Metode istraživanja u sociologiji, Metode i tehnike istraživanja

MODEL ISTRAŽIVANJA U SOCIOLOGIJI
METODE I TEHNIKE ISTRAŽIVANJA
NASTANAK SOCIOLOGIJE
OSNIVAČI SOCIOLOGIJE
NOVE SOCIOLOGIJSKE PERSPEKTIVE
MODEL ISTRAŽIVANJE U SOCIOLOGIJI
- PREDMET ili PROBLEM ISTRAŽIVANJA
- PRIKUPLJANJE I PROUČAVANJE LITERATURE
- NACRT ISTRAŽIVANJA:
o Cilj, plan, oblik, cijena, sudionici, uzrok, upitnik – sve veličine koje moraju
biti definirane prije istraživanja
- PRIKUPLJANJE PODATAKA
- OBRADA I ANALIZA PODATAKA
- REZULTATI ISTRAŽIVANJA
METODE I TEHNIKE ISTRAŽIVANJA
- U sociologiji se koriste 4 glavne metode a to su:
o ANKETA – je istraživačka metoda koja nam daje presjek društva ili neke
skupine i to tako što ispitanici odgovaraju na pitanja o temama koje im postave
istraživači. Najviše se koristi u SAD-u i izvorna je sociologijska metoda.
Odlikuju je:
 Brzina
 Brzina prikupljanja podataka
 Brzina obrade podataka
 Rezultati
 Pouzdanost
- Struktura ankete se sastoji od
1.ODABIRA UZORKA. Uzrok je dio populacije koji sadrži bitne karakteristike te
populacije. Manji je dio ispitanika izdvojenih iz populacije koji treba vjerno održavati
karakteristike cjelokupne populacije. Razlikujemo:
- JEDNOSTAVNI ILI SLUČAJNI UZORAK – je najjednostavniji oblik
uzorka. Nema kriterija za izbor ispitanika.
- STRATIFICIRANI UZORAK – je nešto složeniji od slučajnog uzroka. Kod
ovakvog uzorka najprije populaciju dijelimo u segmente prema poznatim značajkama.
A zatim iz svakog segmenta uzimamo nasumično po jednog pojedinca iz svakog
segmenta. To osigurava reprezentativnost uzorka jer su sve bitne karakteristike
očuvane. Npr. prema dobi, spolu, stanovanju, zanimanju, religiji, rasi.
2. POSTAVLJANJE PITANJA ISPITANICIMA TJ. UPITNIK – je niz pisanih
pitanja koja ispitanici pismeno odgovaraju. Tako sudionici upitnika mogu imati
otvorena pitanja na koja daju slobodne odgovore ili pak, mogu imati zatvoreni tip
pitanja gdje su ponuđeni odgovori te se ispitanici trebaju opredijeliti za odgovor.
Vrste anketa: mogu biti telefonska, poštanska ili panel – što znači da se ona periodički
ponavlja na istom uzroku. Ili anketiranje s upitnikom.
o METODA PROMATRANJE – je kao metoda sve prisutnije u sociologiji dok
je najviše zastupljena u psihologiji i psihijatriji. Uvjeti promatranja su: cilj
promatranja, plan promatranja, bilježenje podataka. Razlikujemo dvije vrste
promatranja:
 PROMATRANJE BEZ SUDJELOVANJA PROMATRAČA – se
odnosi na praćenje ispitivane skupine u kojem promatrač ne sudjeluje u
aktivnostima skupine kako ne bi utjecao na njihovo ponašanje.
Poteškoća ovakvog promatranja je to što sama nazočnost promatrača
može utjecati na ponašanje promatranih.
 PROMATRANJE SA SUDJELOVANJEM PROMATRAČA – je
promatranje u kojem se istraživač priključuje aktivnostima ljudi koje
promatra. Takvo je promatranje često u antropologiji gdje istraživač
duže vrijeme boravi sa skupinom koju promatra. Ujedno je smanjena
objektivnost a i veliki je broj podataka.
o ANALIZA SADRŽAJA – razlikujemo tri najvažnije vrste ove metode:
 ANALIZA SADRŽAJA – je metoda koja se koristi za istraživanje
tekstova, ali i drugog simboličkog materijala. Sustavnim i objektivnim
proučavanjem praktički svih oblika ljudske komunikacije – knjiga,
novina, filmova, TV-programa, govora, pisama, pjesama – može se
mnogo doznati o značajkama i sudionicima komunikacije.
Usredotočuje se na karakteristike samog sadržaja i koristi se s drugim
metodama.
o INTERVJU – je niz pitanja koje istraživači osobno postavljaju ispitanicima.
Provoditi se mogu mali broj pitanja na mali uzroka tj. na vrlo malo ljudi. na
iskrenost ispitanika se može utjecati osobine ličnosti, izgled i ponašanje
anketara.
o EKSPERIMENT – je istraživačka metoda koja ispituje uzročno-posljedične
odnose u kontroliranim uvjetima. Eksperiment ograničavaju prava i zakoni
država. Razlikujemo dva dijela eksperimenta tj. ispitanici se dijele u dvije
skupine prema svojim karakteristikama:
 EKSPRERIMENTALNA GRUPA – je grupa koja se izlaže utjecaju
nezavisne varijable. Dakle, na nju se vrši intervencija radi izazivanja
promjena.
 KONTROLNA GRUPA je grupa koja se ne izlaže utjecaju nezavisne
varijable. Već ona služi za usporedbu o promjenama u
eksperimentalnoj skupini.
NASTANAK SOCIOLGIJE
– Sociologija je kao posebna disciplina nastala početkom 19. stoljeća. Prije toga se je o
društvu razmišljalo u okviru filozofije. Dok se antička filozofija nije razlikovala pojmove
društva i države. Tek u 17. i 18. stoljeću nastaju teorije društvenog ugovora koje smatraju da
društvo nastaju sporazumom izoliranih pojedinaca. Francuski filozof MONTESQUE i škotski
filozof ADAM FERGUSON su prethodnici pravog sociološkog razmišljanja o društvu.
-
RAZLOZI ZBOG KOJIH NASTAJE SOCIOLOGIJA SU:
o RUŠENJE FEUDALIZMA
o USPOSTAVA GRAĐANSKOG DRUŠTVA
o RAZVOJ KAPITALIZMA
o PRAVA I SLOBODA LJUDI
o DEMOKRACIJA
o POTREBE ZA ISTRAŽIVANJEM DRUŠTVA
OSNIVAČI SOCIOLOGIJE
- AUGUSTE COMATE – je francuski teoretičar koji je zbog toga što je bio zabrinut
posljedicama Francuske revolucije koje su se odvojila na području Francuske, razvio
SOCIJALNU FIZIKU. Tako što je prvi uveo ime sociologije. Ta se nova disciplina
trebala baviti osnovama društva:
o SOCIJALNOM STATIKOM – što znači da je društvo stabilno ako je u nekom
redu. Odnosno postojeći je društveni poredak i strukture. Temelji se na
ZAKONU KOEGZISTENCIJE ILI SUŽIVOTU. Također, samo društvo treba
biti tolerantno i uvažavati različitosti društva.
o SOCIJALNOM DINAMIKOM –što znači da se trebala baviti društvenim
promjena i razvojem. Temelji se na ZAKONU SUKCESIJA – odnosno na
tome da društvo se mora postupno razvijati te da ne bi trebalo doći do nagle
evolucije zbog toga što obični ljudi nisu spremni na nagle promjene
- Prema Conate-u osnovna ćelija društva nije pojedinac nego obitelj. Najpoznatiji dio
njegova učenja je ZAKON O TRI STADIJA RAZVOJA DRUŠTVA – u kojem
povijest pregledava kroz tri faze razvoja koje utječu na razvoj društvenih struktura:
o TEOLOŠKI STADIJ - je stadij koji traje do 1300. godine i njime dominira
religija tj. vjera da su natprirodne sile osnova svega. Društvom vladaju ratnici,
a vode ga proroci.
o METAFIZIČKI STADIJ – traje od 1300.-.1800. godine gdje se vjeruje da
apstraktne sile mogu objasniti sve, a u društvu dominiraju svećenici i pravnici.
Tada započinje humanizam i renesansa, razvoj industrije, prosvjetiteljstvo kao
i prva ind. Revolucija.
o POZITIVNI STADIJ – je stadij nakon 1800. godine u kojem se napušta
potraga za krajnjim uzrokom stvari i nastupa vjera u znanost, društvom
dominiraju industrijalci i znanstvenici.
- Uveo je pravac POZITIVIZAM koji se znači da sociologija mora polaziti od
objektivnih činjenica u proučavanju društvenih fenomena.
-
-
HERBERT SPENCER – je engleski teoretičar kojega su nazvali i Aristotelom 19.
stoljeća. Smatra se jednim od najobrazovanijih ljudi u Engleskoj, urednik je časopisa
''The Economist'' koji još i danas izlazi. On kao središnju temu uzima evolucionarne
promjene u društvenoj strukturi i društvenim institucijama. Osnovao je pravac
ORGANICIZAM  '' Društvo je organizam, doduše svoje vrste ali je ipak organizam.
Ono je superorganizam''. Iznio je i osnove svijeta koje su prema njemu:
o FIZIKALNI SVIJET – je sav materijalni svijet kojemu je zakon o očuvanju
energije glavni zakon.
o BIOLOŠKI SVIJET - je sav živi svijet koji se temelji na zakonu evolucije
o DRUŠTVO – ključni zakon je borba za opstanak
Razlikuje i tri tipa društva:
o JEDNOSTAVNO ili JEDNOSLOŽNO DRUŠTVO – je društvo koje je
primitivno. Još se naziva i HORDA jer se bori za hranu, vodu i žene.
o SLOŽENO ili MILITARISTIČKO DRUŠTVO – je društvo koje je temeljeno
na prinudi, centraliziranoj državi, potčinjavanju pojedinca državi i zatvorenosti
i neprijateljstvu prema drugim društvima
o VIŠESLOŽNO ili INDUSTRIJSKO DRUŠTVO- je društvo temeljno na
suradnji, decentralizaciji vlasti, državi koja postoji radi dobrobiti slobodnih
pojedinaca te tržištu i otvorenosti prema drugim društvima.
-
EMILE DURKHEIM – je francuski sociolog i osnivač pravca PRAVAC
KOLEKTIVNO – PSHILOŠKI koji se sastoji od:
o KOLEKTIVNE SVIJESTI – je skup mišljenja/shvaćanjea/predodžbi/
vrijednosnih sadržaja koji nastaju u društvu. Ta svijest ima prisilan karakter a
može biti:
 VANJSKA – je svijest koju na nas vrši netko iz vana. Dakle, neki drugi
nas tjeraju.
 UNUTARNJA- je svijest kada mi sami sebe discipliniramo te je vrsta
autocenzure.
o PODJELE RADA – je temelj gospodarstva svakog društva i snažno utječe na
društvene odnose.
o SOLIDARNOST- je naziv za moralne vrijednosti i osjećaje koji osiguravaju
integraciju društva. Razlikujemo dva tipa solidarnosti:
 MEHANIČKA – ja karakteristična za društva s slabije razvijenom
podjelom rada. Dakle, u takvim društvima svi rade sve poslove. JA=MI
 ORGANSKA – je solidarnosti koja počiva na razvijenoj podjeli rada.
Svaki pojedinac obavlja specifične poslove. Ljudi moraju surađivati.
o ANOMIJA – je stanje u društvu kada podjela rada ne dovodi do solidarnosti.
Tako brze društvene promjene mogu dovesti do anomije. To je doba ratova i
kriza.
o SAMOUBOJSTVO – kod njega su izuzetno bitni motivi koji mogu biti:
 EGOISTIČKI MOTIVI
 ALTRUISTIČKI MOTIVI – je ljubav prema drugima, ljudi se žrtvuju
za druge
 ANOMIČKI MOTIVI – u doba krize, ratova, ljudi se ubijaju zbog
situacija u kojima su se našli.
 FATALISTIČKI MOTIVI - religijski, politički, ideološki motivi
-
MAX WEBER – je njemački teoretičar koji je osnivač MODERNE SOCIOLOGIJE.
Za njega je sociologija razumijevajuća znanost a ostale znanosti su objašnjavajuće.
Smatra da bi društvo trebalo biti racionalno, ali zaključuje da se ljudi ponašaju
iracionalno. Uvodi METODU IDEALNIH TIPOVA – je misaona konstrukcija kojom
se umjetno otvoren model društva uspoređuje s društvenom stvarnosti.
Uvodi tipove društvenih djelovanja:
o CILJNO-RACIONALNO – koje nam kaže da su sredstva za postizanje cilja
važniji od samog cilja. Vidljiv je humani pristup ciljevima.
o VRIJEDNOSNO-RACIONALNO –koji nam kaže da cilj opravdava sredstvo,
važno da si došao do cilja.
o TRADICIONALNO – nakon kaže da je bitna tradicija, navike i običaji koje se
zatim prenose na potomke.
o AFEKTIVNO – kroz neki nagon, emocije i strasti.
-
-
KARL MARX – je najveći teoretičar u Njemačkoj iako sebe nije smatrao sociolog,
njegove su ideje snažno utjecale na razvoj sociologije. Osnovu njegove teorije čini
materijalističko shvaćanje povijesti. Napisao je tako djelo Kapital kao i ''Komunistički
manifest'' u kojem iznosi svoj cilj a to je KOMUNISTIČKO DRUŠTVO. KLASNA
BORBA po njemu su KAPITALISTI i RADNICI što dovodi do revolucije koja je
oružani preokret kojim se mijenja stanje  DIKTATURA PROLETARIJATA ili
radništva. Po njemu je to SOCIJALIZMA. Krajnji cilj mu je KOMUNIZAM što je po
njemu buduće društvo jednakosti.
NOVE SOCIOLOGIJSKE PERSPEKTIVE
- Teorijske perspektive predstavljaju različite načine razumijevanja.
- FUNKCIONALIZAM – je perspektiva koja je nastala u SAD-u nakon 2. svjetskog
rata. Njezini osnivači su PARSONS i METON. Ona nastaje kao reakcija širenja
socijalizma po svijet. Bit funkcionalizma kao makrosociologijske teorije, je čuvanje
postojećeg društvenog okvira koji se ne bi trebao mijenjati. Funkcionalisti smatraju da
je društvo jedan funkciolistički sustav koji se sastoji od različitih djelatnosti koje se
mogu mijenjati ali sustav ne. Funkcionalni okvir ili društveni okvir je kapitalizam.
o Vrste funkcija
 LATENTNE – tajne, prikrivene funkcije – one se odnose na
nemjeravane i nepredviđene posljedice djelovanja.
 MANIFESTNE – javne funkcije – očitih i namjeravanih ciljeva
djelovanja
- INTERAKCIONIZAM – ja mikrosociologija čiji je osnivač Herbert Mead. To je
međudjelovanje pojedinaca i skupina koje dovode do promjena tih skupina.
o SIMBOLIČKI INTERKCIONIZAM – osnovao ga je Herbert Mead, a on
polazi od simbola.
- KONFLIKTNA TEORIJA – je makrosociologija koja ima dvije teorije
o STARA TEORIJA – je teorija koja polazi od nasilja i mržnje. Lenjin i Marx
o NOVA TEORIJA – je teorija čiji je osnivač Ralph Dahrendolf, a govori o
nenasilnom konfliktu gdje se problem rješava: sučeljavanjem argumenata –
rasprave polemike, ugovori, kompeticija – natjecanje.

Download Report