podešavanje M SW orda
b) Kreirajte slijedeću stavku AutoTexta, i pohranite je pod imenom Naruč:
Računala računalima Trade d.o.o. sa sjedištem u Splitu,
Šetalište informatike 2, matični broj MB 1234567, zastupan po
g. Fisko Fizić, dalje u tekstu Naručitelj
c) Kreirajte slijedeću stavku AutoTexta, i pohranite je pod nazivom Jamstvo:
Na isporučena računala Prodavatelj daje jamstvo na rok od 36
mjeseci od dana isporuke. Na isporučene miševe i tipkovnice
jamstvo je 12 mjeseci. Podloge za miševe smatraju se potrošnim
materijalom. Jamstvo ne vrijedi u sljedećim slučajevima: ako
se kupac nije pridržavao uputa za uporabu proizvoda, ako je
proizvod servisirala neovlaštena osoba, ako je kupac nestručno
i nebrižljivo postupao s proizvodom, u slučaju mehaničkih
oštećenja i oštećenja nastalih prenaponom (udar groma).
Potrošni materijal ne spada u jamstvo.
d) Kreirajte slijedeću stavku AutoTexta, i pohranite je pod nazivom Ugovor:
Ovaj je Ugovor sastavljen je u 4 (četiri) istovjetna primjerka
od kojih po dva za svaku ugovornu stranu. Ugovor stupa na
snagu datumom potpisa obiju ugovornih strana. Izmjene ovog
ugovora važeće su samo ako su donesene u pismenom obliku uz
suglasnost obiju strana.
e) Kreirajte slijedeću stavku AutoTexta, i pohranite je pod imenom Pozdrav:
Srdačan pozdrav,
Fisko Fizić
Umetanje stavke AutoTexta
A. Pomoću padajućeg izbornika
1. Pokazivač unosa postavi se na mjesto u dokumentu gdje se želi umetnuti stavku
AutoTexta.
2. Na izborniku Insert (Umetanje) odabere se AutoText (GotovaTeksta).
3. Sada se na dobivenom padajućem izborniku odabere skupina u kojoj se nalazi
željena stavka:
21
Microsoft Word XP
Podešavanje M SW orda
4. Konačno, klikne se na naziv željene stavke AutoTexta.
B. Pomoću alatne trake
1. Pokazivač unosa postavi se na mjesto u dokumentu gdje se želi umetnuti stavku
AutoTexta.
2. Na alatnoj traci AutoText (Gotov tekst)
(koja je prethodno aktivirana na poznati način) klikne se na dugme All Entries
(Sve stavke), odabere željeni podizbornik i u njemu željenu stavku AutoTexta.
3. Pritiskom na naziv željene stavke AutoTexta ista se unosi na mjesto gdje je
postavljen pokazivač unosa.
C. Pomoću prečaca
1. Pokazivač unosa postavi se na mjesto u dokumentu gdje se želi umetnuti stavku
AutoTexta.
2. Upiše se naziv stavke AutoTexta (ime pod kojim je stavka pohranjena) te pritisne
funkcijsku tipku F3 na tipkovnici.
D. Pomoću opcije AutoComplete (Samodovršetak) (pretpostavlja se da je ova opcija
uključena)
1. Pokazivač unosa postavi se na mjesto u dokumentu gdje se želi umetnuti stavku
AutoTexta.
2. Unese se prvih nekoliko znakova u nazivu stavke AutoTexta
3. Kada MS Word predloži potpunu stavku AutoTexta (zaslonski opis) treba
pritisnuti tipku ENTER (ili tipku F3) za prihvaćanje te stavke.
4. Za odbacivanje stavke AutoTexta (koju MS Word nudi) treba jednostavno
nastaviti s upisivanjem.
22
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
OBLIKOVANJE TEKSTA POMOĆU STILOVA
Što je stil?
Stil je skup značajki oblikovanja koje, primijenjene na tekst u nekom dokumentu,
omogućavaju brzu promjenu njegovog izgleda. To znači da korisnik ne treba redom
odabirati naslove, odlomke i sl. kako bi na svaki od njih, jedan po jedan, primjenjivao
sve naredbe potrebne za oblikovanje. Umjesto toga na znak, naslov ili odlomak
primijenit će se neki od stilova. Također, dovoljno je promijeniti neke značajke
oblikovanja u odabranom stilu, pa da se te promjene automatski odraze i na sve
dijelove dokumenta kreirane tim stilom.
Kada se pokrene MS Word, novi prazni dokument temelji se na običnom predlošku, a
tekst koji se upisuje koristi običan stil (Normal). To znači da će, kada se počne s
upisom, Word koristiti font, veličinu fonta, prored, poravnanje teksta i druga
oblikovanja trenutačno definirana za obični stil.
Obični je stil temeljni stil za obični predložak, što znači da je on osnovna građevna
jedinica za druge stilove u predlošku.
Postoji još nekoliko stilova osim običnog koji su dostupni u običnom predlošku.
Nekoliko osnovnih prikazano je na popisu Style (Stil) na alatnoj traci Formatting
(Oblikovanje). Drugi se mogu pregledati i označiti u oknu zadataka Styles and
Formatting (Stilovi i oblikovanje) (izbornik Format (Oblikovanje), naredba Style
(Stilovi i oblikovanje)).
U MS Wordu se mogu koristiti različite vrste stilova:
1. Stil odlomka (Paragraph Style) upravlja svim aspektima izgleda odlomka,
primjerice poravnanjem teksta, pomacima tabulatora, proredom i obrubima i može
uključivati oblikovanje znakova. Ako se želi da odlomak ima odreñenu
kombinaciju atributa koji nisu u postojećem stilu (npr. podebljan, u kurzivu,
centrirano poravnat naslov u fontu Arial Narrow) može se kreirati novi stil
odlomka.
2. Stil znaka (Character Style) utječe na označeni tekst u odlomku, primjerice na
font i veličinu teksta i podebljana i kurzivne oblikovanja. Znakovi u odlomka
mogu imati vlastiti stil čak i ako je stil odlomka primijenjen na cijeli odlomak.
Ako se odreñenim vrstama riječi ili izraza želi dati istu vrstu oblikovanja, a to
oblikovanje nije u postojećem stilu, može se kreirati novi stil znakova.
3. Stil popisa (List Style) oblikuje liste s grafičkim oznakama i numerira iste.
4. Stil tablica (Table Style) oblikovanje tablice sa svim njenim karakteristikama.
23
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
Primjena stila
Stil se na naslov/odlomak/znak/tablicu primjenjuje odabirom odgovarajuće teksta
(naslova, odlomka, znaka ili tablice) te:
•
odabirom željenog stila iz okvira s padajućim popisom Style (Stil) na traci
Formatting (Oblikovanje):
Okvir Style
Nazivi stilova
Oznaka stila odlomka
Oznaka stila popisa
Oznaka stila tablice
Oznaka stila znaka
•
odabirom Format/Styles and Formatting... (Oblikovanje/Stilovi i oblikovanje…)
na traci izbornika, te odabirom željenog stila iz okna zadataka Styles and
Formatting
Formatting (Stilovi i oblikovanje):
Odabir liste stilova
• dostupna oblikovanja
• stilovi u uporabi
• svi stilovi
• korisnički stilovi
24
Microsoft Word XP
•
odabirom dugmeta
O blikovanje stilovim a
na alatnoj traci Formatting (Oblikovanje), nakon čeka
se otvara okno zadataka Styles and Formatting (Stilovi i oblikovanje).
Kreiranje novog stila odlomka
Postupak kreiranja novog stila sastoji se iz koraka koji slijede:
1. Odabere se naredba Styles and Formatting...
Formatting (Stilovi i oblikovanje…) na
padajućem izborniku Format (Oblikovanje).
2. Iz dobivenog okna zadataka Styles and Formatting (Stilovi i oblikovanje)
klikne se na dugme New Style... (Novi stil) nakon čega se dobije dijaloški okvir
New Style (Novi stil):
Okvir za upis imena novog stila
Vrsta stila (stil odlomka, znaka,
popisa ili tablice)
Stil na kojem se novokreirani
temelji
Stil koji će Word primijeniti na
slijedeći odlomak
Dugmad i izbornici za
oblikovanje stila
Automatsko ažuriranje stila
Dodavanje (ili ne) stila predlošku
Sva oblikovanja za oblikovanje
stila
3. U okviru Name (Naziv) upisuje se ime novog stila, dok se u okviru Style type (Vrsta
stila) odabire odnosi li se novokreirani stil na odlomak (Paragraph), na znak
(Character), na tablicu (Table) ili na listu (List):
4. Na kojem će se stilu temeljiti novokreirani – odabire se u okviru Based on (Stil
temeljen na) – slika dolje lijevo (najbolje je ovdje odabrati No style (bez stila)):
25
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
5. U okviru Style for following paragraph (Stil sljedećeg odlomka) može se odabrati
stil koji će se primjenjivati na sljedeći odlomak, nakon onog oblikovanog
novokreiranim stilom.
6. U dijelu Formatting (Oblikovanje) vršimo osnovna oblikovanja novokreiranog stila.
7. Klikom na dugme Format (Oblikovanje) otvara se padajući izbornik s popisom svih
oblikovanja koja se mogu mijenjati. Svaka naredba pokreće dijaloški okvir
odgovarajućeg naziva (ovi su dijaloški okviri detaljno pojašnjeni u udžbeniku
"Informatika"):
– oblikovanje slova (font, veličina, efekti, ...)
– oblikovanje odlomaka (razmak izmeñu redaka, poravnanje, ...)
– oblikovanje tabulatora (položaj i vrste)
– oblikovanje rubova oko odlomaka i sjenčanje pozadine
– promjena jezika za stil
– promjena i položaj okvira
– promjena načina numeriranja ili označavanja
– kreiranje prečaca do željenog stila
8. Nakon definiranja oblikovanja stila, pritisne se dugme OK na dijaloškom okviru New
Style (Novi stil).
9. Postupak se ponavlja za sve stilove koji se žele kreirati.
No, najbrži način kreiranja novog stila odlomka jest kada se odlomak najprije oblikuje
na željeni način, nakon čega je potrebno:
1. Označiti tekst koji sadrži oblikovanje koje se želi koristiti za stil, ili označeni tekst
oblikovati na željeni način.
2. U oknu zadatka Styles and Formatting (Stilovi i oblikovanje) kliknuti na dugme
New Style (Novi stil), te upišemo ime stila i kliknemo na OK.
26
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
ZADATAK:
Učitati
datoteku
Primjer_seminarski.doc
koja
se
nalazi
u
mapi
C:\Vježbe/Informatika.II\Word. Tekst seminarskog rada je skraćen a prva stranica
prikazana je na slici.
Potrebno je kreirati:
•
Stil Odlomak za odlomke, s karakteristikama:
Font
Visina
Prored
Times New Roman
12
1,5 redak
•
Razmak odlomka
ispred
iza
4
4
Poravnanje
obostrano
Uvlaka
prvog retka
1 cm
Stil Fisko_1 za glavne naslove, s karakteristikama:
Font
Visina
Oblik
Nabrajanje
Tahoma
20
podebljano
A. ....
27
Razmak odlomka
Poravnanj
Uvlaka
ispred
iza
e
naslova cm
24
12
lijevo
0–br; 1–tekst
Microsoft Word XP
•
O blikovanje stilovim a
Stil Fisko_2 za podnaslove, s karakteristikama:
Font
Visina
Oblik
Nabrajanje
Tahoma
18
običan
A.1. ....
•
•
Razmak odlomka
ispred
iza
18
6
Poravnanje
lijevo
Uvlaka
podnaslova
1; 1,5 cm
Stil Fisko_3 za pod–podnaslove, s karakteristikama:
Font
Visina
Oblik
Nabrajanje
Arial
16
nakošen
A.1.1. ....
Razmak odlomka
ispred
iza
12
6
Poravnanje
lijevo
Uvlaka pod–
podnaslova
2;3 cm
Stil Nabrajanje za otočkane liste, koji će se temeljiti na stilu Odlomak (koristiti simbol
kod
otočkanih lista).
RJEŠENJE:
Nakon učitavanja datoteke, pristupa se kreiranju traženih stilova:
a) stil Odlomak:
Odabrati Format/Styles and Formatting… na traci izbornika, u oknu zadatka Styles
and Formatting kliknuti na dugme New Style. U dijaloškom okviru New Style
upisati (
) i odabrati (
):
Kliknuti sada na dugme Format dijaloškog okvira New Style, pa na padajućem
izborni–ku odabrati Font... . U dobivenom dijaloškom okviru Font odabrati:
• Times New Roman u okviru Font
• Regular u okviru Font style
• 12 u okviru Size
Klikom na dugme OK potvrditi odabrano.
U sljedećem je koraku potrebno kliknuti na dugme Format dijaloškog okvira New
Style pa odabrati Paragraph na padajućem izborniku, te u dijaloškom okviru
Paragraph upisati (
) ili odabrati (
):
28
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
Još je potrebno na kliknuti na dugme OK, a zatim ponovno na dugme OK (na dijaloškom
okviru New Style)
b) stil Fisko_1:
Kako se je zadatkom predviñeno tzv. strukturno numeriranje (numerirani popisi
unutar numeriranih popisa) najprije će se obaviti oblikovanja stilova kojima će se
kasnije pridodati odgovarajući nivoi numeriranja.
Odabrati Format/Styles and Formatting… na traci izbornika, u oknu zadatka Styles
and Formatting kliknuti na dugme New Style. U dijaloškom okviru New Style
) ili odabrati ():
upisati (
Kliknuti sada na dugme Format dijaloškog okvira New Style, pa na padajućem
izborni–ku odabrati Font... . U dobivenom dijaloškom okviru Font odabrati:
29
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
• Tahoma u okviru Font
• Bold u okviru Font style
• 20 u okviru Size
Klikom na dugme OK potvrditi odabrano.
Dalje je potrebno kliknuti na dugme Format dijaloškog okvira New Style pa odabrati
Paragraph na padajućem izborniku, te u dijaloškom okviru Paragraph upisati 24 u
okviru Before, te 12 u okviru After. Klikom na dugme OK potvrditi odabrano.
Ponovno kliknuti na dugme OK dijaloškog okvira New Style.
c) stil Fisko_2 (ovdje će se prikazati koraci kod kraćeg načina kreiranja stila):
Označiti neki od podnaslova, na koji će se kasnije primijeniti stil Fisko_2. Odabrati
Format/Font na traci izbornika, pa na dobivenom dijaloškom okviru, u okviru Font
odabrati Tahoma, u okviru Font style oblik Regular, te u okviru Size veličinu 18.
Sada odabrati Format/Paragraph na traci izbornika, pa na dobivenom dijaloškom
okviru Paragraph upisati 18 u okvir Before, 6 u okvir After, te u okviru Line spacing
odabrati Single.
Konačno, potrebno je u kliknuti u okvir Style trake Formatting i upisati ime stila
(Fisko_2) pa pritisnuti tipku ENTER na tipkovnici.
d) stil Fisko_3 (i ovdje će se prikazati koraci kod kraćeg načina kreiranja stila):
Označiti neki od pod–podnaslova, na koji će se kasnije primijeniti stil Fisko_3. Odabrati
Format/Font na traci izbornika, pa na dobivenom dijaloškom okviru, u okviru Font
odabrati Arial, u okviru Font style oblik Italic, te u okviru Size veličinu 16.
Sada odabrati Format/Paragraph na traci izbornika, pa na dobivenom dijaloškom
okviru Paragraph upisati 12 u okvir Before, 6 u okvir After, te u okviru Line
spacing odabrati Single.
Konačno, potrebno je u kliknuti u okvir Style trake Formatting i upisati ime stila
(Fisko_3) pa pritisnuti tipku ENTER na tipkovnici.
e) pridodavanje strukturnog numeriranja stilovima naslova:
Potrebno je odabrati Format/Bullets and Numbering na traci izbornika, pa na
dijaloškom okviru Bullets and Numbering aktivirati karticu Outline Numbered, pa
na njoj odabrati (
) i kliknuti na dugme Customize:
30
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
U dobivenom dijaloškom okviru Customize Outline Numbered List najprije
kliknuti na dugme More... kako bi se dijaloški okvir proširio, a zatim:
• za pridodavanje numeriranja prvog nivoa stilu Fisko_1 na tom dijaloškom
okviru odabrati (
•
) ili upisati ():
a zatim se, bez napuštanja ovog dijaloškog okvira, nastavlja s pridodavanjem
numeriranja podnaslovima, i to odabirom (
) ili upisom ():
Napomena: Primijetite promjene koje se dogañaju u okviru Preview tekućeg
dijaloškog okvira.
•
i konačno se, bez napuštanja ovog dijaloškog okvira, nastavlja s
pridodavanjem numeriranja pod–podnaslovima, i to odabirom (
) ili
):
upisom (
31
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
Pritiskom na dugme OK potvrñuje se oblikovanje numeriranja, odnosno pridruživanje
strukturnog numeriranja stilovima.
Konačno, potrebno je na odlomke, naslove, podnaslove i pod–podnaslove primijeniti
kreirane stilove. To se radi postavljenjem pokazivača miša unutar odlomka ili
naslova, pa odabirom odgovarajućeg stila u okviru Style na traci s alatima
Formatting, ili odabirom stila iz okna zadataka Format/Styles and Formatting.
Izgled prvih dviju stranica, na ovaj način ureñenog teksta, prikazan je na sljedećoj
slici:
32
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
Primjena drugog stila
1. Potrebno je učiniti nešto od sljedećeg:
•
Za primjenu stila odlomka postaviti pokazivač unosa unutar odlomka ili
označiti grupu odlomaka koja se želi promijeniti.
•
Za primjenu stila znaka postaviti pokazivač miša unutar riječi ili označiti
grupu riječi koje se želi promijeniti.
•
Za primjenu stila popisa označiti popis koji se želi promijeniti.
• Za primjenu stila tablice kliknuti u tablicu koja se želi promjeniti.
2. Na
izborniku
Format
(Oblikovanje)
odabrati
Format/Styles
and
Formatting…(Oblikovanje/(Stilovi i oblikovanje)) na traci izbornika.
3. U oknu zadatka Styles and Formatting (Stilovi i oblikovanje) pritisnuti stil koji se
želi primijeniti.
Promjena stila
4. Na izborniku Format (Oblikovanje) odabrati Format/Styles and Formatting…
(Oblikovanje/(Stilovi i oblikovanje) na traci izbornika.
5. U oknu zadatka Styles and Formatting (Stilovi i oblikovanje) dovesti pokazivač
miša na stil koji se želi mijenjati, te nakon toga kliknuti na dugme . Na tako
dobivenom padajućem izborniku odabrati Modify (Izmjena).
6. U dobivenom dijaloškom okviru kliknuti na dugme Format...(Oblikovanje…) i
zatim pritisnite atribut — npr. Font (Font) ili Numbering (Numeriranje) — koji
se želi promijeniti.
7. Pritisnite OK nakon željene promjene, a zatim to ponoviti i za sve ostale atribute
koje se žele promijeniti.
Brisanje stila
1. Na izborniku Format (Oblikovanje) odabrati Format/Styles and Formatting…
(Oblikovanje/(Stilovi i oblikovanje) na traci izbornika.
2. U oknu zadatka Styles and Formatting (Stilovi i oblikovanje) dovesti pokazivač
miša na stil koji se želi izbrisati, te nakon toga kliknuti na dugme . Na tako
dobivenom padajućem izborniku odabrati Delete (Brisanje). (Napomena: ugrañene
Wordove stilove nije moguće brisati.)
Pregled ili primjena stilova iz drugog predloška
korištenjem Style Gallery (galerije stilova)
1. Na izborniku Format (Oblikovanje) odabrati Theme (Teme).
2. Na dobivenom dijaloškom okviru kliknuti na dugme Style Gallery... (Galerija stilova…).
3. U okviru Template (Predložak) označiti predložak koji sadrži stilove koji se žele
koristiti – stilovi iz označenog predloška kopiraju se u tekući dokument.
Kopiranje oblikovanja znakova i odlomaka
1. Potrebno je najprije učiniti nešto od sljedećeg:
33
Microsoft Word XP
•
O blikovanje stilovim a
Za kopiranje oblikovanja odlomka, označiti odlomak — uključujući i
oznaku odlomka — koji ima oblikovanje koje se želi kopirati.
•
Za kopiranje oblikovanja znakova, označiti tekst koji ima oblikovanje
koje se želi kopirati.
2. Na alatnoj traci Standard (Standardna), pritisnuti dugme Format painter
(Prenositelj oblikovanja) i zatim označiti tekst na koji se oblikovanje želi
primijeniti.
Savjet
Za kopiranje označenog oblikovanja na više mjesta, potrebno je dvaput kliknuti na
Format Painter (Prenositelj oblikovanja). Za završetak prijenosa oblikovanja potrebno
je još jednom kliknuti na isto dugme, ili pritisnuti tipku ESC.
ESC
Kreiranje sadržaja dokumenta temeljem stilova
Sadržaj dokumenta je u naravi popis svih naslova u dokumentu s pripadajućim
stranicama na kojima se taj naslov nalazi. MS Word pruža dvije mogućnosti
automatskog kreiranja sadržaja:
•
Sadržaj temeljen na korištenim stilovima naslova
•
Sadržaj temeljen na umetnutim poljima (Fields).
Postupak kreiranja sadržaja je sljedeći:
1. Pokazivač unosa postavi se na mjesto gdje se želi umetnuti sadržaj.
2. Pokrene se naredba Index and Tables... (Indeksa i tablica…) na izborniku
Insert/Reference (Umetanje/Referenca), čime se otvara dijaloški okvir Index and
Tables (Indeks pojmova i tablice) na kojem treba odabrati karticu Table of
Contens (Tablica sadržaja):
Izgled sadržaja s odabranim
stilovima
Pokazati ili ne brojeve stranica
Desno poravnanje (ili ne)
brojeva stranica
Odabir vodećeg znaka
Odabir do kojeg nivoa će se
naslovi prikazivati
Odabir oblikovanja u koji će
se primijeniti na sadržaj
Mogućnosti prilagodbe u
odabiru stilova naslova
3. Ako su za naslove korišteni ugrañeni stilovi Heading 1, Heading 2, ... , te ako
postavke odgovaraju željama korisnika ovdje je potrebno kliknuti na dugme OK.
34
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
4. Ako je korisnik za naslove koristio neke druge stilove, ovdje je potrebno kliknuti
na dugme Options... (Mogućnosti…), pa u dijaloškom okviru Table of Contens
Options (Odrednice pregleda sadržaja)
unosom brojeva u okvire TOC level (Razina tablice sadržaja): definirati koji je stil
naslova, podnaslova i tako dalje, do razine naslova koja se želi prikazati u sadržaju
(prethodno je potrebno izbrisati brojeve iz okvira TOC level (Razina tablice
sadržaja) za stilove Heading 1, Heading 2, Heading 3.
ZADATAK:
U ranije uređenom dokumentu Primjer_seminarski.doc, na stranici nakon završetka
teksta, kreirati sadržaj rada (do trećeg nivoa naslova).
RJEŠENJE:
Nakon učitavanja datoteke, sadržaj se kreira na sljedeći način:
Na liniji iza kraja teksta treba ubaciti prijelom stranice (Insert/Break.../Page Break)
(Umetanje/Prijeloma…/Prijelom stranice), pa na početku stranice napisati
SADRŽAJ i oblikovati ga s istim karakteristikama obliko–vanja kao i glavni naslov
(Tahoma, podebljano, visina 20, paragraf: ispred 24, iza 18, razmak redaka – single),
ali ne primjenjujući izravno stil Fisko_1, kada bi se i SADRŽAJ kao takav pojavio u
sadržaju rada.
Sada je potrebno postaviti pokazivač unosa u sljedeći redak, pa odabrati Index and
Tables... (Indeks pojmova i tablice) na izborniku Insert/References
(Umetanje/Referenca).
Na dobivenom dijaloškom okviru u okviru Tab leader: (Vodeći znaci:) odabrati
(none (ništa)), u okviru Formats: (Oblikovanja:) odabrati Classic (Klasičan), a u
okviru Show levels: (Pokaži razine:)upisati broj 3 (ako već nije ponuñen), a zatim
kliknuti na dugme Options... (Mogućnosti…) kako bi se dobio dijaloški okvir Table
of Contens Options (Odrednice pregleda sadržaja). U ovom je dijaloškom okviru
potrebno u dijelu Available styles: (Dostupni stilovi:) pronaći stilove korištene za
naslove, pa upisati koji brojevi odgovaraju kojem stilu naslova:
35
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
Klikom na dugme OK na ovom, a zatim i na prethodnom dijaloškom okviru dobit će
se sadržaj rada čiji je izgled prikazan na sljedećoj slici.
36
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
KREIRANJE I UPORABA PREDLOŽAKA
Pregled predložaka
Svaki dokument kreiran u MS Wordu temelji se na nekom predlošku. Predložak
određuje osnovnu strukturu dokumenta i sadrži postavke dokumenta kao što su
fontovi, kombinacije tipki, alatne trake, izbornici, izgled stranice, posebno oblikovanje,
stilovi, kao i eventualne makronaredbe.
Postoje dvije temeljne vrste predložaka:
• Globalni predlošci, koji sadrže postavke dostupne svim dokumentima.
• Predlošci dokumenata, koji sadrže postavke dostupne samo
dokumentima temeljenima na tim predlošcima (dopisi, faksovi i sl.).
Učitavanje postojećeg predloška
Postojeći predložak dokumenta učitava se odabirom File/New (Datoteka/Nova) na
traci izbornika, nakon čega se pojavljuje okno zadataka New Document (Novi
dokument).
Otvaranje postojećeg dokumenta.
Otvaranje novog praznog
dokumenta.
Otvaranje novog dokumenta iz
postojećeg dokumenta.
Otvaranje novog dokumenta na
osnovu predloška.
Odabirom General Templates… (Opći predlošci…) iz dijela New from template (Novi
iz predloška) otvara se dijaloški okvir Templates (Predlošci).
37
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
Na karticama ovog dijaloškog okvira nalaze se postojeći predlošci razvrstani u tzv.
skupine predložaka:
Opći Publikacije
predlošci
Pisma i faksovi
Izvještaji
Memorandumi
Web stranice
Ostali
U dijelu Create New (Napravi novi) dijaloškog okvira Templates
Templates (Predlošci), korisnik
potvrđuje želi li, temeljem odabranog predloška, kreirati novi dokument ili pak novi
predložak.
Odabirom odgovarajuće kartice i željenog predloška unutar okvira te kartice, pa
klikom na dugme OK,
OK u MS Wordu se otvara novi dokument temeljen na odabranom
predlošku.
Kreiranje predloška na temelju postojećeg dokumenta
Kreiranje novog predloška temeljeno na postojećem dokumentu izvodi se na sljedeći
način:
1. Najprije je potrebno odabrati File/Open (Datoteka/otvori) na traci izbornika, i
zatim otvoriti željeni dokument.
2. Sada je potrebno odabrati File/Save As... (Datoteka/Spremi kao…) na traci
izbornika kako bi pohranili učitano pod novim imenom (bez obzira što ništa nije
mijenjano, ovu je radnju preporučljivo izvesti odmah). U okviru Save as type:
(Spremi u obliku:) dobivenog dijaloškog okvira treba odabrati Document
Template (Predložak dokumenta).
38
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
3. U okviru File name (Naziv datoteke), treba upisati naziv za novi predložak, i
zatim pritisnuti Save (Spremi). Na ovaj način pohranjeni predložak nalazit će se na
kartici General (Općenito).
4. U novom predlošku, potrebno je dodati tekst i grafiku za koju korisnik želi da se
pojavljuje u svim novim dokumentima temeljenim na predlošku, i obrisati sve
stavke za koje ne želi da se pojavljuju.
5. Napraviti željene promjene na postavkama margine, veličini i usmjerenju stranice,
stilovima, i drugim oblikovanjima.
6. Pritisnuti Save (Spremi) na dijaloškom okviru Save As (Spremi kao), i zatim
odabrati File/Close (Datoteka/Zatvori) na traci izbornika.
Kreiranje novog predloška na temelju postojećeg
Kreiranje novog predloška temeljeno na postojećem predlošku izvodi se na sljedeći
način:
1. Kod izrade novog predloška na temelju postojećeg predloška, treba odabrati
File/New, u oknu zadataka New Document odabrati General Templates iz dijela
New from template. U dijaloškom okviru Templates odabrati predložak koji je
sličan onome koji se želi napraviti, odabrati Template u dijelu Create new, i zatim
kliknuti na dugme OK.
2. U otvorenom predlošku je potrebno dodati tekst i grafiku za koju korisnik želi da
se pojavljuje u svim novim dokumentima temeljenim na predlošku, i obrisati sve
stavke za koje ne želi da se pojavljuju.
3. Treba napraviti i željene promjene na postavkama margine, veličini i usmjerenju
stranice, stilovima, i drugim oblikovanjima.
4. Odabirom File/Save (ili File/Save As) pokrenuti postupak pohrane predloška: u
okviru File name, treba upisati naziv za novi predložak, i zatim pritisnuti Save. Na
ovaj način pohranjeni predložak nalazit će se na kartici General.
Napomena:
Napomena Promjene koje se naprave na predlošcima na kojima se temelje
postojeći dokumenti neće utjecati na sadržaj tih dokumenata. Word će ažurirati
izmijenjene stilove kada se otvori taj dokument samo ako je uključena mogućnost
Automatically update document styles
styles. Ova se mogućnost (ako se želi) treba
aktivirati prije otvaranja postojećeg dokumenta, i to u dijelu Document templates na
dijaloškom okviru Templates and Add–
Add–ins koji se dobije odabirom Tools/Templates
and Add–
Add–ins... na traci izbornika.
ZADATAK:
Kreirati predložak – memorandum za tvrtku Računala trade d.b.o. na način kako je to
prikazano na sljedećoj slici.
39
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
RJEŠENJE:
Postupak kreiranja danog predloška je sljedeći:
Odabrati File/New (Datoteka/Nova) na traci izbornika, u oknu zadataka New
Document (Novi dokument) odabrati General Templates (Opći predlošci) iz dijela
New from template (Novo iz predloška) . U dijaloškom okviru Templates
(Predlošci) odabrati predložak Blank Document (Prazan dokument), pa u dijelu
Create new (Napravi novi) označiti Template (Predložak), i zatim kliknuti na dugme
OK (U redu)..
U novootvorenom dokumentu podesiti margine (odabirom File/Page Setup
(Datoteka/Postava stranice) na traci izbornika), i to: lijevu, desnu i donju na 2,5 cm;
gornju na 5,5 cm te položaj zaglavlja i podnožja na 1,25 cm.
Odabrati View/Header and Footer... (Prikaz/Zaglavlje i podnožje) na traci izbornika
kako bi se kreiralo zaglavlje i podnožje.
U zaglavlju je potrebno: ubaciti tabelu sastavljenu iz dva retka i dva stupca pa u
40
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
lijevoj ćeliji prvog retka upisati naziv i adresu tvrtke (centrirano); odabirom
Insert/Picture/ Clip Art (Umetanje/Slike/Gotov crtež)– kategorija
Technology/Computing ubacite sliku računala u desnu ćeliju prvog retka i centrirati
je; spojiti zatim ćelije drugog retka u jednu pa upisati brojeve telefona, faksa i
mobitela, a za donji te ćelije odabrati trostruku tanku crtu.
U podnožju treba ubaciti tabelu od samo jedne ćelije, upisati zadani tekst te za gornji
rub ćelije odabrati trostruku tanku crtu.
Nakon kreiranja zaglavlja i podnožje potrebno je pritisnuti dugme Close (Zatvori) na
alatnoj traci Header and Footer (Zaglavlje i podnožje).
Okvir za upis naziva i adrese primatelja dopisa ispisanog na ovom memorandumu, te
mjesto i datum nastanka dopisa, takoñer je zgodno kreirati uz pomoć tabele: umetne
se tabela sastavljena iz tri retka i četiri stupca kojima se veličina podesi prema slici, a
kutovi okvira se kreiraju odabirom odgovarajućih obruba ćelija:
U Splitu, _____________
Konačno, kreirani predložak treba pohraniti pod imenom memorandum.
41
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
SKUPNA PISMA (MAIL MERGE)
Postupak izrade skupnog pisma koristi se u kreiranju skupine dokumenata koji se svi
sastoje od jednog identičnog, nepromjenjivog dijela (obično je to veći dio) i jednog
promjenjivog dijela koji se mijenja od dokumenta do dokumenta. Ovaj se postupak,
osim za izradu skupnih pisama, može koristiti i kod:
•
ispisa adresa za omotnice,
•
kreiranja i ispisa naljepnica s adresama,
•
kreiranja poruke e–pošte,
•
izrade imenika.
Za izradu skupnog pisma potrebna su dva dokumenta:
•
glavni dokument – sastoji se od teksta koji je isti u svim pismima i uputa za
umetanje teksta koji se mijenja,
•
izvor podataka – sadrži promjenjivi tekst pisma (najčešće baza podataka).
Na kraju se spoje podaci ta dva dokumenta i stvore željeni broj pisama istog oblika.
Ovaj se postupak može podijeliti u četiri temeljna koraka:
1. Otvaranje ili kreiranje glavnog dokumenta koji sadrži općenite informacije koje se
žele ponoviti u svakom pismu, adresnoj naljepnici, omotnici, ili imeniku.
2. Otvaranje ili kreiranje izvora podataka, koji sadrži podatke koji se razlikuju u
vezanim dokumentima (npr., ime i adresa svakog primatelja pisma). Izvor
podataka može biti postojeća proračunska tablica, baza podataka, tekstna datoteka,
ili Wordova tablica.
3. Umetanje spojnih polja u glavni dokument, tj. rezerviranje mjesta koja govore MS
Wordu gdje umetnuti podatke iz izvora podataka.
4. Spajanje podataka iz izvora podataka u glavni dokument. Svaki redak (ili slog) u
izvoru podataka proizvodi posebno pismo, adresnu naljepnicu ili. Spojeni
dokumenti mogu se poslati izravno na pisač, na adrese e–pošte ili na brojeve faksa,
ili se mogu pohraniti u novi dokument tako da ih korisnik može pregledati i ispisati
kasnije.
Izvori podataka
Pri kreiranju skupnog pisma mogu se koristiti gotovo sve vrste izvora podataka koje
su dostupne, uključujući Word tablice, radne listove Excela, baze podataka Microsoft
Accessa, popise kontakata Microsoft Outlooka, ili ASCII tekstnu datoteku. Ukoliko
izvor podataka nije kreiran ranije, Word vodi korisnika korak po korak kroz postupak
izrade tablice koja će postati izvor podataka.
42
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
Izvor podataka jest datoteka u kojoj su oni podaci koji se mijenjaju od dokumenta do
dokumenta (npr. kod pisama su to ime, prezime, adresa, poštanski broj i naziv
mjesta, ... ). Ovi su podaci u naravi smješteni u tablicu kojoj je prvi redak rezerviran
za imena polja (Ime, Prezime, Adresa, ...). Svaki stupac tablice predstavlja jedno
polje (Field
Field),
Record).
Field dok svaki redak predstavlja jedan slog (Record
Record Zajedno, to čini jednu
jednostavnu bazu podataka.
Kreiranje skupnog pisma
A. Izrada pisma
1. Otvoriti novi dokument (odabirom File/New (Datoteka/Nova) na traci izbornika),
ili postojeći odabirom File/Open (Datoteka/Otvori), ukoliko već postoji dokument
koji postavkama odgovara ovom koji se upravo želi kreirati.
2. Odabrati zatim Tools/Letters and Mailings/Mail Merge Wizard... (Alati/Pisma i
pošta/Čarobnjak za skupna pisma…) na traci izbornika – otvara se okno zadataka
Mail Merge (Skupno pismo). Okno korisnika vodi kroz šest koraka. U prvom
koraku korisnik odabire s kojom vrstom dokumenata želi raditi.
Pisma
E–mail poruke
Omotnice
Naljepnice
Imenik
3. U dijelu Select document type (Odaberite vrstu dokumenta) treba kliknuti na
Letters (Pisma), i zatim na dnu okna zadataka kliknuti na Next: Starting document
(Dalje: Polazni dokument).
4. Na izborniku koji se nakon toga pojavi treba odabrati glavni dokument. Ako se
glavni dokument želi kreirati u aktivnom prozoru odabrati Use the current
document (Koristiti tekući dokument)
43
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
Koristiti trenutni
dokument
Započni s predloškom
Započni s postojećim
dokumentom
Klikom na Next: Select recipients (Dalje: Odabir primatelja), prelazi se u treći korak gdje
se vrši odabir izvora podataka.
Otvaranje ili kreiranje izvora podataka (primatelja)
Otvaranje (ili kreiranje) izvora podataka (liste primatelja) vrši se u trećem koraku:
Koristiti postojeći popis
Odabrati iz Outlookovih
kontakata
Kreiranje novog izvora
(utipkati novi popis)
•
Ukoliko već postoji gotov izvor podataka, naredbom Use an existing list (Korištenje
postojećeg popisa) i klikom na Browse (Pregledavanje) otvara se dijaloški okvir
Select Data Source (Odabir izvora podataka), pomoću kojega se učitava taj izvor
podataka.
44
Microsoft Word XP
•
O blikovanje stilovim a
Kreiranje novog izvora podataka (Type a new list... (Sastavljanje novog popisa))
koristi se ako još nisu pohranjena imena, adrese i drugi podaci u izvor podataka te ako
se isti žele pohraniti u Wordovu tablicu. Odabirom ove opcije i klikom na Create
(Stvaranje) aktivira se dijaloški okvir za kreiranje novog izvora podataka New
Address List (Novi popis adresa):
Ime polja (sloga)
Novi unos
Brisanje unosa
Pronalaženje nekog podatka
u bazi
Prilagodba polja (slogova)
Naredbe za pregled stavki
Nakon unosa podataka kliknemo na dugme Close (Zatvori), te u dobivenom
dijaloškom okviru Save Address List (Spremanje popisa adresa) definira se ime
datoteke i mapu u koju će se ista pohraniti.
•
Kod uporabe adresa iz elektroničkog adresara potrebno je odabrati opciju Select from
Outlook contacts (Odabrati iz Outlookovih kontakata) te kliknuti na Choose
Contacts Folder (Odaberite mapu Kontakti).
Nakon odreñivanja izvora podataka, te njegovog odabira, klikom na Edit recipient list...
(Izmjena popisa primatelja…) otvara se dijaloški okvir Mail Merge Recipients (Primatelji
skupnog pisma), u kojem se odabiru podaci (primatelji) koji će se uključiti u skupno pismo.
Isto tako, koristeći ovaj dijaloški okvir može se podatke ureñivati, brisati ili dodavati nove.
45
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
Slog uključen ili ne u skupno
pismo.
Ureñivanje baze podataka
Klikom na dugme Edit... (Ureñivanje) otvara se dijaloški okvir Data Form (Obrazac
podataka) kojim ureñujemo našu bazu podataka.
Imena polja
Svaki okvir – jedan podatak iz trenutnog sloga
Dodavanje novog sloga
Brisanje aktivnog sloga
Odustajanje od izmjena
Pronalaženje nekog
podatka u bazi
Povratak u datoteku –
bazu podataka
Dugmad za kretanje po slogovima
Broj aktivnog sloga
Ureñivanje glavnog dokumenta i umetanje polja za spajanje
Klikom na Next: Write your letter (Dalje: Napišite pismo) prelazi se u četvrti korak u
kojemu treba kreirati glavni dokument, ukoliko već nije napisan i/ili otvoren.
Adresni blok
Pozdravni redak
Elektronička poštarina
Dodatne stavke
46
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
•
U glavnom dokumentu sada treba upisati tekst čije pojavljivanje korisnik želi u
svakom skupnom dokumentu.
•
Nakon toga je potrebno umetnuti polja za spajanje na željenim mjestima (gdje se želi
spojiti imena, adrese i druge podatke iz izvora podataka). Polja iz prethodno otvorene
baze podataka se umeću klikom na More items... (Ostale stavke) čime se otvara
dijaloški okvir Insert Merge Field (Umetanje spojnog polja). Željeno polje se umeće
na način da se odabere, te nakon toga kliknemo na dugme Insert (Umetni). Prethodno
je potrebno postaviti pokazivač unosa na željeno mjesto u dokumentu.
Odabir sloga kojeg želimo
umetnuti
Umetanje odabranog sloga
•
Spajanje na pisač
Spajanje u dokument
Provjera
Sljedeći slog
Zadnji slog
Aktivni slog
Prijelaz na prvi slog
Prethodni slog
Pregled podataka
Posebna mogućnost –
umetanje polja Worda
Umetanje polja
Polja se mogu umetnuti uz pomoć alatne trake Mail Merge (Skupno pismo) i to
postavljanjem pokazivača unosa na željeno mjesto, pa klikom na dugme Insert Merge
Fields (Umetni spojna polja), te odabirom imena polja na dobivenom dijaloškom
okviru:
Otvaranje izvora podataka
Editiranje izvora podataka
•
Nakon što su umetnuta sva polja za spajanje i u cijelosti završeno kreiranje glavnog
dokumenta, klikom na Next: Preview your letters (Dalje: Pregledajte pisma)
prelazimo u peti korak u kojemu se vrši pregled glavnog dokumenta i vidi kako će
izgledati skupno pismo nakon konačnog spajanja. Klikom na dugme Exclude this
recipient (Isključi ovog primatelja) isključuje se trenutno prikazanog primatelja iz
skupnog pisma.
47
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
Pregled skupnih pisama
Isključivanje primatelja
•
Klikom na Next: Complete the merge (Dalje: Dovršenje spajanja) prelazi se u šesti
korak u kojemu se završava s izradom skupnog pisma na način da korisnik odabire
želi li kreirana pisma spojiti samo za ispis koji slijedi, ili pak u novi dokument.
Spajanje tijekom ispisa
Spajanje u novom
dokumentu
48
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
Odabirom jedne od ponuñenih opcija pojavljuje se dijaloški okvir Merge to Printer/New
Document (Spajanje i slanje na pisač/Spajanje u novi dokument) u kojem ose dreñuje
koje se sve slogove iz izvora podataka želi povezati.
B. Izrada naljepnica za omotnice
1. Otvoriti novi prazni dokument
izbornika.
odabirom File/New (Datoteka/Nova) na traci
2. Odabrati zatim Tools/Letters and Mailings/Mail Merge Wizard... (Alati/Pisma i
pošta/Čarobnjak za skupna pisma…) na traci izbornika – otvara se okno zadataka
Mail Merge (Skupno pismo). Okno korisnika vodi kroz šest koraka. U prvom
koraku odabire se opcija Labels (Naljepnice) i zatim klikne na Next: Starting
document (Dalje: polazni dokument).
3. U drugom koraku, klikom na Label options (Odrednice naljepnice), pojavljuje se
dijaloški okvir Label Options (Odrednik naljepnica).
4. U dijelu Printer information (Podaci o pisaču) odabire se tip pisača i način dohvata
papira, u okviru Label products (Oznaka naljepnice:) odabire se standard ili
proizvoñač naljepnica koje se želi koristiti, a u okviru Product number (Broj
proizvoda) – brojna oznaka naljepnica. Istodobno se u okviru Label information
(Podaci o naljepnici) pojavljuju dimenzije odabrane naljepnice. Odabir se
potvrñuje klikom na dugme OK (U redu). Ako niti jedna od ponuñenih vrsta ne
odgovara može se klikom na dugme New Label (Nova naljepnica) kreirati vlastita
korisnička naljepnica.
5. Nakon potvrde odabrane naljepnice, kliknemo u oknu zadatka na Next: Select
recipients (Dalje: Odabir primatelja) čime prelazimo u treći korak.
6. U trećem koraku se vrši otvaranje izvora podataka (baze podataka), i taj korak je
isti kao i kod kreiranja pisma, pa se stoga neće posebno opisivati.
49
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
7. U četvrtom koraku se vrši umetanje polja. Nakon što se umetnu polja u prvu
naljepnicu, klikom na Update all labels (Ažuriraj sve nanjepnice) vrši se kopiranje
polja iz kreirane prve naljepnice na sve ostale.
8. U petom i šestom koraku vrši se pregled naljepnica i njihovo povezivanje.
C. Izrada omotnici
1. Otvoriti novi prazni dokument
izbornika.
odabirom File/New (Datoteka/Nova) na traci
2. Odabrati zatim Tools/Letters and Mailings/Mail Merge Wizard... (Alati/Pisma i
pošta/Čarobnjak za skupna pisma…) na traci izbornika – otvara se okno zadataka
Mail Merge (skupno pismo). Okno korisnika vodi kroz šest koraka. U prvom
koraku odabire se opcija Envelopes (Omotnice), a zatim klikne na Next: Starting
document (Dalje: Polazni dokument).
3. U drugom koraku, nakon odabira Envelope options (Odrednice omotnice),
pojavljuje se dijaloški okvir Envelope Options (Odrednik omotnica).
4. Na kartici Envelope Options (Odrednice omotnice) bira se: u okviru Envelope size
(Veličina omotnice) – veličina omotnice, u okviru Delivery address (Adresa
primatelja) – položaj adrese primatelja, a u okviru Return address (Povratna
adresa) – položaj adrese pošiljatelja.
Na kartici Printing Options (Odrednice ispisa) odabire se način na koji će se
omotnica postaviti u pisač (zavisno o karakteristikama pisača).
5. Nakon odabira omotnice, klikne se, u oknu zadatka, na Next: Select recipients
(Dalje: Odabir primatelja) čime se prelazi u treći korak.
6. U trećem koraku se vrši otvaranje izvora podataka (baze podataka), i taj korak je
isti kao i kod kreiranja pisma, pa se stoga neće posebno opisivati.
7. Klikom na Next: Arrange your envelope (Dalje: Sredite omotnicu) prelazi se u
četvrti korak u kojem se vrši umetanje polja. Za umetanje polja potrebno je
kliknuti mišem u okvir za tekst predviñen za unos polja.
50
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
8. U petom i šestom koraku vrši se pregled omotnici i njihovo povezivanje.
Napomena: Ukoliko je na kartici User Information (Informacije o korisniku) dijaloškog
okvira Options (Odrednik) dobivenog padajućim izbornikom Tools/Options
(Alati/Odrednice) unesena povratna adresa u dijelu Mailing address (Poštanska adresa) ,
ona će se nalaziti u gornjem lijevom kutu omotnice.
Oblikovanje spojenih podataka
Oblikovanje spojenih podataka mora se izvesti u glavnom dokumentu. Oblikovanje
podataka u izvoru podataka nema smisla, jer se oblikovanje ne zadržava kod
spajanja podataka u dokument.
ZADATAK:
Otvoriti iz mape C:\
C:\Vježbe/Informatika.II
Vježbe/Informatika.II\
atika.II\Word datoteku Primjer_skupno_pismo.doc i
učitati je. U datoteci se nalazi nepromjenjivi dio skupnog pisma, te podaci o
kandidatima i odobrenim im temama diplomskih radova. Potrebno je kreirati:
•
Skupno pismo kojim će se svi kandidati obavijestiti o prihvaćanju teme
diplomskog rada. Ime kandidata napisati u fontu Monotype Corsiva, visina 20,
a naslov rada u fontu Arial, podebljano, visina 20.
•
Naljepnice s adresama kandidata na koje će se poslati obavijesti.
Spojene dokumente pohraniti na disk pod imenom Obavijesti_dipl, odnosno
Adrese_dipl.
RJEŠENJE:
a) Skupna pisma – obavijesti kreirat će se na sljedeći način:
Za kreiranje izvora podataka, koji predstavljaju promjenjivi dio svakog dokumenta,
51
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
koristi se više postupaka. Ovdje će se koristiti najjednostavniji – u novom dokumentu
MS Worda umetnut će se tabela s podacima. Kako se podaci mogu smjestiti u pet
polja (prezime, ime, ulica i kućni broj, mjesto stanovanja i tema rada), a 8 je
kandidata, kreirat će se tabela sastavljena od 5 stupaca i 9 redaka. U redak zaglavlja
ubacit će se nazivi polja, a u preostale retke odgovarajući podaci:
Prezime
Matić
Ime
Mate
Ulica_i_kućni_br
Gatesov prilaz 12
Mjesto_stanovanja
21000 Split
Ivičević
Ive
Wordova 21
21230 Sinj
Antić
Ante
Corelova 77
21000 Split
Tema_rada
Carinski postupak
izvoza robe
Primjena carinskog
postupka u
nautičkom turizmu
Carinska skladišta
Ovaj dokument treba pohraniti pod imenom Podaci_izvor u mapu Skupno_pismo na
disketnoj jedinici A:. Ako je potrebno, kreirati mapu Skupno_pismo.
Kreiranje glavnog dokumenta: otvoriti datoteku Primjer_skupno_pismo.doc,
odabrati Tools/Letters and Mailings/Mail Merge Wizard... na traci izbornika, pa
u oknu zadataka Mail Merge kliknuti na Letters, i zatim na dnu okna zadataka
kliknuti na Next: Starting document, a na izborniku koji se pojavi nakon toga
odabrati Use the current document.
Klikom na Next: Select recipients, prelazimo u treći korak gdje odabiremo izvor
podataka. Kliknemo na Use an existing list, a zatim na Browse. U dijaloškom
okviru Select Data Source treba locirati datoteku Podaci_izvor i potvrditi odabir
klikom na dugme Open, nakon čega će se prikazati baza podataka. Klikom na
dugme OK nastavljamo rad. Na dnu okna zadatak kliknemo na Next: Write your
letter i nakon toga pristupamo ureñivanju glavnog dokumenta.
Postavljanje spojnih polja u glavni dokument: za ubacivanje imena i prezimena
kandidata treba označiti tekst (polje s imenom i polje s prezimenom), kliknuti na
More items pa iz tako dobivenog dijaloškog okvira odabrati polje Ime, kliknuti na
Insert. Zatvoriti dijaloški okvir More items, pritisnuti jedan razmak, pa na identičan
način ubaciti polje Prezime.
Polje s temom diplomskog rada ubacuje se na sličan način: označi se dio teksta (polje
s temom diplomskog rada) na oknu zadataka odabrati More items, pa ubaciti polje
Tema_rada.
Oblikovanje unijetih polja: označiti polja Ime i Prezime pa odabrati font Monotype
Corsiva, visina 20; označiti zatim polje Tema_rada pa odabrati font Arial,
podebljano, visine 20.
Na ovaj je način oblikovan glavni dokument kojega je potrebno pohraniti pod imenom
Skupno_pismo_Glavno.
Klikom na Next: Preview your letters vršimo pregled pisma. Nakon toga klikom na
Next: Complete the merge prelazimo u šesti korak u kojem vršimo spajanje glavnog
dokumenta i baze podataka. To se vrši klikom na Edit individual letters. U tako
dobivenom dijaloškom okviru odaberemo opciju All i kliknemo na OK.
Dobiveni dokument Letters1 pregledati i pohraniti pod imenom Obavijesti_dipl.
b) Postupak kreiranja naljepnica s adresama:
Koristit će se postojeći izvor podataka (Podaci_izvor).
52
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
Kreiranje glavnog dokumenta: otvoriti novi dokument, odabrati Tools/Letters and
Mailings/Mail Merge Wizard... na traci izbornika, pa u oknu zadataka Mail Merge
kliknuti na Labels, i zatim na dnu okna zadataka kliknuti na Next: Starting
document, a na izborniku koji se pojavi nakon toga odabrati Change document layout
i kliknuti na Label options. Nakon toga pojavit će se dijaloški okvir Label Options:
na kojem je potrebno odabrati opcije kao na slici, pa kliknuti na dugme OK.
Klikom na Next: Select recipients, prelazimo u treći korak gdje odabiremo izvor
podataka. Kliknemo na Use an existing list, a zatim na Browse. U dijaloškom
okviru Select Data Source treba locirati datoteku Podaci_izvor i potvrditi odabir
klikom na dugme Open, nakon čega će se prikazati baza podataka. Klikom na
dugme OK nastavljamo rad. Na dnu okna zadatak kliknemo na Next: Arrange
your labels i nakon toga pristupamo ureñivanju izgleda naljepnica.
Koristeći dijaloški okvir Insert merge field koji se dobije klikom na dugme More
items umetnemo sva potrebna polja, prema donjoj slici:
Umetnuta polja potrebno je poravnati i oblikovati. Nakon toga klikom na dugme
Update all labels prenosimo polja na sve ostale naljepnice.
Na ovaj je način oblikovan glavni dokument kojega je potrebno pohraniti pod imenom
Naljepnice_Glavno.
Klikom na Next: Preview your labels vršimo pregled naljepnica. Nakon toga klikom
na Next: Complete the merge prelazimo u šesti korak u kojem vršimo spajanje
glavnog dokumenta i baze podataka. To se vrši klikom na Edit individual labels. U
tako dobivenom dijaloškom okviru odaberemo opciju All i kliknemo na OK.
Dobiveni dokument Labels1 pregledati i pohraniti pod imenom Adrese_dipl.
53
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
ISPIS I PODEŠAVANJE ISPISA
Ispis datoteke (tekstne, grafičke, grafa, ...) najčešći je konačni prikaz korisnikova
rada na računalu. Obično se pri tom koriste samo mogućnosti koje su automatski
postavljene prigodom instalacije pisača. Ne radi se, međutim, svaki put o ispisu
završne verzije, dotjerane i ispravljene, niti je kvaliteta svakog ispisa bitna za
korisnika, pa se odabirom postavki može uštedjeti i na vremenu ispisa i na
potrošnom materijalu, poglavito kod tintnih pisača.
Ovdje će se prikazati dva načina izmjene postavki pisača:
•
trajno, izmjenom pred–definiranih karakteristika ispisa
•
privremeno, prigodom ispisa datoteke iz pojedinog korisničkog programa
(Word, Excel, ...).
Budući da se danas, ovisno o potrebama i mogućnostima, najviše koriste tri vrste
pisača: tintni (ink–jet), laserski i iglični, odabrani su sljedeći njihovi predstavnici:
•
HP deskjet 5550 (tintni)
•
HP 2100 M (laserski)
•
EPSON LQ 580 (iglični).
Predodreñeni pisač
Klikom na dugme Start,
Start pa odabirom Printers and Faxes (Pisači i faksovi) na
dobivenim izbornicima, otvorit će se prozor Printers and Faxes (Pisači i faksovi) u
kojem su prikazani svi pisači instalirani na računalu:
54
Microsoft Word XP
Pisač uz kojega je oznaka
O blikovanje stilovim a
jest predodređeni pisač – onaj na kojega će biti
usmjeren ispis iz bilo kojeg programa, ukoliko se to unutar samog programa
privremeno ne izmijeni.
Postavljanje nekog drugog pisača na mjesto predodređenog vrši se desnim klikom
miša na željeni pisač u prozoru Printers and Faxes (Pisači i faksovi), te odabirom Set
as Default Printer (Postavi kao zadani pisač) na dobivenom plutajućem izborniku:
Izmjena predefinirane kvalitete ispisa
Desnim klikom na ime željenog pisača i odabirom Printing Preferences...
Preferences (Postavke
ispisa…) na dobivenom plutajućem izborniku pokreće se dijaloški okvir (ImePisača)
Printing Preferences , koji je različit za različite pisače:
-
kod HP 5550
Na kartici Quality odabire se nivo kvalitete ispisa
(niži nivo – manja potrošnja tinte i brži ispis),
a odabirom Print in Grayscale na kartici
Color štedi se boja.
55
Microsoft Word XP
-
O blikovanje stilovim a
kod HP Laser Jet 2100
Klikom na dugme Advanced...
dvanced na kartici Paper/Quality dobije se novi dijaloški okvir, gdje je
potrebno kliknuti na podcrtani broj uz naslov Print Quality u dijelu Graphic,
Graphic pa u otvore–
nom okviru odabrati željenu rezoluciju (manja rezolucija – manja potrošnja tonera).
-
kod EPSON LQ 580
Klikom na dugme Advanced...
Advanced na kartici Paper/Quality dobije se novi dijaloški okvir,
gdje je potrebno kliknuti na podcrtani broj uz naslov Print Quality u dijelu Graphic,
Graphic pa
u otvo–renom okviru odabrati željenu rezoluciju (manja rezolucija – brži ispis).
56
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
Ispis iz MS Worda
Ispis iz programa Microsoft Word vrši se:
•
odabirom File/Print... (Datoteka/Ispis) na vrpci izbornika, ili
•
klikom na dugme
na vrpci s alatima Standard (Standardna)
nakon čega slijedi dijaloški okvir Print (Ispis):
– Polje Printer (Pisač):
U okviru Name (Naziv) odabire se željeni pisač:
Pisač je najbolje odabrati prije kreiranja dokumenta jer će jedino na taj način taj
dokument biti oblikovan i uređen sukladno pisaču na kojem će se vršiti ispis.
Odabirom opcije Print to file (Ispiši u datoteku) ( )dokument se ispisuje u datoteku,
što je osobito pogodno za slučaj kada pisač željenih kvaliteta nije dostupan s
računala u kojem se dokument kreirao.
57
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
Klikom na dugme Properties (Svojstva) otvara se dijaloški okvir na kojem se nalazi
niz mogućnosti dodatnih podešavanja specifičnih za pojedini pisač.
– Polje Page range (Raspon stranica) u kojem se vrši odabir raspona ispisa:
All (Sve) – ispis svih stranica dokumenta
Current page (Trenutna stranica) – ispis samo stranice na kojoj se nalazi
pokazivač unosa
Pages (Stranice) – u dodatni okvir upisuju se stranice koje treba ispisati, npr.:
1, 5, 7 → ispisat će se stranice 1, 5 i 7
1–5, 7 → ispisat će se stranice od 1 do 5 i stranica 7
1–5, 7– → ispisat će se stranice od 1 do 5, te sve stranice od 7 do kraja
s3 → ispisat će se sve stranice treće sekcije (ako je dokument
podijeljen u sekcije)
p2s1, p3s2–p7s3 → ispisat će se druga stranica sekcije 1 i sve stranice
od 3 u sekciji 2 do 7 u sekciji 3.
Selection (Označeno) – ispis označenog dijela teksta.
– Polje Copies (Kopije) u kojem se odabire broj kopija i način njihova ispisa:
odabir broja kopija
ispisuju se sve stranice pojedine kopije ( )
ili stranica po stranica u željenom broju kopija
– Polje Zoom (Zumiranje) u kojem se odabire:
na koju će se dimenziju papira
povećati/umanjiti tekst (odgovara
povećanju/smanjenju kod kopirnih
strojeva):
koliko će se stranica
teksta ispisati na jednom listu
papira:
58
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
– Okvir Print what (Ispiši) u kojem se odabire što se želi ispisati:
dokument
svojstva dokumenta
komentare
stilove
stavke gotovog teksta
pridružene tipke
– Okvir Print (Ispiši) u kojem se odabire koje stranice iz raspona se želi ispisati:
Ispis iz MS Excela
Ispis iz programa Microsoft Excel vrši se:
•
odabirom File/Print... (Datoteka/Ispis) na vrpci izbornika, ili
•
klikom na dugme
na vrpci s alatima Standard (Standardna)
nakon čega slijedi dijaloški okvir Print (Ispis):
– Polje Printer (Pisač) u kojem se vrši odabir pisača:
59
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
U okviru Name (Naziv) odabire se željeni pisač, a odabirom opcije Print to file (Ispiši
u datoteku) ( )dokument se ispisuje u datoteku, što je osobito pogodno za slučaj
kada pisač željenih kvaliteta nije dostupan s računala u kojem se dokument kreirao.
Klikom na dugme Properties (Svojstva) otvara se dijaloški okvir na kojem se nalazi
niz mogućnosti dodatnih podešavanja specifičnih za pojedini pisač.
– Polje Print range (Ispiši raspon) u kojem se vrši odabir raspona ispisa:
All (Sve) – ispis svih stranica dokumenta
Page(s) Stranicu(e) – u dodatnim okvirima upisuje se od koje do koje stranice
se želi ispis
– Polje Print what (Ispiši) u kojem se odabire što se želi ispisati:
Selection (Ozbačeno)– ispis označenog dijela radnog lista
Active sheet(s) (Aktivne listove)– ispis aktivnog/aktivnih radnih listova
Entire workbook (Cijelu radnu knjigu)– ispis cijele radne knjige.
– Polje Copies (Kopije) u kojem se odabire broj kopija i način njihova ispisa:
odabir broja kopija
ispisuju se sve stranice pojedine kopije ( )
ili stranica po stranica u željenom broju kopija
Posebnosti dodatnih podešavanja za pojedine pisače
Opisani dijaloški okvir Print (Ispis), koji se pojavljuje kod ispisa iz MS Worda ili iz MS
Excela ne ovisi o odabranom pisaču. Dodatna podešavanja, specifična za pojedine
pisače vrše se na dijaloškom okviru (ImePisača) Printing Preferences (Svojstva) koji
se dobije klikom na dugme Properties (Svojstva) u polju Printer (Pisač) dijaloškog
okvira Print (Ispis).
60
Microsoft Word XP
-
O blikovanje stilovim a
Pisač HP DeskJet 5550 series
Kartica Quality:
odabir kvalitete ispisa
način dobave papira
vraćanje proizvoñačkih postavki
Kartica Layout:
odabir veličine papira
povećanje/smanjenje teksta tako da
zauzme cijelu širinu lista (margine)
odreñivanje broja kopija
ispis od zadnje stranice raspona naprijed
orijentacija ispisa:
• portetno
• pejsažno
zrcaljenje margina
vraćanje postavki proizvoñača
Kartica Features:
mogućnosti dvostranog ispisa
odabir broja stranica koje će se ispisati
na jednom listu
posterizirani ispis (npr. ispis jedne
stranice teksta na četiri tako da se
spajanjem dobije poster)
61
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
Kartica Color:
odabir i postavke crno-bijelog ispisa
podešavanje oštrine
podešavanje osvjetljenja
podešavanje tona boje
-
Pisač HP LaserJet 2100 series
Kartica Layout:
odabir orijentacije ispisa:
• portetno
• pejsažno
• rotirano pejsažno
izgled ispisa s odabranom
orijentacijom
napredna podešavanja...
Kartica Paper/Quality:
odabir načina dobave papira
napredna podešavanja...
62
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
Klikom na dugme Advanced... na nekoj od kartica, pokreće se dijaloški
okvir na kojem se mogu, uz opisana, izvršiti i dodatna podešavanja:
odabir rezolucije
odabir kvalitete ispisa uz zadanu rezoluciju
(Highest Quality ili Save Toner)
-
Pisač EPSON LQ 580
Kartica Layout:
odabir orijentacije ispisa:
• portetno
• pejsažno
redoslijed ispisa stranica:
• od početka ka kraju
• s kraja prema početku
izgled ispisa s odabranom
orijentacijom
broj stranica teksta po papiru
napredna podešavanja...
Kartica Paper/Quality:
odabir načina dobave papira
napredna podešavanja...
63
Microsoft Word XP
O blikovanje stilovim a
Klikom na dugme Advanced... na nekoj od kartica, pokreće se dijaloški
okvir na kojem se mogu, uz opisana, izvršiti i dodatna podešavanja:
odabir rezolucije
odabir kvalitete ispisa uz zadanu
rezoluciju (High Speed, ili ne)
Prekid ispisa
Za vrijeme ispisa na sistemskom se okviru (System
System Try)
Try pojavi sličica pisača:
Dvostrukim klikom na tu sličicu pokreće se prozor (Ime
Ime pisača):
pisača
Unutar prozora se nalazi naziv dokumenta (ili dokumenata) koji se trenutno ispisuju.
Ukoliko je pri ispisu uočena pogreška pa se želi prekinuti s ispisom, ili se na trenutak
želi zaustaviti ispis kako bi se umetnuo dodatni papir i sl. potrebno je na vrpci
izbornika odabrati Printer, te na dobivenom padajućem
izborniku:
odabrati Pause Printing (Zaustavi ispis) za privremeno
zaustavljanje ispisa, odnosno Cancel All Documents
Documents (Odustani
od ispisa svih dokumenata) za prekid ispisa.
64
COREL PHOTO-PAINT 12
O snove rasterske grafike
COREL PHOTO–PAINT 12
Programi rasterske grafike (točkasto orijentirani programi) sliku pamte kao zapis
boje, svjetline i položaja svake točke (pixel) slike. Veličina grafičke datoteke ovisi o
dimenzijama slike, rezoluciji koja se izražava u broju točaka po četvornom inču (180,
300, 600, ...), kao i broju podataka koji opisuju karakteristike pojedine točke. Slika
dimenzija klasične fotografije 9x14 cm može zauzimati od 219 KB (1–bitna crno–
bijela, rezolucije 300, do 41182 KB (48–bitna RGB rezolucije 600).
Corel PHOTO–
PHOTO–PAINT je program za obradu i kreiranje rasterskih slika. Ovdje će se
prikazati neke osnovne mogućnosti ovog programa, korisne prosječnom korisniku
računala.
Ulaz u program Corel PHOTO–PAINT
U Corel PHOTO–PAINT se najčešće ulazi na sljedeći način:
•
klikom na dugme Start na Taskbaru, odabirom Programs na prvoj razini izbornika,
odabirom CorelDRAW na drugoj razini izbornika, te klikom na Corel PHOTO–PAINT
na sljedećoj razini.
•
klikom na neku od datoteka kreiranih u programu Corel PHOTO–PAINT.
Izlaz iz programa Corel PHOTO–PAINT
Iz Corel PHOTO–PAINT–a se izlazi na sljedeće načine:
•
klikom na File/Exit s vrpce izbornika
•
klikom na dugme
u gornjem desnom kutu prozora Corel PHOTO–PAINT–a.
Ako je bilo izmjena na postojećoj slici, ili je kreirana nova, pojavit će se dijaloški okvir:
Izlaz uz snimanje
datoteke
Izlaz bez snimanja
Odustajanje od
izlaza iz datoteke
Prozor programa PHOTO–PAINT
Na sljedećoj slici prikazan je prozor Corel PHOTO–PAINT–a sa standardnim alatima
koji se najčešće koriste u radu.
65
COREL PHOTO-PAINT 12
Vrpca
Vrpca
O snove rasterske grafike
Odabir veličine
Vrpce s alatima:
Radna površina za
crtanje ili
Okvir s osnovnim
alatima (Toolbox)
obradu slike
Vrpca za odabir
boja
Uključivanje i isključivanje vrpci s alatima
Vrpce s alatima omogućavaju izravan pristup najčešće korištenim naredbama
programa, koje se aktiviraju klikom na odgovarajuću dugmad vrpce.
Uobičajeno je da su uvijek uključene vrpce s alatima: Toolbox, Standard i Property
bar, koje sadrže osnovne alate za obradu (i/ili kreiranje) slike, rad s datotekom i
njenim sadržajem, kao i vrpca izbornika. Ostale se vrpce uključuju prema potrebi jer
inače umanjuju radno područje i preglednost rada.
Uključivanje i isključivanje neke vrpce s alatima vrši se lijevim klikom na njen naziv
unutar plutajućeg izbornika, koji se dobije desnim klikom bilo gdje na vrpci izbornika
ili vrpcama s alatima. Vrpca koja je uključena, uz ime dobije oznaku
.
Okvir s osnovnim alatima (Toolbox)
Ovaj je okvir najčešće smješten duž lijevog ruba prozora Corel PHOTO–PAINT–a, a
služi za stvaranje bilo koje slike koju korisnik može zamisliti:
66
COREL PHOTO-PAINT 12
O snove rasterske grafike
Pritiskom lijeve tipke miša na dugmad sa strelicama u donjem desnom kutu, uz
kratko zadržavanje, otvaraju se novi podizbornici.
Alat(i) za označavanje (odabir) objekta na slici
Alat(i) za kreiranje maske (odabir dijela slike )
Alat za podrezivanje slike (Crop Tool)
Povećalo (promjena pogleda)
Alat za uzimanje boja
Alat(i) za brisanje
Alat za unos teksta
Alat(i) za uklanjanje "crvenih očiju", kloniranje i uklanjanje nesavršenosti
Alat(i) za crtanje (linije, pravokutnika, elipse, ...)
Alat(i) za dodavanje ispuna
Alat(i) za slikanje
Alat za dodavanje sjena
Alat za "rezanje" slike na manje dijelove (npr. za WEB)
Alat(i) za upravljanje bojama
Vrpca s alatima Standard
Na ovoj vrpci nalaze se najznačajniji alati koji se koriste u radu s tekstom i s
Pokretanje drugih Corel aplikacija
Inverzija maskiranja
Uklanjanje maske
Prikaz (ili ne) orisa objekta
Prikaz (ili ne) orisa maske
Prikaz (ili ne) mreže rezanja slike
Prikaz radne površine
na cijelom zaslonu
Zumiranje (odabir pogleda)
Izvoz slike (Export)
Uvoz slike (Import)
Ponovno izvršavanje
poništene radnje (Redo)
Poništavanje zadnje radnje (Undo)
Lijepljenje (Paste)
Kopiranje (Copy)
Izrezivanje (Cut)
Tiskanje datoteke
Spremanje datoteke
Otvaranje datoteke
Nova datoteka
datotekama.
Vrpca svojstava (Property bar)
Ova vrpca omogućava oblikovanje označenih područja slike (maske), ili odabranog
objekta, a mijenja se ovisno o odabranom alatu iz okvira s osnovnim alatima:
67
COREL PHOTO-PAINT 12
O snove rasterske grafike
•
ako je odabran alat selektiranje (maske)
•
ako je odabran alat za izrezivanje (Crop Tool)
koordinate gornjeg
lijevog kuta reza
•
dimenzije dijela
koji se izrezuje
odabir formata
koji se izrezuje
ako je odabran alat za unos teksta
razmak znakova
i razmak linija
•
odabir
rezolucije
uporaba teksta
za kreiranje maske
ako je odabran alat za slikanje
i tako dalje.
Otvaranje i pohranjivanje datoteke
Postojeća datoteka otvara se klikom na File/Open na vrpci izbornika ili na dugme
vrpce s alatima, te odabirom s dijaloškog okvira Open an Image:
Okvir za odabir mape u kojoj
je tražena datoteka
Ime datoteke
Viši nivo mapa
Tip datoteke
68
Način prikaza
mape datoteka
Prikaz sadržaja
COREL PHOTO-PAINT 12
O snove rasterske grafike
Nova datoteka se može otvoriti::
•
klikom na File/New na vrpci izbornika,
•
klikom na dugme
vrpce s alatima Standard,
nakon čega će se pojaviti dijaloški okvir Create a New Image:
odabir boje papira
odabir sustava boja:
podešavanje dimenzija slike
odabir jedinica mjere:
odabir rezolucije:
Pohrana nove datoteke može se izvršiti::
•
klikom na dugme
•
odabirom File/Save As na vrpci izbornika.
na vrpci s alatima,
U oba slučaja pojavljuje se dijaloški okvir Save an Image to Disk:
Mapa u koju se sprema datoteka
Ime datoteke
Tip datoteke
69
COREL PHOTO-PAINT 12
O snove rasterske grafike
Postoji više standarda (tipova) za pohranu rasterskih grafičkih datoteka od kojih će
se ovdje navesti neki, najčešće korišteni:
•
.bmp (bitmap) – standardni, nekomprimirani format za PC računala (zahtijeva puno
memorijskog prostora)
•
.tif (TIFF – Tagged Image File Format) – format velikih mogućnosti, često korišten u
programima koji se koriste za stolno izdavaštvo.
•
.cpt (Corel PHOTOPAINT) – velike mogućnosti, ali i potrošak memorijskog prostora
•
.gif (Graphical Interchange Format) – kompresivan format, pogodan za prikaz na
Webu, ali ne i za bilo koji oblik tiska
•
.jpg (JPEG ili Joint Photographic Experts Group) – format koji sliku destruktira
metodom kompresije, vrlo ekonomičan i također često korišten za Web–prikaze;
Napomena: ponovnim pohranjivanjem .jpeg datoteke pod novim imenom vrši se
daljnja kompresija.
ELEMENTARNA OBRADA SLIKE
Zakretanje slike
Zakretanje (rotiranje) slike izvodi se kada fokusirani objekt stoji pod neželjenim
kutom, kada je pri skeniranju došlo do neželjene rotacije slike i slično. Zakretanje se
izvodi odabirom Image/Rotate na vrpci izbornika, te neku od mogućnosti na
podizborniku:
za 90° u smjeru kazaljke na satu
za 90° u smjeru suprotnom od smjera kazaljke na sat u
za 180°
zakretanje po izboru korisnika
Odabirom zakretanja po izboru korisnika pojavit će se dijaloški okvir Custom Rotate:
podešavanje kuta zakretanja
odabir smjera zakretanja (u smjeru
kazaljke na satu ili suprotno od njega)
odabir boje papira
70
COREL PHOTO-PAINT 12
O snove rasterske grafike
Podrezivanje slike (Crop Tool)
Skenirana, ali i neka, na drugi način dobivena slika može sadržavati i dijelove koje
korisnik želi ukloniti. Za podrezivanje slike potrebno je:
•
kliknuti na alat Deskew Crop Tool na okviru s osnovnim alatima
•
oko dijela slike koji se želi zadržati, uz pomoć miša kreira četverokut (neželjeni dio će
se zatamniti)
•
ukoliko označeni dio ne odgovara željama korisnika, veličina područja se može
prilagoditi hvataljkama (kvadratićima) na vrhovima i polovištima stranica četverokuta.
•
dvostrukim klikom unutar označenog dijela slike ukloniti neželjeni dio
•
dobivenu sliku pohraniti pod odabranim imenom (ako se koristi isto ime, izvorna slika
će se trajno izgubiti.
– izvorna slika
– označeno područje prije
podrezivanja
– konačna slika
Podešavanje osvjetljenja, kontrasta i intenziteta
Prosječan korisnik, iz čitavog niza funkcija za obradu slike, najčešće koristi funkcije
podešavanja osvjetljenja (Brightness), kontrasta (Contrast) i intenziteta boja na slici
(Intensity).
Dijaloški
okvir
s
ovim
alatima
dobije
Image/Adjust/Brightness–Contrast–Intensity... na vrpci izbornika:
71
se
odabirom
COREL PHOTO-PAINT 12
O snove rasterske grafike
UPORABA MASKI I EFEKATA
Maske
Maske predstavljaju osobit način selektiranja dijela slike i u PAINT programima služe
za zaštitu preostalog dijela slike od postupka koji se primjenjuje na selektirani dio.
Alat za ovaj način selektiranja nalazi se na okviru s osnovnim alatima, a klikom na
strelicu otvara se postranični izbornik na kojem su različiti alati za selektiranje
(maskiranje):
alat za
alat za
alat za poligonalnu ili
pravokutne maske
eliptične maske
prostoručnu masku
laso (alat za
nepravilnu masku
uz odabrane kriterije)
čarobnjak za kreiranje maske koja
alat za masku koja bi se
obuhvaća područje jednake boje
dobila prevlačenjem kista
(unutar odabrane tolerance)
preko željenog područja
Kada se uključi neki od navedenih alata, pokazivač miša promijeni izgled u
odgovarajući oblik, a na lijevom kraju vrpce svojstava korisnik može odabrati
pomoćni alat kojim definira isključuje li nova maska staru (
ili se od nje oduzima (
), ili joj se pribraja (
),
), ili je novo područje zbroj starog i novog, umanjeno za onaj
dio u kojem se ta područja eventualno preklapaju (
).
Klikom na dugme Grow na vrpci svojstava, maskirano područje se proširuje na
okolna bliske boje (unutar odabrane tolerance), dok se klikom na dugme Similar
maskirano područje proširuje na sva područja na slici bliske boje.
Cijela slika selektira se (maskira) odabirom Mask/Select All na vrpci izbornika.
Maska se uklanja odabirom Mask/Remove na vrpci izbornika.
Vrlo korisna naredba je Mask/Invert na vrpci izbornika. Tom se naredbom maska sa
selektiranog dijela prebacuje na preostali dio slike, dok dio koji je do tog časa bio
maskiran, to prestaje biti.
PRIMJER 1:
Pokrenuti Corel PHOTO–PAINT, pa učitati sliku Torta_0.jpg koja se nalazi u mapi
C:\Vježbe\Informatika_II\PhotoPaint.
72
COREL PHOTO-PAINT 12
O snove rasterske grafike
Potrebno je kreirati sliku u kojoj će se osvijetliti tamnu pozadinu, pa na nju primijeniti
efekt Impressionist.
Rješenje:
1. odabrati čarobnjak za masku
u okviru s osnovnim alatima (Toolbox)
2. kliknuti na pozadinu
3. na vrpci svojstava kliknuti na dugme za zbrajanje selektiranog područja
4. ponovno odabrati čarobnjak za masku i klikati redom na područja pozadine koja nisu
obuhvaćena prethodnim selektiranjem – radnju ponavljati dok se ne označi sva
pozadina
5. odabirom Image/Adjust/Brightness–Contrast–Intensity... na vrpci izbornika pokrenuti
dijaloški okvir Brightness–Contrast–Intensity, pa osvjetljenje postaviti na 25 (slika
dolje lijevo)
6. odabirom Effect/Art Strokes.../Impressionist na vrpci izbornika pokrenuti dijaloški okvir
Impressionist, pa na njemu odabrati stil Strokes, a ostale parametre postaviti kako
slijedi: Stroke na 30, Coloration na 10 te Brightness na 50 – slika gore desno
7. ukloniti masku (odabirom Mask/Remove na vrpci izbornika), pa sliku pohraniti pod
imenom Torta_1.
Torta_1
73
COREL PHOTO-PAINT 12
O snove rasterske grafike
PRIMJER 2:
Pokrenuti Corel PHOTO–PAINT, pa učitati sliku Torta_0.jpg koja se nalazi u mapi
C:\Vježbe\Informatika_II\PhotoPaint.
Potrebno je kreirati sliku na kojoj će biti samo torta s podloškom (ukloniti pozadinu), a
zatim pozadinu popuniti lišćem.
Rješenje:
1. odabrati čarobnjak za masku
u okviru s osnovnim alatima (Toolbox)
2. kliknuti na pozadinu
3. na vrpci svojstava kliknuti na dugme za zbrajanje selektiranog područja
4. ponovno odabrati čarobnjak za masku i klikati redom na područja pozadine koja nisu
obuhvaćena prethodnim selektiranjem – radnju ponavljati dok se ne označi sva
pozadina
5. pritisnuti tipku Delete na tipkovnici (slika dolje lijevo)
6. kliknuti na strelicu u donjem desnom kutu alata za slikanje, pa na dobivenom
izborniku odabrati alat Image Sprayer Tool
, a u prvom okviru na vrpci svojstava
odabrati efekt Folliage
7. prevlačenjem kista preko slike popuniti pozadinu lišćem (slika gore desno) – uočiti da
kist nema djelovanje na zaštićenom dijelu slike
8.
ukloniti masku (odabirom Mask/Remove na vrpci izbornika), pa sliku pohraniti pod
imenom Torta_2.jpg.
Torta_2.jpg
74
COREL PHOTO-PAINT 12
O snove rasterske grafike
Kreiranje efekta za eliminiranje "crvenog oka" (red eye)
Čest je slučaj, kod snimanja bljeskalicom, pojave tzv. crvenih očiju. Novije inačice
programa Corel PHOTO–PAINT imaju ugrađen alat za uklanjanje ove neželjene
pojave. U inačici 9 korisnik može sam kreirati odgovarajuću funkciju koja ima jednak
učinak, i to na sljedeći način:
•
otvoriti novu sliku (odabrati RGB ili CMYK mod boja)
•
u okviru s osnovnim alatima kliknuti na strelicu uz alat za slikanje
dobivenom postraničnom izborniku
, pa na
odabrati alat za efekte
,
nakon čega vrpca svojstava poprima izgled:
•
u prvoj kućici s lijeve strane treba kliknuti na strelicu, pa na dobivenom okviru s
efektima odabrati Hue:
•
sada je, u preostalim poljima vrpce svojstava, parametre podesiti kako je to prikazano
na sljedećoj slici:
efekt
•
tip kista
oblik vrha kista
veličina vrha
kista
aktivirati sada plutajući izbornik Brush
Settings (odabirom Window/Dockers/Brush
Settings ... na vrpci izbornika), pa na njemu
podesiti parametre (označene strelicama),
kako slijedi:
75
boja
intenzitet
efekta
prozirnost
ruba
uključiti
ovo dugme
COREL PHOTO-PAINT 12
•
O snove rasterske grafike
ovim je podešavanjem kreiran alat za eliminiranje "crvenih očiju", kojega sada treba
pohraniti u skupinu dostupnih alata i desnim klikom miša nad sliku, pa odabirom Save
Brush na dobivenom izborniku:
•
slijedi dijaloški okvir Save Brush... unutar kojega se upiše željeno ime kreiranog
efekta (npr. CrvenoOko), što se potvrđuje klikom na dugme OK:
PRIMJER:
Pokrenuti Corel PHOTO–PAINT, pa učitati sliku Crvene_oči_1.jpg koja se nalazi u
mapi C:\Vježbe\Informatika_II\PhotoPaint.
Na slici eliminirati grešku tipa "crvene oči".
Rješenje:
1. kreirati efekt CrvenoOko na gore opisani način
2. odabrati alat za masku oblika kista na Toolboxu
3. na vrpci svojstava podesiti veličinu kista tako da odgovara veličini crvenog dijela oka,
pa selektirati jedno oko
4. kliknuti na strelicu na dugmetu alata za slikanje, pa s postraničnog izbornika odabrati
alat Effect Tool
76
COREL PHOTO-PAINT 12
O snove rasterske grafike
5. u drugom polju vrpce svojstava kliknuti na strelicu, pa na dobivenom izborniku
odabrati ranije kreirani efekt CrvenoOko te ga primijeniti na selektirani dio oka
6. korake 2 – 4 ponoviti i za drugo oko, tako da se dobije sljedeća slika:
7. Sliku pohraniti pod imenom Crvene_oči_2.jpg.
Crvene_oči_2.jpg
Uklanjanje detalja sa slike
Ukoliko na slici postoji detalj ili niz detalja koje korisnik ne želi na slici, taj se detalj
može ukloniti kloniranjem odgovarajuće pozadine preko toga (ili tih) detalja.
Kloniranje se izvodi odabirom alata Clone Tool
, iz skupine alata za slikanje.
Desnim klikom miša odabire se dio pozadine kojim se želi prekriti neželjeni detalj, a
zatim se pritisne lijeva tipka i pokazivačem miša prelazi preko detalja kojeg se želi
ukloniti.
PRIMJER:
Pokrenuti Corel PHOTO–PAINT, pa učitati sliku Cady.jpg koja se nalazi u mapi
C:\Vježbe\Informatika_II\PhotoPaint.
77
COREL PHOTO-PAINT 12
O snove rasterske grafike
Iz pozadine slike treba ukloniti vatrogasni aparat.
Rješenje:
1. pomoću alata za povećavanje slike uvećati detalj s vatrogasnim aparatom
2. odabrati alat za kloniranje na Toolboxu
, a na vrpci svojstava podesiti veličinu vrha
kista (kruga) na 10
3. desnim klikom ispod aparata odabrati žutu boju zida, pritisnuti lijevu tipku miša i zatim
prelaziti preko aparata prema gore dokle seže žuta boja na zidu – križić pri tom
pokazuje odakle se uzima boja, a kružić gdje se ta boja nanosi
4. desnim klikom iznad aparata odabrati sivkastu boju zida, pritisnuti lijevu tipku miša i
zatim prelaziti preko aparata prema dolje dok se ne dođe do žute boje na zidu
5. dobivenu sliku pohraniti pod imenom Cady_1.jpg.
Cady_1.jpg
Odnosi boja na slici
Problem odnosa boja javlja se ne samo na slikama, nego i u svakodnevnom životu:
odijevanje, uređivanje interijera i eksterijera, oglasi, i slično. Temelj odnosa boja na
78
COREL PHOTO-PAINT 12
O snove rasterske grafike
slici postavio je dvadesetih godina prošlog stoljeća profesor Johanes Itten.
Itten Prema
njemu, postoje tri skupine boja:
•
primarne (crvena, plava i žuta)
•
sekundarne (zelena, narančasta i ljubičasta)
•
tercijarne (oker, žutozelena i crvenoljubičasta).
Pravilo je koristiti tri boje iz jedne skupine ili dvije iz jedne i treću iz niže, s tim da ta
treća ne sadržava prethodne dvije, jer sve drugo vodi pretjeranom šarenilu. Tako npr.
ako se koriste crvena i plava iz prve skupine, treća boja može biti zelena ili
narančasta, ali ne i ljubičasta koja se sastoji od plave i crvene.
Prema Ittenu,
Ittenu bitna je i količina pojedine boje na slici. Crvena boja, kao jaka, trebala
bi se koristiti u manjim količinama, za razliku od smirujuće plave (pozadina).
Hvatanje slike s zaslona (ekrana) monitora
Hvatanje slike s zaslona monitora često je jedini način koji korisniku omogućava da
tu sliku ili neki njen dio upotrijebi u svom radu. Iako svi ili gotovo svi programi
rasterske grafike imaju ugrađenu funkciju hvatanja slike s zaslona monitora (Screen
Screen
Capture),
Capture opisat će se postupak hvatanja uz pomoć tipkovnice:
•
sadržaj cijelog zaslona (ekrana) monitora hvata se pritiskom na tipku Print Screen na
tipkovnici (koja se najčešće nalazi u produžetku funkcijskih tipki)
•
sadržaj aktivnog prozora hvata se istovremenim pritiskom na tipke Alt i Print Screen
na tipkovnici.
Opisanim postupkom slika se smješta u privremenu memoriju računala (Clipboard),
nakon čega je potrebno pokrenuti neki od programa rasterske grafike – npr. Corel
PHOTOPAINT (ako već nije pokrenut), te odabrati Edit/Paste/As New Document na
vrpci izbornika. Slika se nadalje može pohraniti kao grafička datoteka u željenom
formatu, ili ju se prije pohrane može dodatno obraditi (najčešće je to podrezivanje
slike na dio ili detalj koji korisniku zaista treba).
PRIMJER:
Hvatanjem sadržaja zaslona i dodatnom obradom te slike u programu Corel
PHOTOPAINT, dobiti sliku padajućeg izbornika Edit.
Edit programa MS Word:
79
COREL PHOTO-PAINT 12
O snove rasterske grafike
Sliku pohraniti kao Edit_Capture.jpg na disketu A:.
Rješenje:
1. pokrenuti program MS Word, pa na vrpci izbornika odabrati Edit
2. kliknuti na dugme Print Screen na tipkovnici
3. pokrenuti program Corel PHOTOPAINT i u njemu otvoriti novi dokument
4. odabrati (u PHOTOPAINT–u) Edit/Paste/As New Document na vrpci izbornika
5. na okviru s osnovnim alatima (Toolbox) odabrati alat za podrezivanje slike
6. uz pomoć odabranog alata označiti područje padajućeg izbornika Edit na slici, čime
će se preostali dio slike malo zatamniti
7. ukoliko označeni dio slike ne odgovara veličini padajućeg izbornika, dodatna podeša–
vanja treba izvesti uz pomoć hvataljki u obliku kvadratića na vrhovima i polovištima
stranica pravokutnika koji omeđuje označeni dio slike
8. dvostrukim klikom izdvojiti željeni dio slike u novu sliku (prikazanu u tekstu zadatka),
koju je, konačno, potrebno pohraniti pod imenom Edit_Capture.jpg na disketu A:
Skeniranje slike
Skeniranje je postupak kojim se prizor (slika, fotografija, dijagram, ...), zabilježen na
nekom klasičnom mediju (papir, naljepnice, film, ..) prebacuje u memoriju računala.
Ono što se skeniranjem dobije jest bitmapirana slika, koja se ovisno o korištenom
programu i željama korisnika, može pohraniti u nekom od grafičkih formata.
80
COREL PHOTO-PAINT 12
O snove rasterske grafike
Osnovno načelo rada skenera je relativno jednostavno: izvornik (predložak) se izlaže
bijeloj svjetlosti, a glava – najvažniji dio skenera, registrira intenzitet refleksije
svjetlosti od pojedine točke i taj podatak pretvara u numeričku vrijednost.
Odabir skenera i započinjanje skeniranja
Odabir skenera vrši se naredbom File/Acquire Image/Select Source. Iz dobivenog
dijaloškog okvira se odabere postojeći skener i klikne se na dugme Select.
Nakon odabira skenera sliku se skenira naredbom File/Acquire Image/Acquire. Novo
dobiveni prozor predstavlja program za skeniranje, i njegov izgled ovisi o modelu
skenera. Svaki proizvođač koristi svoj program za skeniranje, čija je uloga da podesi
skener, omogući korisniku da odredi postavke za sliku koja se skenira, te da
skeniranu sliku ubaci u program iz kojeg je zatražena skenirana slika.
Program za skeniranje
Na sljedećoj slici je prikazan program za skeniranje koji dolazi sa skenerom Canon i
to modelom CanonScan D646U ex.
Pogled na sliku koja se skenira
81
COREL PHOTO-PAINT 12
O snove rasterske grafike
Pogled na sliku koja se želi skenirati
Skeniranje slike (dijela slike)
Brisanje slike iz prozora za pogled
Automatsko podešavanje boja slike
Uključivanje ravnala
Roritanje slike
Zrcaljenje slike
Negativ/pozitiv slike
Automatsko označavanje cijele slike
Povećavanje/umanjivanje slike
Pomicanje slike unutar prozora programa
Označavanje dijela slike
Na alatnoj vrpci nalaze se sljedeći alati:
Postupak skeniranja slike je sljedeći:
1. Odabrati boju slike, rezoluciju i veličinu papira.
2. Kliknuti na dugme Preview da bi se dobio pogled na sliku koja se želi skenirati.
3. Označiti sliku ili dio slike koji se želi skenirati.
4. Kliknuti na dugme Scan da bi se pokrenuo postupak skeniranja.
Nakon završetka skeniranja program za skeniranje se gasi, a korisniku ostaje slika u
Corel PHOTO– PAINT–u, spremna za obradu.
Ukoliko kvaliteta skenirane slike nije zadovoljavajuća, postupak se može ponoviti, ali
ovoga puta klikom na dugme
, čime se dobivaju dodatne
mogućnosti podešavanja, kojima se može uvelike utjecati na kvalitetu skenirane
slike. Veliki utjecaj na kvalitetu slike ima vrijednost rezolucije kojom se skenira slika,
ali treba znati da povećanjem rezolucije raste vrijeme potrebno za skeniranje kao i
sama veličina slike, što otežava naknadno obrađivanje slike.
82
MS POWERPOINT XP
M ultim edijalne prezentacije
MICROSOFT POWERPOINT XP
Izrada elektroničkih prezentacija česta je potreba u suvremenom poslovanju, a MS
PowerPoint je program koji u tom pogledu pruža široku lepezu mogućnosti, od
pomoći u strukturiranju sadržaja prezentacije do detalja vezanih uz estetiku.
Ulaz u Microsoft PowerPoint
U MS PowerPoint se može ući na više načina, a najčešće se koriste sljedeći:
•
klikom na dugme Start na Taskbaru, odabirom Programs na prvoj razini izbornika,
odabirom Microsoft Office na drugoj razini izbornika, te klikom na Microsoft
PowerPoint na sljedećoj razini.
•
klikom na neku od datoteka kreiranih u MS PowerPointu.
Napomena:
Napomena U nekim je slučajevima MS PowerPoint smješten u grupi Programs te
nije potrebno otvarati podgrupu Microsoft Office.
Početni prozor programa prikazan je na sljedećoj slici:
Traka
Traka
Traka s
Traka s alatima
Traka s alatima
Dijaloški okvir
naslova
izbornika
alatima
Formatting
Drawing
Task Pane
Standard
83
MS POWERPOINT XP
M ultim edijalne prezentacije
dok sam dijaloški okvir Task Pane (Okno zadataka) nudi opisane mogućnosti:
Zatvaranje dijaloškog
okvira Task Pane
Otvaranje nedavno
korištenih datoteka
(prezentacija)
Otvaranje postojeće
prezentacije
Otvaranje nove
prazne prezentacije
Kreiranje nove
prezentacije na osnovu
čarobnjaka za
automatski sadržaj
Kreiranje nove prezentacije
na osnovu dizajniranih
predložaka
Kreiranje nove baze podataka
na osnovu postojeće
prezentacije
Kreiranje nove datoteke
na osnovu predložaka
Traženje predložaka
na internetu
Mrežne mape
Opcija za prikazivanje
okvira Task Pane pri
pokretanju programa
Pomoć
Ovdje će se razmotriti slučajevi kada korisnik odabere praznu prezentaciju ili
dizajnirani predložak, jer su daljnji koraci u izradi prezentacije identični.
Kod korištenja dizajniranog predloška unaprijed je odabran izgled pozadine slajda, te
položaj i oblik teksta.
84
MS POWERPOINT XP
M ultim edijalne prezentacije
Odabir prazne prezentacije:
prezentacije Ako se odabere prazna prezentacija, pojavljuje se novi
dijaloški okvir Slide
Slide Layout sa mogućnošću odabira predloška strukture slajda:
naslovni slajd
(sa podnaslovom)
naslovni slajd
(samo naslov)
lista nabrajanja
lista nabrajanja
(dvostupčano)
prazan slajd
slajd sa grafičkim sadržajem
slajd sa grafičkim
sadržajem i naslovom
slajd sa dvostupčanim
grafičkim sadržajem i
naslovom
slajd sa tekstualnim i
grafičkim sadržajem
…
opcija za prikazivanje
ovog dijaloškom okvira
prilikom umetanja novog
slajda
Na dijaloškom okviru Slide Layout
Layout odabire se neki od ponuđenih predložaka strukture
slajda (naslovni slajd, lista nabrajanja, dvostupčani tekst, tabela, graf, ...).
85
MS POWERPOINT XP
M ultim edijalne prezentacije
Odabir dizajniranog predloška:
predloška Ako se odabere dizajnirani predložak, pojavit će se
dijaloški okvir Slide Design na kojem se odabire neki od ponuđenih predložaka:
dizajnirani predlošci
sheme boja
sheme animacija
predlošci korišteni u
trenutno otvorenoj
prezentaciji
nedavno korišteni
predlošci
dostupni predlošci
opcija za traženje
predložaka pohranjenih
na računalu
Izlaz iz programa Microsoft PowerPoint
Iz MS PowerPointa se izlazi na sljedeće načine:
•
klikom na File/Exit (Datoteka/Izlaz) na traci izbornika
•
klikom na dugme
u gornjem desnom kutu prozora MS PowerPointa.
86
MS POWERPOINT XP
M ultim edijalne prezentacije
Prozor programa Microsoft PowerPoint
Na sljedećoj slici prikazan je prozor sa uobičajenim alatima.
Traka naslova
Prozor slajda
Prozor sa umanjenim prikazom svih
slajdova (Slides) tj. strukturiranim
prikazom sadržaja slajdova (Outline)
Traka izbornika
Trake s alatima
Prozor za
dodavanje
napomena uz slajd
Traka alata
za crtanje
Odabir veličine prozora
Prostor za prikaz trenutno
aktivnog izbornika
(Task Pane)
Uključivanje i isključivanje traka s alatima
Trake s alatima omogućavaju izravan pristup najčešće korištenim
naredbama programa, koje se aktiviraju klikom na odgovarajuću
dugmad trake.
Uobičajeno je da su uvijek uključene tri trake s alatima: Standard,
Formatting i Drawing, koje sadrže osnovne alate za rad s
prezentacijom i njenim sadržajem, dok se ostale trake uključuju
prema potrebi.
87
88
Prilagoñavanje alatne trake
Umetanje novog slajda
Pomoć
Prilagoñavanje alatne trake
Zumiranje
desnim klikom bilo gdje na traci izbornika ili trakama s alatima.
Crno–bijeli prikaz slajda
•
Odabir dizajniranog predloška
odabirom funkcije View/Toolbars (Prikaz/Alatne trake)
Prikaz mreže
Dodavanje hiper–veze
Kontrola prikaza u strukturnom
prozoru (samo naslovi ili sav tekst)
Prikaz oblikovanja (ili ne)
Tablice i obrubi
Umetanje tablice
Umetanje grafikona
Ponovno izvršavanje
poništene radnje (Redo)
Poništavanje radnje (Undo)
Prenositelj oblikovanja
Lijepljenje (Paste)
Kopiranje (Copy)
Izrezivanje (Cut)
Provjera pisma i pravopisa
Pregled ispisa
Ispis
Pretraživanje
Slanje prezentacije e–mailom
Spremanje datoteke
•
Boja slova
Povećavanje uvlake
Smanjenje uvlake
Smanjenje visine slova
Povećanje visine slova
Točkaste liste
Brojčane ili slovne liste
Poravnanje teksta
Dodavanje sjene uz slova
Podcrtana slova (Underline)
Nakošena slova – kurziv (Italic)
Podebljana slova (Bold)
Veličina slova
Vrsta slova (Font )
Otvaranje postojeće prezentacije
Nova prezentacija
MS POWERPOINT XP
M ultim edijalne prezentacije
Uključivanje i isključivanje neke trake s alatima vrši se lijevim klikom na njen naziv
unutar podizbornika, koji se dobije na jedan od načina:
Traka s alatima Standard (Standardna)
Na ovoj traci nalaze se vrlo važni alati koji se koriste u radu s prezentacijom:
Traka s alatima Formatting (Oblikovanje)
Na ovoj traci nalaze se alati za oblikovanje tekstualnog dijela prezentacije, odabir
dizajniranog predloška slajda, te ubacivanje novog slajda s željenim karakterisitikama.
MS POWERPOINT XP
M ultim edijalne prezentacije
Traka s alatima Drawing (Crtanje)
Prilagoñavanje alatne trake
Dodavanje 3–D efekata
Dodavanje sjene objektu
Oblikovanje strelice
Odabir oblika linije
Odabir debljine linije
Odabir boje slova
Odabir boje linije
Odabir boje ispune
Umetanje slike
Umetanje slike iz Clip galerije
Umetanje grafikona
Umetanje teksta iz WordArt–a
Umetanje okvira za tekst
Alat za crtanje elipse
Alat za crtanje pravokutnika
Alat za crtanje strelica
Alat za crtanje ravnih crta
Izbornik s gotovim grafičkim
elementima
Označavanje objekta
Izbornik za rad s grafičkim
elementima slajda
Na ovoj traci nalaze se alati za crtanje i oblikovanje crteža.
Podešavanje veličine slajda
Iako je prezentacija najčešće namijenjena tzv. elektroničkom slajd show–u, ponekad se ipak
pojavi potreba da se slajdovi ispišu na papir ili na foliju, a za to je dobro znati podesiti veličinu
slajda potrebama korisnika. Podešavanje veličine slajda se izvodi na dijaloškom okviru Page
Setup koji se dobije odabirom File/Page Setup (Datoteka/Postava stranice) na traci
izbornika:
Veličinu slajda prilagoditi:
Orijentacija:
• slajda
• zabilješki i strukture
Unos teksta
Unos teksta u MS PowerPointu vrši se unutar okvira za tekst. Ako je za novi slajd odabran
prazan slajd, korisnik najprije treba otvoriti okvir za tekst, a zatim unositi tekst.
Otvaranje okvira za tekst vrši se:
•
odabirom Insert/Text Box (Umetanje/Tekstnog okvira) na traci izbornika
•
klikom na ikonu za otvaranje okvira za tekst
nakon čega je potrebno:
89
na traci s alatima Drawing,
MS POWERPOINT XP
•
M ultim edijalne prezentacije
kliknuti na slajdu na mjesto gdje se želi započeti s unosom teksta, kada se veličina
okvira za tekst se prilagođava unijetom tekstu
•
nacrtati okvir za tekst tako da se pritisne lijeva tipka miša na jednom kraju okvira,
povuče do drugog i otpusti – na ovaj je način definirana širina okvira za tekst dok će
se visina automatski prilagođavati količini unijetog teksta. Za unos teksta treba
kliknuti u okvir.
Ukoliko je odabran neki od strukturiranih predložaka, na njemu postoje ugrađena polja za
unos teksta, u koja korisnik treba kliknuti i započeti s pisanjem. Polja za unos teksta u nekim
se svojim karakteristikama razlikuju od okvira za tekst.
Oblikovanje slova
Označeni tekst se može oblikovati uz pomoć alata na traci Formatting (Oblikovanje), ili pak
uz pomoć dijaloškog okvira Font koji se dobije odabirom Format/Font (Oblikovanje/Font) na
traci izbornika.
Ukoliko je označen okvir za tekst, onda se oblikovanje odnosi na sav tekst unutar okvira.
Označavanje okvira za tekst vrši se klikom miša na obrub okvira.
Odabir:
vrste slova
oblika slova
veličine slova
efekata
boje slova
Oblikovanje teksta
Željena poravnanja teksta vrše se alatima na traci Formatting, ili odabirom naredbe Format/
Alignment (Oblikovanje/Poravnanja) na traci izbornika, te klikom na odgovarajuću ikonu:
– poravnanje po lijevoj margini
– poravnanje po desnoj margini
– obostrano poravnanje
– centriranje.
Razmak između linija teksta, kao i razmaci prije odnosno nakon paragrafa definiraju se na
dija–loškom okviru Line Spacing (Prored) koji se dobije odabirom naredbe Format/Line
Spacing (Oblikovanje/Prored) na traci izbornika:
90
MS POWERPOINT XP
M ultim edijalne prezentacije
Oblikovanje okvira za tekst
Od niza mogućnosti oblikovanja i pozicioniranja okvira za tekst, ovdje će se navesti samo
one koje su ponuđene na kartici Colors and Lines (Obrubi i sjenčanje) dijaloškog okvira
Format Text Box koji se dobije odabirom Format/Text Box (Oblikovanje/Okvir za tekst) na
traci izbornika (okvir za tekst mora se prethodno označiti):
bez ispune
automatski
Odabir boje ispune:
Odabir boje obruba:
bez obruba
automatski
Promjena veličine i položaja okvira za tekst
Najjednostavniji način za promjenu veličine okvira za tekst jest uz pomoć hvataljki u kutovima
i na polovištima stranica koje se pojave kada je okvir označen, ili aktivan (aktivira se klikom
miša unutar okvira). Ovim postupkom korisnik uglavnom mijenja širinu okvira, dok se visina
okvira prilagođava potrebama unijetog teksta.
91
MS POWERPOINT XP
M ultim edijalne prezentacije
Pomicanje označenog/aktivnog okvira po slajdu vrši se "hvatanjem" obruba okvira mišem i
ispuštanjem u željenom položaju.
Zakretanje označenog/aktivnog okvira za neki proizvoljni kut izvodi se klikom i zakretanjem
zelene hvataljke za rotiranje koja se nalazi iznad središnje hvataljke označenog okvira. Drugi
način za zakretanje okvira je pomoću naredbe Draw/Rotate or flip/Free rotate na traci
Drawing, nakon čega hvataljke u kutovima okvira promijene oblik u zelene točke. Zakretanje
se sada vrši hvatanjem neke od zelenih točaka i pomicanjem u željenom smjeru. Ako se pri
pomicanju drži pritisnutom tipka Shift na tipkovnici, okvir se zakreće za 15, 30, 45, ...
stupnjeva.
Promjena slova iz malih u velika i obratno
Kao kod MS Worda, i ovdje postoji mogućnost promjene slova iz velikih u mala, mala s prvim
velikim i slično. To se izvodi označavanjem teksta koji se želi mijenjati, te:
•
odabirom Format/Change
Case
(Oblikovanje/VELIKA/Mala
slova…) na
traci
izbornika, te odgovarajuće opcije u dobivenom dijaloškom okviru Change Case,
Case
•
uzastopnim istovremenim pritiskom na tipke Shift i F3 (funkcijska tipka u gornjem
redu tipkovnice).
ZADACI ZA VJEŽBU
a)
Pokrenuti MS PowerPoint, odabrati praznu prezentaciju i prazan slajd pa upisati sljedeće:
SVEUČILIŠNI STUDIJSKI CENTAR ZA STRUČNE STUDIJE
Studiji koji se izvode pri Sveučilišnom studijskom centru za stručne studije Sveučilišta u
Splitu zasnovani su na zajedničkom načelu: temeljna informatička znanja i mogućnost
komuniciranja na engleskom jeziku uz nadogradnju suvremenih praktičnih znanja iz
struke. Nastava se održava uz primjenu najmodernijih metoda prenošenja znanja..
Naslov upisati u jedan, a tekst u drugi okvir za tekst. Za naslov odabrati font Arial Black,
visina slova 36, podebljano, a okvir ispuniti svijetlo plavom bojom. Tekst u drugom okviru
poravnati po oba ruba, a za font odabrati Times New Roman, visina 28, modre boje.
Prezentaciju pohraniti na disketnu jedinicu A: pod imenom Power_1.
Power_1
b)
Naredbom File/New (Datoteka/Nova) otvoriti novu prezentaciju, odabrati dizajnirani
predložak (Ripple), u dijaloškom okviru Slide Layout izbornika Format/Slide Layout
(Oblikovanje/Struktura slajda) odabrati naslovni slajd sa listom nabrajanja (Title and text)
pa upisati sljedeće:
ZAVODI
ZAVODI ZAJEDNIČKIH
ZAJEDNIČKIH KOLEGIJA
Zavod za informatiku
92
MS POWERPOINT XP
M ultim edijalne prezentacije
Zavod za matematiku i fiziku
Zavod za strane jezike
Naslov upisati u gornji, a nazive zavoda u donji okvir za tekst. Prezentaciju pohraniti na
disketnu jedinicu A: pod imenom Power_2.
Power_2
Umetanje slike na slajd
Slika se umeće na slajd odabirom Insert/Picture (Umetanje/Slike) na traci izbornika, nakon
čega se na podizborniku odabire da li se radi o slici iz Clip Art galerije, ili pak iz neke
datoteke:
Ako se klikne na naredbu Clip Art... pokreće se okvir Insert ClipArt
ClipArt:
Polje za unos traženog pojma
Vrste datoteka:
Pretraži:
Nakon postavljenih parametara pretraživanja i klika na dugme Search (Traži), u okviru Insert
clipart se prikazuju sve pronađene slike koje odgovaraju zadanim parametrima.
Klikom na odabrani crtež u okviru Insert
clipart,
clipart crtež se postavlja na slajd.
93
MS POWERPOINT XP
M ultim edijalne prezentacije
Za umetanje slike iz datoteke potrebno je kliknuti na naredbu Insert/Picture/From File...
(Umetanje/Slike/Iz datoteke…) nakon čega se otvara dijaloški okvir Insert Picture:
Picture
kojem u okviru Look in: treba odabrati lokaciju slike, a u donjem okviru odabrati željenu sliku.
Klikom na dugme Insert (Umetanje) odabrana slika se postavlja na slajd.
Ureñivanje slike
Unijeta slika najčešće ne odgovara ni veličinom niti položajem, pa je treba prilagoditi.
Pomicanje slike vrši se hvatanjem slike mišem, te povlačenjem do željenog položaja, dok se
promjena veličine slike vrši pomoću hvataljki koje se pojave oko označene slike:
hvataljke
Hvataljke u kutovima služe za proporcionalnu promjenu širine i visine slike, dok se uz pomoć
hvataljki na središtima stranica mijenja samo jedna dimenzija slike, širina ili visina, čime se
slika deformira u odnosu na izvornik. Rotiranje slike vrši se klikom na zeleni kružić iznad
srednje hvataljke i povlačenjem u željenom smjeru uz zadržavanje tipke miša.
Daljnje podešavanje označene slike može se izvršiti na karticama dijaloškog okvira Format
Picture koji se dobije odabirom Format/Picture (Oblikovanje/Slike) na traci izbornika.
PRIMJER:
Otvoriti prezentaciju Power_1
Power 1 s disketne jedinice A:. Na slajd dodati sliku – grb Sveučilišta
koja se nalazi u mapi C:\Vježbe\Informatika_II\PhotoPaint.pod imenom UNIST_grb. Sliku
postaviti u pozadinu slajda kao vodeni pečat (Washout). U gornji desni kut slajde umetnuti
sliku autobusa iz Clip Art–a – kategorija Academic.
Prezentaciju pohraniti pod imenom Power_1A na disketnu jedinicu A:.
94
MS POWERPOINT XP
M ultim edijalne prezentacije
Rješenje:
1. otvoriti prezentaciju Power_1
2. odabirom Insert/Picture/From File... (Umetanje/Slike/Iz datoteke…) pokrenuti dijaloški
okvir Insert Picture,
Picture te na njemu odabrati lokaciju datoteke UNIST_grb pa sliku unijeti
na slajd
3. sliku povećati proporcionalno tako da joj širina bude oko pola širine slajda, a zatim je
pomaknuti na sredinu slajda
4. Na traci s alatima Picture kliknuti na dugme Image Control (
), pa na dobivenom
podizborniku odabrati opciju Washout:
5. sliku grba pomaknuti u pozadinu odabirom Order/Send to Back na plutajućem
izborniku koji se dobije desnim klikom miša iznad označene slike grba
6. odabrati Insert/Picture/Clip Art... (Umetanje/Slike/Gotov crtež…), na dobivenom
dijaloškom okviru u polje za pretraživanje upisati "Academic", pa kliknuti na sliku
autobusa za unos crteža na slajd.
7. uz pomoć hvataljki umanjiti sliku i pomaknuti je u gornji desni kut slajda.
Približan izgled slajda prikazan je na slici:
95
MS POWERPOINT XP
M ultim edijalne prezentacije
Umetanje tabele
Kreiranje tabele na slajdu vrši se odabirom Insert/Table… (Umetanje/Tablice…) na traci
izbornika, nakon čega se na dijaloškom okviru Insert Table odabire željeni broj stupaca i
redaka:
Daljnja podešavanja izgleda tabele i njena sadržaja vrše se uz pomoć alata na alatnoj traci
Tables and Borders:
Umetanje teksta iz MS Worda
Iako postoji više načina da se dio dokumenta (ili cijeli dokument) iz MS Worda prebaci na
slajd u MS PowerPointu, najjednostavniji je način uz pomoć opcije kopiraj–zalijepi
(Copy/Paste):
označi
se
dio
dokumenta
u
MS
Wordu,
odabera
se
Edit/Copy
(Uređivanje/Kopiraj) na traci izbornika, a zatim se prijeđe na željeni slajd u MS PowerPointu i
odabere Edit/Paste (Uređivanje/Zalijepi) na traci izbornika.
Prebačeni tekst, koji se sada nalazi u okviru za tekst, najčešće treba dodatno oblikovati.
Umetanje tabele ili grafa iz MS Excela
Prebacivanje podataka i/ili grafa iz MS Excela na slajd u MS PowerPointu, vrši se (najlakše)
uz pomoć opcije kopiraj–zalijepi (Copy/Paste): označe se podaci i/ili graf u MS Excelu,
odabere se Edit/Copy (Uređivanje/Kopiraj) na traci izbornika, a zatim se prijeđe na željeni
slajd u MS PowerPointu i odabere Edit/Paste (Uređivanje/Zalijepi) na traci izbornika.
Ukoliko se žele izmijeniti graf ili podaci treba na njih dvaput kliknuti, nakon čega se oko njih
pojavi okvir MS Excela, a umjesto alatnih traka MS PowerPointa pojave se trake MS Excela.
Promjene koje se žele napraviti izvode se na način kako se to radi u okruženju MS Excela.
96
MS POWERPOINT XP
M ultim edijalne prezentacije
Elementarna uporaba alata za crtanje
Crtanje ravne crte
Za crtanje ravne crte potrebno je:
•
odabrati alat
•
pritisnuti lijevu tipku miša na početku crte i otpustiti je na kraju.
na traci s alatima Drawing
Ako se želi nacrtati horizontalna ili vertikalna ravna crta, ili ravna crta pod kutem 15, 30, 45,
... stupnjeva, treba za vrijeme povlačenja miša držati pritisnutom tipku Shift na tipkovnici.
Crtanje strelice
Za crtanje strelice potrebno je:
•
odabrati alat
•
pritisnuti lijevu tipku miša na početku crte i otpustiti je na kraju.
na traci s alatima Drawing
Promjena izgleda strelice vrši se oddabirom željenog izgleda na izborniku koji se dobije
klikom na alat
.
Crtanje pravokutnika
Za crtanje pravokutnika potrebno je:
•
odabrati alat
•
pritisnuti lijevu tipku miša u gornjem lijevom kutu pravokutnika i otpustiti je donjem
na traci s alatima Drawing
desnom.
Ako se želi nacrtati kvadrat, treba za vrijeme povlačenja miša držati pritisnutom tipku Shift na
tipkovnici.
Crtanje elipse
Za crtanje elipse potrebno je:
•
odabrati alat
•
pritisnuti lijevu tipku miša u gornjem lijevom elipsi opisanog pravokutnika
na traci s alatima Drawing
(zamišljenog) i otpustiti je donjem desnom.
Ako se želi nacrtati kružnica, treba za vrijeme povlačenja miša držati pritisnutom tipku Shift
na tipkovnici.
Odabir debljine i oblika nacrtanih elemenata
Svi označeni elementi se mogu oblikovati pomoću alatne trake Drawing ili odabirom
Format/Autoshape (Oblikovanje/Automatskog objekta). Odabir vrste crte vrši se na izborniku
koji se dobije odabirom alata
na traci s alatima Drawing (slika dolje lijevo). Ako se želi
97
MS POWERPOINT XP
M ultim edijalne prezentacije
promijeniti oblik crte, treba odabrati alat
na traci Drawing, pa novi oblik crte na tako
dobivenom izborniku (slika dolje desno).
Promjena boje nacrtanih elemenata
Za promjenu boje nacrtanih elemenata najjednostavnije je koristiti dva alata na traci Drawing:
•
za promjenu/odabir boje crte/obruba
•
za promjenu/odabir boje ispune objekta
Klikom na strelice uz neki od ova dva alata pojavljuje se izbornik za odabir boje:
Odabir boje ispune
Odabir boje
linije/obruba
Pisanje teksta u WordArtu
WordArt je program koji sadržava niz predefiniranih stilova ispisa, pružajući korisniku
mogućnost niza dodatnih oblikovanja, a pokreće se odabirom alata
na traci s alatima
Drawing, nakon čega se otvara dijaloški okvir WordArt Gallery u kojem se odabire željeni stil
ispisa:
98
MS POWERPOINT XP
M ultim edijalne prezentacije
Klikom na dugme OK potvrđuje se odabir stila, te otvara novi prozor Edit WordArt Text u
kojemu se upisuje tekst, odabire font i visina slova (slika gore desno).
Pritiskom na dugme OK na slajdu će se pojaviti upisani tekst, ali i traka s alatima WordArt,
koji pruža mogućnosti dodatnog uređivanja teksta napisanog u WordArtu.
Izmjena teksta
Oblikovanje
Promjena smjera
teksta
Poravnanje teksta
Podešavanje
razmaka izmeñu slova
Kreiranje novog
WordArt teksta
Odabir novog
stila iz galerije
Zakretanje
zakrivljenja
Sva slova teksta
jednake visine
PRIMJER
Otvoriti novu prezentaciju na dizajniranom predlošku (Blends) s praznim slajdom. Na
slajd unijeti tekst napisan u WordArt–u (font Arial, visina 72, podebljano):
Zakrenuti tekst za 30° u smjeru suprotnom od smjera kazaljke na satu. U gornjem
lijevom kutu dodati elipsu crvene boje, a na dnu slajda dvije ravne crte, po cijeloj širini,
jednake debljine (6 pt), a različitog izgleda (
i
). Iz galerije Clip Art,
kategorija Computers unijeti sliku računala, pa je premiještanjem i promjenom veličine
postaviti unutar elipse. Prezentaciju pohranite pod imenom Power_3 na disketnu
jedinicu A:.
99
MS POWERPOINT XP
M ultim edijalne prezentacije
Rješenje:
1. pokrenuti MS PowerPoint, odabrati From Design Template (Dizajnirani predložak) na
dijaloškom okviru New Presentation,
Presentation a zatim predložak Blends na dijaloškom okviru
Slide Design
2. odaberemo Format/Slide Layout (Oblikovanje/Struktura slajda), a zatim na dijaloškom
okviru Slide Layout odaberemo prazan slajd
3. kliknuti na dugme
na traci s alatima Drawing, u okviru Edit WordArt Text upisati
zadani tekst, pa kliknuti na dugme OK
4. za zakretanje teksta potrebno je kliknuti na zeleni kružić iznad središnje hvataljke te,
uz zadržavanje tipke miša, pomicati miš u
smjeru suprotnom od smjera kazaljke na satu,
držeći istodobno pritisnutu tipku Shift
5. odabrati alat za crtanje elipse
na traci
Drawing, istu nacrtati u gornjem lijevom kutu slajda, pa kliknuti na strelicu uz alat za
dodavanje ispune i na dobivenom izborniku odabrati crvenu boju
6. odabirom Insert/Picture/Clip Art (Umetanje/Slike/Gotov crtež…) unijeti sliku računala
iz kategorije Computers, premjestiti je tako da prekriva elipsu, a zatim joj uz pomoć
hvataljki proporcionalno promijeniti dimenzije tako da se smjesti unutar elipse
7. odabrati alat za crtanje ravnih crta na traci Drawing, nacrtati horizontalnu crtu pri dnu
slajda (od kraja do kraja), pa odabrati alat za promjenu debljine crte i na dobivenom
izborniku kliknuti na punu crtu uz koju piše 6 pt
8. postupak opisan u točki 7 ponoviti, a nakon promjene debljine kliknuti na alat za
promjenu oblika crte, pa na dobivenom izborniku kliknuti na crtkano (– – – –) na
sljedećoj je slici prikazan približan izgled ovako kreiranog slajda:
100
MS POWERPOINT XP
M ultim edijalne prezentacije
Dodavanje novog slajda
Novi slajd dodaje se iza trenutno aktivnog na način da se:
•
odabere Insert/New Slide... (Umetanje/Novog slajda) na traci izbornika, ili
•
klikne na ikonu
na traci s alatima Standard,
nakon čega će se pojaviti opisani dijaloški okvir New Slide na kojem se odabir željeni
predložak strukture slajda. Novi slajd imat će izgled pozadine prethodnoga.
Dodavanje duplikata slajda
Ukoliko iza aktivnog slajda korisnik želi dodati novi s istom pozadinom, strukturom,
oblikovanjem
i
animacijom,
treba
odabrati
naredbu
Insert/Duplicate
Slide
(Umetanje/Duplikata slajda) na traci izbornika. Program će dodati identičan slajd na kojemu
treba izvršiti željene izmjene.
Brisanje slajda
Slajd se briše odabirom Edit/Delete Slide (Uređivanje/Izbriši slajd) na traci izbornika. Na isti
se način briše i veći broj označenih slajdova.
Slajdovi u nizu se označavaju klikom na prvi i zadnji slajd u nizu (u prozoru strukturnog
prikaza slajdova) zadržavajući pritisnutu tipku Shift na tipkovnici.
U pogledu Slide Sorter, koji se dobije odabirom View/Slide Sorter (Prikaz/Slajdovi u nizu) na
traci izbornika, slajdovi u nizu označavaju se na isti način, no ovdje se pruža mogućnost
označavanja i nesusjednih slajdova i to klikanjem na svakog od željenih slajdova,
zadržavajući pritisnutu tipku Ctrl na tipkovnici.
Skrivanje slajda
Korisnik često kreira veći broj slajdova od onoga koji će se prikazati tijekom prezentacije. To
mogu biti slajdovi koji su pripremljeni za neka dodatna pojašnjenja tijekom prezentacije ili kao
pomoć izlagaču. Ovi se slajdovi skrivaju odabirom naredbe Slide Show/Hide Slide
(Prezentacija/Sakrij slajd) na traci izbornika. U pogledu Slide Sorter skrivenim je slajdovima
precrtan broj.
Poništavanje skrivanja slajda vrši se ponovnim odabirom naredbe Slide Show/Hide Slide
(Prezentacija/Sakrij slajd) na traci izbornika.
Oblikovanje slajda
Pod oblikovanjem slajda podrazumijeva se:
•
oblikovanje strukture slajda,
•
odabir boja za pojedine dijelove slajda,
•
oblikovanje izgleda pozadine,
•
izmjena dizajniranog predloška slajda.
101
MS POWERPOINT XP
M ultim edijalne prezentacije
Oblikovanje strukture slajda
Ako se želi izmijeniti/oblikovati struktura slajda potrebno je odabrati Format/Slide Layout...
(Oblikovanje/Strukture slajda) na traci izbornika, pa na dijaloškom okviru Slide Layout
odabrati željenu strukturu.
Odabir boja za pojedine dijelove slajda
Odabirom naredbe Format/Slide Design... (Oblikovanje/Dizajna slajda) pokreće se dijaloški
okvir Slide Design,
Design koji osim odabira dizajniranog predloška omogućava i odabir boja
pojedinih dijelova slajda.
odabir izbornika:
Design Templates (Dizajnirani predlošci)
Color Schemes (Sheme boja)
Animation Schemes (Sheme animacija)
predefinirane sheme boja
izmjena odabrane sheme boja…
izmjene sheme boja:
…Standardne sheme,
Korisnički kreirane
Korisniku s nedovoljno iskustva najbolje je, zbog čitljivosti prezentacije, odabrati neku od
ponuđenih standardnih opcija.
102
MS POWERPOINT XP
M ultim edijalne prezentacije
Na kartici Custom korisnik podešava boju za svaki dio slajda posebno (pozadina, tekst i crte,
sjene, naslovi, ispune ...), i to na sljedeći način: u okviru Scheme colors klikne se na dio
slajda kojemu se želi promijeniti boja, pa zatim na dugme Change Color... . Pojavit će se novi
dijaloški okvir (dio slajda) Color s dvije kartice: standardnom (Standard
Standard)
Standard i korisničkom
(Cust
Custom
Custom).
om Na nekoj od tih kartica odabire se željena boja, čiji se odabir potvrđuje klikom na
dugme OK nakon čega slijedi povratak na prethodni dijaloški okvir.
Klikom na dugme Apply (Primjeni) dijaloškog okvira Color Scheme odabrano se primjenjuje
samo na aktivni slajd, dok se klikom na dugme Apply to All (Primjeni na sve) odabrano
primjenjuje na sve slajdove.
Oblikovanje izgleda pozadine
Pozadina slajda vrlo je bitna za njegov ukupni izgled i preglednost. Željena pozadina dobije
se odabirom Format/Background... (Oblikovanje/Pozadine) na traci izbornika nakon čega
slijedi dijaloški okvir Background:
Background
primjena odabrane pozadine na:
sve slajdove
trenutno odabrani slajd
odustajanje
izbornik boja i efekata
Na izborniku se može odabrati neka od ponuđenih boja. Odabirom More Colors... dolazi se
do ranije prikazanog dijaloškog okvira Colors (s karticama Standard i Custom),
Custom a odabirom
Fill Effects... pojavljuje se dijaloški okvir Fill Effects s četiri kartice:
103
MS POWERPOINT XP
M ultim edijalne prezentacije
Kartica Gradient:
odabir boje/boja i načina sjenčanja ispune
Kartica Texture:
odabir neke od ponuñenih tekstura
Kartica Pattern:
odabir oblika i boje uzorka
Kartica Picture:
odabir željene slike za pozadinu
boje uzorka
lociranje slike
Primjena dizajniranog predloška slajda
Odabirom Format/Slide Design (Oblikovanje/Dizajna slajda) na traci izbornika mogu se, na
trenutni slajd ili na sve slajdove, na jednostavan način primijeniti osobitosti nekog od
dizajniranih predložaka. Naime, pokretanjem ove funkcije otvara se dijaloški okvir Slide Design,
Design
klikom na strelicu pored željenog predloška pojavljuje se dodatni izbornik sa opcijama:
primijeni na:
-
sve slajdove
-
na odabrane slajdove
prikaži veće slike pregleda predložaka
104
MS POWERPOINT XP
M ultim edijalne prezentacije
Dodavanje specijalnih efekata (animacija i zvuk)
Animacija i zvučni efekti sastavni su dijelovi prezentacije s kojima, naravno, ne treba
pretjerivati. Pri tom se mogu koristiti dva načina:
•
dodavanje ugrađene animacije,
•
dodavanje korisničke animacije.
Dodavanje ugrañene animacije
Za dodavanje ugrađene animacije potrebno je:
•
odabrati objekt ili više objekata na slajdu na koje se želi primijeniti ugrađena
animacija – odabir objekta vrši se klikom na objekt; odabir većeg broja objekata vrši
se uzastopnim klikom na željene objekte uz istovremeni pritisak na tipku Shift na
tipkovnici
•
odabrati Slide Show/Animation Schemes… (Prezentacija/Sheme animacija…) na
traci izbornika, te željenu animaciju na dobivenom podizborniku:
odabir izbornika za
ugrañene animacije
nedavno korišteni
efekti animacije
bez animacija
popis dostupnih animacija
grupiranih po vrsti
Primijeni na sve slajdove
pokreni prezentaciju (od
trenutno aktivnog slajda
nadalje)
prikaži animacije
aktivnog slajda
automatski pregled
odabranog efekta
Svaka od ugrađenih animacija sadržava vizualni efekt. Također, animacija svakog od
objekata pokreće se na način definiran u ugrađenoj animaciji (obično je to klik miša).
105
MS POWERPOINT XP
M ultim edijalne prezentacije
Za promjenu nekog od parametara ugrađene animacije potrebno je pokrenuti naredbu za
kreiranje korisničke animacije.
Dodavanje korisničke animacije
Korisničku animaciju moguće je dodati u svim pogledima osim pogleda Slide Sorter. Za
dodavanje korisničke animacije potrebno je odabrati Slide Show/Custom Animation
(Prezentacija/Korisnička animacija) na traci izbornika nakon čega će se pojaviti dijaloški okvir
Custom Animation.
Animation Ukoliko se aktivira neki od objekata na slajdu, dugme za dodavanje
efekta Add Effects (Dodaj efekt) će postati dostupno.
dugme za dodavanje
efekata
grupe vrsta efekata
(ulaz na slajd,
naglašavanje, izlaz
sa slajda, putanje
kretanja)
zadnje korišteni efekti
pripadne grupe
prozor za prikaz
odabranih
animacijskih efekata
pregled ostalih efekata
dugmad za mijenjanje
redoslijeda izvršavanja
animacijskih efekata
dugme za pregled
svih efekata
trenutnog slajda
opcija za automatski
pregled odabranog
efekta
dugme za pokretanje
prezentacije od trenutno
aktivnog slajda nadalje
Ponuđene su grupe animacijskih efekata:
•
Entrance (ulazni efekti) – definiraju pojavljivanje objekta na slajdu
•
Emphasis (naglašavajući efekti) – odnose se na efekte primjenjive tijekom cijelog
trajanja slajda
106
MS POWERPOINT XP
M ultim edijalne prezentacije
•
Exit (izlazni efekti) – definiraju efekt napuštanja slajda
•
Motion paths (putanje kretanja) – moguće je zadati putanje kretanja objekata na
slajdu
Klikom na opciju More Effects… otvara se izbornik svih dostupnih efekata, grupiranih po
stupnju izraženosti (osnovni – basic, blagi – subtle, umjereni – moderate i uzbudljivi – exciting).
okvir
za
dodavanje
određene vrste efekta
grupa efekta
pripadni efekti
odabir efekta
opcija
za
automatski
pregled efekta na slajdu
odustajanje
Nakon odabira efekta moguće je dodatno podesiti opcije vezane za izvođenje animacije
(brzinu, način pokretanja, …).
efekt se može naknadno
izmijeniti odabirom drugog
efekta…
… ili u potpunosti ukloniti
način pokretanja (zajedno sa
prethodnim, nakon prethodnog
ili na klik miša)
naziv odabranog efekta
dodatne opcije odabranog
efekta
brzina izvoñenja efekta
popis efekata na slajdu sa
rednim brojevima i
simbolima koji predstavljaju
način izvoñenja i vrstu
efekta
izbornik za dodatno
podešavanje efekta
107
MS POWERPOINT XP
M ultim edijalne prezentacije
Odabirom opcija Effect Options… ili Timing… otvara se dijaloški okvir za podešavanje
dodatnih opcija odabranog efekta:
dodatne postavke efekta
dodavanje zvučnog efekta
akcija koja će se izvršiti
nakon animacije
način animiranja teksta
(odjednom, slovo po slovo, riječ po riječ)
način pokretanja efekta
vrijeme odgode u sekundama
brzina izvođenja
ponavljanje
Tranzicija slajdova
Sastavni dio svake prezentacije jest i način prelaska sa slajda na slajd (tranzicija slajdova).
Podešavanje tranzicije slajdova vrši se na dijaloškom okviru Slide Transition koji se dobije
odabirom Slide Show/Slide Transition... (Prezentacija/Tranzicija slajdova…) na traci
izbornika:
108
MS POWERPOINT XP
M ultim edijalne prezentacije
vrste tranzicija
dodatne opcije:
brzina tranzicije
zvučni efekt
način tranzicije:
na klik miša
automatski nakon…
… broj sekunda odgode
primijeni na sve slajdove
pokreni slideshow od trenutno
aktivnog slajda nadalje
prikaz animacija aktivnog
slajda
opcija za automatski pregled
Kako kod animacije objekata na pojedinom slajdu, tako i kod odabira efekata tranzicije i
eventualnih zvučnih efekata treba nastojati izbjeći šarenilo. Prezentacija se, naime, ne izvodi
zbog prikazivanja mogućnosti PowerPointa.
Podešavanje slajd–showa
Odabirom naredbe Slide Show/Set Up Show... (Prezentacija/Postavke…) na traci izbornika
pokreće se dijaloški okvir Set Up Show:
Show
prezentaciju
vodi govornik
Odabir slajdova koji
će se prikazati:
svi slajdovi
slajdovi od – do
opcije kada se
prezentacije izvode
same
prezentacija u petlji
prezentacija bez
govornika
prezentacija bez
animacija
109
MS POWERPOINT XP
M ultim edijalne prezentacije
Pokretanje prezentacije
Pokretanje prezentacije vrši se:
•
odabirom funkcije Slide Show/View Show (Prezentacija/Pokreni prezentaciju) na traci
izbornika
•
pritiskom na tipku F5 na tipkovnici.
Upravljanje prezentacijom
Tranzicija slajdova, kao i pojavljivanje pojedinog animiranog objekta za vrijeme prezentacije
može biti automatska, ili pak na lijevi klik miša, ovisno o odabranim postavkama.
Potrebno je, međutim, poznavati neke mogućnosti upravljanja prezentacijom koje korisniku
omogućavaju ugodniji rad. Upravljati se može:
•
uz pomoć plutajućeg izbornika koji se dobije desnim klikom miša
sljedeći slajd
prethodni slajd
podsjetnik
govornikove
napomene
kraj prezentacije
•
uz pomoć tipki na tipkovnici:
tipka Esc
– prekida izvođenje prezentacije
tipka Page UP
– vraća prezentaciju korak nazad; ako je na objekte nekog slajdu
dodana animacija, za potpuni prikaz prethodnog slajda ovu
tipku trebe pritisnuti dva puta
tipka Page Down
– pomiče prezentaciju korak naprijed
razmaknica
– ima isto djelovanje kao i Page Down
strelice
– pomiču prezentaciju korak nazad
strelice
– pomiču prezentaciju korak naprijed
PRIMJER
Otvoriti novu prezentaciju na dizajniranom predlošku (Cascade) s predloškom strukture Title
za naslovni slajd, i Title and Text za preostale slajdove prezentacije. Kreirati zatim
110
MS POWERPOINT XP
M ultim edijalne prezentacije
prezentaciju od 6 slajdova – program kolegija Informatika 2, kako je to prikazano na
sljedećim slikama. Na sve objekte slajdova dodati korisničku animaciju Stretch za ulaz
objekta na slajd. Promijeniti zatim način na koji će se pokrenuti animacija (s klika miša na
automatsko pokretanje nakon prethodnog efekta) za sve objekte pojedinog slajda.
Za tranziciju slajda odabrati efekt Dissolve, srednje brzine, uz početak izmjene slajda na klik
mišem.
Prezentaciju pohranite pod imenom Prezentacija_final na disketnu jedinicu A:.
111
MS POWERPOINT XP
M ultim edijalne prezentacije
Rješenje:
1. pokrenuti MS PowerPoint, odabrati naredbu File/New (Datoteka/Nova), opciju From
Design Template (na osnovu dizajniranog predloška) na dijaloškom okviru New
presentation,
presentation a zatim predložak Cascade u popisu dostupnih predložaka
2. kliknuti na dugme
na traci s alatima Drawing, odabrati izgled stila kao na prvoj
slici trećeg retka iz WordArt galerije, u okviru Edit WordArt Text upisati Informatika 2,
pa kliknuti na tipku OK
3. pomoću hvataljki povećati upisani tekst i zaokrenuti ga da izgleda približno kao na
slici 1
4. kliknuti u okvir Click to add title pa upisati (u dva retka) Sveučilište u Splitu –
Sveučilišni studijski centar za stručne studije
5. kliknuti u okvir Click to add subtitle,
subtitle upisati Program kolegija – Informatika 2 (u dva
retka)
6. odabrati sve objekte slajda (klikom miša uz pritisak na tipku Shift ili pomoću
kombinacije tipki Ctrl+A), pa odabrati naredbu Slide Show/Custom Animation…
(Prezentacija/Korisnička animacija…) te ugrađenu animaciju Stretch pomoću
dugmeta Add Effect/Entrance/Stretch (Dodaj efekt/Ulaz/Stretch)
7. dok su svi dodani efekti još uvijek označeni, kliknuti na padajući izbornik Start
(Početak) u dijaloškom okviru Custom Animation,
Animation pa odabrati After previous (Nakon
prethodnog).
8. odabirom Insert/Duplicate Slide (Umetanje/Duplikata slajda) dodati kopiju kreiranog
slajda (kopirat će se i svi efekti)
9. promijeniti
strukturu
slajda
pomoću
naredbe
Format/Slide
Layout
(Oblikovanje/Strukture slajda) iz naslovnog (Title) u izgled za naslov i tekst (Title and
Text). Upisati zadani tekst u polje za naslov, te u drugom okviru za tekst prepisati listu
nabrajanja i prilagoditi oblikovanje, a WordArt zarotirati tako da bude položen okomito
uz rub slajda (slika 2)
10. nanovo odabrati Insert/Duplicate Slide (Umetanje/Duplikata slajda) pa kreirati sljedeći
slajd, a postupak ponavljati sve do kreiranja zadnjeg slajda u nizu
11. nakon kreiranja slajdova odabrati Slide Show/Slide Transition (Prezentacija/Tranzicija
slajdova) na traci izbornika pa na dijaloškom okviru Slide
Slide Transition odabrati tranziciju
Dissolve, brzinu Medium (Srednje) pa kliknuti na Apply to All Slides (Primjeni na sve
slajdove)
12. pokrenuti prezentaciju odabirom Slide Show/View Show (Prezentacija/Pokreni
prezentaciju)
Kreirano pohraniti na disketnu jedinicu A: pod imenom Prezentacija_finalna.
Prezentacija_finalna
112
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
BAZE PODATAKA – MS ACCESS XP
OSNOVNI POJMOVI
Baze podataka predstavljaju višu razinu rada s podacima u odnosu na tzv. AOP –
"automatsku obradu podataka" iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Bazom
podataka naziva se skup međusobno povezanih podataka nekog informacijskog
sustava, odnosno organizacije.
Podatkom se naziva poruka (zapis) sastavljen od niza prepoznatljivih znakova
(brojeva, slova, interpunkcija) na nekom mediju. Podatak može, ali i ne mora biti
razumljiv korisniku. Ako se poruka može jednoznačno i točno iskoristiti, te
predstavljati neoborivu činjenicu, govorimo o informaciji.
informaciji Elementarna informacija je
vrijednost (podatak) jednog atributa određenog objekta u danom trenutku. Tako, u
rečenici:
Ivanova
visina
Ivan
visina,
na na dan 01.01.2006. iznosi 193 cm,
cm
Ivan je subjekt, visina je atribut, 193 cm je vrijednost atributa, a 01.01.2006. je
vrijeme.
Količina informacija, odnosno broj podataka kojima je pojedinac svakodnevno
izložen, nadilazi mogućnost njegova pamćenja. Čak i u slučaju pedantnog korisnika
memorije mobitela i jednog ili više rokovnika, nakon nekog vremena ipak nastaju
poteškoće u nalaženju određenih informacija. Tu su osobna računala i namjenski
korisnički programi za upravljanje bazama podataka odigrali nezamjenljivu ulogu.
Tablica, polje, slog, podatak
Svaka se baza podataka sastoji iz jedne ili više dvodimenzionalnih tablica s
podacima. Tablica (Table) je osnovna jedinica za pohranu podataka unutar baze
podataka. Ukoliko je baza sastavljena iz više tablica one mogu međusobno biti
povezane preko jednog ili više podataka u njima.
Polje (Field) predstavlja stupac podataka – vrijednosti atributa navedenog u prvoj
ćeliji tog stupca. Polje, kojemu u prvoj ćeliji stoji Ime_Prezime sadrži tako ime i
prezime određene osobe, polje JMBG jedinstveni matični broj, polje Adresa adresu
stanovanja osobe, polje Visina visinu, a polje Težina težinu osobe.
113
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
Slog (Record
Record)
Record jest redak informacija i objedinjuje informacije svih polja za jedan,
određeni subjekt. Prema tomu, slog s podacima o imenu i prezimenu osobe,
jedinstvenom matičnom broju, adresi stanovanja, visini i težini, predstavlja zapis
podataka vezanih za jednu osobu.
Podatak je, dakle, vrijednost jednog od atributa za jednu osobu, i nalazi se u ćeliji –
presjecištu odgovarajućeg polja (stupca) i sloga (retka).
Na sljedećoj slici je prikazana tablica sa sastavnim djelovima:
Ime_Prezime
JMBG
Adresa
Visina cm
Teži
Težina kg
Ante Antić
3002900380001
Livanjska 5, Split
189
91
Fisko Fizić
1111911380011
Londonska 113, Solin
171
109
Marta Martić
0101990385005
Fizićeva 13, Dugopolje
153
44
Polje
Slog
Podatak
Forma, upit, izvještaj
Forma (Form) je prozor (ili maska) za prikaz, unos i promjenu podataka koji čine
jedan slog – dakle podataka o jednom subjektu. Na sljedećoj je slici prikazana forma
(MS Access) za unos nešto većeg broja podataka u odnosu na prikazane u gornjoj
tablici:
Upit (Query) je objekt kojega kreira korisnik sa svrhom dohvata, pregleda, unosa i
promjene samo željenih podataka iz jedne ili više tablica. Kada bi se iz gore
114
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
navedene tablice trebalo izvući imena i prezimena osoba čija je težina manja od 100
kg, rezultat bi bila jednostupčana tablica sljedećeg sadržaja:
Ime_Prezime
Ante Antić
Marta Martić
Izvještaji (Report) su oblikovani prikazi podataka, a uglavnom služe za ispis. Unutar
izvještaja je moguće primijeniti različite proračune. Kreiraju se jednom i zatim se
mogu upotrijebiti neograničen broj puta.
Razlozi uporabe baza podataka
Temeljni razlozi za korištenje baza podataka, odnosno programa za upravljanje
bazama su: učinkovitost, integritet, lakoća korištenja, neovisnost i sigurnost.
Učinkovitost se ogleda u činjenici da se isti podaci, koji se koriste u različitim
djelovima firme i za različite potrebe, upisuju samo jednom:
Skladište
Nabava
Prodaja
PROIZVOD
Fakturiranje
Otpremanje
Integritet znači da korištenje baze podataka spriječava neusklađenost podataka.
Promjena adrese kupca bit će istodobna i za službu prodaje i za službu fakturiranja,
kao i za službu otpreme. Slično se događa i kod promjene cijene proizvoda.
Pod lakoćom korištenja podrazumijeva se činjenica da se podaci mogu dobiti kad
god postoji potreba i u obliku koji je prikladan. Tako, na primjer, voditelj prodaje u
svakom trenutku može saznati stanje zaliha, imati trenutni uvid u izlazne fakture
prema nekom od kupaca, i slično.
115
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
Neovisnost se temelji na činjenici da su podaci i njihova struktura neovisni o
aplikacijama koje ih koriste, tj. omogućava se korisnicima da dodaju, brišu i mijenjaju
podatke bez utjecaja na programe koji te podatke koriste.
Sigurnost je osobito izražena prednost korištenja baza podataka jer se strogo može
definirati tko ima pristup kojim podacima i na kojoj razini: tko može vidjeti adresu
zaposlenika, tko može mijenjati adresu zaposlenika, tko može vidjeti visinu plaće, i
konačno, tko može mijenjati plaću?
MODELI BAZA PODATAKA
Iako se u teoriji baza podataka barata s više modela: hijerarhijske, plošne, relacijske i
mrežne, ovdje će se opisati dva modela: plošni i relacijski.
Plošne baze podataka
Plošnom bazom podataka naziva se dvodimenzionalna tablica s podacima kojoj su
stupci polja, a retci slogovi. Svi podaci nalaze se u toj jednoj tablici i nemaju nikakvih
veza prema nekim drugim tablicama, a svi podaci o jednom subjektu moraju se
nalaziti u istom slogu.
Korisnici proračunskih tablica zasigurno su isprobali mogućnosti MS Excela u
kreiranju jednostavnih plošnih baza podataka. Iako su Excelove mogućnosti s
pojavom svake nove inačice sve bolje, za rad s bazama podataka, pa čak i plošnih,
treba koristiti sustave za upravljanje bazama podataka. Ovo osobito zbog dohvata
podataka, prikaza i izvođenja upita, te mogućnosti kreiranja najrazličitijih izvještaja.
Jednostavan primjer plošne baze podataka može biti:
•
priručni telefonski imenik, s poljima: Prezime, Ime, Ulica_kbroj, Pošt_broj,
Mjesto _stanovanja, Broj_tel
•
kućna biblioteka, s poljima: Naslov_djela, Autor, Izdavač, God_izdavanja,
ISBN broj
116
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
Naravno da se prikazane plošne baze mogu širiti dodavanjem novih polja kao što su,
na primjer, zanimanje i broj mobitela u prvom slučaju, odnosno naslov izvornika i
format knjige u drugom.
Isto tako se mogu, po potrebi, dodavati novi slogovi. Ovo širenje baze činit će je sve
nepreglednijom. Naravno, ova baza nije imuna na ponavljanje podataka – u drugom
će se primjeru vrlo brzo pojaviti druga, treća ili četvrta knjiga istog autora; mnoge će
knjige biti izdane od istog izdavača, i slično. To je trenutak u kojem se treba početi
razmišljati o složenijem i primijenjenijem modelu – relacijskoj bazi podataka.
Relacijske baze podataka
Relacijskom bazom podataka naziva se skup od dvije ili više tablica strukturiranih
podataka (svaka slična onoj koja čini plošnu bazu) koje su međusobno povezane
nekim odnosima – relacijama. Za definiranje odnosa koriste se tzv. ključevi.
ključevi Odnosi
među podacima u tablicama su logičke a ne fizičke naravi, a mogu se podijeliti na:
•
jedan prema mnogo – kada subjektu iz jedne tablice odgovara više slogova
podataka iz druge tablice,
•
mnogo prema jedan – kada se u nizu slogova jedne tablice može naći veza s
jednim te istim subjektom druge tablice
•
jedan prema jedan – podatku jednog sloga jedne tablice odgovara samo
jedan slog druge,
•
mnogo prema mnogo – većem broju slogova jedne tablice odgovara veći broj
slogova druge.
Sljedeći primjeri zahtijevaju neizostavno korištenje relacijskih baza podataka:
•
baza podataka Odjela za stručne studije – pojednostavljeno, tu je riječ o
velikom broju studenata s njihovima podacima, velikom broju studija s
odgovarajućim predmetima po studijskim godinama i podacima o ispitima, kao
i veliki broj nastavnika s njihovim podacima;
117
MS ACCESS XP
•
U vod u baze podataka
baza podataka jedne videoteke – podaci o filmovima (producent, glavni
glumci, žanr, ...), podaci o mediju (DVD, VHS), podaci o kupcima (ime,
prezime, adresa stanovanja, koje je filmove posuđivao, koji su trenutno na
posudbi, ...).
Budući relacijska baza podataka predstavlja najčešći oblik baze, ovdje će se, na
jednostavnom primjeru, prikazati kako se koncipiraju podaci za bazu.
Pretpostavit će se kako je riječ o kućnoj filmoteci, te da su za kreiranje baze potrebni
sljedeći podaci:
•
naslov filma na hrvatskom jeziku
•
izvorni naslov filma
•
žanr (drama, komedija, triler, SF, ...)
•
režiser
•
glavni glumac
•
glavna glumica
•
godina izdanja
•
izdavač
•
duljina trajanja u minutama
•
medij (CD, VHS, ...)
•
međunarodna klasifikacija gledljivosti (G – dopušteno gledati, PG – može se gledati,
ali neke scene mogu djelovati uznemirujuće na djecu, PG–13 – nije za djecu ispod 13
godina, NC–17 – osobe ispod 17 godina ne mogu gledati bez nazočnosti odraslih, R –
apsolutna zabrana gledanja osobama koje nisu punoljetne).
•
ocjena filma (skinuto s interneta: http://www.filmski.net )
Jasno je da bi se svi ovi podaci mogli smjestiti u jednu plošnu bazu podataka, npr. u
tablici Excela kako je to prikazano na sljedećim slikama:
R.Br
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
Naslov filma (na hrvatskom)
Matrica
Spašavanje vojnika Ryana
Umri muški
Gladijator
Ralje
Život je lijep
Forrest Gump
Casablanca
Pakleni šund
Batman
Psiho
Terminator
ET - Vanzemaljac
Brzina
Šesto čulo
Peti element
Naslov filma (izvorni)
The Matrix
Saving Private Ryan
Die Hard
Gladiator
Jaws
La Vita e Bella
Forrest Gump
Casablanca
Pulp Fiction
Batman
Psycho
Terminator
ET - The Extra Terrestrial
Speed
The Sixth Sense
The Fifth Element
Žanr
SF
ratna drama
akcijski
akcijski
horor
komedija/drama
komedija/drama
drama
kriminalistički
SF
horor
SF
SF
akcijski
drama
akcijski
118
Režiser
Andy & Larry Wachowski
Steven Spielberg
John McTierman
Ridley Scott
Steven Spielberg
Roberto Benigni
Robert Zemeckis
Michael Curtiz
Quentin Tarantino
Tim Burton
Alfred Hitchcock
James Cameron
Steven Spielberg
Jan de Bont
M.Night Shyamalan
Luc Besson
Glavni glumac
Keanu Reeves
Tom Hanks
Bruce Willis
Russel Crowe
Roy Scheider
Roberto Benigni
Tom Hanks
Humphrey Bogart
Tim Roth
Jack Nicholson
Anthony Perkins
Arnold Schwarzenegger
Henry Thomas
Keanu Reeves
Bruce Willis
Bruce Willis
MS ACCESS XP
Glavna glumica
Carrie-Anne Moss
Bonnie Bedelia
Connie Nielsen
Lorraine Gary
Nicoletta Braschi
Robin Wright Penn
Ingrid Bergman
Uma Thurman
Kim Basinger
Janet Leigh
Linda Hamilton
Drew Barrymore
Sandra Bullock
Olivia Williams
Milla Jovovich
U vod u baze podataka
Vrijeme trajanja (min)
136
170
131
155
124
116
142
102
154
126
109
108
120
116
107
126
Izdavač
Warner Bross
Universal Pictures
20th Century Fox
Dream Works
Universal Pictures
Dream Works
Tristar Ent.
Warner Bross
Warner Bross
Tristar Ent.
Paramount Pictures
Tristar Ent.
Universal Pictures
Warner Bross
Universal Pictures
Universal Pictures
Godina izdanja
1999
1998
1988
2000
1975
1997
1994
1942
1994
1989
1960
1984
1982
1994
1999
1997
Medij
DVD
DVD
DVD
DVD
VHS, DVD
DVD
DVD
DVD
DVD
VHS, DVD
VHS
VHS, DVD
VHS
VHS, DVD
DVD
DVD
Klasifikacija
R
R
R
R
PG
PG-13
PG-13
G
R
PG
NC-17
R
PG
R
PG-13
PG-13
Ocjena
8,5
8,3
8
8,1
8,3
8,4
8,3
8,8
8,8
7,9
8,6
7,9
7,8
7,1
8,2
7,2
Vidljivo je da je prikazana tablica (zbog veličine dana je u dijelovima – na dvije slike)
već u ovom obliku dosta nepregledna. Osim toga, u tablici se niz podataka jednom ili
više puta ponavlja: žanr pojedinog filma, glavni glumac, režiser, izdavač, medij na
kojem se film nalazi te klasifikacija samog filma. Upravo se ova činjenica želi izbjeći
korištenjem relacijskih baza podataka. Prema tome, cilj je podatke razvrstati u tablice
koje će omogućiti njihov jednostavan pregled, uz istodobno izbjegavanje višestrukog
unosa istih podataka. Stoga će se kreirati sljedeće tablice:
1. tablica ŽANR filmskih žanrova:
Žanr_ID
1
2
3
4
5
6
7
8
Žanr
akcijski
drama
komedija/drama
ratna drama
kriminalistički
horor
SF
triler
2. tablica GL_GLUMAC glavnih glumaca:
Glumac_ID
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
Glavni glumac
Anthony Perkins
Arnold Schwarzenegger
Bruce Willis
Henry Thomas
Humphrey Bogart
Jack Nicholson
Keanu Reeves
Roberto Benigni
Roy Scheider
Russel Crowe
Tim Roth
Tom Hanks
119
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
3. tablica GL_GLUMICA glavnih glumica:
Glumica_ID
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
Glavna glumica
Bonnie Bedelia
Carrie–Anne Moss
Connie Nielsen
Drew Barrymore
Ingrid Bergman
Janet Leigh
Kim Basinger
Linda Hamilton
Lorraine Gary
Milla Jovovich
Nicoletta Braschi
Olivia Williams
Robin Wright Penn
Sandra Bullock
Uma Thurman
4. tablica REŽISER režisera filmova:
Režiser_ID
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
Režiser
Alfred Hitchcock
Andy & Larry Wachowski
James Cameron
Jan de Bont
John McTierman
Luc Besson
M. Night Shyamalan
Michael Curtiz
Quentin Tarantino
Ridley Scott
Robert Zemeckis
Roberto Benigni
Steven Spielberg
Tim Burton
5. tablica MEDIJ medija na kojem se film nalazi:
Medij_ID
Medij
DVD
VHS
VHS, DVD
1
2
3
6. tablica IZDAVAČ izdavača filmova:
Izdavač_ID
1
2
3
4
5
6
Izdavač
20th Century Fox
Dream Works
Paramount Pictures
Tristar Ent.
Universal Pictures
Warner Bross
120
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
7. tablica KLASA klasifikacija – međunarodnih ograničenja za gledanje filmova:
Klasa_ID
1
2
3
4
5
Klasifikacija
G
NC–17
PG
PG–13
R
8. tablica FILM svih filmova sada poprima sljedeći oblik:
Kako se može uočiti, tablice pod rednim brojem 1 do 7 povezane su s tablicom 8 na
način da brojevi u polju Žanr odgovaraju žanrovima danim u tablici 1 – tablica
žanrova, brojevi u polju Režiser odgovaraju imenima i prezimenima režisera danim u
tablici 4 – tablica režisera, i tako dalje (u stupcima Gl_glumac, Gl_glumica, Izdavač,
Medij i Klasa).
Na sljedećim će se stranicama, upravo na ovom primjeru, prikazati rad s programom
za upravljanje bazama podataka Microsoft Access XP.
MS ACCESS XP
Sustavi za upravljanje bazama podataka (DBMS – Data Base Management System)
omogućavaju korisniku definiranje baze podataka i upravljanje tim podacima. U tom
će se smislu, nakon upoznavanja s prozorom programa MS Access i temeljnim
dostupnim alatima, prikazati temeljne radnje i postupci za:
•
kreiranje baze podataka (tablica, relacija)
•
pohranjivanje podataka
•
učitavanje, brisanje i izmjena podataka
•
filtriranje i sortiranje podataka
•
dohvat podataka u cijelosti ili kroz upite
•
stvaranje izvještaja.
121
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
Pokretanje programa MS ACCESS
MS Access se može pokrenuti na više načina, a najčešće se koriste sljedeći:
•
klikom na dugme Start, odabirom Programs na prvoj razini izbornika, odabirom
Microsoft Office na drugoj razini izbornika, te klikom na Microsoft Access na sljedećoj
razini.
•
klikom na neku od baza podataka kreiranih u MS Accessu.
Napomena:
Napomena U nekim je slučajevima MS Access smješten u grupi Programs te nije
potrebito otvarati podgrupu Microsoft Office.
Ukoliko se odabere prvi način pokretanja programa MS Access, uvijek će se pojaviti
standardni prozor programa s dijaloškim okvirom Task pane unutar kojega korisnik bira jednu
od sljedećih mogućnosti:
•
otvaranje nove prazne baze podataka,
•
pokretanje čarobnjaka za izradu baze, ili
•
otvaranje postojeće baze podataka.
Početni prozor programa prikazan je na sljedećoj slici:
Traka naslova
Traka izbornika
Traka s alatima Database
122
Dijaloški okvir Task pane
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
dok sam dijaloški okvir Task pane nudi opisane mogućnosti:
Zatvaranje dijaloškog
okvira Task Pane
Otvaranje nedavno
korištenih datoteka
(baza podataka)
Otvaranje postojeće
baze podataka
Otvaranje nove
prazne baze
podataka
Kreiranje nove baze podataka
na osnovu postojećih ili novih
podataka
Kreiranje nove baze podataka
na osnovu postojeće baze
podataka
Kreiranje nove datoteke
na osnovu predložaka
Traženje predložaka
na internetu
Mrežne mape
Opcija za prikazivanje
okvira Task Pane pri
pokretanju programa
Pomoć
Kreiranje nove baze podataka
Ukoliko se na dijaloškom okviru Task pane odabere opcija Blank Database, tj.
kreiranje nove, prazne baze podataka, pojavit će se dijaloški okvir File New
Database u kojemu se odabire ime i mjesto pohrane baze:
mapa u koju se želi smjestiti baza
naziv datoteke
odabir tipa datoteke (ovdje ostaviti ponuñeno)
potvrda odabranih opcija, ili
odustajanje
123
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
Odabirom Create na gornjem dijaloškom okviru pojavit će se prozor Naziv_baze:Database:
Naziv_baze:Database
Dugmad za
otvaranje pojedine
stranice prozora
za rad s objektima
baze:
•
tablice
•
upiti
•
forme
•
izvještaji
•
web
stranice
•
makroi
•
moduli
Ovo je temeljni prozor i najveći dio poslova vezanih uz kreiranje i upravljanje bazom
podataka obavlja se upravo uz pomoć ovog prozora. Prozor će se kasnije detaljnije
opisati, ovisno o objektu koji se kreira: tabela, upit, forma ili izvještaj.
Nova baza podataka može se kreirati odabirom File/New na traci izbornika, klikom na
opciju General templates… dijaloškog okvira Task pane, nakon čega se dobije
dijaloški okvir Templates, na kojemu su dvije kartice:
•
General
124
MS ACCESS XP
•
U vod u baze podataka
Databases (s nizom predložaka za kreiranje baza podataka)
Ukoliko se na kartici General odabere Database, slijede koraci identični opisanima u
slučaju kada je na dijaloškom okviru Task Pane odabrano kreiranje nove, prazne
baze podataka.
Ukoliko se odabere neki od predložaka s kartice Databases,
Databases pokrenut će se
čarobnjak za kreiranje baze podataka na temelju tog predloška, gdje korisnik u
prvom koraku odbire ime i lokaciju nove baze podataka, a u nizu sljedećih koraka
bira i podešava informacije koje želi uključiti u bazu, stil prikaza prozora, stilove
izvještaja za pregled i ispis, ... .
Tablica u bazi podataka
Tablica, kao spremište podataka, predstavlja temeljni objekt svake baze podataka.
Dobra organiziranost tablice u rukama je korisnika i program koji se koristi (u ovom
slučaju MS Access) tu može malo pomoći.
Veoma važan korak u dobroj organizaciji jest tzv. normalizacija podataka, a to je
postupak kojim se tablice unutar baze strukturiraju tako da se u najvećoj mogućoj
mjeri izbjegne i ponavljanje (redundacija) i međupovezanost podataka.
Svaka tablica mora sadržavati polje (stupac) u kojemu su podaci jedinstveni za svaki
slog, tj. koji jednoznačno određuju svaki pojedini slog. Ukoliko korisnik ne prepoznaje
takvo polje, ili ga nema u promatranoj tablici, tada treba dodati jedno polje – brojčanik
125
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
koji će se za svaki redak (slog) uvećati za jedinicu. Polje koje jedinstveno određuje
pojedini slog tablice naziva se primarni ključ te tablice.
Stranim ključem naziva se polje u jednoj tablici koje predstavlja ključ (ili dio ključa) za
podatke iz neke druge tablice te baze.
Korisnik, nadalje, treba voditi računa o činjenici da svako polje tablice mora
sadržavati točno određenu vrstu podataka (tekst, broj, datum, ... ). Za svako se polje
u tablici MS Accessa može definirati jedna od sljedećih vrsta podataka:
•
Text – tekstualni niz podataka (slova, brojevi, interpunkcije) ukupne dužine do
255 znakova
•
Number – brojčana vrijednost kojima mogu biti dodijeljene sljedeće veličine
polja: Byte –cijeli brojevi od 0 do 255, Integer – cijeli brojevi od –32768 do
32767, Long integer – cijeli brojevi od –2147483648 do 2147483648, Single –
brojevi s pokretnim zarezom jednostruke preciznosti, Double: brojevi s
pokretnim zarezom dvostruke preciznosti.
•
Date/Time
Date Time – datumska odnosno vremenska vrijednost: važeći datumi su od 1.
siječnja 100. godine do 31. prosinca 9999. godine. Na raspolaganju su različiti
formati prikaza, a može se prikazati datum, vrijeme, ili oboje.
•
Currency – brojčane vrijednosti formatirane s četiri znamenke desno od
decimalnog zareza i do petnaest znamenki lijevo od zareza. Ovaj tip podatka
obično prikazuje negativne vrijednosti u zagradama i omogućava formatiranje
prikaza novčanih vrijednosti.
•
AutoNumber – jedinstvena sekvencijalna (brojčanik) ili slučajna brojčana
vrijed–nost koju Access automatski dodjeljuje svakom novom slogu u tablici.
Koristi se kao primarni ključ za tablice u kojima nijedno od polja nema
jedinstveni skup vrijednosti.
•
Memo – sličan tipu Text, osim što je dopuštena veličina do 64 000 znakova.
•
Yes/No – koristi se za podatke sa samo dvije moguće vrijednosti, kao što su
Da/Ne ili uključeno/isključeno.
•
OLE Object – može sadržavati grafičke sadržaje ili druge objekte.
•
Hyperlink – može biti put do datoteke na disku, put do datoteke na mrežnom
poslužitelju, ili URL adrese na Internetu ili intranetu.
•
Lookup Wizard – čarobnjak koji se koristi za stvaranje polja a omogućava
pregled vrijednosti u različitim tablicama, ili biranje vrijednosti iz popisa.
126
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
Posebno, polja vrste Text i Number mogu imati i veliki broj postavki i podformata
kojima se dodatno mogu definirati pojedina polja tablice. Neke od tih opcija će se
opisati kasnije.
Kreiranje nove tablice
Kroz osam tablica koje je potrebno kreirati za primjer vezan uz kućnu filmoteku
(podaci na stranicama 7 i 8 ovog teksta) objasnit će se temeljne radnje u postupku
izrade tablica.
Pokretanjem MS Accessa, odabirom Blank Database na dijaloškom okviru Taske pane,
pane pa
odabirom imena datoteke Filmoteka i njenim smještajem u mapu A: Access_Vježbe na
sljedećem dijaloškom okviru File New Database,
Database pojavi se ranije prikazani temeljni prozor za
rad s bazama podataka.
U ovom slučaju, u naslovnoj traci će pisati Filmoteka: Database:
Database
U lijevom, manjem dijelu Objects ovog prozora aktivirana je opcija Tables, a u
desnom dijelu se nude tri mogućnosti kreiranja tablica:
•
Create table in Design view – kreiranje tablice u pogledu dizajna
•
Create table by using wizard – kreiranje tablice uz pomoć čarobnjaka
•
Create table by entering data – kreiranje unosom podataka u ponuđenu
tablicu.
U daljnjem će se radu detaljno opisati koraci u postupku kreiranja tablica u pogledu
dizajna.
127
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
Dvostrukim klikom na ikonu ili tekst Create table in Design view pojavit će se prozor
Table1 : Table
u kojem se u stupcu Field Name definiraju imena svih polja tablice, u stupcu Data
Type definira se tip podataka u pojedinom polju, dok se u stupcu Description mogu
unijeti opisi – komentari uz pojedino polje tablice. Na kartici General prozora odabiru
se, ako je to potrebno, podformati za pojedine tipove podataka. Mogućnosti odabira
podformata ovise o tipu podataka u pojedinom polju.
Istodobno, u glavnom prozoru MS Accessa, umjesto alatne trake Database pojavljuje
Pomoć
Kreiranje novog objekta
Prelazak u prozor Database
"Graditelj" polja
Svojstva
Brisanje retka
Umetanje retka
Indeksiranje
Primarni ključ
Ponavljanje poništene radnje (Redo)
Poništavanje radnje (Undo)
Lijepljenje (Paste)
Kopiranje (Copy)
Izrezivanje (Cut)
Provjera pisma i pravopisa
Pogled prije ispis
Ispis
Pretraživanje
Pohrana tablice
Odabir pogleda na tablicu
se alatna traka Table Design na kojoj su dostupni alati za rad s tablicama:
Pokazivač unosa nalazi se u prvoj ćeliji stupca Field Name i tu je potrebno upisati
ime prvog polja tablice koju kreira korisnik.
128
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
Prelaskom u susjednu ćeliju istog retka program će ponuditi tip podatka Text, pri
čemu će se na desnom kraju te ćelije pojaviti dugme sa strelicom (
). Klikom na to
dugme korisnik otvara padajući izbornik na kojem može odabrati željeni tip podatka
za odgovarajuće polje:
Ovisno o odabranom tipu podataka, na kartici General prozora Table1:Table će se
pojaviti različite mogućnosti odabira i definiranja podtipova podataka.
Tako, ako je odabran tip podataka Text, kartica General pruža sljedeće mogućnosti:
dužina polja (u broju znakova)
format za prikaz teksta
maska pri unosu
...
preddefinirana vrijednost
pravilo za provjeru podatka
tekst u slučaju greške
unos podatka je obvezan, ili ne
dopuštena ili ne nulta vrijednost
označava je li polje indeksirano
...
a za tip podataka Number sljedeće:
podvrsta osnovnog formata)
format za prikaz broja
broj decimalnih mjesta
...
...
preddefinirana vrijednost
pravilo za provjeru podatka
tekst u slučaju greške
unos podatka je obvezan, ili ne
označava je li polje indeksirano
129
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
Poseban tip podataka jest AutoNumber . To je u stvari brojčanik koji svakom novom
retku pridodaje novu brojčanu vrijednost koja je jednaka prethodnoj vrijednosti (u
ćeliji iznad) uvećanoj za inkrement (najčešće je to upravo preddefinirana vrijednost
1). Na taj se način osigurava da se u tom polju nikada neće pojaviti duplikat nekog
podatka pa se ovako definirano polje najčešće koristi kao primarni ključ tablice. U
ovom slučaju kartica General poprima oblik:
podvrsta broja
inkrement za sljedeći broj
format
...
...
Iako to nije ničim uvjetovano, najčešće se upravo prvo polje tablice koristi kao
primarni ključ. Korisnik željeno polje definira primarnim ključem u prozoru
Table1:Table postavljanjem pokazivača unosa u redak koji se odnosi na to polje, te
klikom na alat
trake s alatima Table Design.
Design
PRIMJER 1:
Pokrenuti MS Access, pa kreirati sve tablice neophodne za stvaranje baze podataka
Filmoteka: ŽANR, GL_GLUMAC, GL_GLUMICA, REŽISER, MEDIJ, IZDAVAČ,
KLASA i FILM, kako je to navedeno na stranicama 7 i 8 ovog rukopisa.
Rješenje:
1. Pokrenuti MS Access odabirom Start/Programs/Microsoft Access,
2. Na dijaloškom okviru Task Pane odabrati Blank database,
3. Korištenjem opcija dijaloškog okvira File New Database, nadjenuti bazi ime
FILMOTEKA, a pohraniti je na disk A: nakon čega će se pojaviti prozor Filmoteka:
Database za kreiranje objekata MS Accessa s uključenom opcijom Table za kreiranje
i uređivanje tablica podataka.
4. Tablica ŽANR se kreira na sljedeći način: dvostrukim klikom na Create table in
Design view otvara se prozor Table1:Table za definiranje polja i tipova pripadajućih
podataka, a pokazivač unosa nalazi se u prvoj ćeliji stupca Field Name,
130
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
5. u tu ćeliju treba slovima upisati naziv polja: Žanr_ID, a zatim postaviti pokazivač
unosa u odgovarajuću ćeliju stupca Data Type:
6. Na desnom kraju te ćelije uočiti dugme sa strelicom, pa klikom na to dugme otvoriti
padajući izbornik i na njemu odabrati tip podatka – AutoNumber, s tim da
preddefinirane postavke podformata prikazane u kartici General ne treba mijenjati. U
načelu, korisnik–početnik ne bi trebao, bez stvarnog razloga, mijenjati preddefinirane
postavke na kartici General jer bi se to moglo odraziti na nekompatibilnost podataka
pri definiranja relacija među tablicama.
7. Budući da svaka tablica mora imati primarni ključ, a ta je uloga namijenjena upravo
polju Žanr_ID, u kojemu je svaki podatak jedinstven i ne može se ponoviti, potrebno
je kliknuti na dugme
trake Table Design i time polju dati atribut primarnog ključa,
8. U drugom retku upisati Žanr, za stil podataka odabrati Text, a na kartici General
postaviti Required na Yes i Allow Zero Length na No, jer film pripada nekom žanru,
9. Budući da su na opisani način definirana polja prve tablice, potrebno je pohraniti
tablicu što se izvodi klikom na dugme
trake Table Design te upisivanjem imena
tablice u dobiveni dijaloški okvir Save As i potvrde toga imena klikom na dugme OK:
nakon čega će se u desnom dijelu prozora Filmoteka:Database pojaviti i oznaka
tablice ŽANR,
10. Prozor ŽANR:Table može se zatvoriti nakon pohranjivanja tablice, nakon čega se
treba otvoriti tablicu ŽANR koja je sada spremna za unos podataka
11. Tablica se otvara klikom na dugme
trake s alatima ili dvostrukim klikom
miša na njen naziv, sve u prozoru Filmoteka:Database:
131
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
12. Slijedi prozor ŽANR:Table u kojem je prazna tablica ŽANR s željenim poljima (slika
lijevo), a prijelaz iz ćelije u ćeliju vrši se uz pomoć tipke ili TAB ili ENTER na
tipkovnici, u ćelije polja Žanr_ID ne treba upisivati ništa jer će program sam tu upisati
broj čim se u susjednu ćeliju (polje Žanr) unese podatak – konačno se dobije tablica s
podacima na slici desno, koju treba pohraniti klikom na dugme
.
13. Za kreiranje tablice GL_GLUMAC potrebno je proći korake 4. do 12. samo što se u
dijaloškom okviru Save As treba upisati ime ove tablice, a polja koja treba kreirati su
Glumac_ID (tip polja AutoNumber) i Glavni_Glumac (tip polja Text). Ukoliko je ćelija
tablice preuska za cjelovit prikaz unijetog podatka, širina joj se može povećati uz
132
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
pomoć miša: "hvatanjem" desnog ruba ćelije zaglavlja i njegovim povlačenjem
udesno, a konačni je izgled dan na slici lijevo:
14. Na slici gore desno prikazan je konačni izgled tablice GL_GLUMICA koja se kreira na
isti način kao i tablica GL_GLUMAC uz odgovarajuće nazive i tablice i korištenih polja.
15. Opisanim se postupkom mogu kreirati i tablice REŽISER, MEDIJ, IZDAVAČ i KLASA,
a budući da prazna ćelija ni za jedan od ovih podataka nema smisla, na kartici
General treba postaviti Required na Yes i Allow Zero Length na No – izgled dovršenih
tablica dan je na sljedećim slikama:
133
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
16. Konačno, slijedi kreiranje najveće tablice – FILM: dvostrukim klikom na Create table
in Design view otvara se prozor Table1:Table za definiranje polja i tipova podataka,
17. u prvom retku upisati naziv polja Film_ID, a za tip podataka odabrati AutoNumber, pa
tom retku pridodati atribut primarnog ključa, a u drugom retku upisati naziv polja
Naslov_hrvatski, tip podataka Text, a kako film mora imati neko ime, na kartici
General postaviti Required na Yes i Allow Zero Length na No,
18. U trećem retku upisati Naslov_engleski, tip podataka Text ,
19. Od četvrtog retka nadalje treba redom upisati zatim nazive polja: Žanr, Režiser,
Gl_glumac, GL_Glumica, Trajanje_min, Izdavač, Godina_izdanja, Medij i Klasa, a za
sve treba odabrati tip podataka Number, ne mijenjajući preddefinirane podatke na
kartici General,
20. U trinaestom retku za naslov polja upisati Ocjena, a za tip podataka odabrati Number,
a na kartici General u polju Field Size odabrati Single, a u polje Decimal Places
upisati 1,
21. Ovako definirana polja tablice:
134
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
treba pohraniti pod imenom FILM, nakon čega slijedi otvaranje tablice u pogledu za
unos podataka. Podaci za unos dani su u 8. tablici na dnu stranice broj 8.
Konačni izgled tablice, s unijetim svim podacima, prikazan je na sljedećoj slici:
22.
Pohraniti sada i ovu tablicu te napustiti MS Access.
Promjena strukture tablice
Pod promjenom strukture tablice podrazumijeva se dodavanje novih polja ili
promjena postavki nekog od postojećih polja. Ukoliko je tablica već popunjena
podacima ovdje treba biti oprezan budući se neki podaci mogu trajno izgubiti. Ako se,
na primjer, promijeni tip polja iz Text u Number, izgubit će se svi oni tekstualni podaci
koje Access ne može pretvoriti u brojeve.
U postupku promjene strukture tablice treba u prozoru Ime_baze:Database aktivirati
opciju Tables u lijevom dijelu prozora, a zatim desnim klikom miša na ime tablice čiju
se strukturu želi mijenjati aktivirati plutajući izbornik te na njemu odabrati Design
View.
Nakon izmjene postavki za pojedina polja potrebno je, prije napuštanja ovog prozora,
pohraniti promjene.
Promjena podataka u tablici
Promjene podataka u tablici: ispravci, dodavanje slogova i njihovo brisanje, vrše se u
istom prozoru u kojem su se podaci unosili.
Ispravljanje se vrši klikom na ćeliju u kojoj se nalazi podatak koji se želi promijeniti, i
upisivanjem novog.
135
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
Za dodavanje novog sloga treba odabrati Insert/New Record na traci izbornika, ili pak
kliknuti mišem u prvi slobodan redak na dnu tablice, te unijeti podatke tog sloga.
Brisanje sloga (retka) se vrši postavljanjem pokazivača unosa u bilo koju ćeliju tog
sloga, te:
•
odabirom Edit/Delete Record na traci izbornika, ili
•
klikom na dugme
na traci s alatima.
Pojavit će se dijaloški okvir:
na kojemu se, pritiskom na tipku Yes, prihvaća brisanje.
Brisanje slogova "teče" relativno jednostavno sve dok se ne zadaju relacijski odnosi
između podataka u pojedinim tablicama baze podataka.
Zadavanje relacijskih odnosa
U prethodnim su izlaganjima navedene prednosti korištenja relacijskih baza
podataka, a i podaci u tablicama baze FILMOTEKA iz ranijeg primjera su temeljeni
na spoznaji da će se među tablicama koristiti relacijski odnosi.
Stoga će se upravo na primjeru te baze prikazati koraci u postupku zadavanja
relacijskih odnosa.
PRIMJER 2:
Zadati sve relacijske odnose neophodne za funkcioniranje baze FILMOTEKA.
Rješenje:
1. Otvoriti bazu podataka FILMOTEKA,
2. odabrati Tools/Relationships na traci izbornika, nakon čega će se pojaviti dijaloški
okvir Show Table s popisom svih tablica baze:
136
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
3. a u njegovoj pozadini prazan prozor Relationships:
Relationships u koji je potrebno "ubaciti" sve
tablice između kojih postoje neki relacijski odnosi. To se može izvesti ili
označavanjem svake od tablica klikom na njeno ime, te pritiskom na dugme Add ili
jednostavno dvostruko kliknuti mišem na ime svake od tablica.
4. Klikom na dugme Close dijaloškog okvira Show Table isti će se zatvoriti, uz istodobno
pojavljivanje prozora Relationships
Relationships,
ionships s prikazom svih tablica baze:
nakon čega se pristupa zadavanju relacijskih odnosa.
5. U prozoru Relationships se može mišem proširiti tablicu FILM kako bi se vidjela
imena svih polja, te razmjestiti pojedine tablice kako bi zadane relacije bile
preglednije (hvatanjem imena tablice uz pomoć miša i povlačenje na željeno mjesto).
6. Sada treba krenuti sa zadavanjem relacija: pritisnuti lijevu tipku miša na polje
Glumac_ID tablice GL_GLUMAC, zadržati tipku miša pritisnutom, te pokazivač miša
odvesti do polja Gl_glumac u tablici FILM i otpustiti tipku miša – pojavit će se dijaloški
okvir Edit Relation–ships, u kojem se nalaze imena polja između kojih se želi
uspostaviti veza (lijevo):
137
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
pa, ukoliko su imena polja u redu, treba aktivirati opciju Enforce Referential Integrity u
donjem dijelu okvira, pa kliknuti na tipku Create (slika desno). Uključivanjem ove
opcije osigurava se tzv. referencijalni integritet. To znači da se na ovaj način
spriječava pojava dvostrukih jednakih slogova, odnosno pozivanje na nepostojeće
slogove u drugim, relacijom povezanim tablicama.
Ako je sve u redu (misli se na formate podataka koji se povezuju), MS Access će ova
polja spojiti izlomljenom linijom – relacija tablica GL_GLUMAC i FILM je
uspostavljena:
7. Postupak zadavanja relacijskog odnosa treba sada nastaviti za svaku od tablica:
GL_GLUMICA (polje Glumica_ID spojiti s poljem Gl_glumica u tablici FILM),
IZDAVAČ (polje Izdavač_ID spojiti s polje Izdavač u tablici FILM), KLASA (polje
Klasa_ID spojiti s poljem Klasa u tablici FILM), MEDIJ (polje Medij_ID spojiti s poljem
Medij u tablici FILM), REŽISER (polje Režiser_ID spojiti s polje Režiser u tablici
FILM) i konačno ŽANR (polje Žanr_ID spojiti s poljem Žanr u tablici FILM), nakon
čega slika prozora Relationships poprima izgled:
138
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
pa preostaje urađeno pohraniti, a potom zatvoriti prozor Relationships.
8. Sada je u prvom planu prozor filmoteka : Database.
Database Klikom na tablicu REŽISER ista
će se otvoriti – primijetiti kako se pojavio još jedno polje (stupac), sa znakom + , što
znači da su uspostavljeni relacijski odnosi:
9. Ako se npr. klikne na znak + u slogu u kojem je ime režisera Stevena Spielberga,
pojavit će se slogovi sa svim filmovima koje je on režirao, kako je to prikazano na
sljedećoj slici:
139
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
a znak + promijeni se u –. Ponovnim klikom na znak – vraća se na sliku ranije, tj.
zatvara se dio tablice FILM.
Napomena:
Napomena Ovim primjerom stvaranja tablica i uspostavljanja relacijskih odnosa željelo se
prikazati kako računalo prihvaća tablice i relacije među njima, te ujedno omogućiti čitatelju
razumijevanje samih relacija. U korisničkim sučeljima suvremenih programa za kreiranje
baza podataka i upravljanje njima ugrađene su funkcije koje korisniku omogućavaju
jednostavniji način kreiranja i tablica i relacija među njima. Kod MS Accessa je to funkcija
Lookup,
Lookup odnosno čarobnjak Lookup Wizard.
Wizard Postoji više načina pokretanja ovog čarobnjaka,
a u daljnjem će se tekstu opisati jedan od njih.
Tako bi se, u primjeru baze Filmoteka, na ranije opisani način kreirale sve tablice osim
tablice FILM, koja bi se, zatim, kreirala na sljedeći način:
•
dvostrukim klikom na Create table in Design view otvara se prozor Table1:Table za
definiranje polja i tipova podataka,
•
u prvom retku upisati naziv polja Film_ID, a za tip podataka odabrati AutoNumber, pa
tom retku pridodati atribut primarnog ključa, a u drugom retku upisati naziv polja
Naslov_hrvatski, tip podataka Text, a kako film mora imati neko ime, na kartici
General postaviti Required na Yes i Allow Zero Length na No,
•
u trećem retku upisati Naslov_engleski, tip podataka Text ,
•
u četvrtom retku treba dodati polje s povezanim podacima (Lookup polje) Žanr. To se
izvodi klikom u prvu ćeliju tog retka i odabirom Insert/Lookup Field na traci izbornika,
čime se pokreće čarobnjak Lookup Wizard za odabir podatka iz tablice koja treba biti
relacijski povezana s tablicom FILM.
•
U prvom koraku čarobnjaka (slika dolje, lijevo) ostaviti uključenom ponuđenu opciju i
kliknuti na dugme Next:
140
MS ACCESS XP
•
U vod u baze podataka
a u drugom koraku (slika gore, desno)odabrati tablicu iz koje će se "vući" podaci – u
ovom slučaju tablica ŽANR, nakon čega se pritiskom na dugme Next prelazi na treći
korak čarobnjaka.
•
U trećem koraku (slika dolje, lijevo) korisnik odabire koja polja iz tablice želi imati
dostupnima – ovdje će se klikom na dugme >> prebaciti oba polja (slika dolje, desno):
•
Klikom na dugme Next prelazi se na četvrti korak u kojem korisnik odabire što želi
vidjeti na padajućem izborniku pri punjenju odgovarajućeg polja tablice. Ovdje ostaviti
ponuđeno (slika dolje, lijevo), pa pritiskom na Next prijeći na peti, završni korak
čarobnjaka (slika dolje, desno) u kojem korisnik upisuje naziv polja – u ovom slučaju
Žanr, nakon čega je potrebno kliknuti na dugme Finish:
141
MS ACCESS XP
•
U vod u baze podataka
nakon čega će se pojaviti dijaloški okvir koji zahtijeva pohranu tablice (pritiskom na
dugme Yes) prije nego program kreira odgovarajuće relacijske odnose:
•
Opisani se postupak ponavlja za polja Režiser, Gl_glumac, Gl_glumica, Izdavač,
Medij i Klasa, dok se polja Trajanje_min, Godina_izdanja i Ocjena definiraju na ranije
prikazani način.
•
Konačno, ukoliko je zadatak korektno obavljen, odabirom Tools/Relationships na traci
izbornika dobit će se prozor Relationships sljedećeg izgleda:
•
Tablicu FILM potrebno je, u daljnjem radu, popuniti podacima, što se za polja koja
nisu povezana vrši na ranije opisani način, dok se tzv. Lookup polja podacima pune
odabirom s padajućih izbronika. Tako se, pri umetanju podataka u pojedinu ćeliju
polja Žanr, klikom na tu ćeliju aktivira padajući izbornik sa svim žanrovima zadanim u
tablici ŽANR, pa se s tog izbornika odabire odgovarajući:
142
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
•
što je, u slučaju filma Matrix, SF:
•
Na ovaj se način popunjavaju ćelije svih Lookup polja Žanr, Režiser, Gl_glumac,
Gl_glumica, Izdavač, Medij i Klasa.
•
Iako će se, u konačnici, u ovim poljima prikazati isti podaci koji se već nalaze u
odgovarajućim tablicama baze Filmoteka, čiji je dio prikazan na sljedećoj slici,
tu ipak nije riječ o nepotrebnom dupliciranju podataka jer je ovakav prikaz stvar
koriničkog sučelja i korisnikova odabira, dok računalo, u stvarnosti, u tablici FILM
pamti samo brojeve na isti onaj način na koji je to dano prilikom prvotnog kreiranja
ove tablice.
Sortiranje i filtriranje podataka
Sortiranje podataka u nekoj tablici je postupak kojim se podaci željenog polja te
tablice redaju u rastući ili padajući niz. Zajedno s podacima tog polja premiještaju se i
podaci svih ostalih polja jer pri sortiranju podaci koji čine jedan slog moraju ostati
nepromijenjeni, tj. oni "putuju" zajedno s podatkom tog sloga u ćeliji koja se nalazi u
polju koje se sortira.
Sortiranje se vrši lijevim klikom miša u neku od ćelija polja koje se želi sortirati, te:
•
odabirom Records/Sort/Sort Descending ili klikom miša na alat
trake s
alatima Table Datasheet, za silazni sort,
•
odabirom Records/Sort/Sort Ascending klikom miša na alat
trake s alatima
Table Datasheet, za uzlazni sort.
Kada se izvrši sortiranje tablice, i klikne na dugme
će se dijaloški okvir:
143
za zatvaranje tablice, pojavit
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
Ukoliko se želi pohraniti sortirana tablica, ovdje treba kliknuti na dugme Yes.
Želi li se tablici vratiti prvotni izgled, tj. ako se želi poništiti sortiranje, treba odabrati
Record/Remove Filter/Sort na traci izbornika.
Postupak kojim se korištenjem određenih uvjeta, iz slogova neke tablice odabiru
samo oni koji zadovoljavaju postavljene uvjete naziva se filtriranje podataka,
podataka a
pokreće se odabirom Records/Filter na traci izbornika, te jednog od 4 načina
filtriranja koji se pojave na dobivenom postranačnom izborniku:
filtriranje u tablici po zadanom uvjetu
filtriranje prema odabranoj vrijednosti
filtriranje koje daje rezultat suprotan od Filter By Selection
napredno filtriranje/sortiranje
Ako se odabere Filter By Form, pojavljuje se prozor Ime_tablice:Filter By Form,
Form sličan
onom za unos podataka u tablicu. Klikom u ćeliju ispod imena polja čije podatke se
želi filtrirati, na desnom se kraju te ćelije pojavi strelica prema dolje. U ćeliju sada
treba upisati uvjet filtriranja, pri čemu se mogu koristiti operatori:
•
= (jednako)
•
>= (jednako ili veće od)
•
> (veće od)
•
<= (jednako ili manje od)
•
< (manje od)
•
<> (nije jednako)
kao i logičke funkcije and (i), te or (ili), a kada je riječ o tekstualnim vrijednostima,
mogu se koristiti džokeri:
•
* (zamjenjuje bilo koji niz znakova, pa će *fi* obuhvatiti riječi profi
fit,
sofi
fist,
fi fisko,
fi
fi
parafi
fin)
fi
•
? (zamjenjuje jedan znak u nizu, pa će gol? obuhvatiti riječi gol,
gol goli,
gol golf).
gol
U svakom slučaju, nakon zadavanja uvjeta potrebno je kliknuti na dugme
(alat za
filtriranje) trake s alatima.
Odabirom Filter By Selection program će prikazati sve slogove koji sadrže podatak
jednak onomu u ćeliji u kojoj se nalazi pokazivač unosa. Tako, ako se u tablici s
podacima o zaposlenicima i njihovoj stručnoj spremi (NKV, SSS, VŠS, VSS) klikne u
ćeliju u kojoj je podatak VŠS, prikazat će se slogovi sa svim djelatnicima koji imaju
144
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
višu stručnu spremu. Isto bi se postiglo uz pomoć opcije Filter By Form i uvjeta
=VŠS.
Opcija Filter Excluding Selection ima suprotan učinak od Filter By Selection pa bi se
u navedenom slučaju dobili slogovi sa svim radnicima osim onih koji imaju višu
stručnu spremu.
Postupak naprednog filtriranje/sortiranje neće se pojašnjavati na ovom, početnom
nivou rada s bazama podataka.
PRIMJER 3:
Otvoriti plošnu bazu podataka Zaposlenici koja se nalazi u mapi C:\Vježbe\
Informatika_II\MS_Access, pa:
a. sortirati zaposlenike po godinama radnog staža (od većeg prema manjem),
b. sortirati zaposlenike po abecedi ( početno slovo prezimena – od A do Ž),
c. filtrirati podatke tako da se prikažu svi zaposlenici koji u imenu sadržavaju
"an",
d. filtrirati podatke da se dobiju svi zaposlenici ženskog spola,
e. filtrirati podatke da se dobiju svi zaposlenici koji nemaju visoku stručnu
spremu.
f. filtrirati podatke da se dobiju svi zaposlenici koji imaju manje od 10 i svi koji
imaju više od 25 godina radnog staža.
Rješenje:
1. Pokrenuti MS Access i otvoriti bazu Zaposlenici sa zadane lokacije,
2. u dijaloškom okviru Zaposlenici:Database kliknuti na dugmeTables okvira Objects
(ako već nije uključeno) a zatim dvostrukim klikom na ime tablice DJELATNICI otvoriti
tablicu, pa:
a. za rješenje zadatka a. potrebno je postaviti pokazivač unosa bilo gdje u polju
Godine radnog staža,
staža i zatim pritisnuti dugme
na traci s alatima,
b. za rješenje zadatka b. potrebno je postaviti pokazivač unosa bilo gdje u polju
Prezime,
Prezime i zatim pritisnuti dugme
na traci s alatima,
c. za rješenje zadatka c. odabrati Records/Filter/Filter By Form na traci
izbornika, postaviti pokazivač unosa u ćeliju polja Ime, a zatim u nju upisati
*an* i pritisnu–ti dugme
na traci s alatima – dobije se rezultat prikazan na
sljedećoj slici:
145
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
jer svi navedeni djelatnici imaju par slova an u svojim imenima (ponovnim
pritiskom na dugme
filtriranje se poništava),
d. zadatak d. će se najjednostavnije riješiti tako da se klikne u ćeliju polja Spol u
kojoj je upisano "ž", a zatim odabrati Records/Filter/Filter By Selection na traci
izbornika, nakon čega se dobije sljedeći rezultat:
e. za rješenje zadatka e. potrebno je kliknuti u ćeliju polja Stručna sprema u kojoj
je upisano "VSS", a zatim odabrati Records/Filter/Filter Excluding Selection na
traci izbornika nakon čega se dobije:
dakle, prikazani su svi djelatnici sa stručnom spremom različitom od
odabrane,
f.
za rješenje zadatka f. treba odabrati Records/Filter/Filter By Form na traci
izbornika, postaviti pokazivač unosa u ćeliju polja Godine radnog staža,
staža a
zatim u nju upisati <10 or >25 i pritisnuti dugme
se rezultat prikazan na sljedećoj slici:
146
na traci s alatima – dobije
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
Upiti (Queries)
Upiti (Queries) u bazi podataka su objekti koji, uz pomoć filtriranja i sortiranja od
strane korisnika, omogućavaju izradu novih, preglednijih tabličnih prikaza s podacima
iz jedne ili više tablica, poredanih prema željama korisnika i koji zadovoljavaju
postavljene uvjete.
Kreiranje upita podrazumijeva postojanje baze podataka s jednom ili više povezanih
tablica. Klikom na dugme Queries u okviru Objects prozora Ime_baze:Database,
Ime_baze:Database u
desnom dijelu prozora pojavit će se dvije mogućnosti kreiranja upita:
•
Create query in Design view – kreiranje tablice u pogledu dizajna
•
Create query by using wizard – kreiranje tablice uz pomoć čarobnjaka
U daljnjem će se radu detaljno opisati koraci u postupku kreiranja upita u pogledu
dizajna.
Dvostrukim klikom na Create query in Design view pojavit će se dijaloški okvir Show
Table s popisom svih tablica baze:
147
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
a u njegovoj pozadini prazan prozor Query1:Select Query u koji je potrebno "ubaciti"
sve tablice iz kojih će se crpiti podaci za željenu tablicu.
To se može izvesti ili označavanjem svake od tih tablica klikom na njeno ime, te
pritiskom na dugme Add ili dvostrukim klikom miša na ime svake od tih tablica.
U gornjem dijelu prozora pojavit će se sve tablice (ranije povezane relacijama) iz kojih
će se crpiti podaci, a u donjem dijelu prozora se, kroz ponuđena polja, definira upit:
•
Field – definira se polje iz kojega se "izvlače" podaci (* znači sva polja)
•
Table – ovdje se unosi ime tablice u kojoj se to polje nalazi
•
Sort – korisnik odabire sortira li se konačna tablica po ovom polju, ili ne; ako
se sortira treba odabrati uzlazni (ascending) ili silazni (descending) sort,
•
Show – potvrdom ( ) ili ne ( ) korisnik odlučuje hoće li se to polje uopće
prikazi–vati u konačnoj tablici,
•
Criteria – uvjet koji treba zadovoljiti podatak kako bi se prikazao (filtar).
Postupak se ponavlja za sva polja koja se želi umetnuti u predmetnu tablicu, nakon
čega je potrebno pohraniti upit, što se izvodi klikom na dugme
alatne trake te
upisivanjem imena upita u dobiveni dijaloški okvir Save As i potvrde toga imena
klikom na dugme OK:
148
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
nakon čega će se u desnom dijelu prozora Filmoteka:Database pojaviti i naziv upita
(npr. Query1).
PRIMJER 4:
Otvoriti bazu podataka Filmoteka, pa uz pomoć upita kreirati tablicu u kojoj će se
prikaz–ati svi filmovi izdavača Universal Pictures dostupni na DVD–u. U prvom polju
tablice–upita navesti naslov filma na hrvatskom, u drugom ime režisera, u trećem ime
glavnog glumca i u četvrtom ime glavne glumice. Tablicu sortirati po imenu filma, od
A do Ž.
Rješenje:
1. Pokrenuti MS Access i otvoriti bazu Filmoteka,
2. u prozoru Filmoteka:Database,
Filmoteka:Database okvir Objects, kliknuti na Queries, a zatim u desnom
dijelu prozora dvostrukim klikom na Create query in Design view pokrenuti postupak
izrade upita,
3. na dijaloškom okviru Show Table
dvostrukim
klikom
na
tablice
FILM,
REŽISER,
IZDAVAČ,
GL_GLUMAC,
GL_GLUMICA i MEDIJ prebaciti te tablice u gornji dio prozora Query1:Select
Query,
Query pa klikom na dugme Close zatvoriti prozor Show Table. Podaci iz tablica
IZDAVAČ i MEDIJ neće se prikazivati u rezultirajućoj tablici, ali su bitni za uvjete koji
se trebaju postaviti.
4. Sada je potrebno podesiti opcije u prozoru Query1:Select
Query1:Select Query,
Query kojem su u
gornjem dijelu prikazane "prebačene" tablice s ranije zadanim relacijama:
149
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
5. a potom redom prebaciti imena polja danih tablica u odgovarajuće ćelije retka
Field (što se vrši hvatanjem i premiještanjem pomoću miša, ili dvostrukim
klikom na polje u tablici): polje Naslov_hrvatski iz tablice FILM u prvu ćeliju,
polje Režiser iz tablice REŽISER u drugu, polje Glavni_glumac tablice
GL_GLUMAC u treću, polje Glavna_glumica tablice GL_GLUMICA u četvrtu,
polje Izdavač tablice IZDAVAČ u petu, te polje Medij tablice MEDIJ u šestu
ćeliju tog retka, prema sljedećoj slici:
6. U retku Sort postaviti pokazivač unosa u prvu ćeliju, kliknuti na dugme koje se pojavi
na desnom kraju te ćelije, pa odabrati Asceding (zadano sortiranje), a u retku Show
poništiti znak za prikaz podataka polja Izdavač i Medij.
7. Konačno, treba definirati kriterije prikaza podataka: kliknuti mišem u odgovarajuću
ćeliju – presjecište retka Criteria i polja Izdavač, i upisati Universal Pictures (jer treba
prikazati samo filmove te kuće), a u odgovarajuću ćeliju – presjecište retka Criteria i
polja Medij upisati DVD (od svih filmova Universal Picturesa prikazati samo one
dostupne na DVD–u
pa prozor Query1:Select Query,
Query prije pohranjivanja izgleda kao na slici:
150
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
Za pohranjivanje upita potrebno je kliknuti na dugme
trake s alatima, a za ime upita
odabrati Prvi_Upit, a potom zatvoriti prozor Query1:Select Query.
8. Zatvaranjem ovog prozora, pojavit će se prozor Filmoteka:Database, s upitom
imena Prvi_Upit u desnom dijelu:
9. Dvostrukim klikom na to ime pojavit će se tablica – rezultat rješenja ovog zadatka:
151
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
ZADACI ZA VJEŽBU:
Zadana je baza podataka DržaveSvijeta. Baza se nalazi u mapi C:\Vježbe\
Informatika_II\MS_Access, a sastoji se od triju tablica:
1. DRŽAVE:
2. GLAVNI_GRADOVI:
3. KONTINENTI (slika dolje, lijevo):
152
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
Među tablicama su postavljene relacije prikazane na slici gore, desno.
Potrebno je, uz pomoć upita, kreirati sljedeće tablice koje će sadržavati:
a) sve države u Africi, njihove glavne gradove, površine teritorija i internet domene,
uz uvjet da im glavni grad ima više od petsto tisuća stanovnika; tablicu sortirati
prema površini teritorija (od veće prema manjoj), pa pohraniti kao Upit_1a,
b) sve države u Europi, njihovu populaciju, glavne gradove i brojeve stanovnika
glavnih gradova, uz uvjet da im je površina teritorija manja od 100000 km2, a u
UN su primljene nakon 31.12.1980. godine, pa pohraniti kao Upit_1b,
c) sve države izvan Azije koje imaju više od sto milijuna stanovnika, njihove brojeve
stanovnika, kao i glavne gradove; tablicu sortirati prema broju stanovnika glavnih
gradova tih država (od manjeg prema većem), pa pohraniti kao Upit_1c.
Napomena: Svi podaci u tablicama su na engleskom jeziku, osim naziva polja (zaglavlja
tablica), pa su nazivi kontinenata (zbog upisa u polje Criteria prozora Select Query):
Query Africa,
Asia, Central America, Europa, North America te Oceania.
Rješenja:
Rješenja Na sljedećim su slikama dane potrebne postavke u prozoru Select Query,
Query
kao i dio svake tablice–rješenja:
ad. a)
153
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
ad. b)
ad. c)
154
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
Izvještaji (Reports)
Za ispis i prezentaciju podataka iz tablica baze podataka, ponekad iz temeljnih, a
najčešće iz onih koje su rezultat različitih upita, služe objekti MS Accessa koji se
nazivaju izvještaji (Reports).
(Reports)
Kreiranje izvještaja podrazumijeva postojanje baze podataka s jednom ili više
povezanih
tablica.
Klikom
na
dugme
Reports
u
okviru
Objects
prozora
Ime_baze:Database,
Ime_baze:Database u desnom dijelu prozora pojavit će se dvije mogućnosti
kreiranja upita:
•
Create report in Design view – kreiranje tablice u pogledu dizajna
•
Create report by using wizard – kreiranje tablice uz pomoć čarobnjaka
U daljnjem će se radu, na primjeru baze Filmoteka, detaljno opisati koraci u postupku
kreiranja izvještaja uz pomoć čarobnjaka za kreiranje izvještaja.
PRIMJER 5:
Otvoriti bazu podataka Filmoteka, pa uz pomoć čarobnjaka kreirati izvještaj s naslovom
"FILMOTEKA – izvještaj", na sivoj podlozi, u kojem će se prikazati podaci o filmovima
podijeljeni prema klasifikaciji gledljivosti. U stupcima izvještaja navesti redom: naslov
filma na hrvatskom jeziku, naslov na engleskom, ime režisera filma, te izdavača:
155
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
Rješenje:
1. Pokrenuti MS Access i otvoriti bazu Filmoteka,
2. u prozoru Filmoteka:Database,
Filmoteka:Database okvir Objects, kliknuti na Reports, a zatim u desnom
dijelu prozora dvostrukim klikom na Create report by using wizard pokrenuti čarobnjak
za izradu izvještaja. Pojavit će se prvi od šest prozora čarobnjaka za izradu izvještaja
Report Wizard kojemu se u okviru Tables/Queries odabire ime tablice odnosno upita iz
kojih se želi povući podatke za izvještaj, a istodobno se u lijevom okviru Available
Fields (dostupna polja) pojavljuju imena svih polja te tablice odnosno upita:
156
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
U okviru Selected Fields (odabrana polja) prikazuju se imena polja koja su odabrana,
odnosno prebačena iz prozora Available Fields, za prikaz u izvještaju. Prebacivanje
polja vrši se uz pomoć strelica između ovih polja:
prebacivanje označenog polja u okvir s odabranim poljima
prebacivanje svih polja tablice u okvir s odabranim poljima
"izbacivanje" polja iz okvira s odabranim poljima (vraćanje u okvir Avaliable
Fields)
"izbacivanje" svih polja iz okvira Selected Fields
3. Za rješenje zadatka potrebno je, na gore opisani način, u okvir odabranih polja
prebaciti polja Naslov_hrvatski i Naslov_engleski iz tablice FILM (u okviru
Tables/Queries odabere se tablica FILM, pa u okviru Available Fields polje
Naslov_hrvatski i zatim klikne na dugme
, te to isto ponovi s poljem
Naslov_Engleski), polje Režiser iz tablice REŽISER, polje Izdavač iz tablice
IZDAVAČ, te polje Klasifikacija iz tablice KLASA.
4. Klikom na dugme Next prelazi se u drugi prozor čarobnjaka u kojem korisnik odabire
polje prema kojem polja po kojem želi grupirati podatke u izvještaju – ovdje je
potrebno kliknuti na by KLASA, jer je zadano da podaci o filmovima budu grupirani
prema klasifikaciji o gledljivosti:
157
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
5. zatim treba kliknuti na dugme Next nakon čega se prelazi u treći prozor čarobnjaka u
kojem korisnik može odabrati neko od preostalih polja, ako je potrebno, za sljedeći
nivo grupiranja:
6. Budući u ovom zadatku nema potrebe za nižim nivoom grupiranja, klikom na dugme
Next treba prijeći u sljedeći (četvrti) prozor:
koji služi za odabir polja prema kojem će program sortirati podatke u izvještaju, a
sortiranje se može izvesti po najviše četiri polja – u ovom primjeru odabrati polje
Naslov_hrvatski i uzlazni sort, pa kliknuti na dugme Next.
158
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
7. Pojavit će se peti prozor čarobnjaka, u kojem se, u okviru Layout
odabire način
slaganja podataka u izvještaju, a u okviru Orientation hoće li se ti podaci prikazivati
portretno ili pejsažno, a za rješenje ovog zadatka treba aktivirati postavke kao na slici:
8. Klikom na dugme Next prelazi se na šesti prozor čarobnjaka gdje korisnik, u desnom
dijelu prozora bira neki od ponuđenih stilova za oblikovanje izvještaja (u ovom slučaju
odabrati Soft Gray), a u lijevom se dijelu prikazuje izgled odabranog stila:
159
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
9. Pritiskom na dugme Next šestog prozora, pojavljuje se završni, sedmi prozor
čarobnjaka za izradu izvještaja u kojemu se definira naslov kreiranog izvještaja. U
ovom slučaju potrebno je u okvir What title do you want for your report? upisati:
FILMOTEKA – izvještaj.
izvještaj
10. Konačno, klikom na dugme Finish slijedi prikaz izvještaja koji bi, ako su svi koraci
ispravno izvedeni, trebao imati izgled koji odgovara zadanom u ovom primjeru.
11. Zatvaranjem prozora s izvještajem ponovo će u prvom planu ostati glavni prozor za
rad s bazama podataka Filmoteka:Database:
Filmoteka:Database
koji sada sadržava i upravo kreirani izvještaj, koji se u svakom trenutku može
aktivirati dvostrukim klikom miša na ime samog izvještaja: FILMOTEKA – izvještaj.
izvještaj
160
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
ZADACI ZA VJEŽBU:
Za bazu podataka DržaveSvijeta, koja se nalazi u mapi C:\Vježbe\Informatika_II\
MS_Access, potrebno je kreirati sljedeće izvještaje:
Države po kontinentalnom položaju"
a) izvještaj s naslovom "Države
položaju u kojem će biti
popis svih država razvrstanih po kontinentalnom položaju, s njihovim glavnim
gradovima i ukupnom populacijom,
b) izvještaj "Zemlje
Zemlje Afrike"
Afrike koji će sadržavati popis svih država u Africi, njihove
glavne gradove, površine teritorija i pozivne brojeve, uz uvjet da im glavni grad
ima više od petsto tisuća stanovnika; sortirane silazno prema površini teritorija
(temelj: Upit_1a, str. 33 i 34),
c) izvještaj "Velike
Velike države izvan Azije"
Azije koji će sadržavati popis svih država izvan
Azije koje imaju više od sto milijuna stanovnika, svrstane po kontinentalnom
položaju, njihove glavne gradove, ukupnu populaciju, kao i datum prijema u
UN; sortirano uzlazno prema nazivu tih država (temelj: Upit_1c, str. 33 i 34).
Rješenja:
Rješenja Na sljedećim su slikama dani ključni prozori čarobnjaka za izradu svakog
pojedinog izvještaja, kao i dio svakog od traženih izvještaja:
a)
161
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
b)
162
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
163
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
c)
164
MS ACCESS XP
U vod u baze podataka
165

Kako se registrirati? - Oglasnik javne nabave

Upute (PDF) - Planet Internet doo

Otvaranje poslovne godine

preuzimanje - ProgramPlus

DOMAĆE: - Apokalipso

Upotreba web stranice

preuzimanje - ProgramPlus

Kliknite za preuzimanje