Ravnopravnost spolova u ruralnom razvoju – osnaživanje žena u ruralnom društvu RODNO OSJETLJIVI PROGRAM RURALNOG RAZVOJA Ovaj projekt financira Europska unija Ravnopravnost spolova u ruralnom razvoju – osnaživanje žena u ruralnom društvu RODNO OSJETLJIVI PROGRAM RURALNOG RAZVOJA Ovaj projekt financira Europska unija Izdavač: Organizacija za građanske inicijative Ured Osijek K.P. Svačića 36, 31 000 Osijek Tel: 031 / 582 – 290, fax: 031 / 582 591 e-mail: [email protected] Ured Drniš Kralja Zvonimira 10, 22 320 Drniš Tel: 022 / 888 – 606, fax: 022 / 888 – 607 e-mail: [email protected] www.ogi.hr Za izdavača: Branislav Vorkapić Aleksandra Janjić, dipl. iur. Dizajn i tisak: Grafika d.o.o., Osijek, 2013. Naklada: 1500 komada Ovaj priručnik tiskan je uz potporu Europske unije. Europsku uniju čini 28 zemalja članica koje su odlučile postupno povezivati svoja znanja, resurse i sudbine. Zajednički su, tijekom razdoblja proširenja u trajanju od 50 godina, izgradile zonu stabilnosti, demokracije i održivog razvoja, zadržavajući pritom kulturalnu raznolikost, toleranciju i osobne slobode. Europska unija posvećena je dijeljenju svojih postignuća i svojih vrijednosti sa zemljama i narodima izvan svojih granica. Europska komisija izvršno je tijelo Europske unije. Za sadržaj priručnika odgovorna je Organizacija za građanske inicijative i ni u kojem slučaju se ne može uzeti u obzir kao stav Europske unije. 2 SADRŽAJ I. UVOD 4 II. POKAZATELJI RODNE RAVNOPRAVNOSTI - ključna saznanja 8 II.1. Tržište rada 9 II.2. Obrazovanje 10 II.3. Imovina i financije 11 II.4. Obiteljsko gospodarstvo - struktura i proizvodnja 12 II.5. Žene i poduzetništvo 13 II.6. Žene i politika 15 II.7. Socijalni kapital, društveni život i slobodno vrijeme 18 II.8. Su-odgovornost u dužnostima kod kuće 18 II.9. Obiteljsko nasilje 20 II.10. Zdravlje 22 III. Uloga institucionalnih tijela (Ministarstva, lokalna uprava, institucije) 24 IV. Mogućnosti osnaživanja i jačanja uloge žena u ruralnim područjima RH 28 V. Rodno osjetljivi program ruralnog razvoja (GARD Program) - Preporuke 30 VI. Zaključak 34 VII. Literatura 36 3 I. UVOD Rodno osjetljivi program ruralnog razvoja (GARD Program) nastao je u sklopu projekta Ravnopravnost spolova u ruralnom razvoju – osnaživanje žena u ruralnom društvu (GARD Projekt). GARD Projekt je dvogodišnji projekt (studeni 2011-studeni 2013) koji se provodi na području 4 države - Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Španjolske. Projekt provode: • Institut za demokraciju i posredovanje / Institute for Democracy and Mediation / – IDM- Albanija - NOSITELJ PROJEKTA • Agencija za suradnju, edukaciju i razvoj / Agency for Cooperation, Education and Development – ACED - Bosna i Hercegovina • Organizacija za građanske inicijative – OGI - Republika Hrvatska • Centar za ruralne studije i međunarodnu poljoprivredu / Centro de Estudios Rurales y de Agricultura Internacional – CERAI , Španjolska OPĆI CILJ PROJEKTA: Doprinos osnaživanju žena i omogućavanje i jačanje uloge žena u programima ruralnog razvoja i poboljšanje pristupa žena razvojnim programima u lokalnim zajednicama u ciljanim zemljama. 4 OČEKIVANI REZULTATI 1) Poboljšanje sudjelovanja i umrežavanja udruga koje se bave promocijom ravnopravnosti spolova i ruralnim razvojem u Zapadnom Balkanu 2) Formirane regionalna i nacionalne mreže za ruralni razvoj; 3) Kreirani mehanizmi s kojima će se uspostaviti rodno osjetljivi pristup u programima i aktivnostima ruralnog razvoja; 4) Izrađen Rodno osjetljivi program ruralnog razvoja; 5) Senzibiliziranost javnosti u svezi pitanja ravnopravnosti spolova i načela GARD-a Potreba za izradom ovakvog Programa nastala je iz činjenice da su žene u ruralnim područjima Republike Hrvatske zanemarene, te se o statusu i ulozi žena u ruralnom području, prvenstveno žena na selu, u Republici Hrvatskoj nije puno istraživalo usprkos brojnim temama za ozbiljnija znanstvena istraživanja. U posljednjih 15-tak godina, svega je nekoliko znanstvenih i stručnih radova. Stoga, vrlo je malo konkretnih podataka koji bi ilustrirali društveni i ekonomski položaj žena (njihovu uključenost u obrazovanje, osposobljavanje i savjetovanje, u sustav zdravstvenog i mirovinskog osiguranja) kao i položaj seoskih žena u obitelji i na gospodarstvu. Posljednjih nekoliko godina ovom se temom bavilo Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (čije je istraživanje također korištemo pri izradi ovog Programa) Nužno bi bilo uključiti žene u program ruralnog razvoja kroz nacionalne razvojne programe i aktivnosti, kao što su: stručnu pomoć ženama u svim područjima njihova života i rada kroz individualno savjetovanje, obrazovanje (stručna predavanja, tečajevi,stručna putovanja, animiranje na sudjelovanje u radionicama) i njihovo osposobljavanje za javno djelovanje; poticanje dopunskih djelatnosti na obiteljskim gospodarstvima kao mogućnost za ekonomsku neovisnost žena na poljoprivrednom gospodarstvu; poticanje žena da budu ekonomski aktivnije; kontinuirano praćenje statusa i uloge žena raznim istraživanjima; poticanje žena na organiziranje i povezivanje u nevladine organizacije uz stručnu i novčanu potporu. Na ruralnom području dominiraju tradicionalna podjela rodnih uloga i snažno izražene patrijarhalne vrijednosti, što ruralne žene kao posebnu društvenu kategoriju čini višestruko diskriminiranima i daleko od mehanizama provedbe rodno osviještene politike, a bez ozbiljne politike na nacionalnoj i lokalnoj razini, koja bi vodila k jačanju kulturnog i socijalnog kapitala ruralnih žena, mogućnosti za promjenu ostaju minimalne. Brze i brojne, kako tranzicijske, društvene i gospodarske promjene, tako i promjene koje je uzrokovao Domovinski rat u ruralnom području, posebice u seoskom prostoru, odražavaju se kroz promjene primjerice u obrazovanju, zapošljavanju i promicanju poduzetništva, korištenju poljoprivrednih kredita i sredstava iz predpristupnih fondova, političku participaciju, pravu na zdravstvenu zaštitu, pravu na pravnu zaštitu žena u ruralnim područjima. U slopu navedenog projekta provedeno je i istraživanje o mogućnostima osnaživanja žena i jačanju njihove uloge u programima ruralnog razvoja te njihovom poboljšanju pristupu razvojnim programima 5 u lokalnim zajednicama u Republici Hrvatskoj čiji je cilj bio: prioriteta (ciljeva) i mjera kojima bi se ti ciljevi trebali postići.  prikupiti podatke i temeljem njih utvrditi mogućnosti osnaživanja žena i jačanju njihove uloge u programima ruralnog razvoja te njihovom poboljšanju pristupu razvojnim programima u lokalnim zajednicama u Republici Hrvatskoj; Dobrobit ovakvog dokumenta se ogleda u činjenici da su prioritete i mjere odredili dionici koji se u okviru svojih redovitih aktivnosti bave problemima rodne ravnopravnosti u lokalnim zajednicama, pa i ruralnim. Bottom up pristup osigurava i održivost ovih mjera s obzirom da se one baziraju na specifičnostima i stvarnim potrebama pojedinih područja. Također će njegova realizacija dovesti do kvalitetnog zadovoljenja potreba krajnjih korisnika ovih mjera uz podršku cjelokupne lokalne zajednice.  ukazati na potrebite daljnje aktivnosti kojima će se utjecati na osnaživanje žena, poboljšanju njihova statusa, te njihovog uključivanja u razvojne programe kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini. Istraživanje je provela gđa Karmen Sinković, dipl. ing., te je provedeno putem anketnog upitnika čije je popunjavanje bilo anonimno u cilju dobivanja iskrenijih odgovora. Većina pitanja imala je ponuđene odgovore s mogućnošću dodavanja odgovora koji nije bio naveden. Pitanjima se željelo prikupiti što više podatka o životu žena u ruralnim područjima. Ciljna skupina kojoj je anketni upitnik bio namijenjen bile su žene koje žive u ruralnim područjima Republike Hrvatske. Slijedom odgovora iz anketnog upitnika izvršena je obrada podataka i njihovo objedinjavanje za sveukupno područje na kojem je provedena anketa. Sveukupan broj sudionica ankete bio je 862. Najniži broj godina sudionice ankete bio je 19 godina, a najviši 82 godina. Prosječna starosna dob sudionica ankete bila je 43 godine što potvrđuje da su u anketu bile uključene osobe čije životno iskustvo i odgovori na pitanja, stavovi i razmišljanja daju veliki doprinos zadanog cilja istraživanja. Na temelju dobivenih podataka prethodno spomenutog istraživanja te istraživanja koja su ranije provedena u Republici Hrvatskoj ,Program navodi niz 6 Osim spomenutog istraživanja, pri izradi brošure ,radi sveobuhvatnijeg prikaza položaja ruralnih žena, korišteni su i podaci nastali u sklopu istraživanja Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja „101 pitanje za ženu iz ruralnog područja“ te u sklopu istraživanja „Muškarci i rodna ravnopravnost u Republici Hrvatskoj“, kojeg je u Republici Hrvatskoj proveo CESI. Istraživanje je dio međunarodnog projekta kojeg koordiniraju Instituto Promundo iz Brazila i ICRW-International Center for Research on Women iz SAD-a. KLJUČNI POJMOVI 1. RAVNOPRAVNOST SPOLOVA „Ravnopravnost spolova znači da su žene i muškarci jednako prisutni u svim područjima javnog i privatnoga života, da imaju jednak status, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata.“1 1 Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08) 2. DISKRIMINACIJA NA TEMELJU SPOLA Označava svaku razliku, isključenje ili ograničenje učinjeno na osnovi spola kojemu je posljedica ili svrha ugrožavanje ili onemogućavanje priznanja, uživanja ili korištenja ljudskih prava i osnovnih sloboda u političkom, gospodarskom, društvenom, kulturnom, građanskom ili drugom području na osnovi ravnopravnosti muškaraca i žena, obrazovnom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom, građanskom i svakom drugom području života.2 3. RURALNE ŽENE Izraz „Ruralne žene“ odnosi se na sve žene koje žive u ruralnim područjima, ali obuhvaća i posebnu skupinu seoskih žena koje su dio seoskog gospodarstva kojem pridonose.3 4. RURALNI RAZVOJ U Hrvatskoj ne postoji službena definicija ruralnih područja. Obično se prihvaća da su ruralna područja „sva područja izvan urbanih područja“4 U administrativne svrhe u Republici Hrvatskoj razlika između ruralnih i urbanih područja temelji se na teritorijalnoj podjeli gdje se manje administrativne jedinice, općine, smatraju ruralnim, dok se gradovi smatraju urbanim područjima.5 2 Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08) 3 Lynette Šikić- Mićanović: Skriveni život- Prilog antropologiji ruralnih žena. Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. Zagreb, 2012. 4 Lynette Šikić- Mićanović: Skriveni život- Prilog antropologiji ruralnih žena. Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. Zagreb, 2012 5 Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2007. – 2013. Primjenom OECD kriterija od 150 stanovnika na km2 u lokalnim administrativnim jedinicama na županije, u svrhu definiranja ruralnih područja u Republici Hrvatskoj dolazi se do sljededih zaključaka: • 91,6 % ukupnog područja Republike Hrvatske klasificira se kao ruralno područje, a 8,4 % kao urbano područje, • 88,7 % naselja smješteno je u ruralnim područjima, a 11,3 % u urbanim područjima sa 35 % stanovništva u 14 gradova sa više od 30.000 stanovnika, • 47,6 % ukupnog stanovništva živi u ruralnim područjima, a 52,4 % stanovništva u urbanim područjima. OECD kriterij Hrvatsku pokazuje u visokom stupnju ruralnosti. Postoje poteškode sa određivanjem pojma ruralno. Povijesno gledajudi pojam „ruralno“ označavao je nešto što se nalazi „izvan gradskih zidina“ dok s ekonomskog aspekta možemo redi da je „ruralno“ teritorij koji se koristi za proizvodnju. Također, postoji i sociološki aspekt koji kaže da je „ruralno“ sredina koju karakterizira jaka zaostalost u odnosu na tehnološki i kulturni razvoj koji je uočljiviji u urbanoj sredini. U prošlosti su se za analiziranje ruralnog svijeta koristili različiti pokazatelji: a) demografski – sva su slabo naseljena područja ruralna, b) pokazatelj prema osnovnoj djelatnosti stanovnika tog teritorija - dakle isključivo poljoprivreda, c) pokazatelj prema prihodima – ruralni su krajevi mjesta siromaštva, d) prostorni pokazatelj – prema kojem je ruralno neograničeni prostor sa namjenom različitom od urbanog prostora. 7 II. POKAZATELJI RODNE RAVNOPRAVNOSTI KLJUČNA SAZNANJA Prema istraživanju nastalom u sklopu GARD Projekta, općenito se može utvrditi da se danas život žena u ruralnom području uvelike mijenja u odnosu na prijašnji, što znači da je žena sve manje rubna i potpuno marginalizirana populacija u društvu. Valja naglasiti da brojne gospodarske i društvene promjene, a s njima i pozitivne promjene koje se događaju kao posljedica demokracije, težnje ravnopravnom nivou, globalizacije, su različitog intenziteta što rezultira neizjednačenim statusom žene u odnosu na muškarce kako u obitelji tako i u cjelokupnom društvu. Za postizanje ravnopravnosti žena u društvu i statusa koji zaslužuju, potrebna je njihova veća ekonomska samostalnost i neovisnost, te primjerena zastupljenost u političkom životu. Patrijarhalan sustav obiteljskog odlučivanja i tradicionalna podjela na muško-ženske poslove i uloge 8 još su uvijek u velikoj mjeri prepreka, posebice u ruralnim sredinama. Posao koji žene obavljaju u ruralnim područjima još uvijek se doima “nevidljivim”, te često je podcijenjen i nedovoljno prepoznat usprkos činjenici da je žena glavni nositelji obiteljskog domaćinstva. Obitelj u kojoj žena ima sve važniju ulogu glavni je oslonac razvitka ruralnog područja. Upravo je zato potrebno razumijevanje, vrednovanje i afirmacija žene. Poticanje gospodarskih aktivnosti i ekonomskog osnaživanja žena u ruralnom području također ima za cilj jaču uključenost žena u socijalne i kulturne aktivnosti, putem potpore razvoju lokalnih udruga koje imaju ciljeve šire od isključivo ekonomskih. Na razini praktičnih aktivnosti, ovo se pokušava ostvariti aktivnim uključivanjem žena u procese planiranja lokalnog razvoja. Najčešće se to postiže osnivanjem i osnaživanjem lokalnih akcijskih grupa putem kojih se želi omogućiti ženama uključivanje u provedbu politike ruralnog razvoja Europske unije, koja će uskoro biti glavni izvor razvojnih fondova za ruralna područja Republike Hrvatske. Dakle, dva su glavna načela ruralnog razvoja: integracija jednakosti žena i muškaraca te aktivno sudjelovanje oba spola u provedbi programa. Grafikon 1: Radno sposobno stanovništvo Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, PU Osijek Prema Državnom zavodu za statistiku (Statističko izvješće br. 1502 /2013 Zaposlenost i plaće u 2012), najveći broj zaposlenih žena je u prerađivačkoj industriji (17,2%), trgovini (17,1%), obrazovanju (15,5%) te zdravstvenoj zaštita i socijalnoj skrbi (13,6%). Također, žene dominiraju i u sljedećim sektorima: - Djelatnost kućanstva kao poslodavac (85,9%) - Zdravstvena zaštita i socijalna skrb (77,2%) - Obrazovanje (73,6%) - Financijska djelatnost i djelatnost osiguranja (66,5%) Karakteristike nezaposlenih žena: - prosječna dob = 37 god. II.1. TRŽIŠTE RADA I ZAPOŠLJAVANJE Prema Popisu stanovništva iz 2011. postotak radno sposobnih žena (15-64 godina) je 65,1%, dok je postotak radno sposobnih muškaraca 70,6%. - prosječni prethodni radni staž = 4 god. - prosječno vrijeme čekanja na zaposlenje = 9 mj. - imaju višu školsku spremu nego muškarci - posjeduju više dodatnih usavršavanja (tečajevi, osposobljavanja, radionice ...) 9 Tablica 1: Zaposlenost žena prema obrazovanju Stupanj stručnog obrazovanje Visoko Više Osječko-baranjska županija Udio % u Stru- Struktura ukupno ktura % muška% raca 56,4 23,1 14,4 Republika Hrvatska Udio % u Struukupno ktura % 57,5 24,9 59,4 10,7 57,6 9,3 5,6 Srednje 44,9 51,1 50,8 46,4 47,8 Niže 43,7 3,1 3,2 53,7 3,4 VKV 11,0 0,3 1,7 14,6 0,6 KV 18,8 4,0 14,1 22,8 4,3 PKV 20,7 0,7 2,1 37,9 1,7 NKV 45,6 8,4 8,1 48,3 6,7 Izvor: Državni zavod za statistiku: Statističko izvješće br. 1502 /2013 Zaposlenost i plaće u 2012 Jedan od najvažnijih ciljeva u postizanju pune ravnopravnosti jest poboljšanje položaja žena na tržištu rada s obzirom na njihovo otežano zapošljavanje i niže plaće, kao i različite oblike diskriminacije s kojima se susreću pri zapošljavanju i profesionalnom napredovanju. ženskih sindikalnih grupa tražeći brže promjene u suzbijanju spolne diskriminacije i zaštite prava žena u tom području. Što se tiče radnog statusa, prema istraživanju provedenom u sklopu GARD Projekta, utvrđena je zastupljenost gotovo svih kategorija: domaćice (35,50%), nezaposlene (24,59%), zaposlene (23,09%), povremeno zaposlene (7,66%), umirovljenice (5,68%), te studentice (3,48%). II.2. OBRAZOVANJE Obrazovanje je jedan od važnih faktora rodne ravnopravnosti. Obrazovaniji muškarci u većoj mjeri “žive” rodnu ravnopravnost u svakodnevnim praksama. Dodatni nepovoljni pokazatelj jest i široka primjena ugovora na određeno vrijeme za ženski dio radno aktivnog stanovništva kao i sektorska segregiranost ženske radne snage. Obrazovanje se pokazalo kao važan faktor koji pridonosi rodno ravnopravnim normama i praksama. Obrazovanje je jedan od načina koji može učiniti muškarce svjesnima kategorije roda i načina na koji ona utječe na njihove živote i živote žena te predstavlja početni korak u eliminaciji rodne neravnopravnosti. Specifično, poseban oblik edukacije o rodnoj ravnopravnosti bi mogao biti važan doprinos rodno ravnopravnim stavovima i praksama, jednako kao i senzibilizacija šire javnosti putem različitih kampanja i aktivnosti. Žene čine većinu u djelatnostima kao što su tekstilna industrija, ugostiteljske i trgovačke usluge, obrazovanje, javna uprava, društvene djelatnosti, socijalne i osobne uslužne djelatnosti i dr., uz izrazitu potplaćenost u pojedinim granama djelatnosti. Na težak položaj žena na tržištu rada ukazale su povodom obilježavanja 100. godišnjice Međunarodnog dana žena i pripadnice ženskih nevladinih udruga i U Hrvatskoj se, kao i u drugim europskim zemljama, bilježi kontinuirani trend povećanja obrazovanja žena. Udio žena koje se upisuju (56,3%) i onih koje završavaju stručne (55%) i sveučilišne studije (60%) zamjetno je veći od udjela muškaraca u ukupnom broju upisanih i diplomiranih na visokim učilištima. Udio žena među osobama s magisterijem znanosti kontinuirano raste te je 2010. godine iznosio 55,6%, 10 a povećava se i udio žena s doktoratom koji je 2010. godine iznosio 51,1% (izvor: Državni zavod za statistiku, publikacija »Hrvatska u brojkama, 2010.«). Međutim, iako žene čine većinu među diplomiranima, one su u Hrvatskoj i nadalje podzastupljene na studiju računarstva (15%), inženjerstva (27%), arhitekturi i građevinarstvu (37%), a muškarci su izrazito podzastupljeni na studijima vezanim za područje obrazovanja (8,1%). Značajne spolne razlike postoje već na razini srednjih škola pa djevojke čine većinu učeničke populacije koja završi gimnaziju (62,7%) i umjetničku školu (71,7%), a u industrijskim i obrtničkim školama pretežu mladići (62,5%). Što se tiče obrazovne strukture ruralnih žena, ona je prema istraživanju provedenom u sklopu GARD Projekta sljedeća: 1. obrazovna struktura u ruralnom području, na žalost, još uvijek ukazuje na znatno manji broj visokoobrazovanih žena u odnosu na urbana područja. To potvrđuju i rezultati ovog istraživanja po kojem najveći broj žena (81,44%) je imalo završenu srednju školu, a broj visoko obrazovanih (viša škola, fakultet, magisterij, doktorat) u odnosu na niže obrazovane (bez školske spreme, nezavršena i završena osnovna škola, te nezavršena srednja škola) bio je (5,80%: 12,76%). 2. želju za daljnjim usavršavanjem znanja izrazila je većina sudionica ankete (69,61%), no na žalost veliki je broj (64,39%) onih koje nemaju mogućnosti daljnjeg usavršavanja, a razlozi koje navode sudionice ankete najčešće su loša financijska situacija, nemogućnost usklađivanja vremena potrebnog za obitelj (primjerice čuvanje djece, skrb o starijim ukućanima i invalidnim osobama) i vremena potrebnog za usavršavanje znanja, te loša povezanost mjesta stanovanja i ustanova za usavršavanje znanja. 3. većina (66,13%) ih ne govori niti jedan strani jezik. Od onih koje imaju znanje (aktivno ili pasivno) nekog od stranih jezika najviše ih ima znanje engleskog jezika (44,52%). 4. informatička pismenost još uvijek je na nezadovoljavajućoj razini, na što ukazuju podatak da je 56,64% sudionica ankete ocijenilo svoju informatičku pismenost lošom, 29,23% osrednjom, a svega 11,25% ocijenilo svoju informatičku pismenost vrlo dobrom. 5. Veliki je broj onih koje imaju završenu autoškolu (64,50%). 6. 51,51% je onih koje koriste mogućnost besplatnih edukacija primjerice kroz radionice, seminare, okrugle stolove, savjetovanja i sl. (redovito ili ponekad). II.3. IMOVINA I FINANCIJE • Vlasništvo nad obiteljskim gospodarstvom Analizom podataka iz 2008. godine o broju upisanih nositelja poljoprivrednih gospodarstava, obrta, trgovačkih društava i zadruga u Upisnik obiteljskih gospodarstava (Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju) svega je 28% žena vlasnica poljoprivrednog gospodarstava, 0,3% nositeljica obrta i tek 0,2% vlasnica trgovačkih društava i zadruga. Od sveukupnog broja upisanih hektara 11 obradivih poljoprivrednih površina 18% je u vlasništvu žena. Prema istraživanju provedenom u sklopu Projekta, jedno od specifičnih obilježja patrijarhalne obiteljske zajednice ogleda se u vlasničkoj strukturi gospodarstva, pa tako sudionica ankte na pitanje „tko je vlasnik gospodarstva u kojem žive“ samo su njih 11,72% vlasnice gospodarstava (uglavnom su to žene obrtnice, poduzetnice, udovice koje živi sama na gospodarstvu). Najčešće (51,51%) je suprug/ partner, roditelji supruga (11,37%), njezini roditelji (13,69%), dok 11,42% su to djed i baka, ili suprug i sudionica ankete, djeca, bivši suprug, najmodavac, brat, sestra, sin. II.4. OBITELJSKO GOSPODARSTVO STRUKTURA I PROIZVODNJA Prema istraživanju koje je provelo Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, većina ispitanica (ruralnih žena) živi na mješovitom gospodarstvu (40,70%), odnosno na čistom poljoprivrednom gospodarstvu (29,47%). Zemlja je u većini slučajeva korištena za poljoprivrednu proizvodnju te stočarstvo i ratarstvo. Grafikon 2: Prikaz grana poljoprivredne proizvodnje j g gospodarstva g p obiteljskog • Financije Žene u ruralnim područjima imaju ograničen pristup raznim oblicima kapitala što je rezultat rodnih očekivanja, vrijednosti, stavova i praksa, a to određuje njihovu marginaliziranu poziciju. Što se tiče financijske situacije, istraživanje u sklopu GARD Projekta je pokazalo sljedeće: 1. vrlo mali broj obitelji uspijeva štedjeti (3,60%). Većina (45,94%) ih troši toliko koliko i zarađuju, no isto tako značajan je broj obitelji koje su primorane zaduživati se (25,52%) ili troše više no što zarađuju (23,67%). 2. teška financijska situacija povezana je primjerice s izjavama sudionica ankete da većina njih ne odlazi redovito frizeru (61,02%), a ako i odlaze onda je to samo za posebne prilike (14,62%). 3. većina ih ne odlazi na godišnji odmor (63,11%). Ako i uspiju otići na godišnji odmor u prosjeku on traje 8 dana. 12 Proizvedeni proizvodi također se plasiraju na tržište, što je vidljivo iz grafikona 6. Grafikon 3: Poljoprivredni i prehrambeni proizvoda koji se plasiraju na tržište II.5. ŽENE I PODUZETNIŠTVO Ženska tvrtka predstavlja gospodarski subjekt koji je barem 51% u vlasništvu žene. U Hrvatskoj je učešće žena 30% ( 23% tvrtke, 7% obrti) što Republiku Hrvatsku stavlja na 28. mjesto od 32 europske zemlje. Karakteristike koje odlikuju žene poduzetnice odnose se na kvalitetan i suradnički odnos prema zaposlenicima, spremnost na kompromis, slušanje i timski rad, skromnost te komunikacijske sposobnosti. U percepciji poduzetničke okoline žene su bolje od muškaraca, ali njihova mogućnost realizacije prilika je znatno umanjena. 13 Razlike u pokretanju poduzetničkog pothvata kod muškaraca i žena očituju se u motivaciji, poslovnim vještinama, profesionalnom iskustvu te točkama polaska. Žene se susreću s raznim preprekama: 1. Kontekstualne prepreke - Obrazovni izbori žena smanjuju mogućnost žena da pokreću poslovne pothvate u tehnološki intenzivnim djelatnostima PROBLEMI S KOJIMA SE SUSREĆU ŽENE PODUZETNICE 1. Društveno poimanje žene kao poduzetnice (tradicionalno poimanje okoline da su muški predodređeni zarađivati za obitelj i biti poduzetnici) 2. Diskriminacija žena (ženu se nepovjerljivo gleda čim iskoči iz tradicionalnih okvira) - Stereotipi o ženama u znanosti i tehnologiji 3. Nepovjerenje investitora (kapital u rukama imaju muškarci ili o njemu odlučuju – radije će ga dati drugom muškarcu nego ženi) - Tradicionalni pogledi o ulozi žena u društvu 4. Balansiranje između posla i obitelji - Nedostatak podrške za žene s dva posla (kuća i profesija) 5. Stres - Političko-regulatorni okvir i njegova implementacija u cilju jačanja ravnopravnosti spolova 2. Ekonomske prepreke KARAKTERISTIKE ŽENA PODUZETNICA I ŽENSKOG PODUZETNIŠTVA - Žene u pravilu imaju manju plaću od kolega muškaraca - Otežan pristup financijskim resursima - Članovi su uprava društva, ali rjeđe imaju čelnu poziciju - Nedovoljno kontakata (neumreženost) otežava pristup financijskim resursima - Rjeđe su članovi Upravnih i Nadzornih odbora 3. „Meke“ prepreke - Nedostatak savjeta, mentorstva - Nedostatak pristupa mrežama poduzetnika/ ca - Nedostatak treninga i edukativnih programa fokusiranih na tehnološki intenzivne pothvate - Nedostatak uzora, posebno iz područja poduzetničkih pothvata u tehnološki intenzivnim djelatnostima i znanosti - Percepcija žena o nedostatku samopouzdanja, kapaciteta za preuzimanje rizika 14 - Što je poduzeće veće i ima veće prihode, to je manje žena na čelnim upravljačkim funkcijama - žene emotivno izdržljivije i otpornije na frustracije kakve donosi suvremeno radno okružje - žene posjeduju veću samokontrolu, nisu brzoplete i iskazuju veću stabilnost u stavovima - žene vide problem dublje i logičnije s više analitike te su u skladu s time njihove odluke sporije ali racionalnije i kvalitetnije - žene kreću u manje financijske poduhvate, manje riskiraju, ali su radna mjesta koja otvaraju žene poduzetnice trajnija i stabilnija - u tvrtkama gdje su žene vlasnice je manje otpuštanja, a djelatnici su aktivnije uključeni u operativno rješavanje problema Prema prijedlogu Europske komisije do 2020.g. u upravama tvrtki 40% bi trebale biti žene, a danas ih je u Republici Hrvatskoj 25%. ŠTO JE POTREBNO ŽENSKOM PODUZETNIŠTVU? - snažnije umrežavanje žena na svim razinama - međusobna razmjena informacija i znanja - potpora državnih, regionalnih i lokalnih vlasti i međunarodnih organizacija nego u vrijeme komunističkog režima, dok je Hrvatska bila u okviru bivše Jugoslavije (u razdoblju 1974. – 1990. udio žena u parlamentu varirao je od 18 – 20 %). Na parlamentarnim izborima 1992. godine njihovo se sudjelovanje povećalo na 5,1 %, a 1995. godine na 7,1 %. Početkom 2000. godine žene su zauzele 21,9 zastupničkih mandata, a 2003. taj je postotak pao na 17,8 (nakon odlaska nekih zastupnika na izvršne funkcije popeo se na 22 %). Grafikon 4: Zastupnici/ce Hrvatskog Sabora (prema izbornim listama) - što više projekta koji će ih okupiti, pomoći im u startanju, mjeriti njihove učinke te isticati primjere dobre prakse II.6. ŽENE I POLITIKA6 Moderna demokracija nezamisliva je ako ne uključuje ravnopravno sudjelovanje muškaraca i žena u procesima odlučivanja u javnom i političkom životu. Iako žene čine više od polovine ukupne populacije, trebala su im stoljeća da se izbore za pravo glasa. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku najveći je postotak žena u političkoj vlasti na državnoj razini. Naime, u Saboru je trenutačno 26 % žena, u županijskim skupštinama i gradskim vijećima sjedi ih 21, 9 odnosno 21, 4 %, a u općinskim vijećima svega oko 15,5%. Na prvim višestranačkim izborima 1990. godine u Sabor je izabrano svega 4,6 % žena, znatno manje 6 Izvor: www.sabor.hr Na izborima početkom prosinca 2011. izabrano je svega trideset zastupnica (19,9 posto) a trenutačno ih je u Saboru 39 ili 26 posto (podaci od 5. veljače 2013. godine). Najmlađa zastupnica ima 27 godina, a najstarija 61. Većina ih pripada dobnoj skupini između 51 i 60 godina, a nešto ih je manje u onoj između 31 i 40 godina. Što se tiče obrazovne strukture, većina ih je s visokom stručnom spremom, 5 s višom, a samo jedna sa srednjom stručnom spremom. 15 Grafikon 5: Zastupnici/ ce 7. Saziva Hrvatskog sabora lova kao i provedbu ciljanih istraživanja i širenja znanja o najvažnijim nacionalnim i europskim dokumentima u ovom području. • Žene u politici na lokalnoj razini Izvor: www.sabor.hr Od parlamentarnih stranaka najviše zastupnica ima SDP (22 od ukupno 59 zastupničkih mjesta), potom HDZ (9 od 44 ), itd. U aktualnom 7. sazivu žene su predsjednice 7 od ukupno 33 saborska radna tijela, a isto ih je toliko i na potpredsjedničkim mjestima. U 6. sazivu Sabora zastupnice su vodile 10 od ukupno 34 radna tijela, a 7 ih je obnašalo dužnost potpredsjednice. Među potpredsjednicima Sabora (5) samo je jedna žena, kao i u prošlom sazivu Sabora. Kao primjere dobre prakse u promicanju političke participacije žena potrebno je istaknuti provedbu kampanje Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske s ciljem povećanja udjela žena na kandidacijskim listama za lokalne izbore 2009., i financiranje projekata nevladinih udruga pred parlamentarne izbore 2007. i lokalne izbore 2009. godine, te održavanje velikog broja okruglih stolova, tribina i javnih rasprava u suradnji i/ili organizaciji institucionalnih mehanizama i nevladinih udruga i županijskih povjerenstava za ravnopravnost spo- 16 Politička participacija žena na lokalnom nivou u nas je još skromnija nego na nacionalnoj razini. O tome najbolje svjedoči podatak da u stotinjak općinskih vijeća nema ni jedne jedine žene. Taj je trend zabrinjavajući, pogotovo ima li se u vidu činjenica da je participacija žena u izvršnoj vlasti još manja od njihove zastupljenosti u predstavničkim tijelima. Primjerice, u aktualnoj Vladi RH sjede svega 4 ministrice (18 posto), dok je stanje na lokalnoj razini poražavajuće. Nakon posljednjih lokalnih izbora, 2009. godine, samo jednu od dvadeset županija vodi županica, gradonačelnice su na čelu 6 od ukupno 127 gradova, a tek 21 od ukupno 429 općina upravljaju načelnice. Stoga je Koordinacija županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova (osnovana u proljeće 2005. godine) u listopadu 2012. uputila javni poziv političkim strankama i drugim predlagateljima da pri sastavljanju izbornih lista za predstojeće lokalne izbore poštuju zakonsku odredbu o jednakoj zastupljenosti žena i muškaraca. • Primjenom kvota do više žena u politici Prema istraživanjima značajan postotak građana/ ki smatra da su žene u nas još uvijek diskriminirane u javnom i političkom životu, a kao najčešće razloge tomu navode predrasude prema njima i opterećenost obiteljskim obvezama. To potvrđuju i rezultati istraživanja „Žene u hrvatskoj politici 2011“ koje je Centar za ženske studije proveo na uzorku od oko 1200 građana/ki na području cijele Hrvatske. Više od 60 posto ispitanica smatra da u hrvatskoj politici žene ne sudjeluju u dovoljnom broju, a čak 85,4 posto ih podržava primjenu tzv. ženskih kvota, propisanih Zakonom o ravnopravnosti spolova, koje bi trebale povećati njihovu participaciju u stranačkim tijelima i na izbornim listama. Ženske kvote imaju dugu tradiciju u najrazvijenijim demokracijama (i u razdoblju socijalizma to je bio glavni mehanizam osiguravanja zastupljenosti žena u parlamentima). Iskustva u skandinavskim zemljama, koje imaju visoki postotak zastupnica u parlamentima, pokazala su da pravednijoj zastupljenosti žena najviše pogoduju razmjerni izborni sustavi, poput našeg, u kojima se njihov udio na izbornim listama može uspješno „kvotirati“. Međutim, samo uvođenje ženskih kvota i drugih mjera pozitivne diskriminacije (parlamentarnim strankama pripadaju veće novčane naknade za svakog zastupnika podzastupljenog spola) još uvijek nije dovoljno jamstvo da će se značajnije povećati participacija žena u odlučivanju. Stoga i dalje treba raditi na senzibilizaciji javnosti za rodnu ravnopravnost (tu je presudna uloga medija, odgojno-obrazovnih ustanova i civilnog društva) te poticati stranačke strukture, makar i novčanim kaznama, da se drukčije odnose prema ženama u politici, a ne da ih kandidiraju na začelju izbornih lista. Najveći pomaci učinjeni su u unapređivanju normativnog okvira, te su novim Zakonom o ravnopravnosti spolova prvi put u hrvatsko izborno zakonodavstvo uvedene kvote tako da je preuzeta definicija Vijeća Europe o osjetnoj neuravnoteženosti jednog spola u tijelima javnog i političkog odlučivanja i propisana obveza političkim strankama i drugim ovlaštenim predlagateljima uvrštavanja najmanje 40% podzastupljenog spola na izborne liste za sve razine izbora. 17 Vladin ured za ravnopravnost spolova, ženske organizacije unutar političkih stranaka i nevladine ženske udruge prije svakih parlamentarnih i lokalnih izbora provode kampanje koje bi trebale motivirati što veći broj žena u Hrvatskoj da se kandidiraju i uključe u politiku. Jer, bez ravnopravnog sudjelovanja žena i muškaraca u procesu obnašanja vlasti ne može se očekivati ni ravnopravnost u drugim područjima života, a samim time niti ostvarenje stvarne ravnopravnosti spolova o starijim ukućanima i invalidnim osobama, dok ih 49,19 % nema podršku u obitelji. Ministrarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja došlo je do sljedećih podataka vezanih za slobodno vrijeme: Grafikon 6: Izjava ruralnih žena ankete o načinu kako provode svoje slobodno vrijeme II.7. SOCIJALNI KAPITAL, DRUŠTVENI ŽIVOT I SLOBODNO VRIJEME Prema istraživanju provedenom u sklopu GARD projekta, sudionice ankete najčešće su članice udruga (75,76%), potom slijedi njihova uključenost u kulturno-umjetničkog društava, zadruge, sportskog ili vatrogasnog društva, župnih caritasa, zatim političkih stranaka, kao gospodarstvenice članice su Hrvatske gospodarske komore i kao obrtnice članice su Hrvatske obrtničke komore. Samo njih 52,09% smatra da je korisno da žena bude uključena u rad neke skupine odnosno organizacije. U rad lokalne zajednice uključeno je 31,90%. 48,72%. Žena misli da je dobro da žena bude uključena u rad lokalne zajednice. Članicom LAG-a od ukupno anketiranih žena samo je njih 22,59%. Kao prepreku za uključivanje u rad neke skupine i/ili organizacije 17,87% smatra nedovoljno slobodnog vremena, 32,95% nemogućnost dolaska iz razloga što nemaju kome ostaviti djecu na čuvanje, skrbi 18 II.8. SU-ODGOVORNOST U DUŽNOSTIMA KOD KUĆE Istraživanje „Muškarci i rodna ravnopravnost u RH“ dolazi do sljedećih zaključaka: Kućanski poslovi i briga o djeci –neravnopravna podjela posla Podjela kućanskih poslova je područje u kojem prevladava rodno stereotipna podjela posla. Teret kućanskih poslova ipak pada na ženu, jer su ženama ostavljeni poslovi koji se moraju obavljati gotovo svakodnevno, kao npr. priprema hrane (60%), čišćenje (71%), pranje (80%), dok su muškarcima ostavljeni povremeni poslovi poput popravaka u kući (84%) i plaćanja računa (41%). Većina muškaraca je zadovoljna ovom podjelom kućanskih poslova te procjenjuju da su i njihove partnerice zadovoljne. Žene imaju drugačije viđenje kućanskih poslova od muškaraca. Jedini posao koji žene procjenjuju da većinom obavljaju muškarci su popravci u kući (u 72% slučajeva). Mlađi muškarci (do 35-te godine), obrazovaniji, i nezaposleni više sudjeluju u obavljanju kućanskih poslova. Muškarci su povremeno uključeni u živote vlastite male djece. Jedina aktivnost koju muškarci čine svakodnevno je igra s djetetom, dok sve ostalo rade povremeno, tj. povremeno pripremaju hranu, mijenjaju pelene i kupaju djecu. Kada je riječ o djeci školskog uzrasta, situacija je slična, što znači da muškarci većinu aktivnosti vezanih uz brigu o djeci čine ponekad. Oko 1/5 muškaraca (i manje od toga) izjavljuje da se djecom bave svaki dan, što znači da se svakodnevno igraju s djecom (26%), pomažu sa zadaćama (14%) ili pripremaju hranu djeci (12%). Obrazovaniji muškarci i oni većih prihoda skloniji su više sudjelovati u brizi o djeci. 72% žena procjenjuje da one više vremena utroše na brigu oko obitelji i kućanstva. Istraživanje provedeno u sklopu GARD Projekta dašlo je do zaključka da uvjeti života u ruralnim područjima još uvijek uveliko utječu na glavna obilježja i specifičnosti obitelji i odnosa u obitelji. Uglavnom su to obitelji tradicionalne strukture s većim brojem djece i srodnicima (bake, djedovi i drugi članovi šire obitelji), te naglašenom (u većoj ili nešto manjoj mjeri ovisno o području) dozom patrijarhalnosti. Patrijarhalna obiteljska zajednica prisutna je, kako u većem dijelu svijeta, tako i kod nas, posebice u ruralnim područjima s naglaskom na seosko područje. Naime, usprkos velikim pomacima u demokratizaciji obitelji, patrijarhalna obiteljska zajednica koju karakterizira obilježje izrazite vlasti ‘’pater familiasa’’, oca obitelji, postoji i danas kao tradicionalan tip obitelji sa svim svojim specifičnim obilježjima: • Jedno od specifičnih obilježja patrijarhalne obiteljske zajednice ogleda se u vlasničkoj strukturi gospodarstva, pa tako sudionica ankete na pitanje „tko je vasnik gospodarstva u kojem žive“ samo su njih 11,72% vlasnice gospodarstava (uglavnom su to žene obrtnice, poduzetnice, udovice koje živi sama na gospodarstvu). Najčešće (51,51%) je suprug/partner, roditelji supruga (11,37%), njezini roditelji (13,69%), dok 11,42% su to djed i baka, ili suprug i sudionica ankete, djeca, bivši suprug, najmodavac, brat, sestra, sin. • Patrijarhalnost je naglašena i kroz odgovore na pitanje „tko ima zadnju riječ pridonošenju odluka u obitelji“: sudionice ankete uglavnom donose odluku kada se radi o nabavci opreme za domaćinstvo kućanskih aparata (39,10%), kupovini odjeće, obuće i ostalih potrepština (igračke, mobitel, knjige, računalo, i sl.) za djecu (38,40%), te izboru menija „što ćemo sutra kuhati za ručak?“ (72,16%), dok suprug/partner odlučuje o vrsti i načinu poljoprivredne proizvodnje (46,17%), nabavci poljoprivredne opreme (55,10%), prodaji ili kupovini poljoprivrednog zemljišta (45,01%), gradnji gospodarskih zgrada (46,40%), kupovini osobnog automobila (68,21%), popravcima, dogradnji, adaptaciji na kući (44,55%), odlasku na godišnji odmor (54,67%). 19 • najčeće (43,16%) se radi o obitelji s tri generacije, a isto tako valja naglasiti obitelji s četiri (30,86%) generacije • većina obitelji (60,21%) nema karakteristiku složne obitelji • izražena je pojava nasilja u obitelji (što potvrđuje izjava 31,90% sudionica ankete koje često proživljavaju nasilje u obitelji, i 43,50% koje povremeno proživljavaju nasilje u obitelji), 35,03% sudionica ankete treba pomoć, dok 39,56% trebaju ponekad pomoć • obzirom na život u obiteljima u kojoj su dvije i više generacija, većina njih je nezadovoljna (44,08%) ili djelomično zadovoljna (18,45%) svojim statusom u obitelji • u značajnoj mjeri izražena je podjela na muške i ženske poslove: (69,95% sudionica ankete smatra da na njihovom gospodarstvu postoji podjela poslova, odnosno 22,51% smatra da postoji djelomično na muške i ženske poslove). • dnevno u prosjeku sudionice ankete imaju 1,5 do 2 sata vremena isključivo za sebe (ovisno o poslovima na gospodarstvu (posebice onim sezonskim poslovima), starosnoj dobi djece i njihovim potrebama, potrebnoj skrbi koju pružaju starijim članovima obitelji i sl.). • svoje slobodno vrijeme najčešće provode gledanjem televizije, posjetom prijateljima i rodbini, odlaskom u crkvu, pjevanjem u zboru, plesom u folklornom društvu, čitanjem knjiga i novina, izrađujući ručne radove, odlaskom u kino, na izlete, izložbe, baveći se: sportom, pisanjem, slikanjem, fotografiranjem, te sviranjem. Imaju svoje omiljene medije informiranja - televizija i radio, a u manjoj mjeri dnevne novine i Internet. 20 • kada bi imale priliku (59,51%) promijenile bi sadašnji način života. II.9. OBITELJSKO NASILJE Istraživanje „Muškarci i rodna ravnopravnost u RH“ dolazi do sljedećih zaključaka: Iskustvo vršnjačkog nasilja u školi ili kvartu, bilo da su počinitelji ili žrtve, ima 84% muškaraca. Za vrijeme odrastanja, fizičko nasilje je doživjelo oko 70% muškaraca, a psihološko njih 33%. Oko 16% muškaraca je svjedočilo obiteljskom nasilju. 73% muškaraca smatra da zakon koji regulira nasilje nad ženama nije dovoljno strog. 77% muškaraca bilo je izloženo medijskim kampanjama vezanim uz prevenciju nasilja nad ženama. 32.7% muškaraca je bilo fizički nasilno prema partnerici. Faktori koji su se pokazali povezani sa upotrebom nasilja od strane muškaraca su dob, ekonomski stres, rodno-neravnopravni stavovi te posjedovanje oružja i konzumacija alkohola. Stariji muškarci, zatim oni koji doživljavaju ekonomski stres, ali i muškarci koji posjeduju oružje skloniji su upotrebi fizičkog nasilja protiv partnerice. Česta konzumacija alkohola pokazala se povezana sa upotrebom fizičkog nasilja protiv partnerice, odnosno, muškarci koji često (tj. nekoliko puta tjedno ili svakodnevno) konzumiraju alkohol su skloniji upotrijebiti fizičko nasilje protiv partnerice. Pritom je važno istaknuti da ovi faktori nisu uzroci nasilja, već su povezani sa upotrebom nasilja. Seksualno nasilje koristilo je 16.9% muškaraca, a 3% muškaraca bilo je seksualno nasilno prema svojim partnericama. Seksualno nasilje protiv žene kao dio muške grupe počinilo je 9.7% muškaraca. Muškarci iznad 60-te godine skloniji su upotrebi seksualnog nasilja, a odmah iza njih su i mlađi muškarci u dobi od 18-24. Mlađi muškarci (18-24 god.) skloniji su i biti počinitelji seksualnog nasilja kao dio muške grupe. Muškarci nižeg stupnja obrazovanja i muškarci najnižih prihoda skloniji su biti počinitelji seksualnog nasilja. Muškarci najviše ravnopravnih stavova manje su skloni upotrebi nasilja protiv partnerice. Tablica 2: Stavovi muškaraca i žena o zakonu koji regulira nasilje nad ženama Izvor: Istraživanje „Muškarci i rodna ravnopravnost u RH“ Prema istraživanju koje je provelo Ministarstvo poljoprivrede,ribarstva i ruralnog razvoja 30,98% žena često doživljava obiteljsko nasilje, dok ga 43,54% doživljava ponekad. 38,74% žena izjavilo je da im treba pomoć pri sprječavanju nasilja u obitelji. Zabrinjava podatak da je oko 30% žena u ruralnim područjima svakodnevno izloženo nasilju od strane svojih bračnih partnera. Žene na selu su financijski ovisne i nemaju mogućnosti osamostaliti se. Nisu 21 informirane o institucijama i udrugama koje bi im u tom smislu trebale biti od pomoći. Žene također ističu želju za većim mogućnostima zapošljavanja, žele javne programe za zajedničku zaštitu kulturne baštine i običaja itd. Većina ruralnih žena (57,94%) koja je sudjelovala u istraživanju Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja ne zna gdje bi tražila pomoć u sprječavanju nasilja u obitelji, ne poznaju ženske nevladine organizacije ili institucije koje se bave ravnopravnošću spolova. Također, 75,66% žena smatra da je da je hrvatsko društvo patrijarhalno (izražena dominacija muškarca nad ženom u obitelji), te najviše primjećuju patrijarhalnost u društvu u sljedećim situacijama: Grafikon 7: Mišljenje ruralnih žena o situacijama temeljem kojih primjećuju patrijarhalnost hrvatskog društva II.10. ZDRAVLJE Prema istraživanju „Muškarci i rodna ravnopravnost u RH“ , oko 71% muškaraca je potražilo zdravstvenu pomoć u proteklih godinu dana. Najčešći razlozi su bili posjet zubaru, odlazak na sistematski pregled ili problemi s krvožilnim sustavom. Oko 18% muškaraca starijih od 40 godina obavilo je pregled prostate. Oko 89% muškaraca nikada se nije testiralo na HIV, u odnosu na 11% onih koji su to učinili. Kada su tužni ili frustrirani, najveći broj muškaraca traži pomoć od partnerice/ partnera (oko 58% njih), 22% bi zatražilo pomoć od prijatelja, a 9% od obitelji dok nije zanemariv niti broj od 33% onih koji ne traže pomoć od drugih. Prema samoprocjeni vlastitog stanja,oko 72% muškaraca izjavljuje da je zadovoljno vlastitim tijelom, u odnosu na 8% njih koji nisu zadovoljni. Većina, 86%, iskazuje pozitivan stav prema životu, u odnosu na oko 6% njih koji smatraju da je njihov život beskoristan. Većina muškaraca smatra i da imaju razloga biti ponosni (oko 74%), dok njih 9% ne misli tako. Oko 16% muškaraca iskazuje određen stupanj slaganja sa tvrdnjom da se ponekad u društvu prijatelja osjećaju inferiorno, dok ih se nešto više od polovine, oko 61%, ne slaže s tom tvrdnjom. Uz demografske promjene, mnoga ruralna područja sve teže osiguravaju adekvatnu javnu i medicinsku infrastrukturu. Naime valja spomenuti i razloge koji otežavaju ovu situaciju: kao prvo, prirodni pad nataliteta i ruralna depopulacija dovodi do promjena u ruralnoj prostornoj strukturi što zasigurno ima utjecaja na pružanje zdravstvene skrbi; kao drugo, raste udio staračkog stanovništva što povećava potrebu za zdravstvenom skrbi jer stariji 22 22 ljudi češće traže medicinsku pomoć. Unatoč tome, specifične potrebe ljudi starije životne dobi dugo su bile i još uvijek jesu zanemarivane po pitanju zdravstvene skrbi. Što se tiče zdravstvenog stanja žena, istraživanje provedeno u sklopu GARD Projekta, navodi sljedeće: • svoje zdravstveno stanje sudionice ankete procijenile su lošim (28,07%), odnosno (40,49%) osrednjim. Manji je broj koji je (13,23%) procijenilo svoje zdravstveno stanje vrlo dobrim, odnosno (6,50%) odličnim. • 55,10% sudionica ankete u posljednjih godinu dana odlazile liječniku zbog neke bolesti“ • 20,19% odlazi redovito (barem jednom godišnje) na pregled liječniku iako nisu bolesne; • 24,48% odlazi redovito odnosno (43,27%) ponekad na ginekološki pregled; • 16,59% redovito odnosno 26,45% ponekad obavlja mamografiju; • 17,40% redovito odnosno 35,15% ponekad posjećuje zubara. • da medicinska infrastruktura u ruralnim područjima nije zadovoljavajuća pokazuju kako je 54,64% sudionica ankete bilo prisiljeno više puta potražiti liječničku pomoć izvan mjesta stanovanja. 23 III. ULOGA INSTITUCIONALNIH TIJELA (MINISTARSTVA, LOKALNA UPRAVA, INSTITUCIJE) U Republici Hrvatskoj donesen je čitav niz nacionalnih planova, programa i strategija u kojima su definirani ciljevi i propisane mjere za unapređivanje provedbe politike ravnopravnosti spolova i općeg društvenog položaja, ne samo ukupne populacije žena nego i pojedinih ciljanih skupina: PRAVNI OKVIR • Strategije  Nacionalna politika za ravnopravnost spolova (2011-2015)  Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2011. do 2016. godine;  Strategija razvoja ženskog poduzetništva u Republici Hrvatskoj od 2010. do 2013. godine;  Strategija za ravnopravnost između žena i muškaraca 2010. - 2015. 24  Nacionalni program zaštite i promicanja ljudskih prava od 2008. do 2011. godine;  da je malo žena vlasnica imanja, a ako i jesu ona su mala i slabo dohodovna;  Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji (usvojen na Vladi RH 15. rujna 2005.)  da većina žena radi kod svojih očeva, braće i muževa koji su isključivi vlasnici imanja;  Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja (Vlada RH donijela Zaključkom 29.11.2012.)  da se značajan doprinos žena u lokalnom razvoju i razvoju zajednice premalo održava u njihovom sudjelovanju u odlučivanju.  Nacionalna populacijska politika (NN 132/06.) • UN-ova Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena u članku 14. (Žene na selu) traži da države: • Zakoni  Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08) kojim su utvrđene opće osnove za zaštitu i promicanje ravnopravnosti spolova kao temeljne vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske.  Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08.)  Zakon o istospolnim zajednicama (NN 116/03.)  Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 137/09.)  Obiteljski zakon (NN 116/03.M NN 17/04.) • Rezolucija o položaju žena na selu (Europski parlament, 12.03.2008.) ističe  inicijative za trajni i cjeloviti razvoj ruralnih područja, s posebnim naglaskom na mogućnosti zapošljavanja, posebno žena i mladih;  da mnogo žena iz ruralnih područja, posebice na selu, nije evidentirano na tržištu rada, ne vode se kao nezaposlene niti su uključene u statističke podatke o nezaposlenosti;  da su mnoge žene u tim područjima zaposlene na poslovima koji nisu priznati, zaštićeni i plaćeni iako su mjerljivi;  uzimaju u obzir posebne probleme s kojima se suočavaju žene na selu, kao i značajnu ulogu koju žene imaju u gospodarskom opstanku svoje obitelji, uključujući njihov rad u nenaplatnim područjima gospodarstva te poduzimaju sve odgovarajuće mjere kako bi osigurale primjenu svih ostalih odredaba ove Konvencije za žene na selu;  poduzimaju sve odgovarajuće mjere radi uklanjanja diskriminacije žena u seoskim područjima kako bi osigurale da one, na osnovi jednakosti muškaraca i žena, sudjeluju u razvoju sela i da od toga imaju koristi, posebice kako bi osigurale tim ženama pravo na: • sudjelovanje u izradi i primjeni planova razvoja na svim razinama; • pristup odgovarajućim ustanovama zdravstvene zaštite, uključujući informacije, savjetovanje i usluge o planiranju obitelji; izravno korištenje programa socijalne sigurnosti; • stjecanje svih vrsta obuke i obrazovanja, formalnog i neformalnog, uključujući ono 25 koje se odnosi na funkcionalno opismenjivanje, kao i beneficije od svih usluga lokalne zajednice radi proširenja njihovih tehničkih znanja; • organiziranje grupa za samopomoć i zadruga kako bi ostvarile jednak pristup gospodarskim mogućnostima kroz zapošljavanje ili samozapošljavanje; • sudjelovanje u svim aktivnostima lokalne zajednice; • pristup poljoprivrednim kreditima i zajmovima, tržišnim ustanovama, odgovarajućoj tehnologiji i jednakom tretmanu u zemljišnoj i agrarnoj reformi, kao i u programima za ponovno naseljavanje zemlje; • uživanje odgovarajućih životnih uvjeta, posebice u svezi sa stanovanjem, higijenskim uvjetima, opskrbi električnom energijom i vodom, prometom i vezama. INSTITUCIONALNI OKVIRI • Institucije na središnjoj razini 1. URED ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA (http://www.ured-ravnopravnost.hr/site/) Ured za ravnopravnost spolova osnovan je 3. veljače 2004.g. temeljem Uredbe Vlade Republike Hrvatske (NN 18/04) kao stručna služba Vlade RH za obavljanje stručnih i administrativnih poslova u vezi s ostvarivanjem ravnopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj. S radom je započeo u ožujku 2004. g. 26 2. PRAVOBRANITELJICA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA (http://www.prs.hr/) Područja aktivnosti Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova vezana su uz područja nadležnosti propisana Zakonom o ravnopravnosti spolova i Zakonom o suzbijanju diskriminacije. 3. ODBOR ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA HRVATSKOGA SABORA U djelokrugu su Odbora za ravnopravnost spolova poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na poticanje i praćenje primjene načela ravnopravnosti spolova u zakonodavstvu Republike Hrvatske, a posebice - poticanje potpisivanja međunarodnih dokumenata o ravnopravnosti spolova i praćenje primjene tih dokumenata, - sudjelovanje u izradi, provedbi i analizi ostvarenja Nacionalne politike za ostvarenje ravnopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj, - suradnju i utvrđivanje mjera i aktivnosti za unapređivanje prava na ravnopravnost spolova, - predlaganje programa mjera za uklanjanje diskriminacije po spolu, - poticanje ravnomjerne spolne zastupljenosti u sastavu radnih tijela i izaslanstava Sabora, - sudjelovanje u izradi dokumenata o integracijskim aktivnostima Republike Hrvatske izmjenom i prilagodbom zakonodavstva i provedbenih mjera za ostvarenje ravnopravnosti spolova prema standardima primijenjenim u zakonodavstvu i programima Europske unije, - utvrđivanje prijedloga zakona i drugih akata o ravnopravnosti spolova, - uvođenje načela ravnopravnosti spolova u obrazovanju, zdravstvu, javnom informiranju, socijalnoj politici, zapošljavanju, poduzetništvu, procesima odlučivanja, obiteljskim odnosima i dr. • Institucije na lokalnoj razini LOKALNA POVJERENSTVA/ODBORI ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA:  Županijska povjerenstva (21)  Gradska povjerenstva (52)  Općinska povjerenstva (30) • Nezavisna tijela  Autonomna ženska kuća Zagreb (http:// www.azkz.net/)  B.a.B.e. – Budi aktivna, budi emancipirana (http://www.babe.hr/)  Centar za žene žrtve rata (http://www.czzzr. hr/)  Kontra (http://www.kontra.hr/cms/)  Ženska infoteka node/82/?id=27) (http://udrugazora.hr/  Ženska mreža Hrvatske (http://www.zenska-mreza.hr/) 27 IV. MOGUĆNOSTI OSNAŽIVANJA I JAČANJA ULOGE ŽENA U RURALNIM PODRUČJIMA REPUBLIKE HRVATSKE Izvor fotografije: Hrvatska turistička zajednica Po uzoru na iskustva iz drugih zemalja (primjerice Republike Slovenije) nužno je uključivanje žena u program ruralnog razvoja kroz nacionalne razvojne programe i aktivnosti, primjerice: stručnu pomoć ženama u svim područjima njihova života i rada kroz individualno savjetovanje, obrazovanje (stručna predavanja, tečajevi, stručna putovanja, animiranje na sudjelovanje u radionicama) i njihovo osposobljavanje za javno djelovanje; poticanje dopunskih djelatnosti na obiteljskim gospodarstvima kao mogućnost za ekonomsku neovisnost žena na poljoprivrednom gospodarstvu; poticanje žena da budu ekonomski aktivnije; kontinuirano praćenje statusa 28 i uloge žena interdisciplinarnim istraživanjima; poticanje žena na organiziranje i povezivanje u nevladine organizacije uz stručnu i novčanu potporu. Uzimajući u obzir prijedloge sudionica istraživanja unutar GARD Projekta, njihovo osnaživanje moguće je kroz slijedeće aktivnosti: • formalno obrazovanje i cjeloživotno obrazovanje • zapošljavanje i samozapošljavanje: poticanje ženskog poduzetništva Usprkos brojnim preprekama s kojima se susreću žene iz ruralnih područja koje ih sprječavaju da se u potpunosti uključe u zajednice u kojima žive (primjerice rodna podjela poslova, zapošljavanje i samozapošljavanja, uključivanje u rad i sustav odlučivanja u jedinicama lokalne samouprave, i sl.) zapažene su neke od posebnosti žena iz ruralnog područja, a to su njezin optimizam, pozitivizam, tolerancija, druželjubivost, kreativnost, prihvaćanje promjena života koje nosi novo vrijeme, ali i nastojanje zadržavanja tradicije, običaja i time očuvanje identiteta kraja u kojem žive. • stjecanje mogućnosti vlasništva gospodarstva • bolja informiranost • poboljšanje socijalnih uvjeta • poboljšanje infrastrukture Ove aktivnosti bi u konačnici trebale rezultirati njihovom: • financijskom neovisnosti o partneru • sudjelovanju u odlučivanju • mogućnosti pristupa razvojnim programima i većom aktivnošću u radu lokalne zajednice • značajnom ulogom u očuvanju prostora, tradicije i identiteta područja u kojem žive. Ključnu ulogu u osnaživanju žena u ruralnim područjima prema mišljenju sudionica ankete trebale bi imati državne institucije (85,61%), potom lokalna samouprava (8,35%) te područna samouprava (2,44%). Da je potrebno više isticati potrebu uključivanja žena u programe razvoja ruralnim područjima smatra 75,17% sudionica ankete. 29 V. RODNO OSJETLJIVI PROGRAM RURALNOG RAZVOJA (GARD AGENDA) - PREPORUKE Cilj Rodno osjetljivog programa ruralnog razvoja je dati detaljan prikaz prioriteta i mjera/akcija za postizanje zadanih ciljeva vezanih za jednakost spolova i osnaživanje žena u ruralnom razvoju, POSTAVLJANJE PRIORITETA I CILJEVA TE MJERA ZA POSTIZANJE CILJEVA ZA POBOLJŠANJE POLOŽAJA ŽENA 30 Prioritet /Cilj Akcije/mjere za postizanje cilja Odgovorna osoba/izvršitelj Podići razinu znanja i svijesti građana/ki o antidiskriminacijskom zakonodavstvu, rodnoj ravnopravnosti i ljudskim pravima žena 1. kampanje i druge aktivnosti s ciljem upoznavanja javnosti sa Zakonom o ravnopravnosti spolova i drugim antidiskriminacijskim zakonima, te mehanizmima zaštite od rodne diskriminacije. Ured za ravnopravnost spolova, nadležna tijela državne uprave, županijska povjerenstva za ravnopravnost spolova, organizacije civilnog društva. Osnažiti mehanizme za provedbu ravnopravnosti spolova na nacionalnoj i lokalnoj razini i unaprijediti njihovo koordinirano djelovanje 1. edukativni seminari za državne službenike i službenice radi učinkovitijeg provođenja propisa i zadaća u provedbi politike ravnopravnosti spolova Ministarstvo uprave, Ured za ravnopravnost spolova, OCD Unaprijediti društveni položaj žena i informiranje žena, a posebno onih u ruralnim područjima 1. javne tribine, okrugli stolovi, konferencije i druge aktivnosti o ljudskim pravima, ravnopravnosti spolova poticati udruživanje u udruge Suzbiti diskriminaciju i predrasude prema ženama, posebno prema ženama drugih nacionalnih manjina i ženama s invaliditetom Edukativni seminari, radionice, osvještavanje Ured za ravnopravnost spolova, nadležna javnosti putem medija tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, županijska/lokalna povjerenstva za ravnopravnost spolova, OCD Podići kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite za žene u ruralnim područjima te poboljšati socijalne uvjete na selu 1. Informiranje i podizanje razine svijesti o potrebi preventivne zdravstvene zaštite (predavanja koja vode stručne osobe) Poticati formalno I neformalno obrazovanje, napredovanje i obučavanje ljudi na selu,a posebice žena 1.seminari, tečajevi, motivacijske radionice o važnosti obrazovanja 2. izradit će se Vodič za službenike i službenice u državnoj upravi i lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi o pitanjima ravnopravnosti spolova. Ured za ravnopravnost spolova, nadležna tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, županijska/lokalna povjerenstva za ravnopravnost spolova, OCD Ministarstvo zdravstva, jedinice lokalne samouprave, OCD 2. tisak i distribucija edukativnog materijala, 3. uvođenje mobilnih liječničkih timova jedinice lokalne i područne (regionalne) 2. promicanja mjera za usklađivanje samouprave,OCD, obiteljskih, privatnih i profesionalnih obveza. znanstvene ustanove 3.edukacija (informatika,pokretanje po( instituti, fakulteti – npr. slovnih aktivnosti,poljoprivredna proizvodnja Agronomski fakultet, Pučka otvorena i sl.) Učilišta, Hrvatski savez zadruga, Poljoprivredno savjetodavna služba, Poduzetnički centri 31 Prioritet /Cilj Akcije/mjere za postizanje cilja Odgovorna osoba/izvršitelj Smanjiti nezaposlenost i ukloniti sve oblike diskriminacije žena na tržištu rada te povećanje broja radnih mjesta u ruralnim područjima 1. Senzibilizacija poslodavaca, HZZ, Pučka otvorena učilišta, HOK, HGK, OCD,Poduzetnički centri i inkubatori, HUP 2. podupiranje razvoja poduzetništva žena na nacionalnoj i lokalnoj razini 3. promicanja mjera za usklađivanje obiteljskih, privatnih i profesionalnih obveza. 4. Organizacija tečajeva, seminara i programa obrazovanja za žene, u svrhu osposobljavanja za traženje, odabir i dobivanje adekvatnog zaposlenja, uključujući prekvalifikaciju i samozapošljavanje Promicati i osnaživati žensko malo i srednje poduzetništvo 1. medijske kampanje, 2. programi obrazovanja žena o poduzetništvu, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, HZZ,Poduzetnički centri I inkubatori, OCD, HOK,HGK,HUP 3. pružanje organizacijske, financijske, prostorne i druge pomoći za samozapošljavanje Uključiti žene u procese odlučivanja u političkom i javnom životu održavanje tribina, seminara, konferencija, kampanja i drugih aktivnosti o političkoj zastupljenosti žena u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, na nacionalnoj i lokalnoj razini. Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora, Ured za ravnopravnost spolova, nadležna tijela državne uprave, županijska/lokalna povjerenstva za ravnopravnost spolova, OCD Ukloniti nasilje nad ženama 1. osvještavanje javnosti o pojavama, problemima i načinima suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja, Nadležna tijela državne uprave, OCD, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Ured za ljudska prava, Ured za ravnopravnost spolova 2. unapređenje zaštite prava žena žrtava svih oblika nasilja. Suzbijati trgovinu ljudima, pose- 1. Informiranje građanstva kroz kampanje, bice ženama radionice i medije, MUP, OCD, obrazovne ustanove, mediji, Savjeti mladih 2. Posebnu pozornost obratiti na informiranje i edukaciju mladih Suzbijati rodne stereotipe i uvesti rodno osjetljivu politiku u medije 1. Informirati građanstvo o obvezama uvođenja rodno osjetljivih politika u sva područja društvenog života, Mediji na području RH, Ured za ravnopravnost spolova, Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora, županijska 2.izdvajanje sredstava za produkciju senzibi- povjerenstva za ravnopravnost spolova, nadležna tijela državne uprave, OCD liziranih medijskih sadržaja 3. osigurati medijski prostor za emitiranje rodno senzibiliziranih sadržaja nastalih u nezavisnoj produkciji 32 Prioritet /Cilj Akcije/mjere za postizanje cilja Odgovorna osoba/izvršitelj Restauracija i razvoj sela, kulturne baštine i očuvanje običaja 1. radionice, edukacije,sajmovi, udruživanje u KUD-ove Jedinice lokalne samouprave, OCD, Poboljšati seosku infrastrukturu 1. izgradnja infrastrukture (mreža cesta, vode, struje, telefon i dr.) Poticati subvencioniranje poljoprivrednih gospodarstava, promoviranje visokokvalitetnih autohtonih proizvoda i propagiranje ruralnog turizma 1. edukativni seminari, sajmovi autohtonih proizvoda Jedinice lokalne samouprave Jedinice lokalne samouprave, nadležna ministarstva, OCD 33 VI. ZAKLJUČAK U proteklom periodu usvojeni su prioriteti u promicanju ravnopravnosti spolova, koji se prije svega odnose na potrebu edukacije žena, borbu protiv nasilja nad ženama, stjecanje ekonomske neovisnosti žena, potreba jačeg i izraženijeg sudjelovanja žena u javnome i političkom životu. U tom cilju usvojene su izmjene Ustava RH kojima je ravnopravnost spolova utvrđena kao jedna od najviših vrednota ustavnog poretka RH. U proteklom periodu usvojene su izmjene Obiteljskog zakona, Zakona o radu, Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nadalje, usvojen je i novi Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon o istospolnim zajednicama te Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji. Hrvatska je usvojila i određeni broj zakonskih posebnih mjera, ne samo u Zakonu o ravnopravnosti spolova, već i u izbornom zakonodavstvu. U Zakonu o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave nalazi se odredba prema kojoj političke stranke pri predlaganju liste kandidata za izbore trebaju voditi računa i o uravnoteženoj zastupljenosti muškaraca i žena. Također, i Zakon o političkim strankama sadrži mjere pozitivne akcije prema kojima stranke dobivaju 10% više sredstava za svakog zastupnika podzastupljenog spola. 34 Unatoč poduzetim normativnim mjerama, položaj žena, pogotovo u ruralnim krajevima je još uvijek izuzetno težak. Još uvijek su prisutni tragovi patrijarhata te se na ženu uglavnom gleda kao na majku i domaćicu. Veći udio među nezaposlenim stanovništvom čine žene. Međutim, osim registriranih nezaposlenih žena na HZZ veliki broj je i onih koje nisu nigdje registrirane. Razlozi nezaposlenosti su: niži stupanj obrazovanja, patrijarhalni stav o ženi domaćici i majci. Veliki broj nezaposlenih čine žene iznad 40 godina (kada obično imaju više vremena jer su djeca odrasla).Većina žena nema visoko obrazovanje jer se udaju poslije srednje škole, a tada se posvećuju odgoju djece, a nerijetko skrbe i o starijim članovima obitelji jer žena udajom odlazi u muževu porodicu gdje nerijetko žive i njegovi roditelji. Za žene su rezervirana tzv. tradicionalna zanimanja (pogotovo u uslužnim djelatnostima) dok su bolje plaćena mjesta u većini rezervirana za muškarce. U ruralnim krajevima građanima je često onemogućeno korištenje tehnologije koju imaju građani u razvijenijim dijelovima RH. Žene su većinom nesklone pohađanju tečajeva i drugim oblicima neformalnog učenja koji se organiziraju u većim gradskim centrima. Stoga je potrebno omogućiti i ovim građanima različite oblike edukacije te postizanje bolje zapošljivosti. Veliki broj nezaposlenih žena starije je od 45 godina te nižeg stupnja obrazovanja,pa ne raspolažu niti vještinama i znajima koje ih čini konkurentnimna tržištu radne snage. Ujedno loše poduzetničko okruženje otežava otvaranje vlastitih poduzeća te samozapošljavanje. U nekim seoskim sredinama je još uvijek uobičajeno odricanje od nasljedstva ženskih članova obitelji u korist muških članova jer se smatra da žena udajom ima osiguranu imovinu od muža. Zbog toga što većinu prihoda u kući ostvaruje muškarac koji je obično tradicionalno i vlasnik cjelokupne imovine, žene su maksimalno ovisne o muškim članovima obitelji. To je često i razlog zašto žena, i ako je osviještena, ostaje u obitelji u kojoj trpi nasilje. Dobrobit ovakvog dokumenta se ogleda u činjenici da su prioritete i mjere odredili dionici koji se u okviru svojih redovitih aktivnosti bave problemima rodne ravnopravnosti u lokalnim zajednicama, pa i ruralnim. Bottom up pristup osigurava i održivost ovih mjera s obzirom da se one baziraju na specifičnostima i stvarnim potrebama pojedinih područja. Također će njegova realizacija dovesti do kvalitetnog zadovoljenja potreba krajnjih korisnika ovih mjera uz podršku cjelokupne lokalne zajednice. 35 Izvor fotografije: Hrvatska turistička zajednica VII. LITERATURA: 36 1. Lynette Šikić- Mićanović: Skriveni život- Prilog antropologiji ruralnih žena. Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. Zagreb, 2012. 2. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja; „101 pitanje za ženu iz ruralnih područja“; rezultati istraživanja o statusu, svijesti i potrebama ruralnih žena u Republici Hrvatskoj. 3. Muškarci i rodna ravnopravnost u HrvatskojRezultati istraživanja IMAGES- International Men and gender equality survey (istraživanje u Hrvatskoj proveo CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje) 4. Rodna ravnopravnost i diskriminacija u Hrvatskoj. Istraživanje‘‘Percepcija, iskustva i stavovi o rodnoj diskriminaciji u Republici Hrvatskoj’’. Naručitelj istraživanja: Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske 5. Valerija Barada – Blanka Čop – Mirjana Kučer: Žene u ruralnim područjima Dalmacije. Nevidljivo polje svijeta rada?. Split, 2012. 6. Željka Kamenov i Branka Galić: Rodna ravnopravnost i diskriminacija u Hrvatskoj. Istraživanje ‘‘Percepcija, iskustva i stavovi o rodnoj diskriminaciji u Republici Hrvatskoj’’. Institut za društvena istraživanja, Zagreb,2011. 7. Žene u hrvatskoj politici (Rezultati 2011.), Centar za ženske studije, 2012. 8. Žene u ruralnim područjima Dalmacije. Istraživanje nastalo u sklopu projekta ZAKONI I STRATEGIJE: 1. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08) 2. Nacionalna politika za ravnopravnost spolova 2011-2015 3. Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2007. – 2013. 4. Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2011. do 2016. godine; 5. Strategija razvoja ženskog poduzetništva u Republici Hrvatskoj od 2010. do 2013. godine; 6. Strategija za ravnopravnost između žena i muškaraca 2010. - 2015. 7. Nacionalni program zaštite i promicanja ljudskih prava od 2008. do 2011. godine; 8. Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja za 2011. i 2012. godinu. INTERNET STRANICE: 1. http://www.cesi.hr/hr/istrazivanje-muskarcii-rodna-ravnopravnost-u-rh/ 2. http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=23298 3. http://www.ured-ravnopravnost.hr/site/ 4. http://www.prs.hr/ 37 OGI PUBLIKACIJE 31. Brošura „Rodno osjetljivi program ruralnog razvoja“ (GARD Program)- 2013. 30. Priručnik „Mladi i tržište rada“- 2013. 29. Priručnik „Trening o osnovama socijalnog poduzetništva“- 2012. 28. Mladi i poduzetni - 2011 27. Korak po korak do posla - 2011 26. Znanjem do posla 2 - 2011 25. Udruge i socijalno poduzetništvo - 2010. 24. Strateški plan razvoja ruralnih zajednica zaleđa Šibensko-kninske i Zadarske županije - 2010. 23. Priručnik „O socijalnom poduzetništvu” - 2009. ISBN 978-953-95620-7-4 22. Priručnik „Mladi i rad Savjeta mladih” - 2009. ISBN 978-953-95620-6-7 21. Priručnik „ Skrb o starim i nemoćnim osobama” - 2009. 20. Priručnik „Stari zanati” - 2009. 19. Priručnik „Osnove rada na računalu - 2009. 18. Priručnik „Računovodstvo naprofi tnih organizacija” - 2008. 17. Priručnik „Znanjem do posla” - 2008. ISBN 978953-95620-4-3 16. Praktični vodič - za predstavnike/ce JLS u provedbi rodne ravnopravnosti - 2008. ISBN 978953-95620-5-0 38 15. Priručnik “Modeli lokalnog partnerstva - zbornik dokumenata i obrazaca” - 2007. ISBN 978953-95620-2-9 14. Priručnik “Putokaz lokalnog razvoja” - 2007. ISBN 978-953-95620-1-2 13. Priručnik „Vodič za udruga“ Šibensko-kninske i Zadarske županije -2007. ISBN 978-95395620-3-6 12. Brošura „I mi to znamo“ - 2007. 11. Brošura „Mladi i njihova zajednica“ - 2007. 10. Priručnik „Obrazovanje dužnosnika, vijećnika i službenika stručnih službi lokalnih samouprava u republici Hrvatskoj o civilnom društvu” 2006. ISBN 953-95620-0-7 9. Priručnik “Aktivizam građana u lokalnoj zajednici” - 2006. 8. Brošura „Što smo učinili za svoju zajednicu ‘” pregled CroNGO projekata - AED/USAID - 2006. 7. Priručnik ”Žena i razvoj zajednice” - 2005. 6. Priručnik “Lokalna samouprava i građani” 2005. 5. Priručnik “Vodič kroz lokalnu samoupravu” 2003. 4. Priručnik „Međusektoralni informator za Grad Drniš” - 2003. 3. Brošura “Građanske udruge u tranziciji lokalne zajednice” - 2002. 2. “Priručnik za organizatore zajednice” - 2001. 1. Brošura “Mali vodič za birače” - 1999./2000. 39 OGI USLUGE I CONSULTING PROJEKTI EU I DRUGI DAVATELJI POTPORA U ZEMLJI I INOZEMSTVU 1. Izrada projekata • Vođenje klijenta kroz izradu projekta i savjete u pripremi projektnog prijedloga • Dizajn projekta i logičke matrice projekta • Izrada kompletnog projektnog prijedloga (logička matrica,aplikacijski obrazac i detaljni proračun) • Izrada detaljnog proračuna • Puliranje projekta: analiza i davanje komentara na već razvijeni projektni prijedlog radi povećanja kvalitete projektne aplikacije i podizanje šansi za uspjeh • Prijevod projekata i drugih dokumenata sa hrvatskog na engleski jezik 2. Provedba projekata • Pomoć u “čišćenju proračuna projekta” – postupak sa Ugovornim tijelom prije potpisivanje ugovora • Konzultacije pri upravljanju projektima (dokumentacija projekta, administrativni postupci, upravljanje projektnim timom, financijsko poslovanje projekta) 40 • Vođenje cijelovitog projekta (aktivnosti projekta, financijsko poslovanje projekta, javna nabava, izvještavanje) • Pomoć u javnoj nabavi prema standardima EU • Pomoć u izradi izvještaja (narativni i financijski) • Prijevod izvještaja sa hrvatskog na engleski jezik • Vanjski monitoring i evaluacija projekata • Održavanje računalne opreme, umrežavanje uredskih računala i sl. • Dizajn papirnate konfekcije SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO • Edukacija o socijalnom poduzetništvu • Vođenje procesa izrade poslovnog plana PLANIRANJA I ANALIZE • Izrada strateških i operativnih planova za neprofitne organizacije i JLS • Izrada godišnjih planova rada za neprofitne organizacije • Analize SWOT, PESTE, DIONIKA za neprofitne organizacije i JLS • Analitičke analize za neprofitne organizacije i JLS • Analize stanja i procjena potreba lokalnih zajednica • Cost-benefit analize KNJIGOVODSTVENI SERVIS • Knjigovodstveno-računovodstvene i blagajničke usluge za pravne osobe • Edukacije u području financijskog poslovanja za neprofitne organizacije • Konzultacije i podrška u samostalnom vođenju financijskog poslovanja INFORMATIKA I DIZAJN • Radionice informatike – rad na racunalu (Word – Excel – Power point – Outlook – Synesis) • Izrada web stranice • Izrada poslovnih planova u području socijalnog poduzetništva • Konzultacije i podrška u provedbi poslovnih planova socijalnog poduzetništva NORMATIVNO PRAVNI DOKUMENTI • Izrada: Statuta, Poslovnika o radu tijela upravljanja, Pravilnika o radu, Pravilnika o organizaciji, sistematizaciji i visini plaća, Pravilnika o financijskom poslovanju i upravljanje gotovim novcem, Pravilnika o upotrebi službenih vozila, Odluke o uvjetima korištenja privatnih vozila u službene svrhe, Pravilnika o radnom vremenu i preraspodjeli radnog vremena, Pravilnika o korištenju godišnjih odmora i drugih plaćenih ili neplaćenih radnih dana, Pravilnika o korištenju opreme, Pravilnika o evaluaciji upravnih tijela, zaposlenika i volontera, različiti ugovori (o radu, o djelu, autorski ugovori,sporazumi, suradnja, partnerstvo, darovnice i sl.) ORGANIZIRANJE DOGAĐANJA • Konferencije, seminari, tribine, okrugli stolovi i sl. • Izložbeno-prodajni sajmovi • Studijska putovanja u zemlji i inozemstvu 41 EDUKACIJE • • • • • • • • • • • • KONTAKTI: UPC i pisanje projektnih prijedloga Upravljanje imovinom Sudjelovanje građana u radu JLS Mobilizacija i organizacija zajednice Upravljanje ljudskim resursima Europska unija i njene strukture Uloga vijećnika u lokalnoj samoupravi Javno zagovaranje Međusektorska i međuregionalna suradnja Timski rad Volonterizam u zajednici Različiti oblici planiranja (strateško, godišnje, operativno i dr.) Institut za demokraciju i posredovanje-IDM, Albanija /Institute for Democracy and Mediation-IDM, Albania Web: www.idmalbania.org, Phone/fax: + 355 4 2400640, email: [email protected] Agencija za suradnju, edukaciju i razvoj -ACED, Bosna i Hercegovina/Agency for Cooperation, Education and Development-ACED, Bosnia and Herzegovina Web: http://www.aced.ba, Phone/fax: +387 51 325 021, email: [email protected] NAJAM OPREME • • • • • Organizacija za građanske inicijative – OGI , Hrvat- Prijenosna računala LCD projektor i stalak sa projekcijskim platnom Video kamere Fotoaparati Grafoskop ska/ Organisation for Civil Initiatives-OCI, Croatia Web: http://www.ogi.hr, Phone/fax: +385 22 888 606, +385 22 888 607, email:[email protected] Centar za ruralne studije i međunarodnu poljopri- Usluge i consulting pružaju stručni zaposlenici i vanjski stručni suradnici organizacije. vredu-CERAI,Španjolska/ Centro de Estudios Rura- Usluge i consulting se pruža u uredima u Osijeku i Drnišu i na vanjskim lokacijama. Web:www.cerai.es, Phone/fax: +34 963 522 501, les y de Agricultura Internacional-CERAI, Spain email:[email protected] Cilj našeg socijalnog poduzetništva je samofinanciranje naših projekata i aktivnosti te povećanje zaposlenosti. Za sve informacije o detaljima usluga i consultinga obratite se našim uredima. www.ogi.hr 42 42 [email protected] [email protected] Usluge i consulting pružaju stručni zaposlenici i vanjski stručni suradnici organizacije. Usluge i consulting se pruža u uredima u Osijeku i Drnišu i na vanjskim lokacijama. Cilj našeg socijalnog poduzetništva je samofinanciranje naših projekata i aktivnosti te povećanje zaposlenosti. Za sve informacije o detaljima usluga i consultinga obratite se našim uredima Europsku uniju čini 28 zemalja članica koje su odlučile postupno povezivati svoja znanja, resurse i sudbine. Zajednički su, tijekom razdoblja proširenja u trajanju od 50 godina, izgradile zonu stabilnosti, demokracije i održivog razvoja, zadržavajući pritom kulturalnu raznolikost, toleranciju i osobne slobode. Europska unija posvećena je dijeljenju svojih postignuća i svojih vrijednosti sa zemljama i narodima izvan svojih granica. Organizacija Org Orga aniz niza iza za accija ija za ija građanske inicijative Ovaj projekt financira Europska unija