DAN POLJA KUKURUZA, SOJE, SUNCOKRETA I KRMNOG BILJA POLJOPRIVREDNOG INSTITUTA OSIJEK 07. RUJNA 2011. GODINE Poljoprivredni institut Osijek UTJECAJ TEMPERATURNOG I OBORINSKOG REŽIMA NA VEGETACIJU PROLJETNIH USJEVA 2011. GODINE DR.SC. MARKO JOSIPOVIĆ, Poljoprivredni institut Osijek MR.SC. DRAŽEN KAUČIĆ, Državni hidrometeorološki zavod PROF.DR.SC. VLADO KOVAČEVIĆ, Poljoprivredni fakultet Osijek DR.SC. IVAN BRKIĆ, Poljoprivredni institut Osijek UVOD Kukuruz, soja i suncokret siju se na velikim površinama u Republici Hrvatskoj, a njihovi urodi vrlo značajno variraju. Obzirom da su agrotehnika i sortiment navedenih kultura vrlo ujednačeni i postojani, naslućuje se da vrijeme najvećim dijelom utječe na njihovo variranje. Analiza, za poljoprivrerdu najbitnijih meteoroloških elemenata: oborina, temperatura zraka, sati sijanja sunca, brzina vjetra i relativna vlaga zraka, te ostvareni urodi u dužem nizu godina daje nam argumente za približnu procjenu uroda. Cilj ovoga rada je prikazati osnovne metorološke elemente tijekom vegetacije 2011.god., požnjevene površine i postignute urode kukurza, soje i suncokreta tijekom zadnjeg desetljeća i procjeniti utjecaj vremena na urode ove godine. Sušna razdoblja tijekom vegetacije su učestala na području Republike Hrvatske, a prema brojnim istraživanjima ona se javljaju različitim intenzitetima. Gotovo je uvriježeno mišljenje među agonomima i poljoprivrednicima da je u prosjeku svakih pet godina jedna vrlo sušna i jedna sušna godina. Za postizanje stabilnih i visokih uroda je neophodno provesti kvalitetne agrotehničke mjere i odabrati kvalitetne kultivare, no to u sušnoj godini nije dovoljno i treba, ukoliko je moguće osigurati navodnjavanje. Navodnjavanje se u Hrvatskoj uglavnom prakticira na višegodišnjim nasadima i povrću, a u zadnje vrijeme i na sjemenskim usjevima. Ulaganja u navodnjavanje su velika, a poljoprivreda je slabo profitabilna i takve projekte prema posebnim uvjetima treba preuzeti država. Tako bi se preduvjeti za sigurnu i stabilnu poljoprivrednu proizvodnju. Također treba istaći da je Republika Hrvatska za posljedice elementarne nepogode suše u poljoprivredi iz državnog proračuna izdvojila toliko novca da smo već mogli navodnjavati značajne površine, a mi navodnjavamo tek 18.000-20.000. Prema nacionalnom projektu navodnjavanja NAPNAV-u Hrvatska je napravila značajan napredak, ali treba izdvajati značajnija financijska sredstva. MATERIJAL I METODE U radu su korišteni meteorološki podatci s osam glavnih meteoroloških postaja (Državni hidrometeorološki zavod), a podatci o urodima i požnjevenim površinama iz državnih Statističkih ljetopisa 2000. – 2010. godina. Izračun referentne evapotranspiracije na temelju dekadnih oborina, temperatura zraka, brzine vjetra, relativne vlage zraka i sati sijanja sunca izračunati su kompjutorskim programom Cropwat 8.0 (FAO-ov program). Stručne i znanstvene spoznaje korištene su iz vlastitih istraživanja i dostupne literature u popisu. VREMENSKI UVJETI Travanj Temperaturama zraka tijekom travnja 2011. godine ratari su u Slavoniji i Baranji bili donekle zadovoljni. No, već u Međimurju i Hrvatskom zagorju ovog je mjeseca bilo ponegdje i „vrlo toplo“, jer je srednja mjesečna temperatura zraka u Zagrebu bila veća od prosječne višegodišnje temperature 2.8˚C. Sreći ne bi bilo kraja da je uz spomenute temperature zraka, ovog mjeseca bilo dovoljno oborine. No, vrijedi zapamtiti kako je suša i stvarno ove godine počela već tijekom proljeća. Naime, u Osijeku je tijekom prve dekade ukupno izmjereno 0 mm, a treće samo 1 mm oborine. Ništa više oborine tijekom spomenutih dekada nije bilo i u Gradištu, ali i u Slavonskom Brodu. Teško je vjerovati da je tijekom mjeseca u Daruvaru, Gradištu i Slavonskom Brodu u dnevnike meteoroloških postaja zapisan samo 1, a u Osijeku 2 dana s oborinom većom od 5 mm. Vjerujemo da će se i ukupni manjak oborine u odnosu na višegodišnji prosjek od 40 do 50 mm na analiziranim lokalitetima istočne i sjeverozapadne Hrvatske sigurno dugo pamtiti i biti jedno upozorenje kako se na sušu treba pravovremeno pripremiti. 2 Svibanj U svibnju su srednje mjesečne temperature zraka bile u okvirima prosječnih višegodišnjih vrijednosti samo u istočnoj i zapadnoj Slavoniji, što znači da je prema raspodjeli percentila bilo „normalno toplo“. Srednja mjesečna temperatura zraka u Osijeku je bila veća od prosječne višegodišnje temperature 0.2˚C. No, vrijedno je istaknuti kako je ipak u Međimurju, djelomično u Podravini i Hrvatskom zagorju bilo „toplo“, pa je srednja mjesečna temperatura zraka bila veća od prosječne višegodišnje u Zagrebu 1.6˚C. Vrućih je dana s maksimalnom temperaturom zraka većom od 30.0˚C bilo tijekom posljednje dekade mjeseca. No, jutra su u kontinentalnom dijelu Hrvatske bila hladna. Na 5 cm od tla minimalna se temperatura zraka svakodnevno u Osijeku od 5. do 7. svibnja, a u Križevcima od 5. do 9. svibnja spuštala ispod točke smrzavanja. Štapić minimalnog termometra na 5 cm od tla spustio se 6. svibnja u Slavonskom Brodu na -4.5˚C, a u Križevcima na -4.7˚C. Mjesečne količine oborine bile su manje u odnosu na prosječne višegodišnje količine u Podravini, Međimurju i Hrvatskom zagorju. Vrijedno je istaknuti kako je u Bjelovaru ukupno izmjereno 67 mm manje oborine u odnosu na višegodišnji prosjek. No, u istočnoj Slavoniji mjesečne količine oborine bile su nešto veće od prosječnih višegodišnjih količina, pa je Osijeku izmjereno 23 mm više oborine od višegodišnjeg prosjeka. Međutim, raspored oborine bio je vrlo loš. Naime, u Osijeku gdje je ukupno tijekom mjeseca izmjereno 81 mm, tijekom druge dekade mjeseca izmjereno je samo 3 mm. Dana s oborinom većom od 5 mm ovog je mjeseca u Osijeku bilo samo 3, a to nam govori kako su dnevne količine oborine tijekom mjeseca ipak bile relativno male. Lipanj Tijekom lipnja u istočnoj i zapadnoj Slavoniji, bilo je „toplo“. Srednja mjesečna temperatura zraka bila je u Slavonskom Brodu veća od prosječne višegodišnje temperature 1.6º C. Ovog je mjeseca „vrlo toplo“ bilo djelomično u Posavini i Podravini, ali i u Međimurju, dakle u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Srednja mjesečna temperatura zraka bila je veća od prosječne višegodišnje temperature u Zagrebu i Bjelovaru 2.6º C. No, biljke su vrlo često doživljavale takozvani temperaturni stres, jer je vrućih dana s maksimalnom temperaturom zraka većom od 30.0º C bilo u Osijeku 5, a u Slavonskom Brodu 7. Vrijednosti maksimalne temperature zraka narasle su u Daruvaru do 32.7º C, a u Slavonskom Brodu i do 33.6º C. No, ovog su mjeseca jutra ponekog dana bila i relativno svježa. Na postaji u Osijeku minimalna temperatura zraka na 5 cm od tla spustila se 20. lipnja na 5.5º C, a u Križevcima i na 3.1º C. Oborine su u većem dijelu Hrvatske bile u okvirima prosječnih višegodišnjih vrijednosti. No, tek ponegdje u Slavoniji i Baranji, Podravini i Međimurju, ali i u Dalmaciji bilo je „vrlo suho“. Primerice, u Bjelovaru je izmjereno 72 mm manje oborine od višegodišnjeg prosjeka. I ovog je mjeseca raspored oborina bio vrlo nepovoljan. Naime, tijekom druge dekade mjeseca u Osijeku je ukupno izmjereno 7mm, a u Slavonskom Brodu samo 1 mm. Suša iz druge dekade nastavila se u Osijeku i Slavonskom Brodu i u treću dekadu mjeseca. Od 21. do 30. lipnja u Osijeku je ukupno izmjereno 1.5 mm, a u Slavonskom Brodu ponovno samo 1.2 mm. Eto, navedeno nam govori kako je suša počela upravo tada kad je ratarskim kulturama voda za njihov rast i razvoj bila najpotrebnija. Srpanj Tijekom srpnja bilo je uglavnom „toplo“. Ekstremno toplo bilo je tek ponegdje u istočnoj Slavoniji. Dana s maksimalnom temperaturom zraka većom ili jednakom 30.0º C bilo je ukupno u Varaždinu 11, Osijeku i Slavonskom Brodu 12, a u Daruvaru 13. Maksimalna temperatura zraka svakodnevno je bila veća od 30.0º C u Osijeku i Slavonskom Brodu od 7. do 15. srpnja, a u Daruvaru od 7. do 19. srpnja. Najtoplije je bilo 14. srpnja kad je maksimalna temperatura zraka narasla u Slavonskom Brodu do 37.3º C, a u Daruvaru i do 38.2º C. Mjesečne količine oborine bile su u okvirima prosječnih višegodišnjih vrijednosti uglavnom u Slavoniji i Baranji, Posavini, Podravini, Međimurju i Hrvatskom zagorju. Naime, u Osijeku, ali i u 3 Varaždinu mjesečna je količina bila veća od prosječne višegodišnje količine za samo 9 do 10 mm. No, vrlo malo oborine u Osijeku, Slavonskom Brodu i Gradištu bilo je od 11. do 29. srpnja. Dana s oborinom većom od 5.0 mm bilo je vrlo malo, također. Suša iz treće dekade lipnja nastavila se do prvih dana treće dekade srpnja. Naime od 1. do 20. srpnja ukupno je u Varaždinu izmjereno 11 mm, a u Osijeku samo18 mm. Oborine od 21. do 31. srpnja ponegdje su bile obilne, te su podmirile nedostatak vode u tlu, ali za mnoge biljke s plitkim korijenovim sustavom i n avrlo lakim tlima one su došle prekasno. Ukupno je tijekom treće dekade srpnja izmjereno u Osijeku 56, Slavonskom Brodu 60 mm, Varaždinu 91 mm, a u Daruvaru 96 mm oborine. Kolovoz Vrijeme u kolovozu ove godine dugo će se pamtiti. Srednja mjesečna temperatura zraka bila je veća od prosječne višegodišnje temperature u Slavonskom Brodu 3.5º C, a u Zagrebu i za 3.9º C. Maksimalna temperatura zraka veća ili jednaka 30.0º C bila je Varaždinu tijekom 12, Zagrebu i Bjelovaru 14, Osijeku 16, a u Slavonskom Brodu i 20 dana. Tijekom prvih 15 dana ovog mjeseca njena je vrijednost narasla u Zagrebu do 32.4º C, Daruvaru 33.0º C, Osijeku 34.3º C, a u Slavonskom Brodu i do 35.0º C. Dakle, biljke su često ponovno doživljavale temperaturni stres. No, vrijedno je istaknuti kako su jutra 11. kolovoza bila relativno svježa. Na 5 cm od tla minimalna se temperatura zraka tog datuma spustila u Slavonskom Brodu na 4.2º C, Varaždinu 3.3º C, a u Križevcima na samo 2.1º C. Tako niske minimalne temperature zraka nisu ublažile biljkma posljedice temperaturnog stresa, ali su donekle usporile gubitak vode evapotranspiracijom. Oborine je bilo, ali u Slavoniji i Baranji nedovoljno da se ublaži nedostatak vode u tlu. U odnosu na višegodišnji prosjek, nedostatak oborine ovog mjeseca u Osijeku od 54 mm, a u Slavonskom Brodu od 55 mm dugo će se pamtiti. No, i manjak od 74 mm u Varaždinu, a 79 mm u Zagrebu ostat će trajno crvenom bojom zapisan u dnevnicima meteoroloških postaja. Utjecaj vremena na poljoprivredne kulture U razdoblju 2000.-2009. godina požnjevene površine u Hrvatskoj iznosile su prosječno 303086 ha kukuruz, 46645 ha soja odnosno 30611 ha suncokret godišnje, uz prosječno ostvarene prinose 6,0 t/ha (kukuruz), 2,3 t/ha (soja) i 2,4 t/ha (suncokret). Prosječni prinosi po godinama su za sve tri ratarske kulture varirali u širokim rasponima (Tablica 4) od 4.1 do 8.0 t/ha (kukuruz), od 1.4 do 3.0 t/ha (soja) i od 1.7 do 3.1 t/ha (suncokret). Obzirom na činjenicu da u promatranoj dekadi nisu bile značajnije promjene u sortimentu i agrotehnici, variranja prinosa po godinama su velikim dijelom rezultat specifičnosti vremenskih prilika tijekom vegetacije (faktor “godina”). S tim u vezi, oborinski i temperaturni režim, osobito tijekom srpnja i kolovoza, je od posebnog utjecaja. U pravilu, niži prinosi kukuruza i soje ostvareni su u godinama s manje oborina i višim temperaturama zraka (2000., 2003. i 2007.: prosjek 4.4 t/ha za kukuruz i 1.7 t/ha za soju) u ljetnim mjesecima, dok kod suncokreta određenu negativnu ulogu ima i previše oborina. Međutim, u normalnim ili vlažnim godinama (2002., 2005. i 2008.) su prinosi kukuruza i soje bili znatno veći (prosjek 7.1 t/ha za kukuruz i 2.6 t/ha za soju). Detaljniji uvid u utjecaj oborinskog i temperaturnog režima na prinose proljetnih kultura s naglaskom na kukuruz (Jelić i sur., 2009; Josipović i sur., 2005, 2010; Kovačević, 2008; Kovačević i Kaučić, 2006; Kovačević i sur., 2009a, 2009b, 2010a, 2010b, 2010c; Maklenović i sur., 2009; Markulj i sur., 2010) i soju (Vratarić i Sudarić, 2000., Vratarić i sur. 2001., Plavšić i sur., 2007., Vratarić i Sudarić, 2008., Josipović i sur. 2011.) je prikazan u ranije objavljenim znanstvenim i preglednim radovima. Kukuruz Temeljem analize količine oborine i temperatura zraka 2011. godina je vremenski slična 2003., a posebice 2007. godini. U navedenim godinama je ostvaren prosječan urod zrna kukuruza 4,2 t ha-1 (2003. g.) odnosno 4,9 t ha-1 (2007.g.). Dakle, u 2007 je ostvaren prosječno 0,7 tona veći urod iako 4 je palo u lipnju, srpnju i kolovozu samo 105 mm oborine, 41 mm manje nego 2003 godine. Razlog manjeg uroda su vrlo vjerojatno visoke temperature zraka u lipnju i kolovozu 2003. godine koje su rezultirale i većom evapotranspiracijom. Tri analizirana mjeseca su 2003. godine bila toplija 3.0 stupnja od višegodišnjeg prosjeka (1961.-1990., Tablica 4.). Temeljem napisanoga, a imajući u vidu da je 2011. godine suša trajala čak 40 dana (druga i treća dekada lipnja i prva i druga dekada srpnja), a temperature zraka manje od 2003. i 2007. godine, može se, uz standardnu agrotehniku, očekivati prosječan urod zrna kukuruza od 4,2 do 4,9 t ha-1. Svakako, da je bitno napomenuti da je navedeno beskišno razdoblje na lakim tlima sa lošijim vodnim svojstvima (pjeskovitim i šljunkovitim tlima) utjecalo da je dio kukuruza imao suh list iznad klipa u trećoj dekadi srpnja. Najveći učinak navodnjavanja ove godine postigao bi se obrocima oko 40 mm krajem lipnja i krajem prve dekade kolovoza. Dakle, sa samo 80 litara vode m2 (800 m3 ha-1) postigli bismo urode na razini prosjeka i veće. Kada je u pitanju potencijal hibrida kukuruza svakako je važno spomenuti rezultate vlastith istraživanja na navodnjavanju, gnojidbi dušikom i hibridima kukuruza gdje je tijekom razdoblja ispitivanja od 2000 do 2010. godine postignut najveći urod bio 15,8 i 16,0 t ha-1, 2010, godine na varijanti navodnjavanja gdje je sadržaj vode u tlu održavan od 80% do 100% poljskog vodng kapaciteta (PVK), varijanti gnojidbe 200 kg čistog N ha-1 sa hibridom OSSK 602. Soja Obzirom da su i lipanj i srpanj 2011. imali više oborine nego 2000. i 2003. godine kada su ostvareni najmanji urodi u prošlom desetljeću, 1,4 odnosno 1,7 t ha-1, tako male urode možemo eliminirati. Toj tvrdnji u prilog ide i prosječno manja temperatura zraka u lipnju, srpnju i kolovozu ove godine prema navedenim godinama (Tablica 1. i 4.), dakle 2011. bila je manja evapotranspiracija i soja je mogla sa manje vode uroditi više. Zbog vrlo dugog sušnog razdoblja koje je trajalo gotovo četiri dekade (druge dvije dekade lipnja i prve dvije dekade srpnja) također imamo razloga za zabrinutost glede očekivanih uroda. Pretpostavljajući da se sortiment i agrotehnika nisu značajnije mijenjali, na temelju vremenskih prilika i postignutih uroda od 2000. do 2009. godine, uslijed utjecaja vremenskih prilika 2011. godine može se očekivati desetgodišnji prosjek 2,3 t ha-1 ili nešto malo veći (ukoliko je soja uspješno zaštićena od pauka i grinja tijekom srpnja i kolovoza). Kada je u pitanju potencijal sorti soje rezultati vlastith istraživanja na navodnjavanju, gnojidbi dušikom i sortom soje tijekom razdoblja ispitivanja od 2000. do 2010. godine postignut najveći urod bio 5,71 t ha-1 2008, godine na varijanti navodnjavanja gdje je sadržaj vode u tlu održavan od 80% do 100% poljskog vodng kapaciteta (PVK) i varijanti gnojidbe 100 kg čistog N ha-1 i 5,45 t ha1 na varijanti održavanja sadržaja vode od 60% do 100% PVK i gnojidbom sa 100 kg N ha-1, sa sortom Julijana kreacije Poljoprivrednog instituta Osijek. Suncokret Za razliku od kukuruza i soje značajno veći urodi suncokreta su u pravilu postignuti u sušnim godinama 2007. (2,6 t ha-1) i 2009. (2,6 t ha-1), najveći u idealnoj godini, 2008. (3,0 t ha-1) po količini oborine blizu višegodišnjem prosjeku, a po temperaturama nešto većim od prosjeka, dok su najmanji urodi suncokreta postignuti u vlažnim godinama 2001. (1,7 t ha-1) i 2005. (1,6 t ha-1). Temeljem navedenog i podataka u tablicama 2. i 4., mogu se očekivati urodi suncokreta iznad desetogodišnjeg prosjeka (2,4 t ha-1) i bliže najrodnijim godinama, dakle 2,8 do 3,0 t ha-1. Obzirom na činjenicu da u promatranoj dekadi nisu bile značajnije promjene u sortimentu i agrotehnici, variranja prinosa po godinama su velikim dijelom rezultat specifičnosti vremenskih prilika tijekom vegetacije (faktor “godina”). S tim u vezi, oborinski i temperaturni režim, osobito tijekom srpnja i kolovoza, je od posebnog utjecaja. U pravilu, niži prinosi kukuruza i soje ostvareni su u godinama s manje oborine i višim temperaturama zraka (2000., 2003. i 2007.: prosjek 4.4 t/ha za kukuruz i 1.7 t/ha za soju) u ljetnim mjesecima, dok kod suncokreta određenu negativnu ulogu ima i previše oborine. 5 Tablica 1. Srednja mjesečna temperatura zraka, višegodišnji prosjek, odstupanje od prosjeka i broj vrućih dana (DHMZ) TR AVANJ SVIBANJ LIPANJ SRPANJ KOLOVOZ SREDNJA Odstu Odstu Odstu Dani Tsred. Višeg. Dani Tsred. Višeg. Dani MJ. T ZRAKA T sred. Višeg. Odstu- T sred. Višeg. Odstu- Tsred. Višeg. VI-VII °C pros. panja °C niz panja °C niz panja Tx≥30 °C niz panja Tx ≥30 °C niz panja Tx≥30 196119611961196119611961°C °C °C 2011 1990 1990 1990 1990 1990 1990 Osijek 13,6 11,3 1,9 16,7 16,5 0,2 20,8 19,5 1,3 5 22,2 21,1 1,1 12 23,1 20,3 2,8 16 22,1 20,3 13,1 10,9 2,2 16,3 15,9 0,4 20,6 19,0 1,6 7 22,5 20,7 1,8 12 23,3 19,8 3,5 20 22,1 19,8 13,9 11,7 2,2 16,8 16,7 0,1 21,1 19,0 2,1 7 22,4 21,2 1,2 12 23,5 20,6 2,9 17 22,3 20,3 12,6 10,7 1,9 15,6 15,9 -0,3 20,3 18,9 1,4 5 21,7 20,8 0,9 13 21,6 20,0 1,6 16 21,2 19,9 13,4 10,6 2,8 16,9 15,3 1,6 21,1 18,5 2,6 3 22,2 20,1 2,1 12 23,2 19,3 3,9 14 22,2 19,3 13,5 10,8 2,7 16,9 15,6 1,3 21,3 18,7 2,6 6 22,0 20,4 1,6 11 23,0 19,5 3,5 14 22,1 19,5 12,7 10,3 2,4 16,2 15,1 1,1 20,5 18,3 2,2 2 21,0 19,8 1,2 11 21,5 18,9 2,6 12 21,0 19,0 13,6 11,2 2,4 16,7 15,8 0,9 20,9 19,1 1,8 5 22,2 20,8 1,4 12 22,8 19,8 3,0 16 22,0 19,9 Sl. Brod Gradište 19811990 Daruvar 19781990 Zagreb Bjelovar Varaždin Sisak Tablica 2. Mjesečne i dekadne količine oborine, višegodišnji prosjek, odstupanje od prosjeka i broj dana s oborinom > 5 mm TRAVANJ SVIBANJ Mjes . VGP Ods- DSO suma 1961/ 2011 1990 tupanja 2011 mm mm mm mm 20 54 -33 19 Osijek Slav. Brod Gradište 1981-90 DO >5 suma 1961/ 2011 1990 tupanja mm mm mm mm 2 81 59 23 0 18 15 58 54 -40 -39 70 -50 Zagreb 42 64 -22 Bjelovar 34 63 -29 70 -41 73 -42 mm mm mm mm 3 49,9 88 -38 3 mm DO OBORINA suma 1961/ tup2011 1990 anja 2011 >5 VI-VIII MJESEC 2011 >5 mm mm mm mm mm mm 4 4,6 59 -54 0 mm mm mm mm 5 73,8 65 9 42 7 DO tupanja 13 5 2 56 3 31 18 15 1 44 73 -29 9 4 47,4 86 -39 1 7 109 83 26 18 5 18,2 73 -55 0 1 14 1 60 0 1 22 23 38 4 14 1 48 64 -16 12 9 4 37,5 81 -44 16 9 1 55 88 -33 12 1 7 84,0 45 39 14 44,2 98 -54 13 5 3,8 46 -43 47 32 2 0 121 66 55 17 0 39,8 78 -38 7 5 34 0 96 0 15 49 1 15 4 70 79 -9 11 5 67,5 100 -33 18 3 63,9 83 -20 3 5 15,6 95 -79 0 15 45 0 60 0 6 6 19 10 17 19 3 12 79 -67 15 14 12 4 2 24,4 96 -72 2 11 2 41 84 -43 14 48,6 98 -50 82 -50 10 21 58,9 78 -19 20 125 91 34 10 5 25,7 82 -56 102 92 10 9 24,7 98 -74 77 11 0 2 60 212 1 77 242 0 125 172 2 205 242 1 147 278 9 2 109 256 6 1 175 288 2 255 253 0 26 88,3 128 19 7 91 5 0 0 2 2 115 4 6 43 2 1 32 6 27 4 16 3 5 1 mm 33 6 10 17 mm 0 9 5 mm 2 45 5 31 mm >5 suma 1961/ 2011 1990 21 5 Sisak >5 DO 52 9 29 2011 suma 1961/ tup2011 1990 anja 2011 SUMA Mjes . VGP Ods- DSO 2 9 Varaždin DO KOLOVOZ Mjes . VGP Ods- DSO 1 2 19 SRPANJ Mjes . VGP Ods- DSO 26 1 Daruvar 1978-90 LIPANJ Mjes . VGP Ods- DSO 42 8 42,0 85 -43 0 0 Mjes. = mjesečna; VGP = višegodišnji prosjek 1961-1990; DSO = dekadna suma oborine; DO = dani s oborinom 7 Tablica 3. Korisne oborine (mm), potencijalna evapotranspiracija (mm) po dekadama u odabranim mjestima Hrvatske 2011. godine Travanj POSTAJA Korisne oborine mm Svibanj ETo mm/dan Korisne oborine mm Lipanj ETo mm/dan Korisne oborine mm Srpanj ETo mm/dan Korisne oborine mm Kolovoz ETo mm/dan Korisne oborine mm ETo mm/dan Ukupne korisne oborine VI-VIII 2011.g. Srednja temper. zraka VI-VIII 2011. 102 21.7 ISTOČNA HRVATSKA OSIEK Mjesec SLAVON. BROD Mjesec IST. HRV. 0 3.30 23 3.13 34 4.61 12 5.31 2 4.18 17 2.75 3 3.90 6 4.82 5 5.77 0 5.05 1 3.02 39 5.03 2 5.23 41 3.43 0 18 3.19 65 4.02 42 4.89 58 4.84 2 4.62* 2 3.11 19 3.30 35 4.06 27 5.06 17 4.01 14 2.82 9 3.76 1 4.47 16 4.47 0 4.73 3 3.81 13 4.48 1 5.48 43 5.48 0 17 3.37 40 3.85 37 4.67 85 4.67 17 4.37* 139 21.4 17.7 3.3 52.5 3.94 39.5 4.78 71.5 4.76 9.5 4.50* 124 21.6 116 21.7 SJEVEROZAPADNA HRVATSKA 10 2.99 14 3.83 38 3.88 1 5.33 14 4.39 16 3.10 10 3.78 17 4.59 3 5.58 0 4.66 14 3.22 35 4.70 0 5.30 43 3.25 0 39 3.10 59 4.30 55 4.59 47 4.72 14 4.53* 9 3.55 10 4.03 23 4.01 2 5.69 17 4.32 14 3-22 13 4.47 18 5.26 9 6.33 6 4.69 5 3.30 15 5.48 2 5.76 51 3.77 0 28 3.36 38 4.66 43 5.01 63 5.26 23 4.51* 129 21.0 SJ.ZP. HR. 33.5 3.23 48.5 4.48 49 4.80 55 ETo = referentna evapotranspiracija, kompjutorski program Cropwat 8.0; *- prve dvije dekade kolovoza. 4.99 18.5 4.52* 122.5 21.4 ZAGREB Mjesec VARAŽDIN Mjesec 8 Međutim, u normalnim ili vlažnim godinama (2002., 2005. i 2008.) su prinosi kukuruza i soje bili znatno veći (prosjek 7.1 t/ha za kukuruz i 2.6 t/ha za soju). Detaljniji uvid u utjecaj oborinskog i temperaturnog režima na prinose proljetnih kultura s naglaskom na kukuruz (Jelić i sur., 2009; Josipović i sur., 2005, 2010; Kovačević, 2008; Kovačević i Kaučić, 2006; Kovačević i sur., 2009a, 2009b, 2010a, 2010b, 2010c; Maklenović i sur., 2009; Markulj i sur., 2010) i soju (Vratarić i Sudarić, 2000., Vratarić i sur. 2001., Plavšić i sur., 2007., Vratarić i Sudarić, 2008., Josipović i sur. 2011.) je prikazan u ranije objavljenim znanstvenim i preglednim radovima. Tablica 4. Prinosi i požnjevene površine kukuruza, soje i suncokreta u Hrvatskoj (DZS, 2001-2010), te temperatura i oborina (Državni hidrometeorološki zavod) Povr- Godina šina i 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. Prosjek urod Požnjevene površine (ha) i prosječni prinosi zrna (t/ha) u Hrvatskoj KUKURUZ ha 292431 305867 306805 304722 306347 318973 296193 288549 314062 296910 303086 t/ha 5.7 6.4 6.3 6.9 6.5 4.9 7.4 6.0 4.1 4.2 8.0 SOJA ha 47484 41621 47897 49860 36979 48211 62810 46506 35789 49292 46645 t/ha 2.2 2.7 2.6 2.5 2.8 1.9 2.6 2.3 1.4 1.7 3.0 SUNCOKRET ha 25715 25336 26835 28211 28328 49769 35308 20615 38631 27366 30611 t/ha 2.1 2.3 2.5 2.4 2.3 2.6 3.0 2.4 1.7 1.6 3.1 Mjesec Osijek: temperature i oborine (VI, VII i VIII i VGP = višegodišnji prosjek 1961.-1990.) Mjesečne količine oborine (mm) VGP Lipanj 10 240 37 44 77 112 91 33 63 76 88 Srpanj 63 77 59 60 44 171 15 27 14 79 65 Kolovoz 5 7 84 42 106 238 134 45 61 46 58 Suma 180 227 240 105 138 78 324 146 521 201 211 o Srednje mjesečne temperature zraka ( C) Lipanj 22.5 18.1 21.1 24.3 19.2 19.5 20.1 22.3 20.4 21.5 19.5 Srpanj 21.7 21.6 22.3 22.1 21.5 21.5 23.5 23.8 23.2 21.8 21.1 Kolovoz 23.7 22.7 20.9 23.6 21.0 19.3 19.3 22.2 21.7 21.8 20.3 Prosjek 22.6 20.8 21.4 20.6 20.1 21.0 22.8 21.8 23.3 21.7 20.3 ZAKLJUČCI Iz naprijed napisanog može se zaključiti kako su proljetni usjevi 2011. godine u ranim fazama rasta i razvoja tijekom vegetacije često imal temperaturni stres, istovremeno jače naglašen nedostatkom vode u tlu u fazi njihove povećane osjetljivosti, cvatnja, oplodnja i nalijevanje zrna. Raspored oborina bio je vrlo nepovoljan jer su beskišna razdoblja dugo trajala u Slavoniji i Baranji, ali i u Podravini i Međimurju. Vode u pojedinim dekadama opisanog vremenskog razdoblja nije bilo dovoljno niti za biljke sa dubljim i moćnijim korjenovim sustavom. Vremenske prilike, posebno oborine i temperature, značajno utječu na urode kukuruza. Suša i stres izazvan visokim temperaturama zraka su u sukoj vezi sa nižim urodima kukuruza i soje dok na suncokret ne djeluje negativno. Tijekom vegetacije 2011. najveća suša je trajala oko 40 dana (druga i treća dekada lipnja i prva i druga dekada srpnja) i ona će biti presudna za smanjenje uroda kukuruza i soje, dok se na suncokretu ne očekuju negativne posljedice. Osim navodnjavanja, odgovarajuće agrotehnike, izbor tolerantnijih kultivara kukuruza, soje i suncokreta na sušu može ublažiti stres izazvan sušom. 9 Literatura DZS (2001 - 2010): Statistički ljetopis, Državni zavod za statistiku Zagreb. Jelić M., Kovačević V., Djalović I., Biberdžić M. (2009): Climate change influences on maize yields in Serbia and Croatia.University of Agricultural Sciences and Veterinary Medicine of the Banat Timisoara, Research Journal of Agricultural Science, 41 (1) 2009, 44-48. Josipović M., Kovačević V., Petosic D., Sostaric Jasna (2005): Wheat and maize yield variations in the Brod-Posavina area. Cereal Research Communications 33 (1): 229-233. Josipović M., Kovačević V., Kaučić D., Šostarić J., Plavšić H. (2010): Impacts of precipitation and temperature regimes on maize yields in Croatia. Agrar- es Videkfejlesztesi Szemle 2010, vol. 5. (1) supplement (CD issue), Szegedi Tudomanyegyetem Mezogazdasagi Kar (Editor Horvath J.) p.338-343. Josipović M., Sudarić A., Kovačević V., Marković M., Plavšić H., Liović I. (2011): Iirrigation and nitrogen fertilization influences on soybean variety (Glycine max (L.) Merr.) properties. Poljoprivreda (Osijek) 17(1). 9-15. Kovačević V. (2008): Vremenske prilike sa stajališta uzgoja kukuruza u Hrvatskoj 2007. godine. Agroznanje, Vol. 9, No 4, str. 43-50. Kovačević V., Jolankai M., Birkas M., Lončarić Z., Šoštarić J. (2009a): Influences of precipitation and temperature trend on maize yields. In: Proceedings of 44th Croatian and 4th International Symposium on Agriculture (Maric S. and Loncaric Z. Editors.), 16 th – 20 th February 2009, Opatija; Faculty of Agriculture Osijek, p.541-545. Kovačević V., Josipović M., Kaučić D., Iljkić D. (2010a): Weather impacts on yield of maize, sugar beet, soybean and sunflower. In: Proceedings of 45th Croatian and 5th International Symposium of Agriculuture, Opatija 15-19 February 2010 (Maric S. and Loncaric Z. Editors), Faculty of Agriculture in Osijek, p. 796-800. Kovačević V. , Kaučić D. (2006): Weather characteristics impacts on yields of the spring crops in Croatia. In: Proceednings, 41 Croatian & 1st International Symposium on Agriculture, (S. Jovanovac and V. Kovačević Eds.), 1317. February 2006, Opatija, Croatia, Faculty of Agriculture, University J. J. Strossmayer in Osijek, p. 421-422. Kovačević V., Maklenović V., Jolankai M. (2009b): Oborinski i temperaturni režim kao faktori prinosa kukuruza u Hrvatskoj, Srbiji i Mađarskoj. Agroznanje, Vol. 10, broj 3, str. 67 - 75. Kovačević V., Paunović A., Knežević D., Biberdžić M., Josipović M. (2010b): Uticaj vremenskih prilika na prinose kukuruza u periodu 2000.-2007. godine. Zbornik radova, XV savetovanje o biotehnologiji, 26. – 27. marta 2010.g Čačak, Srbija. Univerzitet u Kragujevcu, Agronomski fakultet u Čačku. str. 13-19. Kovačević V., Šoštarić J., Rastija M., Iljkić D., Marković M. (2010c): Weather characteristics of 2009 with aspect of spring field crops growing in Pannonian region of Croatia. Agrar- es Videkfejlesztesi Szemle 2010, vol. 5. (1) supplement (CD issue), Szegedi Tudomanyegyetem Mezogazdasagi Kar (Editor Horvath J.) p. 350-356. Maklenović V., Vučković S., Kovačević V., Prodanović S., Živanović Lj. (2009): Precipitation and temperature regimes impacts on maize yields In: Proceedings of 44th Croatian and 4th International Symposium on Agriculture (Maric S. and Loncaric Z. Editors.), 16 th – 20 th Febraury 2009, Opatija; Faculty of Agriculture Osijek, p. 569-573. Markulj A., Marijanovic M., Tkalec M., Jozic A., Kovacevic V. (2010): Effects of precipitation and temperature regimes on maize (Zea mays L.) yields in northwestern Croatia. Acta Agriculturae Serbica, Vol. XV, 29: 39-45. Plavšić H., Josipović M., Vratarić M., Sudarić A., Krizmanić G., Kolar D. (2007). Utjecaj godine, navodnjavanja i dušika na sadržaj ulja i bjelančevina u zrnu soje (Glycine max (L.) Merr.). Zbornik radova 42. hrvatski i 2. međunarodni simpozij agronoma. Pospišil, Milan (ur.). Zagreb: Agronomski fakultet Zagreb, 2007. 461-465. Sudarić A., Vratarić M., Jurković Z. (1996.): Procjena novih linija soje I grupe zriobe Poljoprivrednog instituta Osijek tijekom 1994. i 1995. godine – Evaluation of some new sybean lines of the I maturity group at the Osijek Agricultural Institute in 1994 and 1995. Poljoprivreda 2(1-2): 47-54. Vratarić M. i Sudarić A. (2000). Soja. knjiga. Poljoprivredni institut Osijek. Osijek. Vratarić M., Varga B., Josipović M., Sudarić A. (2001): Proizvodnja soje u R. Hrvatskoj s posebnim osvrtom na proizvodnju u 2000. godini. 37. Znanstveni skup hrvatskih agronoma.. Kovačević V.(ur.). Osijek: Poljoprivredni fakultet u Osijeku, 2001. 265. Vratarić M. i Sudarić A. (2008): Soja Glycine max (L.) Merr. – Soybean Glycine max (L.) Merr. knjiga, (ed.) Vratarić. p 460. Osijek. Croatia. Poljoprivredni institut Osijek. 10
© Copyright 2024 Paperzz